Tema istraivanja, pregled literature,

ciljevi i istraivaka pitanja

Epistemologija Paradigma Metodologija Metode

Objektivizam Pozitivizam Eksperiment Upitnik

Konstruktiviza Post-pozitivizam Anketa Opaanja
m Interpretivizam Etnografija Intervjui
Subjektivizam Simboliki Akcijsko Fokusne grupe
inter. istraivanje Vizualne metode
Fenomen. Studija sluaja Analiza sadraja itd.
Etnometod. itd.
Pragmatizam
Kritiki realizam
Kritika teorija
Postmodernizam
itd.
 Crotty, M. (1998). The Foundations of Social Research.
London: Sage.
Williams, M. (ed)(2006). Philosophical Foundations of Social
Research Methods. London: Sage.
Cohen, L ., Manion, L., Morrison, K. (2007.): Metode
istraivanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. (1:
3-45)
Standardni koraci u izradi i provoenju
istraivanja
Odreivanje teme istraivanja/istraivakog problema;
Pregled literature;
Identificiranje teorijskog(ih) okvira, definiranje pojmova;
Formuliranje istraivakih pitanja (i hipoteza);
Utvrivanje odgovarajue metodologije i metoda;
Razrada metoda/postupaka/instrumenata (protokoli,
upitnici);
Prikupljanje i obrada podataka (kvantitativnih i/ili
kvalitativnih);
Interpretacija podataka;
Raspisivanje istraivanja;
Etiki aspekti istraivanja.
Nacrt istraivanja (Blaikie 2000)
Naslov;
Tema istraivanja, istraivaki problem;
Svrha istraivanja (motivi);
Istraivaka pitanja i ciljevi;
Pregled literature;
Istraivaka strategija;
Koncepti, teorije, hipoteze, modeli;
Tip podataka;
Proces prikupljanja podataka i vremenski okvir;
Proces obrade podataka;
Problemi, ogranienja;
*etiki aspekti istraivanja.
Odreivanje teme istraivanja/istraivakog
problema
 Jedan od najizazovnijih aspekata istraivakog
procesa je identificiranje istraivakog
problema.
Istraivaki problemi su specifine teme zbog
kojih se provodi istraivanje, npr.
Korupcija u visokom obrazovanju;
Otuenje zaposlenika u korporacijskom sektoru;
Podzastupljenost ena na upravljakim pozicijama.
 Istraivake probleme najee formuliramo u
uvodu istraivakog izvjetaja u obliku jedne
reenice ili par reenica;
Razlikuje se od teme istraivanja:
Tema istraivanja: iri pojam, odnosi se na opu
temu, npr. rad u korporacijskom sektoru;
Istraivaki problem: specifiniji, ui pojam, odnosi
se na konkretan aspekt te ope teme, npr.
otuenje zaposlenika u korporacijskom sektoru.
 Tema istraivanja: iri pojam, odnosi se na opu temu,
npr. rad u korporacijskom sektoru;
Istraivaki problem: specifiniji, odnosi se na
konkretan aspekt te ope teme, npr. otuenje
zaposlenika u korporacijskom sektoru;
Cilj istraivanja: glavna namjera istraivanja, npr.
identificiranje i razumijevanje imbenika koji utjeu na
otuenje zaposlenika u korporacijskom sektoru;
Istraivaka pitanja: fokusiraju cilj na konkretna
pitanja, npr. utjee li obveza putovanja na otuenje
zaposlenika u korporacijskom sektoru.
Cilj kvalitativnog istraivanja
Cilj ovog istraivanja je dubinsko
razumijevanje procesa upravljanja na
odabranim graevinskim tvrtkama u gradu
Zadru (te otkrivanje znaaja tih procesa u
kontekstu Finesove teorije upravljanja (1996).
Istraiti, otkriti, opisati, razumjeti.
Cilj kvantitativnog istraivanja
Cilj ovog istraivanja je testirati Finesovu teoriju
upravljanja (1996) povezivanjem autonomije sa
stilom upravljanja na primjeru graevinskih tvrtki
u gradu Zadru.
Cilj ovog istraivanja je testirati Finesovu teoriju
upravljanja (1996) usporeivanjem autokratskih
stilova upravljanja s konsenzualnim stilovima
upravljanja u pogledu zadovoljstva zaposlenika
graevinskih tvrtki u gradu Zadru.
Primjer
Tema istraivanja: ueniko posjedovanje oruja u
amerikim kolama;
Istraivaki problem: poveanje nasilja u
amerikim kolama zbog uenikog posjedovanja
oruja;
Cilj istraivanja: identificirati imbenike koji utjeu
na rairenost posjedovanja oruja od strane
uenika;
Istraivaka pitanja: utjeu li (i kako) vrnjaci na
odluku o posjedovanju oruja?
Upoznavanje s vaim interesima
Praktina pitanja kod postavljanja
istraivakog problema
Treba li se i moe li se taj problem istraiti?
Treba li se? 5 glavnih pitanja:
Doprinosi li nekom neistraenom fenomenu (npr.
otuenje u korporacijskom sektoru od strane direktora) ?
Replicira li ve provoeno istraivanje, ali s drugim
sudionicima na drugom mjestu (npr. otuenje u
korporacijskom sektoru u Zadru naspram Londona)?
Doprinosi li dubljem poznavanju odreene teme (oblik
replikacije, ali fokus je na temi, a ne na uzorku, mjestu),
npr. postoje istraivanja o otuenju u korporacijskom
sektoru, ali naglasak je na jednom aspektu otuenja;
Daje li istraivanje glas onima koji se ne uju u drutvu,
marginaliziranima (npr. otuenje u korporacijskom
sektoru onih koji su na dnu ljestvice po primanjima)?
Pridonosi li istraivanje nekoj praksi (npr. kako stvoriti
ugodno radno okruenje za zaposlenike korporacija)?
Praktina pitanja kod postavljanja
istraivakog problema
Moe li se? Pitanja:
Pristup prostorima i ljudima (npr. dobivanje
dozvole);
Vrijeme, resursi, vjetine (mjerenje, odnos
meu varijablama, testiranje teorija, veliki
uzorak vs. iskustva pojedinaca, procesi,
stvaranje teorija, manji uzorak).
Pismena razrada istraivakog
problema

Tema (iri okvir, narativna udica);

Istraivaki problem;
Obrazloenje vrijednosti adresiranja tog
istraivakog problema (to o tome kae, a to ne
kae postojea literatura?).
Pregled literature
Pregled literature
to je pregled literature?

pisani saetak lanaka u asopisima, knjiga, i

drugih dokumenata koji opisuju prijanja i
sadanja znanja o temi vaeg planiranog
istraivanja (Creswell 2011: 80)
Koraci u izradi pregleda literature

Identificiranje kljunih rijei;

Identificiranje literature o temi istraivanja
(primarna i sekundarna literatura);
Kritika evaluacija i odabir literature;
Organizacija literature (pisanje biljeki)*;
Izrada pregleda literature.
Organizacija literature*
lanak/izvor Tema Istraivaki Teorijske Meto Rezultati Osvrt
lanka problem/ pretpostavke de /
pitanja nalazi
Izrada pregleda literature
Opseg pregleda literature varira; lanci u
asopisima ne stariji od 10 godina osim ako se ne
radi o znaajnim radovima;
Oblici pregleda literature:
Tematski: voeni temom, krai opis istraivanja;
Istraivanje-po-istraivanje: voeni istraivanjem, dulji
opisi.
Zakljuak: koje su najvanije teme (3-4), kratki
saetak tema, to nedostaje u pregledanoj
literaturi.
Istraivaka pitanja
Istraivaka pitanja (nakon teme,
problema, cilja istraivanja)
Fokusiraju istraivaki cilj (glavnu namjeru
istraivanja) na konkretna pitanja na koja istraiva
daje odgovor;
Istraivai ih najee identificiraju prije nego to
identificiraju metodologiju/metode istraivanja;
Za razliku od istraivakog cilja koji se najee sastoji
od jedne tvrdnje, esto se navodi vie istraivakih
pitanja;
Postavljaju se kod kvantitativnih, kvalitativnih i
mjeovitih metoda istraivanja.
Vrsta pitanja -- kvantitativni i/ili
kvalitativni pristup
Odabir ovisi o istraivakom problemu
(ustanoviti obrasce ili razumijevanje procesa);
Ovisi o teorijskom okviru;
Ovisi i o publici;
Osobnim iskustvima i vjetinama.
Istraivaka pitanja: razlika
kvantitativna i kvalitativna istraivanja
KVAN istraivanja imaju hipoteze, KVAL nemaju;
KVAN istraivanja sastoje se od mjerenja varijabli, KVAL
istraivanja ne koriste pojam varijabla;
KVAN istraivanja testiraju teoriju, KVAL istraivanja
razvijaju teoriju;
U KVAN istraivanjima identificiraju se varijable i mjerni
instrumenti prije prikupljanja podataka, ne mijenjaju se
pitanja i hipoteze (deduktivno), u KVAL istraivanjima se
istraivaka pitanja mogu mijenjati (induktivno).
 Blaikie, N. (2000). Designing Social Research.
Cambridge: Polity Press.
21-33; 58-71; 82-83.
Tema istraivanja, pregled literature,
ciljevi i istraivaka pitanja