__

Do razvoja moderne euiopske filozofije u Bosni i Hercegovini dolazi relativno kasno

* krajem XIX stoljea. Tada je osnovana prva europska kolska ustanova u Bosni i
Hercegovini -Velika gimgigija u Sara evu, a uskoro 111 nekim drugim
gradovimaMostar, Banja Luka, Tuzla, Biha, Travnik (Isusovaka klasina gimnazija)
te vie uiteljskih kola-preperandija (Sarajevo, Derventa, Banja Luka) Sve te
kole su imale u svom programu, kao predmet, filozofiju. Istovremeno, prvi
nastavngi ovvog predmeta ,joeli su i da piu neka filozofska djela i da prikazuju
neke ideje europske filozofije naoj publici Ta djela predstavljaju prva deela
moderiiflozohje kod nas. Ta djela nalazimo, prije. svega, u pedagokom
listuasopisu kolski vjestnik", asopisu u kojem su nastavnici Velike gimnazije u
Sarajevu 1 drugih kola u Bosni 1 Hercegovini, 01 javljivali svoje radove. Uskoro
dolazi 1 do prevoenja nekih filozofskih djela (Platon 1 Aristotel, Schopenhauer,
Nietzsche itd. ), kao sto se javlja' 1 prvo djelo koje filozofiju izlae kao sistem
filozofskih znanosti. Bio je to estotomni Sistem Mlozofije" ,kojeg je objavio
tadanji Vrhbosanski nadbiskup josip Stadler. Bilo je to prvo ambiciozno djelo
jednog naeg ovjeka napisano uo SB asti c1sre filozofije, naravno, u njegovom
sluaju u duhu tomizma. Filozofska misao e se u naoj zemlji burno razviti tek
nakon Drugog svjetskog rata, osobito od vremena od kad je zapoela djelovati
Katedra i kasnije Odsjek za Filozofiju 1 Sociologiju na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu. Djelovanje profesora tog odsjeka (Ante Fijamengo, Andrija Krei, efkija
uljevi, Ivan Focht, Nerkez Smajlagi, Vanja Sutli, Arif Tanovi, Abdulah
Sarevi 1 Muhamed Filipovi iz generacije koja je ovaj studij utemeljiia' 1 Kasim
Pero i, jelena Berberovi, Rasim Muminovi, Hasan Sui, Predrag, Finci, Fatima
Laevi, Vladimir Premec 1 njihovi brojni mlai kolege, koji' jo i danas rade na
toni Odsjeku ili u dragim institucijama,

" a i ponegdje 11 svijetu. Ne samo u nastavi nego i u pogledu tampanja njihovih

djela, te organiziranja ' . prevoenja najznaajnijih djela svjetske filozofske
literature -stvorilo je od Sarajeva veliki i znaajan centar razvoja filozofije u
bivoj dravi. Danas je filozofija nuni i neodvojivi sastavni dio ukupne

' duhovne, znanstvene i kulturne situacije u naoj zemlji.