Graevinar 5/2012
NEOBIAN GRAEVNI MATERIJAL
PRIPREMILA:
Tanja Vrani
Gospodarsko je otvaranje Kine uvjetovalo uporabu industrijski
preraenog bambusa pa se taj graevni materijal sve ee
upotrebljava u Europi i SAD-u, ali bi i ostali trebali upoznati tu
brzorastuu i ekoloki prihvatljivu biljku
Vie i ne udi da bambus, koji ima vlanu
vrstou viu od mekog elika i veu tla- je s nastojanjima tvrtke Big Tree Farme
nu vrstou od mnogih betonskih mjea-
vina, postaje graevni materijal za mno-
ge odrive graditeljske projekte. No malo
je ipak tvrtki koje su uporabu bambusa
kao graevnog materijala razvile poput
proizvoaa okolade Big Tree Farme, ve-
like multinacionalne kompanije, koja je
nedavno u Sibangu na Baliju u Indoneziji
dovrila jednu od najveih graevina od
bambusa u jugoistonoj Aziji, uostalom
i jednu od najveih gospodarskih gra-
evina od toga prirodnog materijala na
svijetu. Zgrada s povrinom od 8077 m2
jedno je od sjedita ambiciozne prehram-
bene tvrtke (koja usko surauje s vie
od 9000 poljoprivrednika), a trenutano
se u cijelosti rabi kao uredska zgrada i
tvornica okolade.
Detalj unutranjosti tvornice okolade
430
ZANIMLJIVE GRAEVINE
Najvea gospodarska
graevina od bambusa
Gradnja tvornice od bambusa u skladu
za stvaranje jeftine i odrive proizvodnje
koja e preporoditi siromane i gospodar-
ski nerazvijene dijelove svijeta. Nova e
zgrada pruiti potreban prostor za proi- Novoizgraena tvornica okolade u Sibangu
zvodnju okoladnih proizvoda kako bi se
zadovoljila sve vea potranja, ali i do-
miljato omoguiti jeftiniju proizvodnju.
A konstrukciju visoku 15 m s tri kata
projektirao je arhitekt Pete Celovsky iz
Seattla koji trenutano ivi i radi na Baliju,
a ujedno oduevljeno podrava ekoloka
nastojanja ovog investitora.
Tvrtka Big Tree Farme za proizvodnju
okolade nedavno je izgradila
jednu od najveih graevina od
bambusa u jugoistonoj Aziji
Zgrada je izgraena nakon mnogih ispiti-
vanja i raunskih simulacija da bi nastala
sadanja golema ali stabilna konstruk-
cija. Osim svojih nesumnjivih ekolokih
svojstava koje uvjetuje osnovni graevni
materijal, izgraena su i dva spremnika
kinice za potrebe proizvodnje te dva je-
zera s obraenom vodom koji slue kao
tehnoloka voda za sanitarne prostore
na svakoj strani zgrade. Detalj stubita
Projekt tvornice okolade ukljuuje ured-
ski prostor, mjesto za odmor s kafiem, Razraeni graditeljski detalji nove zgrade
skladite, prostor za sastanke, sredinji predani su Paku Cantoru, majstoru za
prostor za okupljanje, ope proizvodne gradnju bambusom, starom 65 godina,
prostore i prvu traku za proizvodnju koji se cijeli svoj radni vijek bavi gradnjom
okolade u jugoistonoj Aziji koja se zgrada od bambusa. Kada su mu pokazali
rasprostire kroz tri etae. Ali sve se to planove za toliko visoku zgradu i sam je
ipak ne bi moglo ostvariti bez iskustva u poetku pokazivao nevjericu, a potom
tradicionalnih graditelja s bambusom. se oduevljeno priklonio projektu.
GRAEVINAR 64 (2012) 5
ZANIMLJIVE GRAEVINE
Tvornica okolade tijekom graenja
Povijest gradnje bambusom
Bambus se u Kini poeo upotrebljavati
prije vie od 5000 godina u svim podru-
jima ivota kao hrana, kao sirovina za
proizvodnju vina i goriva, kao materijal
za izradu odjee i obue, papira, oruja,
mostova, cjevovoda i kua. Upravo se
zbog svestrane primjene bambusa ta
istonoazijska civilizacija esto naziva
bambus civilizacijom.
Bambus se nastavio tijekom povijesti
upotrebljavati kao graevni materijal i
jo je uvijek u irokoj uporabi u mnogim
dijelovima Azije, ak i na suvremenim
graevinama. Ta brzorastua i nevjero-
jatno izdrljiva biljka ima malu teinu,
ali je ugodan i prikladan materijal za
ureenje vanjskih i unutranjih zido-
va. Njegova se uporaba ne svodi samo
na gradnju koliba ili kua, ve se u Kini
Zgrada sa skelom od bambusa
GRAEVINAR 64 (2012) 5
vrlo esto tapovi bambusa upotreblja-
vaju za jeftine i prikladne skele, ali je
najee njihova uporaba ograniena
na gradnju zgrada manjih od sedam
katova. Ipak zabiljeeno je da se u Hong
Kongu skele od bambusa redovito upo-
trebljavaju i za vrlo visoke graevine,
vjerojatno stoga to su dostupne i vi-
estruko jeftinije.
Za industrijske se potrebe bambus kao
zamjena za drvo poeo primjenjivati tek u
20. stoljeu, a istraivanjima su se poku-
alo pronai naini izbjegavanja njegovih
nedostataka. Suvremene su tehnologije
uspjeno svladale probleme vezane uz
uske i uplje stabljike relativno tankih
drvenastih stijenki, male trajnosti i pod-
lonim napadima insekata.
Na svijetu postoji gotovo 1250 vrsta u
75 podrazreda bambusa koji inae pri-
pada porodici trava. Najvie ga ima u
Aziji, Americi i Africi. U istonoj i junoj
Aziji raste vie od 80 posto svih vrsta
na svijetu. Podruja Kine podlona mon-
sunskoj klimi (istoni i juni dijelovi Azije)
ima gotovo 500 vrsta bambusa. Polovina
kineskih plantaa bambusa (2,5 milijuna
hektara) pokrivena je nasadima komer-
cijalno najisplativije vrste gigantskim
bambusom Phyllostachys pubescens. Na
tritu je poznat pod japanskim nazivom
"moso", nazvan tako prema jestivim iz-
dancima koji su prava poslastica.
Ekoloki prihvatljiv graevni
materijal
"Moso" se ve nakon pedeset dana pre-
tvara u mladu mlijenu stabljiku koja ra-
ste u visinu od 30 do 50 cm, a ponekad
i do 100 cm na dan. Nakon to stabljika
dosegne visinu od gotovo 28 m i pro-
mjer od 25 do 35 cm, zapoinje postu-
pno ojaavanje sri koje traje etiri do
pet godina.
Bambus raste 30 do 50 cm,
a ponekad i do 100 cm na dan
Tada se znatno smanjuje bioaktivnost
i koliina vode, a ujedno poveava ko-
liina suhe tvari i zadebljavaju stijenke
stabljike.
Graevinar 5/2012
Za industrijsku je preradu najprikladni-
ji bambus star od pet do devet godina.
uplja stabljika ima stijenke debljine 2,5
cm, a tvrdoa se postupno smanjuje od
vanjske strane prema unutranjosti.
Zrela se stijenka stabljike bambusa
Phyllostachys pubescens anatomskom
strukturom, pa ak i kemijskim sastavom,
malo razlikuju od drva.
Farma bambusa
Bambus najvie napreduje tijekom vla-
nih mjeseci i tada se ne upotrebljava
jer je nova kora vrlo mekana pa dolazi
do oteenja u transportu. Najbolje je
razdoblje za sjeu bambusa posljednji
tjedan suhoga dijela godine kada je i
stabljika osuena i otporna na habanje.
Najvei su problem za bambus insekti,
posebno u uvjetima poviene vlano-
sti koji mogu utjecati na velike gubitke
u vrstoi. Stoga je za bambusovo drvo
odnosno tapove vrlo vano zatititi
od napada insekata, a pritom zadrati
ekoloke karakteristike toga neobinoga
graevnog materijala.
Pojedine se vrste bambusa kao mate-
rijala prirodnog podrijetla mogu znatno
razlikovati u fizikim i mehanikim svoj-
stvima. Zbog toga su od strane WBO-a
(World Bamboo Organization) izraene
posebne norme i klasifikacije. Vrijednost
se bambusa kao graevnog materijala
moe uoiti usporedbom mehanikih
svojstava s drvom, elikom i betonom.
431
Graevinar 5/2012 ZANIMLJIVE GRAEVINE

Naime, bambus ima bolja mehanika

svojstva od drva i mnogih drugih ma-
terijala.
Bambus se u graevinarstvu najee
upotrebljava u obliku pune masivne plo-
e ili bloka, stoga je najvanija zadatak
prerada odnosno mehanika preobrazba
upljega i cjevastog oblika u prikladne
ploe. Od ploastih se oblika dobivaju
razliiti proizvodi nove vieslojne plo-
e, parket, obloge, letve, trake, pa ak i
vrlo uporabljivi furniri. Ploe od bambusa
obino su debljine od 6 do 7 mm za ho-
rizontalno poloene trake, a do 20 mm
za vertikalno slijepljene trake. irine i
duljine ploa prilagoene su potrebama
konanog proizvoda. Ploe se takoer
meusobno mogu lijepiti u troslojne ili
vieslojne ploe.
Osnovni je problem u proizvodnji
bambusa mehaniko pretvaranje
upljega cjevastog oblika
u masivne ploe
Upotreba bambusa u graditeljstvu
U graditeljstvu se bambus najvie upo-
trebljava za gradnju zgrada, izradu skela,
podlogu putova, a ak i za armiranje be-
tonskih konstrukcija te za podne obloge
ili za izradu namjetaja.
U Kostariki se ispituju kue od bambusa
koje su otporne na potrese. Postignuta
je otpornost meukatnih konstrukcija na
tlak od 500kg/m2, a pritom je cijela kua
"Zelena" kola na Baliju u cijelosti izgraena od bambusa
toliko lagana da za vrijeme potresa samo
poskakuje pa ostaje cijela i neoteena.
Postoje tri ISO standarda koji se odnose na
bambus kao graevni materijal, a u SAD-u
i Francuskoj mogu se graditi i kue koje
su u cijelosti od bambusa, a pritom imaju
meunarodne certifikate za otpornost na
potrese i jake vjetrove. Ipak normizaciju
konstrukcija od bambusa dodatno kom-
plicira postojanje ak 1500 vrsta i podvrsta Detalj skele od bambusa
s razliitim znaajkama, pa bi se gotovo za
svaku vrstu morali propisati posebni uvjeti. ko vrijeme preplavili svjetsko trite, a
Kao to je ve reeno, bambus ima iroku ponuda i potranja i dalje ne jenjavaju.
primjenu u izradi skela. Tako u Hong Kongu Tenje prema odrivoj gradnji zahtijevaju
postoji poseban pravilnik sa 52 stranice buduu iru primjenu bambusa jer kratko
koji samo propisuje pravila za izradu skela vrijeme rasta i sazrijevanja biljke, jed-
od bambusa. nostavna reciklaa, mala teina i druge
Razvoj "zelenih tehnologija i industrije znaajke ine taj materijal idealnim za
lakova, zatite i premaza za drvo, kao i primjenu u takozvanoj zelenoj gradnji.
ljepila za lameliranje materijala dodatno
je proirio mogunosti primjene bambu-
sa. To se ponajprije odrazilo na industriju Izvori: www.worldarchitecturenews.com
podova jer su podovi od bambusa u krat- i www.drvo.hr

BAMBOO AS CONSTRUCTION MATERIAL

A Bamboo has been used as construction material in eastern
and south-western Asia since time immemorial, and this
primarily for construction of houses and smaller bridges, i.e.
for crossing obstacles on transport routes, and also for the
construction of scaffolding. The economic opening of China has
further spread the use of industrially processed bamboo, and so
this construction material is now increasingly used in Europe
and the USA, while other parts of the world have also expressed
interest in this material. The greatest value of this lightweight
material, whose structure resembles that of wood, is its fast
growth as some species can grow 30 to 50 and sometimes up
to 100 cm a day in wet season. The basic problem in the use of
bamboo is its mechanical conversion from hollow tubular shape
into massive plates that are used for external and internal lining
of walls and floors. A three-storey bamboo building in Bali,
used for chocolate production and as office space, is presented.
This is arguably the biggest bamboo structure in the world, but
also one of the biggest structures ever made of this unusual
material in southeast Asia.

432 GRAEVINAR 64 (2012) 5