Professional Documents
Culture Documents
Katalog SPB Super
Katalog SPB Super
Sertifikat sistema kvaliteta broj 170101 Quality Management System Certificate No 170101
SPB SUPER
sistem za prednaprezanje
SPB SUPER
SISTEM ZA PREDNAPREZANJE
TEHNIKI PODACI
SISTEMA ZA PREDNAPREZANJE
SPB SUPER
3
SADRAJ
1. Korice ................................................................................................... 1
2. Prva strana ............................................................................................ 2
3. Sadraj .................................................................................................. 3
4. Oznake .................................................................................................. 8
2. KOTVE ............................................................. 21
2.1 Opis komponenti kotvi ........................................ 21
2.1.1 Klinovi .............................................................................. 21
2.1.2 aure i ankerne ploe ...................................................... 21
2.1.3 Podlone ploe ................................................................ 21
2.1.4 Detalji komponenti kotvi ................................................... 22
2.1.5 Raspored uadi u ankernoj ploi ..................................... 24
3. KABLOVI ......................................................... 41
3.1 Kablovi ................................................................ 41
3.1.1 Raspored kablova u konstrukciji ...................................... 41
3.1.2 Linija kablova ................................................................... 42
3.1.2.1 Tolerancije projektovanog poloaja kablova ........................ 42
3.1.2.2 Krivine kablova ..................................................................... 42
3.1.3 Oslanjanje i fiksiranje kablova ......................................... 43
3.1.4 Formiranje i postavljanje kablova u zatitne cevi ............. 43
3.1.5 Maksimalna masa kablova .............................................. 44
6
4. PREDNAPREZANJE ....................................... 48
4.1 Oprema za prednaprezanje ............................... 48
4.1.1 Prese za prednaprezanje ................................................. 48
4.1.1.1 Tehniki podaci za prese ..................................................... 48
4.1.1.2 Geometrijski podaci za postavljanje i rad presa .................. 49
4.1.2 Pumpe ............................................................................. 50
4.1.2.1 Tehniki podaci za pumpe ................................................... 50
4.1.3 Badarenje ...................................................................... 50
6. DOKUMENTACIJA PROCESA
PREDNAPREZANJA ........................................ 58
6.1 Kvalitet elika za prednaprezanje ...................... 58
6.2 Uverenje o kvalitetu kotvi ................................... 58
6.3 Prethodna ispitivanja sredstava za
zatitu kablova ................................................... 58
6.4 Zapisnik o krojenju i montai kablova ................. 59
6.5 Zapisnik o zatezanju kablova ............................. 60
6.6 Zapisnik o zatiti kablova ................................... 61
6.7 Izvetaj o kontrolnim ispitivanjima vrstoe
injekcione smee ............................................... 62
6.8 Uverenje o kvalitetu izvedenih radova ............... 62
6.9 Identifikacione karte osoblja Centra
za prednaprezanje INSTITUTA IMS .................. 64
8
OZNAKE
1. OPTI PODACI
1.1 Uvod
Sistem SPB SUPER predstavlja dalji razvoj tehnologije prednaprezanja po sistemu SPB koji
je u primeni od 1982. godine. Dalji razvoj podrazumeva primenu uadi, kao elika za
prednaprezanje, uvedenih evronormom prEN 10138/1999 i evropskih propisa EC2
prihvaenih kao propisa nae zemlje.
Sistem SPB SUPER bazira na primeni uadi nominalnog prenika 15,2 i 16,0 mm sa
kompletnom tehnologijom i opremom za sile od 200 do 7700 kN. Primenjuje se za naknadno
prednaprezanje betona, geotehnikih sidara, kosih kablova mostova, za specijalne radove i
dr. Razvijen je viegodinjim istraivanjem u Institutu IMS, a testiran u laboratorijama Instituta
IMS i Graevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Autor sistema je mr Branimir Gruji, dipl.gra.in., a korisnik Institut IMS.
Ploa za ukotvljavanje, ankerna ploa, (ili aura kada se radi o jednom uetu) slui za
ukotvljavanje uadi i prenoenje sile na podlonu plou.
Klinovi i ploe za ukotvljavanje su identini za sve vrste uadi prema taki 1.2.1.
10
Provoenje kablova kroz konstrukciju moe biti izvreno preko kanala i otvora ostavljenih na
bilo koji nain u betonu.
Najee se kablovi postavljaju u zatitne cevi koje mogu biti:
rebraste od tankog lima,
glatke tankozidne metalne,
rebraste plastine (HDPE ili PP) i
glatke plastine (HDPE ili PP).
Spoljni kablovi se po pravilu postavljaju u plastinim cevima izvan preseka nosaa i oslanjaju
se pored ankernog bloka u pojedinim takama u skladu sa linijom kablova. Ovi kablovi mogu
biti vezani ili slobodni, mogu se zamenjivati ili dotezati i lako kontrolisati u pogledu stanja
korozije. Takoe mogue je postavljanje i novih kablova radi eventualnog ojaanja
konstrukcije to se u toku projektovanja i izgradnje predvia kao mogunost.
Sistem SPB SUPER se primenjuje kod izrade geotehnikih sidara: privremenih ili trajnih, sa
jednostrukom i viestrukom zatitom od korozije.
Geotehnika sidra se, u pogledu voenja kabla, ankerovanja u tlo i naina zatite, projektuju
prema konkretnim uslovima i u skladu sa posebnim procedurama za sidra.
11
Kosi kablovi za mostove i druge konstrukcije imaju svoje specifinosti u pogledu mesta
uvoenja kabla, voenja kabla kroz zatitnu cev, zatite od korozije i dr. to predstavlja
dodatnu tehnologiju sistema SPB SUPER. Ono to je zajedniko, kao princip ukotvljavanja,
oprema za apliciranje sile i procedure u vezi s tim, ostaju u vanosti i kod ove primene.
Takoe se u sistemu SPB SUPER mogu primenjivati uad 15,2 mm, oznake Y1670S7, nie
zatezne vrstoe (1670 N/mm2) u skladu sa "Pravilnikom o tehnikim normativima za eline
ice, ipke i uad za prednaprezanje konstrukcija (Sl.list SFRJ, 41/1985) i vaeom
evronormom EN 13879, uz odgovarajue smanjenje poetnih sila.
12
1.5 Kotve
1.5.1 Normalna kotva
Normalna kotva moe biti aktivna, ako se preko nje vri prednaprezanje i pasivna, kada slui
samo za ukotvljavanje kabla.
Kotva se sastoji od sledeih delova:
a) trodelni klin spojen u celinu elastinim prstenom,
b) ankerna ploa (ili aura kod jednog ueta) sa konusnim otvorima za ukotvljavanje uadi,
c) podlona ploa sa konusnim levkom (ravna ili livena sa rebrima) za prenoenje sile
prednaprezanja, snabdevena prikljukom za injektiranje,
d) privremeni (za vreme injektiranja) ili trajni poklopac kotve,
e) privremena ploa za potiskivanje klinova kod pasivne kotve.
Skice normalnih kotvi prikazane su u poglavlju 2.2.1.
1.6 Oprema
Oprema za prednaprezanje i zatitu kablova u sistemu SPB SUPER usklaena je sa
kapacitetom kablova i u sadanjem trenutku pokriva oblast do 37 uadi u jednom kablu.
Sva oprema je projektovana, proizvedena i ispitana u Institutu IMS.
1.6.1 Prese
Komplet od 5 presa (S25, S160, S280, S400 i S800) pokriva (operativno) u sadanjem
trenutku domen do 37 uadi u jednom kablu.
Sve prese su hidrauline, visokog pritiska i viestrukog dejstva. Operacije koje prese vre uz
sadejstvo odgovarajuih pumpi su sledee:
a) hvatanje uadi,
b) zatezanje,
c) ukotvljavanje (zaklinjavanje),
d) vraanje u poetni poloaj,
e) osloboenje uadi iz zahvata prese.
Hvatanje uadi u presi vri se automatski pokretanjem funkcije zatezanja do pojave
minimalnog pritiska na manometru pumpe (1030 bara). Tom prilikom presa izgubi 13 cm
neto hoda. Nastavljajui sa podizanjem pritiska poinje faza zatezanja. Zatezanje se vri
najvie do odreene poetne sile ili do kraja slobodnog hoda prese.
13
Zatezanje se kod dugakih kablova i velikog izduenja, preko neto hoda prese, moe
obavljati u neogranienom broju ciklusa, ponavljajui proceduru jednog ciklusa.
Ukotvljavanje (zaklinjavanje) kabla vri se kada je postignuta poetna sila (izduenje)
pojedinanim konstantnim pritiskom na klinove, nezavisno od njihovog pomeranja (uvlaenja)
uz istovremeno otputanje sile iz prese i njeno prenoenje na kotvu.
Nastavljajui sa daljim pritiskom presa se vraa u poetni poloaj i pri samom kraju hoda
oslobaa uad iz zahvata u presi.
Skice presa i njihovi tehniki podaci dati su u poglavlju 4.1.1
1.6.2 Pumpe
Hidraulike pumpe visokog pritiska (500700 bara) i odgovarajueg kapaciteta opsluuju
prese za prednaprezanje kako bi ove mogle obaviti svih pet funkcija prema taki 1.6.1.
Povezane su sa tri (presa za pojedinano prednaprezanje sa dva) creva visokog pritiska sa
presama i runim komandama na pumpi prese automatski obavljaju navedene funkcije.
Skice pumpi i njihovi tehniki podaci dati su u poglavlju 4.1.2.
Prekoraenje maksimalnih poetnih sila u sistemu SPB SUPER su mogua ali su dozvoljena
samo uz autorizaciju korisnika sistema Instituta IMS.
U tablicama 1.7.1 i 1.7.2 date su i poetne sile Fp=0,70Fpk, Fp=0,75Fpk i Fp=0,80Fpk, koje se
esto koriste u konstrukcijama sa unutranje vezanim kablovima, kao olakanje za proraun.
Sila prednaprezanja koja deluje na beton neposredno posle zatezanja kabla i prenoenja sile
ne sme da bude vea od 0,75Fpk prema EC2, poglavlje 4.2.3.5.4 P(3).
12 15,2
19 15,2
25 15,2
31 15,2
37 15,2
1 15,2
2 15,2
3 15,2
4 15,2
7 15,2
Karakteristike
Povrina preseka
140 280 420 560 980 1580 2660 3500 4340 5180
Apk ( mm2 )
Prekidna sila
248 496 743 991 1735 2974 4708 6195 7682 9169
Klasa A,Y1770S7
Fpk ( kN )
0,80 Fpk 198 396 595 793 1388 2379 3767 4956 6145 7335
Poetna
sila Fp 0,75 Fpk 186 372 558 743 1301 2230 3531 4646 5761 6876
( kN )
0,70 Fpk 173 347 520 694 1214 2082 3296 4337 5377 6418
Prekidna sila
260 521 781 1062 1859 3125 4948 6510 8072 9635
Klasa B,Y1860S7
Fpk ( kN )
0,80 Fpk 208 417 625 833 1458 2500 3958 5208 6458 7708
Poetna
sila Fp 0,75 Fpk 195 391 586 781 1367 2344 3711 4883 6054 7226
( kN )
0,70 Fpk 182 365 547 729 1276 2187 3463 4557 5651 6744
kabla
1 16,0
2 16,0
3 16,0
4 16,0
7 16,0
Karakteristike
Povrina preseka
2 150 300 450 600 1050 1800
Apk ( mm )
Prekidna sila
265 531 797 1062 1859 3186
Klasa A,Y1770S7
Fpk ( kN )
0,80 Fpk 212 425 637 850 1487 2549
Poetna
sila Fp 0,75 Fpk 199 398 597 797 1394 2390
( kN )
0,70 Fpk 186 372 558 743 1301 2230
Prekidna sila
279 558 837 1116 1953 3348
Klasa B,Y1860S7
Fpk ( kN )
0,80 Fpk 223 446 670 893 1562 2678
Poetna
sila Fp 0,75 Fpk 209 419 628 837 1465 2511
( kN )
0,70 Fpk 195 391 586 781 1367 2345
15
Poetna sila u kablu ( Fpo ) manja je od poetne sile na presi ( Fp ) usled uvlaenja klinova u
toku prenoenja sile sa prese na kotvu. Prilikom uvlaenja klinova istovremeno, u priblino
istoj veliini, uvlae se i uad to dovodi do pada sile u kablu usled izgubljenog izduenja.
Uvlaenje klinova se javlja na strani aktivne i pasivne kotve. Uvlaenje klinova kod pasivne
kotve ne mora uticati na smanjenje poetne sile ukoliko se ukupno izduenje kod prese
povea za ovu vrednost. Uvlaenje klinova na strani prese, aktivne kotve, dovodi do
smanjenja poetne sile u kablu za veliinu izgubljenog izduenja, to moe dati znaajnu
vrednost kod kratkih kablova.
Postoje naini da se ovaj gubitak delimino ili potpuno eliminie uz primenu posebnih
procedura koje autorizuje nosilac sistema.
U normalnim sluajevima pad sile usled uvlaenja klinova treba uzeti u proraun. Uvlaenje
klinova kod aktivne i pasivne kotve je priblino isto. Neznatno je vee kod pasivne kotve te su
ove vrednosti i za aktivnu i pasivnu kotvu date u narednoj tablici kao relevantne pri
proraunu.
Elastino skraenje konstrukcije dovodi do gubitka ukupne poetne sile konstrukcije ukoliko
se utee vie od jednog kabla. Ovaj gubitak je znaajniji kod jako napregnutih elemenata
malog preseka: vealjke, stubovi i sl.
16
U toku naknadnog prednaprezanja du kabla javljaju se sile trenja usled promene pravca
kabla i njegovog lokalnog odstupanja ( kolebanja ) od teorijskog pravca.
Gubitak sile prednaprezanja usled trenja pri naknadnom zatezanju kablova izraunava se
prema obrascu
[
Fp ( x ) = Fp 1 e (+kx ) ]
gde je:
Fp ( x ) gubitak sile prednaprezanja u taki x kabla raunajui da je x=0 na kotvi,
ispod prese,
Fp poetna sila na presi ( x=0),
koeficijent trenja izmeu kabla i zidova cevi (kanala) u Rad 1,
zbir svih skretnih uglova na duini x bez obzira na smer ili znak u Rad,
k nenamerno (sluajno) ugaono odstupanje u odnosu na teorijsku trasu
kablova u Rad/m,
x rastojanje od kotve (ispod prese) do take prorauna u m.
Relaksacija je stalni proces koji se odigrava kod elika pod naponom i zavisi od vrste elika,
poetnog napona i temperature. U skladu sa evronormom prEN 101383 predviena je
proizvodnja uadi samo sa vrlo niskom relaksacijom i ona ne moe biti vea od 2,5% pri
poetnoj sili 0,70Fpr. Ova vrednost, mera relaksacije, mora biti data i garantovana od strane
proizvoaa.
Mera relaksacije koja se daje u standardima predstavlja relaksaciju u laboratorijskim
uslovima, pri odreenoj poetnoj sili nakon 1000 asova. Ukupna relaksacija, znaajna za
proraun trajne sile prednaprezanja, vea je 24 puta od mere relaksacije ali se u
proraunima uzima proseno tri puta vea vrednost.
6
Relaksacija % od Fpm
4,5
4
2,5
2
1
Prednaprezanje se moe vriti u neogranienom broju ciklusa, kada je izduenje kabla vee
od neto hoda prese.
Prednaprezanje se, takoe, moe vriti u vie faza u neogranienom vremenu sve dok je
kabl slobodan i postoji dovoljna duina kabla za hvatanje presom.
Oslobaanje, otputanje, kablova je mogue ako je kabl slobodan (nevezan) i ako postoji
dovoljna duina za hvatanje presom.
Skupno otputanje uadi u kablu je mogue ukoliko je primenjena specijalna aktivna kotva
koja to omoguava.
Kod primenjene normalne aktivne kotve otputanje se vri presom za pojedinano
prednaprezanje za svako ue posebno.
Kada su kablovi postavljeni privremeno ili trajno kao slobodni (nevezani) i kada je ostavljena
minimalna duina za hvatanje mogue je vriti dotezanje, otputanje i zamenu kablova.
Ovi kablovi kao trajni mogu biti zatieni mastima, voskom ili parafinom i snabdeveni na
kotvama specijalnim poklopcima za trajnu zatitu od korozije.
Nastavljanje ili produenje kablova mogue je na dva naina prikazana u poglavlju 2.2.2
primenom posebnih nastavnih kotvi i po predvienoj proceduri.
Nastavljanje se vri kada je kabl ve injektiran ili kada je slobodan pri emu je mogue i
poveanje sile ukoliko je to potrebno.
Prilikom nastavljanja kabla postoji i mogunost redukcije broja uadi, odnosno prelazak sa
vee na manju silu.
20
2. KOTVE
2.1 Opis komponenti kotvi
Tehnika dokumentacija sistema SPB SUPER, dokument sa preciznim geometrijskim i
mehanikim karakteristikama kotvi, opreme i drugog, izraena je u Centru za prednaprezanje
Instituta IMS u skladu sa standardom ISO 9001:2000.
Proizvodnja kotvi i opreme za prednaprezanje obavlja se u Centru za prednaprezanje Insituta
IMS i drugim specijalizovanim preduzeima prema dokumentaciji i pod kontrolom Centra za
prednaprezanje u svemu kako je to predvieno sistemom kvaliteta ISO 9001: 2000.
Kvalitativna kontrola razliitih elemenata i proizvoda obavlja se po procedurama u toku
procesa proizvodnje i na kraju kao zavrna kontrola. Kontrola ukljuuje sledee aktivnosti:
provera kvaliteta polaznog materijala,
kontrola geometrijskih karakteristika i
provere mehanikih karakteristika proizvoda.
Kotve, odnosno komponente kotvi (aure,ankerne ploe, klinovi i podlone ploe) proizvo-de
se u serijama. U svakoj seriji u zavisnosti od tipa kotve odreen je najvei broj komada, koji
moe biti i manji u zavisnosti od porekla polaznog materijala, procesa proizvodnje i kontrole.
Za svaku seriju komponenti kotvi ili kompletne kotve izdaje se Uverenje o kvalitetu, nakon
svih kontrola i ispitivanja izvrenih po propisanim procedurama Instituta IMS CP u skladu
sa sistemom kvaliteta ISO 9001:2000.
Uverenje o kvalitetu kotvi izdaje Institut IMS CP ili druga od Istituta IMS ovlaena
institucija.
Isporuka kotvi i opreme za prednaprezanje po sistemu SPB SUPER vri se iskljuivo od
strane Centra za prednaprezanje Instituta IMS.
2.1.1 Klinovi
1. Klin
d
15,2 16,0
Nominalno Tolerancija Nominalno Tolerancija
mm mm mm mm
0,00 0,00
d 30 33
-0,13 -0,16
h 48 0,40 50 0,40
1,6
a b
Tip Nominalno Tolerancija Nominalno Tolerancija
kotve
mm mm mm mm
S1/16 50 0,40 50 0,00 / -0,16
S2/16 50 0,40 85 0,00 / -0,22
S3/16 50 0,40 90 0,00 / -0,22
S4/16 50 0,40 100 0,00 / -0,22
S7/16 55 0,40 135 0,50
S12/16 60 0,40 180 0,50
S19/15 65 0,40 235 0,60
S37/15 110 0,50 320 0,60
23
d
h
i i
c
c c
S7/16 S12/16
S19/15 S25/15
S31/15 S37/15
25
e
b
c
i
h d
Maksimalna
Broj Prenik
sila u
uadi i klasa
kablu a b c d e f g h i
Tip kotve u kablu ueta
0,80Fpk
mm kN mm mm mm mm mm mm mm mm mm
Maksimalna
Broj Nom.
sila u
uadi prenik
Tip u i klasa
kablu a b c d e f g h i
kotve kablu ueta 0,80Fpk
mm kN mm mm mm mm mm mm mm mm mm
S25/15 25 15,2 5208 110 320 320 370 410 20 9 x 70 530 110
A
S31/15 31 B 6458 110 320 340 390 460 20 10x80 565 120
S37/15 37 7708 110 320 370 430 500 20 10x80 630 130
27
Nastavna kotva slui za produavanje i nastavljanje kablova. Primenjuje se kod kablova koji
nisu prednapregnuti, koji su delimino ili potpuno prednapregnuti.
Ukoliko kabl nije prednapregnut, ili je samo delimino prednapregnut, na vrednost a u
tablici 1. dodaje se i veliina izduenja kabla koji se nastavlja.
Pri redukciji kabla sa veeg na manji primenjuje se nastavna kotva veeg kabla, ostaju iste
sve geometrijske mere, a smanjuje se samo broj uadi u nastavku.
i
l
a h
2. Geometrijski podaci
1. Skica nastavka
4
c3
c2
Zaptivka
c1
i
a h
Tip C1 C2 C3 C4 a b h i
kabla mm mm mm mm mm mm mm mm
1 16 140 280 60 - 26
2 16 140 370 510 100 150 42
3 16 140 370 600 740 110 200 48
4 16 140 370 510 120 250 50
7 16 300 530 760 900 155 500 60
12 16 300 530 760 900 200 600 80
19 15 300 530 760 990 1130 260 800 100
25 15 300 530 760 990 1130 340 800 110
31 15 300 530 760 990 1130 340 900 120
37 15 300 530 760 990 1130 340 1000 130
29
180
30
Fiksna kotva se koristi umesto normalne kotve u sluajevima kada postoje konstruktivne
mogunosti i kada je jedan kraj nosaa nepristupaan za prednaprezanje.
Konstruktivne mogunosti podrazumevaju dovoljnu masu nosaa da se kotva moe montirati
i ako karakter nosaa dozvoljava uvoenje pune sile prednaprezanja na rastojanju d od
kraja kotve.
Prednost fiksne kotve je u njenoj ceni koja je znatno nia od cene normalne kotve.
Neparno ue se previja preko ploe i zavrava nakon ulaska u zatitnu cev iza devijatora.
c
B
Cev za
Zatitna cev
ozracivanje
Plasticna
lepljiva Devijator Zaptivka
traka
A min. 30 mm
Detalj B
Podlona
ploca
a
Ue
Drac
ueta
2. Geometrijski podaci
Tip a b c d
kabla mm mm mm mm
2 16 150 100 50 500
3 16 200 120 60 500
4 16 200 155 60 500
7 16 200 260 110 600
12 16 250 350 175 900
19 15 300 450 200 1300
25 15 350 500 250 1700
31 15 400 550 275 2100
37 15 400 650 325 2500
31
Fiksna kotva izraena od normalne kotve (prema skici) primenjuje se kada je konstrukcija
nepristupana sa jedne strane a uvoenje sile prednaprezanja neophodno na samom elu
nosaa, kao kod normalne kotve. Kotva prilikom betoniranja konstrukcije ostaje u betonskoj
masi izuzev cevice za injektiranje (ozraivanje).
Cev za injektiranje
(ozracivanje)
Zaptivna masa
ispod ploce i
oko uadi
Potisna ploca
0mm
min 3
Pasivna kotva se primenjuje kada je mogue prednaprezanje kabla samo sa jedne strane iz
razloga ekonominosti i/ili kada je pristup sa jedne strane konstrukcije prostorno ogranien.
Izrauje se (prema skici) kao nomalna kotva sa skraenim uadima kabla i postavljanjem
potisne ploe za klinove. Nakon prednaprezanja uklanja se potisna ploa, postavlja se cev za
injektiranje/ozraivanje i betonira zatitni sloj.
Cev za injektiranje
(ozracivanje)
Zatitni sloj
Potisna ploca
0mm
min 3
32
b a
Tablica 1
Tip
Razmak kotve
S1/16 S2/16 S3/16 S4/16 S7/16 S12/16 S19/15 S25/15 S31/15 S37/15
mm
MB
30 130 170 210 240 320 420 505 580 650 705
a 45 110 140 170 200 260 340 415 475 530 575
60 110 140 160 180 240 310 380 430 480 520
30 80 90 110 130 170 220 270 310 350 390
b 45 70 80 100 110 130 170 210 240 270 300
60 70 80 95 105 130 165 200 230 260 280
Vrednosti rastojanja a i b mogu biti vee od datih minimalnih i ne moraju biti iste u
horizontalnom i vertikalnom pravcu, odnosno mogu biti minimalne u jednom, a vee u
drugom.
33
a
b
b a
Tablica 2
Tip
Razmak kotve
S3/16 S4/16 S7/16 S12/16 S19/15 S25/15 S31/15 S37/15
mm MB
30 170 205 255 325 405 460 490 530
a 45 160 180 230 300 380 430 480 520
60 160 180 230 300 380 430 480 520
30 90 120 150 190 230 260 280 300
b 45 95 100 115 145 180 200 220 240
60 90 105 130 170 205 230 250 270
Vrednosti rastojanja a i b mogu biti vee od datih minimalnih i ne moraju biti iste u
horizontalnom i vertikalnom pravcu, odnosno mogu biti minimalne u jednom, a vee u
drugom.
34
Armiranje nosaa na mestima gde se vri uvoenje sile prednaprezanja vri se na osnovu
statikog prorauna u skladu sa Pravilnikom o tehnikim normativima za beton i armirani
beton (BAB 87).
Koliina, vrsta i poloaj obine armature proizilaze iz statikog prorauna naroito uzimajui u
obzir lanove 64,68,70,137,138,177,180 i 181 BAB-a.
Samo prenoenje sile sa kotve na nosa vri se preko ravne ili livene podlone ploe na
zamiljenu prizmu koja proizilazi iz minimalnih razmaka kotvi na elu nosaa armiranu
odgovarajuom spiralom.
Ukoliko je duina uzengije vea od proizvodne duine armature mora se uraditi nastavak koji
ne umanjuje mehanike karakteristike elika (eono varenje ili slino).
35
M M
b
d2
d
a b
Sloj betona za korozionu zatitu koltve moe biti izraen nakon prednaprezanja, a pre
injektiranja. U tom sluaju nije potrebno postavljati privremene poklopce kotvi pre injektiranja.
Cev za injektiranje
(ozracivanje)
0mm
min 3
Ovakav nain zatite kotve je uobiajen i kod kotvi gde je be obavljeno injektiranje kablova.
Otvor za ozracivanje
Poklopac
Zaptivka
40
Kod pokretnih kablova koji se primenjuju radi mogunosti korekcije sile tokom vremena ili iz
drugih postavljenih uslova, poklopac za trajnu korozionu zatitu kotve mora biti dovoljno
prostran da zatiti deo ueta za hvatanje.
Ovaj poklopac, kao i ceo kabl, istovremeno se ispunjava injektiranjem specijalnom mau,
voskom, ili dr.
Sam poklopac i deo podlone ploe se tite uobiajenim premazima u zavisnosti od
izloenosti agresivnim uticajima.
Cev za injektiranje
Otvor za
ozracivanje
Poklopac za zaptivanje kotve u toku injektiranja isti je kao i poklopac kotve za trajnu zatitu
prikazan u poglavlju 2.7.2. Posle injektiranja ovaj poklopac se skida i kao trajna zatita kotve
izrauje se sloj kvalitetnog betona minimalne debljine 30mm.
41
3. KABLOVI
3.1 Kablovi
Kao to je prikazano u poglavlju 1.2.1 i 1.4 kao elik za prednaprezanje u sistemu SPB
SUPER koriste se uad sastavljena od 7 glatkih ica, nominalnog prenika 15,2 i 16,0
mm, sa trajnom fabrikom zatitom od korozije ili bez nje.
Sistem je dimenzionisan za primenu uadi najvieg kvaliteta klase B, fpk= 1860 N/mm2,
propisan evronormom prEN 10138.
Primena uadi klase A (fpk= 1770 N/mm2) i niih kvaliteta svakako je mogua uz
odgovarajuu redukciju poetne sile.
Broj uadi u jednom kablu moe biti od 1 do 37 to znai da se poetna sila u kablu kree od
208 do 7708kN pri fpk= 1860 N/mm2.
Granine vrednosti poetne sile sistema date su u poglavlju 1.7.1 i 1.7.2. Ovim silama
odgovaraju kotve i oprema za zatezanje koje su ispitane u sklopovima kablkotva prema
FIPovim preporukama za odobravanje sistema za prednaprezanje (FIP RECOMME--
NDATIONS FOR ACCEPTANCE OF POST-TENSIONING SYSTEMS).
Kablovi se postavljaju najee u zatitnim cevima ali isto tako mogu biti postavljeni u otvore
kanale u betonu.
3-5
3-5
3-5 40 3-5 40
42
a) za a<200 mm,
kablovi u snopu, pojedinani kablovi i uad
a = 0,025a
b) za a>200 mm,
kablovi u snopu i pojedinani kablovi
a = 0,025a ili a = 20 mm
uad
a = 0,04a ili a = 30 mm,
R min
L
1 2 3 4 7 12 19 25 31 37
Rmin
200 300 350 400 450 500 600 700 800 900
cm
L
25 40 50 60 90 100 130 140 150 160
cm
43
Postavljanje kablova u zatitne cevi moe se vriti na razliite naine u zavisnosti od vrste
kabla (obian, geotehniki, kosi), tipa konstrukcije, opremljenosti izvoaa tehnikim
sredstvima i dr.
Ipak, tri osnovna naina pokrivaju mogue varijacije pri postavljanju kabla u zatitnu cev i
konstrukciju.
1. Kabl se formira i istovremeno ubacuje u zatitnu cev na posebnom radnom stolu, zatim se
savija u kotur i transportuje na gradilite ili se direktno ubacuje u konstrukciju ako je
formiranje kabla obavljeno na samom gradilitu u neposrednoj blizini konstrukcije.
Postavljanje kabla u konstrukciju vri se pre betoniranja.
2. Zatitna cev, zajedno sa podlonom ploom montira se u konstrukciju, izvri betoniranje i
nakon toga formirani kabl uvlai u cev.
3. Trei nain je varijacija prethodnog. U zatitnu cev, nakon ovravanja betona,
pojedinano se uvlae uad, runo ili mainskim putem.
44
Drugi i trei nain skrauju vreme izloenosti kabla koroziji pre zatezanja i zatite.
Preporuuju se u agresivnim sredinama (morske i jako vlane sredine).
Kablovi moraju biti dovolljno dugaki da se omogui zatezanje sa jedne ili obe strane.
Krajevi kablova moraju biti zatieni od korozije i oteenja, naroito ako je primenjen prvi
nain postavljanja kabla.
Tip kabla
1 2 3 4 7 12 19 25 31 37
Prenik ueta
15,2 1,12 2,23 3,35 4,47 7,82 13,40 21,22 27,92 34,62 41,33
16,0 1,19 2,37 3,58 4,77 8,35 14,32
Radi privremene zatite kablova od korozije, ukoliko tehnologija izrade konstrukcije zahteva
dui vremenski period od postavljanja do zatite kablova, a naroito u agresivnim sredinama,
primenjuju se specijalna ulja i masti. Ona su proizvedena tako da ne utiu negativno u bilo
kom aspektu primene.
Ova ulja i masti moraju imati odgovarajui dokumenat o odobrenju (atest) izdat od nadlene
institucije i ne smeju tetno uticati na uad ili na masu za injektiranje.
Primena ovih ulja i masti takoe smanjuje i trenje, to moe biti znaajno kod jako dugakih
kablova, pa se mogu koristiti i samo u tom svojstvu.
Pri normalnim uslovima spoljne sredine i relativno kratkom vremenskom razmaku od
montae do trajne zatite kablova nije potrebna specijalna privremena zatita kablova od
korozije. Relativno kratak vremenski period moe se smatrati do 30 dana kada se
preduzimaju samo uobiajene mere zatite kablova od vlage, oteenja i drugih nepovoljnih
uticaja.
Krajevi kablova se moraju zatititi od korozije i oteenja specijalnim metalnim ili plastinim
kapama.
Ove kape treba takoe da spree ulaz spoljne vode unutar zatitnih cevi, a naroito ako
postoji opasnost od dejstva niskih temperatura.
Spajaju se na nekoliko naina u koje spada meusobno zavarivanje. Ove cevi omoguavaju
prenoenje sile u kablu na okolni beton.
Poto jo uvek ne postoje evropski standardi za rebraste plastine cevi treba kao uputstvo za
proces odobrenja koristiti Tehniki izvetaj FIB iz 2000. (Corrugated plastic ducts for internal
bonded post-tensioning).
Glatke plastine cevi od HDPE ili PE proizvode se ekstrudiranjem i najee slue za:
geotehnika sidra,
unutranje slobodne (nevezane) kablove,
spoljne kablove i
kose kablove.
vodonepropustljivost,
otpornost na klimatske promene,
otpornost na oksidaciju i hemijsku agresiju,
mehanika otpornost, a naroito: za vreme montae, kod pritiska i temperatura pri
injektiranju, na mestima savijanja i dr.
4. PREDNAPREZANJE
4.1 Oprema za prednaprezanje
4.1.1 Prese za prednaprezanje
Tip prese
S 25 S 160 S 280 S 400 S 800
Tehniki
podaci
1 4 16,0 5 7 16,0 8 12 16,0
Tip kabla 15 19 15,2 25 37 15,2
1 4 15,2 5 7 15,2 8 12 15,2
Tip kotve S1/16 S7/16 S12/16 S19/15 S37/15
Maksimalna sila u
kablu 0,80 Fpk 223 1562 2678 3958 7708
(kN)
Maksimalni
pritisak za silu
549 392 379 534 525
0,80 Fpk
(bar)
Povrina klipa za
zatezanje 40,62 397,99 707,28 741,82 1467,16
(cm2)
Povrina klipa za
zaklinjavanje 8,03 7 x 4,71 12 x 4,71 19 x 4,71 37 x 4,71
2
(cm )
Hod prese
200 230 240 240 240
(mm)
Masa prese u radu
33 150 290 390 800
(kg)
49
a
d
b
d
c e
s
f
Mini-
Slobodan prostor za malna
Gabarit prese
Nain montau i rad prese duina
Tip ueta
Tip kabla predna-
prese
prezanja
a b c d e f s
o
mm mm mm cm cm cm cm
116
8 8
115,2
Pojedinano
216
8 10
215,2
S 25 100 176 760 120 75 40
316
10 10
315,2
416
11 11
415,2
716
S 160 Skupno 380 440 670 22 24 140 60 75
715,2
1216
S 280 Skupno 480 600 700 25 29 145 60 78
1215,2
1519
S 400 Skupno 510 610 730 28 30 155 60 81
15,2
25 37
S 800 Skupno 800 840 830 37 45 180 60 95
15,2
50
4.1.2 Pumpe
Osnovne karakteristike hidraulinih pumpi koje opsluuju prese sistema SPB SUPER date su
u tabeli 4.1.2.1 Pored navedenih pumpi uz presu S25 upotrebljava se specijalna
automatizovana pumpa PE25S za prednaprezanje na stazama.
Pumpe su prilagoene za rad na gradilitu.
Trajni Korisna
Elektrini Masa u Spoljne
max. Kapacitet zapremina Slui za
Tip pumpe pogon radu mere
pritisak rezervoara presu
kW bar lit/min lit kg cm
S 160
PE 280S 3,0 450 3,0 16 100 67/63/81
S 280
S 400
PE 800S 3,0 650 2,1 30 110 47/37/70
S 800
4.1.3 Badarenje
U sistemu SPB SUPER predvieno je da svaki komplet presa i pumpa budu badareni
pre korienja. Na osnovu badarenja izrauje se dijagram badarenja u kome je data veza
izmeu pritiska na manometru pumpe i sile na izlazu iz prese.
Presa i pumpa se badare instrumentom koji ispunjava metroloke uslove za stepen tanosti
1%. Dijagram badarenja ne sme biti stariji od 6 meseci.
Badarenje se vri i ee ukoliko se menja manometar pumpe ili vri servis prese i pumpe.
Pre poetka prednaprezanja potrebno je izvriti pripremu radnog mesta, koje treba da
omogui nesmetan i kvalitetan rad. Priprema radnog mesta podrazumeva sledee:
a) od strane projektanata:
postupak prednaprezanja,
redosled zatezanja kablova, uz preciziranje kraja sa kojeg kablovi treba da se zateu,
zahtevana vrstoa betona pri prednaprezanju,
uverenje o kvalitetu kotvi,
sila koja se zahteva na presi,
proraunsko izduenje kabla.
b) od strane izvoaa:
Zatezanje se moe vriti sa dve strane (kod duih kablova) ili samo sa jedne strane (kod
kraih kablova).
Ukoliko je izduenje kabla vee od neto hoda prese, zatezanje se vri u vie faza koje
podrazumevaju privremeno prenoenje sile na kotvu, ponovno hvatanje kabla i zatezanje.
Sila na presi (Fp) koja se prenosi na kotvu odreuje se preko merenja pritiska na manometru
pumpe uz oitavanje sile na dijagramu badarenja. Tanost odreivanja sile je 1%.
Merna dozna kojom je mogue periodino kontrolisanje tanosti manometra treba da je ili na
samom gradilitu ili u neposrednoj blizini.
52
Ukupno (bruto) izduenje meri se preko graduisane ipke na presi ili preko postavljene
oznake na samom kablu. Ukoliko se zatezanje vri sa obe strane kabla ostvarena izduenja
se sabiraju.
Ukupno izduenje se najee meri na presi kada je zatezanje kabla mogue u jednom hodu
prese. Kada se zatezanje kabla obavlja u vie faza, zbog izduenja veeg od hoda prese,
povoljnije je merenje izduenja preko oznake na kablu.
Poetak merenja izduenja (nula) uzima se pri pritisku na manometru pumpe od oko 30 bara
da bi se kabl ispravio i zauzeo svoj poloaj u cevi. Izduenje koje odgovara ovom pritisku
(odnosno sili u kablu) se teorijski srauna i dodaje se izmerenom ukupnom izduenju.
Izduenje se obino meri u 2 do 4 meuvrednosti i na kraju zatezanja kabla.
Ukupno (bruto) izduenje dobijeno merenjem mora se u skladu sa poglavljem 1.8 smanjiti da
bi se dobilo isto (neto) izduenje kabla. Ovo smanjenje treba izvriti za sledee iznose:
izduenje dela kabla od ankerne ploe do zahvata u presi (u dvostrukom iznosu ako se
radi sa dve prese),
uvlaenje klinova u presi prilikom hvatanja ako se merenje vri na presi,
uvlaenje klinova pasivne kotve ako se zatezanje vri sa samo jedne strane,
uvlaenje klinova nastavne kotve ukoliko postoje nastavci kablova i
uvlaenje klinova aktivne kotve prilikom prenosa sile.
5. ZATITA KABLOVA
Maksimal
Elektrini Stvarni Spoljne
Vrsta ureaja Zapremina ni Masa
pogon kapacitet mere
pritisak
i tip kW l l/h bar cm kg
Mutilica
1,1 20 100 120/32/81 82
M-12
Runa pumpa
20 500 12 46/32/50 23
PU-12
Mutilica sa
pumpom 2,2 + 0,55 75 400 15 100/80/170 180
PU-50
Mutilica sa
pumpom 2,2 + 0,55 150 700 15 128/70/186 480
PU-100
Pumpa za
masti 2,2 48 700 15 145/100/138 130
PM-
Uad za izradu kablova i ve izraeni kablovi treba da budu privremeno zatieni od tetnih
uticaja za vreme transporta i skladitenja, kao i posle postavljanja u konstrukciju, sve do
zavretka trajne zatite.
Za vreme transporta i skladitenja uad i kablovI treba da su zatieni od:
Pod trajnom zatitom kablova od korozije podrazumeva se ona vrsta zatite koja obezbeuje
zatitu kablova posle zatezanja do kraja trajanja konstrukcije.
Trajna zatita kablova moe biti takva da omogui pokretanje kablova radi dotezanja,
zamene ili dr. tzv. slobodni kablovi ili da obezbedi vrsto prijanjanje izmeu uadi i zatitnog
sredstca vezani kablovi.
Slobodni kablovi se obino zatiuju specijalnim mastima, parafinom, voskom ili dr. Vezani
kablovi se zatiuju cementnom injekcionom smeom.
Svi kablovi u sistemu SPB SUPER mogu biti projektovani kao pokretni (slobodni) kablovi.
Trajna zatita ovih kablova moe se izvriti ispunjavanjem upljina ili cevi mastima, voskom,
parafinom ili drugim slinim materijama. Uslovi koje treba da ispunjavaju ove plastine mase i
nain njihove primene definisani su u FIP preporuci Zatita od korozije pokretnih (slobodnih)
kablova (FIP RECOMMENDATIONS: CORROSION PROTECTION OF UNBONDED
TENDONS - 1986)
Najee se primenjuju vezani kablovi unutar betonskog preseka. vrsta veza izmeu uadi,
zatitne cevi i okolnog betona ostvaruje se ispunjavanjem upljina i cevi cementnom
injekcionom smeom na bazi cementa, vode i odgovarajuih aditiva. Injekciona masa mora
zadovoljavati vaeu regulativu u pogledu svojih osobina: vrstoa, izdvajanje vode, fluidnost
i dr. Vaei parametri za ove osobine su sledei:
- w/c 0,40-0,45
- protonost 15 sec
- izdvajanje vode posle 3 h 2%
- promena zapremine 0 do +3% (-2+5%)
- pritisna vrstoa na pritisak 30 MPa
55
Unutranji Zapremina
Tip kabla cevi emulzije
mm l/m
1 26 0,4
2 42 1,1
3 48 1,4
4 50 1,4
7 60 1,8
12 80 3,4
19 100 5,2
25 110 6,0
31 120 7,0
37 130 8,1
Cevice za inkjektiranje slue da cementna smea pumpanjem ispuni sav slobodni prostor u
cevima, kotvama i poklopcima. Cevice za ozraivanje su potrebne da bi vazduh, voda i deo
emulzije mogao da izie napolje. Najmanji unutranji prenik ovih cevica treba da bude 20
mm i da imaju mogunost zatvaranja (zaptivanja) u toku injektiranja.
Poloaj cevica za injektiranje i ozraivanje mora biti takav da omogui cementnoj smei
ispunjavanje svih slobodnih prostora. Injektiranje obino zapoinje od niih ka viim takama.
Kontinualni kabl
56
Vertikalni kabl
Dodatna
cevcica
0,5 - 1,0 m
oko 1,0 m
Poklopac za injektiranje
6. DOKUMENTACIJA PROCESA
6.1 Kvalitet elika za prednaprezanje
elik za prednaprezanjeuad mora da poseduje fabriki atest proizvoaa iz koga se vide
svi relevantni podaci o kvalitetu elika. Kvalitet elika u sistemu SPB SUPER mora da
odgovara evropskoj normi prEN 101383 iz 1999. godine, koja e u bliskom periodu biti i
formalno usvojena od nadlenih evropskih institucija.
Domai propisi (Pravilnik o tehnikim normativima za elike ice, ipke i uad za
prednaprezanje konstrukcija Sl.list SFRJ br. 41, 1985.) predviaju da se moraju raditi i
kontrolna ispitivanja (atestiranja) elika za prednaprezanje i to na svakih 20 tona.
Ukoliko su atesti proizvoaa potvreni kontrolnim ispitivanjem, elik (uad) se moe
upotrebiti u skladu sa projektom i uslovima sistema SPB SUPER.
Atesti proizvoaa elika i njegova kontrolna ispitivanja moraju se nalaziti u dokumentaciji
izvoaa pre poetka radova i kao osnov za izdavanje Uverenja o kvalitetu izvrenih radova
na prednaprezanju.
Sredstva za trajnu zatitu pokretnih kablova na bazi masti, voska, parafina i dr. pored atesta
proizvoaa moraju imati i rezultate kontrolnih ispitivanja bitnih karakteristika. Uslovi koje
treba da ispunjavaju ove mase dati su u FIP preporuci Zatita od korozije pokretnih
(slobodnih) kablova (FIP RECOMMENDATIONS: CORROSION PROTECTION OF
UNBONDED TENDONS1986).
Kod trajne zatite kablova cementnom smeom naim standardom JUS U.E3.015-1981
Injekcione smee za injektiranje kablova za prednaprezanje predvieno je da se rade
prethodna ispitivanja radi dobijanja to kvalitetnije mase za injektiranje. Kod veih objekata, a
naroito u specifinim uslovima izvoenja radova, ove prethodne probe su obavezne. Kod
manjih objekata, a posebno ukoliko se rade od materijala (cement, voda, aditivi) za koja su
prethodna ispitivanja ve vrena, mogu se izbei prethodne probe zbog trokova i potrebnog
vremena. Ipak, treba priloiti uz dokumentaciju i rezultate ranije izvrenih probnih ispitivanja
uz dokaze da je primenjen identian materijal.
Uslovi koje treba cementna smea da ispuni dati su u naim standardima JUS U.E3.015 i
JUS U.M8.022025 iz 1986. godine. Takoe se preporuuje i FIPovo uputstvo Injektiranje
kablova u prednapregnutom betonu (GROUTING OF TENDONS IN PRESTRESSED
CONCRETE-1990.)
59
( firma )
( adresa )
( odgovorni rukovodilac )
Datum
Oznaka Pozi- Teori- Dodatak
R. Tip Broj Prenik krojenja / Duina
eleme- cija jska za Napomena
br. kabla kotura cevi datum krojenja
nta kabla duina hvatanje
montae
mm m m m
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10) (11)
2.
(Potpis) (Potpis)
60
( firma )
( adresa )
( odgovorni rukovodilac )
Napomene i skice
2.
(Potpis) (Potpis)
61
( firma )
( adresa )
( odgovorni rukovodilac )
Napomena
R. Oznaka Pozicija Tip Datum Temperatura Kontrolna
(broj kontrolnih
br. elementa kabla kabla injektiranja vazduha ispitivanja
uzoraka)
(C)
(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8)
Protonost:
Izdvajanje vode
posle 24h:
Promena zapremine
posle 24h:
Temperatura
materijala:
Datum i mesto:
2.
(Potpis) (Potpis)
62
SPB SUPER
SISTEM ZA PREDNAPREZANJE
IZVRILAC RADOVA:
( firma )
( adresa )
( odgovorni rukovodilac )
RADOVA NA PREDNAPREZANJU
Naruilac,broj ugovora
Gradilite, konstrukcija
(Potpis) (Potpis)
64
RUKOVODILAC PREDNAPREZANJA
Centar za prednaprezanje
INSTITUT IMS
Rukovodilac prednaprezanja
Ime
Vai od do
Overava
( Direktor IMS )
IZVRILAC PREDNAPREZANJA
Centar za prednaprezanje
INSTITUT IMS
Rukovodilac prednaprezanja
Ime
Vai od do
Overava
( Direktor IMS )