KULTURA

I DRUTVO

Vanja krobica
kola likovnih umjetnosti, Split
(predavanje za zavrne razrede)
www.freewebs.com/teka
 KULTURA

ODREENJE POJMA
Rije kultura je latinskog porijekla, a znai
obraivanje, njegovanje. Slino znaenje
ima i rije civilizacija koja je takoer lat.
porijekla a znai oplemenjivanje,
uglaivanje.
Kultura i civilizacija slinosti i
razlike
No , iako imaju gotovo isto ili vrlo slino
znaenje, ima i onih znanstvenika koji ova
dva pojma razlikuju. Tako pod kulturom
misle na duhovna dobra (pismo,
knjievnost, glazba, religija) a pod
civilizacijom misle na tehnika dostignua
(otkria i pronalasci). Ovakva podjela nije
ba najsretnija, jer to bi bio razvoj
knjievnosti bez razvoja tiskarskog stroja.
 KULTURA I DRUTVO

Moemo sa sigurnou tvrditi da je kultura

sve ono to je ovjek ostvario, prihvatio kao
vrijednosti: zakoni, moral, religija,
knjievnost, obiaji.
Kultura se prenosi na nekoliko naina:
simbolima, govorom

Simboli- susreemo ih u matematici, glazbi.

Simbol je npr. zastava. Simbolian je
prijelaz crne make preko puta. Crveno je
simbol ljubavi, bijelo nevinosti. Simbol ima
preneseno znaenje.
Rije moe biti i znak i simbol. Znak je kad
njenu rije razumiju i ivotinje, a simbol
kad je razumije samo ovjek. Simbol imamo
kao skup glasova (s t o l).
 Krani kau U poetku bijae Rije.
Rije je skup glasova koji neto znae.
Rijeima imenujemo svijet oko sebe i tako
bia, pojave i predmeti bivaju izdvojeni iz
bezimenog svijeta. Pomou rijeima moe se
vladati masama. Rije ima mo (Pojasni!).
Ista rije izgovorena na razliite naine i od
razliitih ljudi moe imati posve razliito
znaenje. Neki ljudi rijeima stvaraju
autoritet, njima vjerujemo i kad govore la.
 Govor je nain komuniciranja, ali ne
jedini. Danas ljudi komuniciraju na
razliite naine, pr. internetom. Svi smo
ve uli da je rije mo kao i pametna
uporaba odgovarajuih rijei u pojedinom
trenutku.
 Kultura i drutvo
Kultura ne postoji izvan drutva. A drutva i
poinju s kulturom. Za svako drutvo vane su
institucije u kojima se vre djelatnosti vane za
drutvo (kole, bolnice, komune).

U drutvu postoje statusi (poloaji, zanimanja) i

uloge. Pojedinac u ivotu vri vie uloga.
Status je odreen obrazovanjem, zanimanjem
zdravljem, bogatstvom Statusi se mijenjaju,
primjerice status ene u srednjem vijeku i danas.
 ivot u drutvu se vodi prema pravilima, a pravila su
odreena vrijednostima, svjetonazorom Pravila nam
govore kako neto initi. Gotovo je cijeli ivot odreen
pravilima. Po njima znamo to je dobro, a to nije, to se
prihvaa a to osuuje. Prisjetimo se pravila pravih
muslimana ili 10 zapovijedi. ovjek pravila ui u zajednici.
Zajednica donosi pravila i bez njih ne bi opstala. Pravila
nisu vjena, mijenjaju se. Za njih moemo koristi i naziv
norme, obiaji, propisi, zakoni. Pravila mogu obredna
(vjerska), obiajna, moralna, pravna, tehnika. Posljedica
krenja pravila je kazna. Ona moe biti ukor, osuda,
novana kazna ili zatvor. Moe i progon ili smrt. Tko ih se
pridrava biva nagraen.
Ljudi se u istoj situaciji ponaaju prema razliitim
pravilima. U nas se nosi za pokojnikom crnom, a u Japanu
bijelo. Kod idova se pie s desna na lijevo, a na Zapadu
obratno.
 Svjetonazor je pogled na svijet, ivotMoe se
koristiti i rije filozofija. ovjek je oduvijek
traio smisao ivota, teko pada da smo rezultat
sluajnosti. Mnoge religije vjeruju u jedan opi
kozmoloki red, zakon, jedinstvo (u Kini yin-
yang; Zakoni u kranstvu i idovstvu).
Vrijednosti ine smisao ivota, neto za to
ivimo, u to vjerujemo, ega se
pridravamoTo su ideali, nae svetinje:
sloboda, sigurnost, potenje, hrabrost,
iskrenostVrijednosti jedne kulture ne moraju
biti i u drugoj.
 Proces kulturalizacije
Ako danas moemo govoriti o procesu
kulturalizacije kao o procesu socijalizacije, jer
ovjek se ne raa s kulturom, on kulturan postaje
ili ne ivljenjem u obitelji, koliRazlikujemo i
proces akulturalizacije i noj vrlo sline kulturne
asimilacije: gubljenje svog kulturnog identiteta,
svojih kulturnih elemenata i prihvaanje tuih
obiaja, jezika, vjere (Pobijeena Grka je
pobijedila pobjednika- Rim) . Asimilacija je
proces kojim veina prisilno ili nasilno ugui
kulturu manjine.
 Pojam kontrakulture
Imamo i pojam kontrakulture. Ako je
kultura jedna vrst progresa, napretka i sl.
onda je kontra kultura regres,
nazadovanje, unitenje jer unitava
pojedinca i drutvo u cjelini: verc,
narkomanija, alkoholizam, kriminal Bilo
je mladenakih skupina koji su zbog
nasilja na koncertima, svojim ponaanjem
, koritenjem alkohola i droga pripadali u
kontrakulturu (pankeri, darkeri,
skinheadsi).
 Podkulture
U suvremenom svijetu javio se jo jedan
pojam: podkultura to je ui kulturni
sustav u okviru vee kulturne cjeline, pr.
omladinska podkultura, rasna ili etnika
(kineska etvrt u New Yorku)
U SAD imamo pojam milting pot naziv za
ameriku kulturu gdje je spoj razliitih
kultura proizveo jednu novu, ameriki
kulturu.
 Kulturni etnocentrizam
Danas moemo govoriti, dakle o dva glavna
procesa: kulturni etnocentrizam velianje
svoje kulture, njenih ljudi, povijesti i slino, i
kulkturni pluralizam tolerantno ponaanje
prema svim kulturama, kad se razliitost
kultura ne shvaa kao da postoje vee i
manje kulture, ve kao ljudsko bogatstvo.
OPE ZNAAJKE KULTURE:

ivei u drutvu i ne primjeujemo da usvajamo

kulturu tog drutva. To radimo gotovo nesvjesno i to
uenje smatramo prirodnim.
A) kultura je zasnovana na simbolima
B) kultura se ui i ona se prenosi
C) kultura je zajednika (prihvaa je veina u drutvu)
D) kultura se mijenja putem:
inovacija pronalazak novih orua
difuzija posuivanje (irenje) kulturnih elemenata
kulturni gubitak (npr. jezika, obiaja)
akulturacija (u susretu razliitih kultura pr. Indijanci i
Europljani, pobjeuje tehniki jaa kultura)
 Procesi koji utjeu na promjene
kulture ili nekih njenih elemenata:
unutarnji uzroci: bolesti i epidemije, prirodne katastrofe,
graanski ratovi, iseljenja
vanjski uzroci: meudravni ratovi, seobe naroda,
promjena klime

Vrlo esto ujemo da je neki kulturni element autohton i

autonoman. Sjetimo se samo pizze, coca cole, jeansa,
pageta i sl. To danas koristi itav svijet i usvaja putem
medija. Ti elementi prelaze vrlo brzo iz jedne kulture u
drugu. Zato se esto kae da zbog toga danas svaka kultura
nema vie od 10% autohtonih elemenata. Kulturni
elementi (religija, jezik) nekad su prenosili misionari,
vojnici putem osvajanja, trgovci, a danas su tu ulogu
preuzeli mediji.
Ki i und
ki dola od engleske rijei sketch (skice) ili od kitschen
to znai gomilano, bezvrijedno. Dakle, ki je la,
kopija, on je pseudoumjetnost.
Ki je uao ne samo u umjetnost, nalazimo ga u svim
sferama, u politici i domoljublju (grb i zastava na
donjem veu), suvenir ki (rode, aplje), seksualni ki
(olovke s nagim enama), egzotini ki (razne
razglednice i sl.), pa ak i u religiji (lik Gospe na
kravati). Suvenir je danas jedan od naina na koji ki
opstoji. I dok se ki najee odnosi na razliite
predmete (slike, nakit, odjea, namjetaj), dotle se
und odnosi najee na literaturu koja nema
umjetnike vrijednosti, banalnog sadraja, bez
karakterizacije likova, sretnog zavretka i sl.
I u glazbi postoji ki. Oni najstroi e ak valcer Na
lijepom plavom Dunavu svrstati u ki, zatim romsku
muziku No dananja glazba u nas najbolji je primjer
kia.
 U SAD postoji pojam gadet to znai
otroumno napravljen predmet koji nas
moe razonoditi, odueviti, a koja je
donekle i korisna: npr. sjekira s
ugraenim termometrom i okaena na zid,
estitka koja svira). Ki i und imaju
jasan cilj-prodaju radi zarade. Dakle,
fenomen kia utemeljen je na proizvodnji
radi potronje. Troenje je masovno
uivanje (prisjetimo se samo boinih
blagdana)
 Boemstvo je vrsta reakcije, pobuna
protiv graanskog drutva, protiv
licemjerstva, protiv ogranienja slobode
umjetnosti, to je i ekscentrinost i
ekstravagantnost u neku ruku. U boeme
ubrajamo Loutrecka, Van Gogha,
Baudelairea, Ujevia
Specijalna pojava boemstva je dadaizam
(intelektualac podignut iz vlastitog statusa
u vii, dok je boem umjetnik koji je
intelektualno jak ali je pao na drutvenoj
ljestvici.).
 Malograantina je sinonim za pripadnike
srednjih drutvenih slojeva iji je cilj uvaliti
se u visoko drutvo, pa ih imitira u
ponaanju, odijevanju, govoru to sve
izgleda smijeno.
Snobizam je pojam blizak pojmu
malograantine. Snob je onaj koji ne
pripada plemstvu, koji nije plave krvi, a tei
veim poloajima.
 Dandy engl. gizedelin, ovjek koji se
samodopadno iivljava u povoenju za
modnim novostima, nastoji se istaknuti
odijevanjem, manirima i sl.
Avangardizam (fr. avangarde
prethodnica) to je neto to je ispred
svog vremena, neto to prekida s
dotadanjim pravilima u umjetnosti, trai
nove izraze, idejea najee to osuuju.
 Elitna kultura je kultura kojoj pripadaju samo vii
(imuniji ili intelektualno jai) slojevi. Danas je
ona prisutna sve manje. Razvojem potroakog,
industrijskog drutva, porastom ivotnog standarda
svi vie manje moemo uivati u najvrijednijim
umjetnikim ostvarenjima (koncertima, kupiti
umjetniku sliku, poi u kazalite i sl.).
Elitna kultura, iji je glavni socijalni atribut
ekskluzivnost, povezana je rasnom,
kastinskom, konfesionalnom ili nekom
drugom podjelom u drutvu.
 Tradicionalna kultura NARODNA KULTURA
je na neki nain puka kultura, umjetnost nastala u
narodu, folklor. Lat. traditio znai predaja- to je
proces predavanja, prenoenja , odravanje ideja,
vjerovanja i naela ponaanja pismeno ili usmeno s
generacije na generaciju. Tradicija odrava svako
drutvo ali se tradicije nije dobro drati pod svaku
cijenu (tradicionalizam). Treba dopustiti i nove
ideje, obiaje (prisjetimo se to bi bilo da nije
Galilejeva ideja ipak prihvaena). Tradicija se
odraava najvie u folkloru, legendama, mitovima
 Glavni atributi narodne kulture jesu:
- samorodnost i
- posebnost.
Samorodnost se izraava kroz nastajanje kulturnih
vrijednosti unutar svakodnevnog ivota odreenog
etniciteta. Rije je o usmenoj knjievnosti, pjesmama i
glazbi , naivnom slikarstvu i kiparstvu, nainu odijevanja,
razliitim igrama i drugim ritualiziranim performansima.

Poto se i narodna i masovna kultura esto oznaavaju

istom sintagmom popularna kultura, bitna distinkcija
meu njima ogleda se u iskazu da je narodna kultura
kultura naroda, a masovna kultura kultura za narod.
 Masovna kultura
Izraz koji nastaje u periodu
industrijalizacije, povezan s pojavom
masovnih medija (npr. Ne moram ii u beku
operu za sluat novog. Koncert ve mogu to
gledat na TV) koji su dostupni irim masama i
porastom drutvenog standarda.
Ugledni umjetnici i sociolozi smatraju sve
osim klasine muzike, vrhunskog slikarstva,
knjievnosti itd; kao i sve to se moe
reproducirati - masovnom kulturom, i
uglavnom o istoj nemaju sjajno miljenje.
RAZLOZI NASTANKA I RAZVOJA MASOVNE
KULTURE

Masovna kultura nastajale je i

razvijala se kroz procese:

1.INDUSTRIJALIZACIJE,
2.URBANIZACIJE i
3.MODERNIZACIJE (masmediji,
radno slobodno vrijeme).
DEFINICIJA MASOVNE KULTURE

MASOVNA KULTURA JE SKUP DUHOVNIH

I IZ NJIH IZVEDENIH MATERIJALNIH
VRIJEDNOSTI, SADRANIH U
MASMEDIJIMA POSREDOVANIM
PORUKAMA, KOJE SE OD PRIPADNIKA
MASOVNE PUBLIKE USVAJAJU KAO
DOMINANTAN KULTURNI
OBRAZAC/OBRASCI U INDIVIDUALNOM I
DRUTVENOM IVOTU.
Elisabeth Tomenn: Masmediji ve dugo
ne utjeu na nau kulturu. Oni su naa
kultura.
KARAKTERISTIKE MASOVNE KULTURE

MONOCENTRINOST (nasuprot policentrinosti

tradicionalne kulture)
UOPENOST (namijenjena svima, a ne odreenim
drutvenim grupama)
EKLEKTINOST (mijeanje, nasuprot orginalnosti)
STANDARDIZIRANOST(na razini prosjenog ukusa)
STEREOTIPNOST (ponavaljanje istih siea:
spolnosti, sentimenta itd.)
HOMOGENIZIRNOST (pojednostavljivanje: Yoga za
poetnike, Psihologija pomozi si sam;
bestseleri, mehanika turbofolk)
ROBNI KARAKTER (opstanak odreene vrijednosti
kao kulturne vrijednost ovisi najprije od njezine
trine vrijednosti)