Biocenoza (iz grkog bios = ivot i koins = zajedno) je

zajednica organizama razliitih vrsta biljki, ivotinja, gljiva i mikroorganizama u jednom ogranienom
ivotnom prostoru (biotop). Biocenoza i biotop zajedno tvore ekosustav.

Organizmi jedne ivotne zajednice nalaze se izmeu sebe u brojnim meuodnosima, na njih
utjeu abiotiki faktori a oni opet povratno utjeu na te abiotine faktore (biocenozne veze).

Ove meusobne odnose prouava biocenozologija, jedna poddisciplina ekologije.

Pojam biocenoza ili ivotna zajednica u znanost je uveo Karl August Mbius 1877. kad je
prouavajui organizme koji su zajedno ivjeli na jednoj stijeni s kamenicama tako nazvao ovu
zajednicu.

Karakteriziranje biocenoze[uredi VE | uredi]

Biocenoze se, ve prema teitu promatranja, mogu karakterizirati na temelju razliitih taksa:

Fitocenoza (biljna zajednica) je tipina kombinacija razliitih vrsta biljki koje imaju sline ili iste
zahtjeve odnosno potrebe u stanitu (primjer: zajednica stjenovitog obronka u visokom gorju).
Zoocenoza (ivotinjska zajednica) je zajednica ivotinja koje su tipine za odreeni biotop
(primjer: zajednica ivotinja u krateru Ngorongoro).
Mikrobiocenoza (zajednica mikroba) je ukupnost mikroorganizama koji ive u jednom
mikrohabitatu. Pri tome potrebe i putovi razmjene materije pojedinih vrsta mogu biti vrlo razliiti,
tako da produkt metabolizma jedne vrste moe biti supstrat druge vrste mikroorganizama.

Vrste u jednoj biocenozi zaposjedaju razliite ekoloke nie.