Elektrotehnika

Kola vremenski promjenljivih struja

Skladitenje energije
Otpornik element elektrinog kola na kome dolazi do
disipacije energije.
Pored isto rezistivnih elemenata, elektrino kolo
posjeduje elemente koji energiju skladite u elektrinom
polju.
Elementi elektrinog kola mogu posjedovati osobine:
kapacitivnosti i
induktiviteta.
Ove osobine se u elektrinom kolu opisuju preko:
idealnog kondenzatora i
idealnog kalema.
Idealni kondenzator
Kapacitivnost mjera sposobnosti elementa da akumulira
naelektrisanje.
Osnovna konfiguracija kondenzatora podrazumijeva dvije
metalne ploe poprenog presjeka A razdvojene
dielektrikom.
Dielektrik elektrini neprovodljiv materijal sainjen od
velikog broja dipola koji se pod uticajem elektrinog polja
polarizuju.
Koliina naelektrisanja na kondenzatoru:

Q CV

Jedinica za kapacitivnost je 1F (velika jedinica).

Polarizacija dielektrika

nepolarizovan

polarizovan
Konstrukcija kondenzatora

A
C
d

12 F
8.854 10
kondenzator sa vazduhom
m simbol
kao dielektrikom dielektrina konstanta
vazduha
Napon i struja na kondenzatoru
U prisustvu jednosmjerne struje, kada je pun, idealni
kondenzator se ponaa kao otvoreno kolo.
Prisustvo naizmjenine struje na oblogama kondenzatora
izaziva promjenu naelektrisanja to je kretanje elektrona
struja.
Stoga, koliina naelektrisanja na kondenzatoru je
vremenski promjenljiva veliina:
q(t ) Cv(t )
Struja je definisana kao
dq(t )
i (t )
dt
Napon i struja na kondenzatoru
Iz prethodnoga, slijedi da je struja kroz kondenzator data
kao
dv(t )
i (t ) C
dt

Napon se dobija rjeavanjem gornje jednaine po v(t):

1 t
vC (t ) i (t1 )dt1
C
Poznavanjem inicijalnih uslova moemo pisati
1 t0
V0 vc (t t0 ) i (t1 )dt1
C
1 t
vc (t ) i (t1 )dt1 V0 t t0
C t0
Redna i paralelna veza kondenzatora

1
CEQ
1 1 1 CEQ C1 C2 C3

C1 C2 C3

Kako smo doli do ovih izraza?

Primjer
Zadatak: odrediti struju kroz kondenzator u zavisnosti od
primjenjenog napona na njegovim krajevima.
Poznato: kondenzator je na poetku prazan i

t /106
C 0.1 F v(t ) 5 e , t 0

Rjeenje

v(t 0) 0

dv(t ) 7 5
t /106 t /106
ic C 10 e 0.5e A
dt 106

Primjer
Zadatak: odrediti napon na kondenzatoru u zavisnosti od
struje kroz njega.
Poznato:

C 1000 F vc (t 0) 2V

0 t 0s

iC (t ) I 10mA 0 t 1s
t 1s
0
Rjeenje

1 1 I
0 Idt V0 t V0 10t 2 0 t 1
vC (t ) C C
t 1
12
Energija kondenzatora
Energija se definie kao:

WC (t ) PC (t ')dt '

Snaga kondenzatora je:

PC (t ) vC (t )iC (t )

Energija kondenzatora je:

1 2
WC (t ) CvC (t )
2
Jedinica za snagu Dul (J).
Idealni kalem
Kalem element elektrinog kola koji ima sposobnost
akumuliranja energije u el. polju.
Kalem se sastoji od provodnika omotanog oko jezgra koje
moe biti izolator ili feromagnetni materijal.

linije magnetnog
polja

jezgro
kalema

simbol
Idealni kalem
Otpornost namotaja u idealnom kalemu je 0.
Ako je kalem prikljuen u kolo jednosmjerne struje, on
se ponaa kao kratak spoj.
U sluaju naizmjenine struje, napon na kalemu je

diL (t )
vL (t ) L
dt
L induktivnost kalema.
Jedinica za induktivnost Henri (H).
Idealni kalem
Struja kroz kalem je data izrazom:

1 t
iL (t ) vL (t ')dt '
L

Ukljuujui poetne uslove, imamo:

1 t0
I 0 iL (t t0 ) vL (t ')dt '
L
1 t
iL (t ) vL (t ')dt ' I 0 , t t0
L t0
Redna i paralelna veza kalemova

Kako smo doli do ovih izraza?

 Primjer
Zadatak: odrediti napon na kalemu u zavisnosti od struje.
Poznato:

L 10H

0 t 1
0.1 0.1
t 1 t 5
4 4

iL (t ) 0.1 5t 9
0.1 0.1
13 t 9 t 13
4 4
0 t 13
Rjeenje

0 t 1
0.25 1 t 5
diL (t )
vL (t ) L iL (t ) 0 5t 9
dt 0.25 9 t 13

0 t 13
Energija kalema
Energija kalema je:

1 2
WL (t ) LiL (t )
2

Kako smo doli do ove formule?

Vremenski promjenljivi izvori
Napon/struja na krajevima vremenski promjenljivih izvora
je funkcija vremena.

generalizovani vremensko sinusoidalni izvori

promjenljivi izvori
Periodini signali
Periodini signali imaju osobinu da se ponavljaju u
vremenu
x(t ) x(t nT ), n 0,1,...

gdje je T perioda signala.

testerasti signal
Periodini signali

pravougaoni signal trougaoni signal

impulsni signal sinusoidalni signal

Sinusoidalni signal
Sinusoidalni signal najznaajniji vremensko promjenljivi
oblik signala. Zato?
Moe se definisati na sledei nain:

x(t ) A cos(t )

A - amplituda
- ugaona frekvencija
- poetna faza
Sinusoidalni signal

kosinus pomjereni kosinus

frekvencija

1
f [Hz]
T A sin(t ) A cos(t )
2
2 f [rad/ s]
t
2 [rad]
T
Srednja vrijednost signala

Srednja vrijednost signala se definie kao

1 T
x(t ) 0 x(t ')dt '
T
Primjer
Zadatak: Odrediti srednju vrijednost signala

x(t ) 10 cos(100t )
Rjeenje:

1 T
x(t ) 0 x(t ')dt '
T

100 2 /100
x(t ) 0 10 cos(100t )dt
2

10
x(t ) (sin(2 ) sin(0)) 0
2
Efektivna vrijednost signala
Efektivna vrijednost signala se definie kao

1 T 2
xrms (t ) 0 x (t ')dt '
T

U obzir uzima oscilacije signala oko srednje vrijednosti.

Primjer
Zadatak: Odrediti efektivnu vrijednost signala

i (t ) I cos(t )
Rjeenje:
1 T 2
irms (t ) 0 i (t ')dt '
T

1 2 2 / 2
irms (t ) I 0 I cos(2t ')dt '
2 2
I
irms
2
Rjeavanje kola naizmjeninih struja
Odredimo izraze za napon i struju kroz kondenzator u kolu
sa slike.
Rjeavanje kola naizmjeninih struja
Primjenom II Kirhofovog zakona imamo

vs (t ) vR (t ) vC (t )

Znajui izraz za napon na kondenzatoru, slijedi

1 t
vs (t ) RiC (t ) i C dt '
C
Diferenciranjem gornje jednaine, dobijamo

diC 1 1 dvs
iC
dt RC R dt
Sinusoidalni izvor
Pretpostavimo

vs (t ) V cos(t )

Odavde dobijamo sledeu diferencijalnu jednainu

dvC 1 1
vC V cos t
dt RC RC
Njeno rjeenje se moe zapisati kao

V RC V
vC (t ) sin t cos t
1 R C
2 2 2
1 R C
2 2 2

ta zakljuujemo?
Sinusoidalni izvor