Professional Documents
Culture Documents
Upravno Pravo Pitanja
Upravno Pravo Pitanja
Samouprave 2
opci.je)
2. predmet kontroleokontrolne ovlasti 113str
3. nosioci kontrole nad upravom
pojam uprave u zakonodavstvu u t&miSi~errt.smidu ir /% .
pojam javne uprave, upravni odnos
o naEelu zakonitosti, objektivna zakonitost, 3 razloga, fusnote
sluEajevi nezakonitosti, od 73 - 77
diskreciona ocjena, 82 str
ekscepci-ia legalnosti
kontrola od strane predstavniEkog tijela
1 1. odgovomost drfave za Stetu
0 naEini stjecanja drfavljanstva
13. organizacijski oblici od a do f
a.
15.
organizacija drZavne uprave u RH
sluibenici i namjegtenici - razlike
Q
19.
20.
tijela i poslovi driavne uprave u RH
upravnopravni odnosi u ufem i Sirem smislu
odnos gradana i uprave
kod prekrSaja suuEesniStvo
uvjeti za prekrSajnu odgovomost
2 1. stjecaj kod prekrSaja
22. pojam i vrste prekrSaja
23. prekrSanji nalog
' I
gc&&aWuhjnm:adrni&e6je).~w
P'
5t
. -
22. Odnos izmedu Gela
23. prava i obveze sluibe~likai nanljestenika
24. institute, a ne zalton
g&& .! '+:$
I
1 , ) !,,!,, ;,.-!.,>,;!.,,-\<, .I
74.l ~ ~ l ~ ( ~1 L I l ~ ~ 1
8 .
:!I: 1
7 5 . skraceui post~ipak ~ . I ; I I I I O I ~ I I C c ~ r ~ i ~ a lS ~; I -I I~S ~o :~J i ~
!I):~LL:I
~ ~ ~ ~zakonitosti
~ ~(uii i Siri)
~ ~ ~ 5 e l o
konaEnost, pravomoCnost, izvrSnost
& upsavno pravo- formalno i materijalno
disluecijska ocjena
pojarn upravnog prava u Hrvatskoj
&
vremensko vaienje upravnog akta
tijela dhlvne uprave i njihovi poslovi
u RH
111. akt uvjet, akt dispenz
112. razlozi niStavosti upravnog akta
113. kako driava odgovara za Stetu
a o j a r n uprave
mdrebenje uprave u Hrvatskom zakonodavstvu
Wijela i poslovi driavne uprave
-Vrste pravomocnosti upravnog akta
-NadleZnosti u upravnom postupku(tko je za Sto n a d l e h )
<Vrsteupravnih akata-
-rjeSenja i zaklju&i(koje su razlib)
-Kada nije dopuStena ialba protiv rjeSenja TAM0 DI NEMA &BE NA RJESENJE
MO~E SE VODIT ~ B PROTIV A ZAKLJUCKA INACE SE ZAKLJUCAK OSPORAVA
KROZ RJESENJE
Wtranke u upravnom postupku
-0dbacivanje tuibe *
e ~ j s t v stranke@rucesm-sposobnost;
a stranaEka sposobnost i stranaeka legit-macija)
-Stjecaj prekrSaja ,W j a v a n j e u stjecaju
mqstuph
-Pojarn upravnog spora u teoriji
mpravni ugovori
dbdaoima
-PoniStavanje i ukidanje po praw nadzora
-Predmet upravnog spora
~ ~ ~ i j a p a l p r a ~ o g ~ ~ o n u " o ~ p r a ~ p a ~ ~ V i m a *
-Krivnja kod prekrhja
* w p m ?
43bli&bj
-aha u upravnom postupku(sve)
-1zvrSenje u upravnom postupku
-Protiv kojih izvrSnih rjeSenja se provodi prisila PROTN ONIH U KOJIMA SU
NAMETNUTE OBVEZE
-Koja je p r a m osnova M e n j a
-Tko provodi izvr5en.e a tko provodi postupak
-Klauzula o izvrSnosti
-Pravna osnova izvrSenja
-0dbacivanje tuZbe
-Pojam prekrhja
a a v n a sluiba formalni i materijalni pojam i sve o javnoj sluibi, Sto je javna sluiba po
koncepciji odnosno praksi driavnog savjeta i koko je Duguit odredio javnu sluibu i u kojem
se smjeru j a m sluiba prouhvala nakon Duguia
-Pravomoknost..upra~ogakta-(Sto SirepriEat+
-Prethodno.pitanje u upravnom postupku '
-Pojam upravnog spora u teoriji
-Zastara prekrhja
G acelo zakonitosti
lueajevi nezakonitosti
&kste.apramih&atata* @
KNJIGA PREKRSAJI
-Pojam prelrrSaja str 1943
-Nabrojit &ela
-Mjere osiguranja str 59-66
- P r e h j n i nalog
to je to Zpravno pravni odnos u Sirem smislu, od!losno u uiem s~nislu?Zbog Eega su
y,
eprihvatljivi ovi naEini odreGenja upravnopravnog odanosa?(2 boda) t
brazloiite tri statusa u koja se obiCno gri1pira.j~pqj;xji~:cslobode i prava grarfiga-u_ +-
. .
. .
odnosirnz-swpra~omJ(2.'boda) . - '
~3fz~fe~j3~~~e~'~2&o&;a:~~;fT:i ;
poroCitajre sljedeCu zakons!:.u odrcdbu i odgo-vroritena pitanja!)) obrt~restajeodjavom
.ili po sili zak.ona. Prestanak obrta utvrduje rjeSenjem nadleini iupanijski ured,
..it
odnosno ured grada zagreba i p o : p r a v o ~ i ~ o ~rjeSenja
12. ako je po\fodom tuibe u upravnom sporu odloieno izvrSenje upravnog akta tad
pravon~oCnostnastupa: a)prije izvrSnosti b) zajedno s izvrSnoSCu c) nakon izvrSnosti
$.1.5
*?. .-
navedite xzlike i m e d u spora o zakonitosti i spora p u n ~ i k c i j e 2
,;,.-,
s :u3u,.u.=.-~.,-~ i 1 i ~ t x d : ~ ~u ~
~..n.~.~di.tn:faz,e~i~zy~pl~tmja.
UPrekr~aj
~ a v annhjradnj i 2 b d a
-1 .bod a
.-.____-.______.___-I_.
-~-~.---- -~
-. .
.
; or?. p\,~icjuri.;dikcijc!
,:vcdi[c ra,<IiL;cizmcdu spora (3 ;~~?korii~oi,lj
~. -. - -
(2boda)T
c/$ S i W A
. .
......
~5@m/;ki/.-.q&J.I~
Ado.
..................
.ifi#w...km(3t4
L0 3 3 ~ . o.
k!z-/~cj.,. ..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .............
. . . .
..........................
ir Q& o.4c&3
~ 5S~!t~EcsniSrvo
' u izvrSenju prekrSajne radnjc (2 boda) 1
-- \ - .
. .- flow &&a.
, ................. A .
-. - (a) Qwardrocqt - L L.
. . , . ,
. . .. . . .. .
. -...- ...... -,.-.. ...
. .. .. . .
. - . . . . . ; .,-.; i '
! '.''.I j I
. + -:-j-,+..bi-+.- --
i-j
. .
<--- +-;--I--..
i.
I - I -I ' 4--.-----I
! ... +..-I---J
-
.....
- 1 ,I-;
-!----I .
I . .
UI11<.A\'NI I'OSl'liP,4K 1 UPIIAVNI SPOH
U ~ r a v n skt?
i
Upnvni akt je akt kojim driavna tiela i organi-/.acijeu vrkllju javnlh o\-lasti rjeia\?aju o pravima i o. b. v. .a.a. ~. .n.aodredenog
. .-. . . . .
%
driavne uprave
_.__.__
. .-- drugi driavni organi u upravnim stvarima
i .--- . . . .- rjeSavajuCi
........ o pravim%
obvezama 111 pravnim interesima gradain~ p v n i osoba .h osim toga..po o v m zakonu duine su postupati i dmge pawie'
.._.._.._.....i....
I\ 1
e
1. llafelo zakor~itosti ,.
i '
Tijela d r i a w e uprave. ustanove i pravne osobe koje posttrl,aju ti crlxavnirrl st\.arinla. j. e. S a \ q u..........na
.................temclju
........... zakona, propisn i
opCih akatn ustanova-.- i pntnih osoba koje one
.___.__ .____CI_-.-----donose na ten1e5u ja\%ili-o\-lasti.
--.- -- ----
U pravnrrn stvarin~au kojin~aje tijslo ovlaSteno rjeiavati po slobodrloj oiijcni, ricicr~~c IIWI-;I biti doni-jeto u gr:~llic:lr~la
doni~eti
-
--
rje3clqa
..
sanio
.
.
ako
o tinjenlcan1a i okolnostirna. koje
r u i ~ ():Il ~ se. ~dasrli
je z a k G predi~i&io.
. .
su cd vainosti za donoSenjp
-ja
..
. - . (prava.na iaIbu)?*
Protiv rjeSenja donesenog u prvom s t u p m n k Z a i % apravo ialbe, osim akozako?qm3cdr_uk~e-~r_opjsa_no~
---? a.na d r u g
~ a a S L i t a a ~ ~ i o n i t o Kad s t nema-tupanjskog
1 . tijela, ialba protiv prvostupanjskog rjGenja maze
se izjaviti samo ako je zakonom predvideno, Eime de se predvidjeti i nadleho tijelo. Protiv jejenja donijetog u drugorn -
-
--.--
stupnju ialba nije dopGtena
.
i p, __ stranka
a kojim ...._
ti& neka
-_
!z!L~?e~fl?a.pr:edvl&en~m~
.. .. , ,
. .'
.... .
d
Tljel0 koje vodl
-postupak
- -- brinut t e-se--da- neznanje I nzukog stranke -ne- budu na gtetu prava 30im po zakonu prlpadaju.
Stv-arrla
- nadleinost--- za .................
rjcSaval~je11 upranom postupku odredltje se po propisima koji11la se ureduje odredeno uprwno
........................... ......... . -
-- -_ ili se.....cdreduje
podrutje . nadleinost ..... p ~ , ~ d i n j h ~ ~ g ? ! ? ~ .
Za rjegavanje u upra\,nim stvarima 11prvom stupriju sttarno su nadleina tijela utvrderla propisinla o ustrojst\:u dri;l\me
uprave, propisiriia kojinia s e ureduje pojedino upral'no podrutje, odnosno drugim propisima W g i s i r n a nije utvrdena ...
st\'arna nadleinost, za p~me su nadleinatijela nadleina za poslove
. . . . . opde uprave.
...
' Niti jedno tijelo ne mofe preuzciidredenu upratmu itvk iz nadleinasti dnrgog tijela i sam je rijeSiti, osim ako je
'
zakonom predvideno. Nadleinosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka, stranka i tijela, ni dogovorom tijela.
-
Mjesna nadleinost se dr2duje p r ~ i s i m oa ~ganizaclji
--- - - .- pojedinih
--
u stvarirna koje se odnose p ~ h e t n i n -u p m a mjestu=
- tijeia.
--
%
, -a
se m a nalazi
-
nadleinost
-.... se -cdreduje:
- ......
- .- iiist-?;%7'Ca-k;Sj& s%'-d;l&e'na djeiatnost nekog driavnog tijja, u&t%ve, ili prawe osobe - pcema.~iest~! njihova
. . . . . .
~ ~ m l % t i i o 6 tjj6sI'iii.i1ih
i ~ediniza- prema sjedistu poslovne jedinicc)
- -'.-.
~ ~ ~ ~ v a l koje
-
- i m asc odnosc c~avodenje radrie ili na....profesionalnu
odrctlenoni rnjiru - 1)rcrn3sji~r:dii~u
radllj~Inijrau J o g J a j a j
- u ostalirn stvarjnla grema-pzKal i5tusjr-nnke.
Kod broda ili zrakoplova mjcsna se n;ldleinost odreduje prelria rnatiEnoj luci.
- .-
U sluEaju
.. djelatnost pojedin~i~
. . . . . . .
&5fgQ"e?
U upravnoj stvari za Eije je jeSavanje nadleho dliavno tijelo_ jeSenje
- *Dr*
u upramom postupku donasi Eelnik tijela ili osoba .
~ I _ - . . . - A _ _ - " _ . - . - . . - ..............._...... .,
Pravna pomoC?
Za izvr~avanjepojedinih radnji u postupku koje...se irnaju poduzeti i z v a n x & u d g nzdle+qg tijtla, to de tijelo zamoliti
..............
_____V_
i'
Izuzeie slufber~eosohe? .\I. L<:& i t - ~,%)
Sluibena ~b~c$~&ey ?$telu m rjeSav?nje u postuj~&<@zctj
c
.................. $s.sg.&o&:
1 u p r e d n l m . . % ' v d i postup& stranka, suoyaStenik (suobvemik), syedok, vjejtak, .pon!@.niF ili zakonski
.. - ...... .......
zastupn~kstrarae.
- sa strankom, zastupnikorn....ili .... pu~lorninikon~ sh-a~kesrodnik po kr\;/ u.p%y_"J-!~!~iji,a u ~ l - $ ~ o j i l ~ ndo i j !,stupnja
i
za WjuEno, bratni s u P-r u i n ~il, srodni yo t a ; ! b i n ~ - o - d N ~ b ~ s i j ~ i :
- --.. sa strankorn, z+as~pm+~m ili punornocn~komu nosu stamteI&u~m-J-t~it~~~ usvojenika ili h=i3aL
- u pr\rostupanjskom postupku sudjelovala u _-vod3.u postupka_ili
_,I___._.-- _ . donoSenju rjeSenja
-
, : ?
*
()sal,iti njevi poni.~t;~v;,i,ja,
YIII~
-
l ~ -w a n j ai Aijcllj:ulja rjcSet1ja
. ./? .F'
,.
.,./
' . 1
. i
_ I _
.
7
I , . ;-:..
+T-- . ,' , .. -
/
5 .
iVlijrnjanje i poniStavanje rjescnja u vezis upravnirn so or on^? !-.>. . :<: ; '
i ".-:. . . ; ' - .
,- ,-'! - i !>: . < . - -
: ,' 1
,' rljelo prutir tijeg jc jcknja pra\lorrcrneno pohecut upnrni rpor moio, do okont:nja $6;< p ~ h i .. ~ ~. i + ' izmije"iti
ili S V ~ , l ~. ..:
rjeSenje zbog kojih bi Isud mogao poriiil~lirjeknje. / . . !( : , ! . i. ( . : ' ! ' ... , . .
.! , ; , -
;...,
- . .,
' . C 3 .,,*..
.,
- 4
7
RjeSenje koje je konatno u UP moie se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeden rnaterijalni z a k a . U stvarima u
; kojirna sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesirna, rjefenje se moZe ukinuti sarno po pristanku zainteresiranih
; stranaka.
I I" jeSenje moie poniStiti ili ukinuti po praw nadzora,IIOtijejelo.A ~ tog
O tijela nerna, onda to moie uEiniti tijelo odredeno
i zakonom, ministarstvo ili dmgo tijelo, te Vlada RH. ,
.
8 . .
Izvanredno clkidarlje?
1zvrS110rjcgenje n ~ o i se
e ukinuti ako je topobebno u cilju otltlanjnnja teSke i neposredne opamosti z;l iivot i zdravlje Ijudi,
, ja\.nu sigurnost,jak11i rnir i poredak, ja\ni moral, u cilju otkla~<arijaporerneeaja 11prii~edi,ako sc. io I I bi~ ruoglo Llsl~jeSno
-
i
otkloniti drugini sredstvima.
' .- .Aka je rjeSenje donijelo I' tijelo, ono ga mote i ukinuti, a ako to tijclo to nr utir~i,ukinuti m&z Il'tijelo (ministarst\-o ili
> .,
j ,.
drugo tijelo).
, Stranke koje trpe 5tetu zbog ukidanja jeknja imaju praw na naklndu sanlo stvarne Ztetc.
.< -
.
.-'- ProglaSavanje rjeSenja ni5tavin1
Z( NiPaGnl se prcglaSnva rjeirnjc (u cijelosti ili djelornitnoj (dopu$tenr ialba):
. .-.-
r'- ..I
-* -
"' - k ~ j je
e LI UP doneseno iz sudske nadleinosti ili st\-ario kcjoj sc iropkz nc nloie rjeh\ati u upr.:\Iiom postupkt~
- koje bi svo!im iz\~Scri,zmrnoglo uzrokovati kazneno djelc\
- cije izvrienje nije rnogude
.,-\ ; - koje je doni!elo tijelo bez prethodnog zahtjeva strankc, a r~arjzSer~jestri~nkanije nak~~~ilnc,
i ~ r i i n cili preiutno prisrals
- koje sadrii nepra\ilnost koja je po nekoj zakonskoj odrcdbl preddcna kao rizlog n i > t a \ ~ ~ s t ~
- rile bl iz\:rfenje bilo proti\no nafelima pravnog puretka
~ j e ~ e ndoneseno
je u U P iz,~&.gsemSto postane izvrSno. Prvostupanjsko
. -. rjei;enje postaje izkT~no:
'- I . istekorn r o k a z a ~ b b u . ! ! . a ; l e . i z j ~ ~ n a a
2 dostavom stranci --__
ako ialba nije dopujtena
3. dostavoni stranci ako ialba ne odgada ... .iz\rSenje
. .
1
35
. .
z g k l i ~ ~ i . se
; ~ kiz\,ria\.a poSlo posfalle izvri:ln-, . Sari:
g.r.,--
/
\i -
rjesenla (ne odgada izrricnje).
.. ....
---
r ~ u d s k izvrSenje
o
- --
n r o v e s t i sudsko izwSenje j g e n j a done?no$a u upbvnom postupku, tijelo Eije se jeSenje ..irna izMSiti . . . .stavlja
.
-
h a j e k n j e potvrdu izvrSnosti
- . -.-.-
i dostavlja
..
ga radi izvrienja sudu. T a h o je rjeSenje osnova
. . . .
za sudsko izvrSenje.
-...... -
-.
d Pojam ~ t [ ~ r a v ~s p~oor ~: ~t ?i
Uprx\~iiJ~;OTjt' spar koji se vcdi przma z;lkon~io ul>rn\.nimsporovirna
,! l8oj;ltn upravllog a k t a ?
Uprat-rii akr je akt kojirn d r i ~ v l i allJela 1 orgiinizacijc u \-rsenju javliih 01-lasti rjeSa\.aJ~~
o pravirna i ob\-cz~rnaotlrcdenog
pjedinca ili organizacije u kakvoj ~ p r a ~ nstlari. oj
. <.
'$ Str-ar~k:ru upravnorn sporu?
Stranka u upra\norn sporu rnoie bit1 pojed~nac,pravlia osoba, oryanrzaclja, skuprrla osob;l, ~iaseljc,zainteresirana o s h a
(l'oniSlrn-ic a h a ide joj na Stetu), odnosno sraka osoba koja smatra da joj je upravnirn aktorn povrijedcno kakvo pravo ili
tnteres utenieljen na zakonu
$ Pestupak s u d a po tuZbi?
Upravni spor pokreke se tuibom, koja se podnosi u roku od 30 dana Tuiba se predaje ili Salje
s u K a mote s e podnijeti i na zapisr~ikkod redovnog suda nadleinog
Ako dnlgostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugorn odredenom roku, donijelo rjeSenje o b l b i stranke protiv
prvostupanjskog jeSenja, a ne donese ga ni u daljnjern roku od 7 dana nakon ponovljenog traienja, stranka r n o i e
pokrenuti upravni spor kao da joj je ialba odbijena (Sutnja adrninistracije). Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili
u posebnirn propisom odredenom krafern roku nije donijelo nikakvo rjeknje o zahtjew, stranka irna pravo se obratiti
drugostupanjskorn hjelu.
U tuibi se rnora navesti ime i prezirne, 7animanje i mjesto stanovanja (naziv i sjediae), upravni akt protiv kojeg je tuZba
upravljena, kratko izlaganje i zbog Eega se tug te u kojern se pravcu i opsegu predlaie poniStavanje upravnog a h a i potpis
podnosioca
Tuiitelj rnoie odustati od tuibe sve do otpreme odluke suda.
Aka je tuiba nepotpuna ili nerazurnljiva, predsjednik vijeh pozvati l e tuiitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke
tGbe. Ako tuiitelj to ne uEini, sud de rjeknjem odbaciti tuibu kao neurednu.
1 *
Podupanje tuienog tijela - obveza dostavljanja spisa predmeta?
Ako tuibu ne odbaci rjeienjern, sud Ce po jedan prijepis s prilozirna dostaviti M odgovor tuienoj stram i zainteresiranim
osbbama. Odgovor se daje u roku 8 do 30 dana. U tom je roku h i e n a strana d u h a poslati sudu sve spise koji se odnose n a
predrnet. Ako tuiena strana nakon drugog traienja ne pobalje spise predrneta, sud stvat moie rij&iti i b a spisa.
1
\ Utjecaj t u i b e na izvrSenje konatnog upravnog akta?
Tuiba, .u pravi
- j ilur neps
Cranice sudenja?
Zakonitost osporenog upraknog a h a sud ispituje u granlcarna zahtjeva iz tuibe, ali pri tome nije wzan r,uloziu~aruibe.
. I
. ' Prcsuda - r-~cGcrijc?
r n Sud.d. osi resudu. odnosr~orieScnie \.:i.&gg&~!asova. VrjeCanje se obavlja bez nazotnosli st~tnaka.
, Sa+u rJLbdV3 spar presudor~lkojoni se tuiba uva;ia\;a ili odbija kao neosnovana. Ako sc tuZba uvlliava sud poniztava
osporclir lrpravni nkt. Kad sud nade da se osporeni upravni akt inla poniititi, ako je to nlogute rnoic presudorn rijesiti
upravnu stvar. I'rcsrrdoni k o j o n ~st osporcni a k p0nibtai.a sud Ce odlutiti i o zahtjevu tuiitclja za povrat stvari, odnosno
nhknatlrl itetc.
Kad sc trliba koja jc podriesena zbog navodrie iutr~jc;idrninistracije uvaklva, odrediti Cc se u kojern Ce smislu tuiena
stranka donijeti rjeSer~jei l i Ce se presudorn rijeiiti stvar.
Xko jc odriana usnlena raspra\?a,sud Ce odrnah nakon nspratc usmeno objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana.
Ako nalton lrsrncne rasprave ne rnoie izreCi presudii jer joS treba utwditi Einjenice nije potrebria nova rasprava.
Presetla, odnosno rjeSenje sadrii:
- oznaku suda
- inie i prezime predsjed~~ika i danova vijefa i zapisnitara
- oznaku stranaks I njihovih zastupnika
. .,
- kr7*l,,.
, :,L!nga;;Jc
.. prcdiiieta s p x a
- dan kada je prejuda izretena
- dispoziliv
- obrazloienje
- pouku o ialbi ako je dopuStena
Presuda radi Sutnje?
A k o drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo jeSenje o ialbi stranke protiv prvostupanjskog jeknja, a ne
donese ga n i u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traienja, stranka m o k pohenuti upravni spor kao cia joj j e
ialba odbijena.
A k o prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo r@enje o zahtjevu, stranka rrna pravo obratiti se svojih
zahtjevorn drugostupanjskom tijelu. +
Kad je na ternelju tog podnesena ialba ona se uvaiava ifi odbija kao neosnovana. Ako se tuiba uvaiava, odrediti Ce se rok
u kojern t e smislu tuiena strana donijeti jeSenje ili de se presudom rijeSiti upravna stvar.
P n v s i lijekori - redorr~i.i z r a n r e d n i l
Sarno izvanredni:
- ,'ahtier za 7.asrirt17;1k0riitosti
- porirr\~lj;~r,jepc?srvr?ka
-;I
-d Porlavljar~jcposrupki~l'
Postupak d o \ ~ i e nprcsutlom porio\,iti (r. sc na prijedlo:: st~.anke:
- ako stra~ikaSUM ZI;. no\-eEinjenics lli itckiiz moguCnost da uporrijebi Ilo\red o k , c
- ako JC do odluke 5ud.1 do410 zbog ~ Z ~ I I C I ~J!~13SIIC~I ili radnika u sirdu, i l i j e isposlo\.ar~apnjc.t.;irr~~~:ri
r;ltlr~j~irii.
a taki.2
jc radlljn k3zrirno iijelo
- ako je odluka t~terneljcnana presudi keja je kasnlje ukinuta drugom pravornodnom sudskoni odlul<om
- ako je ispraba na kojoj se ternelj~odluka lairla 111 laino preinateria, i l i j e svjeclok. Qextak ili strar~h,~ pi-I w s l u < ~ r ~
\I,LI~
~u
l&ni isku.
- ako stranka nade ili stekne niogucnost da upcltrijebi prljaSnju odluku donesenu u istorn upraviioni sl~oru
- ako zainteresiralioj osobi nije bila dma rnogudnost da sudjeluje u upramlorn sporu.
Ponavi!an-ie postupka se rnoie traiiti na!;kasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka sazna!a za mdoy pona\~lj;l.!ql.
Nakon protzka 5 godina od pravornodllosti odluke ponavljanje sene rnoie zatraiih.
0 prijedlogu za ponavljanje jeSava Uprabni sud EW u vijedu od 5 sudaca na nejavnoj sjednici.
Zahtjev za zagtitr~Ustavorn zajarnfenog prava i slobode tovjeka i gradanina-tuiba zbog ~ l e ~ a k u ~radnje, ~ite rok
slldriaj?
0 whtjevu za zaStitu Ustavom zajamEenog prava i slobode tovjeka i gradanina odluEuje sud nadletan 7.a upravne sporoue,
-- Postupak za zaaitu Ustavom zaja~ntenogprava i slobode Eovjeka i gradanina pokrede se tuibom zbog nezakonite radnj e.
Tuiba treba sadriavati:
- oznakasuda
- oznaku nezakonite radnje
- dokaze o utinjenoj radnji
- tuibeni zahtjev
Tdba se rnoie podnijeti sve dok radnja traje. 0 njoj odluEuje iupanijski sud na Eijem je podru<ju uuEinjena Sud tuZbu
dostavlja tijelu driavne vlasti koje je uEinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. 0 osnovanosti sud odlutuje presudorn (ako
prihvaka zahtjev, sud zabranjuje daljnje vrSenje naakonite radnje - moguCa ialba koja ne odgada izwknje).
Upravni akt je onaj akt kojim driavno tijelo ili tijelo s javnom ovlasti
rjeSava o nekom pravu ili obvezi odredenog pojedinca ili pravne osobe
u nekoj upravnoj stvari.
a) autoritativnost
b) apstraktnost
c) konkretnost
d) jednostranost
e) dvostranost
f) pravno djelovanje
g) pravna vezanost
Konstitutivni ueinak - znati da se aktom osnivaju, mjenjaju ili ukidaju neki pravni odnosi
Deklarativni uEinak - maEi da se aktom potvrduje postojanje ili nepostojanje pravnog odnosa
- ---
a) razlika je formalna
b) razlika je materijalna
c) nema razlike
d) i materijalna i formalna
-
5. Kad donosilac akta -
9 *
&i I
a) konstitutivni upravni akt
b) deklaratorni upravni akt
c) akt uvjet
d) dispenz
a) uvjet
b) namet
c) rok
d) pridriaj opoziva
b) materijalna
c) subjektivna
d) objektivna
e) apsolutna
f) relativna
g) individualna
8. P r a v o m o C n ~ ~ ~ e , d o ? q s i g J a , u g ~ g ~
a) formalna )relativna
b) materijalna g) individualna
c) subjektivna
d) objektivna
e) apsolutna
9. Po ideji subjektivne pravomoCnosti upravnog akta se:
'a) ne moie se nikad opozvati i mijenjati
b) moie se opozvati i mijenjati
c) moZe se opozvati i mijenjati ali samo ako se ne dira u steEena prava stranke
c) istovremeno s izvrSnosti
-
-1 1. Ako je pgvodom tuibe u upravnom sporu odloieno izvrSenje upravnog akta tada
pravomoCnost nastupa
q p r i j e izvrsnosti
~'
- Y e
b) zajedno s izvrSnosti
c) nakon izvrSnosti
- 13.
-
-
.- Strancge dgs%vljs;no.miSljenje prvog stupnj3 protiv kojega nema ialbe ali je dopusten
u ~ r a v nspor.
F , i Dostavom takvo j e rjeSenje:. O
1 4 , e k t i pravomoCnosti su:
a) stranke u postupku
b) sarn upravni akt
c) donositelj upravnog akta
d) pravni sljednici stranke
e) treCe osobe postupka
&:
@ ukidanje
- 1 6 .a), upravo
=svnia@-&ghia
valjan
w s ~ g i s ~ l c j s knadle-.
e ,
b) pogreSan
c) nepravilan
d) oboriv
@ niaav
a) na-t~
b) procedura
c) forma i oblik akta
d) sadriaj akta
-
10. PO sisternu subjektivne odgovornosti (protupravnosti)::
a) driava odgovara za Stetu objektivno bez obzira na krivicu
b) driava ne odgovara uopCe
6 c) dliava odgovara kao garant za nezakonito ili nepravilno vdenje sluibene duinosti
1
11. u pogledu odgovornosti driave za Stetu u naSem pravu vrijedi pravilo:
a) da za gtetu odgovara primarno driava
b) da za Stetu odgovara i driava i sluibena osoba
c) da za Stetu odgovara neposredno sluibena osoba
d) da za Btetu ne odgovara nitko
-4. driavljaninu RH :
a) driavljanstvo ne moie biti n h k o oduzeto
b) driavljanstvo moie biti oduzeto posebnim aktom
c) driavljanstvo moie biti oduzeto zakonom
d) driavljanstvo moie biti oduzeto ako on ne iivi u Hrvatskoj, a svojim radom nanosi Stetu
medunarodnim i drugim interesima Hrvatske
formalni
promatra se kao skup odredenih organa koji obavljaju upravne funkcije
materijalni
kao osnova uzima se funkcija tj sadriaj upravne djelatnosti, a zanemaruje forma tj organizacijski
oblik.
ministarstva
driavne upravne organizacije
uredi driavne uprave
Poslovi su:
- neposredna provedba zakona
- donoSenje propisa za provedbu zakona
- upravna kontrola
- drugi upravni i struEni poslovi
3 . pojam upravnopravnog odnosa u Sirem smislu polazi
a) subjekata odnosa
b) naiiina nastanka odnosa
c) normi kojirna je odnos reguliran
pa je upravno pravni odnos u Sirem smislu:
- subjektima odnosa
- naEinu nastanka odnosa
- poloiaju subjekata u odnosu
- naeinu rjeSavanja sporova
u uiem smislu - svako djelovanje uprave mora biti utemeljeno na zakonu, uprava ne moie djelovati
bez zakonskog ovlaStenja
u Sirem smislu - zakon samo ograniEava inaEe slobodno, pravno nevezano djelovanje uprave
a) kongentna
b) alternativna
c) dispozitivna
<< otpust iz hrvatskog driavljanstva moie se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust iz hrv. dri. I
udovoljava ovim pretpostavkama :
1. da je navrSila 18 godina iivota
2. da nema smetnji glede vojne obveze
3. da je podmirila d u b e pore=, takse i druge javne dadibine te obaveze prema pravnim i
fiziEkim osobama u RH za koje postoji izvrSni naslov
4. da je pravno uredila imovinske obveze iz brahog odnosa i odnosa roditelja i djece prema
hrvatskim driavljanima i prema osobama koje ostaju iivjeti u RH, da ima strano
driavljanstvo ili da je dokazala da Ce biti primljena u strano driavljanstvo))
Navedena norma je :
a) kongentna
b) alternativna
c) dispozitivna
po Eemu to zakljuEujete
-
na osnovu toga Sto kongentnagravna norma eopisuje toEno odredeni naein ponaganja. Primjenjivaeu
norma predvida jedino moguCe ponsanje.
upravni akt je onaj akt kojim driavno tijelo ili tjelo s javnom ovlasti rjeSava o nekom pravu ili
obvezi odredenog pojedinca ili pravne osobe u nekoj upravnoj stvari
upravni akt u formalnom smislu je svaki akt Sto ga donosi tjelo driavne uprave
upravni akt u materijalnom smislu je oni akt kojim se ostvaruje specifiEna uprvna funkcija driave
9. navedite i obrazloiite-moguCe dodatke upravnom aktu
a) uvjet
- odloini uvjet - odlaie stupanje na snagu upravnog akta, ne m o k proizvoditi pravne uCinke
dok se uvjet ne ostvari, a ne m a se hoCe li do njega doCi
- raskidni - upravni akt poEima vaiiti odmah i vaii dok ne dode do raskida, a kad dode (ako
dode) onda prestaje vaiiti)
b) namet - njime se stranci nameCe dodatna Cinidba, a ako stranka ne ispuni namet donosi se
upravni akt kojim se prethodni stavlja van snage
c) rok - vremenski period protekom kojeg akt ili prestaje vaiiti ili poEima vaiiti
+
d) pridriaj opoziva - dodatak Eijim postavljanjem u sadria donosilac akta zadriava sebi pravo
da opozove tj stavi izvan snage Sam akt
- IzvrSnost je svojstvo upravnog akta da se njegov dispzitiv moie ostvariti prisilnim putem.
h l b a odlaie izvrSenje jeSenja
Tuiba ne odlaie izvrgenje rjeSenja
- konaenost je svojstvo upravnog akta da se protiv njega ne moie izjaviti ialba kao redovni pravni
lijek u upravnom postupku, Sto naEi da je upravni postupak okonCan.
formalna ,i.materijalna
subjektivna i objektivna
apsolutna i relativna
CinjeniEno stanje
Josip JosipoviC iz Splita podnio je dana 10. oiujka 200. godine iupanijskom uredu za opCu upravu
Split zahtjev za promjenu saddnjeg prezimena JosipoviC u prezime Novak.
Navodi da se posvadao s Elanovima obitelji JosipoviC zbog nasljedstva, te da ne ieli nositi takvo
prezime.
Prezime Novak je odabrao zato Sto je to djevojaCko prezime njegove majke.
U provedenom postupku utvrdeno je da se pred OpCinskim sudom vodi protiv njega kazneni
postupak zbog kaznenog djela teSke krade.
Medutim, JosipoviC je u provedenom postupku izjavio da nije poZinio to kazneno djelo, te da
promjenom prezimena niti hoCe niti moie ometati kazneni postupak, a niti eventualno izdriavanje
kazne.
ZAKON 0 OSOBNOM IMENU
CI. 8.
Promjena osobnog imena odobrit Ce se u sluEaju utvrdene opravdanosti zahtjeva uz tijela da se
novo osobno ime ne protivi druStvenim pravilima i obiEajima sredine u kojoj iivi.
Promjena osobnog imena neCe se odobriti osobi protiv koje se vodi krivieni postupak zbog
kriviEnog djela koje se goni po sluibenoj duinosti niti osobi koja je osudena za takvo kriviEno
djelo dok kama nije izvrSena ili dok traju pravne pdsljedice osude kao ni osobi za koju se utvrdi
da je zahtjev podnijela radi izbjegavanja zakonom utvrdenih obveza .
C1.10
RjeSenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po pravomoCnosti nadlebom matiEnom
uredu
Nakon izvrSenog upisa i promjene osobnog imena u matiCnirn knjigama, maticar je duian odmah
dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena organima koji vode evidencije o g r a h i m a .
Punoljetne osobe kojima je odobrena promjena osobnog imena, ne mogu podnijeti novi zahtjev za
promjenu osobnog imena u roku od 5 godina od dana izvrSenog upisa promijenjenog osobnog
imena u matiEne knjige.
PITANJA IZ PRAKTIKUMA
kao osnova uzirna se funkcija tj sadriaj upravne djelatnosti, a zanernaruje forrna tj organizacijski
oblik.
a) pravilnike
b) naredbe
c) naputke
6. pod kojim uvjetima rninistri i ravnatelji dri upr org rnogu donositi propise
ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova driavne uprave u jednorn ili viSe upravnih
podruiija
- ministar
- zamjenik ministra
- pomoinik rninistra
-
- tajnik rninistarstva
11. koji su organizacijski oblici upravnih organizacija u sastavu ministarstva, za obavljanje kojih
poslova se osnivaju i tko upravlja njihovim radom
- uprave - ravnateljstva
- zavodi
4) ako je u pnmtupanjskom postupku sudjclovala u voQenju postupka ili donoknju rjeSenja
- &xtqanje sluibene osobe kad sd~uaza IzuzcCe: .- ..
23;:
..- Rokovi u upr. postupku
- Gdaae,,-nr godine
-
-iZiGGe odreduju---zak%iEEii SL osoba
-
1) stranci koia jc iz opravdanih razloga tmmustih rok za poduzunanje radje, pi je zbog toga
iskljukqa od od oba;rljanja te ra@~e
4
29'~tr-+e.u yraviom>p~p,
=21JS?ir.r---.
.+---\-
/
' -it :- p j & n a c , p v n a osobq s k q b a o r o h o m b e i s l & j i - z u a ~ g ~
je u
uprav-
~povrij&m-wPPpravo ili ncpmrcdoj osobG inter& utemeljen na z a k o q
m j r u c e l o k a h i ~ - s % m o ~ u vprvom o stupnju ako snatra Q mu ie
-
*
upee, drugi driavni organi i pravne osobe s javnim ov neposredno
pnmjenjuju~propise qeSavaju o prawma, o b v ~ a m ai p r a m lnteresma g r a 5 a ~ ,
Stranaka
. a-J--= h
o-- i cir-
-- olmstavlja se postupak
pislax& ako je zadovoljna
zahtjev --
i.
ld Izv;znFedni pravni lijekovi ph ZUS-
-ZZZ
- ponavljanje postuplca -
.-,
l&'?Jco odlueuje o ZZZ-
VSH
.-
1? ~ 0 m VSH
e dostavlja
i(Upawom sudu
14 sto je ~ l l j t c n j c
4 j e l o r n i b i potplw
-...- za izvWknje ---..-
- I . I
I..