Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No.

1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

UDK 316.773.2:395 Izvorniznanstvenilanak

316.772.2:39 Primljeno:15.prosinca2006.
Prihvaeno:20.oujka2007.

SIMBOLRUKE.
Razmatranjaopojaviiznaajusimbolarukeukontekstu
svakodnevnekomunikacije.
TijanaTrako
StudenticasociologijeFilozofskogfakultetauZagrebu
Filozofskifakultet
Odsjekzasociologiju
IvanaLuia3
10000ZAGREB
email:ttrako@ffzg.hr

Saetak

U radu se iznose razmatranja o ulozi i znaaju simbola ruke u svakodnevnoj komunikaciji. Simbol ruke je
prisutan u brojnim kontekstima socijalnog, poput religije, politike, ekonomije, civilnog drutva, te upravo
prouavajuiovajsimbolmoguseuoitibrojneslinosti,aliirazlikeizmeurazliitihkulturasvijeta,kako
onihkojepostojedanas,takoionihuprolosti,okojimasemoemnogonauitiupravoprekosimbolakojesu
koristili.Kakobibilopreopsenoobuhvatitisveovdjenavedeneidrugesfereivljenja,radseograniavana
analizuznaenjaiznaajasimbolarukekaooruasvakodnevnekomunikacije.Podsvakodnevnomkomunika
cijomsenemislisamonapisanuigovorenurije,negoinadrugenaineprenoenjainformacija.
Prvidioradanuditeorijskupozadinuistraivanjasimbolaisimbolizmaopenito.
Drugi dio rada osvre se na sami nastanak simbola ruke, te se traga za njegovim najranijim uporabama u
svrhukomunikacije.Takoer,pokuavaseodvojitisimbolrukeoddrugihsimbolaitojednostavnomklasifika
cijomsimbolanasimboleiregdometaisimboleuskogdometa.
Treidioradabavisekonkretnomanalizomuporaberukuugovorutijela,tejeprikupljenagraaoizrazimai
poslovicama koje koriste ruke kao nain prenoenja znaenja u hrvatskom jeziku. Osim hrvatskog, prikup
ljenajeigraanaengleskomjeziku,touradunijeprikazano,jerjejasnoveizprvogkolikiznaajrukeig
rajuunaojpercepcijisebeisvijetaokosebe.
Zakljunidioradaosvresenainjenicudajerukanesamofizikidiotijelaveinositeljduhovnog.Izvor
onoga to ona simbolizira razliitim narodima i kulturama je nepresuan, kao i onoga to ruka tek moe
predstavljati.Dokjeradnastajaozasigurnosuse,itonesamounaojkulturi,pojaviledodatneuporabeovog
simbolatojejasanpokazateljpotrebedasepodrobnijeprouavajubrojnimdimenzijeukojimaserukapojav
ljuje.

Kljunerijei:simboli,ruka,svakodnevnakomunikacija,simboliiregdometa,simboliuskogdometa,govor
tijela,geste,znakovnijezik,izraziinarodneposlovice,rukovanje

TEORIJSKAPOZADINAISTRAIVANJASIMBOLA

Uistraivanjusimbolamultidisciplinarnipristupjeneizbjean.Ipak,vanojeza
dratinekuvrstuteorijskogsklopanakojiseuistraivakomradumoemopoz
vati tijekom objanjenja znaenja i analize simbola i simbolizma. Teorijska poza
dinaovdjejesocioloka,pajenunonavestinekeutjecajneautoreinjihovdopri
nosurazmiljanjuiistraivanjuoovojtemi.

35
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

mileDurkheimsvetiobjektikaosimboli

Napoetkugotovosvakeveesocioloketeorije,patakoioneosimbolima,nezao
bilazan je poznati francuski sociolog mile Durkheim. Durkheim smatra kako su
svetiimoniobjektiugotovosvimsluajevimasamonajobinijipredmetinakoje
suprenijeteistoidealnesnagekojedjelujukaostvarne.Oneodreujuponaanje
ovjekasistomnunoukaoifizikesile.Vojnikkojipadnebraneisvojuzastavu
zacijelonesmatradasertvovaozajednoparetkanine(Parsons,1969:956).Toje
zbogtogatopostojinetotonazivamodrutvenopodrujeukojemidejaznai
mnogovienegonegdjedrugdjestvarnost.Iakoseminikadanemoemooslobo
ditidualizmaidejeifizikog,ovdjejematerijasvedenanaminimum.Predmetkoji
sluikaooslonacideji,nesamodajeneznatanusporeujuigasidealnomsuper
strukturomukojojsegubi,veinesluiniemuutojsuperstrukturi.Takojeto
temskiprincip,iliopenitijereligioznasila,vanjskauodnosunastvarinakojima
poiva. To je, prema Durkheimu, zato to njen pojam ne ine utisci koje ta stvar
neposrednoostavljananaaulainanaduh.Tareligioznasilajesamoosjeajkoji
zajednicaulijevasvojimlanovima,alikojijeobjektiviziranilanovigadoivljava
jukaonetoizvanjsko.Adabisemogloobjektivizirati,onosevezujezanekipre
dmet koji na taj nain postaje svet. Dakle, religiozni karakter je nekoj stvari
pridodan,anijenjensastavniaprioridio.Takoerjeznaajnodajedandiotakvog
svetogpredmetauvijekpredstavljacjelinu.Takonaprimjerdiopodsjeaievocira
isteosjeajekaoicijelo,pafragmentzastavepredstavljadomovinukaoisamaza
stavasvetjeuistojmjeri.DurkheimzajednosMarcelomMaussomdonosijedan
dodatakovojteoriji,objanjavajuidatotemzadomorocanijesamosredstvokojim
bionsistematiziraosvojeponaanjeiopravdaoritual.Totemzanjegapredstavlja
osnovni pojam i prirodno je da e sreivati sva svoja ostala znanja u odnosu na
njega(Parsons,1969).

GeorgeHerbertMeadsocijalnapsihologijaibiheviorizam

Meadovo razmatranje problema simbola i znaka, poinje njegovim pogledom na

W.Wundtaipsihologijskiparalelizam.Wundtjepokuaopokazatidapostojipa
ralelizamizmeuonogatosefizikizbivaunaemtijelu,odnosnoivanomsu
stavu, i onoga to se zbiva u iskustvima koje individua prepoznaje kao vlastita.
Wundt se bavio prije svega pitanjem geste te nainom na koji ona postaje simbol
kaodiodrutvenogina.Dabiilustriraotajproces,daojeprimjerborbepasa.Po
stupaksvakogpsapostajepodraajzareakcijudrugogpsa.Dakle,izmeunjihdva
postojiodnos;akaddrugipasodgovorinaakt,ovajzauzvratpretrpljujepromjenu.
Upravoinjenicadajepasspremannapastidrugogpsapostajedrugomepodraaj
dapromijenivlastitodranje.imontouini,promjenadranjadrugogpsazau
zvrat uzrokuje promjenu dranja prvog. To je razgovor gest. Meutim, to nisu
smislene geste. Ono to se zbiva je zbiljska promjena njegovog vlastitog dranja
zahvaljujui smjeru prilaenja drugog psa. Termin gesta se tako moe identifici
ratispoecimadrutvenihinakojidjelujukaopodraajizareakcijedrugihoblika.
36
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Darwina su takve geste zanimale zato to izraavaju emocije, i on se njima nai

rokobaviokaodaimjetojedinafunkcija.ZaDarwina,gestesuizraavaleemocije
ivotinja; u stavu psa on je vidio radost s kojom prati gospodara u etnji (Mead,
2003:4350).
Mead daje izvrstan primjer male djece i beba koje pjevaju i govore same sebi.
Vokalnigest,premaMeadu,imajednuodlikukojunemanijedandrugi.Naime,mi
senemoemovidjetikadanaelicepoprimaodreeniizraz;aliakoseujemoka
kogovorimomismoviesklonidanasebeobratimopanju.ovjekujesebeda
se,kadajeljut,sluitonomkojiimaljutitosvojstvoinatajnainrazumijesebe.Ali
kodizraavanjaljutnjegrimasomonotoizazivaizrazkoddrugejedinkenijeono
toizazivaizrazkoddotinejedinke.ovjekjevieustanjudarazumijeikontro
lirasebekodvokalnihgestinegokodizrazalica.Meadjeuspiosuprotstavitidvije
situacijedabipokazaokolikidugputgovorilikomunikacijamorajuprijeiodsi
tuacijeukojojnemaniegaosimkrikovadosituacijeukojojsuupotrijebljenismi
sleni simboli (engl. significant symbols). Za ovu je drugu specifino da pojedinac
odgovaranasvojvlastitipoticajnaistinainnakojidrugiljudiodgovaraju.Onda
tajpoticajdobivasmisao(Parsons,1969:947951).
tosetietemeovograda,simbolaruke,Meadnamdajezanimljivprimjer.On
kaedajetonodajezikrukuimaisteodlikekaoivokalniproces.ovjeknaime
vidisebekakosesluigestamakojimasesluegluhi.Tegesteutjeunanjegana
istinainnakojiutjeunadruge.Naravno,istovrijediizasveoblikepisanja,po
Meadu. Ali takvi su se simboli razvili iz specifinog vokalnog gesta, jer to je os
novnigestkojiutjeenajedinkuonakokakoutjeenadruge.
Meadjeizoliraoopimehanizamkojijeodfundamentalnogznaenjazarazvoj
onogatonazivamosamosvijestizapojavulinosti(engl.theself).Presudanznaaj
jezika,premaMeadu,urazvojuljudskogiskustvaleiuinjenicidaunjemuima
motakavpoticajkojimoedjelovatinaonogatkogovoriistoonakokakodjelujena
drugog.Kadaupotrijebimorijepasonateidaizazoveodreenugrupuodgovo
ra. Postoji itava serija moguih odgovora. Postoje odreeni tipovi tih odgovora
koje svi mi imamo, a postoje i drugi tipovi koji su individualni; ali uvijek postoji
jedna organizacija odgovora koji se mogu izazvati rijeju pas. Na taj nain, ako
netko govori o psu drugoj osobi, onda on budi u sebi isti onaj niz odgovora koji
budiudrugojjedinki.
Naravno,upravoodnosovogsimbola,kaeMead,ovogvokalnoggesta,prema
takvom jednom nizu odgovora u samoj jedinki, kao i u drugoj jedinki, stvara od
togvokalnoggestaonotoonnazivasmislenimsimbolom.Simbolteidaizazove
ujednojjedinkitakvugrupureakcijakakvuizazivaudrugoj,aliunjemuimajo
neega to ga ini smislenim simbolom; ovaj odgovor jest odgovor koji je za je
dinkuuistovrijemeipoticaj.Ovosesadridakleuonometonazivamosmisaoi
znaenje neke stvari. Mead svoja razmiljanja zakljuuje razmatranjem naina na
kojiivotinjemisle.Onsmatradaivotinjanikadanijestavljenaupoloajukojem
bi bila odgovorna za neto. Ona se ne stavlja nikada na mjesto druge osobe, niti
kae,npr.onepostupititakoitako.Akojedinkamoedjelovatinaovajnaini
37
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

ako stav koji ona izaziva u sebi moe za nju imati poticaj na neki drugi akt, mi
imamo ono to se nazivasmislenim ponaanjem. Tek kod tih jedinki moemopo
Meadugovoritiopodrujusmislenihsimbola(Parsons,1969:947951).

JeanBaudrillard

J.Baudrillard,poakademskomobrazovanjugermanist,kojisekasnijeokreesoci
ologiji, na teorijskofilozofskom planu se sve vie zbliavao sa stajalitima
Lyotarda i Derride, sa zahvatom dekonstrukcije transcendentalnog oznaitelja.
UsredotoujesenaMarxa(kritikapolitikeekonomije),deSaussurea(strukturalna
lingvistika)iFreuda(psihoanalitikateorijakulture),alinezbogtogadabiihin
terpretativno pomirio nego da bi ih prevladao u svjetlu rastue vanosti svijeta
znakova i njihove razmjene. Za razliku od Saussureove teorije, Baudrillard zago
varaposvedrugaijustrategiju(Baudrillard,2001:VI).R.KalanjistiekakoBaud
rillarddriproblematinimtotojeSaussurerazdvojioelementeznakaioznaite
lja i referentom se posluio kao alibijem. Tako postupa politika ekonomija koja
robuodvajanarazmjenskuvrijednost(cijena)iuporabnuvrijednostpauporabna
vrijednostsluisamokaoalibizarazmjensku.Onotojekritikapolitikeekono
mijeteorijskiiskuavalanatumaenjurobnogsvijeta,Baudrillardsadaiskuavana
teorijiznakova.Timejepripremioputza,kakoM.Posterkaehistorijskuanalizu
znaka kao naina oznaavanja unutar kapitalizma (Baudrillard, 2001:X). Tamo
gdje roba postaje znakom, potronju valja razumjeti ne kao potronju uporabnih
vrijednosti nego prije svega kao potronju znakova. Ona nije samo krajnja toka
ekonomskog,negoisustavrazmjene,jezikunutarkojegsurobeidobrapovezani
sasemiotikimsustavomkoji,kaosvakijezik,prethodipojedincu.Nemasamodo
statnogpojedinca,postojesamonainikoritenjasustavapoputsustavajezika,do
bara i srodstva, preko kojih se ljudi na razliite naine povezuju s drutvenim
poretkomitakooblikujusmisaoindividualnosti(Baudrillard,2001:X).
Problemznaka,oznaiteljstvaiznaenjajetrajnaBaudrillardovatematskaopse
sija.Cijelijetajproblemnajtemeljitijerazraen,premaKalanju,uknjiziSimbolika
razmjenaismrt,kojasesmatranajznaajnijimpaakiprijelomnimBaudrillardo
vimdjelom(Baudrillard,2001:XIIIXIV).Znaknijepukaimaginarnostineuhvatlji
va fikcija nego realnost koja ima svoju povijesnu sudbinu. U predindustrijskim
drutvimaznakovisupodrazumijevalirijeipovezanesreferentimaiuklopljeneu
kontekstkojijedavaomogunostpovratnogodnosasdrugima.Srenesansomjezik
poinje gubiti svoju uzajamnost i mijenja se pod utjecajem apstraktnog koda sli
nognovcu.Tadaubitinastupaeraznakova,kojisusekasnije,udvadesetomstolje
u, potpuno odvojili od svojih referencijalnih izvorita. Upravo ta povijesna
sudbina znakova objanjava Baudrillardov posebni interes za simboliku razmjenu.
Onaseretematiziraiobjanjavakaooprekaproizvodnji,potronjiisvimvrijednos
timaburoaskogdrutva((Baudrillard,2001:XIIIXIV).

38
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

ErnstCassirermentalnoznaenjeznaka

Cassirerse prije svega bavi znakom, te njegovimkonkretnim razvijanjemi uobli

avanjemuraznimpodrujimakulturnog.Smatradasemoramovratitionometo
onnazivaprirodnimsimbolizmom,tj.onompredstavljanjusvijestikaocjelineko
jajenunosadrana,ilibarprojektirana,usvakompojedinanommomentuilifra
gmentusvijesti,akoelimorazumjetitzv.vjetake,odnosnoumjetne,artificijelne
simbole,proizvoljneznakove,kojesvijeststvaraujeziku,umjetnostiimitu.Snaga
idjelovanjetihposredujuihznakovaostalabitajna,akooni,ukrajnjojliniji,nebi
imalikorijenujednomizvornomduhovnomprocesukojipripadasamojsvijesti.
Dabiboljepojasniosvojutezu,Cassirernavodikakoizgovorenglasmoeposta
ti nositelj isto intelektualnog znaenja jedino ako pretpostavimo da je osnovna
funkcija oznaavanja prisutna i aktivna prije nego to je individualni znak proiz
veden,takodaovoproizvoenjesamoposebinestvaraznaenje,vegasamouo
pava i primjenjuje na posebni sluaj. Nadalje, svaki pojedini sadraj svijesti
dodatnojeupletenumreurazliitihodnosa.Stogasadriukazivanjenamnoge
drugesadraje,temoguimorajupostojatineketvorevinesvijestikojeistuformu
ukazivanjaulnoutjelovljuju.Iztogaslijedi,premaCassireru,datetvorevineima
ju karakteristinu dvostruku prirodu: one su vezane za ulnost, ali su i slobodne
odnje.Duhovnisadrajsvakogjezinogznaka,svakemitskeiliumjetnikeslike,
kojiubitinadilaziitavopodrujelinosti,uoblienisuunetoulno,unetoto
semoevidjeti,utiiliopipati.Prirodnisimbolizamjesjednestranetakoiskori
tenizadran,dokjesdrugestraneprevladaniproien.Naime,unjemuodree
ni djelomini sadraj svijesti, mada razliit od cjeline, ipak zadrava mo da
predstavicjelinu,kaoikodMeada.
Cassirer sam prepoznaje da po prvi put pravi razliku u simbolikoj funkciji iz
meuduhovneiulnesvijesti.Kadaznaknebibionitadrugodoponavljanjaod
reenog,usebisadranog,individualnogsadrajaopaanjailipredstave,ondane
bibilojasnonitobisetrebalouinitisatakvomjednomprostomkopijompostoje
eg,nitikakobisetakvatonakopijamogladobiti.Jer,oitoje,dasekopijanikada
nemoepribliitioriginalu.Jezinaanalizapakpokazujedasvakijeziniizraz,da
lekoodtogadabudeistodrazdatogosjeajnogiliopaajnogsvijeta,mnogovie
sadriusebiijednuodreenuneovisnuodlikuosmiljavanja.Istiodnos,smatra
Cassirer,ispoljavaseikodznakovanajrazliitijihvrstaiporijekla.Osvimanjima
se u konanici moe rei da se njihova vrijednost ne sastoji toliko u tome to oni
zadravaju od konkretnoulnog pojedinanog sadraja i njegovog neposrednog
postojanja,kolikoutometooniodtogneposrednogpostojanjapotiskujuizane
maruju(Parsons,1969:951956).

EdwardSapirreferencijalniikondenzacijskisimbolizam

Termin simbolizam obuhvaa, prema Sapiru, mnotvo naizgled razliitih naina

ponaanja.Usvomprvobitnomznaenjuonjebioograniennapredmeteiliozna
ke namijenjene izazivanju ili skretanju posebne panje na neku osobu, predmet,
39
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

ideju,dogaajilinamjeravanuaktivnostpovezanusamoneodreenoiliuopene
povezanu u bilo kom prirodnom smislu sa simbolom. Postupnim proirivanjem
znaenja,terminisimbolisimbolizamukljuilisunesamotakvetrivijalnepredme
teioznakekaotosucrneloptice,zaoznaavanjenegativnogstavaprilikomgla
sanja,izvjezdiceikriie,zapodsjeanjeitateljadasedodatnaobjanjenjamogu
nainadnustranice,veisloenijepredmeteiizume,kaotosuzastaveisignalna
svijetla,kojiseobinonesmatrajuvanimposebi,alikojiukazujunaidejeiakcije
od znaajnih posljedica za drutvo. Takve sloene sustave referencije kao to su
govor,pismoimatematikoobiljeavanjetrebalobitakoerobuhvatititerminom
simbolizam,jerzvuciiznacikojiseunjimaupotrebljavajunemajunikakvogzna
enja po sebi i mogu imati smisla samo za one koji znaju kako da ih protumae
onimnatoseodnose.Jednavrstapoezijenazvanajesimbolikomilisimbolisti
kom,kaeSapir,zatotojenjenoigledansadrajsamonagovjetajirihznaenja.
Iuosobnimodnosimaestonailazimonaponaanjekojebisemoglonazvatisim
bolikim,kaotojetosluaj,npr.saceremonijalnimpoklonomkojijeupuen,ne
tolikonekojaktualnojosobi,kolikopoloajukojitaosobazauzimaudrutvu.Psi
hoanalitiari, kako smo ve vidjeli kod Freuda, primjenjuju termin simboliko na
gotovo svakiemocionalnoobojen oblikponaanja ija je funkcijada nesvjesnois
puninekupotisnututenju,kao,npr.,kadanekaosobaponegovoritipovienim
tonomsanekimsasvimnepoznatimovjekomzatotojuonnesvjesnopodsjeana
njenogocaibudipotisnutineprijateljskisavpremanjemu.No,dabiolakaoodre
ivanjepojmasimbolizma,Sapirdajedvijeosnovneodlikekojeseusvimovimi
slinimdefinicijamastalnoizdvajaju.Simboljeprijesvegauvijekzamjenazaneki
neposredniji(engl.closelyintermediating)tipponaanja,odakleslijedidasvakisim
bolizamimpliciraznaenjakojasenemoguneposrednoizvestiizkontekstaiskus
tva. Druga odlika simbola sastoji se u tome to on predstavlja kondenzaciju
energije, budui da je njegov aktualni smisao sasvim nesrazmjeran s oiglednom
trivijalnouznaenjasugeriranimnjegovimoblikom.
Izgleda korisno, smatra Sapir, razlikovati dva glavna tipa simbolizma. Prvi od
njih, koji on naziva referencijalnim simbolizmom, obuhvaa takve oblike kao to su
usmeni govor, pisanje, telegrafski znaci, nacionalne zastave, signalne zastavice i
drugeorganizacijesimbolakojesuusvojenekaoekonominiizumiureferencijalne
svrhe.Drugitipsimbolizmapodjednakojeekonomianimogaobisenazvatikon
denzacijskimsimbolizmomjeronkaokondenziranioblikponaanjazamjenjujenepo
sredniizraz,omoguavajuibrzopranjenjeemocionalnenapetostiusvjesnomili
nesvjesnomobliku.Telegrafskootkucavanjeistjeprimjerreferencijalnogsimboli
zma,dokbinaizgledbesmislenritualpranjaopsesivnogneurotiara,utumaenju
psihoanalize,bioistiprimjerkondenzacijskogsimbolizma.ZanimljivojedaSapir
primjeuje kako su u stvarnosti oba oblika esto spojena i zajedno djeluju. Tako,
primjerice,specifinioblicipisanja,uobiajenipravopis,posebniizgovoriverbalne
parole, mada prividno referencijalni, lako poprimaju karakter specijaliziranih ri
tualaiostajuvrloznaajnikakozapojedincatakoizadrutvokaooblicikojizam
jenjujuemocionalniizraz.

40
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Nadalje, simboli referencijalnog tipa nesumnjivo su se kao klasa kasnije razvili

nego kondenzacijski simboli. Vjerojatno je, prema Sapiru, da veina razvijenih
simbolizamazasienihemocionalnoukojisupostupno,sopadanjempripadaju
ihemocijaizponaanjaokomejerije,poprimiliistoreferencijalnikarakter.Ta
ko npr. Sapir navodi kako podizanje desnice, vrlo znaajan primjer i za
prouavanje fenomena simbola ruke, na nekog zamiljenog neprijatelja, postaje
odvojeni i konano referencijalni simbol ljutnje i kada se aktualno ne misli ni na
kakvogneprijatelja,nistvarnogniimaginarnog.
Kadaseodigraovoemocionalnoogoljenje,tadasimbolpostaje,takorei,komen
tarsameljutnjeipripremazanetonaliknajezik.Meutim,glavnarazvojnarazli
ka ove dvije vrste simbolizma je ta to referencijalni simbol raste sa formalnim
usavravanjem u svijesti, dok kondenzacijski simbol puta dublje korijene u ne
svjesnoirasprostiresvojemocionalnitonnatipoveponaanjaisituacije,naizgled
veoma udaljene od prvobitnog znaenja simbola. Oba tipa simbola, ipak, poinju
jednako,izdvajanjemznakaiznjegovogkonteksta.Nakontoga,svjesnorazraiva
njeoblikastvaraodtakverazdvojenostisustavreferencije,anesvjesnoirenjeemo
cionalnogtonastvaraodnjekondenzacijskisimbol.Nokodsimbolikogizrazakoji
je iako ist referencijalni simbol, npr. nacionalna zastava, povezan s potisnutim
emocionalnim materijalom od velikog znaenja za ego, dva teorijski razliita tipa
simbolikogponaanjastapajuseujedan.Ondaimamoposlasasimbolimazakoje
Sapir kae da imaju posebnu mo, jer se nesvjesna znaenja, puna emocionalne
snage,racionalnotumae,kaoistereferencije(Parsons,1969:965967).

RAANJESIMBOLARUKE

Svako razmatranje simbola, koliko ga god pokuali ograniiti na konkretni kon

tekst, nuno je manjkavo. Znaenje i znaaj simbola u dananjem svijetu bogate
povijestiisadanjosti,ukojemseputemglobalnihkretanjamijeajunarodiipoje
dinci, svaki sa svojim kulturnim teretom, jednostavno je nemogue u potpunosti
obuhvatiti.Simbolistalnomijenjajusvojeznaenje.Jedanteistisimbolmoeimati
razliitsadrajzarazliitesegmentedrutva,amoepoprimitiidodatnaznaenja
unovimsituacijamailiususretusdrugimkulturama,teistotakoizgubitidiosvog
sadrajanakontojedrutvenikontekstukojemjebiovaannestao,ilijezamije
njennovim.Dobarprimjertakveambivalentnostisimbolajesimbolsvastike,odno
sno kukastog kria. Taj simbol tijekom i nakon Drugog svjetskog rata stoji kao
vidljivpredstavniknacistikogpokretauEuropitetakosnanoobiljeavaovajdio
svijetapajetoijedinaasocijacijaveiniEuropljanakadatajsimbolvidi.Jasnojeda
svastikatijekomposljednjihdesetljeagubisvojznaaj,odnosnodajedinekonota
cijekojenosiostajuonepovezanesodreenimrazdobljemprolosti(inpr.neona
cistikimpokretomdanas).No,zanimljivojedaudrugimdijelovimasvijeta,poput
Indonezije i Indije, simbol kukastog kria do dananjeg dana ima nepromjenjivo

41
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

visokznaajtenosipozitivnoznaenjedobresreeiliblagostanja.No,tunaravno
implikacije ovog simbola ne prestaju. Potrebno je samo napomenuti da njegova
povijest,kakoistieautoricaB.Walker,neukljuujenitijednoodovdjenavedenih
znaenja,veseodnosinarazdobljeantikegrkekultureisimboljeetiristrane
svijeta, etiri glavna elementa, ili etiri velika boanska uvara svijeta (Walker,
1988). Mogunosti razvojasimbola kada jednom zapone svoj ivot nepredvidive
suineograniene.
Neki simboli se iznova pojavljuju u gotovo svim sferama naeg ivota, dok su
nekidruginetoogranieniji.Zaprimjerprvogamoemouzetisimbolstablakojije
oduvijekigraovanuuloguudrutvimaikulturama(Viskovi2001).Onsestalno
mijenjaipojavljujeunekomnovomoblikuiznaenjukojejenadodanonapostoje
eiliposvenovo.inisekaodaovajsimbolimaposebanuinaknaovjekatenje
govauporabanejenjavakakojepremabiblijskojpriiostvaranjupoprviputa
stabloupotrijebljenokaosimbolrazlikovanjadobraizlaivjenogivota,moemo
rei da kada je ovjek izaao iz edenskog vrta u svojoj imaginaciji ponio je i ovaj
simbol.Sdrugestrane,postojesimbolipoputsuvremeneuporabe@.Ovajjeznak
udananjojposebiceinternetskojkomunikacijipoprimiosimbolikoznaenjekod,
pri(engl.at,hrv.monkey)ibilogajepotrebnouvestidabiseuslanjuelektroni
kepotenapravilarazlikaizmeuprimateljakojipripadajurazliitomposluitelju
(engl.host).Iakojedonekleuspioizaiizsvojesfereznaenja1,ipakgasenajvie
povezujesovimnovimoblikomkomunikacije.Zaprvukategorijusimbola,poput
simbola drveta, moemo rei da su to simboli ireg dometa, a za drugu, poput @,
simboliuskogdometa,doputajuilakprijelazizjednekategorijeudruguuzrokovan
promjenom drutvenog konteksta. U kategoriju simbola ireg dometa ubrajamo i
simbolrukeokojemeovdjebitirije.
Meuprvimevidentiranimpokuajimadarukakaosimbolkomunicira,odnos
nopokaedaposjedujevrijednostveuodsamodijelaljudskogtijela(madaikao
takvaimaiznimnuuloguizapanjujuuanatomskukompleksnost),nalazimootiske
ruku2 na zidovima pilja iz razdoblja gornjeg paleolitika. pilje nalazimo diljem
Europe, i to prije svega u panjolskoj i Francuskoj (koji se neto ee spominju
zboginjenicedasuuspjelipreivjetiprotokvremenaivremenskenepriliketesa
uvati svoje umjetnike zapise gotovo netaknute), te u Junoj Africi i Australiji.
Moemosumiratinekolikoznaenjasimbolapiljskeruke.Prijesvega,otisakstoji
kaoizrazpostojanja,bivanja:Ja,ijijeovootisak,biosamnaovommjestu.Neto
slino nalazimo iu dananje vrijeme kada mladi naratajiostavljaju zapise poput
Ivanjebioovdjenakoridrvetailikaografitenaurbanimfasadama.Dakle,postoji
netousamojbitiovjekatogatjeradaostavikonkretandokazsvogbivanja,ma
kolikosedrugimamodainiobanalan.No,akopromotrimonetodetaljnijepoja
vuotiskarukeunpr.piljiGargasuFrancuskoj,natoupozoravajuautoriPricei

1 Tako@danasestonalazimokaozamjenuzaslovoa.

2 Tonijedlanova iprstiju, netorjeecijelerukezasebno,aee usklopucijelog tijelanpr.prikaza

ratnikakojiurucidrikoplje.
42
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Feinman((Feinman/Price,2000),uoitemodaovimrukamaznakovitonedostaje
nekolikolanakailicijelihprstiju.Takoovdjeod217otisaka,samonjihdesetpri
kazuje cijeli potpuni dlan. Jasno da ovakva prezentacija osakaene ruke nosi ire
znaenje od samo dokaza bivanja. Ostaje upitno to je ovaj prikaz znaio te zbog
egasenepotpuniotiscirazlikujujednioddrugihpobrojuitipuprstijukojinedos
taju.Ovopitanjeostajeneodgovorenokaoipitanjazatosunekeivotinjeprikaza
ne kao plesai, a neke druge kao lovci s kopljem jer je zacijelo bilo mnogo
jednostavnijenaslikatipojednostavljenprikazljudskogtijela(kakavinalazimona
zidovimapaleolitskihpilja).No,ovdjejeoitodajednostavnostprikazanijebila
kljuna,vejepostojaonekidubljirazlogkoji,iakoganemoemoposvedokuiti,
nasvodiusferusimbolikog.Nadalje,otisakpiljskerukeukljuujeikomunikacij
skiaspekt.Kaonekavrstaslikovnogpisma,ovepiljskeslikemoglesusluitikao
komunikacijskisustavljudipaleolitskograzdoblja.Ali,nesamoto.piljskiotisak
dlana,slikakojasedanasiznovareproducirakakouudbenicimaumjetnosti,po
vijesti, antropologije i drugih znanosti, tako i putem medija, komunicira s ovje
anstvom openito. Transcendirajui vrijeme i prostor stoji danas kao otisak
ljudskosti. Kao da nam pripadnik neke davne generacije prua ruku pozdrava,
pomirbeilidodiraitjeranasdanastavimonjenivot,danjenusimbolikupreno
simodalje.
Uovomradurazmotritemovanostsimbolarukekaojednogodkljunihsim
bolakojeHomosapienskoristi,odsvojihnajranijihpokuajakomunikacijepiljskim
crteima,pasvedodanas.Mnogostrukostznaenjasimbolarukenijesemijenjala
tijekompovijesti.Ovajsimboljeuvijekdraoprimarnomjestousloenojmreipri
jenosainformacija i komunikaciji, mada se mijenjala njegova lokacija, te je tako u
odreenompovijesnomtrenutkubiovieupotrebljavanureligiji,politiciiliumjet
nosti,anetomanjeusvakodnevnojinterakciji,iobrnuto.No,vanojezapazitida
njegovauporabanikadanijeprestalanitistagnirala.Jerrukajeuvijekbilaiostala
poruka(poruka).

SIMBOLRUKEUSVAKODNEVNOJKOMUNIKACIJI

Kadanamnetkoizgovoririjeruka,natoprvopomislimo?Pjesnikijiestihovi
ivjeti vjenim ivotom kojim ive i simboli, Dragutin Tadijanovi, pisao je o ru
kama svoje majke, Michelangelove Zore, svojih djedova. Karl Marx je o rukama
govoriokaoooruuradnikadanjimaiskoritavajusredstvazaproizvodnju,dok
jerukeburoazijevidiokaoonekojeusebidrecjelokupnupovijest,tetakoodlu
uju o pobjedniku. Moja prva pomisao su ruke pri susretu. One doekuju druge
ruke,rukujusesnjima,grlevoljenuosobu,pozdravljajumahanjem,odmahujuna
alu,pljeuodsree,dozivajutaksiilinosaaprtljage.Upravojenevjerojatnoko
likotogapodsvjesnoinimokoristeiruke.Sviprepoznajumahanjeinanjegaod
govaraju,pljeskanjeseneeshvatitikaoznakuznemirenosti,nitieispruenidlan
premadrugojosobibitivienkaouvreda.Barneunaojkulturi.No,jasnonamje

43
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

dagestenaihrukunisuugraeneunagenetskisustav.Onesunauene,bakaoi
njihovaznaenja,krozsocijalizacijuuodreenomvremenuiprostoru,kroztjeles
noiduhovno,ukulturi,krozsustavvjerovanja,teopenitoradiopstankaiuravno
teenogponaanjauodreenomokruju.

Rukeigovortijela

Govor tijela. Sama sintagma jasno nam oznaava ono bitno tijelo govori. Tijelo,
fizikiizrazputemkojegseizraavamojoodmajineutrobe,kadanaetijelona
ultrazvukunaimroditeljimapokazujekojegemospolabiti,pasvedosmrti,kada
jesmireno,hladnotijelojasanpokazateljdagajeivotnapustio.Izmeunaegpo
etkaikraja,naetijelogovoricijeliivot.Njimeiskazujemosvojeosjeajeieljei
prijenegosmosposobnigovoriti,njimekomuniciramosljudimakojinerazumiju
najezik,njimesesluimokadaelimonetoobjasniti,adatonekaemonaglas
ilinapiemonapapir.
Upravojenevjerojatno,kakokaeiautorG.Jean,kakojeljudskotijelokomplek
sanaparat,kojimoeproizvestineogranienibrojizrazapomouglasa,gesta,boje,
rjenika,tenabeskonanomnogodrugihnaina(Jean,1998).Prijenegouopemo
gukoristitijezik,bebepoinjukoristitisvojetijelouzvokalneizrazepoputpla
kanja, gugutanja, bebin osmijeh je vrlo znaajna gesta, znak zadovoljstva. Bebino
mrtenjepokazujejasnodanetonijeuredu,dajojnetonijepovoljiilidajeljuta.
Razvijenesumnogeteorijeupravooznaenjubebinihgesti,kojejojsluedaono
toosjeapreneseostatkusvijeta,obinoprijesvegamajci.Kododraslihpak,koji
su uspjeli savladati umjetnost govora i jezika, geste obino ne dolaze same. One
sluekaododatak,imajuuloguobjanjavanja,pojanjavanja,ilioprekeonometo
jeizreenogovorom.Vanojezapazitiidasuigregestiobinouniverzalne,paia
koistegestemoguznaitirazliitourazliitimkulturamailikrozpovijest,znaaj
no je da se sve rase, ene, mukarci, sve civilizacije, izraavaju i komuniciraju
prekopreciznouspostavljenihgestiiznakovatijela(Jean,1998:3133).Vanojena
pomenuti,iakoneikljunozaovorazmatranje,danekiautorirazdvajajugovori
gestekojidjelujuzajednokakobiprenijelinekoznaenje,odgovoratijeladefini
ranokaokoritenjesignalakojisesastojeodkretnjitijelaukomunikacijskompro
cesu,kojionikojigakoristesmatrajuodvojenimodiliizvanverbalnoggovora.

Najboljinaindauvidimokolikosuzapravorukebitnezaneverbalnukomuni
kaciju, odnosno kao geste koje komplementiraju ono verbalno, je kroz sljedee
primjere.J.Haynes(Haynes,2004)dajepopisdesetakuporabarukuugestamate
ihobjanjavausklopukultureSADa,odkojihemonekolikoovdjenavesti:
1.Pozivatinekogasebikaiprstom.
2.Pokazivatinanetokoristeikaiprst.
3.OblikovatislovoV.
4.OblikovatikrugprstimakaoizrazO.K.,tj.dajenetouredu.

44
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

5.Potapatiuenikapoglavidlanom.
6.Proslijeditinetonekomdrugom,jednomrukom.
7.Mahatikaopozdravnekome,dlanomokrenutimpremavan.

tosetieprvegeste,pozivanjenekogakaiprstom,uSADukaoiuveemdije
lu Europe ona stoji namjesto onoga to bi u govoru bilo Doi ovamo ili Prii
blie.Nounekimkultureovajpokretkaiprstommoebitiuvredljiv,iliakops
cen.Naprimjer,stanovnicimaBliskogiliDalekogIstoka,Portugala,panjolske,La
tinske Amerike, Japana, Indonezije iHong Konga, ova gesta nikako nije potpuno
prihvatljiva,tejemnogoboljepozivatinekogadlanomokrenutimpremadolje,ili
koristeisveprste,mauicijelomrukom.Pokazivanjenanetoilinekogakoristei
kaiprstmoesenaBliskomiDalekomIstokusmatratinepristojnim.Boljejetada
koristiti otvorenu ruku ili palac (kao to to ine u Indoneziji). V znak prstima u
veiniEuropeoznaavapobjedukadajedlanokrenutpremaonomekomejegesta
upuena. No, ako ste dlan okrenuli prema sebi, ova ista gesta oznaava uvredu
poput Nosi se, Goni se. Krug koji pravimo prstima kada elimo pokazati da je
neto u redu, ili O.K, u mnogim zemljama ima drugaije konotacije. U Brazilu i
Njemakojovagestasesmatraopscenom.UJapanuoznaavanovac.UFrancus
kojpakimadodatnoznaenjenulailibeskorisno.Moramobitivrlopaljivikada
nekogapotapamodlanompoglavi.Naimetagestajevrlouznemirujuaunekim
dijelovimaAzije.Glavaseshvaakaouvardueubudistikojreligiji,tebisetako
djeca odgajana u toj kulturi osjetila neugodno kada bismo ih dotaknuli po glavi.
Dodavanjejednomrukom,iakonamsemoeinitikaouniverzalanpokret,paak
ju ne bismo svrstali kao gestu, smatra se vrlo nepristojnim u Japanu. ak i neto
malopoputolovkedodajesesobjeruke.UmnogimzemljamaBliskogiDalekog
Istokanepristojnojenetododatilijevomrukom,kojaseutimkulturamasmatra
neistom.Inakraju,mahanjedlanomokrenutimpremavankaopozdravmoeu
nekim dijelovima Europe oznaavati Ne. Mahanje, pak, spojenim prstima i dla
nomjasnopodignutimpremavanozbiljnajeuvredauNigerijiakojerukapreblizu
licudrugeosobe.
Ovajkratkiprikaznekolikogestiposluionamjedauvidimokakonekekretnje
kojesmousvojilikaodjecaikojesvakodnevnokoristimonikakonisuuniverzalne,
iakonastajuputemuniverzalnogmedijanaegfizikogtijela.
PljeskanjejezasigurnojednaodvrlovanihgestikojukoristeEuropljanidabiiz
razilisvojeoduevljenje,podravanje,zadovoljstvonekimilineim.Pljeskanjekao
gestapronalojesvojemjestonagotovosvimjavnimskupovimagdjepostojineka
vrstapublike,primatelja,onihkojiimajuiskusitinetotopoiljatelj,onajnakoje
gajeusmjerenapanjapublike,izvodi.Takopljeskanjenalazimokaonetotose
smatra nunim nakon zavretka inova u kazalinim predstavama, nakon svake
odsviranekompozicijeukoncertnimdvoranama,kaoizrazoduevljenjaikontakta
sBogomunekimcrkvamapoputnpr.Pentakostalnecrkve,nakontoseupaline
onski znak za pljeskanje na snimanju televizijskih emisija, kao odavanje zasluga
dobrom(aponekadinetakodobrom)govorniku,itd.Kulturapljeskanjazaistaje
45
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

posebanfenomen,injukaoidrugeobiajeinormekojesmoprimilisocijalizacijom
unekojkulturimoemonajboljeprimijetitiakojupokuamoprekriti.Iakonega
tivnesankcijekrenjaovenormeneebitiformalne,ioneneformalne,poputpog
leda neodobravanja, zurenja drugih ili neugodne tiine, mogu biti snane. To se
najboljemoevidjetikadaostatakpublikeignorirailiakpogrdnogledanaglaz
benoneobrazovanuosobukojaponepljeskatiimorkestarutihne,neznajuida
svirai samo prelaze na sljedei stavak te iste kompozicije. Takoer ovo vidimo i
kadanetkozapljeeusredgovoramisleidajegovornikzavrio,teestonastane
neugodnatiina.
Unekimdrugimkulturamapljeskanjenijetakouobiajeno,ilijekoritenousas
vimdrugaijimkontekstima.Navestuovdjeprimjerjapanskogdrutvenogdoga
aja nomikai (FMF, 2002) vrsta zabave u japanskoj kulturi. Ona je dio kulture
zaposlenika i poslovnih suradnika. Obino jedna osoba organizira zabavu, te je
uvijekorganiziranauastneegapoputobljetnice,slavljenjasklapanjavelikihpos
lovnihprojekataiugovora,umirovljenja,itd.Mnogapravilavodeovuzabavu,po
put onog da u odnosima tipa senpaikhai, tj. onim odnosima koji se sastoje od
zaposlenika nieg poloaja i onog vieg, nepristojno je da zaposlenik puni svoju
au,adaprijeneponudipieefu.Daonnebiostaobezpia,odnosjerecipro
an,takodaovajdrugitadanapuniauzaposleniku.Osimovogpravila,postojii
jednokojeukljuujepljeskanje.Svigostisenakrajuzabaveustajuizajednopljeu.
Postojedvijevrstepljeskanjaipponjimeisanbonjime.Gruboprevedenooniznae
kraj jednostrukim pljeskanjem i kraj trostrukim pljeskanjem. Trostruko pljeska
nje je niz od tri pljeska, nakon kojeg slijedi jedan kratki pljesak. Ponekad se ovo
ponovitriputa.Pljeskanjejeovdjeznakzahvaledomainuilipoastonomezako
gajeorganiziranazabava.
Mnogobrojni teoretiari, meu kojima najprije moramo spomenuti Charlesa
Darwina,pokualisunanekinainkatalogizirati,klasificiratiilinapravitileksikon
znakovatijela.G.JeankaedajeDarwinpokuaokatalogiziratielementarnezna
kovekojejeprikupljao.Studentiznanostizvanefiziognomijabilisuzainteresirani
zaizrazelica.Poputlica,rukeineogromankorpusznaenja,sameilikombinirane
s nekim drugim dijelovima tijela. Zanimljivo je da su diljem svijeta nastajali tzv.
jezici gesta koji su u nekim sluajevima u potpunosti zamjenjivali verbalno, jezik
govora.Jedantakavsluajnalazimou6.st.kadaSv.BenediktpieusvojimPravi
lima o samostanskom ivotu da bi redovnici trebali izbjegavati govor. Kada je
komunikacija neizbjena, umjesto govora bi se trebali sluiti nekim znakom ili
zvukom. Sistematska uporaba gestikulacija spomenuta je u benediktinskom redu
prviputoko1000.godine,aprvipopisgestisastojiseodoko296znakova.Kroz
vrijeme,ovajjepopisevoluirao,tejesosnivanjemredaTrapista,kojisezaklinjena
potpunu tiinu, samostanski znakovni jezik tada posjedovao oko 1300 znakova.
Onimogubiti,kaeJean,klasificiraniuetirikategorije:ispitivanje,nareenje,e
ljaipotvrivanje(Jean,1998:3438).
Zaoznaavanjepele(Trapistisusebavilipelarstvom),znakjebioonajzakrilo
kombiniransaznakomzaslatko.Zarijemedkombiniralibiznakzamaslacsonim
46
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

zapelu.ZnakoviTrapistaoznaavalisupredmete,pokrete,aliiidejekojesubile
blisko povezane s religijskim ivotom redovnika. Moemo ovdje primijetiti dvije
stvaripremaG.Jeanu.Prvo,dasusveoverijeiuglavnomvrlokratke,idrugo,da
jedna nije dovoljna da iskae ono to je potrebno. Nadalje, nije postojala nikakva
vrstaabecedekojombisemogla,naprimjer,zamijenitinekagesta.Svegestikulaci
jeodnosilesusedirektnonaodreenautemeljenaznaenja,takodajekomunikaci
ja bila uvelike ograniena. Zbog toga to se sustav empirijski razvijao, kada se
pojavila potreba, postojalo je mnogo znakova koji su bili nejasni i koji su stvarali
dvosmislenesituacije.Tekkadaovorazumijemo,moemodaljegovoritiodrugoj
vrsti znakovnog jezika koji zasigurno svima pada na pamet prije onog redovni
kog, ili ak svakodnevnog govora tijela, odnosno ruku. To je naravno znakovni
jezikstvorenzagluhonijemeosobe.NajrairenijisuBritanskiznakovnijezik(BSL)i
Amerikiznakovnijezik(ASL)(Jean,1998:3940).
Hrvatskiznakovnijezikpostoji,alizasadanijestandardiziran.Toznaidapos
tojeodreeneregionalnerazlike,teHrvatskiportalzagluhe,ogluhima,i...tui
njenicuposebnonaglaavatraeipodizanjesvijestidrutva.Zanimljivoje,naime,
idaslijepiljuditakoerkoristesvojerukekaoosnovnosredstvododirasasvije
tomkojegnemoguvizualnodoivjeti.Upravoprekoruku,kojesesastojeodmno
tva osjetilnih stanica, oni taktilnim zamjenjuju vizualno. Rukama dodiruju
predmete,videdrugeljude,razlikujuagregatnastanja,itajuknjige,lanke,aki
glazbusveonotoosobasvidommoeinitisrukamaudepovima.Uzto,po
stojiiprogramgluhoslijepih.Oviljudiuejojednuvrstuznakovnogjezikaru
kamaprekorukudrugoga.NajboljiprimjerjeHelenKeller3ijijeivotpravidokaz
maksimalnogiskoritavanjapotencijalanaihrukuukomunikaciji.
UzovajprogramimamoisvjetskipoznatuspjenipokuajLouisaBraillea,koji,i
sam slijep, stvara sustav pisanja koji se sastoji od tokica koje se utiskuju s donje
strane papira, a osobaihmoe itati jagodicama prstiju sgornjestrane,dodirom.
BraillejedoaonaovuidejuprekoInstitutazaslijepeValentinaHaya.4Osimova
dvaosnovnaoblikaznakovnogjezika,onogempirijskogsamostanskihredovnika,
teonoggluhonijemihislijepihosoba,kojijenastaoumjetnimputem,smiljeno,te
jeuznjegastvorenaiabecedakojasluizaonesituacijeukojimasepojavljujunovi
pojmovizakojejonijepredvienznak,postojijojedanoblik.Tojeznakovnije
zikkojinamponovnonajboljeobjanjavaG.Jean,akojinalazimokodbrojnihindi
janskih plemena (Jean, 1998:4243). Oni kombiniraju gestikulacije s govorom.
Pleme Sioux, Indijanci iz Sjeverne Amerike, uspostavili su znakovni jezik koji se
sastojiodoko450do500znakova,odkojihsugotovosviprikazanirukama(stati
no ili kao kretnja), ali i licem, te poloajem glave. Njihov jezik ukljuuje imenice,
pridjeve,glagole,priloge,tejetakopostaopravijezik,madajevokabularograni

3 VieoHelenKellerunjenojautobiografijiPriamogivotaukojojgovoriotomekakojujeAnne

Sullivannauilaitati.Uoriginalu:Thestoryofmylife.
4 ValentinHayje1784.osnovaoInstitutzaslijepeuFrancuskoj,tejeprviizmisliosustavpisanjaza

slijepe.Braillegajeusavrioutometojedobroprimijetiodabislijepimabilopunolakeitatisku
pinetokicanegootiskepravihslova.
47
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

en na lovi rat. Ovajznakovni jezik mnogo jesliniji onomu Trapista negozna

kovnomjezikukojijeumjetnostvaran.Zanimljivjeprimjernainanakojinekain
dijanskaplemena(autorW.P.Clarkihneimenuje)oznaavajuosjeajstraha:Obje
serukepruajutodaljeispredtijela,ilisesvakajakorairinasvojustranu;ruke
seokreupremagore,uvisinisugrudi,kaiprstjeispruentepokazujenaprijedi
premagore,doksudrugiprstiukljuujuiipalaczatvoreni.Kretnjasedogaata
kodaserukesputajuzajednopremadoljebrzimpokretom,dokseuistovrijeme
savijakaiprst.Rukesucijelovrijemeokrenutepremaosobiilionometouzrokuje
strah te ova kretnja oznaava uzmicanje od onoga to zastrauje. Neka plemena
pokazujuznakzasrcetejednomrukombrzimpokretimaoznaavajukakoimsrce
brzokucajersuuplaeni(Clark,1982).

Na kraju moramo spomenuti Tantrizam. Budistika religija sastoji se od bar tri

osnovnegrane:hinajananajuguIndije,imahajananasjeveru,tetantrizam,za
kojisesmatralodajesamoposebanoblikmahajane.TantrizamjenaTibetuimao
svojposebanrazvoj.NazivTantrizamvodiporijekloodsanskrita,iznaionoto
seiri.UTantrizmuimaznaajnihelemenataHinduizma.PremaautoruJ.Allanu,
Tantristisepomaujantramailiyantrama,aliisluerazliitimpokretimaipoloa
jimaruku,mudrma,kakobisvojeznanjeprenosiliuenicimaisljedbenicima.Mu
dre su neverbalni nain sporazumijevanja, a sastoje se od ponavljanih pokreta i
poloajaprstiju.Onesemogupovezatistantrikimobredima,anamjeraimjeiza
zvati odgovor u promatraevu umu. Ti se pokreti upotrebljavaju prilikom plesa
kaodiosloenogrjenikaizraavanjaosjeajaipripovijedanja,premdaihsenena
rativnorabiiuistomeplesu.Uraznimkontekstimamoguimatirazliitaznaenja
(Bowker,2005).Mudrenisuiskljuivoreligijskiusmjerene.Nijeupotpunostijasno
gdje su ove sistematizirane i stilizirane geste nastale. U Hinduizmu, kao i Budiz
mu,stotinemudrnastalojeusvrhujoge,zaceremonije,dramskepredstaveiples.
Veinaihjesimbolikapoprirodi,doksuostalemetafizike.Postojistotinemudr,
svesutemeljenenaetiriosnovnapoloajaruku:otvorenidlan,savijenidlan,zat
vorenapesnicairukasaskupljenimprstima.Rukesuumudrvjebamakoritene
dabiprouzrokovalenekukoristzaonogakojiihprakticira.Nesamodapomau
zdravlju,onetakoerstvarajuenergijukojanekimaomoguujedaivepovlaten
ivotBojedjece.Odreenipoloajirukupomauostvarenjuboanskihpotencija
la ovjeka, unutranjeg boanstva koje prebiva u naem biu. Mudr predstavlja
svijest o unutarnjoj prirodi, stvarnost Duha, jedinstvo s Kozmosom. Podie du
hovnosrcekojeseondairiiizraavakrozzraenjeizvana.Krozljubav,nesebinu
ljubav, bezuvjetnu ljubav, boansku ljubav, mogue je nadvladati sve. S ljubavi
pristupamoBogupremabudistikimshvaanjima,anekrozstrahkojinevodido
boanskog prijestolja. Iskaz ljubavi je poetak mudrosti. Prakticirajui ove geste
ruku komuniciramo s Prirodom, jer su njeni ezoterini jezici znak i simboli. Ap
straktnioblicidostiuvienivoeivotagdjeobitavajuaneoskesile.Stoga,izvra
vanjemmudrmoemosepovezatiskerubinimaiserafinima(Indotalisman2001).

48
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Svakodnevniizraziiposloviceorukama
Postoje brojni izrazi, sintagme, idiomi, itd. koje svakodnevno koristimo, a ije zna
enje, iako nam je jasno zbog stalne uporabe, obino nije izvodivo direktno iz zna
enjarijeiodkojihsesastoje.Takvevrsteizrazanalazimousvimjezicimasvijetai
onijasnopokazujunainnakojinekekulturevidesvijetokosebe,nakojiganain
doivljavajuikakonanjihutjeupovijesni,geografski,politiki,supernaturalni,reli
gijskiidrugikonteksti.Nekilingvistiidujodaljeitvrdedananapoglednastvari
okosebeneutjeusamoovevrsteizvanjskihkontekstakojeprimamosocijalizacijom,
veimmoramopribrojatiiosnovnidiosamekulturekojinasograniava,atojeje
zik. Tako poznatu SapirWhorf hipotezu moemo najbolje objasniti Whorfovim
primjeromIndijanacaHopi.Onjeprimijetiodazarazlikuodengleskogjezikauko
jem se jasno razlikuje prolost, sadanjost i budunost u reenicama poput Vidio
samdjevojku,VidjetudjevojkuiVidimdjevojku,HopiIndijancinepraveturaz
liku.Iakojezakljuiodabionimogliusvojjezikuvestiovudistinkciju,uvidiojeda
tonjimaoitonijepotrebno,jervremenskudimenzijunepercipirajutakosnano.No
njegovahipotezaidedaljetvrdeidajeupravojeziktajkoji,kadaslikupokuavamo
smjestitiiobjasnitiusvojimglavama,aprioriograniavanapoglednasvijet,jerkroz
jezikkojikoristimomizapravotajsvijetpercipiramo.Ovdjeseradiopoznatojdilemi
kojomsevedugobaveantropoloziilingvisti,atojemoemoliuopemislitiostva
rimakojenisuopisaneunaemjeziku,kojenemoemoizgovoriti.
Kategorijeivrstekojeizoliramoizsvijetafenomenanepronalazimotamozatotonas
onegledajuravnouoi;zapravo,svijetnamsepredstavljakrozprizmuimpresijakoje
morajubitiorganiziraneunaemumuatouosnoviznaiprekolingvistikihsustava
kojisenalazeunaemumu.Miprirodureemonadijelove,organiziramojuukoncep
te,idoktoinimopridajemoznaenja,uglavnomjersmodiodogovorakojiseprotee
naomjezinomzajednicomikojijekodificiranujezinimobrascima(Chandler1994).
Ovajkratkilingvistikiuvodbionamjepotrebandapotkrijepimetodukojomemo
prikazatiuporabuizrazarukeuhrvatskomjeziku,teseosvrnutinakratkoinaneke
drugejezike.Vidjetemodasunekikonceptivrloslini,tojasnogovoriotomeda
jenekadaupovijestikadasuonibilistvaranipoglednasvijetovihkulturabioune
kimaspektimaslian.Nekidrugiizrazipakzvualibipotpunobesmislenoizravno
prevedeninaprimjernaengleskijeziksahrvatskogailiobrnuto,tojasnopotvruje
tezu lingvistikih relativista. Prikupljanje ovog korpusa izvoeno je preko metode
brainstormingaimindmappinga.Metodisubilipodvrgnutiuglavnomkolegestuden
ti,noukljuenisubiliipripadnicidrugihdobnihskupina,kaoinekistanovniciUje
dinjenog Kraljevstva, kada se radilo o engleskim izrazima. Korpus je onda
nadopunjavankrozliteraturupoputknjievnihdijela,enciklopedija,rjenika,poseb
no rjenika kolokacija i idioma, a i internet je bio vrijedan izvor. Popis nikako nije
potpun,nitijeosnovniciljovdjenapisatiobimniopusovakvihizraza,jerbiionoto
jeprikupljenozauzelopreviemjesta.Osnovnajenamjeranaimesamopokazatiko
likojefenomenrukuukljuenunaesvakodnevnorazmiljanjeikomunikaciju,ada
toganismonitisvjesni.Ovdjesuukljueneinarodneposlovice.

49
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.
Izraziiposlovice
Bitisretneruke.
Bitiirokeruke.
Bitikrteruke.
Bitiudobrimrukama.
Boljevrabacuruci,negogolubna
grani.
Datinekomemaliprst,aonot
kinecijeluruku.
Diirukeodneega.
Dizatirukunanekoga.
Doekatinekogarairenihruku.
Dogorjelomudonokata.
Dopastiuneijeruke.
Dotaknutinekoga.
Dratinekogauaci.
Dratinetokaomalovodena
dlanu.
Dratisvekonceurukama.
Drativlastusvojimrukama.
Guratiprstegdjeimnijemjesto.
Imatibijeleruke.
Imaticrneruke.
Imatidugeprste.
Imatidvijelijeveruke.
Imatikrvaveruke.
Imatiodrijeeneruke.
Imatiprljaveruke.
Imativezaneruke.
Imatizlatneruke.
Ispruitirukupremanekome.
Izdrugeruke.
50
Tablica1.
znaenje
imatisree
dareljivost
krtost
imatinekogatkosedobrobrinezanas
poznatanarodnaposlovica,koju nalazimoubrojnimje
zicima svijeta, samo u neto izmijenjenim oblicima. Od
nosisenatodajeboljedauvamoonomalotoimamo,
nego da teimo za neim veim, do ega nam je gotovo
nemoguedoi.Udrugimjezicimasenekoristirukau
ovom izrazu to pokazuje da je bar u hrvatskom jeziku
posjedovati neto vrlo esto povezano s opipljivim,
stvarnimdranjemneegauruci.
odnosisenatodaakonekomeuinimonetodobro,od
nasbimogaotraitijovie
odustati
udaratiilituidruguosobu
izrazitinekomedobrodolicu
netkojeusvegorojsituaciji
biti ulovljen u klopku, biti uhvaen od nekoga tko nam
neelidobro,tkonamelinauditi
emocionalnodirnutidruguosobu
imati potpunu kontrolu nad nekim, znati neto o ne
komeiucjenjivatiga
uvatinetodragocjeno
imatipotpunukontrolunadsituacijom
imatipotpunukontrolunadupravljanjemilivladanjem
uplitatisetamogdjenismopoeljni
bitinevin,osobakojanijeuinilanitaloe
bitijakoloaosoba
krasti,bitikradljivac
bitinesposobanilisamonespretan
uiniti neto loe, koristi se i u bukvalnim sluajevima
kadanetkoizvriubojstvo
imatimo,prilikuilivoljudanetouinimo
uinitinetojakoloe,bitikrivzbogneega
bitinemonidanetouinimoilinekomepomognemo
zlatne ruke su esta slika vrijednih ruku, ruku koje su
vrlo sposobne, odnosno ovjeka koji zna dobro obaviti
onotoradi.
uspostavitikontakt,komunikaciju
saznati neku informaciju od neke osobe koja ju je pak
ulailisaznalaiznekogdrugogizvora
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.
Izprveruke.
Jestinekomeizruke.
Kaoprstinokat.
Klizitiizruku.
Lakat,pedalj
Lijevarukadesnidep.
Moinabrojatinetonaprsteje
dneruke.
Motatinekogaokomalogaprsta.
Nasirotogasvakomjelakaruka.
Nadohvatruke.
NemoeseSuncedlanomprek
riti.
Nemrdnutinimalimprstom.
Nematitri/stotinuruku.
Nitamineideodruke.
Opratirukeodneega.
Pasnegrizerukukojagahrani.
Petprstanajednojruci,panisu
jednaki.
Pobjeglomijeizruku.
Poznavatinetokaovlastitidlan.
Prelazitiizrukeuruku.
Pruitirukupomirbe.
Punaakabrade.
Raditinetourukavicama.
Ruka[pravde]koja(su)stiene
koga.
saznatinekuinformacijuodosobeiliorganizacijekojaje
njenautor,iliodvrlobliskogizvoratojosobiiliorgani
zaciji
vjerovati nekome, biti potpuno podloan nekome, u
potpunostimusepredati
upotpunomskladu,slaganje
kada neto ili nekoga ne moemo vie zadrati kaemo
danamkliziizruku.estauporabaovogizrazasetie
osobe, npr. u braku, ili kada govorimo o prolaznosti
vremena.
stara mjerna jedinica, prije uvrijeenog metrikog sus
tava
odnosisenakrau
malakoliinaneega
iskoritavatinekogatkonamnaivnovjeruje
svakomejelakoobruitisenaslabijegaodsebe
predmet,osoba,itd.kojisunamfizikivrloblizu
poslovica ije je znaenje da su neke stvari vee od nas,
tesunainaporipreslabiprotivnjih
neuinitinita
nebitiumogunostidaseobavesviposlovikojisunam
postavljeni,izrazkojisejokoristijeiNemogustiina
svestrane
bitinesposobanilinespretan,nematisree
ovaj izraz svoj izvor nalazi u Bibliji, u Novom Zavjetu,
kada Poncije Pilat, da ne bi snosio odgovornost za smrt
IsusaKrista,operesvojerukeuznakdaodlukupreputa
narodu;odreisesvakeodgovornosti
nitko se nee ponaati loe prema onome o kome mu
ovisiegzistencija
poslovicakojaukazujenarazliitostljudi
slinokaoiskliznutiizruku,samonetobriproces
dobropoznavatineto,znatisveotome
ponekad se uz ovo koristi i izraz vrui krumpir; nitko
seneeliprimitinekogtekogilineugodnogposlapase
odgovornostprebacujesjedneosobenadrugu.Takoer
serazgovornokoristiikadasegovoriopromiskuitetnim
osobama,obinoenama,kojeiduodjednogdodrugog
mukarca.
oznaavaoprost,oprostiti,pomiritise
oznaavaobilje
nebitiizravaniotvoren
kadanekomekaemodaeihsustiinaaruka,iliruka
pravde, elimo naglasiti da to god uinili, nee pobjei
odosvete,posljedicasvojihdijelailikazne
51
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Rukarukumije.
Ruketisepozlatile.
Rukeuvis!
Sigurnojeumojimrukama.
Tojeizvanmojihruku.
odnosisenauzvraanjeusluge
zlatne ruke ovdje se odnose na zlato, novac, odnosno
neku vrijednost. Ovom izrekom elimo osobi da ima
spretneruke,aliiprofitizaradu,napredakuivotu.
policijski izraz pri uhienju ili pretraivanju osumnjie
nog.No,ovajizrazimailatentnoznaenjekojeseodnosi
natodasezahtjevapotpunapodlonost,predajaonoga
komejeupuen.
U mojim rukama se i ovdje pojavljuje kao sinonim za
posjedovanje; imati neto mi percipiramo kao drati
vrstousvojimrukama
oznaavadavienesnosimoodgovornostzaneto,daje
odgovornostprebaenananekogdrugog

Tuimrukamazmijehvatati.
Umijeatiprsteuneto.
Ustasudazbore,arukedatvore.
Uzetipravduusvojeruke.
Uzetisvojusudbinu/sreuusvoje
ruke.
Zadovoljnotrljatiruke.
poslovicakojaoznaavadajeuvijeklakedrugeiskoris
titizaprljaveposloveumjestodaihradimosami
uplestiseunekusituaciju
poslovicakojaoznaavaestudistinkcijuudrutvuiz
meuonihkojigovoreionihkojiradeakademikeira
dnike;ljudekojiiduukoluiljudekojisebavefizikim
poslovima.injenicadaseovaposlovicajouvelikeko
risti,posebnonaselimauHrvatskoj,govoriostatinosti
tradicionalnihvrijednosti.
samrijeitiprobleme,neoslanjatisenadrugeilipravni
lijek
preuzetiodgovornostzaonotonamsedogaa,nekri
vitidrugeineoslanjatisenadruge,veupotrijebitivla
stitesnageinapore
bitizadovoljanzbognekogdobroobavljenogposlaili
vlastitogpostignua

Osimovihizraza,frazaiposlovica,postojejomnogobrojniusvimjezicimasvijeta.
Zanimljivo je da neki izrazi potjeu od najranijih drutava i civilizacija. Jedna od
najpoznatijih gesti, koja se danas kao izraz koristi u gotovo svim svjetskim jezi
cima, je podignuti/sputeni palac koji potjee iz doba drevnog Rima. Rimljani su
ovomdijelutijelapridavalivelikumo.Tamojeukljuivalaimodasepotedi
ivotjersuzavrijemegladijatorskihborbisudionicimoglipodizanjempalcaodlu
iti da e poraeni gladijator ostati na ivotu ili okretanjem palca prema dolje da
trebabitiubijen.Imperatorjenakrajubiotajkojibipremaglasanjupublikesvojim
palcempokazaokojajekonanapresuda.Rimljanisupalcupridavaliidrugeulo
ge,posebiceulijeenju.
AdamSmithjeskovaosintagmunevidljivarukadaopieprirodnesilekojevo
de slobodni trini kapitalizam putem kompeticije oko rijetkih resursa. Prema
Smithu,uslobodnomtritusvakisudionikepokuatimaksimizirativlastitein
terese,ainterakcijasudionikanatrituvodirazmjenidobaraiusluga,teomogu
ujesvakomsudionikudapoboljasvojpoloajvienegotobitobilomogueda

52
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

djelujesamostalnoiliuizolaciji.Onnadaljetvrdidauslobodnomtritunijepot
rebannikakavregulacijskisustavpoputdravekojibiosiguravaodaseodigrava
meusobnokorisnarazmjenauslugaidobara,jerbinevidljivarukavodilasudio
nikenatritunasvimanjimanajkorisnijinain(Collins/Malinowsky,1998:82).
Samapostavkaodkojepolazimo,atojedajerukazasigurnouniverzalnisimbol,
meunajzastupljenijimausvimkulturamasvijeta,kojinamomoguujedapomou
iputemnjegadoivljavamosvijetokosebe,otvaranamvratadavidimokakoslini
izrazi koji koriste fenomen ruke ne postoje samo u europskim jezicima. Tako u
arapskomjezikunalazimoposlovice:Ustahvale,arukaubija,kojaoznaavapo
dmuklost,licemjernostnekeosobe.Takoer:Nemoemopljeskatijednomrukom
nitanemoemoraditisami,potrebnanamjepomodrugih.Ili:Jednarukaza
sebe,ajednazabrod,poslovicakojajasnooznaavanainpercepcijeodnosaov
jekaidrutvauzprivatniuvijekpostojiijavniivotioboma moramoposvetiti
jednaku panju. Iz ovog pogleda na ivot izrasla je i cijela teorija u drutvenim
znanostimakojasenazivaOneHandClappingTheoryiliTeorijapljeskanjajed
nomrukom.Jedanodnjenihpredstavnika,Barya,najboljejeobjasniodatateorija
kaekakopojedinactekkadabivasmjetenukolektiv,zajednicuilinaciju,zapra
vo dobiva svoj puni identitet (FindArticles, 1997). U Nigeriji, u zapadnoj Africi,
poslovicakae:Tekkadalijevarukaoperedesnu,adesnalijevu,obepostajuiste,
iodnosisenatodaniujednomljudskomodnosunijedovoljnodasesamojedna
osoba ili jedna strana trudi, dok druga ne radi nita; da bi kvalitetna interakcija
opstalapotrebanjenaporsobjestrane.Ovdjenalazimojojednuzanimljivuizre
ku:ovjekkojiivinaobalirijekenepererukeuposudi.UAfganistanunalazimo
izreku:Nemoedratidvijedinjeujednojruci,kojaznaidaakoimamoprevie
obveza,neemonijednukvalitetnorijeiti,amoeseshvatitiikaoizrekauhrvats
kom jeziku Ne moeimati i ovce i novce ili u engleskom You cant haveyour
cakeandeatittoo.Tunalazimoiizrekukojasepojavljujeiunekimafrikimjezi
cima:Slomljenarukajomoeraditi,alislomljenosrcenemoe,shvaanjedase
fiziki nedostatak moe prevladati, ali ranjeni duh ne moe. U engleskom jeziku
postojemnogeizrekeiposlovicekojeukljuujuruku.Nekenalazesvojekvivalent
uhrvatskomjeziku,dokdrugerukukoristeupotpunodrugaijemkontekstu.Tako
imamo:Winhandsdownlakoodnijetipobjedu;Thehandthatrocksthecardlerules
theworldRukakojaljuljakolijevku,upravljasvijetomodnosisenamiljenjeda
suenemonijeodmukaracajerodsamogpoetkaljudskogivotaimajunajvie
utjecaja.NekeslineizrekekaoiuhrvatskomsuLendahelpinghandPruitine
komerukupomoi,pomoinekome,touhrvatskomnalazimounekimdijelovi
maDalmacijeuizrazuDajmiruk.

53
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

ZAKLJUAK

Rukukaosimbolnalazimoubrojnimiraznimkontekstima.Iakoovdjenemoemo
prikazatisve,ukljuujuinpr.politiku,razliitekulture,koritenjesimbolikeruke
ureligijskimceremonijamairitualima,rukausvakodnevnojkomunikacijiseesto
ispreplie s ovim sferama ivota. Tako npr. rukovanje moemo smjestiti prven
stvenoukontekstsociopolitikogjersunjegoveideolokekonotacijenetoznaaj
nije od rukovanja kao znak pozdrava. Takoer, i sam nastanak ina rukovanja je
ambivalentan,jerseistraivainemogusloitijeliprvoimaomilitantne,azatim
prijateljskemotive,iliobrnuto.HerbertSpencersmatradajeizvornorukovanjena
stalo tako to su pripadnici arapskih plemena u znak pozdrava ljubili jedan dru
gomeruke.Nozbogtogatobiobojicimukaracaovobiloiznimnoneugodno,iz
micalibisvojeruke,tobirezultiralodabiimserukedodirnule,netoslinoru
kovanju.Kakoimseovoiniloprihvatljivijimodljubljenja,konvencionalnojepri
hvaenorukovanjekaoinpozdrava.Drugoobjanjenjejepremanekimistraiva
imaipakpraktinijeivjerojatnije.Onismatrajudajerukovanjenastalodabivoj
nik vidio nosi li onaj drugi oruje. Tako njegove izvore nalazimo u srednjov
jekovnojEuropigdjebivitezoviikraljevizgrabilisvojomrukomsakonjarukusu
parnikadaseuvjeredanemaorujeidaganeeupotrijebitiprotivnjih(Andrew,
2006). Nezaobilazno moramo spomenuti i situacije kada rukovanje iskazuje prija
teljstvo, zadovoljstvo sklopljenim poslom ili potpisivanjem ugovora, ili je jednos
tavnopozdravdobrodoliceiliodlaska,gdjebizagrljajilinekidrugioblikiskazi
vanjadobrihnamjerabioneprilianilinepoeljan.No,rukovanjeseuvelikekoristi
upolitici.Potpisivanjevanogugovoraizmeupolitiarauvijekjepotvrenoiru
kovanjem.Samafotografijadvojiceglavnihpolitikihakterakakoserukujuiznad
potpisanogdokumentapotvrdajeisimbolpartnerstvazasebe.Razliitevrsteru
kovanja,ukojespadaitajnorukovanje,koristeseuciljupotvrivanjapripadnosti
nekojideologiji.Takosu1830.godinenekipripadniciMormonaosnovalimilitan
tnuorganizacijukojajerazvilaposebanobliktajnogrukovanjakaoznakraspozna
vanja. Ruke spojene u rukovanje est su simbol saveza politikih skupina. Na
primjer, nakon dugih pregovora oko politike situacije u Sjevernoj Irskoj, u Busi
nessEconomistuizaaojelanakpodnaslovomNoHandshakeforAdamsatNo.
10(Adamsseneerukovatinabroju10),kojisimbolinogovoriotomeda,iako
je britanski premijer Tony Blair primio vou teroristike organizacije Sinn Fein,
JerryAdamsa,dogovorokokonanepredajeorujaipaknijebiopostignut.5
Fenomensimbolarukerasprostranjenjeusvimkulturamasvijeta.Naravno,ov
djenismomogliobuhvatitisvedimenzijesimbolikeruku.Dokjeradnastajaovje
rojatno su se pojavile nove uporabe ovog naizgled jednostavnog simbola. itatelj
sezasigurnoprisjetiojomnogihdrugihsituacijaukojimanalazimoruke,iupravo
jetociljradadapostanemosvjesnijirukuokosebejersunamonetakobliskeda
nam se na prvi mah njihova simbolika moe uiniti puno transparentnijom nego
to to zapravo jest. Nastojali smo prenijeti njenu poruku jer ruka je dio fizikog

5lanaksemoepronaiuizdanjuBritishEconomista4.kolovoza2005.

54
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

tijela, ali i nositelj duhovnog. Naime, i sama rije poruka u sebi sadri ruku,
poruku.Vrijednostnaihrukuisimbolanijezanemarivaipotrebnojejomnogois
traivanja koji e se detaljnije baviti svakom od navedenih dimenzija kulturnog i
socijalnogukojimaseonapojavljuje.

LITERATURA

Andrew. K. (2006) The Handshake. http://soc302.tripod.com/soc_302rocks/id8.html,

30.01.2006.

Baudrillard,J.(2001).Simulacijaizbilja.Zagreb:NakladaJesenskiiTurk,HSD.

Bowker, J. (2005). The Concise Oxford Dictionary of World Religions. USA: Oxford
UniversityPress.

Chandler, D. (1994). The SapirWhorf Hypothesis. http://www.aber.ac.uk/media/Docu

ments/short/whorf.html,30.01.2006.

Clark,W.P.(1982).TheIndianSignLanguage:Nebraska:UniversityofNebraskaPress.

Collins,R.,Malinowsky,M.(1998).TheDiscoveryofSociety.Boston:McGrawHill.

FindArticles(1997).http://www.findarticles.com/,30.01.2006.

FMF. (2002). Fulbright Memorial Fund Teacher Exchange to Japan. http:// www. jrhigh.
valleycity.k12.nd.us/FmFJapanTeacherProgram/july%204_5/10clap.html,
30.01.2006.

Haynes, J. (2004). Communicating with gestures. http://www.everythingesl.net

/inservices/body_language.php,30.01.2006.

Indotalisman.(2001).MudrasandHandSymbolism.http://www.indotalisman. com/chris
tianmudras.html,30.01.2006.

Jean,G.(1998).Signs,SymbolsandChipers:decodingthemessage.London:Thamesand
HudsonLtd.

Mead,G.H.(2003).Um,osobaidrutvo:sastajalitasocijalnogbiheviorista.Zagreb:Je
senskiiTurk,HSD.

Parsons T. i dr. (1969). Teorije o drutvu: osnovi savremene socioloke teorije. Beograd:
VukKaradi.

Price,T.D.,Feinman,G.M.(2000).ImagesofthePast.MountainView:MayfieldPublishing
Company.

55
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

Viskovi,N.(2001).Stabloiovjek:Prilogkulturnojbotanici.Zagreb:IzdanjaAntibarba
rus.

Walker,B.(1988).TheWomansDictionaryofSymbolsandSacredObjects.SanFrancisco:
HarperCollins.

56
 Soc. ekol. Zagreb, Vol. 16 (2007), No. 1 (35 -57)
T. Trako: Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu svakodnevne komunikacije.

HANDSYMBOL.ANALYZINGITSSIGNIFICATIONIN
EVERYDAYCOMMUNICATION.
TijanaTrako
SociologystudentatFacultyofHumanitiesandSocialSciences,Zagreb

Summary
Inthispaper,researchontheroleandsignificanceofthehandsymbolineverydaycommunicationispresented.Thehand
symbolispresentinvarioussocialcontexts,suchasreligion,politics,economics,civilsociety,anditisthroughthestudy
ofthissymbolthatmanysimilarities,aswellasdifferences,betweendifferentworldculturescanbeseenboththosethat
existtoday,andthosepast.Itwouldbetooextensivetoincludeallspheresoflife,thereforethepaperwillbelimitedtothe
analysisofmeaningandsignificanceofthehandsymbolasatoolineverydaycommunication.
Inthefirstpartofthepapertheoreticalbackgroundtosymbolresearchisexamined.Inthesecondpartofthepaperthe
birthofthehandsymbolislookedat,anddiscussedareitsearliestusesincommunication.Also,anattemptismadeto
separatethehandsymbolfromothersymbolsbyasimpleclassificationofsymbolsintowiderangeandnarrowrangesym
bols.
Inthethirdpartofthepaperconcreteanalysisisconductedontheuseofhandsinbodylanguage,andalsoabodyofmate
rialwascollectedonphrasesandsayingsthatusehandstoconveymeaninginCroatianlanguage.Thevarietyofwhatit
cansymbolisetodifferentpeoplesandculturesisunfailing,aswellaswhatitcancometomeaninthefuture.Whilethe
paperwaswritten,manyadditionalusesofthissymbolappeared,aclearindicatoroftheneedforfurtherstudyofvarious
dimensionsinwhichhandsymbolscanbefound.

Keywords:symbols,hand,everydaycommunication,widerangesymbols,narrowrangesymbols,bodylanguage,ges
tures,signlanguage,phrasesandfolksayings,handshake

DASSYMBOLDERHAND.ERRTERUNGBERERSCHEINUNGUND
BEDEUTUNGDESSYMBOLSDERHANDIMKONTEXTDERTGLICHEN
KOMMUNIKATION.
TijanaTrako
Studentin,AbteilungfrSoziologie,PhilosophischeFakulttinZagreb

Zusammenfassung
In der vorliegenden Arbeit werden die Rolle und die Bedeutung des Symbols der Hand in tglicher Kommunikation
errtert. Das Symbol der Hand ist in vielen sozialen Kontexten prsent, z.B. in Religion, Politik, konomie,
Zivilgesellschaft,undgeradeindemmandiesesSymbolbetrachtet,kannmanvielehnlichkeitenaberauchUnterschiede
zwischen verschiedenen Kulturen der Welt feststellen, sowohl den heute noch bestehenden als auch denjenigen aus der
Vergangenheit, von denen wir gerade aus den von ihnen verwendeten Symbolen einiges erfahren knnen. Da es zu
platzraubend wre, die angefhrten und anderen Lebenssphren hier zu umfassen, beschrnkt sich die Arbeit auf eine
Analyseder Bedeutung unddes Charaktersdes Symbolsder Hand,das als Mittel dertglichenKommunikation dient.
Unter der tglichen Kommunikation versteht man nicht nur das geschriebene und gesprochene Wort, sondern auch
andere Arten der Kommunikationsbertragung. Der erste Teil der Arbeit bietet den theoretischen Hintergrund in der
ForschungvonSymbolenundSymbolismusallgemein.DerzweiteTeilbeschftigtsichmitderEntstehungdesSymbols
derHandselbst,hierwirdnachseinenfrhestenAnwendungenzumZweckderKommunikationgesucht.Auchwirdhier
versucht,dasSymbolderHandvonanderenSymbolenzutrennenu.zw.durcheineeinfacheKlassifizierungderSymbole
auf diejenigen mit groer und diejenigen mit kleiner Reichweite. Der dritte Teil der Arbeit beschftigt sich mit der
konkreten Analyse des Hndegebrauchs bei der Krpersprache, es wurden Materialien ber Redensarten und Sprche
gesammelt, in denen Hnde als Mittel der Bedeutungsbertragung in kroatischer Sprache vorkommen. Auer in
kroatischerwurdenauchMaterialieninenglischerSprachegesammelt,wasinderArbeitnichtgezeigtwurde,denschon
ausdemersterenistesklar,wiegroeBedeutungdieHndeinunsererWahrnehmungunsselbstundderUmweltist.
Der abschlieende Teil der Arbeit bercksichtigt die Tatsache, dass die Hand nicht nur ein physischer Krperteil ist,
sondern dass sie auch ein Trger des Spirituellen ist. Die Quelle dessen, was sie bei vielen Vlkern und Kulturen
symbolisiertistunversiegbar,genausowiedessen,wasdieHanddarstellenknnte.WhrenddesEntstehensdieserArbeit
sind wahrscheinlich, nicht nur in unserer Kultur; neue Beispiele fr den Gebrauch dieses Symbols entstanden, was an
sicheinKennzeichenderNotwendigkeitist,zahlreicheErscheinungsformenderHanddetaillierterzustudieren.

Schlsselwrter: Symbole, Hand, tgliche Kommunikation, Symbole mit groer Reichweite, Symbole mit kleiner
Reichweite,Krpersprache,Gesten,Zeichensprache,SprcheundRedensarten,Hndeschtteln

57