© pripreme 20 dedoynu maturuprijenne iste TRINGH 1 Seen arivacoaan emt © TRINOM d.o.0., 2014. HRVATSKI JEZIK Sadriaj knwievnost PRISTUP KNIZEVNOSTI... URIKA, EPIKA. DRAMA DISKURZIVNI ROD. POVUEST KNIIZEVNOST!(pregled)... TEMELINA CIVILIZACUSKA DIELA. ANTIKA, SREDNJ! VUEK HUMANIZAM I RENESANSA, BAROK KLASICIZAM PROSIETITELISTVO. ROMANTIZAM. REALIZAM | NATURALIZAM. MODERNIZAM (esteticizar). KRUIZEVNOST 20. STOLIECA se2ik FONETIKA | FONOLOGUA MORFOLOGUA SINTAKSA, TVORBA RUE LEKSIKOLOGUA. LEKSIKOGRAFUA. POVUEST JEZIKA. SE) 12 HRVATSKOGAJJEZIKA NA DRZAVNO) MATURI OPIS ISPITHIM DJELA ZA ESES STRUKTURA ESEJA INTERPRETATIVNI ESE) ‘UsPOREDIMI ESE) RASPRAVLIACK! ESE OBAR: LOS ESE DREAVNA MATURA 2013./2014. LETNI ROK -VI5A RAZINA ~ Neona las pode de wate. Uy main pomed bite manjt Tele.» TEL: 01/ 6672 404, GSM: 095 1393 333 2 15 16 7 2 25 3s 39 40 a2 48 62 93 93 103 122 132 136 aaa 11 149 14s 150 153 155 157 160 163TRINOM d.0.0. © pripreme za rtm maturu i prijenne spite 2 UREDE | NASTAVA: Strajerska cesta 24, Zagreb ‘TEL: 01/6672 408, 65M: 095 1933 333, © Terezija Pavié-Pezer, prof. 7 studeni 2014. godine Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati niti umnozavati na bilo koji natin, bez pismenog dopustenja nakladnika. Za internu upotrebu. HRVATSKI JEZIK KNJIZEVNOST PRISTUP KNJIZEVNOSTI TNi8A VISA RARINA: Na maturi od vas se ctelaje da Opiete obijetjaknjifevnin rodova ivrsta| da th prepozn primjerima da razikujete | analzate lise, dramste, knidevnoznanstvene 1 publistigke tekstove ~ da objasite Pouiesniraav rke, epi drame ~ epska pjesma, ep, novela, roman 3, DRAMA > komedi, tragedija, drama u dem smisia 4, DISKURZIVNIROD => sei, putopis, dnevnik, memoari feljton LIRIKA NAZIV | PODRUETLO ~ lirska poeulja razvila se u staroj Gréko] u sinkretizmu (stapanju) govora, plesa, glazbe i glume ~invodila se uz pratnju glazbenoga instruments lire po kojem je dobila naziv ‘OSNOVNA SU OBILIEZIA LIRIKE: iricanje osjeéaja i misli(subjektivnost), kratkoéa (sazetost) izraza, sikovitostiritam, LIRSKI SUBJEKT ~ las koji u pjesmi nepasredno iskazuje osjeéaje i misli (npr. u pesmi Vagonaii lirski su subjekt sami vaganasi: Mi stanujemo u vagonu) «Nea lakes pute da wipjtha. Us rain pomed bit ce manje tik.»eran pedakcggy “TRINOM d. (¢> pripreme za drizavnu maturu j prijemne ispite TRINH 2 shaman sae ieeneies ‘STRUKTURU LIRSKE PJESME ine: tema i motivi ~ kompozicija ~ pjesnitki jezik — pjesnicki ritam. 1. TEMA = ono 0 éemu se u djelu govori (jedinstveno znagenje djela, znagenje djela u clini) ~ podjelalirskih pjesama prema temi: ] Viadimir Vidrié Jutro; Gubo Wiesner: Blago veée; Antun Gustav MatoS: Jesenje vete i Notturno; i y | Micsay ke pejsaina Ijubavna(intimna) | socjaina | Dobrisa Cesarié: Vagonasi | duhovno-retigiozna 1 iikola Sop: Isus éita novine i Kuda bih vodio Isusa; Ivo Andrié: Bog izbija kao svjetlo rmisaona il refleksivna | Dobrifa Cesarié: Pjesmma mrtvog pfesnika; Fran Maduranié: Svemir — France Pregern: Zdravica "VOR: udtbenik MOTIV = najmanja tematska jedinica U liskoj pjesmi motivi se konkretiziraju putem PIESNICKIH SLIKA — pjesnitke slike temelje se na razititim osjetiinim poticajima, t, ‘onome Sto se mote: vidjti (vi2ualna ska), Zuti (auaitivna slika), dodirnuti(taktina slika), okusiti (gustativna slika) ili omirisati {olfaktivna slika) ~ Zesto Se osjetilni poticaji spajaju w jedinstven dozivijaj pa nastaje figura SINESTEZUA (npr. u stihu Proslost se javi slatko kao flauta spaja se gustativno i auditivno), IDEIA = stav pisca prema problemima koje obraduje. atin na koje je djelo sestavijeno w cjelinu ~ razlikujemo vanjsku kompoziiju (oblk iliforma pjesme = raspored 2. KOMPOZICUA n ssmhe mogu biti napisane: vezanim stihom, slobodnim stihova istrofa) unutrainju komporic pjesme (raspored motiva) ~ prema obliku pi stinom | uprozi~ primjer a pjesmu u proz: Fran Malurang, Svemir Bud svoj No.Adrie, Poimom i shvagam i Bog iba kao syetlo U razdoblju antike razvll su se TRADICIONALNI LIRSKI OBLICL: pjesma w ko) se zanosaim tenom slave privoda LZvoine edost titer | "nasal jew Grek} Koo obrednapjesmall fast boa Dioita Vidimir Nazor, Cvrk prema tem dram pripadaanokredtskom rugu piesans | = pjesma u kojo) se twin tonom Lrazava UU | Zaljenje ze neti | nedostifnim ill zgubljenim | Franjo Ciraki, Florentinske elegije elegiia ~ ton tuzaljke dao joj je prognani rimski pjesnik Ovidije, koji u zbirci Ex Juraj Siigorié, Elegija o pustosenju Panto opisuje svoju éeznju za domovinom Sibenskog polja ~ prije toga elegija je oznacavala pjesme pisane elegijskim distihom ivan Cesmicki, U srt majke Barbare a prema prolaznosti Zivota i ljudskoj sudbini najbol su epitafi zapisani na steécima | epigram | jzrazom i neozekivanim zakljuckom iznenaduje éitatel ee L a ue Etatelf Po Sv. Pismu rina ljubav, postovanje prema nekoj osobi ili pojavi 7 Jet SONET ~stalni pjesnitki oblik koji se sastoji od 14 stihova — tvorac soneta talijanski je pjesnik Francesco Petrarca ~ razlikujemo 2 oblika soneta: a) _talijanski i Petrarcin sonet ~ sastavijen od dva katrena i dvijetercine ~ rma je u katrenima najéesce obgriiena (abba), dok je za tercine valno da se w njih ne prenose rime iz katrena, a da oni budu medusobno povezani rimama (npr. ced eed} =u sadrEajnom smislu katreni éine zaokrufenu cjelinu, 3 tercine donose obrat ili poentu b) elizabetinski ili Shakespeareov sonet ~ u engleskoj knjievnosti~ sastoji se od od trikatrena i jednog. distiha Nena lakes fot do wap ila. Uy rae pomed Ot ce mane Hike.»ciety 5 «rane rb tr pene ite Tri 4 REDE NASTAVA Sj ctta24 Zarb EL 667204, 65: 095189999 wor. rinom. he 3, PIESNICKIJEZIK ~ terelji se na bogatstvu stilskih izrazajnih sredstava il FIGURA: ‘asonancija | ponavijanje samoglasnika (0, monotona nafazvena bono Vioviea. Vitor vie alteracia | ponavialesuelesnika ‘war ete ; Te bale barnes cone Stor | prs irate ae | pikcuein | anafora | ponavjanj tena pofetha stinova ned nl | cusowne |= | 7 te — | revuenerFtcuRe eaters | ponavane retina rau shove Somos | Lo T= ce Vidirn u sr _ | | ponavijanje rijeti na potetku i na kraju Otkud zlato, koji ruha neima? | | simploka stihova _ Otkud zlato, koji kruha neima? | Croapioas | Ponavlnie leis oj jednoga Vinogradje my seave, neve, | __anadiloza | Ppocettuarugga sina teres data : : ve awe —_ ' redjelildjlove efeniceobmutod "| eto sepoad ee i Vversa | ier gramati¢ki pravilnogs I nizanje rijeti bez gramatiékoga povezivanja | 2uj, zed even. ut 7 peneon fostavijanje veonikal | Soni a att ul SINTAKTI a a 7 — — nizanje veznika bez gramaticke potrebe ‘nema go sutra, niprekosutrare, FIGURE iliFIGURE | polisindeton Se ae | (suprotanasindetony) inostavijanje Zemu se smisao ¢jeline mote razabrati Blonie nolo gene tat ogovor | Inaglasava se odfédeni osie¢aini stav) | wonstauKcic | prewveligavanje | umanjivanje (su dole kuge do, o mudi h ypu | savenska antitera® pitanie,: | ose bel gor een? | anutera | fodgovor (npr. potetak Asana es toe | oe Labudovivee bi poet FIGURE MISU | Ait je seg, it's labudow, | | hege ote ge Horon-age. 7 nlsao nailed w seb protusiovna ii T rine je gover we od nie | suprotna opéem misiienu, odnosno | S10 su Jud! mnogotroja. monle imo ju | | vierovanju | Tho polo ite, dalek te — Ie —f aes | moron | epajenjeprotustovnih pojmova unowipjam | 2%: ine, rms etovante, goten op, | aa ° | ae suidbidilis Polam | ivi mtvoe tasna sir i | | figura kojoj se mist suprotno od onega t0 | rude gov sea je somo aie nae ase se kate | ieonija an Cesmi eprom Prosper | (sarkaram je okrutna,zajediva Por, tote, Presper vl tik soa ne - | najéesée v obliky ironije) “Kas Fim, doa emje odes v nebo st pie T etatora | Benes enaéenja sjedne jena druga na troxrsnuth Soko vty a ju slgnosti[skraéena poredta) feuseciest | 7 . ‘Dubrovnik jehifoo ne Sadun | | prijenos znagenja s jedne rijezi na drugu Ste iavaeae-n) FIGURE RUEC! | metonimija prema nekim stvarnim odnosima osobnim, | a i iW TROPL iia dt) podwsta metonimije vkojj se dio uzima za) hema row nodglovn | sinegdoha_celiny, jedrina umjesto mnotine, odredent tro) unjst neoedene oldie | pig ete ete razon prostornim, vremenskirn) | {ovoboa ver: tets | Nena Ualng pte den enpjche. Uy nada formed 6 de marje Hike.»trimer he T peonracys | fi ols storia, Wotan bia dja | alegorija metafora produZena na djelo u celini ‘TRINOM 4.0.0, © pripreme ze dravms maturui prijemne iste UUREDI I NASTAVA: Strojarska cesta 24, Zagreb ‘TEL: 01 / 6672 404, GSM: 095 1333 333 (04 staho su ablonspustl grane ir basne npr 5.5. Kranjevi pesmi Gospodskom Kastor preko ra Kastoraslegoréno prikazuje ude Kose odriéu ponosa | dostojansiva da bi dol do cija ‘ Tamjenjvanje ries, | njhovom alegorjskom oznakom tkrasni pridjev Fvotne pojave ili pojma Tete itede, tet jedan slop; (aepedoseone nie) | Stow njem 2noti moja mola kop? Mo otrcan ral, bonst Grit! | figura ublatavanja (zamjenjivanje opasnih i | nepristojni jet blazim nrazima) ‘rma euferama ta lagol ume ‘Mj pejteljy, mene wile nema Napustioje ova suit. | ee | Pepin je una 4, PIESNICKI RITAM ~ obiljefja su mu 2vuénost i melodioznost ~ znanost koja prougava natine ostvarivanja pjesnitkoga ritma 2ove se VERSIFIKACUA (znanost o stihu) ~ prema Ziniocima ritma razlikujerno: Pl po «= postoje 3 versifkaciska sustava: | ANTICKAt XVANTETATIVNA VERSIFHAACIIA : | = vantci suse stow! grail od STOPA sastavenh od dugih i kratkihstogova | selene stope jomb,trobs,sponde), rosiobne stope | - ratikovale su so fomfibrah, dokel) - najpoznatiji stn bio je heksametar (od 6 stopa: 5 daktila +2 sponde| ill trohe}): Datei mari je vod lronle pros zoe - Poole |sauluol seal ul «= heksametrom su pisani epowiiljad, Odisejo, Eneida | = stihovi su se povetival vstrofe (heksametar + pentameta SHABIRKA VERSIFIKACUA ‘ueuropskim knitievnostima Zinioci su itm 41, BRO! SLOGOVA prema kojem se ranlikuju veste stinova®?Sesterac, osmerac, deseterac, jedanaesterac, dvanaesterac 2, RIMA li SROK: sara (paral) ‘cna anal, oa) bbe | | en 3. CEZURA il STANKA ~ u'epskom desetercu stanka je nakon 4,3. liskom | desetercu nakon 5. sloga stihove povezane rimom zovemo vezani stihovi najpozsti sv stihovi hrvatske poezie dvostruko rimovani dvanaestérac {renesansa ~Judito) i esmerac [barok ~ Suze sina razmetnoga} - yarodni su stihevi ~ deseterac, osmerac stih bugorstice koj ima 28 il 36 slogova stihow se povezuju w strofe: dvostih i dist, trostih il tercet, etverastih i katreno, sestet il sestino, sedmostih il septima, osmosti i oktova nsipornatije strote | tercina il terzarima (strofs od 3 jedanaesterco: Dante, Boanstvena komedija) + stanca il ottava rima (strot2 od 8 jedanaesteraca: Tasso, Oslobodeni Jeruzalemi Atiosto, Bijesni Orlando) « sestina ili sesta rima_strofa od 6 osmeraca: Gundulié, Suze sina sozme!nogo ili od 6 jedanaesteraca ~ |. G. Kovatit, Jama] ‘TONSKA Il AKCENATSKA VERSIFIKACUA | “ritam se temelji na izmjeni naglaienih i nenaglasenih slogova ‘MODERN RITAM ‘umjesto veranog stha rabi se slobodnistih vaini su éinioc ritma: : | a) grafizki izgled __ b) iaboriredrijetifinverija) ©) ponavljane ret (anaferas~} 4d) ponauljanje glasova (asonancija.) )asindeton i polisindeton = §)ritmigki postupei: | OPKORACENJE ~ prenotenje nekoliko rijeci wnovi | sti: Volio som je | kao tow } PRCDACIVANIC ~ prenoSenje jedne rjeti u novi sth vith brow eau PRUENOS ~ prenodenje djela sintaktike cline iz | stofe u stfu | Mins su jedi ko put deco vet, | xopoti2elen, slotk ko oboe, ‘A drug pokbujn acbludn ted, | Po Siren sll svem ito beshrono je po pra zhirkaslobodnih stihova v hrvatsko} knjftevnost: Antun Branko Si, | Preobratenja (1920) Vjeiba ~ 2. Kava ye ima u test? 3) abab cde fet ghah D)abbaedec efieghing | )abab cded tebe i) | eta ws gaje ne, ) abab cae fei lai hs | 2 Kojisth prepomnsjeteu | | Upte uzemne sta | tetate) stro? cosa Obl Upresetene enone, ado wdubie ged, aa ee in puto ayormeroe | tavattysatomirajesom, |) deveteac | : A deseterae ‘on kre peta Sis nebom, a) jedanaesterac slow je sv tow, | 2.08 kjh je strota Noda se tan de do ops sastanjen tekst? tarsi a8 i, 3} od dstina 8) od tercina tar in ano gs hod katrens dod sestina ‘Nema lakes puta de wapijthe, Up nae pomed Ut ce manje tee.»TRINH 6 cartontunteanocinicens DUALEKTALNA LIRIKA: lirika na hrvatskim narjedjima (kajkavsko, Zakavsko, Stokavsko) ~ nastaje u razdoblju moderne ~ zaéetnik je ‘Antun Gustav Mato3 koji 1900. g.u pripovijetci Nekad bilo, sad se spominjalo objavljuje pjesmu na kajkavskom narjetju Hrastovacki rnokturno ~ predstavnici djalektalne lirike: Drago Gervais (stra): pjesma Tri nonice meduratno | van Goran Kovatié (Gorski kota selo Lukovdol):zbitka Ogn ioe Marin Franiéevie | Pere Ljubié (Hvar) _ | fazdoblic | Nikola Pavié (Medimuri) Lrsko-epske vrste ROMANCA ~ tema romance uglavnom je ljubavna ~ karakterizra je ubrzan ritam i vedar ton ~ zavrSetak je obiéno sretan (starije romance opisivale su i tragiéne dogadaje}. BALADA ~ pjeva o stradanjima i nesreéama ~ ima polagan ritam i tuZan ton ~ zavriava tragiéno (smrt junaka) ~ naga je najpoznatija balada narodna pjesma Hasanaginica /Asonaginica (svijetu je predstavia A. Forts koji objavijujetaljanski prijevod i original na tkavict uknjii Put u Dolmaciju ~ J, W. Goethe prevodi je na njematki J F. Herder objavijuje ju u zborniku narodnih djela Volkslieder — pustolovni roman: Pile Robinson Crusoe > bildungstoman (roman alodeoi): J. W. Goethe, Wilhelm Meister > epistoiarnProman(u pismlmal: J. W. Goethe, Potaje mledoa Werthera eos com laubert; Zola, Tolstoj, Dostojevski ...) n> juli se modern roman (njegova je preteta - urazdobiju romantizma w 19. st. ada se povijesni roman (tv = procvat roman dodivjava u razdoblju realizma 19.st ~ 1 20. stoljedu dolazt do prekida straicionalni,Fealistékim ro ‘ski eats’ pisac Dostojevski Podiele romana: prema tem prema stavu autora i opéem tonu: |_prema gimbenicima integracije: roman zbivanja, roman lika roman prostora “Tanéani il stepenasti (npr, pustoldvni roman), prstenasti (npr. Salinger, Lovac w Zitu) i paral (npr. A. Senoa;Zlatarovo zlato) | Prema epohama roman se dijeli na: tradicionalni roman ‘moderni roman (do kraja 19. stoljeca) (od potetia 20. stoljeéa) + razvijena fabula prati kronolotki logit’ sed dogadaja _« fabula je reducirana, a umjesto kronolo8kin ilogickib veza rabi se Fel se cect valiseor ror tssalor postupak retrospekcie (vra¢anje u proilost) i ssoclativne veze karakterizacijom (psiholosko-secijalna korokterizacija) __* tediste se premje8ta s dogadaja na unutraénja psiholoska stanja | Snojeet | {postupkom introspekeije prikazuje se sujest | podswjes ka + najéeié je sveznajuéi autorski pripovjedat koj i eee ) pripovijeds u 3. licu inastoj biti objektivan + pripovjedat je nepouzdan, njegovu ulogu Zesto preuzima jedan ili vide likova koji pripovijedaju u 1 lieu + klasiéna naracija ustupa mjesto unutragnjem monologu, 2 kod nekit romana pripovijedanje sliiedistruju sujesti (roman tieka svijesti) + rabe se tradicionalne pripovjedne tehnike (pripovijedanje, opisivanje, dijatog) + pripavjedat se slutistandardnim jezikom i bait i + ujezik romana unose se razgovorni sili Zargon (proza u tropericama) | ii filozofski i esejistickielementi (roman-ese}) S_ Primjer: August Senoa, Zlatarovo zlato g ‘> Primjer: Jerome David Salinger, Lovac u Zitu “Nema lag uta do wapjiha. Uy nate formed Ut ce manje tele.»| prioudietke (urhunac Senoine umjetnitke proze ~ dvijeSkupine:_ a) poyjesna | Suvremena teratika:raspadanje seljagkih zadruga u Barunu vei, propadable ple grad v Prosjaku Luk, problem intelektualca u provincisko} Sh kuei svojo},premetala drobne notice, obuena crvenima Sijastim pastolics | Radhja se zbiva u Zagrebu u drugoj polo ‘sudski spor Zagrepéana i plemiéa Stjepka Gregorijanca oko Medvedgrada, a iubavna oko Dore Krupiéeve i Stjepkova sina Pavia, Dora je Ijepa, pametna, poboina i dobro odgojena kei bogatoga zlatara Petra Krupica. Stjepko Gregorijanec sinu prigovara zbog ljubavi prema {gradanskoj djevojcl i nudi mu ijepu, ali novoizabranoga bana Ungnada i odluéuje se osvetiti pomoéu gradskog brijaéa Grge Cokolina. Grga ima svoj motiv za osvetu: Dorin otac ‘odbio ga je kad je zaprosio Doru, U zavjeru se ukljuéuje i sam Stjepko Gregorijanec. On planira Dorinu otmicu, ali je spagava nijemi sveéenik Jerko. Otkriva se da je to Pavlov polubrat (njegovu je majku u miadosti silovao Stjepko Gregorijanec). Ipak, Pava0 i Jerko ne Uspijevaju saguvati Doru. Tijekom sukoba Zagrepéana | banove vojske Grga Cokolin prerusen u vojnika dolazi u Krupiéevu kuéu, Napivsi se otrovane vode iz Grgine ruke, Dora umire, Pavao se nad mrtvom Dorom zaklinje na vjeditu samoéu. Stjepko Gregorijanec umire iagubivii spor protiv Zagrepéans i ispunjen kajanjem. Grgu Cokolina u Sumi ubije Paviov prijatelj Milo Radak kojem je Grga u proslosti razorio obitelj. Pavao odlazi u borbe s Turcima i pogiba kao junak. Njegovom smréu gasne loza gospodara Medvedgrada. a ‘TRINOM ¢.0.0. © pripreme 20 deZavnu metur i prijemneispite 9 UREDE | NASTAVA: Strojarsha cesta 24, Zagreb “TEL: 0/6672 404, GSM: 095 1333 333, Zlatarovo zlato (1871.) - prvi hrvatski umjetnigki zreo roman - povijesni roman - realistiki je oblikovan (na temelju ppovijesnih iavora i arhivske grade Senoa oblikuje umjetnigku sliku pro8iih vremens) - ebiljeija romantizme prisutna su w Jjubavnoj fabuli (nesretna ljubav, otmica, trovanje, crno-bijela karakterizacia likova) - tendenciozni roman (Senoa pougava hrvatski narod o njegovoj proslosti i sadasnjosti)- tradicionalni roman, 16, stoljeéa. sprepletw se dvije fabule: povijesna i jubavna. Povijesna je fabula vezana uz sdbacuje Klaru. Ona se udaje za pokvarenu Klaru, gospodaricu Samobora. Pavao prezir Stiepko Gregorijanec (plemié), Pavao Gregoriianec (Stjepkov sin), Petar Krupié (zagrebatki zlatar), Dora Krupicevo {elatarova kei), Grga Cokolin (gradski brijag, lik intriganta ili spletkara), Klora Grubarova (plemkinja, banica, lik fatalne ene), Magda (Dorina kuma). Glavni su likovi oblikovani crno-bijelom karaketrizacljom (Dora i Pavao su idealizirani, a Grea Cokolin je karikiran da bi se istaknula njegova tjelesna | duhovna ruznota). ,Mali gradanski svijet” realistizk je opisan (obrtniei, krémari..) ‘August Senoa~ (1838. - 1881.) - glavni predstavnik hrestskog predrealizma (Senoino doba) ~ urednik sredinjega Ijifevnog fasopisa Vijenac - abjaviuje felitone Dopisi ie Praga, Zogrebulje i Vjetni Zid u Zagrebu - bavi se kezaliiim radom (pie neuspjela Komedi ljubice) - 1865. v programskom,tlanku Nose knjifevnost alate se za realizam u hvatskoj kniitevnost - gst Veneciie, Kugina kuto, Smrt Petra Svaéio), tika: Cuvoj se senjske ruke, Turopoljski top - b) Uu Kanerindevoj ubove! 1 Viedmiu, odgos slo in u Bebbka } Pefahv Love), poviesni romani (Zlatorovo slate, Seliocko Knjifevni rad: lisa poezia (Budi suo), epska poedilé (poviestice Fy jade inva iva we Se veda anja jetiNBUOAfOike boda, GA vee vis smatral dete do su Je dapade si nial Srovrn mustpicom’ jr se mala a nije to 6fBdobs Sla~ nal Bia Ean pizanu od Varo Sklnka Bata Drags Patek kad papel bucnerilcom, djeveke descon| Bina Wok milo ka je nesjehom i vetkor, idiot rane mise, reko Markova tge Kad Jose Hepa glvca nha ped kitom partor, a uine je cne | plete spustale niz plavetnijanjecim kranom oSiveni zobun, kad je rutiestha drZala na prsima veliki srebrom okovani molitvenik, stidno gledajuci pred Eebe, da nisi mogao spazit munjevita oka ed duh sulolikh trepavica, bio bi rekao svatko: eto svetica sala sa oltara medu svijet, da milom pojavor | ranvecelisnutdene tude. (.) Cudan svet taj Grga Cokelin! Suhonjesttréuljak. Glava mu debela, obla kao glava od kupusa, obrve guste, nad nosom svedene oti male, bodtive kad th | | hie vinska magla zastiala; nos tup, tok, u2vinut, a erven da se bo} primati mu puléana praha, lie olizano, nebradato, rect b, fv cimer Greine | nedtrije,Takovo bijade vanjsko lice varoskoga briatta. Al ne bijafe ma ni dufa bolle podstavjena. Prevtljvac, jogunica, podmeklca, po svim se je | utovima vrzao, suds sje sopunaste prste zabadao gdje ga nije nto kotalo. Kojemu knjifevremu rodu pripada delo i kojeza je ulomak? (a. Benoa, 2atarovo alt) | 5. Sto saunajeme olikavims i prilofenoga wlomka? blepic’—e)drami— d) dskur2iname rodu 2) Nihov vanskii2led i protlost. 3) prinovijedanie, pripowjedat, opiswank _d) Niihovo podrijetlo i ponaganje. b)rima, svukovna organizacia, igure 6) peripetia, kulminaia,djaloe }subjektiv irae, 6, Kaka je ik Grge Cokolina v romant Zotarove zlato? 2) Sporedni elk bez posebre uloge u roman 1b) Son je spletkama te aim djelima pokreée radniu ofska tema, analiza, Koj je rizovedsi pstuphom Senos prize hove w Chicora trengath ns baja poston debe Brlofencme wom 6} Neobian jek nevjerejatnesudbine 5) pripoijedanjem _c)opisivanjem t) dalogom if) monologom 7 Koje de fabule primo u romany 2atarovo ato? 2) poijesnu i riminaistizku—«) ubavnu ipovijesma Ukojemy jee spripowjedan pritfent womak? 8) jubaveusocjatnu 6) keiminalstick i ubovne 2} U prvom iu )Udrugom cu a * J " 2) Utreéem bev €) U rat cna “Hema lakes jute de vapjehe. Uy main pooned Uh ce manje Who.»TRINH o ww. trinom. he 8, Kako se u romanu Zlatarovo 2lato ostvaruje Senoino natelo da roman ofa imati moralna-odgojnu i nacionalnu ulogu? 2) Sukobom Zagrepéana i Gregorljanca pokazuje kobne posliedice gubitka narodne sloge. 1b) Svi su ikov w romanu simboll vanih povijesmih iznosti hvatske proslst ) Privukavi itateljeubavnom prigom Senoa th upoznaje sa abivarjima iznacionalne proslost. d) Ljubavnu priguuzima iz srednjovjekovne legende da bi privukoo étatelice. 9, Kako jeu prilolenome vlomku okarakterkiran ik junakinje Zlatarove 2lata? 2) Wealiiranie b)Karikiran je. « Psiholothi je produblien, {) Utemelen je na poviesnim Zinjenicama, “TRINOM d.o.0. © prpreme za droves moturiprijemne iste UREDI | NASTAVA: Stroerska cesta 24, Zagreb ‘TEL.+ 01/6672 404, GSM: 095 1333 333 10, Kako jeu prllotenome ulomku okarakterizran ik Grae C2? ‘a}dealaican je.) Psiholoki je produblien. ) Karkiran je.) Utemeljen jena povijesim Znjenicama. 1, Kako nazivamo tehnku oblikovanjalikova u kojoj su jedi Utjelovjenj lepote, poStenja | odanosti, a drugiruinoce, repostenja zl? a) unutarnja i vaniska karakterizacja_c)psoloska karakterizacla, b) posredna karakterizacija 4) erno-ijelakarakterizaciia 12, Kofa se od odrednica adnosi na roman Zatarovo ato? 2) Yubavna priga zavrava nesretno jer su ikovi nero »b) Poticaj 2a roman bi je stvarni dogada,oprimjeren puujsnian dokumentina, «) Roman je usmjeren na prikazbitakas Turcima. <4) Na kraju romana ne saznajemo Sto se dogodilo sglavnim junacima, Lovac u fit - (1951.) - primjer proze u trapericama ili jeans proze: glavni je lik pripadnik generacije mladih, inteligentnih Ijudi bez ciljeva, planova | sigurne buduénosti, on osporava tradicionalne vrijednosti kao Sto su Skolo, ‘autoriteti, crkva, obitel) | suprotstavja se svijet odraslih naglaSavajuel pripadnost svojoj generaciji odijevanjem, 1 | flazbom | govorom (Zargon) - moderni roman (fabula je reducirana, u prvom planu prikazuje se psiholoski svijet, | Lkinuta je kronologiia, pripovijedanje prati unutarnji monolog i asocijacje junaka,u jezik se unose elementi razgovornoga stla). | rainja romana odvjs se w New Yorku,u predboténo vijeme na priclaw 1949450. Priarlu se tl dana (72 sata) v fiyotw Holdena | Cauield. Veinu toga vremena on proved skid se prisjeojul se poslednjega dana boravkav privatno koi Pencey Pep it koje | pobiegao akon So su mu re da Ge ga ebait 20g lah oxen (poe svi predmeto osm engeskog jena. Holden v New York | Planta proves aeklito dana pre nego sto ode kui bait rodtelje das ga iba iz sole. Dosadue 2, ne una toda radi pa povecue barove, We u kino, sastaje se sa svojom bviom devojKom Sally, neusbeSno pokusva telefon priatli 1 tajno} Hubs Na kraj Zari ubolni gd patie njegovosiecanjenabijegiz koe . Yorkom Jane Holden Caulfield (glavni tk}, Phoebe (sestra), 0.8. (starji brat), Sally Hayes (bivia djevojka), Stradlater i Ackley (kolege u a : 5koli, Jane Gallagher (prijatejica), profesor Spencer | profesor Antolin. %, aba 2dravija jer pusi cigarete i pije. Osjecajno je nezreo i “odrastanja. Idealist je, prezire neiskrenost, licemjerje i “Rape” | voli se druiiti samo s djecom, npr. sa_svojom | Glavni je lk 17-godiinji mladié Holden Caulfield Visok je‘ nesposoban da ze prilagoi tivotu, stvath pretaranje odrasih hud. Ne voi drustv Bib vi miadom sestom Phoebe, Takoder se éesto set svogo mild bala Alicia foe uo kad je on mao 33 gona, Holden bilo bt sa, 0 rnin ‘stoji u Titnom polju u kojem se jgraju djeca. Na rubu “lovac u ditu’, Zapamtivii pogresno stih iz pjesme Roberta Burnsa, | ppolja nalazi se provalija, a njegov je zadatak da uhvati djecu da rie padhu u provalilu. Naslov romana tako postaje metafora za Holdenovu wu provaliu” odrasfanja_gube Gistocu i nevinost. Tijekom romana Holden se braniti Poche: 6d Sifastania koje je veé potelo. | odrastanje i smrtsastayni ‘su dijeloviIiudskoga fivota. Na kraju Holden zavrSava'wibelnic|zbog tuberkulore, all kako bi ,smirio Hive". Tamo ga pitaju hoge li se | napokon uspjeti prilagoditi. Holdenov je odgovor i pogléd rig lsBtiir bududjiost neodreden | Jerome David Salinger - (1919. 2010.) - amerigk6mandpiracipripoviedad -2azetikprozeutrapericoma u Koo} | i _tropericenisu samo odjevni predmet, one postoju svojevrstansvjetonazor”. U hvatskoj knitewnosti pogetke ove proze nalazimo u romanu Krath let Antuna Soljana, 2 do punoga racvuja Uoloti | Torin godina 20. st. kada nastaju romani Alojza Majetica (Cong) off’ gotoff, 2vonimirs Majdaka (Kui stari mej), Wana Slamniga (Bolo polovicahrabrosti i Branislave Glumca (Zagreponko) 7 DRAMA naziv drama ima dva enagenja: Sire {knjievni rod namijenjen ievodenju na pozornici) i INAZIV | DEFINICUA: gré. dima = radnja, dogada} Ue (ursta drame, t2v. drama u ugem smist). DRAMSK! TEKST Zine: popis lica ili osoba (stoji na podetku dramskoga teksta) — didaskalie (kratki opis! upute redatelu i glumcima) ~ dijalog (ano sto govore glumci/lkov). \VANISKA KOMPOZICUA drame obuhvaéa podjeli na Zinave, slike i prizore (scene), a UNUTRASNIU STRUKTURU DRAME éine: 1. dramska radnja (ostvaruje se izmjenom dramskih situacija) 2. dramske situacije (to je je ednos medu likovia na sceni, najéekée je suprotstavijen) 3. dramski sukob (rada se iz suprostavljenth odnosa medu likovima i razvija se tijekom dramske komporiciie) 4, dramska kompoziija (sastoji se od 5 dijelova) ee eee { etesone ree —— —___. vod eksparca -roplet i poceteksukoba preokret i pexiplaia Mone Poke pote I, ne%a pond Uk Ce mane Mike ». THONOM dae rene om print TRI 1 Cage nasrava Seca cee tae ww. teinom he 5. dijalog (osnovno dramsko sredstvo, sIu#i za iaraavanje suprotnost! medu likovima) i monolog (sluti za prikazivanje razmisijanja i idejnih stavova likova) 6. iz dramskog sukoba proiziazi osnovno obiliesje drame = napetost PRAVILO O TROJNOM JEDINSTVU: prvi teoretigar drame Aristotel u svom djelu Poetika ili O pjesnickom umijecu zahtijevao je da drama prikazuje jednu jedinstvenu i cjelovitu radaju (iedinstvo radnje) ~ kasniji teoretiéari dodali su zahtjev za jedinstvom vremeno i mjesta. ‘TRI OSNOVNE DRAMSKE VRSTE: + TRAGEDUA Opéa su obilezja tragedife: 41. tragickijunak (strada 2bog sukoba viastitih ideala i stvarnosti te 2bog utjecaja sudbine) 2, tragitka krivnja kao ,krivnja bez krivice” (tragitki junak dosljedno brani svojeciljeve i to ga odvodi u propast, ali injegovo je djelovanje opravdano zbog uzvigenasti cijeva za koje se bori ~na kraju drame on je moralni pobjednik) 3. tragitni zavrsetak (junak plaéa 22 dosljednost viestitim ivotom) 4, uaviken stil (u tragediji previadavaju elementi svetanog, dostojanstvenog stl). Koo dramska vista u stihovima razvila se w staroj Grékoj iz dtiramba (pjesma posveéena bogu Dionizu) ~ nazlv tragedija potjeve ‘od grékih rijeditragos i ode (jareva pjesma) prema jareéoj Koll kojom su bili ogrnuti élanovi kora (predstavijali su satire, pratitelie boga Dioniza) — prvi tragi¢ki ditiramb nastao je izdvajanjem korovode ili Korifeja Iz kora (korife i Kor poginju vod dijalog) ~ zatetnik tragedife | autor prvoga tragi¢kog ditiramba bio je Tespis —u daljnjem razvoju pove¢ava se bro} glumaca, a uloga kora se smanjuje ~ tragedija je dodivjela procvat u5. st. pr. K. u demokratsko} Ateni — najveci su gr&ki tragi¢ari: Eshil (uvodi drugoga glumca) Sofoklo (uvodi tre¢ega glumea) Euripid (psiholozki produbliuje kove, posebno Zenske}. Dijelovi kompozicije gréke tragedije jesu: PROLOG (wvodni monolog ili dialog kojim se najavijuje radnja), PAROD (ulazna korska pjesma), EPIZODUI (aijalozi glumaca = danaénjiginovi), STASIMI (stajaCe korska’pjesme izmedu dva epizodija, v njima kor komentira radnju) i EKSOD ([zlazna korska pjesma) Aristotel smatra da tragedija treba kod gledateljaizazvati strah | saZaljenje time ée se protistti, oplemeniti njegovi osjeéaj. To protitéenje osje¢aja on naziva katarzom * KOMEDUA Osnoxnoje abil komedieprikaavanje aijedpgs (kornoes) fanaa seu stro} Grko ie putin svethovna plodHbstiu poeta je oanaéavalaveselykorsk pjesm koa sefvodtaprithom nodnih oshedagradom (pjesma je bila puna faa, pogide | doiethi na ratuin pojedinih gradana) ~ kao dramska vsta Komeda se ‘anviau demokrotsho} Aten, a provat fe dohelas grekim Komediograforn Arstefanom, Dijelou kompozcie ere komedi jes: PROLOG {nave cade), PAROD (azn horse piesa), AGON natjecanie daha glumacs), PRRABAZA (sredina pjesma kora preko kg se psa kravno obraca public smijevaiuineke pojave i osobe) | ZAVRENI OPHOD KORA. U kasijem razvojuKomedje'sabluloga kara ime se ublafavaju grubost i poruga. Komiéni dojam u komediji ostvaruje se w 3 stupnja: humor = prikazivanje smijelnoga bez namjere da se nekoda ismije li osudi, adnosi se s razumijevanjem prema ljudskim slabostima prikazivanje smijeinoga s namjerom da se neke pojave ili karakteri jetko ismiju i otro osude satira {roteska = korika u kojo} prikazivanje tet izobligenom, nakaznom, na granici gorko ozbiljnog i smijesnog. Primjer komedi: Marin Drdié, Skup (nastala prema komediji Aululariio ti Skrtac rimskoga komediografa Plauta). Podvrste komedi: 7 FLENENT Na KOdEDa SE YeMeL KONAENIUCINAK Komeda korokera karakterae mane komedi inrige zZaplet se obiéno lemaljina nekom nesporaauma | komedi situocije neotekivane stuacije v Kojima se nade ik komedija konverzaciié jovti razgovort i dasjetke 1 1ema tragitan zavrSetak — primjer: Iva Vojnovié, Ekvinocijo + DRAMA UUZEM SMISLU prikazuje ozbiljna radnju, “+ POSEBNE DRAMSKE VASTE: farsa (grubi i vulgarni humor, karikrarlikovi) - vedvilj(laka komedija s popularnim melodijama} - lakedija(temeli se na jeftinim komignim utincima} - melodrama (glazbena drama, razvila se u baroku) pastorala (idiliéno-sentimentalna drama s temom iz pastirskoga Zivota, razvila se u renesans). Antigona - tragedija u 7 éinova ~ grada je uzeta iz gr¢ke mitologije | nastavlja se na radnju Sofokiove tragedije Kral) ip (vidi ste. 77,): nakon smeti tebanskoga kralja Edipa njegovi sinovi Eteoklo i Polinik ubili su jedan drugoga u borbi za | last, pa viast u Tebi preuzima njihov ujak Kreont koji nareduje da se Eteoklo pokopa sa svim potastima, a Polinikov | pokop zabrani ostavivit njegovo tijelo pticama - Kreontu se suprotstavlja Edipova kei Antigona i 2bog toga tragicno Osnovni dramski sukob odvija se izmedu Antigone i Kreonta. Antigona je protogonist drame, a Kreont antagonist. Antigona brani .2, moraine i obiteliske zakone i hori se za prava pojedinca. Kreont brani lludske i dréavne rakone. Nena lal pote de wipjta, Uy rae pomed bit c2 mani Riko. bolan:manele Pei tas etree mated TRINH ie la nnieninerenelA cree Havirt ect scaaoe eaten sure aoigarn aati rotor Ear rents supra, Tes le roe | 1 Bn sul prao vboen 0 nee canst nh | tagtan lew los Aetpon | rleie sao tinae dtaeme dents tras rae} ata pants plop tata mens seb verte ale pomod set eee sree goyane nay roagespe ne peeve nurs rae Mattar Avge nef oda | atm Andes sete iia bred onl nalo rm aa) o brats he ad tra vide oe leo prot eshve sartbe ssn o yh oan tose au Keon unemienroprepaen ade dseode vac ese ot Sal. 3 cae ee cats tote hnigons ese nat oko paw pop tre io prtom pnd vs bogeina One pte See caer oe otro rubra jenna tase or pale bean stor poker rth Kent cae eee eres inet fraicr ta tt mje ionce sv aeavon) orc fase, aeons Seth saree ct tis oleh os opt Regan sporres goa tred ne eer negow od, een smata de ero eee cans ainajeodteophoe anna djeubaasjere vais ian ite toredoy Sse ntipnapolapaviesiecka tronic td seta pe tek tt done ute. Goke coeds graben ven, Aan se ade Orta Se | al svc topos iy akon upto rvs eae dace a Sopo Kas’ cot ens ak ae sre | da eslobode Antigonu. 7. tn: Drama zavrlavatraglno ~ Antigona se v grobnici objesila, a Kreont ostaje bez sina | Zene koi takoder | aes dri Tae tect oe, a mora somber,» Angora canse agen sara” moana plese | ove drame. | | \Na Antigonin tragini zavrSetak utjeze sudbina i pripadnost prokletom Edipovu rodu: njezin otac Edip ubio je svoga oca Laja i oZenio se svojom majkom Jokastom (pritom nije znao 0 kome je rijeé). Tako se ispunilo davno proroganstvo, a prokletstvo se prenijelo i na Edipovu i Jokastinu djecu: Eteoklo, Polinik i Antigona stradajuva lzmeni se gubi svakitrag. Sofoklo ~ (496. 406. pr .)~ grék tragitar - od 123 drame satuvano je 7 tagesija (Ajant, Elektra Kral ip, Antigona, Filoktet, Tahinjanke,Edip na Kolonu) ~ dao je konaéan oblikeréko tragedil: vod treéega glumca, pojagava dramsk ‘adn lilo, povedaa kor s 12 na 15 élanov, ali smanujenjegows upg ko su jo uviekidealziran,njego! ikaw vie nis tanskelinosti koja upravijousudbina | bogov, vet sy $f sami oaluéjyosvojo suai | Posorno prottajpriloteni 2) Protjerao juje ie Tebe. tekst I odgover! na sfedeco 1 ti jo je beaks Hemoncin pitanja. €) Javna ju je smaknun, «d) Zatvorio ja jeu kamen yrobnicu 10. €ija je Antigona ke? a) Eteokiovailektrina ) Edipova i Jokastina ©) Lava HJokastina 4) Kreontova i Eletrina “Ta mrtve sam vas Sama svoj rukama Uredila i opralate ila Na groba trv sada po, Foie, | 2a pokop Wo) ova plat bia As pravor za razumne, kara Zast | ter nikadne bi nds deci matisam =| | mut da mtv rune mi iis i Ja neo takvoprotv vole gradano. Kreont je sini Koj w apsolutno) modi gleda svoju velinu, Koja ga je kazna vhog toga stigla? 2) vastita smrt_—_¢) progonstvo iz grads | to junaknju pot aie eins ntan b)smreeneisina 6) gubitak kraljevstva Pa kakvu zakonu za voy katem to? 3) turdoglavost i ustrajnost Da mut mi umre, drugi bl se nafa0; | Paligus)ine ape ie tnes tea) 1) jubaw prom rod 12. koja da ka uw dole ima jednak snags af Wako voditebe meni ihe Had, ej da rast zara vole ustrainortu svjim pestupeima? rst acwiobax€ sa fens toot 6) ga 2a uti coteima 43) Antigonai mena ©) Antigana Kreont | Po zakonu te takwu jo pretpostavih Pj vilasnaslcetuas nmi? b}Keeontiilemon 6) emena Poin Svim drugima; a Kreonty se ulin 2) erskaprave 13. Kakav je konagn pola) junaka u elu? Iorate predagi. 8) demolubne digst 2) lao je get, Kreontbivaprepoznat 6) etigkreigiozn dunost ao herojsko lie 1. Kako se zove deo koje pripada ulema? 6) arudha ods 8) ake mrtva, Antigonaje moraine ayelektra oral ip atk " pobjedriea 0 je tani ral wel? B)Arigona— d) OkovaniPromete) ay Chaka b Pot Kreont_) Lj ) irke «) publicstike 38, Autor Eseje, normativnog dela nove, istoimene knitevne veste Zim uvogenjem se urenesansi dovriava oblikovanie «) romantizam 8) avangarda Injevaih redova novovieke kniéevnosti je: a} Waker Scott c) Michel Montaigne bi) Denis Diderot d} August Seno 39, Diskurzivim knidevnim oblcima ne pripada: a}putopis hese) b)memoari—d legenda 40, Knjifevno-ananstvena vista koja na Biv ppopularan natin obraduje pitanja tumjetnost, ananestiifilozofie, te pitanja toja cu trenutno od opéeg druitvenog, anata, naiva se 3} stu li traktat_) putopis bYfeljton 4) memoir“4 TTRINOM 4.0.0. © pripreme 2a driavnumaturyipijemne ipite URED i NASTAVA: Strojorska cesta 24, Zagreb TEL.: 01 / 6672 404, SM: 095 1333 333 subjektiost, brathota(sazetos), slkovtst, tam clement struture tema, kompozea, pesnih jen itr tamatsha wo peisaina, domoliubna, Ijunauna, cocina, duhouno-religioana, ‘misaona ili refiekshma anakreontska| tradicional obi ‘itiram, elegia, epita,epiram, hima, oda, ita STILSKA RAZUNA SREOSTVA Tu FIGURE: GGLASOVNE FIGURE: asonanci,aliteracha, onomatopeja, anafor, epifor,simpiok, anadiplora SINTARTICNE FIGURE: inveraia poliindeton, eindeton, clips, retortko pitanje poredbe hiperbola, |~ iota, anitezs, colsimoron, paradoks, ironja, gadacio, FIGURE RUECH retonimi, Sinegdoha, personifkacia, tite, euleriram, alegoria, simbel biietia:tema, dogadsl, ompozicja. ko, narad,epska opsirnast {abula red kom se ‘dogadajiodviajuu 2b Sikes kojm su ogadafprkazani udelu Uunutrainja kompoziia: wod, apt, vnunae obat,raspet karalterizacia Movs {iia il vanska, socal, govorna psolosha tit, idejna, boleska bripoviedat avtor/ lie lu prvom lieu / utreéem ew objettvan /subjektivan sveanajud/ nepourdant epska pjesma, epi, ep, epopea lednostavn roan abl Init egends, saga, baja, basa posleviea, agonetka, oteni prea ob pri, novels, pripouijeta, roman KNIZEVNOST “umjetnostrijedi” KNIZEVNI RODOVI xo vaSTE :VNO-ZNANSTVENE PupuicisticKe RSTE ese} reportata putopis polemika bioeratia feltonit Bwotopis pedlistak autobiograta ‘devil memoari bles: dramsta ania dramske stuacie, rail suhob, dratnoka napetest,dramsta komporicja brawscevnre_ -— TRAGEDUA: wagiha kris, unvigen sti tar rediseenjeosjtaia ‘avila se vStaroj Grdkoj it ‘ieamba rth trata Fs, Sofoklo, eurpid| Komeou: komedi karaktera, media intige, komedja konverzade,komediastuachs 3 stupn smijeinog. humor, sata, groteske DRAMA U U2EM SHISLU f— Nena lakes pte da wpibe, Uy naa pomnad Ct de mace a>TRINGH » Soi uncial www trinom he _ so POVJEST KNJIZEVNOSTI (pregted) ‘TEMELINA CIVILIZACUSKA DJELA Le ara tee) EUROPSKA KNINZEVNOST raxdobija | sara Grka (Homer, Eshil Soft, Euripi, Pindar, 1 anika | Anakreont, Spf, ike) ~starl Rim (Pout Vera, (8. st pr ke Horacije, Katul, Ovilje) azvoj pismenosti (te jezikai tri pisma) ~ Bas¢anska | plota- Vinodolski zakon ~ Misal po zokonu rimskoga | dvora (prva hrvatska tiskana knjige) | keSéanstvo i utjeca] Ckve vist: trobadursk tka SAEDNA VEX | tjubavna tematika,erkvena prikazanja, viteSki roman, (5.-15st) nacionalni epow | slabi utjecaj Crkve ~ procvat umjetnosti | znanosti | HUMANIZAM | humanizam: Split (Marko Marulié), Sibenik (Antun | Gkretane semalskom Fivotu~ prevast sjetovne tematike | (04.115.st) | Vandi Juraj Stgoi) S Hrvatska (van Cesmigk)— toove antheYhumanizam -latnlijenrenesansa~ = | i” _| snesansa: Spi (Marko Marl), Dubrovnik (Ofere | | harrier vetoes), | Zig (er tran tr Heroes | | uch harodni jzic ~ humanizam ipredrenesensa: Dante A,,F. | RENESANSA | Dri, Sisko Menéeti | Petras, 6, Soceectenesansa: W Shakespeare, Mt. | (2526. st) cenames | | tatolitka obnovailiprotureformacia~religornatemetika pao | ik (van Gunduli an Bunié Vuti, Junie = refleksivnost(razmijanje o sisi i prolarnost vot) =| Iprya pol. 37. | ignjat Durdevié) — Slavonia (Antun Kanitie)~ | pogatsto iaraza (kien sti) ~ wste:ep, poema, melodrama | MARE 17 | Krug (Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana = barokne pjesnitke Skole: gongorizam, marinizam 4 | RSERB 2rinska) —kojkavsk krug raj Habdeié) Francuska ~ racionalizam ~ moralno-didaktiéna funkClja#) KLASICIZAM knjifevnosti ~ Masicistizka tragedia (1, Racine iP. "| (odpol.17. do jtitelistvo: prosvjtiteliski ep (Andria Katié Corneille i Komedia (Moliere, Skrtec) ~ teoretifar Nicolas | pol.8.st)i | ; ; 1 se, Matija Antun Relikovie i prozyjettaljska drama Boileau Pesnitko ume) ~prosfettelskiroman | uavaciuSivo | ME y (Voltaire, Condide)~ enckiopedit ‘tas staee) | (YS Brezovet) 7 svijet ntime ~ pesimizam (svetska bol”) ~ Nematks | iP Wesheaine are Victor ipediomontam) _| ROMANTIZAM | pokret (1830-1843) ~ Ludevit Go grafsk reforma) 2 Engle (6. Byron) = Rus (SA.S:PuskiniM, |. | {2800.~1830) | —budnice devorje ~ wan Maluranie, Smt Smothage | Uermontov) — Amerika (EA. Poe, Cn mazek) SS bunt protv svarnosti ~ bles u riod, proBlst, mat 7 wear ‘olstoj, Destojevskl) ~ novela (Gogol), Kabanica) ~ atunauzan | ProPadonjeplemstva, sudbing intelektuala seoskog poetskireaizam (Turgenjev) ~ naturalizam: estetika 1070. te0p}) | Pedtieta)~ regionallzam: Hrvatsko 2agore (A. Kovati ruinoge ~ bioloSka karakterizacja ~ Emile Zola §Gjalsi), Slavonia U. Kozarac), Senji stra (V. Novak | .Kumigié)~naturalizam (E. Kumicié) Francuska ~ parnasovci~ estetska funkcija umjetnosti Movernicans _ hrvstska moderna (1892. - 1916.) ~A.G. Matos (poexa, novele)~ V. Vidrié,D. Simunovié, M.C. Nehajev {roman Bijeg), M4. Begovie, | Vojnowie ~ djalektanalirka (Galovie, Domianié, Nazor) (1 Gautier, larpurlartizom)~impresionizamisimbolizam | esreriicamn (Verlaine, Rimbaud, Mallarme)~C. Baudelaire (,simbolst | (36 00 4 pri simbolsta")~ modernistigka drama (Cehow ibsen}—(29/70.) e’ekspresionizam (1914. - 1928): U. Donadini, A.B. Simic, avangardei pokreti u poerii:futurizam,ekspresionizam, | KNIIZEVNOST | |, André, M. KrleZa~ drugo razdoblie (1828. - 1952): M iimatinizam, dadaizam, nadrealizam~ moderna proza: M, | 20. STOLIECA | Krlezs, 7. Ujevie, D. Tadljanovic, D. Cesarié, I. G. Kovatié Proust i. Katka, roman tka ili struje svijet (W. (avangorda, | cijalektalna lia —druga moderns (2952. - 1969): Faulkner, J loyee, V. Wool, egstencialistiz roman Q, S98 modernizam, | poezja J). Kaitlan, V.Parun,). Pupaid),krugovas (P. Sartre, A Camus) ~ moderna drama: Pirandello, epski _PeS*MOdETBIM) | Segedin, . Desnica, R, Marinkove, S. Novak, A. Solan} teatar (B Brecht), anidrama (.tonesco, Beckett) ratlogovei~ gastmaderizam (od 1968): 1 Arai, P. | Pasi, |. Brean “Nema leg puta do wapjiba. Uy nae pomod Ut ce mareje Hike.»ctl TRINON 40.0, 2 priprene ede mor penne ite TRI 6 REDE I NASTAVA: Sra cea 24, Zagreb to. rinom he TEL: 01/6672 404, 6s: 0951299323 TEMELINA CIVILIZACUSKA DJELA “eda sar as lao eae Blea Teme nig carole ccs oe, Means eserves STAROEGIPATSKA KNIIZEVNOST: Pouke mudrosti (oko 2400. pr. Kr. - prvo veliko djelo staroegipatske literature) ~ Rozgovor razoéarana éovieka i njegove duse (ako 2250. pr. Kr.-najljeplii najveednifi saguvani tekst) ~ Himna Atonu. [ASIRSKO-BABILONSKA KNIIZEVNOST: Ep 0 Gilgamesu ~ {oko 1700. pr. Kr.) ~ najstariji ep svjetske knjifevnosti ~ sadriajno podijeljen u 2 dijela: prvi dio o prijatejstvu Gilgameta i Enkidua, a drugi o Gilgamesovo| Zalosti nakon Enkiduove smrti i o njegovim pokusajima da stekne besmrtnost - konaéan oblik epa, zapisan na 12 nepotpuno o¢wvanih loca, pronaden je u biblioteciasirskog cara Asurbanipala =u epu susteéemo motive Koji su obradeni u biblijsko} | gr¢koj Knjizevnosti (opéi potop, silazak u podzemni svijet, zmija krade besmrtnost..} HEBREISKA KNJIZEVNOST: Biblija - (13. st. pr. Kr. - Ist.) ~ zbornik svetih kajiga judaizma i krSanstva ~ naziva se Sveto pismo Staroga I Novoga zavjeta (iidovi prihvaéaju Stari zavjet, a krE¢ani i Stari i Novi zavjet) ~ ime dolazi od gréke rijedi ta biblia (= knjitice), a podrijetlo joj je u nazivu za staru feniéku luku Biblos ~ najéitanija 1 najprevodenija knjiga u povijeti knjiZevnosti ~ najstariji su prijevodi Biblije: Septuaginta ili Prevod Sedamdesetorice (prijevod Staroga zavjeta na grtkl iz 3./2.st. pr. Kr.) | Vulgata (prema legendi prijevod sv. Jeronima ~ prvi prijevod Biblije na latinski ~ nastao izmedu 383. i 406.) ~ Bartol KaSié autor je prvoga poznatog hrvatskog prijevoda Svetoga pisma (saéuvan u rukopisu) ~ Matija Petar Katanéi¢ autor je prvog cjelovitog tiskanog prijevodsa Biblije na hrvatski jezik (Budim, 1831.) —dijelovi Bible: Stari zavjet (86 knjiga od kojih je vetina ' jpisana hebrejskim jezikom, manji dio srodnim aramejskim, a reke najmlade knjige grékim) ~ pratiHidovsku poviest od najsateih vremena ~ dijelov: 4. Petoknie (Tora = Zakon)~ predsa vetinudljlova priiuje Mos= ies fe KojouPostanke Koj tsk, Leek zakonik, Knjigu Brojeva, Ponovijeni zakon: = vijeta, sverira i prvin Hust do prige o opéem jobra i 7la, Fivota i smeti te predaje iz Hvota Knjiga Postanka (Genesis) - sadrtaf: zidovske predaje od oF potopu, opéeljudska pitanja o Zovjekovoj sudbini, odnosu, Hidovskoga naroda potevsi od njihova praoca Abyaliama pi Knjiga l2laska (Exodus) ~ druga is vjerskog stalalista najvaznija kn) $ivot ies 2idova ie Elba, slapane Snaskogasevera stan sui ~ sadréaj: Mojsijev mmisliena fabula smjestena je u sklop povijesnih fekstova s lirskim umetcima ~ napisana je na 2. olesne hniae ~ nr, uct: jedan od dpiagn delve big ‘Dianjo 6. stp He jedan od ald aaah ity pr hebrelstom arameskom, ademas Je sti ikem prev 3. Psalmi ~ pjesme za pjevanje uz glazbenu pratiju ~ najvazniil oblikhebrejske religiozne poezije ~ 150 pjesama razliita karaktera: hvalospjev ili himne, tuibalce, zahvalnice — prédsja th pripisuje krallu Davidu ~ nisu pisaniv stihovima, veé u proznim stavcima il versetima razne dufie (utjege na stvaranje slobodnoga stiha u modo} poe). 4. Mudrosne knlige npr. Picsma nad piezmama ~ nailjepEe djolo ljubavne posaije starogs Istola ~ predaja je pripisuje Salomonu ~ podijeljena je na 5 dijelova (Pru susret, Uzajamna ljubav raste, Zaruénicu dovode zarutniku, Zaruenigina ljubav 1a kusnji, Prstalost | radosti zoruénice), vz proslov (CeZnja za zarucnikom) | epilog (Pobjedo i trajnost fubovi) ~ oblik jo) se raaliito tumaél: zbornik narodnih ljubavaih pjesama (preteino svatovskih), zatvorena lirska zbirka, dramski fragment, lirski dialog ~ razna tumagenja sadriaja: ljubav zaruénika | zarutnice u njezinom doslovnom znagenju ili alegorijski prikazana ljubav iamedu Jahve i jzabranoga naroda, odnosno Krista i Crkve. 5, Prorocke knjige Novi zavjet (27 knjiga pisanih uglavnom grékim jerikom) ~ Evondelia (dr. pol. |. st. - knjige v prozi koje prikazuju tivot i jelovanje Isusa Krista ~ evandelisti: Matej, Marko, Luka, Ivan ~ prva su tri evandelja svjetovna i zovu se sinopti¢ka jer se tematski podudaraju, a Wanovo je ,duhovne evandelje” jer je najkontemplativnije i najpoetskije ~ Prosiov Ivanova evandelja podinje rijegima: ,U pogetku bijae Rieé, i Rijeé bijaSe kod Boga ~ | Rijeé bijase Bog.” ~ Matejevo evandelje je ngjstarje’ ~ ostalt su dijelovi Novoga zavjeta: Ojela opostolsko, Poslanice opostola Pavia, Kotoli¢ke poslanice, Otkrivenje lvanovo ili Apokalipsa. Talmud ~ (2. - 6, st) ~ idovski abornik vierskih spisa, zakonika i komentara ~ religiozno-moralni zakonik sastavijen na razliitim ‘tumagenjimna Bibl. " von 5K Profi, Opa enctlopeda nastariim dri Mathovo evandele Prema Batu “évandelle po Marlu nastarie je evandele”, 3 Mtejevo je “rastale rnskon Markorsevandela, als Kanonustoj na pogeti, kao pve.” Prems Hvatshom enclopediskom jdhibu: oko suvremenabibhishaegzegeza di Evandee pe Mar njstar, Evandeje po Matej ajpetpun evr o novi propouedinaregovo} mc” “Nera lakes ta de wap. Uy wae pomed Ut ce manje tbo.»ertin a pedelgy TRINOM d.0.0. ¢? pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite TRINGH 7 tae nrsbwalenepeactomugremres INDUSKA KNDIZEVNOST: Vede ~ (26. st. pr. Kr.~6. st. pr. Kt.)~ zbornik svetih knliga ~ sadrii 4 zbirke it samhite stihova i proze (najstarijaknjiga je Rgveda) ~ kasnije su dodane i Brabmane (opsetni prozni komentar i obredni propisi) - posijedni dio je prozna zbirka filozofskoga iteoloskoge karaktera pod nazivom Upanigad (Tajna nauko). 2, st.) ep = prema predaii spjevao ga je pjesnik Valmiki ~ jezgru djela Zini ep o borbama bodanskoge Ramajana ~ (A. st. pr. Ke. junaka i kraja Rame protiv demonskoga boga Ravane koji mu je ukrao Zenu Situ. Mahabharata ~ (4. st. pr. Kr. 4.t.) ~ep ~ predaja ga pripisuje sliiepom Vasji ~ ratnigki ep o postanku, suparnistvu iratu plemens Pandava i Kaurava — najliepti dio epa je moralno-filozofski tekst Bhagavadgita il Pjesma o bozanskom.e Panéatantra~ (3. t.)~ zbirka priga | basni prozeta poutnim stihovima. ARAPSKA KNJIZEVNOST: Kuran ~ (612. - 653.) ~ sveta knjiga islama ~ sadréi Muhamedove iereke ~ 114 poglavlja (sura) poredanih po dulini — pisan je ritmizkom prozom, bujnim i metaforickim stilom — napisan je kiasiénim arapskim jezikom. ANTIKA “Ra'maturise ed'vasofehuje da plete andhukao knjtemapouiesno rdoblje, da prepoanate nezin postibu | stiska Ff obifelja te da interpretratesjedeca dela ~ NZA AINA: ode Home), Antigona (Soko), Ste (leu); EAs _Razwa: jada Odseja Home), Antigona Krol Ea (Sofol), Skrtac (Paut)|Eneida (Verge) “ Razdoblle antke obubvata staru grcku frimsku kniifevnost u doba robovlasnigkoga uredenja. Od vremena humanizma naziva se § synost (= uz0rna,visokovrijedna, dostojna oponaganj). STARA GRCKA KNJIZEVNOST. lasigna kr Dijel se na 4 razdoblja ——— - 'ARHAJSKO (750.450. pr. Kr) ~ usmena knjiZevnost — ep (Homer, Hesiod) ~via elegija, amb i melika — melika se pjevela | tz pratnj lie (ane se razila danaénjalirika) ~ mondjsko melitalsolo-pievaney Alke,Sapfa, Anakreont i Korska melita: Pinot = zaéetcl proze: Ezopove basne KIASIENO (450. - 323. pr. Kr.) ~ demokratska Ate stara ati¢ka komedija i Menandar ~ nova atitka kof HELENISTICKO (323, -30. pr. Kr.) ~ kratkioblict (kr RIMSKO ILI CARSKO (30. pr. Kr. ~ 6. st.) ~roman Kojitevni rodov i vrste: EPIKA - Homer (oko 800. pr. Kr.): homersko pitani «= Hesiod (8-7. st. pr. kr): otac genealoskoge 6} URIKA ~ Alkej (6, st pr Kr. predstavnik monedijske melikes oto adi) ~ alkejska strofa (2 dvanaesterca + 4 deveterac + 1 deseterac) ‘Sapfa (6. st. pr. Kr: najveéa erzka pjesnikinja ~ s otoka Lezba ~ predstavnica monodiiske melite i korske svadbene pjesme (epitalamij) ~ iubavna tematika ~ dva su teksta cjelovitie sauvana (himna Afroditt i pjesma Ljubavna strast) — safitka strofa (3 jedanaesterca + 1 peterac} ‘Anakreont (6. st, pr. KF: predstavnik monodisjke melike iz male Azije ~ piSe anakreontsku poeziju u kojoj slavi hedonizam, ivotne radosti, a narotite vino ivinsko raspolozenie (pjesme Pjluckajmo, Iskren sam) Pindar (6,/5. st. pr. Kr}: najveti predstavnik gréke korske like ~ saduvane 4 knijige epinikija (ode u Cast pobjedniciea na olimpijskim natjecanjima) ~ vavigen stl (bujan jetik, smjele metsfore, gomilanje asocijacija) ~ pjesma Pjesnik o ratu wna diel’. <5," Mijada_ i Odiseja (nacionani epovi ii epopeje) stgnak hogovsil Teogonia) | didaKtiénoga pa (Posiovi dont) Lerba ~ pige politike pjesme (alegorijske domoljubna pjesma Eshil (6./5. st, pr. Kr.) ~ tvorac eréke tragedije ~ saguvano.? tragedija: Pribjegorke, Perzijanci, Sedmorica protiv Tebe, Okovani Prometei, tilogije Orestija (Agamemnon, Zrtva na grobu ii Hoefore, Eumenide) ~ stvorio je prvu pravu tagediju: uveo ie ‘drugoga glumeca {prvoga je uveo Tespis), smanjio ulogu Kora, pojaéao znavenje dijaloga ~ ali njegove tragedije jo8 prikazuju jednostavnu i statignu radnja i herojske likove kofinisu obiéni judi, vee idealiziranititanskijunaci DRAMA {ragedja Okovani Prometej tervell ena grékom mitu 0 sukobu vhovnoga bogs Zeusa i Prometeja, Prometej je bogovima ‘krao vatru i darovao je Hudima, Zeus je naredio Hefestu, nazi ili da prikuju Prometeja na jecnu stijenu na Kavkazu gdje mu 20 kjucajetru koja se preko not oporaulia, Zeus preke boga glasnika, Nermesa, pokusava od Prometeja doznati tho ée ga svignut s vast (tu je tajnu Prometeju povierila njegova majka, ali Promete) to odbija. Zeus ga baca u bezdan. « Sofoklo (5. st pe. Kr.) = 123 drame ~ celovite saéuvano 7 tragediia (Krol dip, Antigono, Ajant, Elektra, Filoktet, Trahinjanke,)— stvara definitivnu formu gréke drame: uvodi treéeg glumca, poja¢ava dramsku radnju i ulogu dijaloga, smanjuje partije kora i poveéava broj njegovih elanova na 15 — pile prve sadriajno nepovezane trilogije ~ junaci vige nisu titanske lignosti Kojima Lpravijju usud ivolja bogova, veé stvarni judi koji sami odluuju 0 svojoj sudbini “Nena laos pote do wip, Uy wae pomed bo ce ntnsje he.»wenrtig s ‘TRINOM d.0.0. © pripreme za drow mcturiprijemne iste 18 UUREDI i NASTAVA: Strojorsha cesta 28, Zagreb ww trinom. he TEL.: 01/6672 404, 65M: 095 1333 333 ~ Euripid (5. st. pr. Kr) ~ poslednit vei gréki traggar ~ od 90-ak tragedia saéuvano je 17: Alkestido, Andromaha, Bakhe, Elektra, Ifgenja w Auli, figenijo na Tauridl, Hekubo, Heraklo, Heraklova deca, Hiketde, Hipolt, Medeja, Trojanke ~ v Euripidovoj Elektri, 2a razliku od Eshilove Zrtve na grobu i Sofoklove Elektre, likovi su prikazani sa svim \judskim nedostacima i strastima (rukovode se prvenstveno svojim osjeéalima,strastima i nagonima -osveta)—lkov: Elektra, Ktemnestra, Orest = Aristofan (5/4, st. pr. kr.) ~ navedi ercki komediograf ~ od 40-ak Komedia saéuvano ih je 12: Oblac,Ptice, Zobe, Ose, Lizistrto, Vitezov, Ahornjan, Mir, Pluto predstavik staroatigke komedi, koja je esto krtiiralazbivana i osobe i javnoga i _polickoga tots ‘jada - junazki ep (epopela)- 15 696 heksametara - 24 pjevanja - radnja potinje postupkom in medas res prikazuje 51 dan u posliednol, deseto} godinu Trojanskoga rata - ne prikazuje se uzrok rata (Parisova otmica | Helene) ni pogetak rata, kao ni njegov zavréetak (pad Troje)- temeljni je motiv srd3ba najvecega erckog junaka Aileja~ ep potinje invokacijom: ,Srdlbu mi bogino,pjevaj Ahilja Pleju sina, pogubnu kojano zada Ahejcima tisuéu jada.” No poéetku epa Ailej se naljutio na vojskovodu Agamemnona jer mu je uzeo robinju Briseidu. Radnja se usporava postupkom | retardaclje: Buduel da Anilej2bog srdbe ne sudjeluje v bor, prikazuju se borbe drugih grékihitrojanskihjunaka (np. Paria i Menelaja)s brojnnn opisi (npr. opis AhilejevaStita) | umetnutim epizodama (npr. oprotta]Hektora od Yene Andromahe iin). | Nakon Sto mu Hektor ublje prijatelja Patrokla, Ahilj se vra¢a u borbu i ubija Hektura te njegove tijelo ti dana nivevari vkuél ga | aa konja, Na kraju se Ailej saa nad Hektorovim ocem Prijamom ivrati mu sinovo tijlo. Ep zavrava pogrebnim svetanostima u Hektorovu fast | GL oreki suact: Ahilej (najveéi junak), Agamamnon (vojskovoda), Patroklo (Ahilejev prijatel), Odisej, Menela) Fy (Melenin mut) + . | _Trovansks sunact: Hektor (navedijunak), Pars (Hektorovbrat) | ume BOGOVE: Zeus (vrhovni bog, gospodar Olimpa), Hera (Zeusova Fena, na strani Grka}, Apolon i Afrodita (na strani Trojanaca), Atena (na strani Grka), Tetida (Ahilejeva majka),Hefest (bog kovat koji je izradio Abilejey stt) Stil je formulaigan: u opisima junaka pjesrik se sluli stalnim epitetima (divni Ahi}, dosjetljivi Odise)). Bogovi u epu imaju liudska obiljeija i sudjeluju u borbama, jedino to ih razlikuje od judi njihova je vena ‘no ni oni nisu svemoéni (iznad njih je Odieja-miadhikatiop - 12108 Vegameva - 2plevai prikazuje mimnodopsk vot starh Grka «oda se godina dotivjava Odisej vragajul sete Osisejeve odsutnosti(Penelopa p ponovno udati, Telemah ne mote! ocem) coe Ks Eppotinj invokacjom: Homer zaiva Muu trai od nije nadahfie te najaviyje tem del (,0 junaku mi kazy, 0 Muzo, snalalvom onom koj se, svetu Trou razr pogo mater) Radha epa oti in medios res orkazuje se arn zadnih 0 dana v posjednjo) 10, godin Odisejevalutanja). o>, | Oise), Penelopo (Odisejeva fena, sinplirtne Viernosti, Tefemah (Odisejev sin), Eumej (Odisejev vjerni svinjar) | Na poéetku epa bogovi odluzuju da nim Kalipsainira pustit Odiseja kojeg je sedam gocina zadréavala na vom ‘tok (nocu bi ga zadarala i privaila, ali danjujé.or feznVlo 22 domom i obitel). Odisejkreée prema Itak, no zbog, ‘oluje kou je podligao bog Posejdon dolazi na otok Feakju te na dvoru featkoge kraljaAiknoja pripovijeda Sto mu se sve dogodio na povratku i Trojanskog rata. Postupkor retrospetcie prikazuju se brojne epizodeilikov:Kiklop | Politem (jednooki div judotderkojega je Odisejosljepio),earobnica Kika, bog podzemnoga svijeta Had, sirene, shi Hara Kad se Odisej ratio na taku, botica Atena prvo ga je prerulau prosjaka da bi vidio tko mu je na dvoru ostao vjeran. Kasile se | razatrivasinu Telemahu iajedno s nin na veceri ubija sve prsce i tako im se osveéue. Penelopa prepoana Odiseja kad joj on atl tainu nihova braénog kreveta (Ode je zna0 da je on natinjen od maslinova stabla koje je povezano stemelrna kuee). ania se zbiva 10 godina nakon pada Troje i romorski plan: pustolovne ito ih tijekom 10 fis glok taku obitelski plan: dogadajina taki za vrjeme | b var eija ptgsce koi fe uvjeravoju da je Ocise mrtav ids se treba | pt0sse jer ered ali velo je hrabar i odluguje krenutiv potragu 72 Homer - {oko 800. pr. Kr.) ~ na kraju 18. st. javija se homersko pitanje (sumnja u postojanje Homera i njegovo autorstvo Ihjade i Odiseje ~ dulje teorije - unitaristi vieruju da je Homer postojza ida je on autor tijade i Odiseje ~ pluralisti smatraju da suIljada i Odiseja djela ve razlitith autora - danes prevladava unitaristika teorija- glovna Piese __djela: iijada i Odiseja (nacionalni epovi ili epopeje). Porormo proéitejprilofeni teksti odgovor na sledeca 1. Kako se zove djlo it kojga je tekst? » pitanja. a) Eneide—b) liiada——c} Odseja—_@) Orestija a 2. Kojojkajitevno) vest pripada delo? Srdibu mi, bogino, pjeva) Ail, Pele sina, 2} himni—B) ragedii —e) epopedt miu Pogubnu, ojano zada Ahecima tsueu jada, os ‘Snaine je due mnogih junaka ons k Ald 3. Komu povijestkrjéevnostipripisuje autorstva dela? | Poslala nh je same unl pen da bud | 2a} Hesiody b) Homeru——c) Vergiju dl) Aristotelu | bsima i pticams gozbo; a Zeusu seve volja, |, Kom estihom napisano deo? | Otkad se behw onomad razdvoji poste svade | 3} dvostrukorimovarim dvansestercem _c) dvanaestercem | Atesiev sin, junacia ra) vn ile by} heksametrom ‘)epskim desetercem Nena lahog pote de wipiiha Uy nai pomat bi ce mane til»ites TRINOM doe, © pram schire peeon ye RINGH » Une I NASTAVA Shojo caret age vn eno be ees 01/a72 0G 0951350383 '5, Kako se nazivakn)ifevnl postupak ol! prepoznajeteu tekstu? 4) Afroditina stb ) otmica Wepe Helene a) katara b) digresiia ¢) retardacia d) invokacia, b) proreganstvoiz Delta) osveta za rodoskvrnue 6.0 kojem dogadalu govori djelo iz kojega je tekst? 10, 5Sto znatisjeded sth? 32} 0 desetogodiinjem lutanju more ‘sna je duse fnnogth junaka ona k Aid ) odesetogodiinjo opsadi Troje Postaa, (©) cosnutku italskoga earstva 2) Ahejl su poslan na pregovore. 8} props tone hale o) ansstatnen 9 fog one pei 1 tog eae ie ao? a) Oduzeta mu je robinja Brizeida. 1) Mnogi su junaci prognant 2) Outen esate neuen 11h, Ajesaaina tra? 9 unten somuSt had 3)ageeron bj Mellor) Mend) €) Od) 9} oun mie tots ade ae $28 pen Ahielon bu a posinon? Sousa} asa Sy shay okoa sabe itr ge vote Shino etn) ppd ips 2 ior snort fogs poet rede leuee 9 Aieseonao bore Gesu potl ea 12 atoraniv gto lente? 6 ahs sho aa essa ese 2 sein porte 9. Sto je, prema legendi, pokrenulo temeljni dogadaj o kojem govori ‘¢) pogrebnim svecanostima elo? 4) predajom neprijateljske vojske raj Edlp ~ tragedia 6 Znove ~ grada je uzeta i rhe mitologie (mitow o Edipow rod): Edlip je sin tebanskoga krala Leja i niegove ene Jokast. La} i Jokasta, zbog prorotanstva da ce njlhoy sin ubiti oca i ofenti majku, nareduju robu da tek rodeno ciejte odnese u brda ida ga ostavi probodenin stopal, Pasir se smiluje | djetaka predaje pastry |. korintskoge kralja koji ga odnosi svome gospodaru. Kralj (Polit) prihvaéa Edipa kao sina. Kad odraste, Edip saznaje 20 | proroéanstvo i odlaziskorintskoga dvora bojed se da ne bi ubio Poliba za kojega mis da mu je otac. Na putu susrece | * | nekoga starca + koi se posvada i ubie ga ne znaju da je to ta, tebansk kal njegov praviotac. Nakon toga dolozi do Tebe koju spaéava od éudovistaSfnge:uspleino Je adgovorio na Sfinginu zagoneth (Koje Size trom na éetiri nage, u podre na dv, o wvece na tri? Edipov je odgovor: Coviek) 2a nagradu Edipje dob vast nad TebomirukuKialliceJokaste za kojujo8 ne 2na da miu je majka dip (tebansk ral) Jokosta (Edipova Zen), Kigopt (Jokastn brat), Tes (sbepiprorok) COsnovni dramski sukob odvija se u Edipu: oe prikazuje Edipove postupno razotkrivanje samoga sebe kao ubojice Na pogetku tragedie Tebom viadaju nevolgfbolest, glad i sitomastve. Epid alje Kreonta v prorotite u Delfime i tako samnaje da mora pronaéi i kazniti Lajeva UBpjeu. da bi nevolje prestale. Edip uporno istrafuje Lajevo ubojswvo ¥ tiiekom istrage polako spomaje da je ubolca on sam. TeSko prihwaea|istinu,pa se sukobiava slikovima oko sebe (Kreonta i proroka Tiresiju ptuuje zo uote. Nata se pomatasjedceena posta BO tea Ep Jos raa Lae injgove tae taste, one bjedet | ‘od vlastite sudbine ubio svoga o¢a i oFenio majku. Na krajutragdie lokasta se 2 otaja objesl, a Edip,shrvan i oZajan, kopa si of te od | Keeonta traf da bude novi vdarTebe, da nega progna lgrada da se brine o EdpovniJokastno} je | kao tragitk unak Edipstrada zbog urogene krivne (proklete sudbina Edipova rods: Edip se trudio da umakne prorotanstwu, no ono €@ | ie ipak stiglo), all} 2bog Edipova upornoga nastojanja da atkrjeistinis o Lajevu ubojstvu | da kazni ubojicv. Tragi¢an zavrSetak izaziva | katarzu: gledatelii‘oplemenjuju” svoje osje¢aje suosjecajuet's Edipomn I dived se njegovoj hrabrost i Zrtvi koju je podnio za svoj narod. Tema "pravednog gresniks". Podsjeéa na biblijsku Knijigu 0 Jobu. Pieae: Sofoklo ‘Vidi SPITNO DJELO 2A ESES- Antgona (1. st). RIMSKA KNJIZEVNOST Glavno joj je ebiljedje nasliedovanje grékih uzora i posredovanie izmedu stare gréke i kasnije europske knjiéevnosti Periodizacija (Plaut i Terencije) ARHAISKO RAZDOBLJE (240. 80. pr. Kr.) ~ previadavaju prijevodi | prilagodbe grékih pisaca~ komedliia ZLATI ViIEK (80. pr. Kr. 14) ~ vrhunae knifevnoga stvaranja w stihu i prozi~ epove pifu Lukreie 1 Vergije(didakticki ep o fatarstvu Georgike i <> junethi ep Eneida ) ~ Ovidle piSe Metamorfoze{mitoloska zbirka od 250 pra u heksametrima koje zaviSavajunekom —preobrazbom) ~ lirsks poezia: - FLEGUE I BUKOLIKE POSLANICE 1 SATIRE ODE vide pike Yubavne clei eleie w kojima vee bee acne tetoe ie opisule bo prograiteiteinjzedomovinom | yea ig ASSH® ur sate iode ie poslanice (spite) od oh je TuZoljke (Tristia) | Poslanice iz Ponta (Ex Ponto) Fxtoge, po urorunaicte | Plenatsinie ae conine, prenvana wet loge, antici Ars poetica i Ajesnigko umijece, v njoj anes _— Katul, Tibul, Propercije | grékog pjesnika Teokrita antigku poetiku Nena lies pte dhe wapjtha, ly nae formed bi ce manje tike.»crea 5 “RINOM do. © pripeme deta mats prem ite TRI 20 UREDE I NASTAVA:Sirejrhacesto 24, Zgreb von inom be VEL. 01/ 672408, 65M: 0951333335 SREBRNI VUEK (14. -127,) ~ satira (Juvenal) ~ roman (Petronije, roman Satirikon) ~ basna (Fedro) ~ epigram (Marcijal - najveéi rimskl pjesnik epigrama - npr. Siromanom pjesniku) ~ tragediia (Seneka) RAZDOBLIE KASNOG CARSTVA (117. - 476.) ~ sukob i pomirba poganske tradicije i unapredovalog kr3éanstva Skrtac - komedija tzv. fabula palijata (prerada neke gréke komedije, pri emu je Plaut zadriao grzka obiljedja: mjesto radnje, imena likova) - moZemo je odrediti kao: komediju karaktera (osnovni je motiv skrtost starca Eukliona - Plaut se smijava Skrtost | prikazuje kako ona izoblizuje judski karakter) - komediju intrige (osnovni je zaplet krada Euklionova zlata) — komediju konverzacije (u razgovoru likova rabi se tehnika quid pro quo) - po wzoruna ‘ove komediju nastaju komedlje Skup (M. Dr2ic)i Skrtac (Moliere) 5D, TIPICNI/STALN LKOVE: Euklin (Skt starae), Strobl (lukavisluga), Lkonid (zljublient madli€) (2%, Osta uKov Fedra (ukionove ke, Megodor(Eaklonov susedtikoridoy wk) ~ Likovi nose grcka imena i odjecu jer Plaut preko grékih likova lake prikazuje mane i slabosti svojih suvremenika. — Radnja se odvija u Ateni. Od kuénoga boga Lara saznajemo da je starac Euklion nagao éup sa zlatom te da je njegova kél Fedra trudna jer ju je jedne not obljubio made Likonid,Euklion strepi za blago, a kéer Ze udati za staroga | bogstoga susjeda Megadora pod uvjetom da je ovaj uzme bez miraza, Zbo« priprema z0Vjenéanje Euklion skrivazlato ivan hue, a Ukonidav rob Strobl ga uhodt | ukrade zlato. Kad otkrie kradu, Eukion se ponata kao da je ingubio razum. Likonid dolsai molt Eukliona za Fedrinu rus. Starac ga napada mislei da je on ukrao blago, a mladié mis da ga napada zbog Fedre (postupek quid pro quo = "koji zo koje” = ‘nesporazum kof izeziva Komigan dojo), Strobl otkriva Euklion da je on ukrao zlto.. raj nije saéuvan. Pretpostavja se da je kraj | sretan: Euklion dabije natrag lato, madi Likonid Feu, a rob Strobl slobodu, | | Piaut - (254. - 184. pr. Kr.) - najveci rimski komediograf - najpoznatije komedije: Menaechmi (Blizanci), Grubijan, Hvalisavi | woinik, Skrtac (Tvrdico, Aululrja, Komedia 0 lontiéu) - nastavija se_na gréku novoatitku komediju (Menandar) koja | prikazuje teme iz svakodnevnoga tivota - gréke predlotke Plaut ae: ukusu rimske publike Zeljne zabave (unos! | tlemente grube komike te plesne i glazbene umetke) - obiljedja su Hiegovih komedija: dobro vottena spletks, Zvi dij is2e —_arikranilikovi - po uzoru na njega u renesansi se plu tv. plautovéke kanedle tpitnim likovima i zapletima Eneida -rimski nacionalni ep ~ 12 pjevanjg (9 896 he| pada Troje putuje na Apeninski poluotok bia Julijevaca) - ep je pisan po uzoru nj routs Odisejied:lijadu (prvih Sest pjevanja sliéno je Odisesi jer prikazuje Enejino putovanje, a drugih Zest pjev - Injod. -ppikezuje ratove na italskoj obali) - u epu se javlaju | “e homerski motivi (lutanje, srdzba bogovs, podzépille: preprigavanje propasti Troje, izrada Stita). Ep potinje nvokacliom: ,Pjeva) ini, Muco, zbog cepa | kojeg uvrijedivi bo adja #8 Potine in medias res Eneja (glavni junak), Didona {kraljica ¢), Turno (voda. ne smena), Lavinija (kei kralja Latina), bogovi (Junono) e i: ap, u blizini Kartage, gdje ga primi kraljica Didona. Eneja Nakon sedmogodinjga lutanlo olla | Dion’ preprcav pd Troe: ahvabcr Ode aya tojanskim knjem” Gri su usw Tojizapalle, 9 nee | GR je uspo spas svoge oca Ants, sna Aska druge GB za loje soda tral novu domovinu zmedu Didone fEneje | razvije se ljubav, ali bogovi podsjeéaju Eneju na njezovu duznost prema Vlastitom narodu. Eneja odlazi, a Didona ge proklinje i pogini samoubojstvo. Nakon dolaska u Italju Eneja ratuje s Latinima koje predvodi mladi Turno. Eneja pobjeduje Turna i | crud se s Latinima ozenivsi Lavin, Kcer kraa Latina Koja Je rani bila zaruGena za Turna Vergilije - (70.19. pr. kr) - nojveci pjesnik Augustava doba ~ djela mu postaju uzor za pisanje u kasnilim razdobhima, posebno u renesansi: Bukolke li Ekioge (pastrske pjesme), Georgike (didakticki ep i Eneido (iunatk' ep) ‘Poromo prottajpilolenl tekst jodgovori na sljedeca pitanja, TT . Eneida | Menu prvome sn ukaza se uplakan Hektor poito tok od tvojth pod zemlju zadote crm, i S lagledom uprave onim kakav je bio usu posto tolket jade grad pretrpe narod kad su okla ga koa: crn od krvavog praho, pofto sustomijen svi. kakva ti samo rugoba | nabrekllh uda ad uzda So sapetbijase njma vvedro nagrila ice! I kakve po tebi su rane?” 120, kakav I bjefe! Daleko od Hektora onog Niriedi ne rede jedne na moja pitanja oust, oj se vraéaospiienom ahilej otetim negda, nego urdehnuvi teiko ovako progovori meni: | iad onag Sto oganj na ahejskesipate lade Ble, 0 bofign sine, iz ovog se potara spas, | Brada mu prepuna blat, 2 kosasjepljena kr ‘dulmanin veg je w gradu, stubokom se survava Troja, I | ‘obasut ranama say, io steze th mnoitvo golema bbesmislen svaki je otpor 2a dom i 2a Prijama kali, | otinski branedi grad. A mene tad oblige suze a suse spasiti mogl, ova bi ruka ih spasla, i progovorim u snu ovakve ialosne ijt: Sada pak voje penate tebi povjerava Troja, _Svjetlosti dardanskog roda najévréatrofanska nade, nek te prate na putu, grad im visok potral, {die lisi dosed ale, 0 2udeni Hektore det, 104 mica ih smjesti Kad prolutaé morima mnogim.” Mose laheg pote do capilera TRINGY an pal 3. ako se zove knjiéeuna vista kojojpripada djelo? 2) nacionalni ep ©) nacionalna 2) religlozna pooma 0) didaktck spew je stihom pisano djelo? 2} avanaestercem ») aleksandrincem «) heksametrom 4) desetercem 5. Tho je pripoviedat zbivanja u priloHenome ulomku? ) glavnitik ¢)intrigant a) sporedni ik 6, Coga se prisjeéa pripovjedatu prilofenome ulomku? 3) propast ja «) osvajanjaLaciia ») razaranja Kartage _d)propastiAtlantide 7. Kako se 2ove postupak kojim je Hektor prikazan w prilofenome ulomku? 23) unutarni opis ‘) metaforfk opis ) vanish opis 4) erno-bijl opis a) pisac TTRINOM 4.0.0. © pripreme ze deSaunu maturw i prijemne spite [UREDI | NASTAVA: Strojarsha cesta 24, Zagreb TEL: 01/6672 404, GSM: 095 1333 333 8, Tha je Hektor? 3) Helenin suprug »b) dardanskijunak ©) ahejsk voda 1) Menelsjev sin 9, Sto se dogostto Hektoru? 2) Nije dostojno pokopan pa su vier unakazile njegovo tieto. 'b) Osveti su mu se Bogou jer e bio Zeljanratnitke slave. } Ubio gajeslavnigrekjunaki tri dana mrcvario njegove tel. 4) Zadobio je teske rane, dok je pokuavzo spasti najbljega priatelja 10, Sto Hektor tat od svojega sugovornika u prilafenome ulomku? 2} da svojem narodu pronade nowy postojbinu ) da covet strafnu Prijamovy mrt 6) da pode snjim u podzemn svijet 4) da poslusa bogove i ode na putovanje morem 11. Na3to mis Laokontkada u del iz Kojega je piloZeniulomak svoje sunarodnjake naziva dima i vige: Mislite valida da ddusman put Gréke na ladama plovi il da sta Danajci bez primisi doruju neke. Toko zor Utkso znate? 13) natrojanskoga konja ——_c) na Pitino proroganstvo b) na sfingu uTebi 4) ra Kirkinu osvetu TEMEUNA )_ubov lame Krista nabranog 2) neido CIVILIZACUSKA DJELA narode . b) Odseia TANTIKA 4) obey wineou 2idova Rina Mele 7, Posebna vsta pjesama o nistavmost 26 4. Najed ep babilonsko-asrse knjiéeest fodnorfiema bolansvizove se: "14. Najpoanatife elo naplodiigarimskog we : Blesnika Ovi kojemu je obracio oko 2) Ramajana 250 mitooskih pigs koje okonéavaju ») Gilgomes ‘neki obiihom pretorbe 2ove se ©) Mahabhorata 2) Georgike 8) Vede b)Bukoike €)Metomorfore 2 Autor pr latinsog preva lie ‘one 8) ExPonto 2) 5 Augustin sab) om 18, Megador, uklion | ikon su tkow b) _sv.Jeronim ark 4a) Plesni Rolendu ©) wan Ziotoust Mateja D) Romane 0 rebi 4) Paulin ie Nole », sunt ements mide ©) Plautova Seca pore 6) Gsilovh Ferajonaca 2. Vetina kniiga Staroga zovetapisana je er nara Poss hhebrejskim jezikom, a manji dio srodnim: kiitewnostisintaghiiom: 26, Plautovim komedijama ne pripada: 3) aramejskim a) kasinopitanie 3) Aulularia 8) taldeiskin 1) homers pitanje ») ajone ©) getkim ©) antihopitanje ©) Grbion 3) asirskim 4) autorsto ptanje 3) Huatzov va 4. Jedan of paléramatsijekoncpiranin 10, Urmelitu jell, ted odvetak antitkeg 17, Stoje katarta varistotelovshom smile? Ineramo naackrufenjh bibiskihprozrih——‘skog pjesitva arhejshog rardobh je: 2} naglaena sto tehstova ssi umetcima je: 3) jamb ivantitativnom stibu 2) Pika o Rut 5) ei) 1b) nenaglatenastopa u 8} Prgo o Bersobe ©) epigram svantttivnam sth ©) Prigao sua 8) poem 6) prodisene osietaj, v2rokoveno . 8) Abrohameve ite 21, Osim Saphes tok Lexbose rodom jot strahom sstaenjem, Kee 5, biblista Kegs ielaska prikaruie jedan predstavnk monodishe lke. Tho? Wledateha ene en 2)» tjedta)opostanku seta 2} Anakreont tree . 8} thie prozberihpsalama i 3) ae} © teteume |e tutbalca Pindar pobjeduje maja €)_shlapane siajshog savera 4) tht 18, Autor Poslanice Fizonima (Pesnigko 4} veliki preobrazaj ada éenastati wor foe oreere ye ume), urorks asiisitkeesttixe na nove nebo i nova emljo® ae eta Sevag posing eos 6, Uubav eke) se gover u Resmi nad ®)turiié estan Je pjesmama mozemo shustitialegoiski kao 9) hil ones 23} Hubav ames Moja 4) Tespis nee izabranog narod 15, Njvetim epom rise knjtevnost smatra a) Katul b) ljubav iamedu Jahve frabrance, narod “Hon lak yt de api Uy nck oad lt mentecentdiag TRINOM dee pire zo debe str prienoe ite TRI z UREDE | NASTAVA: srr cesta 24, ae TEL.: 01 / 6672 404, 65M: 095 1333 333 SREDNJI VUEK igh Razin a rat se od vas o€ekuje da opiete sede ek kao raadoblje europske Ihivatskekievnosti a prepornate negorspoetit stiska obit, da inerpretate tekst Batanske pode Fda objasnitevalnst eke ploge 7a vats Kultur. Povezuje stari vijek i novi vilek. Traje od pada Zapadnoga Rimskog Carstva (S. st.) do pada Carigrada pod Turke j otkriéa Novoga svijeta (5. st). Dijeli se na latinski srednjivijek (5. 9. st) i knjiZevnosti na narodnim europskim jezicima (od 9. st.) KnjiZevni rodovii vrste: LIRIKA ~ francuski trubaduri i njematki Minnesingeri piSu i i2vode viteSku Ijubavnu poeziju (najstariji poznati trubadurski pjesnik Guilhem IX.) — golijardi ili vaganti (pjesnici-lutalice) pléu religiozny i svjetovnu poeaiju (pjesme u zborniku Carmina burano}, EPIKA U STIHU — postoje dvie vrste epova: latinski epovi na bibliske tere (uzor Vergilje) i usmeni narodni epovi u kojim se obraduju viteske teme (t2v. nacionalni epovi): ‘Pjesma’ Rolandu: francuski ep o Karlu Velikom i njegovu vitezu Rolandu (u desetercima) jesma_o Cidu: Spanjolski ep o nacionalnom junaku Rodrigu koji je zbog hrabrosti dobio titulu Cid ‘Beowulf: engleski ep o junatkim podvizima legendarnoga junaka-ratnika Beowulfa Pjesma o Nibelunzima: njemacki ep koji obraduje legendu iz germanske proslosti(ranije obradena u islandskom zborniku Edda) Kalevala: finski zbornik narodnih pjesama naknadno povezanih v ep. EPIKA.UPROZI - sv. Augustin svojim djelom Ispovijesti utemeljuje autobiografiju kao Zanr, a najpopularnija je prouna wsta viteski roman (npr. Roman o Tristanu i Izod. DRAMA -u potetku je vezana uz prostor crkve (tev. erkvena prikazanja: mirakull, moraliteti, pasje kesnije se vavvila svjetovna drama Hrvatska se knjigevnost stednjeg vijeka razijala na tri jezika (latinski 6s {latinica, glagolica, bosantica ili hrvatska éirilica). Najstariji saéuvani tekstovi jesu zapisi u kamenu: Natpis kneza Trpimira, 852. -u Ritnicama pored Kia pronaden je fragment grede starokriéanske crkve na kojem jelatinskim | | Jeska latricom okies fi tly ff duce Trepimirero) | Velunskoploga, 11. st. ~ sar ntps na dvg jee psn Afredak has jek oblagagolica (eho sin nesn Brotohna..) * 2 r8dgk- latins Jeni lage. i/una meen unk fotki nti 31.5 psan na hao reds relventog ji bl ago seed o era ve wk Go8éanska plota- jezik: narodni, Cakavshiselementima starcstave (oko 1100,) = pismo: prijelar soble na uglatu glagoljeu: ppronadena je v Jurandvorw kraj Bake, fa OtOKU Krku, a uva se u zgradi HAZU u Zagrebu ppronadena je u crkvi sv. Lucie gdje je sluzila kao lijeva pregradna ploca (plutei) iiviedu prostora za ‘vaganstva (prevbiter)) i prostora 7a puk | «tekst ima 13 redaka, sastoji se od 2 dijela, a autori su dva glagoljaska svecenika, benediktinca: 1. dio > zapisao ga je opat Driiha > potinje invokacijom (zazlv Presvetog Trajstva) > slijedi zapis 0 tome da je hrvatski kralZvonimir darova0 dupi svete Lucije ledinu/zemlju 2a ¢gradnju crkve, navode se svjedoci darivanja (Desimir, Martin, Pribineg, Jakov), ana kraju se navodi kletva onome tko bi darivanje osporio, kao i obveza redovnika da mole za darivatelja 2. dio > zapisao ga je opat Dobrovit o gradnjicrkve svete Lucje; ctkwu je gradio on s devetero bra¢e redovnika za vrijeme kneza Kosmata (Kurme) koje tada viadao cijelom krajinom na kraju | iste da je neki posjed (Mikula u Otoécu) bio u zajednigtvu s crkvom svete Lucije nskog jezika (hrvatska redakcija staroslavenskog jezika) EPIGRAFSKI SPOMENIC! (zapisi u kamenu} Baéanska ploga ima- pravno maéenje: tekst je darovnics kralja 2vonimira kulturno-povijesno znagenje: u njemu se prvi put na hrvatskom jeziku i glagoliici | ‘spominje hrvatsko ime i titula kralja Zvonimira; saznajemo da je otok Krk bio hrvatski - knjiéevno-umjetnigko znagenje: pjesnicki ritam ostvaren je rimom,aliteracijom, asonancijom, polisindetonom Plominskinotpis, 11/32. st. ~ glagoisk natis na romanigkoj etki sv. lurjauPlominu: Ovo je pisao $ Nena Coleg pata da wopieka Uy man pomed bt de mange the»TRINGH 2 pontnaciwn onsets TRINOM ecrredsao eacopssts Zanrovi hrvatske srednjovjekovne knjiieunosti: a) PROZA\ jsal po zakonu rimskoga dvora, 1483 -prva tiskana hrvatska | juznosiavenska knjiga (tzv. editio princeps ti Prvotisak) | ig “na Bago | |2 predlosku Mis | ls [ekctonar fe Bermardina Splfania, ened, 1495. (va hrvatska king tskonanaatiia) | | &erkveno-propovjedni | Pismo Nikole Modrukoga, 15. st. - prvi polemigki tekst na hrvatskom jeziku w kojem modruski | | tekstovi biskup bran glaglie | slavensko bogoshije | r ¥ Opismenima - traktat(rasprava) CrnoriscaHrabra i 9/10 st. na staroslavenskom jezik ZNANSTVEN! | = polemisps omastankugagoice (obrana slavenste psmenost) | | ito ope Duong asin 2% ako jo, preven 14 (rent dak) | ope tials Zon SPISL | ureduju pravni odnosi izmedu krékih knezeva Frankopana i slobodnih i th | glagolic - pisan Zakavskim narjézjem ikavskoga tipa na pismu glagoliic zakonski § Istarski razved ~ pravni spis u kojem je zabiljedeno ime "jezika hrvackoga” spish | = lavornkje iz 1325, , 2 temeljni slo i127. wna | Red zakon zadarskih dominikankl, 1345. - pravlniko primanjusestara dominikankl samostane ~_najstaei {opseznij) hrvatski tekst na latinich (hapisana 1184, a prepisana latin POVUESNI_ | PRAVNI ivatsko} Gril Povaljska listina - najstariji spis na bose) | Polk statut, 1444.” skup pravnih norm | obigaja,Slobodne Policke opéine (republike) | bosandicl | pisan jé bosanéicom ili hr. cflig6mi koja je postovno pismo Poljke optine do 19. st sneouiovieKovel | Rumanac Trojski ~ roma. Troji saCivan pa glagolic ina finch ROMAN! | Aleksandrida - roman 9 8shajanjima Aleksandra Velikog, ofuvan u prijepisima na éirlic i atinich Lonjevoai) | > poveruje ih grada i aftitke (gftke) mitologlie b) POEZUA —> naboina: Sibenske molitua (Pohvola Gopi) najstaii hvatshi placnidi tekst na fatinies (14 st) > satviéna: Svit se kanéa (14. st) c) DRAMA. —> erkvena prikazanja, koja se prikafijuy samostanima, pred erkvom i na trgovima npr. Muka sv. Margarite,(drainatizirana legends; likovi Margarita i Olibri) HRVATSKE INKUNABULE > knjige tiskane do 1500. g. (u hrvatskim tiskarama u Kosinju, Senju, Rijec te u Venecii} ‘Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483. ~ prva tiskana hrvatska |julnoslavenska knliga (lzv. editio princeps ili Prvotisak) - na uplatoi plagol jezik je hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika tne zna se mijesto tiskanja Brevijar po zokonu Rimskoga dvora -tiskan 1491. vjerojatno u Kosinju liga tiskana na lotiniel - tiskan 1495, u Veneciji Lekeionar Bernardina Spliéanina ~ prva hrvatska kr twrdnjatoéna? '2) Batéanska je plogs daravnica kneza Oomagoja, Pororna prottaj priloleni tekst odgovori na sljedeéa 1 pitanja. ‘ 8b) Baicanska je plota darovnica kralja Tomislav. Baiconso plete | asteanta je plots droves Wale vom, Ja, wime o«ai sina Svetoga Dubs. Je <) Babéansa je ploéa darevnica kneza Trpirira, ‘pat Drlha psah ovo o led koju ¥ dade 2vonimir, kal hevatski w dane svojesvetoj Luci. Svjedote |, 2.Nakojem je otoku pronadema Baiéanska ploéo? a} naPagu } nakrku c) na Rabu} naCresu ‘mi fupan Desi u Krbav, Mratinu Ui | oda je nstalaBosconskeploco? | Pribines v VinodolJakov na o- 3) pre S25. podtnt 1c} 144a, cine toku, Da tho poreze, nega ga prokune iog 12 apastolai A e i] pesije 1300, godine €) oe 1160, godine | vandelistaisveta Lucia. Amen, Neka onajtko ovdje fv, ‘oli za nih Boga. 1a opat Dabrovi 2: | | dan erkvu ovu sa svoje dev etero brace u dane kneze Kosmata koje vl adzo cijelom Krajinom. | ijae u te dane Mi: ola u Otoécu sa svetom Luciiom zajedno, 4. Gdje se duva original Baeonske pce? 2) ucrhvi sy. Lucie na otoku Kru b) u Hevatskome povijesnome muzeju 6} uBevatskoj akademijznanosti i umjetnost 2) u Matic rvatskoj Nena loheg pote da wapjca. Uy nae pormed Ci de manje tikesa . wow rinom he 5. Kako potinje tekst Baigonske ploce? a) inmedias res c) nadnevkom ) zakletwom 4) invokacijom 24 6. Kojom rijegu zapotinje tekst aéanske plo v originalu? «) otac—d) opat 7. Koja se twrdnja odnosi na BaSéonsku plocu? a)ar bY ‘2) Epigrafst je spomenik koji svjedot o tome da jecrkvu u ‘dane vladavine knexa Kosmata gradio opat Dobrovit 'b) Jedin je saéuvant glagoisi tekst regule benediktinskoga reda, a vjerojatno je preps staiiega predioska, ‘TRINOM d.0.0, © pripreme 2a dete metura’ prijemne ipite UUREDI i NASTAVA: Strejorska cesta 24, Zagreb TEL: 01/6672 408, GSM: 095 1333 333 8. U koj) se ull paula Desimir, Matin, Pribinegiakov? 3) kao darovatej kao svjedoci 2) kao graditel 4) kao zapisivath 9, Tho je zapisao prvi dio teksta na BoSonskoj pli? 3) kraj Zvonimir b) opst Dobrovit <) knez Kosmat_d) opat Drtiha 10, Tko je viadao krafinom w vrljeme nastanka Baiéonske ploce? a} knez Kosmat_b) ban Dobrovit c) knez Mikula) Zupan Drliha sadriai? «)Kamena ploga na koju je €vojeziéno | dvopismeno uklesan nadgrobninatpis potjete iz 11. stoleta 6) Tekst je popragen potvrdama da su samastan posjedovali braékihvatskt knezovl HRVATSKI SREDNII VUEK 2. Koj hrvatsi jie spomenik zapotinje retenicom V ime Oca 2) Va se wrime godiiéa ) Vinodetsk zakonik ©) Sibenska molitve 1) Babéanska plota 2, Tekst Baitonske ploce govoto: 1) dolasku Hrvata a otok Krk b) darewanju zeeniinog posjeda ck sv luce ©) utemelitlly aragia Baike na otoky ek 4) uredenju odnosa krékh knezova i eradana 3, Ukojem je stljetu nastala Bo¥éansko plot? 4) sredinom 9. stljeéa ») potkra} 11. stojeta ) stein 10, stljeca 4) potkraj 12. stojeta 4. Sto je BoSanska plot? 3) epigra i darovnica ») epleram i pravni tekst 6) wlegia i poviesni tekst 1) epitaflegenda 5. Kolko je pisama u upotrebi hrvatsko} stedajovjekouno)knj2evnost? ‘a}iedna b)ti c}dva_)nijedno 6, Tho je sastavo glaglicu? '3) Konstantin Filozof ) pop Martinac 6) Crmorizac Hrabar «} pop Dukjanin 7. Glagolicom je napsano djelo: 3) Libor ed moziehrazloga by Polk storut ) Plominskinatpis <} Povalisk litina 8. Najetaii zakonsk tekst na hrvatskom jeiku ie 23}, Vinodolskizokonik b) Pohick stotut 6) Istorskirazvod 1) Regula svetog Beneaitto 2} Kletvom b) bolegéu 11. ime prijtizapisivat BoE¢anske plage onima koj poreknu njezin ©) paklom 4) izgonom 12, Baiéanska plogo plsana je: 2) prijelaznim tipom glagoliice (od oble prema uglsto}) 1) uplatom (hrvatskom)glagojcom «) oblom glagolicom 4) latinicom 9. Kojim je pismom napisan Folie stotut? ‘)_elagoljicom ) atinicom ©) Gislicom 1d) goticom 10. Koji spis ne pripada najstariim brvatskim pravnim spomenicima: 2). Vinodotsk zakonik b) Istorskironved ©) Zakon sudny) dem 4) Polk stotut 11, Autor prog poleihog iia whale) knijitevnosti, pianos u obranu elagolice | savers ps jet 3) Be Marinae 8) Gisae Habe ) Nie Meas 4) ks Gd) 12, U Zopisu popa Martinco, pred biljetoka 0 fivotu i Fadl ovogglagoiaa,nalaino potresni opis: 2), Gacke bike °b) Yebavske bike )mletadkih pohiods na jadransku obalu 4) prozona seniskih uskoka 13, Koj spomenihrvatskogsrednjoviekovla opisujtraginu sme kralja vonimirs: 2) Vinodolshizokonik 1} Ljetopis pope Duklanina ) opis popa Mortinca a) Aleksancride 14, Vet jeu 14 stojetu zabilledeno ime jezika hirvateke plsmenostiiknjZevnosti kao ,jezika hrvackoga"u dtu '3) Red i zokon dominikonki 8} Sibensko motive 6) Istorskraxvod 8) Kick notes: 15. Kako se nazvaju jie tiskane od potetako tiskarstva do 1500. godine? a} iluminacie ) inicial 6) inkunabule 9) ilustradie 116, Prva hrvatsa tskana hig, Miso! po zokonu rimskoga dvera, nastala je po predtosku: 3), Hrvojeva misola b) Zita Konstentinova ©) Misolakneza Novako 4) etopisa pope Dukljnina 117 Kojim je plsmom tskan Misa po zokonu imskoga avoro? 3} ltinicom Dy glagoticom «} bosanticom 6) goticom 4M, Kakve su tekstove sadrEavali msl brewijatlekcionari? 2} poutne b}_) provne «) pouijesne 4) erlvene 19. U koji su gradovima djelovale rednjovjekoune glagoiaske.tskare: 3). Split Rijeka Db). Rijeka iSibemik 6) Zadar Sen) Mieka Sen} 20, Pruoje hrvatske datirano, tskano latnigko ‘ja, objvjeno 1495. godine u Venei 3} Rumonac Trojski ) Korcuianstlekcionar «) Lekcionor Bernerdina Spiéonina 8) Jusica 22. Majstani je tekst hrvatske knjizevnosti isan atinicom 2) Zopis pope Martinca b} Red zakon sestaro dominikanshog redaw Zodeu «)Yetopis pope Duklianina <4) Lekcionar Bernordina Spicenina 22, Najstarifijepjesnigk test na hrvatskom jezik atic: 3} Vase vrime goaiséa b) Sibenska molitva «Suit se konto 4d) Bog se rod v Vitiiont 23, Stosu Misal po zokonu rimstoga dvora lekcionar Bernardino Spianina? 3} lluminacje ——¢) iustraciie ») inicja 4) inkunabule chlema Ualog jute da wapjtha Uy wade pomod Ce mace Wik»sonny THaNoH da = rene rons pete TR 8 neo stata spice ye Hid Ls 01/ 6672 0h Goh 95199503 HUMANIZAM I RENESANSA PREDRENESANSA ‘TNIBAVWRARARIIA’ Ns matur se od vas odsloje da Interpretvate dela Bazonstvena komedja-Poiwo (Dantes, Alighieri, Kanconjer (Francesco Petraca} | Dekemeran (Giovanni Soccacci) te da objasniteznatenjePetracine 3 ti ‘Srednjovjekovlje zavr3ava pojavom pisaca (Dante, Petrarca, Boccaccio) koji u svojim djelima sazimilju srednjovjekovnu knjizevnu tradieiju i najavijuju nove teinje humanizma i renesanse. To prijelazne razdoblje pod nazivom predrenesansa traje u 13. i 14. stoljecu, Bofanstvena komedija- ep ~ formalno savrieno komponiran: sastoji se od 3 dijela (Pakao, Cistlste i Raj) - svaki dio | ima 33 pjevanja - zajedno s uvodnim pjevanjem postignuta je savrSena brojka 100. Ep ima srednjovjekovna obileyja tema je alegorijsko putovanje ljudske duge od grijeha do iskupljenja, grieSnici su smje3teni u pakao i razvrstani prema | tetini grijeha, vaina je simbolika broja 3 (Sveto Trojstvo), strofa je tercina sastavljena od 3 jedanaesterca, pakao ima 9 | krugova, raj ima 9 nebesa ... Ipak, u djelu se osjeéa i duh novog vremena: krticki odnos prema papt i Crkvi, diijenje | | prema antigkim pjesnicima ijunacima, razumijevanje za Covjekove slabosti Nativ komedija u srednjem vijeku oznagava djelo na narodnom jeziku napisano u stihu i sa sretnim zavretkom. Pridjev boionstvena naslovu je dodao Giovanni Boccaccio 2bog uzvigene tee i savrSene forme <____Dante (lav lik, simbolgretnog éovetanstva), Verge (Danteoy vole kroz pakao i stilt, simbol razuma), Beatrice (Danteov vodié kroz raj, simbot Bozje milosti) 1. 12. pjevanje: Na Veli petak 1200. (Sveta godina), a sredin votnog puta (u 35. g vata) Dante je krenuo prema brdu esujetiienom sungevim zrakama koje simboliziraju Boiju provdnost. Umoran, sifs0 je s pravog puta i zalute0 w mnraéno} Sumi koja simbolzvagrieSon fivot. Tu su mu se na putu ispriedle 3 veri koje simbolraju grjehe: pantera | {putenost, lav foholst) i vutiea lakomost). Spalava ga Versi koi nu nul duit felfput do Boga, koji vodi kroz 9 kugova pakla: | 3. plevanje: PREDVORJE PAKLA - tu Dante smjesta papu,Celestina koji se odrekao papnske Casti (u borbi gibelina i gvelfa) te andele koji | subili neodluéniu pobuni Luciferaprotiv Boga - te duze Bahte naxivamitavcima,njf.néfele ni pakao nia je) brema kojima Dante osjeea postovanje i divjenje ere prelike Paola Francesc koje saaiea i Sve gore Na dhu pakla nati se Lifer koje iedao Boge, au ustima | RUS rein nae nen toy smog Re doves Piesnika, flozofa i junaka koji nisu poznaval 5, pjevanje: DRUGI KRUG - u njemu su grjeSni jubavnict Krugovi pakla sve su uti i dublf,grijesisu u njima sve teil {dri udu, Bruta i Kasia. U zemaljskom raju Danteovu duu ot ga sv. Bernard, ‘ Dante Alighieri - (1265. - 1321.) - re rodom iz Firence - sudjeluje u politiékim borbama iemedu gvelfa i zibelina (nakon podjele evelfa na bijele i crfg on je na strani bijelih koji se zalaéu za slobodnu Firencu, pobijedili su crni ‘gvelfi i prognali ga ia Firence) - pisao je na {alljanskom 1 latinskom - latinska djela: u djelu O monarhij ignosi politike stavove, a u djelu 0 umijecu govorenja na narodnom jeziku isti¢e vrijednost narodnog jezika - taljanska djela: u djelu | Gozba ponovno istiée liepotu narodnog jezika, a u pjesnickom'djelii Novi Zivot (Vita Nuovo) prikazuje Beatrice Portinari na idealiran | natin, u skladu s pjesnickom %kolom Jjupkoo novog stila (dolce stil nuovo). Dante je tvorac talijanskog knjiéevnog jezika (za jezik | Bofanstvene komedije uzima toskansko narjetje koje postaje temeljtaljanskog kniizevnog jezika), | Kanconijer- 2birka liubavne poezije - sadrii 366 pjesama: 317 soneta, 29 kancona, 9 sestina, 7 balada i madrigala - opisuje jjubav prema konkretnoj Zeni Lauri de Noves (kasnije udana za Huga de Sadea). Od irubadura i pjesnika | Jjupkoga novog stila Petrarca preuzima liubavnu tery, ali je obraduje petrarkistickim stilom koji je prepoznatliv - po ‘motivima: idealicrana fenska ljepota, ljubav na prvi pogled, bol zbog neuzvracene ljubavi i slava koju pjesnik stjece pili o voljenoj fen’ {lat laurus = lovor, simbol pjesnicke slave) - po ustaljenim metaforama (o¢i/zuijezde, koso/zlatne vlasi, koraci/andeoski hod..), antitezama (fivot/smrt, svjetlost/tama, rat/mir, vatra/led), oksimoronima (Ziva smt, slatka bol) i | hiperbolama - te po obliku Petrarcina ili talijanskog soneta (14 stihova, 2 katrene i2 tercine, obgeljena rima v katrenima) Kanconijer je Petrarcin intimni dnevnik w kojem on opisuje ljubav prema Lauri od prvog susreta na Veliki petak u ctkvi svete Klare u ‘Avignonu, u Provansi, kad se w nju zaljubio - pjesme su rasporedene u 2 dijela:z2 Laurina Zivota | nakon njezine smrti od kuge. Zbirka | se naziva i Rasute rime prema pogetnom stihu prvog seneta - taj je sonet nastao posljednii, u kasnijim godinama Petrarcina Zivota kada se on koleba izmedu ovozemaliske teinje za srecom (Yjelesna priviacnost, Zudnja, senzuatnost) i stednjovjekovnih moralnih nagela | {osje€aj kajanja i srama) zbog kojih se odrige mladenatke ljubavi nazivajuci je ,tlaonjom” (zabludom). Francesco Petrarca - (1304, - 1374.) taljanski pjesnik - kao humanist vse je cjenio svoja dela na latinskom jeziku {npr er . GK poviesni Afri) za toa je ovjenzan tovorvim wijencem v Rimy 2341, slaw je steko pjsritkom zbikom B8 ——_Kanconijer na taljanskom exky. U renesansi se javiajuPetrarcini eponatatliisjedbenici(petrarksti-petrarizam se Pieme —_iavan granica Italijenajranije javio u Hrvatskoj. Smatramo ga prvim modernim pjesnikom jer je u Kanconijeru izrazio svoj unutrasnji fivote pun dvojbi i raskol. Nea lalog pote do vapjeha. Uy race fomec bit ce mane tik.»ment “TRINOM doe, © pripreme zadrlams natura prijenne iste 26 UREDI i NASTAVA: Strojorska cesta 24, Zogreb TEL: 01/ 6672 404, GSM: 095 1333 339 ‘Dekameron ~ zbirka novela - struktura uokvirene novele: 100 novela + ved koji govori o kugi Firencom - 7.djevojaka i 3 mladiée na 14 dana odlaze ivan grada - savrSena brojka od 100 novela nastaje jer mladici i spefolskog pista Miguela Cerantess,Prmjerfartostiéne-satiriéneg romano Je. Gargantua 1 Pantagrcl ~ autor mu e-fpeusl soe Pangos Rabelais, © prem tom romans nestao Je Pojom pantagruelizam — vjera renesansnog tovjeka u plemenitost liudske prirode kojoj treba omoguciti slobodan fizickii duhovni razvoj. Francuskifilozof Michel de Montaigne uvodi ese) kao novu knjifeviu brstu (Esejl, 1580.) DRAMA ~ jalinju se tri dramske veste:_uéena komedi commedia erudita po uzoru na Plauta i Terencia (pet einova, stalin likov Skt starac zaljubljeni enlace, lukavi skga, obiesna sludaka, hvalisavi vojnik) ~ komedija wmijeca. ii commedia del'arte nastala v Italji (nema teksta, igra se temelji na slobodno| improvizacji glumaca, uz ples, pjesmu i akrobaciju; likovi su tipizirani po socijalnim i karakternim obiljezjima, odjetl, govoru: Arlekin, Pantalone, Kapetan)— pastirska igra ili pastorala (prikazuje idiliéan Zivot u prirodi. Najveei je dramatiéar renesansnog doba engleski pisac William Shakespeare. > Don Quijote - roman - puni nav Bistrivitez don Quijote od Manche - komponiran u dva dljela (prvi 52, drugi 74 poglaula). Napisan je kao satira/parodija na viteske romane: ismijava seoskog plemica Alonsa Quijana koji, .eutajuéi" viteske romane, umisli da je vitez v doba kada vitezovi postoje jo samo w knjiZevnosti. Roman je pisan tehnikom pikarskog romana jer se w njemu nidu pustolovine glavnog junaka i njegove .perianika" Sancha Panze. Linearna | struktura tijekom romana poprima krusnitijek jer se junak poslie svakog pohoda vraéa ku. ‘Viilednost je romana u realistitko} sii svijeta: Hkovi Don Quijotea i Sancha Panze oflvjuu dvijerazne Spanjolske(plemstva i puk) | dvije povijesne epohe (srednyivijek i renesansu). Istadabno, tikovi predstaviiajy dva svjetonazora u kojime se suprotstavjaju | profimoju | idealizam/realizam, duhovno/materalno, ivija/stvarnost, masta/razum, ludost/rasberitost, uiveno/groteskno, uéeno/pucko _avitez” Don Quijote (zapravo plemié Alonso Quijano/Quijada/Quesada/Quejano) i njegov stitona’a Soncho Panza (zapravo | Don Quijteov susjed) Osiromatent plemié Alonso, tje se prezime ne mate toéno odredtti, poludi od silnog tana viteskih romana te umisli da je i sam viter: uzima ime Don Quijote, vitedkim konjem proglsi staro Kljuse (Rocinante, Sitonefom uni svog susjeda Sancha Panzu i vladaricom svoga stca prozove priprostu seosku djevojke Aldonzu Lorenzo Kojo} daje ime Dulcinea od | | Tobosa. Nakon ito ga imenujy vitezom u nekoj krémi (za koju on misli da je dvorac), Don Quijote u pratnji ,3titonode” | ‘Sancha Panze kreée u plemenite podvige koji nikome ne koriste i u kojima oni najée3ce izvuku batine: npr. epizoda s vjetrenjatama za koje Don Quijote mist da su diva, ostobadanje kriminalaca za koje tdi da zaslubuju slobodu, razdvajanje dvaju stada ovaca 2a koje je Sancho Panza je neuk, aii razbort Zovjek iz puka: pristao je | tvjeren da su dvije neprijateliske vojske, sukob § mjehovima punim vina, poti s Don Quijoteom iz materijainih razloga (obetan mu je otok} i svjestan je da su Don Quijoteovi podvizl besmisleni te ga upozorava ‘na opasnoti koje im prijete bog njegove ludosti. Ipak, ne kraju romana, kad se uz pomoé seoskog iuprika Don Qujte odrekne svoga | .viteliva", Sancho Panza shvaéa vrijednast njegova idealizma i zove g@ da podu u nove pustolovine. No, Don Quijote, nakon Sto mu se Vratila pamet, umire u svom krevetu kao plemié Alonso. “TNona lakes pte de wip jibe. Uy nae pommel 6A ce manje tbe.»TRINOM do.0, © pripreme 2a drioveu motu i priemneispite [UREDI I NASTAVA: Strojorske cesta 24, Zogreb TEL: O1/ 6672 404, SM: 095 1939 393 FRING 7 __ trinor he # gel de Gere y Svea ~ HT EG) wah pa peasant | prema baroku) - u mladosti sudjeluje u borbama izmedu Spanjolske i Turske, ranjen je i zatogen u tamnici u Algiru ~ | Pe pats t denn ahje mp0 vote ely sk ogni rela spe | cater jem poe patra Don ute | con dite pi oman dane siti ps en oman ett eos jr gov kn esa | fuk pe osholsan, rtujton Lover ran ab 23m okainom. Po mean hak rst Je pom _donkihotizam ~ smijesan, besmislen pothvat. Pozorno protite prilofen tekst i odgovor na siedeca pitanja. ‘on Gute ‘ater dt prtelj Sancho, ree Don Quite, d to tka sigurna maga i mol, ka to sam ja Don Cte it Sancho. Barem mise | takvima dine : Sutte ospodaru rege Sancho nemojetako gover, veé prot ot ddie gospodarc vai mi iskarat ovale Stim retina se wali pode | felankamausustet side sca, print uzde agar jee of ojevoaka, Hekn na tml progowr: Krai rincezoi velvet epot, ttvotte miestiv na stlbu | vobu primi zareienoga vers ko tomo sti samenjen|abunen, je seal u vas} neprocienivo] nazenost Sada se Don ote baci n kena pored Sanco, raxrogaéenth co bunjenoga pogledaprom—trautl on koje Sancho nazvo raicom ospodareom, ako nf vido ta do seoske evoke tone drafesnog led, jer imal je org ices spjstenim nos, ostao je apanie, ne trodujueseotvort st, Ostale sejnketakoder jah piién zaudene, vide doje tako rain di ako WeZe pred nme, Ona oe Sancho saustevo, ete wo tit: Mite ss puta, Krag! Putt da prodemo jr nemame vremeal Sancho odgovrtO prince, gospo of Tobos, a vate plernenit sre ne dia kada vid kako pred VaSom uniSenom nazoénoSeu Ned stp iahdegs weiner ‘Euutto, ete edna od devoaka: Samo mije tos trebao, da ne il Cod mom da se mao naa sa sejndicams, kao da mi ove ne name nekome podvlt Gubite se svoj pute, amas pure nai to iti dobro za vas | Ustani, Sancho, ree Don Quijote, jer vidim da sudbina, io nedovolino sita mojih patnji, zagraduje sve putove kojima bi neka radost mogla pristic! mojo} | malakealej dull. At, vrhuncu udskoge savrdenstua, jen meleme moga ranjenoga sta kole 1g ayokava, ako me progoni onal zi Earobnjaki oti mi pollangtvy, skazujem tvojoj unaksdenojlepat smjernost kojom te obozava moja dus ye | Bog s tobe | BaS je mee zaboljelo, odgoveri mu seljanka. Cubi se, da de 2. tho je autor dla kojemu pripada prilokenulomok? 2a) Miguel de Cervantes ¢) William Shakespeare b} Giovanni Boccaccio d) Michel de Montaigne op enn) atevos pride pac Don aut, ‘Siac onan Spot!) to je potaknulo pisea da napige Don Quijotea? 4) fea da obnow antizke price o junacima »} zamisao da napife parody viteSkin romana «) osobne avanture dotivjene u borbama 4) nestetno lubayno iskustvo 1 ‘Tkoje zaprave Don Quijote? 2) slavni viter Amadis de Gaulla ) siromadn sljak iz Baratarie oboje su 7 Dubrovnika | Dominko 2 Ziatargeve su pjemeispirrane Dubrovknjom C a j Nena Cokes pte de wnpebe. Uy waa famed Ut 2 mane tile»TRINOM 4.0.0, © pripreme za drawn moturvi prijenne site ole TRINGH a intial seen anecees idiliéna lirika_ koja velita Zivot u tefleksivna 2. Ostale sw vrste: anakreontska lirika koja slavi senzualnu ljubav i ovozemaliske utitke, pastirsk pricodi, religiozna lirika, domoljubna lirika (Marko Marulié: Molitva suprotiva Turkom, Tuzenje grada Hjerozolima), lirika (Mavro Vetranovig, intimno-refleksivna pjesma Moja plovca), satiiéna poezija (Mavro Vetranovié i Marko Marulié), postanice i pokladna lirika vezana uz doba karnevala (posebna vrsta pokladne pjesme je maskerata koju pod maskom govori pripadnik neke profesie ili naroda: Mikés Pelegrinovié, cingareska Jedupka u kojoj je glavni tk Ciganka). aReORTAVHTCT TBIEIA Marko Marulié, Judita > — gradaje starozavjetna Knjiga 0 Juditi Brne karnarutié, Vazetje Sigeta grada —> grada je iz kronike Podsjedanje I osvojenje Sigeta Ferenca Crnka (tema: bitka kod Sigeta) bibljsko-religiozni ep povijesni ep Mavro Vetranovie, Piigrin -» danteovska tema o €i8éenju grjesne due prikazana je u liku hodogasnika koji putuje ovim svijetom u potrazi za spokojem alegorliski ep Petar Hektorovig, Ribanje I ribarsko prigovaranje > po vrsti djelo se mote odrediti kao: 2. ep: pisan u stihovima (dvostruko rimovani 22-erae) i podijeljen na 3 pjevanja (= 3 dana) putopisni ep 2. poslanica: hvarskom plemiéu Jeronimu Bartuéevicu kojem se obrata u uvodu djela 3, putopis: tema je pjesnikovo trodnevno putovanje od Hvara do Braéa iSolte u drustvu hvarskih ribara askoja Debelje i Nikole Zeta —» opisuje se stvarni krajoliki ud koje susrecu, realisticki se prikazujerribolov (,ribanje”) ala, ulov. 4, ekloga: u dijalozima (,ribarskim prigoveranjima") ribari iznose narodne mudrosti (postovice, zagonetke) i pjevalu naradne pjesme koje je Hektorovi€ zapisao dodavsi im notni zaps: - tri kratke lirske pjesme (potasnice i zdrayiee): No gospodin ‘poljem jizdi, Majka mu ! Jeli ime doa, pot je brajopogledat = due dle bupastice; Morko Kole i bra pa Andis, ‘Radosav Siverinac i Vlatko, udinski vofvoda = prtaran skis Prirodom, a sam pjesnik, ako plemic prema ribarima se odnosspestovaniem (ektorovie prt uvod hove teak u kievnost) + omolubno znagene:istige se gpota domovipskogpeisata tnardne trade (= ,bastina") folkiorno zaéenje: sade ph apis narod pesama snotama + jetikje narod govorotoka Hvar eSkavsko narfédj), ast jejednostavan pastoralno-idilignii Petar Zoranié, Planine alegoriski roman +> prvi hrvatski roman, + napisan je po uzoru na pastoraini reraliJacopa Sannazzara (Arcadia), ali su u njemu prisutni i tema romana mote se odrediti kso: alegoriska: tema je 2amitljeno sedmodnevno putovanje hrvatskim planinama ‘pastoralno-idiliéna: na put je Zoran krenuo da bi se izhjetio od ljubaune boll, putem susreée vile i pastre koji pjevaju 0 sretnim i nesretnim jubavima te opisule razlitite , prijetvore” it metamorfoze (npr. Otkuda bura ishodi i zaé se zove) nacionalna: Zoran (Zoranié) zapravo kreée na putovanje da prikaze Hepote hrvatskog ali da ukate na opasnost od Turake koji rararaju nase krajeve (,rasuta baSéina”) | pejsai npr. dvojira pasta pjevaju pjesmu ,poj Marula pasta” u kojoj se ponavjaju motivi iz Maruligeve pjesme Molitva suprotiva Turkom + u alegorijskoj epivodi Perivaj od Slave ZoraniC kritiira hrvatske pisce koji ne piSu djela na svom jeziku: Zoran {= Zoranié) u snu susre¢e Zetir vile (Latinku, Grkinju, Kaldejku i Hrvaticu), prve tru krilu dre puno ririsnih jabuka, samo Hevatica ima malo sitnih jabuka (na jedno) pie pi&€evo ime inaslovi njegovih dela: | Ljubven’ lov, Vilenica Planing) -> Zoranié ukazuje na bogatu knjievnu tradiciju drugth narod {latinska/taljansk, gréka i babilonska knjizevnost) i potige hrvatske pisce da brinu za hrvatski jezik knjidevnost “Nona lees pote do vip jibe, Up vaca fomed bit© pripreme za demu maturu prijenne spite 32 UUREDI i NASTAVA: Strojrsha cesto24, Zagreb ‘TEL: 01/6672 404, 65M: 095 1333 333 Judita - ep u 6 pjevanja - pisan dvostruko, rimovanim dvanaestercima - potinje proznom posvetom don Dujmu | Balistriligu i kratkim proznim uvodom w kojem se iznosi sadréa epa po pjevanjima. Ep Je namijenjen hrvatskom puku koji ne zna latinski- jezik je spitska ZakavStina Maruligeva doba. Grada epa je starozavjetna Knjiga o Judit (3idovska Ludovica Judita ubija asirskog vojskovodu Holoferna i tako spagava svoj grad Betuliju) - na temelju bibljske grade | Maruliéianosi aktualnu nacionainu poruku (opasnost od Turakal, Judita je biblijsko-vergilianski ep oblikovan na temelju dviju tradicja: antiéka tradicija_ (od Vergilja Marulié preuzima knjizevnu vrstu i postupke: invokaciju, epske digresie, linearnu simetriénu kompoziiju ~ u prva tri pjevanja opisuju se Asirci, u druga tr Judita) i hrvatska tradicija (od hrvatskih srednjovjekovnih pjesnika ,2atinjavaca” Marulé preuzima stih dvostruko rimovani dvanaesterac, kréansku temu i svjetonazor te zaziv Boga u invokaciji). | 1 | | | Judita (fidovska udovica), Holoferno (asirski vojskovoda), Nabukodonasor (asirskikral), Abra (Juditina sluzavka) | | E ‘Sadriaj epa po pjevanjima: 1. oholi babilonsko-asirski kralj Nabukodonosor, nakon pobjede nad kraljom Arfaksatom, Salje vrhown svedenikodut jos nekolko dana éetati Botju pomog, prekorava th udowca Juda ~ 4 Juda odlugue oi Holofernov logoru rat svoesitavke Abe, mol se Bogu, odjeCom | nakitom istic HepotKojom ju je Bog obdario (a koju Je do tad preva siomnom udovékom edjeCom) 5. u logoru Holter pripema veteru za Judit, prekomyjeo fede | plete pan rasp Judta ga Ubi, odreke mu glavy | nakon powatha je postav na gradske zine ~ 6. obvabreniBetlon ize i god, Fcbfernove vost be naton fdovskepabjede vis sven dolar pozdrav ud, Juda oda veruzlem dase polo Boe, akon tga sevrotou Beli gdje do 105. odin, nakon smrt Beto fe oplakuj 7 dana | Jt je nostel| Marlee rtarskog sjetonarora (pabotna,bogobojeane, skormn, sper je Htovat sea last narod jer), | 2 Holofemo.simboltre negative Hueske osobine(porotan,okvuan,nepravedan Kikai). U luda Bk Maule unos suvremena | fenesananaobijetia. (tna Je epota opera detlino u perarkiiim frazama) i nacinaina obiledia.(Marulépreko ute fl | | hrvatskom narodu ultra nady u mogucnost olpore pro Tuaka Koj su veénadomak Split s Marko Marulé - krugu (ime: Marcus Marulus Spalatensis) - njegova su djela spo) hur na latinskom jeziku:Pouke 20 cestit Zivot s primerima stéic, Moruli¢aSplanina papi Hedrijany Vi, Davide ae vats (1450. 1524.) - najveti pisac hrvatskog humaniznfaj renesanse - pripada splitskom humanistiékom lstitkog obrazovanja i kr8¢anskog odgoja - dicla listor, Pedeset pri¢a, Pismo gospodina Marko ku: epovi Judita | Suzeno, religiozna pjesma g(Ozolima, satiriéne pjesme: Anka satira, Poklad i Bobri nave! domaljubne pjesme Molva suprotiva Turkom i Tuzenie grade korizma, Spovid kaludric 0 sedam smartnih grihov. Jadita je prvi umjetnigki spjev napisan (1501.) i tiskah, (1'521.):ha hrvaigkom jeziku. Ona oznaéava potetak hrvatske umjetnithe | kaijifevnosti i po no njoj je Marko Marulié prozvan ,ocem Hfvatsk agree Sin don seth korumenib, pottovenusuarsty goepine kum mo ig] dom Dujme, pata pismastarog Testamelnt, namin se na history one poztene i sete udovies lute | peoheloga Ofer, koga ona ub cslbodi sru zen israeskujur od | advel pei. Tu histor to lize nw pomet dou sti] maim) jk), neka ju body azul on ki nisumauérikige | Itiske abi djthe. | (-) i Eve bo histori tj svedoh uversh po obieaju natin anova joe po rakonu onih st Matko Marulié inpoet. 1. Kojemu dijelu Marulieve Judite pripada ploteni ulomak? 2) pogovoru ») prvomu pievanju ©) predgovoru 4) Eestomu pjevanju 2, Sto je nadahnulo Marka Maruliéa da napiie isitu? 4} imska mitologlia_c) novoxavjetna pris »b) starozayjetna pra) gréka mitologia 3, Komu je Marulié namijenio svoj djelo? 2) onima koji gna latinskic} dom Duma »)onima kojine zmajulatinski é) pjesnicima 4. Tho su bil zatinjaue? 2) rvateki srednjovjekovni pjesnii ') taljanski srednjovjekouni pjesrici «} nepoznattrimskipjesrici @) nepoznatistarozayetnl pesnich 5, Kako se zove voskovoda koji opsjedaJuditin ead? 4} Nabukedanezor _c) Holoferno ») Ramzes 4} Abraham 6. Sta se dogada s vojskovodom na kraj dela? 2} pobjecnigk uaz w grad b) pogiba v borbi «) zalubljue se uJuditu d) ubijen je Satoru 7. Na ko ezik mist Maruliékad ga nazivanatim? 3) Zakavsko narle_c atinsk jerk b) Stokavsko narjetje staroslavenskl jerk 8. Na koga se, kako sam kate, ugledao Marulié put djelo? 4} na starozavjetne pjesnike i zainjavee b) na staroravjetnepjesnike i svoje suvremenike 6) na antigke pjesnike i zatinjavee 4) na antike pjesrike isvoje suvremenike 9, Kako se zove knifevna usta u hoje je pisana Judita? ‘a}vitezkispiev —_¢)bibliskl ep ») reiziazna poems.) nacionalna epopela 10, Kakvi je stinom pisana Maruligeva Judite? 2) duestruko rimovanim dvanaestercem ») stihom bugartice «) dvasteuko rimovarim desetercem 4) epskim jedanaestercem 11. Koja su obiljtja Marulgeve Judite '2) krSanshi svjetonazor, abor teme rarodnijenk 1) opie hikova, narodn! jezik klasiéniuzer «) bran sujetonazor, latins jezik asin uzori 4) abor teme, opis likova latins jezik 12, Kojemu knjtevnomu krugu pripada Marko Marulie2 a) splitskomu ) barskoma ) éubrovatkomu 4) zadarskomy 13, Koju turdnju mofete povezats razdobliem 2) Renesansa dotivjava whunac izmedu 1600. 1640. b} Renesansni psc stvaraju po vzoru ne antidkethumanisticke pisce. ) Renesanzn psc ilu iskljtwo na Fatinskome jezik. 4) Renesansa posebicenjeguie reliiozny oem melodramu. cNerna baleg puta de wspjtha Uy waite pomed bit de manje teiho.»‘atin padckegy TRINOM d.o.0. © pripreme za drizavnu maturu i prijemne ispite Ne Sal catsel eataeisas DRAMA Re nora THETA | Hanibal Luce Robinja arama 3 Gra plsaa Bosrukerimovanim dionaestercina > jek je kava rete otoka vara # nedto Stokavskih obiljeija bog dubrovatkog utjecaja - mjesto radnje je Dubrovnik. | Tema je iz suvremene druftvene stvarnost, a likovi su potomci slavnih povijesnih osoba: Kéer bana Viaska zarobili su turski | pra | Guur'paje mennsesutni ugorsk ka panuso nagredyonome Woe pronode eslobodU ptragu ze Rebjom kece | Iatta | a deren, nt sey fon Der, he oben Prova w Dbl def gua nude | , trotaj reodjeven irgorceonratgoarasobijom fers fe jer d go ona vel. Robe mu price sabi | rama Jjabovi za Derentina. Derentin otkriva svoj identitet, placa otkupninu i sljedeéeg se dano slovi njihovo vienéanje, Drama | zavrfovo Derentinavom zahvalom Dubrovniku. | Ideja drame temeli se na odnosu ropstvo -sloboda i povezana jes turskom opasnost (Robinja predstavijasjevernu Hrvatsku, | a Dubrovnikje_simbol slobodnog grada) Nikola NaljeSkovié vena | arin rte > skup- drama v5 rove ~ pina u prot~ zap hada tubo doje ml stan ko prevzet aie | sui Plautove drame Skrtac, alu obradu DrZié unosi orginalneelemente (ikovi imu domaéa imen: Skit starac Skup, =— 2aljubljeni mladié Kamilo, lukavi sluga Munuo) - Drii¢ prikazuje suvremene dubrovacke prostore i ljude (plemice, trgovce, | sluge, sljake.) L Dundo Maroje " Biore Dre: Racimio i Uubmir —> prva hevatska pastoral (pastiska elloga) | pastrske | Dominko Zlatarié:jubmir—> priievod Tassove pastorale Aminta igreit | arin Dri: Titeno, Venera Adon, Grfula (Plakir) > pastorale s elementima seljacke lake (idléni pastoral sujet pastorate ubrovatkogazaleda, 3 pokladnaigra | Matin Diié: Novela od Stanca | “cramsio | MawoVVetvanoiéUstisuteBktstov, Od poroda ciov, Kak Baroda, Pasi Rare, ; | prikazanja | ‘suzana csta (bibiske terne) iaotta ve Weiononi Oe, Bena a ‘Marin Driié: Hekuba (prema Euripidu) Dominko Zlatarié: Flektra (prema Sofoklu wapeciia Novela od Stonca ednotka oprah ops Fionn dnsetecina pos ames (ane a piru MartolceHajinove) ~ polled igre Cdvjo ¥ Bubrovrike jedne potladne, kernevteke nod) Slementime pastoral novela = fla kojom dubrO¥sehi lade MiRe, Vaho, DEve | maskaresie kergavaj por arog | fokoverng hercegovathog slat tea) | - Radnja je utemeljena na antitezama starost - mladost, ee stad. Sukob starosti |: mladosti najavijen je je ve u uvodu kad dubrovacki mladici _govore o svojim konzervativnie ogevima Koji su zaboravil da s@p¢ko¢ ion bil ad obiesn ‘ito, Vioho 1 Divo {dubrovatk lad, Stonae(hereepovadhl slik) dubrovathe maskare Miho, Viaho i Divo sretnu seu karnevalskoj not, Sele te sabaviti te odie prrediti Eau (novela) na raéun starca koji je dofa0 w | grad prodati kozli¢a I sir, ali nije naéao prenociite pa se smjestio pored fontane. Maskirani Divo predstavija se Stancu kao bogati | trgov2,jednostavrim govorom pridobje niegovo poverene | ispriga mu kako se uz pomo¢ vila pomiadio, Lakovjrni mu Stanae povjerue jer kod kuce ima mad Zenu zbog koje se Sli pomladt,Dolare dubrovaéke markare ogevene kao vl, ue pjesmu + ples ostigny Stancu brady, odnest mu rob (a estan novac 28 nj + ostave ga sammog ws dubrovadkoj nod. Sarees eaingkenviskom | sata da je prevaren, ‘orgulja’u dubrovatko) katedrali rektor diju kava u ‘Marin Driié ~ (1508. -1567,) - potjete iz gradanske dubrovatke obitel or i Bubrovniku, studira pravo u Sienni gdje je vicerektor Sveutilista, alli glumac u predstavame, dvije godine pratitel je austrijskog rofa Rogendorfa na putovanjima w Bee i Carigrad, pred kraj ivota pe urotnigka pisma toskanskom vladaru Cosimu de Medici Pane i poziva ge da mu pomogne u rubenju dubrovackin plemica svlasti. Ne primivli odgovor, umire u Venecji, gdje je pokopan. Pjesnik (u mladost pie petrarkstitke pjesme), Dramatigar:pastirske ig (Teno, Venera Adon, Gri2ulo), komedi (Novela od Stance, Oundo Maroje, Arkulin, Skup, Ouho Krpeta, Bjern,Tripge de Utolée), zabranjena tragedija Hekuba. 7 Dundo Maroje ~ komvedijau tinova ~ igrana na pokladama 1851, u gradskoj vjetnici - zaveletak je egubljen (dopisao ga je Mihovil Kombol). Ima 2 prologa. PRV PROLOG isgovara negromant (Zarobrjak) Dugi Nos Kol je datao iz Velikih india (zemlja rmagie) i koji Dubroveanima otkriva jedan sekret (tajnul: na putovanju u Stare Indije (zemlja na kraju suljeta) vidio je ,r3j zemaljski,idiliéan sujet pricade v kojem tive Judi nozbil blag thi, mudr, razumni, epi, iskreni). U taj svijet negromant (arobnjaci) donose nakazne kamene figurice fivotinjskog ingleda ,obrara od mojemuce, od papagala, od évirats, od barbaéepa, s nogami od | aplje". Zene za rabavu ele o2jeviifigurice i negromanti to utine jer su lakomi za zlatom. U potetky novi judi zabavijju jude nazbil ali se potinju mnofiti | ugrotavati jude nazbilZelei im oteti njihovo gespodstvo, S vremenom njhova se tjelesna ruinota izgubila, ali je duhovna hnakaznost ostala, Te pokvarene, 2, lakome, rasipne | Skrte jude Dugi Nos naziva lit nobvao. DDRUG! PROLOG govore glumci Pomet-drudine (otkrivaju dase radnja komedije Dundo Maroje nastavija na izgubljenu komediju Pornet} “Nema Uohet pote do wip jeba, Uy nai poored bt de mane The.»cing 5 {RIN ds © prem dri nahin pe TRINGM Py UREDE I NASTAVA: Sr cst 24, Zeb ‘nian, TEL 0/4672 404, SH 0951099309 dundo Maroje (3krti starac), Moro (rasipni sin), Laura (rimska kurtizana), Ugo Tudegok (Nijemac), Pomet, Popivo, Bokéllo i | BZ Petrunjela slug), Zidov Sadi riensitrgovac) LEG “ornament panje sano i Une jon snes (a iinet bitin Kotrann, Trips Kotrnin, Pera). tow su yjerno govorn okarakrinan: Pome sesh sien | latinskim jezikom, Petrunjela govori mjeSavinom hrvatskog i taljanskog jezika, Dubrovéani dubrovatkim govorom, rimskl trgovact { gostioni¢ari talijanskim jezikom.. Radnja se temelji na dva zapleta: oko novca i oko ljubavi. Dubrovatki trgovac dundo Maroje dofao je sa slugom Bokiilom u Rim da nade sina ‘Mara kojeg je poslao u Anconu s 5 000 dukata da kupi tkanine za prodaju. Cuo je da Maro u Rimu rasipa novac na kurtizanu Laur, kojoj istodobno bogatim darovima udvara i njemazki plemié Ugo TudeSak. Skrti otac i rasipni sin tijekom drame glume da se ne prepoznaju pokuSavajuéi prevariti jedan drugoga, a u njihovim igrama sudjeluju i sluge: Marov sluga Popiva pomaie svom gospodaru, a Tudeskov slvga Pomet porate dundu Maroju. Obojica, | Popiva i Pomet, zaljubljeni su u Leurinu sluskinju Petrunjely. Skt, rasipni, lakomi likovi u drami predstavijaju ,ljude nahvao", a Pomet je jedini ,éovjek nazblj". lako je sluga, prikazan je kao idealni | renesansni Covjek koji ima judicijo" (inteligentan je), koji se ,2na akomodavat” (prilagodliv je) i ,2na biti pacijent”(strpljiv je). Istodobno je _vjertouz" (pun vrlina). Samo je takav Zovjek ,kralj od Ijudi" i moe ,renjat na svijetu" (vladati sijetom). Pomet vjestim zapletima okrege srecuy (Fortunu) u svoju korist jer kao renesansni Zovjek voli usivati (da je hedonist dokazuje i njegovo ime Pomet Trpeza}, all pri tome mislii na opeu | Korist. Kad sarna da je Laura hogata kéi jednoga Nijemca i da je Marova zaruénica naslijedila bogatstvo od tetke, Pomet to vieito koristi 2a sretat kraj gotovo svi likova. Hrema Kombolovo] dopunl Ugo Tudesuk dobiva Lauru, a dundo Maroje se sa sinom Maram injegovom bogatom ‘aruénicom Perom vraéa u Dubrovnik. Pomet dobiva novéanu nagradu i Petrunjelu, a jedini gubitnik u drami ostaje drugi sluga, Popiva koli je inteligentan (lukav), ali mu nedostaje morals. | | Utikovima se iznos! DeZigeva vjera u iznimne, sposobne, pametne, jake, odluéne ude iz puka (sluga Port) koji | | ‘opake, pokvarene , jude nahvao" (dubrovacke gospodare, plemice) Poromo provtejte prilofeni tekst odgovorte na shedeca pitanja. TAPLE: woiea od Sences [ature (0) x Marin Drtié - u Pometu kao sposobnom, jakomn pojedincu~Driié iznosi ideje renesansnog filozofa Machiavellija (tv. ue makjavelizam). Istodobno, promjenom Pometova drutvenog statusa (na kraju drame on je odjeven kao plemi¢, u barSunu, s ') Hanibal Lucie 1. Tko je autor dela iz koiena ie tekst? ) Mati ee .ogu pobijediti nesposobne, 8, Kojim je stihom pisana Novela od Stonca? 2) dvanaestercem 1) dvostruko rmovanim dvanaestercem «) heksametrom 4) epskim desetercem sive | bora ob, june! Sosy tat) sa? 2 sag Peeper mpc O} neuer a) siren STANAC 2drav, mili mo) braze, ovo ni sam ne znam! | Sinagka v ov grad ullezoh éestt, | korn ni star ni mlad ne je me pret | na stan svoj ter, ne nav kud se inud svrmut, | levodtidoh ove uprav da bib podinut Studena vodica umjesto pr'atelia © termi je drufes, a kami poste ‘meni nije spat nego bdet I avi | danicu situ 2vat da bil dan objav, ‘wnoénoj da tmasti2loZinac ki mene | ne bude pola kon vode studene. | Teiak sam donio: kozlec, grudicu cd ita sam onéas mnio primiti aspic (Oydi sam toj ako}; ma nu mi kati saa thos, brate mo), ert sam veomi rad. | oavo '5 Gacka sam trgovac, goved!trgujer, 1 i pritio lonac, dulan se ne Cujem; jputujem na suho, more mi drago ni, | spim suha na uh, ao mi se ne sn: Uveru ne davam, jamac se ne hitam, ra vrat ne prodavam, mo'e paste éinim sam sTanac esti se kales ti obrazom svtlim | Fdebrom pametiitvojim tegom tim. | pave | te meri ja gor nebeske vise, | nipamet manor te] morske dubine; ‘sijeduudaram, lake gai, | Sam sebe ne varam hode Unevieu 3. Kojip 2), van Gundulé Fine Palit bb) Angun Kanitléitjudevit da}. Gaitteturon ion ni 6) Peta dori Petar 4, Koj jod nave Novel od Stone = a) Skrtac iSveta Rotalija 1) kup Dundo Maroje €) Dubravia Osman 4) Plaine: Robina 5. Kojo knitevnoj st pipada dele ojegaje tet? 2) proane} 1) shuren} plsa0 autor ©) lirsko} 8) deamskoj 6, Sto anadi ret novela unastovu Novela od stonea? 4) Sala b]razgovor cl anegdota J) pita 7. Zaft je Stanac dotao u grad? 3) da bi ulivao ukarnevalu 1b) da bitrgovs0 «da bse pomladlo 4) da bisezabavjz0 4. Kakav je Standev stil govora? 2) jednostavan i prestadutan ») kigen dvosmislen ©) metaforigani nerazumliy 3) sloten | vobraten 11, Kako se Div predstavio Stancu? a} aostotar bao livar ‘kao tgovae d} k90 pute 12, Na temelju koja se kontrastaratvija dram sukob u Novell? a} mufko Rensko _) starost~mladost b)Skrtast-rasinnest 6) epota—rulneca 13. Gdje se dogada radna dela? 3) u Rima «) uDubravi b) wubrovniky 6) uVenecih 14, Kako zavtSava Novela od Stonca? 2} Stancu se spun Fela, i} Gradska strata sve je rastjerata, } Maske su nasamaril Stanca 4) Trgovina je uspjetno obaviena. 15. Sto anave Dilvine rij na vrot ne prodavon? 2) trpuje ber razmijanis 1) promiliaprije trgovania 6) tepujudi fe prevait €) ne tule s nepoznati 16. Za8to su urijetina protein” inostaulien’glasovi? 43) 2bog istoga brojaslogova ustihovimo 1) 2bog govorne karakterizacje dramskogs Yea ) thog metaforignoststihova 4) zbog tadanjegs pravopisa 17. Kaka se nazivaju bli imenica vodicat Lit . | rutico? asap ri na 2) simbol « epiteti ade w nevi hodedt umrake b] augmentative —d} deminutivi Nona lakes jute do wapjeha, Uy make joined BTTRINH * wi. trinom. he i= ca Ponovine HRVATSKI HUMANIZAM I RENESANSA. 1. S abvicom na brojna idanja i prjevode, prvim bestselerom hrvatske knjifewnosti smatra se: 8) Evangelistarium ») Davidias «) De intituone bene vivendl per exemple Sonctorum 4) Judita 2. Sjevernej Hevatsko)pripada latnist: 3a} Antun Vranéié ja Crjevie ) Wan esmigki ——_) Jura} Sigoré 23, Koji grad ne spadau sredita hrvatske renesanse: 2a) Zadar) Hvar ¢) Rijeka} Dubrovnik 4, Koga smatramo ocem hrvatske knlievnast: 2) Marina Driiéa ) fvana Gunduliéa b) Marka Maruliéa 4) Ivana Cesmigkog 5, Krégansh svetonazor Maruléeve Jute, dug je: 2) vergijanskoj tradi ')stedrjovjekovnim 2atinjaveima ) doleesiinovistima 4) religionnom fanatizmu srednjeg veka 6, Maruliéeva Judita pisanaje 12) brvatskim jetitom, Zakavskim narjetjom b)_hrvatskim jesikom, 3tokavski narjegjem 6) talijanckim jeikom 4) atinskim jezkorn 7. Najrasprostranjenistih hvateke renesansne poet e 3) dvostruka nmovani dvanaesterac &) bugarstica 6) simetréniasmerac A) deseterae Tiida WAZINA Na matur se od vas Ocehuje da Ops niegow poet sts obi. + VISA RAZINA: Uz sve navedena od yas Se otekule ida objasnite barokniodnos prema teri vata, smn | fubav ‘TRINOM 4.0.0. © pripreme za deFovnu maturuipejene ispite LUREDI i NASTAVA: Strojorsha cesta 24, Zagreb TEL: 01/6672 404, GSM: 095 1333 339 8, lnvan granica Kali, petrarkizam se najanije javjau renesansno} poeril ©) Francuske —d) Hrvatske 3a} Portugala_b) Pojske 8. Plesma Blazen cos hip. paratrazaje Petrarkina soneta BlaZen nek" don je, imjesce iljeto. Njezin autor Je: a) Diore Drie ) 5ibko Menéetié ) Nikéa Ranjina dl) Mavro Vetranovié in nije pisvo petrarkistidku possi: é <) Siko Mengetié 10. by) Nikéa Ranjina 4) Manibal Luce 41, Ranjinin 2borik je: a) zbirka pjesama Nikie Ranjine 1b) 2birka pjesama Ranilninihsugradana koje je on prikupio )__najenaganija zbrka hrvatskog Kasicizma 4) najanaésjnia abirka hrvatskog baroka 12, 0 ,rasuto) bani" usvom romanu Planine pjevao fe: a) Petar Hektorovié —c) Petar Zoranié ) Dinko Ranjina 4) Sitko Mendetie 13, Sta povezuje djela Planine | Ribane riborsko prigovaranie: ') Oba su romani ) Uubavne su tematike ») Opisuju putovanje. —_—_d) Govore o rasutoj basin. 14, Nie pasticskih Drivin igara ne pripada: 3) Grfulob) Tieng c) Hekuba dl) Arkulin 45. Drie dvameprolosima popratio svoju komedi . 3} Novelo odStanco——«)Skup 8). Dando Moroje 8) Arkin 16. Koje je rf detow potpunost gubleno, a spomine seu Prolog, Bundo Marja: €) Plakir 4) Pomet 9) he 17. Pru hnvatsku dramu Robinja napisao je: ue) 'b) Pjesniuvene Pelegrinovié —¢) Marulié d) M4. Drie Barok ~ razdoblje nakon renesanse— java se krajem 16. st. Uvremenu katolitke obnove (protureformacije) ~traje u prvoj pol. 17. st. — Ime mu potjege od portugalske jet barocco neprirodnosti i nesklada, Barokni je Covjek podvojen izmedu svoje svjétovne prirode (Jelja za uzivanjem) i straha od viastite prolaznost biser nepravilna oblika i nevelike vrjednosti), zbog pretjerane stilske kicenost, (utjecaj Crkve} - nasuprot renesansnom racionalizmu javija se interes za mistiéno, tajnovito, iracionalno. U knjizevnost se vraéaju religiozna i refieksivna tematika, a glavna je tema prolaznost ovozemaliskog. Zivota koja se ostvaruje motivima Yenske ljepote i lubavi Barokni dodivljaj svijeta i barokni sti (kigenost, gomilanje stlskih figura, kontrast, antiteze, alegorija)jauljaju se ve¢ potkraj renesanse, u prijelaznom razdoblju pod nazivom manirizam njegovim se predstavnicima smatraju M. de Cervantes iW. Shakespeare, Xnjifevni rodovi i vrste ~ u URICI se javjaju pjesnitke barokne Skole: gongorizam ili kulteranizam (Spanjolska), marinizam Italja), precioznost (Francuska) i eufuizam (Engleska) — omiljeni je pjesnicki oblik RELIGIOZNA POEMA {Ivan Gunduiié, Suze sina razmetnoga) — UEPU se obraduju povijesne teme: Luis de CamBes (Luzitanci), Torquato Tasso (Oslobodeni Jeruzalem) i wan Gundullé (Osman) ~ dram se spajaju govor, glazba i ples pa nastaje MELODRAMA (prethodnica opere) Barokni raskoéni, ukrafeni stil poste se gomilanjem stilskim figura pri tome se pjesnici slude konéetom {concerto = stilski postupak v kojem se usporeduju, spajaju na prvi pogled nespojvi poimoui i predodibe s cle da se pokate pjesnikova domiilatost) Nacionalne knjevnosti | Luis de Gongora -nsiveti Spanjolsk barokni pjesnik- pjesricka Skola kulteranizam - pige poezijy 22 weene ljude (iat. ulto ugen) -u prvom planu nije sadriaj (tema), nego izraz (stil) koji je telak, neobigan, zagonetan i uzvigen {neobiéne metafore, SPAMOLSKA | ssporedbe i hiperbole, neobigan poredak let) 16.137. = alatni vik Epanjlske knjfewnost Pedro Calderén de Ia Barca rite tev, komedi pasta i mata Nema lah pola da wipjeha, ly nan pomed 64k mane Hike.» najveti Spanjoleki barokni dramatigar 500 fanosi baroknu misaa 0 prolaznosti nestalnosti ivota: “Sto je Zivot? Mchnitanje. / Sto je Zivot? Puste sanje, / prozna sjena Sto.n05 ovl./0, malen je dar nam dan, / jer ov Zivot ~ to je son, /A son Su i sar snovi uw piesmama Sot no 2voniku, Pjeséeni sat i Na grobu vojvotkinje od Lerme obraduje temu prolaznost judskog Zvota | fenske jepote. Kasnije njegova Skola dobiva nazlv gongorizam. pife povijesne i filozofske drame - u drami Zivot je. Lope de Vega -reformira Spanjaskw komediju u duhu puekog kazalisa (grada iz fivota, dinamiéna radnja i zanimljvi zapleti)seers “TRINOM do. © pripeme 2a deems mtr prj pie TRI 36 UREDE | NASTAVA: Storia cent 24, Zogre ‘nein he “el. 01/ 6572408, GSH: 095 1393 333 Giambattista Marino - pjesnizka kola marinizam - Marinovo pjesnicko geslo Ci je pjesnikov do zovudi ostvaruje se | srauua neobignim metaforama, zvuenim efektima, konéetima, antitezama, paradoksima, hiperbolama, igrom rijei - sadr2aj je u | | drugom pianu, 2 obuhvaéa reziite teme: liubav, produ, umjetnost (npr u pesmi Fjevaé pikszuje slavuja koji se natjete | svojom jekorn ), prolaznostljudskog Zivota (npr. pjesma Ljudski Zivot zave3ava stihom: ,od zipke pa do groba samo je Korak"), | Torquato Tasso - barokni ep Oslobodeni Jeruzalem: vergiljanski ep u 20 pjevanja - Gunduliéey wzor u pisanju Osmana - strofa stanca - na povijesnoj podlozi opsade | osvajanja Jeruzalema u Prvom kridarskom ratu prikazuje se ubavna priga | famedu kriéenskog junaka Rinalds i poganske éarobnice Armide - nakon napada inkvicje Tasso preraduje ep u duhu katolizke obnove i naziva ga OsvojeniJeruzaler. BAROK U HRVATSKOS KNJIZEVNOSTI Kniigevni se Zivot oduija u 4 regionalna knjizevna kruga: a) DUBROVACKO-DALMATINSKI KRUG —> prevladavaju djela svjetovne tematike ~ iznimke su vrlo popularne RELIGIOZNE POEME ili “plaéevi", pisani u obliku dugih ispovjedno-pokorniékih monologa pokajnika: van Buni¢ Vutie, Mandaljjena pokornica; ignjat Durdevie, Usdesi Mandalijene pokornice; “> Ivan Gundulié, Saze sina razmetnoga. ivan Bunié Vudié:lirski Kanconijer Plandovanja s jubavnim ireliglozno-misaonim motivima - u ljubavnim pjesmama spajaju se-senzualni | anakreontski motivi s motivom prolaznosti - u stilu se odituje utjecaj petrarkizma i manirizma (konéeto, URIKA | metafore, dosjetke). Pjesme: Nemo), nemej, ma Ljubice, Turda je vil moja tvrdega mramora, Prsi ima od leda vil moja gizdava, Slatka duo mom divotu, Vrhu smi. 1 ] | | i barokni plesk - dela prijevod bibs psalama pod naslovom Pte slovinski | Ignjat Durdevié: posijednyi dubrova rukopisna 2birka Pjesni razlike u kojoj su sakupliene duhovne, liubavne i druge pjesme (Vili neharnoj, Roklici koja je sumnjita bit iubjena, \Jubovnik rasréeni, Uubici suncu sIiénoj, Posila slku svoju gospodi, Slici svojoj u ruci gospode) - napisao je komiénu poemu Suze Marunkove. ivan Gundulié: Osman barokni ep u 20 pjevanja (14.1 15. pjevanje dopunio je ivan Maluranié)- strofe su ketrene, stih | epika | osmerac. Tema je iz aktualne povijest: tursk sultan Osman I, Koj je nasilno do8a0 na viast, dodivio je tezak poraz U Ho¢imsko bitki 1621. g. Skuplia novu vojsku da ponovno krene na Poljake, no protiv njega pobuni se vojska (janjiéari) surgne ga s viasti. Osmanova propast simboliki najavljuje propast Turskog Carstva, a pobjedom Poljaka nad Turcima isti¢e se Gunduligev barokni slavizam i kr3éanski svjetonazor u duhu katoligke obnove. U povijesnu radnju uklopljene su Gunduliceve barokne refleksije 0 protaznost fivota i nestalnosti svega liudskoga: "Kolo od srece uokoli/ vrtedi se ne pristaje: /tko bi gor, eto je dol /a tko dol, goriustaje." Lkovi: Osman, Vladislav, Kailar-aga, Ali-paéa, Sunéanica, Sokolica, i Krunostava, Korecki jramatizira legendu o kralju june Palmotié: Pavlimir~ melodrama > oslana se na Rronku pope Dukjinina tohofejem omivato Dubrouika Ivan Gundulié- u mladosti piSe melodrame s mitolo8kim motivima, kasnije ih se odrige nazivajuti ih “porodom od tmine" Arjjadno, Prozerpino, Dijana, Armida. Najznaéainije je njegove dramsko djelo > _Dubravko. b) KAJKAVSKI KRUG —> djela imaju vjersko-pouénu tematiku i nainjenu: rukopisni Pavlinski zbornik i djela Jurja Habdeliéa Zercolo ‘Mariansko i Pervi otca nasega Adama greh ) OZALISK! KRUG —> pisei ozaliskog kruga stvaraju na osobitom jéziku u kojem se mijeSajy tri narjezja (Zakavsko, kajkavsko, Stokavsko) Petar Zrinski (Opsida sigecko - ep uklopljen u djelo Adrijanskogd Mora sirena - Petar je s madarskog preveo ep svog brata Nikole obraduje temu Bitke kod Sigeta | pogibiju Nikole Subiéa Zrinskog); Ana Katarina Zrinska (molitvenik Putni tovarus); Fran Krsto Frankopan (u zbirci Gartlc za Cast kratitisakupljene su pjesme razhalike po tematic: od petrarkisigkih preko prigodnih do naboinih, 2 u pesmi Cvitja razmislenje iZolosno protuzenje abraduje barokni motly prolaznosti- osim ove zbrike napisao je ciklus pjesama po uzoru na narodne Dijacke junazke i nedovrSeni prijevod Molieréove drame Georges Dandin pod naslovom Jarne boat} _sadainj i raniji ivot u ofevu domu: dok kod njegova oca sluge five v blagostanju, on samuje gladan poput zvieri u | LFgy —nepoznatoj zemj, svinje su mu drustvo, planina dom, hladan kamen jastuk. Kao uzrok propasti navodi Zenu koja ga je zavela iepotom i odbacila nakon Sto je na nju potrosio bogatstvo. U opisu Zene suprotstavja se petrarkisticki dotivja} | | thew (kosa - zlatni pramen vrh ela, usta koralj lice - ruica, pogled - sunce, prsa - biel lijan) i protureformacjski dotivija} | (éena = zmija, utitak = grieh). Vise nego za materijalnim mladié Zali za duhovnim vrijednostima koje je izgubio: postao je rastroBan, | sebiéan, pokvaren .. i zb0g toga je lagublo prijatele. Spoznanje: U duhu pretureformacie pjesnikiznosirazmisijanja 0 iepoti koja razera.| brakove, zavodi nevjeste mladiée, prekida sveéenitke zavjete, pokreée ratove, unistava gradove jer je ,o%ima droga”, a istodobno | trjeina i prolaana (,vjetar, magla, sien, dim, nigta), 0 ivotu (,plav jedna” = brod kojim udaraju valovi sudbine; ,hip jedan” = prolazan kao trenutak), 0 smrti koja sne gleda nile lice (nemilosrdna je, sve uni8tava) i 0 vremenu koje je gospodar suieta (,na hipu se brieme | vi jedan hip je sve do smi”). Smt dijeli na fzicku i duhovnu. Fizgka smrt, ,smrt od svita’, ona je tek kratak wzdah. Duhovna smrt, | -smrt od due’, vietna je jer Tava govjeko bazenstva u raj Navedena rarmisjanja dovode do poruke 0 nuénosti pokajana u duh | | | | katolizke obnove: ,2gledaj gdi si, svid se tko si, ufaj, kaj se, mol, prosi”. Skrugenje: Nakon 3to je spoznao svoje grijehe, razmetni sin, | razmislia 0 Bogu i njegovoj dobrotl, Odluzuje se vratiti ocu i zamoliti ga da ga primi kao slugu. Plaguei,kaje se za sve grijehe. Dolazt k ocu || pada mu pod noge moleti za oprost, Otac g srdaéno dozekuje, pun ubavi wtiskyje mu poljubac oprostenja,odijeve ge wove, bijelu Dubravka - praitvedbs 1628. pred Knefevim dvorom_~ pastiskaigra ill pastorala (miesto i vrileme radnje: iin mitski prostor Dubrave u pogansko vrijeme boga Lera; tema: Iubavna;lkovi: past vile, sti satrce) - melodrama | {idiligan ugodaj ostvaren je glazbenim, pjevanim dijelavima) - kompozicija: 3 Zina (“Zinjenja") podijeljena na prizore | (-skazanja") - stih: prevladavaju osmerc i dvosteuko rimovani dvangesterci ~ sti, visok (uzvieni govor pastora) i nisi | jelementi humora u govoru seljaka i satira) Ideja (porika): slavjenje sigbodne Dubrovaéiic Roptbiike. Ribar iz Primorja, pastiri i vile (Radmio, Dubravka, Miljenko, starée LjuBdfog, Ljubmir, Zagorko, Stojna, skup postiro, skup vid sete [Ook Gato ik leah sr.) SF rd ne polar aor prem edu are Dobrave (= slobodnog Dubrovnika) i neslobodnog Primarja ig Dubravk, neg! su past i sai v nj zaljubjent | Zele je oFenit bog ne madi Zagorko napuita stado{zbog éeko ga prekoravaiu i pastc, Se boj da mu ubay ne¢e biti urvaéena dan KB e/auce potkupio lator, Droma zavriaveintervencjorn | boa Lera koji nepostedno prije obreda vienéanjaizaziva potfesW eri. U trenutku Miljenkova ulaska u erkwu treSnja i grmljovina prestau, to prisutn tumage kao jaan boii anak da Mijenko, a ne Grdan, treba Dubrovkom stpitu Brak. Drama zavrava ventanjem Dubravke | Miljenka i svetkovinom slobode kojoj sve€éni Biv prinos simboléalzavitni dar: pusta iz Kaveza ptice boga lub. Slide | {ga Miljenko s granom masline i Dubravka s ruticom te ostal,likovi, Zagorko, Divjak, Vuk, Jeljenka, GorStak koji u éast slobode értvuju svoje mane i poroke. Pjeva se himna slobodi Starac Ljubdrag pastirima donosi vijest da je Dubravko pripalt (erutom sb BEB Uttam bog le 8 osreb, vost 28 fs fot, | ett ed aes soe sre te tsi | Gundulié u Oubravki veliza slobodnu Dubrovacky Republiku. Kao plemié upucuje gradanima polti¢ku poruku: Dubrovnik moze ostati slobodan samo ako vlast astane u rukama plemstva. U duhu katoliéke obnove upucuje Dubrovéanima, prvenstveno plemigima, morainu poruku: kritizra viastelu abog hedonistickog fivota, neslignih Zenidbi, potkupliivosti. Poruku irige starac ubdrag (= sam Gunduli) koji nizom antiteza usporeduje stara, dobra, postena vremena i novo vrijeme u kojem se sve iskvarilo. Poruke su izrazene ALEGORUOM: pastiri = dubrovatka viastela, Miljenko = knez, satiri = gradani, Grdan = bogati dio gradanstve koji deli vlast, podmigeni suci = dio vlastele koji feli gradanima prenustitisvoja prava za novac, Dubava = Dubrovnik, Dubravka = dubrovatka vlast i slaboda, Dan slobode = Dan su, Viaha (drama je prvi put izvedena na taj dan), “naregene” i rasipne Vile = dubrovacke plemkinje koje misle samo na ukrafavanje, pastir Zagorko = dubrovaéka mlade¥ koja misli samo na ljubav. © an Gundulié - (1589. - 1638.) - Dubrovnik - najznatsjnili pisac hrvatskog baroka - iz plemicke obitelji- uiteji su mu bili Bb ssc! fodsojen w dubw Katokgke obnove ih protureformacie) - uhe i mine cut, sklon razmijanjv, duboko religiozan (nadimak Matica) - u djelima slavi Dubrovnik i iznost protureformaciiske ideje svog doba - pi8e dubrovatkim Stokavskim narjegjem jekavskog i2govora. U mladosti pide melodraime (4 saguvane: Arjadna, Prozerpina, Dijana, Armida} i lirske pjesme {aéuvan samo prijevod s taljanskog Ljubovnik sramedljv te dvije prigadne pjesme). Kasnije se odrige mladenatkih djela, drame naziva _porodom od tmine", 2 pjesme smatra "tastijem I ispraznijem”. U drugoj je fazi religioznl pjesnik: Pjesni pokorne kralja Davida (slobodni prepjevi 7 pokornigkih psalama - prvo Gunduliéevo tiskano djelo - 1621.), religiozno-meditativna pjesma Od veliéanstva Boijich i religioana poema Suze sina razmetnoga. Najrelia djela nastaju u tre¢ojfazi: melodrama Dubravka | povijesni ep Osman. Nena likes pte do wipjthe. Uy rae porno bit ce manjt Mike.»