BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

MIROSLAV BRANDT
SREDNJEVJEKOVNO DOBA POVIJESNOG RAZVITKA

UVOD

- feudalno drutveno ureenje je gl. karakteristika srednjeg vijeka tako da on nije

istovremen za sva podruja pa se ne mogu odrediti univerzalne granice srednjeg vijeka
- tradicionalno odreenje srednjeg vijeka je upotrebljivo u Europi, kraj srednjeg vijeka u
europi je 15/16.st. kada nestaje Bizantsko Carstvo, osmanlije prodiru u Europu, dolazi do
2. velikog raskola kranstva pojavom reformacije i prodora europskih utjecaja u
izvaneuropski svijet s nizom velikih geografskih otkria

GERMANI DO 2.ST.NK

- ivjeli su na podruju srednje i S Europe > Skandinavija, Danska, S Njemaka, izmeu

Wesere i Odre (I od Odre su bili Slaveni)
SKANDINAVSKI GERMANI
VANDALI > na otocima u Baltikom moru
GOTI > oko ua Visle
I GERMANI (skandinavski doseljenici > Danska, Nizozemska, izmeu Rajne i Odre
do ekih rubnih planina i Maine)
Z GERMANI (starosjedioci europskog kontinenta > J srednje Europe > Kelti)

- od 2/2 1.st.pk do s.2.st.nk germani ive u relativno ustaljenim boravitima, a onda se

Goti sele s donje Visle na S obalu Crnog mora ime je poelo novo ope kretanje koje se
pretvorilo u Veliku Seobu Naroda
- izvori:
Gaius Julius Caesar De Bello Gallico (51.pk)
Publius Cornelius Tacitus Germania (98.nk)
- Germani ive u trajnim naseljima, rodovskim selima, zemlja se dodijeljuje pojedinim
velikim obiteljima, nasljeuje se po mukoj silaznoj liniji, napredak u tehnici
zemljoradnje dovodi do poveanja uroda, stvaranja vikova i preduvjeta za postupno
naputanje kolektivnog vlasnitva, a i rodovskog drutvenog ureenja
- 2/2 3.st. razdoblje dugotrajne krize i graanskih ratova u RC > 253. Valerijan mie vojsku
sa rajnskog limesa > poinju masovne provale Franaka, Alamana i dr. Zgerm. plemena
preko Rajne, te Gota u Dakiju i duboko u unutranjost Balkana te zajedno sa Vandalima u
Panoniju
- sljedei val germana se pokrenuo nakon smrti cara konstantina velikog 337. > Franci
zauzimaju Toksandriju J od toka Meuse, Alamani zauzimaju Alsace, Goti vre pritisak na
dunavski limes
- o. 370. konana etapa napada germ. naroda na podruje RC koja je zapoela napadom
Huna na Gote u Pricrnomorju

GOTI DO HUNSKE PROVALE

- s.1.st.PK dio gotskog stanovnitva je napustilo J vedsku i preao na ue Visle odakle je,
pomiui se uzvodno, doao do Dnjestra, gdje su, u 2/2 2.st.NK sili sve do ravnica S
Pricrnomorja > tu su ivjeli Slaveni, Alani ... kojih je dio uzmaknuo na Z u valu kojim je
gotsko kretanje markomanskim ratom udarilo na granice RC, a dio je podinjen uao u
savez plemena sa Gotima
- 1/2 3.st.NK > podjela na Ostrogote i Vizigote granica je bila srednji i donji tok Dnjestra
- goti su odmah poeli napadati granice Carstva, u 2/2 3.st. prodiru preko donjeg Dunava,
a preko Crnog mora napadaju i maloazijsku obalu
- 257. rimske legije se povlae iz Dakije, a romanizirano stanovnitvo bjei preko Dunava >
porazi Gota u Meziji (269. Klaudije Gotski) i Panoniji (332. Konstantin Veliki) smirili su ih
do s.4.st.

1
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- pronalazak gotskog pisma pod utjecajem grke i rimske pismenosti, sa krima se iri
kranstvo > o.341. dolazi propovijedati arijanski sveenik Wulfila, porijklom Got, koji
prevodi Bibliju na gotski jezik ime omoguava irenje kranstva

HUNSKI NAPAD I POETAK SEOBE GOTA

- Huni su turkmensko-mongolskog porijekla i s.2.st.NK ih iz njihovog boravita sa I

potiskuje tunguki narod Sien-Pi, a sa J Kina dinastije Han
- uzmiui prema Z proli su preko Srednje Azije i p.3.st. prodrli u europsku Sarmatiju gdje
su do s.4.st.pokorili Alane, odbacivi ih u Panoniju, na podruje izmeu gornje Tise i
Dunava > Huni zauzimaju podruje od Dona do Kavkaza
- uskoro napadaju Ostrogote, dio kojih im se pokorio, a dio povukao na Z, na obale sred.
Dnjestra, S od Vizigota
- budui da su ih Huni idalje napadali, Vizigoti odlaze na rim. podruje, J od Dunava gdje
se naseljavaju sa odobrenjem cara Valensa (uskoro im se pridruuju Ostrogoti i Alani)
- to je prvi sluaj naseljavanja jedne velike barbarske cjeline na podruje RC na temelju
ugovora sa carskom vlasti, oni kao samostalna vojna cjelina ratuju u sastavu rim. vojske i
brane granice te za slubu dobivaju podruje za naseljavanje uz donji Dunav
- veina Ostrogota se ipak morala pokoriti Hunima koji su ve krajem 4.st. preli Karpate i
prenijeli politiko sredite svoje drave, koja se prostirala sve do donje Volge, u Panoniju
- u Panoniji, Dakiji i na S Pricrnomorju e razna germanska i slavenska plemena biti pod
hunskom vlau sve do 2/2 5.st. kada e antihunska koalicija predvoena Gepidima sruiti
Atilinu dravu 454. godine

SEOBA VANDALA, ALANA, SVEVA I DOSELJENJE BURGUNDA NA RAJNU

- Vandali u 1.st.PK na srednjoj (Silinzi) i gornjoj (Hasdinzi) Odri

- nakon dolaska Gota u 1.st. Silinzi odlaze u lesku gdje ostaju do 3.st., a dio Hasdinga ide
s Gotima prema Crnom moru, dok preostali dio bjei u SI Panoniju (od gornje Tise do
rijeke Maro)
- k.4.st. pokrenuti uzmakom Gota pred Hunima, Hasdinzi sa Silinzima koji su im se
pridruili (bjeei pred Burgundima iz leske) odlaze iz Potisja na Z, povlaei sa sobom
sarmatske Alane koji su ivjeli u ravnicama izmeu srednje Tise i Dunava, uzvodno uz
Dunav u Norik i Reciju gdje pod Stilihonom stupaju u vojnu slubu RC
- 406. odlaze u Galiju, 409. prelaze Pirineje i nakon 2 god. se u dogovoru sa RC naseljavaju
u Hispaniji
GALICIJA Hasdinzi + Svevi
BETIKA Silinzi
LUZITANIJA + kartaginska provincija Alani
- 416. u Hispaniju dolaze Vizigoti (kralj Valija) koji su u meuvremenu proli Balkan, Italiju
i stigli u Narbonsku Galiju gdje su prihvatili status federata i obvezu da ratuju protiv
Vandala, Alana i Sveva u Hispaniji
- Hasdinzi i Alani se udruuju protiv Sveva i proiruju svoj teritorij na J Hispanije > 429.
prelaze Gibraltar i odlaze u S Afriku gdje sa Rimom 435. sklapaju ugovor o svom
federatskom poloaju, da bi ubrzo zavladali samostalno i 439. osvojili Kartagu > 442. Rim
im predaje vlast u svim Safrikim provincijama

SEOBA VIZIGOTA I TOLOZATSKO KRALJEVSTVO

- 376. Vizigoti dolaze na podruje RC i naseljavaju se u Donjoj Meziji

- 377. pobuna Gota i pobjeda nakon ega barbari prelaze gorje Balkan i prodiru u Tesaliju,
ak do Carigrada
- 378. bitka kod Hadrianopolisa >Goti (Fritigern) vs RC (Valens) poraz rim. vojske (poginuo
car Valens), nakon neuspjele opsade Carigrada, goti pljakaju po cijelom Balkanu, sve do
Julijskih Alpa
- 382. RC sa Vizigotima sklapa mir i odobrava im da se nasele u Donjoj Meziji

2
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- nakon smrti Teodozija 395. i podjele RC, Vizigoti naputaju Meziju i pljakaju Epir gdje
im IRC odobrava naseljavanje, a Alariku dodjeljuje naslov vojnog zapovjednika za Ilirik
(MAGISTER MILITUM PER ILLYRICUM)
- u to doba su S Italiju ugroavali Alani i Vandali pa su Vizigoti pokuali iskoristiti priliku i
doi u Italiju, no Stilihonova ih je vojska prisilila na pregovore i o.401. se sporazumno
povlae u Istru i Dalmaciju
- 403. opet pokuavaju, nakon povlaenja odlaze u Savsku Panoniju
- Stilihona su, koji je bio Vandal, Rimljani optuivali da je u tajnom dogovoru sa Alarikom >
408. je osuen na smrt i izvren je veliki pokolj barbarskih vojnika u Italiji
- Vizigoti poduzimaju kaznenu ekspediciju i osvajaju Rim iz 3. pokuaja > namjeravali su
preko Sicilije otploviti u Afriku neuspjeno
- 410. umire Alarik na J Italije, a Vizigoti se Z obalom vraaju na S, prelaze Alpe i upadaju
u Galiju > Hispanija (Valija postaje kralj) > Afrika (opet neuspjeno), pa su u dogovoru sa
RC trebali oistiti Hispaniju od Vandala, na kraju su 418. dobili dozvolu da se nasele u Z
meurjeju Loire i Garonne (Aquitania Secunda), a kralj im postaje Teodorik I

- p.5.st. Huni su ojaali svoju dravu kojoj je sredite bilo u Panoniji, a obuhvaala je
podruje od Volge, preko J Rusije, Rumunjske, Ugarske, eke, Slovake sve do J i sred.
Njemake
- 445. Atila postaje jedini vladar nakon sumnjive smrti svoga brata Blede sa kojim je 334.
naslijedio strica Rugu/Ruasa > Huni du granica napadaju IRC koje im plaa danak
- nakon smrti Teodozija II (o. 450.), I i Z car odbijaju plaati danak to je Atili bio povod za
rat
- 451. Huni kreu prema Galiji da bi preko nje prodrli u Italiju > bitka na Mauricijakovu
polju (Katalaunska polja) Atila vs Ecije > nerijeeno Huni se vraaju u Panoniju

- vs Huna su se borili i Vizigoti i zbog povezanosti s RC su svom teritoriju pripojili Hispaniju,

s vrermenom ukidaju svoju podlonost RC i ire se na S do Loire i na I do Rhone >
TOLOZATSKO KRALJEVSTVO (475.) od Atlantika do Mediterana, od Loire do Pirineja,
zauzimaju i Provansu i H. Tarraconensis

- 475. germanski asnik Odoakar svrgnuo je Romula Augustula, Orestovog sina, posljednjeg
rimskog cara i poslao insignije u Carigrad

- Vizigotsko kraljevstvo je imalo slabu unutranju organizaciju pa je drava bila neotporna

prema vanjskim opasnostima > Franci na Loiri bili su katolici (Vizigoti su arijanci) pa ih
romansko stanovnitvo smatra saveznicima > 507. Franci prelaze Loiru i pobjeuju
Vizigote nakon ega ovi naputaju svoje posjede u Galiji, a sredite njihove drave
postaje Pirinejski poluotok sa glavnim gradom Toledom

OSTROGOTI OD PROVALE HUNA DO OSVAJANJA ITALIJE

- nakon sloma pricrnomorske drave Ostrogota, glavnina ih je pala pod hunsku vlast, dio ih
je izbjegao na Krim, a dio je pobjegao na Z, pridruio se Vizigotima i s njima preao donji
Dunav > dobili su pravo da se nasele u Panoniji, ali k.4.st. Huni prelaze Karpate i
zauzimaju I Panoniju 433. Z Panoniju, 441. Srijem > sa sobom su povukli i veinu
Ostrogota
- 452. hunsko-ostrogotski napad na Italiju > 453. Atila umire i drava se raspada, a
Ostrogoti zauzimaju podruje od Balatona prema SZ (do Dunava) > ks se uz dozvolu RC
naseljavaju u Meziji
- IRC ih je nagovorilo da poduzmu kazneni pohod protiv Odoakra, koji se proglasio kraljem
Germana u Italiji, i zauzmu Italiju
- 488. kreu uz Dunav i Savu i vj preko Siska, Ljubljane i Hruice napadaju Italiju, a
Odoakar se povukao u Ravennu
- 493. Teodorik i Odoakar sklapaju nagodbu, ali ga Teodorik na kraju ubija i postaje
mandatar rimskog cara

3
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- Ostrogoti naseljavaju dijelove S i srednje Italije Padska nizina, Ligurija, S Toskana; izvan
Italije > Istra, Dalmacija, S Hrvatska (izmeu Save i Drave), obje prekodravske Panonije
- Teodorik je max tedio interese rimljana pa je preuzeo samo carske zemlje, a
Ostrogotima podijelio samo one koje su ve ranije pripadale Odoakrovim Germanima
- Ostrogoti su preuzeli samo vojnu vlast
- postupno dolazi do imovinske i klasne razliitosti > nestanak rodovskog poretka
- dravno podruje se dijelilo na 2 prefekture Italija i Galija, sjedite prefekta je bilo u
Ravenni
- Teodorik, iako je bio arijanac, titio je interese i katolike crkve i tako stekao naklonost
romanskog stanovnitva > razdoblje blagostanja
- 504. ostrogotska vojska svladava Gepide u Panoniji, koji su se proirili sve do Save, i
uvruje granicu na Dunavu
- p.6.st. Ostrogoti zauzeli Alanovandalsko kraljevstvo, Vizigoti zbog opasnosti od Franaka
priznaju Teodorikovu vrhovnu vlast
- zbog unutarnjih sukoba oko podjele zemlje, romansko stanovnitvo postupno prilazi IRC-u
- car Anastazije, koji podrava monofizitizam to izaziva katoliku opoziciju, umire 518. a
nasljeuje ga Justin I koji se miri s Papom > progoni monofizita, 523. svi heretici se
iskljuuju iz dravnih slubi, ukljuujui i arijance
- Teodorik alje izaslanstvo u Carigrad da bi ukinuli mjere protiv arijanaca, no bezuspjeno
- 536. Teodorik umire > Atalarik/ regentica Amalasvinta pokuava popraviti odnose s IRC,
emu se protivi ostrogotska aristokracija (Teodat ju je dao ubiti 535., a Justinijan koji
pokuava obnoviti jedinstvenu dravnu vlast na cijelom nekadanjem podruju RC trai
od Teodata da abdicira) > 20-GODINJI RAT i propast ostrogotske drave

PODRIJETLO I RAZMJETAJ SLAVENSKIH NARODA

- pradomovina Slavena je izmeu gornje Labe, Odre, Baltikog mora, Dnjepra i Karpata
- osnovni temelj na kojem se oblikovalo praslavensko stanovnitvo je bila LUIKA KULTURA
nastala o. 1200.PK
- prije zavretka preseljenja germanskih naroda koji su Slavene potisnuli na J i JI,
sredinom ili potkraj 4.st., u 5. i 6.st. Slaveni kreu prema Z, prema Odri, Labi i Saali, ali i
u dananju eku, Slovaku i Z Panoniju > glavnina ih se zadrala u Poljskoj, Bjelorusiji i
Velikoj Rusiji
- prve pisane informacije o slavenskom stanovnitvu na J Rusije je u 5.st.PK zabiljeio
grki povjesniar Herodot iz Halikarnasa
- kultura ERNJAHOVO (J od Kijeva)
- izvori: 1.st.PK Plinije Stariji, Tacit, Ptolomej; 6.st. Jordanes

- 5.st. > provala Huna u Panoniju i povlaenje stanovnitva u Panoniju za njima, nakon
propasti Atiline drave, Huni se povlae k donjem Donu i Volgi, a slavensko stanovnitvo
se nesmetano moe iriti prema obalama Crnog mora i donjem Dunavu > 3 grupe: Veneti
(zapadni), Slaveni (u uem smislu; jugoistoni) i Anti (istoni) > Jordanes
- ve od k.5.st. spominju se na donjem Dunavu i u pricrnomorskim stepama kao nova
opasnost za europske granice RC Skiti, Huni, Goti, Kutriguri, Bugari, Slaveni i Anti > to su
zapravo samo Kutriguri, Bugari, Slaveni i Anti koji se javljaju kao nova etnika imena

- BUGARI turansko pleme koje je potkraj 3.st. u potkavkaskim stepama pogodio i raskolio
prodor Huna, ali poslije propasti Atiline drave oni su se opet okupili i formirali veliki
savez plemena koji je ukljuivao i njihove zapadne susjede Utrigure i Kutrigure (S od
Azovskog mora)
- dolaze u dodir s IRC i ve 482. se kao saveznici bore protiv Ostrogota
- od 90-tih godina 5.st. Bugari vie puta provaljuju preko donjeg Dunava pa car Anastazije
p.6.st. pred Carigradom podie tzv. Dugaki zid
- Bugari redovito prolaze podrujem izmeu donjeg Dnjepra i Dunava i to skupa sa
Slavenima koje su povukli u svojim naletima (zajedniki ih nazivaju Bugarima, od
Justinijana se Slaveni navode zasebno)

4
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- 540. Bugari i Slaveni prodiru sve do Dugakog zida, do trakog Hersonesa i u srednju
Grku
- 547.,551. IRC je zauzet Ostrogotima pa Bugari i Slaveni dolaze do Egejskog mora i
Dalmacije (IRC organizira napad Avara na Bugare i Slavene u Pricrnomorju)

LANGOBARDI

- dolaze s danskih otoka na podruje izmeu ua Odre i ua Visle, zatim sele na donju
Labu i 3/4.st. preko leske i Moravske dolaze u srednje Podunavlje i p.6.st. svoju vlast
ire na J Slovaku, J Moravsku, J eku i Donju Austriju

- pomau IRC u borbi protiv Ostrogota i 546. im Justinijan dozvoljava da zauzmu Z Panoniju
pod uvjetom da se bore protiv Gepida > na kraju su sami morali traiti pomo od IRC
- GEPIDI formirali su se od skandinavskih doseljenika i zaostataka Gota na uu Visle >
gornja Tisa > nakon odlaska Vandala na Z sele izmeu Tise i Maroa (tu ive pod hunskom
vlau do Atiline smrti) > osvajaju cijelo Ipanonsko podruje izmeu Dunava i Karpata

- 568. odlazak Langobarda u Italiju > osvajaju Aquileiu i pogranine utvrde u Alpama
- tijekom 569. osvajaju padsku nizinu sve do Apenina (IRC ostaje obala Ligurije s Genovom
i Savoiom, dio pokrajine Venecije i jadranska obala podno S Apenina s Ravennom)
- Pavia postaje prijestolnica langobardskog kralja Alboina
- borbe protiv veleposjednika i crkve, preuzimaju crkvene i dravne posjede (Langobardi su
arijanci)
- nastavlja se prodiranje u unutranjost Poluotoka (IRC ostaje Napuljski zaljev, J Toskana i
rimska oblast; Perugia najsnanija bizantska utvrda)
- poinju napadati franaki teritorij preko Alpa > nakon 200 godina 774. Franci unitavaju
langobardsku dravu
- poetkom 2/2 7.st. prihvaaju katolicizam, utjecaj Bizanta na Poluotoku slabi jer ih
Crkva vie ne treba

OSTROGOTI

- ostrogotska pripadnost odreujemo prilozima u enskim grobovima koje karakterizira vie

tipova luksuznih fibula, pojasne kope ukraene almandinima i rovaenjem, naunice s
poliedarskim privjescima i stilus igle
- muki grobovi nemaju oruje
- k.5. i tokom 6.st. lokaliteti na prostoru provincije dalamacije, na predalpskom prostoru
savije, u meurjeju save, drave i dunava (p.6.st. ostrogoti dre dalmaciju, italiju, norik,
dio panonije)
- nalazimo ili pojedinane nalaze ili male grupe grobova > kopa, par fibula, toaletni
pribor, no i osobni nakit

OSTROGOTSKI NALAZI KOD NAS

- KAI-GLAVURAK > uniteni ostrogotski grob

1 lunom fibulom (karavukovo stil, dat. o. 500. > najraniji primjerak fobule kod
nas)
1 rovaena luna
fibulapojasna kopa
2 monogramna prstena
- KNIN-SPAS > veliko groblje na redove 6.st., starosjedioci + Ostrogoti (pojasne kope
ukraene rovaenim motivom pleetenice, glineni prljen u ruci)
- SALONA > ostrogotska rovaena fibula + par tirinkih fibula, 2 cikada fibule, kaciga tipa
Baldenheim
- UNEI > ostrogotska kopa?
- BURNUM > ostrogotska fibula?

5
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

OSTROGOTI BOSNA p.6.st. rovaene lune fibule

Mihaljevii k. Sarajeva
Rakovani k. Prijedora > Alamani, ali se prije mislilo Ostrogoti
Peinska Rika k. Travnika
Han Potoci k. Mostara

OSTROGOTI SLOVENIJA
Kranj starosjedioci, Ostrogoti, Langobardi, avarsko-slavenski horizont
Rifnik starosjedioci, Ostrogoti, Langobardi
Ljubljana Dravlje starosjedioci, Ostrogoti (2 groba)

OSTROGOTI U ITALIJI

- dolaze 493.
- zadravaju pojedinane grobove i male grupe grobova i u 6.st.
FIBULE
s motivom spiralnih vitica i kuka (1/2 6.st.) > ovaj motiv se razvija iz karavukovo
stila koji se javlja na gotskim fibulama i kopama u Podunavlju u 2/2 5.st. /nalaz
iz Karavukova dat. solidusom Teodozija II (o. 443.)/
s motivom pletenice (2/2 6.st.) > motiv pletenice se javlja tek u Italiji
sa rebrima na nozi

NALAZI BLAGA

REGGIO EMILIA
- ostava obiteljskog nakita: cijeli niz prstena, mlai tip lukoviaste fibule (2/2 5. 1/2
6.st.), rovaene ostrogotske fibule (rn 6.st.), novac iz 2/2 5.st. (nije aktualan nego je
deponiran kao vrijednost)
- vrijeme ukopa okvirno 493-535. (vrijeme Teodorika i Atalarika)

DESSANA (5/6.st.) > ostava blaga:

- kloazonirane lune fibule na tom paru se dat cijela ostava
imaju zeleni cloisonn koji se javlja tek u 6.st. i 2-struku pletenicu
na rubovima su kabooni koji se inae javlja ju u kombinaciji s rovaenjem
na glavi fibule su ptije protome koje su zamijenile dugmeta
- kopa s plitko rovaenim ukrasom (tipino za Italiju) kabooni su u sredini > u klasinoj
varijanti kabooni su na rubovima >>> u 6.st. se javljaju orlovske kope - merovinke (s
2 glave), ostrogotske (s 1 glavom) > rade se na Pontu i preteno izvoze na gepidsko
podruje
- Au kscarska lukoviasta fibula s auriranom nogom i antikim sistemom zakopavanja na
glavi
- Ag lice 6-7.st., esto imaju kranske simbole, moda su sluile u euharistiji, a ne
javljaju se van kranskog podruja (npr. gepidi ih nemaju) > // u Suton Hoo
- prstenje
- igle

DOMAGNANO > 1/2 6.st. najvj uniteni grob

- bogat nakit > sokolska fibula (// Han Potoci k. Mostara), ukras za veo, naunice, okovi s
torbe, 2 Au ortbanda noeva

ACQUASANTA
- grupa od 7 grobova povezano s gotskim nalazima na srednjem Dunavu
- generacija koja je dola s Teodorikom 489.
- bogati nakit

6
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- velika poAu kopa ukraena rovaenjem, motivi spiralnih kuka, almandini, u sredini okova
ljudska maska, na bazi trna zoo maska
- Ag etvrtasta kopa kloazonirana, kombinacija almandina i staklene paste
- Ag luna fibula s romboidnom noicom koja zavrava zoo glavom > 2 ptice na glavi fibule
- prstenje
- Ag toaletni pribor na karici
- toaletni kovei od drva i kosti
- perle
- Fe no
- analogije za kope
s maskom Aquileia, Dombovar, Gava
almandin u sredini okova, 2 ptice Pavia, Karavukovo

KARAVUKOVO (Bacsordas) > J Baka 2/2 5.st.

- novac Teodozija II (443.)
- rovaena kopa sa zavretkom u obliku ptijih protoma i kaboonima > raena tehnikom
lijevanja s rovaenjem i niellom, Ag vitice, almandin
- par poliedarskih zlatnih naunica
- perle od jantara
- Ag toaletni pribor (pinceta, liica, drka)
FIBULE KARAVUKOVO STILA
- gusto komponirani spiralni vitiasti ornament
- L Sr. Mitrovica, Sr. Karlovac, Sisak
- sredite ove skupine je u Karpatskoj kotlini i to na panonskom tlu
- radionice su u Podunavlju, na tlu rimske provincije gdje je postojala tradicija rovaenja
(Sirmium, Siscia, Poetovio), u 6.st. se javlja na pontskim lokallitetima (Krim-Ker >
Ostrogoti) > tu je bio poznati radioniki centar kloazoniranog nakita
- svim kopama tipa Karavukovo trn zavrava u obliku ptije glave

KNIN-SPAS 6.st.
- groblje s vie od 200 grobova > ugl starosjedilako romanizirano stanovnitvo i neto
Ostrogota koji su vladali Dalmacijom od o. 500-537.
- groblje na redove, orijentacija I-Z, pokojnici na leima, ugl nema grobne arhitekture
osim nekoliko koji su leali na daskama, 13 dvojnih grobova, grobova ratnika nema, osim
jednog unitenog iz kojeg potjee spata
- germanski grobovi su unutar groblja starosjedioca
- najvee groblje Velike Seobe Naroda u RH

OSTRUNICA/UKARICA (Srbija) k.5.st.

- gotski enski grob > md dio groblja jer su postojali jo neki grobovi koji nisu sauvani
2 lune poAu Ag fibule sa polukrunim glavama koje zavravaju sa 5 izdanaka i
rombinim nogama sa stiliziranim zoo glavama na kraju (izmeu zoo glava i
rombinog dijela su stilizirane ptije protome s almandinima)
2 Au naunice, poligonalnog, punciranog okvira, filigran, almandini, tordirana
kariica
2 fibule s podvijenom nogom, utisnuti ornament elipsa
perle

- Aquileia na glavi fibule je jedan zoo izdanak kao i tu (dat 450-600.) > krkt za Ostrogote
- 550. javlja se pletenica umjesto vitice

HUNI

- 375. pokreu prvu provalu barbarskih naroda kreui iz Azije prema Z i s.4.st.zauzimaju
podruje od Dona do Kavkaza

7
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- k.4.st. prelaze Karpate i prenose politiko sredite svoje drave u Panoniju (Potisje) >
hunska drava bila je do Volge
- Atila 434(skupa sa bratom Bledom)-445-453.
- od 441. Huni se, uz Banat i Baku, nalaze i u Srijemu
- 450-tih godina poinje polako slabljenje hunske prevlasti
- 453. Atila umire i drava se raspada posebno nakon sukoba s antihunskom koalicijom 454.
koju su predvodili Gepidi
- neko vrijeme ostaci Huna ive u sklopu nove gepidske drave da bi se 469. vratili na obale
Crnog mora odakle su i krenuli u Panoniju

- u Panoniju su donijeli nakit polikromnog stila, kloazoniranje i niello; pod utjecajem

ksantikih radionica u Panoniji poinju koristiti tehniku otiskivanja matricom i rovaenje
- nikada ne nose fibule, ponekad i mukarci nose polumjeseaste Au naunice
- karakteriziraju ih izduene glave (umjetno oblikovane)
- djelovi nonje i oruja ukraeni polikromijom (Zmajevac)
- uski dugi noevi, nomadska metalna ogledala, nakit u obliku cikade > sve se to javlja u
Atilino vrijeme

NALAZI IZ ATILINOG VREMENA

WOLFSHEIM (Porajnje)
- obino se datira 420-450., ali zbog novca md i o. 400.
- smatra se najstarijim kneevskim grobom u sr. Europi (md nekog Germana zbog
narukvice i novca)
Au solid cara Vaensa (364-378)
polikromni pektoral sa srcolikim privjeskom; na stranjoj strani je natpis
ARTACHSCHATAR (sasanidski natpis koji spominje Ardaira, osnivaa sasanidske
dinastije koji je umro 241.)
Au fibula s podvijenom nogom ukraena granuliranom icom
Au narukvica sa zadebljanim krajevima
Au ogrlica sa krajevima u obliku zoo glava
Au kope ukraene kloazoniranom polikromijom
jantarna perla

UNTERSIEBENBRUNN (blizu Bea)

- enski grob
2 velike fibule od Ag lima ukraene Au i almandinima
2 jednostavne fibule od Ag lima
2 masivne Au narukvice sa uloenim granatom
2 Au naunice
2 Au prstena
2 pletena Au lanca (jedan s almandinima, drugi sa Au tapiastim privjescima)
Ag toaletni pribor
Ag ogledalo
staklena kana i aa
perle
- grob djevojice
2 Ag cikadne fibule s linearnim ukrasom
Ag toaletni pribor na prstenu (antiki obiaj)
Ag ogledalo
perlice od jantara
stakleni vr i aa sa plavim tokicama
konjska oprema
- uniteni muki grob
masivna Au ogrlica krkt za kneevske ukope 5.st.

8
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

dugi ma (sauvani samo iroka ukrasna zakovica i dugaki pravokutni kloazonirani

porub)
2 Ag zakovice (md od preke na balaku)

PECS-SZG (kod Peuha) 1/2 5.st. kneevski ukop, 66 Au predmeta

Au oplata tobolca za trobridne strijelice
Au obloga luka
Au pojasni jezici
Au obloga maa
Au kope za obuu
koplje
vale

SZILAGY-SOMLYO, SZ Transilvanija, Rumunjska > 2 nalaza blaga po I. Boni ova blaga bi mogla
biti gepidska (?navodno neke novije teorije pripisuju ih Vandalima?)

- 1. blago k.4.st. > preteno muki nakit

Au medaljoni s prikazima rim. careva (tj prekovi novca): Maksimijan, Konstantin
Veliki, Konstans II, Valentinijan I, Valens, Gracijan
Au ogrlica s privjescima u obliku razliitog alata, amca, itd

- 2. blago 1/2 5.st. > preteno enski nakit

3 Au zdjelice
onix-fibula
ploasta fibula
10 pari Au fibula (crnomorska polikromija)
1 par vrlo ranih fibula crnomorske polikromije (po obliku Sintana-Mure) > mnogo
filigrana, 1 veliki almandin na nozi, 3 mala na glavi
masivna au narukvica s 3 zadebljanja

SZEGED-NAGYSZEKSS (JZ od Szegeda, Maarska) > kostur nije naen

Au nakit ukraen crnomorskom kloazoniranom polikromijom > kope, jezici,
aplike sa odjee
Au obloge sedla
Au ploe obloge maa
bode
2 noa i njihove korice
- nema predmeta osobnog karaktera pa se ovaj nalaz moe svrstati u kategoriju INSIGNIJA
- Fettich i Alfldi smatraju da je to bio paljevinski grob, dok Bona smatra da su predmeti
bili ritualno spaljeni na lomai i potom pokopani
- obino se datira o. 430. > vjeruje se da je pokopan visoki hunski dostojanstvenik (md
Atilin stric Ruga /Ruas/)
- no 3 kope imaju tremoliranu eliju koja se ne moe dat prije 2/2 5.st., unato drugim
nalazima koji pripadaju 1/2 5.st.

ALTLUSSHEIM (blizu Manheima) > s.5.st.

spata s nakrsnicom u obliku deblje bronane ploe, s prednje strane ukraene
almandinima (srcolike elije > // Wolfsheim)
drak saxa
Au oplata drvenih korica maa
ovalana poAu Ag kopa sa trnom u obliku buzdovana

APAHIDA (Rumunjska, Transilvanija) > ovo je podruje postalo gepidsko 454.

- APAHIDA I (o. 470.) jak utjecaj ksantike kulture

9
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

kscarska lukoviasta fibula i narukvica zadebljanih krajeva (// Tournai Hilderikov

grob)
2 kloazonirane kope s bubreastim okovom
Au peatnjak s imenom OMHARUS (latin. slova)
6 Au privjesaka u obliku zoo glava
2 Ag ksantike kane s dionizijskim scenama
Ag zdjelica

- APAHIDA II (2/2 5.st.) jak utjecaj Huna/nomada > // ostava iz Somsenia

- grob je orijentiran I-Z > takva orijentacija je uobiajena u 6.st. u Sedmogradskoj
okov za torbicu (inae se uvijek vezivao za Z Germane) > elije u obliku saa,
motiv stepenica i etverolisne djeteline, rubni kaboon > svi elementi krkt za 2/2
5.st.
dijelovi konj opreme > u sanduku
veliki broj rozeta, okov sedla sa antitetiki postavljenim orlovima (motiv s I)
okov kope s masivnim Au rubom i saastim elijama, jezici, kopa s
kloazoniranom preicom
poliedarske kocke >poliedarski nakit s almandinima je u 5.st. u Karpatskoj kotlini
noen i oko vrata i kao naunica
bronane posude
Au trake sa staklenog pehara
drak maa sa krajem u obliku tita i sredinjom lunom formom > // Zmajevac
(ukraen kaboonom)

AVARI

DATACIJE

FETTICH Nandor
- 1. avarski kaganat > Martinovka kultura > 568-670.
- 2. avarski kaganat > Keszthely kultura > 670-800.

KOVRIG Ilona
- 1. grupa > s.6.st.-s.7.st. (I Dunantul)
- 2. grupa > k.7.st.
- 3. grupa > 8.st.

BONA Istvan
- 1. avarski kaganat > 567-675.
- 2. avarski kaganat > 675-804
+ podstupnjevi

CSALLANY > maarska podjela

- starija faza > 568-679. premoan bizantski utjecaj na nakitu i novcu
- prijelazna faza > 680-720.
- mlaa faza > 720-896. dolazak Maara

- 679. Bugari stvaraju dravu u donjem Podunavlju i prestanak bizant. importa > posljednji
novac u 7.st. je Konstantina 4 Pogonata
- ml faza > groblja s lijevanim okovima, jezicima; prikazi grifona, borba zoo

VINSKI Zdenko
- rana faza > 568-626.
- prijelazna faza > 626-670.

10
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- kasna faza > 670-800. (Dunantul i Alfld, iako dosee Slovaku, Moravsku, Donju Austriju,
meurjeje Save, Drave i Dunava)

- o. 630. smjetanje hrvata na dalmatinskom tlu > pobuna Bugara i Kutrigura u Panoniji
- Avari se poovlae u sredinje predjele Karpatske kotline

KOVRIG Ilona
- 1. grupa > s.6.st.-s.7.st.
krkt su ratniki grobovi s konj. ukopom, djelomini i simbolini ukoppi konja,
grobovi u niama
pojasni okovi od Ag tijetenog lima ukraeni ubosnim motivima, rozetama i
ljudskim maskama
naunice s kuglastim ili piramidalnim privjescima
obli stremenovi s omega petljom
dugi maevi s P uicom, lukovi
predmeti Martinovka kulture > ugl fibule s antopomorfnom nogom
grobovi putujuih zlatara

- 2. grupa > k.7.st.

tijeteni okvi ponekad sa staklenim umecima, graviranim motivom pletenice,
plitkim rovaenjem, zailjeni pojasni jezici
pojava pojasnih garnitura od glatkog iskucanog lima
male Au naunice izvedene granulacijom
stremenovi dobivaju ravnu ploicu za upiranje
pojava igli za perine
pojava sablje i bojne sjekire
posude podunavskog tipa

- 3. grupa > 8.st.

velika groblja sa skeletnim sahranjivanjem na redove
s konanikim grobovima > izraziti mongoloidni karakter pokojnika
bez konjanikih grobova > osim Avara se pokapaju i drugi narodi
upotrebljava se iskljuivo tehnika lijevanja > motivi vitice, grifoni, borba zoo,
ljudske glave
u enskim grobovima dominiraju grozdolike naunice s ovalnim alkama
pojava tzv. ute keramike
pojava sablje s reomboidnom nakrsnicom

NALAZITA 1. AVARSKOG KAGANATA

KNEEVSKI GROBOVI (J Maarska)

KUNAGOTA > k.6.st.

- najst kneevski grob dat novcem Justinijana I (527-565)
Ag tijetene ploice s dionizijskim motivima > vj sa sedla (imaju grki natpis, vj
bizantski danak)
4 Au jezika
Au granulirane korice sablje
3 Ag posude, kale
konjska orma
djetelinasti okovi s resama > krkt za 1.A.K.

11
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

TEPE k. Debrecena > k.6.st. avar. kagan. grob, Vinski misli da je blago
- jedan od najbogatijih grobova (md Bajanov)
Ag bizantske posude, s monogramom na dnu (Justinijan ili Justin II) > zato
Csallany misli da je tu pokopan Bajan
pseudokope

KUNBABONY k. Kekemeta > 630-'70.

- najpotpuniji grob 1.A.K. (md Bajanov sin)
3 Au pojasne garniture
pseudokopa (tit i preica lijevani od monolitnog Au, dijelovi ukraeni
granulacijom /biz. utjecaj/, a sredina staklenom pastom u tehnici
millefiori, kopa ima umetnute sitne almandine, a tit je ukraen
stiliziranim rovaenim /got. utjecaj/ zoo prikazima)
jezici 2 istovjetna ukraena pseudogranulacijom; manji ima centralno
polje ispunjeno trokutastim granuliranim ornamentom > stilizirani grozdovi
ili klasje; a vei ima reetkasto kruni ornament ispunjen almandinima (//
Bocsa)
sablja sa Au koricama
tobolac optoen Au
Au prijestolje
Au riton
Au pehar
posmrtna maska od tekstila

SZENT-ENDRE k. Budimpete > p.7.st.

- kne. grobnica > sahranjen knez s konjem, enom i keri
- uz grobnicu je klansko groblje dat novcem cara Foke (602-'10) > md klan najst Bajanovog
sina
kruni stremeni s petljom
naunice tipa Szent-Endre (okrenuta piramida)
naunice s kugl-zavretkom
naruvice trubljastih krajeva
trobridne strelice

BOCSA k. Kekemeta > o. 600.

- kne. grob njegov klan je pokopan na oblinjem groblju Kiskrs-Vagohid
- datira se prema analogijama s nalazita Tepe
2 pojasa
1. pojas > vezan bode i tobolac s 25 strijelica (sauvane Au trake), bode
je u koricama sa Au okovom
2. pojas > za noenje sablje i md luka
naunica s kugl-zavretkom
Au pseudokope
pala Au okov korica
riton okovan Au

OZORA-TOTIPUSZTA > 2/2 7.st.

- najml kne. grob 1.A.K. datiran novcem Konstantina 4 Pogonata (668-'85)
- kne. grobnica > sahranjen knez s konjem, enom i keri
- pretpostavke da su ena i ker bile kranke imale su Au krieve oko vrata, dok je knez
pokopan na avarski nain ( la Avar )
biz jezici i kope s U-okovom
Au kri
Ag kale

12
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

okov torbice
rozete

IBAKAZA
- grob kneginje
3 velike Au ploe raene tjetenjem prikaz stabla s heraldikim prikazom ptica >
dio dijadema
2 Au narukvice sa zmijskim glavama (kloazonirane i granulirane)
trake od Au lima > md za stezanje nogavica (nosile su hlae kao i Maarice / joj
to volim Maarice mlade, koje svoje usne sladoledom slade /)

AAVICA (Podravina > uva se u AMZ-stalni postav) 6/7.st.

- muki grob
Ag ogrlica ukraena rombinim ispupenjima
par narukvica ukraenih elijama i staklenom pastom
granulirane zvjezdolike naunice
pseudofibula
kopa, 3 gravirana jezica
ma s P-uicom ( ne'ko popalino )
- nakit pontskih radionica > Martinovka kultura

GROBOVI AVARSKIH ZLATARA

KUNSZENTMARTN zlatarski grob sa 130 predmeta

zlatarske matrice
alat od CuSn i Fe
ravnokraka vaga s biz utezima
oruje ratnika (pancir, koplje, ma, strijele)

FNLAK uz rijeku Maro, rumunjski Banat

matrice // Biskupija

JUTAS > u blizini su naeni novci cara Foke koji datiraju nalaze u 1/2 7.st.
3 Ag pojasne garniture, vaga

SISAK djetelinasti okov s resama

BISKUPIJA 7.st.
- pontsko-ukrajinske matrice > Martinovka k. // Martinovka, Fnlak, Tesalija

BLAGA

MARTINOVKA
Ag okovi u obliku fantastinih zoo
Ag dijelovi konjske opreme
slavenske fibule s antropomorfnim maskama na dnu noice
Ag jezici s graviranim motivima
okovi ukraeni tehnikom lijevajna na proboj
narukvice zadebljanih krajeva
Ag zdjele
kale
lice

13
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

ZEMIANSKI VRBOVK (Slovaka) ostava nakita 7.st. > Martinovka stil

datiran bizantskim zlatnicima od Justinijana (527-'65) do Konstantina 4 Pogonata
(668-'85)
zvjezdolike naunice > // aavica
narukvice s trubljastim zavretkom
plitka zdjela
Ag kale > // Totipuszta

ZALESJE (Ukrajina) 7.st.

bizantske posude sa peatom 7.st.
bizantski novac
lunulaste naunice
niz torkvesa od lima s peat-ukrasom + filigran i granulacija

GROBLJA 1. AVARSKOG KAGANATA

KRNYE rnavar. groblje k. Budimpete

- ugl orijentacija I-Z, 20 konj grobova
- ugl muki ratniki grobovi
oruje > maevi s P-uicama, trobrodne strijelice
tauirane pojasne garniture, tijetene pseudokope
konjska oprema > tijetene rozete, prstenaste vale, obli stremeni, djetelinasti
okovi s resama
naunice s kugl-zavretkom, arene perle s oima

- autohtoni elementi > puncirane garniture, perle, keramika

- germanski elementi > tauirana pojasna garnitura s pletenicom, 3 saxa, tit
- bizant-pontski elementi > garniture s pticama, ma s P-uicom, tijetene garniture sa
sredinjom rozetom, jezici s elijom u sredini (staklo), filigranske naunice, naunice
tipa Szent-Endre i s kugl-zavretkom
- srednjeazijski oblici > oprema konja, vale, refleksni luk, trobridne strijelice

KISKRS-VAGOHID
- djeji grob br. 8
- jeziac s pletenicom
- najraniji pr avarske naunice s perlom > traju sve do 9.st.
- narukvica koja zavrava zmijskim glavama
- prstenje

KESZTHELY (JZ Balaton) > 6-8.st.

ZAMARDI (JZ Balaton)

- najvee avarsko groblje 6 000 grobova
- germanski elementi > stepeniasti-zupasti rovaeni ukras koji se razvija od 2. zoo stila
(nastaje kad Langobardi odlaze u Italiju 568.), eljevi ukraeni kruiima

NALAZITA 2. AVARSKOG KAGANATA

GROBLJA

TISZAFRED (SI Maarska) > 2/2 8.st.

- veliko avarsko groblje > oko 1 000 grobova
- grob s falerama je dokruen grobovima sa skromnijom opremom
- velik broj konj. grobova

14
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

DEVINSKA NOVA VES (Slovaka)

- preko 850 grobova
- Eisner biritualnost > mix A-S groblje
- pojava falera
velike limene falere od debelog lima s prednjim ispupenim ukrasnim dijelom
velike iskucane falere od tankog lima
velike, najee Fe tautrane CuSn ili Au > 2/2 8-p.9.st.
- Ewa Garam u perifernim dijelovima Karpat. kotline 8/9.st. > nosili su ih Slaveni koji su
preuzeli avarsku nonju ili nova etnika skupina koja dolazi p.9.st. (to zastupaju Maari)
Au i tauirane
lijevane
iskucane

ELAREVO k. Bake Palanke > // Otok-Gradina, Privlaka-Gole njive (oba L su kod Vinkovaca)
- nije do kraja istraeno
- uz bogate ksavar. konj. grobove, dosta nadgrobnih spomenika s hebrejskim natpisima i
prikazima menora (Hazari)
- Fe lijevana tauirana, poAu falera s ispupenjem u sredinjem dijelu > najml (9.st.)

BRODSKI DRENOVAC > pogledati lanak Vinski-Gasparini, K. Ercegovi, S., Ranosrednjevjekovno

groblje u Brodskom Drenovcu, VAMZ 3/I, Zg 1961.

VELIKA GORICA > 8/9.st.

- groblje pripada Slavenima ili Avarima koji su nakon propasti avar drave stupili u franaku
slubu > // Sopronkhida
- Karaman smatra da su tih 5 grobova slavenski grobovi > slav ker (podunavski tip)
drvena vjedrica
noevi
strijelice lastin rep i trobridne > este u AS grobljima u Podunavlju
tipian avarski jeziac s ukrasom lozice i grifona > ks.8.st.

ZG-KRUGE > o.800.

- 4 rnSV groba (1 konjaniki)
- konjaniki grob
- dugi sax
- avarski stremeni
- okovi avarskog sedla od Fe lima
- kotano ojaanje nomadskog luka
- avar. lijevani jeziac s krugolikom lozicom

SOPRONKHIDA (Maarska > austrijsko-maarska granica)

- groblje avarske zajednice u franakoj slubi
- grobovi su formirani u 3 skupine
vea sredinja skupina > uz sredinji grob plemenskog poglavice su bili pokopani
vodei ljudi zajednice s maevima, strijelicama, kopljima i sjekirama
I skupina
J skupina > imaju samo koplja

- u veini grobova sredinje skupine pronaene su lubanje goveda s rogovima (lijesovi su se

prekrivali goveom koom u koju je uivena lubanja s rogovima) > lijesovi su franaki
utjecaj (pokopavanje u sanducima)

- muki prilozi
posljednji ostaci ksavar garnitura > jeziac stila Blatnica

15
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

soljenka od jelenjeg roga (esta u avar mukim grobovima) > // drijac k. Nina,
Burnum, Brod. Drenovac
karolinke ostruge, karolinko koplje s krilcima
- enski prilozi
naunice > dio tipova je est u ksavar grobljima, a dio pripada grupi naunica koje
se nose u Karantaniji i Sloveniji odakle se ire u franaku regiju (s kugl upljim
privjeskom, s granuliranim i pseudogranuliranim privjeskom, s petljom, sa
spiralnim koninim dijelom)
spojene perle > karolinke
prstenje
utezi za vreteno
- pokapaju se itavo 9.st, > sve do dolaska Maara

POEKI BRESTOVAC
- vj pokopan slavenski velikodostojnik
- karolinki pojasni jeziac sa zavretkom u obliku pupoljka
- Au pojas ksavar obiljeja > Blatnica stil
pseudogranulacija i ljiljani
- rombino raslucano prstenje
- granulirane grozdolike naunice

BLATNICA
- kneevski grob u Slovakoj > 8/9.st.
karolinki ma tipa D ukraen Au trakama
razvodnik za remenje u obliku Andrijinog kria
karolinke ostruge i koplja
luksuzna poAu pojasna garnitura s jezicima i okovima Blatnica stila

- Blatnica stil
ksavarski stil > ljiljani (biljke stegnute u struak) s punciranom podlogom
izrada motiva u negativu

HORIZONT S FALERAMA
- grobovi s falerama se nalaze u graninim podrujima 2.A.K.
- S granica > itavska Tn, Bernolakovo, Devinska Nova Ves /Z Slovaka/> Dredehofen,
Mistelbach /Austrija/
- J granica
S od Drave > Zalakomar, Kaposvar, Topovar, Klked
Z od Dunava > Baka Palanka, elarevo
J od Drave > Brodski Drenovac + Privlaka Gole Njive k. Vinkovaca
- osim na granici neke su naene i
van avarskog teritorija > Mikulice, Sisak (falerica u obliku veprove glave //
Bocsa, elarevo, Holiare, Kaposvar, itavska Tn, Mikulice)
u sreditu avarskog teritorija > Tiszafred (Ewa Garam)

AVARSKA KERAMIKA

- 1. val
- potiska keramika > raena rukom, neravnih i debelih stijenka, slabo peena, oker ili
tamnosmee boje, trbuasta sa razvrnutim obodom, rijetko ukraena
- tzv siva keramika > raena na kolu, neto tanjih stijenki, po obliku: s drkom ili s
drkom i piskom, ukraena zonama naizmjeninih kanelura i valovnica ili samo jednom od
njiih, a moe biti i neukraena

16
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- 2. val
- podunavska keramika > raena na kolu, relativno dobro peena, sivocrne ili crvenkaste
boje, malo jajolikog oblika s jae profiliranim obodom, ukraena horizontalnim
kanelurama ili valovnicama, na dnu se nekada javlja peat u obliku kruga ili kria ili
njhove kombinacije
- tzv uta keramika (zapravo je boje opeke) > zajedno s podunavskom keramikom i
lijevanim nakitom, raena na brzom kolu, dobro peena od fine gline, s krkt, ali
nefunkcionalnom rukom sa jedne strane, nekad su bojane

ERNJAHOV KULTURA > 2/2 4.st.

- postoji problem nosioca te kulture > neki su htjeli u nosiocima te kulture vidjeti Slavene,
ali imamo finu keramiku ukraenu igosanjem (tipino za Gote, Gepide) kakvu ne rade
Slaveni
- karakteriziraju je
- fibule s podvijenom nogom i spiralom
- keramika dobre kvalitete prema rimskim utjecajima (na mlaoj se javlja valovnica > to je
Slavenima nepoznato do 6.st.)
- jedino to se moe povezati sa Slavenima su GRADITA > tip naselja sa drvenim
palisadama, bez stratigrafije, vrlo plitka > // Mrsunjski lug k. Broda
- nosioci 1. faze ernjahov k. su Germani (Sintana-Mure)
- nosioci 2. faze ernjahov k. su Slaveni

KESZTHELY KULTURA
- ime kulture je nastalo na temelju velikih grobalja u Keszthelyju i okolici (4 G's s oko 5000
g's)
- najkrkt nalazi su pojasne lijevane garniture s viticama, koaraste naunice, stilus igle,
ploaste fibule, zmijolike narukvice i melonen-perle (u obliku bundeve)
- za nosioce te kulture su smatrani Sarmati, hunsko-germanska klasa, Avari, Bugari, Slaveni
i Germani > veina slav. istraivaa kulturu vidi mix A-S
- Ilona Kovrig je ponudila novo tumaenje koje je danas prevladalo > misli da se grupa
nalaza s pojasnim garniturama identinim ksavar materijalu mora izdvojiti iz pojma KK
- po njoj pod imenom KK bi se trebao smatrati materijal za koji s krkt koaraste nau.,
stilus igle, ploaste f., a neto ks i zmijske naruk. > ovaj materijal je prisutan samo u g's
u okolici Keszthelyja (Z Balaton)
- ona se sloila da postoji kontinuitet ksrim stanovnitva, ali smatra da su nosioci
koarastih nau nisu doselili u 6.st. i da, iako su pokapani na istom G kao i ks Avar, unutar
G su pokapani odvojeno
- oni su do 7.st. ivjeli u utvrdi Keszthely-Fenekpuszta, no utvrda je unitena i oni su
preselili u Keszthely
- nalaz g's dat 568-630. u brodu bazilike u Keszthely-Fenekpuszti dokazuje da su bili krani

nalazita
- KESZTHELY-FENEKPUSZTA
- ksantika utvrda koja je kontinuirano naseljena do 9.st., imala je obrambeni zid s kulama
- u 7.st. je unitena, a stanovnici sele u Keszthely i tu razvijaju KK (zbog toga u Keszthely-
Fenekpuszti nema velikih koarastih nau.. i dugih igala krkt za KK 8-9.st.)
- uz SZ zid utvrde se nalazi rnkr.. bazilika u kojoj su 568-630. pokapani stanovnici > 11
g's, nekoliko g's na istaknutom poloaju u bazilici, ali sse ne zna kome su pripadali
(Zgerm.. obiljeja > md Langobardi) > obloeni su kamenjem, md i starosjedioci poto
e i KK poploavati svoje g's
- krkt fibule u Keszthely-Fenekpuszti > 6.st.
Ag disk f's > neke s figuralnim prikazom Krista (veza s Bizantom, ali i lokalna
proizvodnja)
langobardske f's 2. zoo stila

17
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

S-f's
igle
naunice > koaraste, krijestaste i piramidalne
pojasne garniture (I. Kovrig > 6/7.st.)
- koegzistirali su s Langobardima i Avarima

lokaliteti
ALSOPAHOK > 6-9.st. KK + Avari
BALATONBERENY > 9.st. + Avari
BALATONGYRK
GYENESDIAS (?!)
KESZTHELY-GRAD > najvee koaraste nau.. i igle (ksavar. period 9.st.)
KESZTHELY-FENEKPUSZTA HORREUM > u sredini vj drv.. kapela, lanovi vladajueg
sloja, S-f's
KESZTHELY-FENEKPUSZTA ISPRED J ZIDA
LESENCETOMAJ PIROS KERESZT

- stanovnitvo utvrde Keszthely-Fenekpuszta je ksantiko i materijalna kult.. im je vezana

uz ksant.. kult.. I-alpskog podruja i S Italije
- 568. cijela Karpatska kotlina dolazi pod vlast Avara i u okolici Keszthelyja se naseljava
novi etnik koji donosi koaraste nau.., stilus igle, ploaste f's > ovi nalazi su krkt za g's
2/2 6.st.
- p.7.st. sukobi unutar kaganata > Avari rue Fenekpusztu i stanovnitvo seli u Keszthely
gdje ivi izolirano, ne odravajui vie kontakte s Bizsntom i Italijom > nema novih
utjecaja pa se ponavljaju stari oblici, ali se poveavaju > Keszthelyska kultura
- Avari se pokopavaju na istim G's, ali odvojeno > od avar.. oblika narod KK preuzima samo
naruk.. sa zmijskim glavama i melonen-perle > kesteljski nakit je u upotrebi do 8/9.st. (G
Lencestomaj Piros Kereszt > nema Avara)
- u 9.st. tipian kesteljski nakit nestaje i poinje dominirati karolinka moda

SLAVENSKA KERAMIKA

EISNER
1) PREDGRADINO DOBA (500-550)
- ker raena bez kola
- naglaenog ruba usta
2) STARIJE GRADINO DOBA (550-850)
- spororotirajue kolo
- valovnice izvedene instrumentom
3) SREDNJE GRADINO DOBA (850-950)
- sporo kolo
- valovnica ee izraena eljastim instrumentom nego urezivanjem
4) MLAE GRADINO DOBA (950-1200+)
- brzo kolo
- bolje tehnike peenja

POULIK
1) PRAKI TIP (500-650)
- runo raene
- neravne povrine, vide se tragovi ruku
- slabo peene, crvenosmee, smee ili sive boje
- masivne, koninih oblika, najire u gornjem dijelu s dosta niskim vratom (are)
2) PODUNAVSKI I POTISKI TIP (650-800)
- raene na kolu, udubljenje na dnu od kola
- veinom ukraene

18
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- smee boje (sivo-, uto-, crvenkasto-)

3) RAZDOBLJE MORAVSKE DRAVE (800-950)
- Poulik misli da se poelo koristiti brzo kolo
- bolje profilirana i bolje peena
- ukraene (valovnica, koncentrine linije, ubodi)
- Poulik izdvaja BLUINSKI TIP (8/9.st.) > na kolu, valovnica + kanelure, najire u gornjem
dijelu, jako profiliranog otvora prema van
4) 4. STUPANJ (950-1200+)
- sva ker raena na kolu, vodoravno urezane linije

RASPROSTRANJENOST SLAVENA U 7.ST.

- S > obala Baltikog mora

- J > vei dio Balkana, dio Grke i njenog arhipelaga
- Z > do podruja gornje Maine, duboko u Alpe
- I > do gornjeg Dona i Dnjepra
- Iako se zna gdje su naseljeni, arheoloki materijal 5-8.st. nije poznat (zbog siromatva i
selidbe)
- Slaveni se pokapaju u paljevinskim grobovima ispod humaka u kojima su prilozi siromani
> predgradina, a u ekoj i Podunavlju gradina keramika
- s krtenjem postupno nestaje spaljivanje pokojnika, no to ne ide istovremeno kod svih
Slavena (u Podunavlju pod utjecajem romanskog stanovnitva 7-8.st., Rusija 12-14.st.)
- podjela Slavena
- Z Slaveni > esi (eka, Moravska), Slovaci (o. Malih Karpata), Luiki Srbi (o. gornje
Maine i Odre), Poljaci
- J Slaveni > Slovenci (alpski predjeli do Salzburga), Hrvati (u primorsko-dalmatinskom
podruju), Srbi (o. rijeka Bosne, Drine, Morave), Bugari (o. Soluna do bugarskog zaljeva)
- I Slaveni > od Z Bugarske na I

VELIKOMORAVSKA DRAVA (9-p.10.st.)

- 1. drava Z Slavena koja je nastala k.8.st., a obuhvaala je Moravsku i Z Slovaku

- MOJMIR 1 (830-'46) iri dravu na Z Slovaku ruei dravu Nitru odakle je protjewrao
kneza Pribinu koji je pobjegao Francima od koji je dobio u feud prostor oko Balatona >
Zalavar prijestolnica Pribine i sina mu Kocelja u 9.st.
- p.9.st. osnivaju se misije (irsko-kotska, franaka)

- RASTISLAV (846-) se sukobljava s Francima i eli sprijeiti utjecaj franakih misionara pa

zove misionare iz Bizanta
- 863. Bizant alje Konstantina/irila i Metoda za pokrtavanje i opismenjavanje > donose
kranske knjige na slavenskom jeziku i pismo
- njemaki kler ih optuuje za krivokletstvo > odlaze u Rim se opravdati Papi, Konstantin
umire u Rimu 869., a Metod se zbog pritisaka ne vraa u Moravsku ve odlazi kod Kocelja
- nakon njihove smrti (iril 869., Metod 885.) zbog pritiska njihovi uenici naputaju
Moravsku i dolaze u Hrvatsku i druge balkanske zemlje
- 892. Moravsku napadaju Maari i 906. rue Velikomoravsku dravu
- Velikomoravska drava > najvei gradovi na samom poetku drave: Stare Msto,
Mikulice, Beclav-Pohansko, Stare Zamky k. Brna, Devin, Preslavgrad (Bratislava)

Crkva u Modri (p.9.st.) > jedna od rijetkih podignutih prije dolaska irila i Metoda
- prema legendi p.9.st. 14 plemia se dalo pokrstiti to bi predstavljalo po..
kristijanizacije na ovom podruju, a zapoeli su je irsko-kotski misionari
- pravokutna s etvrtastom apsidom, uz nju je G (inae u Panoniji tek u 12.st.)

MIKULICE > na movarnom podruju uz Moravu

19
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- stambeni objekti, palisade, 11 kamenih crkvi, 2 drvene, kne.. palaa

- 1. crkva (p.9.st.)
uz gl.. vrata grobovi s karolinkim maevima tipa K
- 2. crkva (1/3 9.st.) > 1-b s 4-astom apsidom
prije crkve je tu bilo G na redove; uz crkvu crkveno G
jedan dio crkve je pregraen > tu su se pokapali velikodostojnici (ostruge s
ljudskim maskama), u 2/2 9.st. nestaju i javljaju se enski g's
2/2 9.st. djeji grob s jezikom i prikazom oranta s kapom s rogovima > orant je
zatitni znak Mikulica
- 3. crkva > u sreditu akropole, vrlo je velika (md samostanska)
- 9. crkva (p.9.st.) > rotunda s 2 polukrune apside (franaki utjecaj); uz nju je G

- u Moravskoj nema pleterne kamene ornamentike

- gradnja crkvi u Moravskoj po.. s 9.st., a razvija se od jednostavnog pravokutnog oblika s
4-astom (L-apsida) ili polukrunom apsidom (C-apsida) do rotondi i razvijenih tlocrta tipa
3-brodnih bazilika

STARE MSTO
- veliko G oko crkve iz vremena VM drave, naselje ve u 6/7.st.
- 2 crkve
- 1-b s C-apsidom (p.9.st.) prije dolaska irila i Metoda
- 1-b s C-apsidom, ali ima nartex i povezuje se s dolaskom bizantske misije

BECLAV-POHANSKO (na austrijskoj granici) > 1/2 9.st.

- ostaci crkve s potkovastom apsidom oslikanom freskama
- ima neto avar.. materijala, ali najst.. je ker.. s valovnicama raena na kolu
- naen je i kne.. dvor

ZALAVAR
- prijestolnica Pribine i Kocelja na Balatonu
- 847-'60. vlada knez Pribina koji ureuje naselje po uzoru na gradita u Moravskoj >
zemljani bedemi, stambeni objekti, crkva
- utvrda > imala je zemljane bedeme i palisade, zidovi su bili od pletera i kolaca, ispunjeni
nabijenom zemljom
- crkva
kameno-crkvena iz 2/2 9.st.
povie nje 3-b bazilika (9-11.st.) uz koju se nalazi G (9-12.st.)

- 9.st. ratnika oprema, filigranske nau..

- bogatiji g's
enski odraavaju bizantski utjecaj > flgrn.. nau.. s granulacijom (9/10.st.),
flgrn.. prstenje, praporci, S-kariice > 1. put se javljaju kariice i nalazi krkt za
10.st.
muki odraavaju franaki utjecaj (ukop u sanducima) > ratnika oprema i oruje,
ostruge s trnom, kope
- 10-12.st. nema tako bogatih g's, doba bjelobrdske kulture, ukopi u obinoj raci

KARANTANIJA

- samostalna kneevina na podruju JI Alpi u okviru Samove drave u koju ulazi 626. > nkn
Samove smrti plemenski savez se raspada
- 8.st. izloena napadima Avara, Karantanija trai pomo od Bajuvara/Bavaraca koji
pobjeuju Avare, ali pokoravaju i Karantance > no budui da Bajuvari priznaju vrhovnu
vlast Franaka, tako i Karantanija dolazi pod franaku vlast

20
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- od 745. Karantanija je vazalna franaka kneevina s unutarnjom samoupravom i

pokrtava se iz Salzburke biskupije

KARANTANSKO-KETLAKI KULTURNI KRUG (7-11.st.)

- to je materijalna kultura alpskih Slavena > Slovenija, austrijska Koruka i tajerska,

djelomino Gornja i Donja Austrija i dio talijanske Furlanije

Paola Koroec ju dijeli

1) GRUPA S KERAMIKOM (7/8.ST.)
- na irem podruju > Slovaka, eka, Slavonija, Istra, Dalmacija
- pored posuda polagani no, kresivo, ponekad ilo, nakit je rijedak (jedino kariice s
petljom i kukicom i lunulaste ispletena od tanke bron.. ice)
- L Kranj, Bled-Brdo, Ptujski Grad

2) KARANTANSKA FAZA (S.8-S.9.ST.)

- krkt je nakit od iskucanog bron.. lima
- okrugle ploaste f's (motivi su obino stilizirani biljni, ponekad sa slikom kria, orla ili
janjeta, ponekad imitiraju pleternu ornamentiku, kentaur, ptice na drvetu ivota)
- f's jednakih krakova ukraene motivom ljiljana
- tanko kovane polumjeseaste nau.. (urezani biljni ili geom.. ukras > imamo ih ve u
antikom i biz.. krugu 6-7.st.)
- nau.. od tanke bron.. ice (s petljama na dnu)
- L Bled-Brdo, Bled-Pristava, Kranj, Ptujski Grad

3) KETLAKA FAZA (S.9-11.ST.)

- javlja se upotreba jamiastog emajla (merovinki utjecaj)
- lijevane lunulaste nau.., okrugle ploaste f's
- k.11.st. pojavljuje se bjelobrdski utjecaj > lijevane grozdolike nau..
- L Bled-Pristava, Kranj

PTUJ
- jedan od prvih prijelaza preko Drave > tuda prolaze svi koji idu za Italiju tako da se grad
utvruje jo od antike
- G se nalazi u podgrau i sadri ketlake i bb elemente
- ketlaki elementi lunulaste nau.. sa graviranim ornamentom, upotreba jamiastog
emajla, spojene kariice to vise
- bb elementi torkvesi spleteni od bron.. ice, grozdolike lijevane nau.., bron.. 2-dijelni
privjesci

BJELOBRDSKA KULTURA

- rasprostire se na podruju dananje Maarske, J i JI Slovake, JI Austrije, Slovenije, S

Hrvatske, Vojvodine i Z Rumunjske
- eponimni L Bijelo Brdo k. Osijeka
- G's na redove s jednostavnim zemljanim ukopom

Zdenek Vaa ju dijeli

1) STARIJA (975-1025)
- poetak datira prema Tokajskoj ostavi i novcu Konstantina 7 Porfirogeneta u 10.st.
- na podruju Karpatske kotline stanovnitvo nije kristijanizirano > mnogo materijala u g's

2) SREDNJA (1025-1075)

21
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- pojava kristijanizacije > kriii u g's, na prstenju, nema posuda, pojava nau.. volinjskog
tipa
- najljepi materijal
- L Vukovar-Lijeva Bara

3) MLAA (1075-1200)
- ugarski novci Ladislava i Kolomana
- g's postaju siromaniji > u 13.st. su prazni
- nakit je lijevan, esto ukraen pseudogranulacijom
- jednostavne ogrlice, narukvice i prstenje od pletene ice
- naunice > S-kariice, bb-ske grozdolike, volinski tip
- 2-dijelni srcoliki privjesci
- oruje je rijetko > VU-Lijeva Bara jedino G s orujem stma.. porijekla (strelice,
dijelovi tobolca i luka)

PITANJE POSTANKA BB KULTURE

- Koroec
Kesteljska k.
Prijelazna grupa 9.st.
Bjelobrdska k.
- Vinski > supstrat je Kesteljska k.
- Vaa > primarni su Slaveni kao nositelji kskesteljskih nalaza, sekundarni Maari s novom
kulturom koju donose s I
- slavenski el.. > ker (Eisner sred/ks gradino doba = 10-11.st.), nau.. biz.. porijekla, S-
kariice
- maarski el.. > oruje, privjesci

- G u Majsu (uz hrv-ma.. granicu u Baranji) > najvee BB G

VU-Lijeva Bara (10-p.12.st.)

- G na redove (o. 440 g's)
- ruke su prekriene, nema ker koja je krkt za poganske g's, lijevane grozdolike nau..,
narukvice, S-kariice
- nalazi ojaanja za luk i tobolac

HALIMBA k. Veszprema (Z Maarska)

- o. 800 g's
- A-S G > 7-9.st.
- BB G > k.10-12.st.

Gyula Trk razdvaja 3 faze

1. faza >p.10-k.10.st.
- p.10.st. dolaze Maari i prvi stanovnici Halimbe
- ruke prekriene na prsima ili zdjelici ukazuju na kristijanizaciju > pokrtavanje iz
salzburke nadbiskupije
- ovo je ili autohtono stanovnitvo koje pokrtava Aquileia, a od Maara preuzimaju neke
el.. nakon njihovog dolaska ili kristijanizirani maarski puk koji je doao u Panoniju
opljakani S-italski novci
S-kariice (Slaveni i Maari)
obine kariice
grozd.. nau.. > lijevane kopije flgrn.. iz 6-8.st., u podrujima blie Bizantu,
kalup naen u Sisku > jedini u Panoniji tako da se u po.. pretpostavljalo da ih
nose Slaveni, a Maari preuzimaju
3-j nau..
lijevano prstenje

22
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

ukrasi za kosu u obliku cvijeta > tipino za Maare

deltoidne strijelice > tipino za Maare

2.faza
- G se iri, ruke pokojnika na prsima, ali s posudom pokraj nogu > vj se da je dolo do
ppovratka poganstvu ili dolazi novi val doseljenika iz I Maarske u Z
noevi
nau.. volinjskog tipa, obine i S-kariice, nau.. sa spiralno namotanim donjim
dijelom
ker loa, raena na sve naine, ukraena potezanjem tapia (horizontalno,
valovnica), eljasti ukrasi, peatiranje
3. faza
- nije previe razliito od 2. faze osim to je manje posuda
maarski novci, S-kariice, lijevanoj prstenje, narukvice, ogrlice i perle (utjecaj
iz Z Poljske)

MAARI

- prvo su na prostoru Z Sibira

- o. 500. je po.. samostalnog proto-maarskog naroda > u to doba ih zahvaaju valovi
seoba te se sele na Z izmeu Urala i srednje Volge (MAGNA HUNGARIA)
- 700-'50. se sputaju Volgom prema J
- BOLSHIE TIGANI veliko G (9-10.st.) > parcijalni ukop konja i pogrebni mrtvaki platevi,
ostali el.. rituala su slini g's iz vremena osvajanja u Maarskoj

- HAZARSKI KAGANAT > J Volga, Don, S Kavkaz (LEVEDIA)

- prvo se sukobljavaju s Hazarima, a poslije s njima ratuju protiv Peenega

- ETELKEZ tu dolaze nakon to napuste Don

- meurjeje Dnjepra i Dnjestra, nakon to ponu upadati Peenezi, sele se u Panoniju i
906. rue Velikomoravsku dravu

POGREBNI OBIAJI > G na redove

- pravokutne grobne rake zaobljenih uglova
- pokojnik veeg statusa ima veu raku zbog priloga i parcijalnog ukopa konja > glava i
kosti noge; parcijalne ukope imaju jo Bugari, dok Huni i Avari imaju cjelovite konj..
ukope
- tijelo je isprueno na leima, ponekad s rukama na prsima
- pokojnik je obino umotan u tkaninu i ima Ag, esto perforirane trake oko vrata,
zglobova, koljenja i glenjeva
- lice je esto prekriveno tkaninom s priivenim komadiima Au ili Ag na mjestu oiju i usta
- obiaj stavljanja obola (11.st.) u ruku illi usta
- pokraj glave je posuda

- gornja Tisa velik broj mukih pokopa s mnogo oruja > g's najvie rangiranih voa u
10.st.
- muki g's
luk > u tuljcu s lijeve strane pojasa (tuljac moe imati Ag ploice, na sredini ima
ojaanje od kosti ili vreg drveta)
strijele > ugl deltoidne, ks kukaste, u tobolcu
sablja > lagano zakrivljena, pri vrhu dvosjekla (pala), nakrsnica ima dugmetaste
produetke na stranama i romboidni ukras izmeu njih, ruka sastavljena od 2
drv.. ploke zavrava 2-dijelnom jabuicom, 2-dijelne korice s metalnim
ortbandom >> oznaavaju g's voa
sablje > sa Au ili Ag ukrasima na balaku i jabuici (motiv palmete)

23
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

beka sablja (10.st.) > uvana u dinastiji Arpadovia, dugo jednostrano sjeivo
sa ugraviranim poAu ukrasima sa svake strane (kruii, palmete, borba zmajeva),
Fe nakrsnica je obloena Au s biljnim ukrasima oko romboida u sredini, balak je
drven i prekriven koom na koju je aplicirano Au
ma, sjekire, koplja
nisu imali kacige, oklope, niti su naeni dijelovi tita
pojas > jako dugaak, omotava se 2 puta (tipian maarski pojas)
kopa > sa titolikom ili 5-kutnom ploicom i ovalnom preicom, zbog ukrasa
jeziac nije mogao proi kroz kopu pa se s unutranje strane nalazi jo jedan
remen koji prolazi kroz kopu dok ukraeni prelazi preko nje > u biz.. zapisima se
naziva bugarskim pojasom
torbica (tarsoly) > konata, visi na remenu s desne strane, poklopac je ukraen
reljefnim ugraviranim ornamentom ili metalnim ploicama od Ag ili bron.. (smatra
se da su ploice izvorno maarske, dok torbice nisu > oznaka aristokracije)
konjska oprema > drv.. sedla ukraena romboidnim Ag ili kotanim ploicama s
palmetama, naslon malo zakrivljen prema van; krukoliki stremen (tipino
maarski!!!); 2-dijelne vale spojene s jednim ili dva para kolutova sa strane
- enski grobovi > nakit
kolutovi za kosu spiralnog oblika sa S zavretkom
naunice > visee kuglice glatke ili ukraene flgrn.. ili granulacijom
srcoliki privjesci
narukvice > nose ih i mukarci, lanane od tapia

BUGARI

- dolaze u 6.st. > mukarci-ratnici koji se ene Slavenkama

- izmeu Tisze, Krsa i Maroa > sahranjivanje ovjeka i konja u g's s niama

NOVI PAZAR
- preteno paljevinsko groblje
- Slavenke i Bugari (parcijalni ukop konja)

NAGY SZENT MIKLOS

- ostava u rum. Banatu
- 2 teorije > pripisivali su je Avarima i dat o. 800., ali budui da u 7.st. prestaju veze s
Bizantom, misli se da Avari vie nisu mogli imati tako bogat materijal, pa je md ipak
bugarska ostava i pripada 10.st.
avarsko blago > o. 796. Avari zakopali pred Francima
maarsko blago > o. 896. Bugari zakopali pred Maarima
- Au posue > cvjetni ukrasi, ljiljani, posuda s latinskim kriem, mitoloke scene
- 2 stolna servisa (23 kom.) s natpisima, zoo- i ljudskim figurama, cvjetnim motivom
- ornament na rubu posude > Blatnica stil ljiljani s punciranom podlogom

MALAJA PEREEPINA (Ukrajina) > 7.st.

- kneevski grob bugar.. kana Kubrata
- dat.. se po biz.. novcu privrenom na lanac > Tiberije, Foka, Heraklije, Konstans 2
(641-'68.)
- biz.. Au posue > amfora s rukom u obliku delfina, kalei, garnitura za pranje ruku s
peatom Maurikija Tiberija, plitica s peatom Heraklija
- sasanidsko Au i Ag posue
- nomadsko Au i Ag posue
- nakit > narukvice s kaboonima, velika lijevana Au, biz.. kopa (Kubrat je takvu kopu
dobio od cara Heraklija 635. kada ga je proglasio patricijem), 2 Au peatnjaka s
monogramima HOBRATU i HOBRATU PATRIKIOU, pseudokopa (// Bocsa)

24
 BRANDT + SVE OSTALO = THE SKRIPTA

- oruje > sablja ukraena kaboonima i granulacijom (9 uica), ratni pojasevi

- konjska oprema > aplike, Ag oplata sedla s 2 lava

BREAC k. Buzeta > 3/4 6.st.

- vj grob langobardskog ratnika
- o izgledu konjanikog g nema nikakvih podataka
- dijelovi nonje, ratnika oprema (prilog), konj.. oprema
- 2 Fe kope, okovi, preice (za remenje na obui)
- 2 maa (s 1-str.. i 2-str.. sjeivom), bojni no, strijelice, tit (poAu zakovice)
- avar.. strijelice se u g's nalaze tek nakon stalnog naseljavanja Avara u Panoniji tj. nakon
568.
- U-jezici Z-germ.. porijeklaproizvedeni su u ital.. radionicama k.6.st.
- avar.. strijelice i U-jezici > // u Z-germ.. grobovima u Noceri Umbri (1/2 7.st.) >>
etniki nosioci ovih nalaza su Langobardi

PTUJ > 2/2 10.st.

1) predslavenski horizont
2) slavenski horizont
- na Z zaravni, povie Drave
- G na redove, tijela su okruena kamenom, I-Z, na leima sa ispruenim rukama, neka
tijela su bila poloena na dasku
- uope nema keramike, upotreba dasaka i par lijesova, 2 g's s gumbima >svi ovi nalazi
dat.. G u 2/2 10.st.

KRANJ > 6.st.

- 650-700 skeletnih g's, I-Z, grobna raka je obloena kamenjem,na leima s rukama uz
tijelo
- CARNIUM > starosjedilako romanizirano stanovnitvo
- 500-'40. > Ostrogoti
- IRC > Justinijan
- 546-p.7.st. > Langobardi
- najrn novac je cara Zenona (za vrijeme Odoakra), a najml Justina 2 (Langobardi)
- ostrogotske pojasne kope s 2 ptije glave, lune f's
- langobardske lune f's, S-f's

25