OVJEK I NJEGOVO ZDRAVLJE

UVOD

S obzirom na nastanak mogu se ovjekove bolesti podijeliti na dvije skupine:

1. Bolesti unutarnjeg podrijetla endogene bolesti
2. Bolesti uzrokovane vanjskim iniocima egzogene bolesti.
Endogene bolesti nastaju zbog razliitih unutarnjih razloga kao to su nasljedne bolesti,
bolesti metabolizma, itd. Egzogene bolesti nastaju zbog vanjskih razloga, neke od tih bolesti
su trovanje, hladoa, vruina, trauma, itd. I tim bolestima pripadaju infekciozne ili zarazne
bolesti jer su uzrokovane uzronicima koji dolaze u organizam iz ovjekove okoline.

2
 UZROCI BOLESTI

Infekcija je bioloki proces koji nastaje ulaskom patogenih i virulentnih mikroba u organizam,
pri emu nastaje oteenje tkiva i rekacija makroorganizama u obliku upale, odnosno opa
reakcija organizma, te pojava humoralne i stanine imunosti.

Infekcija obino prethodi kolonizacija uzronika na vanjskoj ili unutarnjoj povrini

organizma. Kolonizacija moe biti i jedina posljedica ulaska uzronika, te ne mora uzrokovati
infekciju. U tom je sluaju kolonizacija istovjetno s kontaktnim kliconotvom. Oneienje
neive prirode i predmeta patogenim klicama nazivamo kontaminacijom. Infekcija glistama
naziva se invazijom, a bolesti izazvane glistama invazivnim blestima. Infekcija i posljedina
bolest nastaju zbog interakcije izmeu parazita i njihovih domaina. Katkad infekcija ne
uzrokuje uoljive promjene na domainu iako su organizmi kolonizirali njegova tkiva. ee
se, meutim, kao posljedica infekcije pojavljuje uoljiv poremeaj zdravlja domaina,
odnosno bolest razliite jaine. Od zaraznih bolesti jedne se pojavljuju manje vie naglo i
brzo se razvijaju, npr. difterija (slika 1), trbuni tifus(slika 2),pjegavac i mnoge druge. To su
akutne zarazne bolesti .One u veini sluajeva vode do brzog ozdravljenja, a kadtad isto tako
brzo i do smrti. Druge se opet razvijaju postupno, pa redovito dugo i traju pratei pojedinca
godinama i desetljeima kroz ivot, npr. tuberkuloza(slika 3), lepra(slika 4), lues. To su
kronine zarazne bolesti.

3
 Slika 1. Difterija

Slika 2. Trbuni tifus

Slika 3. Tuberkuloza

4
 Slika 4. Lepra

UZRONICI BOLESTI

U borbi za opstanak razliite vrste ivih bia ponaaju se razliito. Jedne unitavaju svoj izvor
hrane predatori, a druge su stekle sposobnost da za svoj rast i razmnoavanje dobivaju
potrebne tvari od drugih ivih bia - paraziti. Meu ivim biima koja su se tijekom evolucije
prilagodila ovom, potonjem nainu ivota, tj. parazitizmu, ubrajamo prije svega
mikroorganizme. Njihov odnos prema domainu na kojem parazitiraju moe biti vrlo razliit.
U jednom sluaju oni ive kao hepatogene bakterije ili saprofiti, a pri tome ne nanose nikakve
tete svojem domainu. tovie, u nekim sluajevima ta je simbioza korisna za obje strane. U
drugim sluajevima parazit moe nanijeti tetu svojem domainu bilo da mu oduzme hranu ili
svojim produktima oteuje stanice domaina. Takav odnos izmeu parazita i domaina moe
biti tetan ne samo za domaina nego i za mikroorganizam. U tom sluaju moe
mikroorganizam unititi svojeg domaina i tako izgubiti daljnju mogunost irenja.

5
 UVJETI NASTANKA ZARAZNIH BOLESTI

Uzronici infekcija u velikoj su veliini sluajeva parazit, tj. klice koje stalno ili povremeno
ive u nekom domainu. Paraziti se razlikuju meusobno po svojoj sposobnosti naruavanja
zdravlja jedinke, odnosno oni izraavaju razliiti stupanj patogenosti. Patogenost je
sposobnost izazivanja bolesti. Ona ovisi od sposobnosti kolonizacije i razmnoavanja
uzronika, te izbjegavanja obrambenih mehanizma domaina. Uzronici zaraznih bolesti u
ovjeka po biolokim osobinama pripadaju raziitim skupinama ivih bia. To su bakterije,
rikecije, virusi, protozoi, fungi i helminti. Neke su od njih patogene samo u stanovitim
prilikama, pa se mogu nazvati uvjetno patogenim organizmima. Tako se primjerice E-coli
normalno u crijevu ovjeka, gdje ivi kao simbiont. No, ona moe postati patogena ako se
zbog bilo kojeg razloga smanji otpornost crijevne sluznice na nju ili ako dospije u druge
organe. Pravi patogeni organizmi imaju osobinu prodiranja u tkiva i bez posebnih uvjeta. U tu
skupinu ubrajamo cijeli niz uzronika poznatih primarnih zaraznih bolesti kao to su virus
variole, gripe, morbila, itd. Virulencijom se obino oznauje intenzitet bolesti koju uzrokuje
infektivni organizam. Primjerice bakterija Bacillus cereus izaziva blagi gastroenteritis, a virus
bjesnoe gotovo uvijek uzrokuje smrt zbog oteenja ivanog sustava. Baakteriolozi
virulenciju uzronika mjere po broju mikroorganizama koje je potrebno inokulirati ivotinji
da bi nastala bolest.

6
Bakterije su relativno veliki mikroorganizmi koji imaju oblik kuglica-koki, tapia-bacili,
zareza-vibrioni, ili spirale-spirohete. Uzronici su niza zaraznih bolesti i sepse. Rastu i
razmnoavaju se u veini sluajeva izvanstanino, rjee unutarstanino. Kao uzronici bolesti
mnogi su od njih danas zahvaljujui vakcinoprofilkasi i protumikrobni sredstvima izgubili
svje znaenje.
Rikecije su mikroorganizmi kokobacilarnog oblika, a mogu se vidjeti pomou mikroskopa. Ta
se skupina mikroorganizama pribliava virusima u tome to je za kulturu rikecije kao i za
viruse potrebna iva stanica. Veina bolesti koje uzrokuju karakterizirana je osipima, kao to
je pjegavac. Razmnoavaju se tkivima unutarstanino.
Virusi su vrlo sitni mikroorganizmi koji se mogu vidjeti samo elektronskim mikroskopom.
Oni parazitiraju u ivim stanicama, pa se zato mogu kultivirati samo u tkivnoj kulturi. Virusi
su uzronici velikog broja rairenih bolesti, meu kojima vanu ulogu imaju bolesti dinog
sustava-gripa; sredinjeg sustava; egzatematine bolesti-variola, morbili;bolesti organa-
hepatitis. Razmnoavaju se unutarstanino.
Prioni su najmanji od svih parazita. Nemaju genski materijal, nego se sastoje iskljuivo od
proteina. Uzronici su bolesti ivanog sustava Alzheimerova bolest. Vjeruje se da su prioni
evolucijski ostatci parazitskih prokariota koji su zadrali samo strukture nune za infekciju
domaina i reprodukciju.
Protozoa su jednostanini, prilino visokoorganizirani paraziti. Mogu se vidjeti svjetlosnim
mikroskopom. Uzornici su tropskih i suptropskih bolsti. Neke u organizmu nalaze se
izvanstanino, druge unutarstanino. Patogeni se protozoi, s obzirom na prijenos ovjeka,
mogu podijeliti na dvije skupine. U prvoj se nalaze protozoi koji se prenose direktnim i
indirektnim dodirom, vodom i hranom amebe. Drugoj skupini pripadaju protozoi koji se
prenose intermedijarnim vektorima bolest spavanja, malarija, kala azar.

Fungi ili gljivice najee uzorukuju kone bolesti, a rijee sistemne bolesti. No, otkada se za
lijeenje razliitih bolesti upotrebljavaju antibiotici irokoga spektra, koji unitavaju bakterije,
ali ne i gljivice, sve se ee pojavljuju i gljivine bolesti probavnoga trakta i razliitih
organa.

Metazoa. I neke vie organizirane ivotinje helminti mogu uzorovati bolesti. Neke mogu
uzrokavati febrilne blesti slime zaraznim bolestima trihinoze, fasciolijaza. Uzronici
ivotnjskih bolesti pripadaju istim skupinama ivih bia kao i uzronici ljuskih zaraznih
bolesti ; razlika je u tome to te skupine potpuno se poklapaju. Ima naime, s jedne strane,

7
klice koje uzrokuju infekcioznu bolest samo u ovjeka, kao to su virusi ospica i variele,
bacil tifusa ; a, s druge strane svinjske kuge, teneaka. Meu patogenim klicama ima i takvih
koji i pod prirodnim uvjetima uzorokuju bolest ivotinja i u ovjeka, a to su uzronici
zoonoza. Primjeri su zoonoza : bjesnoa, antraks, vrbanac, bruceloze, leptospiroze i dr.
Uzronici zaraznih bolesti mogu ui i u ljudsko tijelo na razliitim mjestima. Prva su skupina
klice koje mogu inficirati ovjeka samo onda ako zranim putovima dou u respiratorni trakt
(prainom, sitnim kapljicama). Toj skupini pripadaju i neke bakterije kao primjerice
pneumokok, te neki virusi virus influence, virus obine prehlade itd.
Drugu skupinu uzronika inficirat ce organizam samo ako u tijelo ue kroz probavni trakt,
oneienim prstima, hranom ili vodom. Ovamo pripadaju prije svega bakterije koje uzrokuju
crijevne zarazne bolesti, salmonele i igele. One uzrokuju upale probavnog sustava kao to su
gastritis, enteritis i kolitis.
Treu skupinu uzronika izazvat e bolest samo ako u tijelo uu preko manjih ili veih rana
na povrini tijela, npr uzronici veneritinih bolesti, plinskog edema, erizipela, tularemije itd.
Ovi uzronici prije svega izazivaju promjene na ozljeenoj povrini (gnojne upale koe kao
pustule, furunkule, karbunkule itd ).
etvrta skupina uzronika izaziva samo bolest onda ako doe u organizam posredovanjem
razliitih insekata koji slue kao vektori. Obino inokuliraju zronike izravno u krv.
Posljedica toga mogu biti patoloke promjene u krvnim stanicama, kao to su kod malarije, na
krvnim ilicama kao kod pjegavca.

Slika 5. Vrste bakterija (koki,bacili i spirili)

8
 Slika 6. Rikecije

Slika 7. Vrste virusa

Slika 7. Plasmodium falciparum uzronik malarije

9
Slika 8. Candida albicans uzronik gljivinih bolesti

Slika 9. Prioni

10
 Slika 10. Trichinelle spiralis

Slika 11. Spore antraksa u pluima

11