Professional Documents
Culture Documents
ZbornikIT11-Zabljak 2011 PDF
ZbornikIT11-Zabljak 2011 PDF
ABLJAK
XVI
nauno - struni skup
TEHNOLOGIJE
SADANJOST I BUDUNOST
Urednik
Boo Krstaji
IT'11
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
- SADANJOST I BUDUNOST -
Urednik
Boo Krstaji
Glavni urednik
Prof.dr Boo Krstaji
Izdava
Univerzitet Crne Gore,
Cetinjska 2, Podgorica
www.ucg.ac.me
Tehnika obrada
Aleksandra Radulovi
Centar Informacionog Sistema
Univerziteta Crne Gore
Tira
150
Podgorica 2011.
Pokrovitelji
Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije Crne Gore
Ministarstvo prosvjete i sporta Crne Gore
Ministarstvo nauke Crne Gore
Crnogorski Telekom
Microsoft Crna Gora
doMEn d.o.o.
Programski odbor
Sekretarijat
Snijegom zatrpan Durmitor i pravi zimski ambijent su doekali i ispratili uesnike XVI
nauno-strunog skupa INFORMACIONE TEHNOLOGIJE sadanjost i budunost (IT11). Broj
i kvalitet prihvaenih radova je znaajno povean, a ove godine je prvi put sprovedena i elektronska
recenzija radova. Omasovljenje konferencije kao da korespondira sa obiljem snijega koji je
neprestano padao tokom skupa. O ovome svjedoi broj strana ovog Zbornika kao i kvalitet radova
koji Vas u njemu oekuje.
Otvaranje skupa je, pored susreta kolega i prijatelja, obiljeila prezentacija najprofitabilnijeg
izvoznog crnogorskog ICT proizvoda: nacionalnog TLD .me. Uesnici su uli detalje o tehnici
registracije domena, daljim planovim i komercijalnim efektima od predstavnika kompanije doMEn.
Dinamika rada, koja se godinama pokazala kao dobra, je primijenjena i ovaj put: rane
prijepodnevne sekcije autorskih radova, skijanje i uivanje na snijegu, popodnevna plenarna
zasijedanja i veernja druenja. Za sve se ima vremena i za svakoga poneto: virtuelizacija, cloude
computing, Microsoft-ov akademski servisi LIVE@edu, Integris Telekoma CG, digitalni sertifikat,
eUprava i planovi novog Ministarstva nauke Crne Gore. Interesovanje za teme se ogledalo u
velikom broju pitanja, sugestija i komentara koje su uesnici upuivali na svim prezentacijama i
sesijama.
Ono to se moglo primijetiti je da je ove godine bilo mnogo vie mlaih uesnika, posebno sa
Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Mediteran, Univerziteta iz Kragujevca, Ministarstva za
informaciono drutvo i telekomunikacije i Ministarstva prosvjete i sporta Crne Gore. Naravno, tu su
bili i provjereni dugogodinji uesnici svih IT-ova koji prate razvoj ovog skupa i ICT-a uopte.
Oekujemo nastavak trenda i sledee godine, povratak starih i dolazak novih poklonika
Durmitora i ICT-a, te mnotvo novih tema koje su ve razraene ili su jo u formi ideje.
Sve detaljne informacije o prolim i narednom skupu moete nai na poznatom sajtu
www.it.ac.me.
Jezdimir Obadovi
IMPLEMENTACIJA INFORMACIONOG SISTEMA SA ASPEKTA FUNKCIONISANJA
APLIKACIJA ELEKTRONSKI DNEVNIK ..................................................................................... 45
I
ivadin Mici, Neboja Stankovi, Marija Blagojevi, Maja Boovi
RAZVOJ I PRIMENE MEUNARODNIH STANDARDA U E-UENJU.................................... 59
Vladisav Jelisavi
REALIZACIJA USB HID BIBLIOTEKE U PROGRAMSKOM JEZIKU JAVA........................... 83
II
Borislav Brnjada
PRIMJENA RAUNARA U MODELOVANJU ELEKTROMOTORNIH POGONA ................. 118
Marinela Lazarevi, Nikola Lazarevi, Radovan Stojanovi, Andrej kraba, Marjan Seneganik
SIMULACIJA DISPERZIJE VAZDUNIH POLUTANATA SA PRIMJEROM U
MATLABU ...................................................................................................................................... 134
Milovan Obradovi
MOGUNOSTI PRIMENE E-OBRAZOVANJA U ZDRAVSTVU ............................................. 138
Ana Jovanovi
UTICAJ UGLA KORAKA SPIRALE NA DIJAGRAM ZRAENJA CILINDRINE
HELIKOIDNE ANTENE ................................................................................................................ 150
Anela Dragani, Aleksandar Dukovi, Branka Jokanovi, Ranko Tokovi, Radovan Stojanovi
RAUNANJE KVADRATNOG KORIJENA U FPGA TEHNOLOGIJI ...................................... 166
Vesna Bulatovi
MODEL SISTEMA ZA PODRKU ODLUIVANJU U RAZVOJU LJUDSKIH RESURSA
(SPO)................................................................................................................................................ 174
III
Vesna Rubei, Igor urovi, Ervin Sejdi
SKALIRAJUI EKSPONENTI U ANALIZI HAOSA U OSCILATORNIM KOLIMA .............. 178
Duan ari
MIMO OFDM U BEINIM SISTEMIMA NOVE GENERACIJE ............................................. 190
Miodrag Nikoli, Bratislav Ignjatovi, Dragan Bogojevi, Dejan Radojevi, Borislav Cicovi
SAVREMENE RAUNARSKE ARHITEKTURE KAO PODRKA POSLOVANJU
SPORTSKIH CENTARA ................................................................................................................ 210
Mirko Kosanovi
PRENOS MULTIMEDIJALNIH PODATAKA U BEINIM SENZORSKIM MREAMA ..... 214
IV
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj U ovom radu e biti prezentovana analiza uticaja auriranja operativnih sistema (OS)
na broj i sadrinu ranjivosti i kvaliteta skeniranja sa autentifikovanim privilegovanim korisnikom.
Praktini primjer u labaratorijskim uslovima i njegova analiza pokazat e znaaj svakodnevnog
auriranja OS, komplementarnu ulogu procesa skeniranja na ranjivosti OS i posebnu vrijednost
obavaljanja skeniranja sa autentifikovanim privilegovanim korisnikom.
Abstract This work will present the analysis of impact of operating system(OS)s program
patching on the number and content of vulnerabilities and the quality of authentificated privileged
scanning. The practical example in laboratory conditions and its analysis shows the importance of
regular updates of OS, complementary role of vulnerability scanning process of OS and particular
value of performing vulnerability scanning with the privileged authenitficated account.
1
3. SISTEMI ZA UPRAVLJANJE I DISTRIBUCIJU funkcionalnost i pokrivenost otkrivanja i praenja resursa u
PROGRAMSKIH ZAKRPA. odnosu na zahtjeve za auriranje sistema.
Infrastruktura za komunikaciju. Jasna i precizna
Upravljanje sistemima za distribuciju programskih zakrpa komunikacija je izuzetno vana za PM program. Jedini nain
(PM) se po[ 3] moe podijeliti na etiri faze sa specifinim da se obezbijedi uspjenost PM programa je da se obezbijedi
zadacima u okviru svake od njih, predstavljene slikom 2. da svaki uesnik u tom programu dobije potrebne i precizne
Prva faza PM programa je ispitivanje okruenja podatke neophodne za izvravanje svojih zadataka.
nad kojim e se obavljati organizovana distribucija i Periodini zadaci se obavljaju na samom poetku
instalacija programskih zakrpa. Na osnovu podataka uspostavljanja PM procesa i tokom njegovog razvoja i
dobijenih u ovoj fazi uspostavlja se trajni i organizovani praenja. Ima za cilj da se istrae i postave valjane osnove za
proces auriranja programa na svim resursima u kompaniji. rad i razvoj PM sistema. To su: kreiranje inventara (eng.
Osnovna pitanja na koje treba dati odgovor su organizaciona i Baseline) sistema, izbor izvora programa za airiranje i
infastrukturna. krpljenje i arhitektura PM sistema
Dio aktivnosti koje se mogu podvesti pod ispitivanjem
ciljnog okruenja, a koje je potrebno redovno raditi je
otkrivanje resursa - operacije koje se izvode da bi se otkrili
novi resursi u mrenom okruenju.
Druga faza je identifikacija novih update-a. Nakon to
je ustanovljen izvor informacija o update-ima, za koje je
uobiajeno da se dobijaju od samog vendor-a, preko
notifikacija, upozorenja i e mail-ova, ili kroz objavu na web
portale, slijedi postupak ispitivanja i procesiranja pristiglih
informacija. Mnoga rjeenja PM sistema direktno na svojim
centralnim serverima primaju notifikacije o novim update-
ima, koji mogu biti i downloadovani po automatizmu.
Informacije o novim update-ima najee dolaze do
odreenih tehnolokih grupa, ili osoba, koje su zaduene za
pojedine grupe sistema (OS, DB, razne programe). Prvi korak
nakon dobijanja notifikacije je da se provjeri identitet i
intergritet izvora informacija odnosno samog updata-a, kako
bi se izbjegli podvaljeni, lani update-i (eng. hoax), koji
mogu izazvati ogromnu tetu na sistemima na kojim se
instaliraju. Tokom ove faze je bitno odrediti sledee u vezi
Slika 2. Dijagram faza testiranja. samim update-ima: relevantnost, ozbiljnost, klasifikaciju,
download i verifikaciju i test prihvatljivosti update-a.
Organizaciona pitanja: Operativnost - ko e bit Trea faza je evaluacija i planiranje primjene update-
operativna snaga u programu, Odgovornost - ko e u a. Nakon to se utvrdi potreba za instalaciju update-a
krajnjem sluaju biti odgovoran za sprovoenje PM potrebno procijeniti i napraviti plan za njegovu primjenu,
programa, Obuenost osoblja - da li je osoblje obueno i da li kako bi se minimizirali mogui negativni uticaji. Osnovni cilj
moe odgovoriti svim zahtjevima PM programa. Model je da se kreiraju paketi za primjenu, da se testira njihova
programa - da li e program biti centralizovan ili primjenjivost i kompatibilnost, napravi vremenski plan za
distribuiran. Komunikacioni model - na koji nain e se primjenu i da se dobije dozvola za njihovu primjenu.
razmjenjivati informacije o postupku i uspjenosti procesa Osnovne aktivnosti koje se sprovode u ovoj fazi su:
auriranja programa. Procjena potencijalnih rizika primjena update-a. Ova
Infrastrukturna pitanja: aktivnost identifikuje domet update-a tj. sisteme na koje se
Testna infrastruktura. Ona ukljuuje ljude, procese, primjenjuje, analizira promjene koje e update napraviti na
tehnologije i fiziku infrastrukturu koja je potrebna da bi se sistemima i potencijalni uticaj na performanse i operativnost
obavile aktivnosti na testiranju kompatibilnosti, sistema.
performantnosti, funkcionalnosti i primjenjivosti update-a na Planiranje razliitih scenarija primjena update-a. Ova
sistemima nad kojim se primjenjuju. Svrha testiranja je da se aktivnost je fokusirana na tri faktora koja u najveoj mjeri
minimizuje vjerovatnoa negativnog uticaja kojeg primjena determiniu update scenarije, a to na lokaciju resursa,
update-a mogu napraviti. konektivnost prema njima i njihova dostupnost.
Infrastruktura za primjenu update-a. Ona ukljuuje ljude, Definisanje vremena primjena update-a. Glavni faktori
procese, tehnologije koje su potrebne da se isporui, instalira koji utiu na odreivanje vremena primjena su vezani za
i verifikuje proces auriranja sistema. Glavni cilj je da se veliinu paketa za instalaciju i broja resursa nad kojima ga
ispita da li postojea mrena i IT infrastruktura ima dovoljno treba primijeniti, sekvence u primjeni update-a i vrijeme koje
kapaciteta, funkcionalnosti i pouzdanosti da podri proces je potrebno za njegovu instalaciju
primjene i verifikacija update-a. Razvijanja procedura za primjenu i paketa za instalaciju.
Infrastruktura za otkrivanje i monitorisanje. Ona Ove aktivnosti su fokusirane na ljudske i tehnike resurse
obuhvata ljude, procese i tehnologije koje su potrebne da bi potrebne da se naprave procedure za isporuku, instalaciju i
se identifikovale, locirale i mjerile uspostavljene osnove PM verifikaciju update-a, kao i neophodne procedure za povratak
procesa. PM sistem mora imati dovoljan kapacitet, sistema na staro stanje (eng. contingency, rollback) u
sluaju da instalacija update-a na uspije.
2
Testiranje procedura za primjenu i instalacionih paketa, Na Windows XP SP3 platformi je instaliran Office 2007
testiranje performantnosti primjene update-a i SP 1, da se ispita uticaj te platforme na pojavu ranjivosti.
kompatibilnosti sa ciljnim sistemima. Testiranje je vaan Odraena su sledea skeniranja:
segment svakog update procesa. Testiraju se sami update-i, Skeniranje na ranjivost sa autenfikacijom
procedure za dostavu i instalaciju i procedure vraanje administrativnog korisnika, bez Windows and MS update-a,
sistema na preanje stanje (eng. rollback). sa odreenim Windows Update-om, sa odreenim Windows
etvrta i poslednja faza je primjena update-a. Cilj ove and MS update-a, sa odraenim Windows, MS update i
faze je da uspjeno isporui i instalira odobrene update-e na Adobe Flash Player update-om.
ciljanje produkcijske sisteme. Aktivnosti iz ove faze su Dobijeni rezultati skeniranja Windows i Linux OS na ve
usmjerene na pripremu primjene, isporuke update-a, navedeni nain i redosledom, su prikazani u tabeli 1. i tabeli
instalacije update-a i verifikacije da su update-i uspjeno 2.
obavljeni. Kao i u prethodnoj fazi, aktivnosti obino no no full full full
no patch patch patch patch patch
obavljaju grupe osoblja koji su zadueni za posebne patch norm adm no norm adm
tehnoloke linije. U ovoj fazi je potrebna priprema noauth auth auth auth auth auth
produkcijskog okruenja za izvodjenja primjene update-a, 5 2 1 42 0 0 1
WindSrvR2SP2
gdje su vane sledee aktivnosti: postavljanje pripremnjenih 4 0 0 80 0 0 3
update-a na produkcione sisteme, backup sistema, izbor 3 0 4 45 0 4 18
ciljnih sistema, instalacija update-a, monitoring i verifikaciju 2 6 8 15 6 8 14
0 0 1 0 0
uspjenosti update-a, rukovanje se problemima i izuzecima. 1 1
Uk. 8 13 183 6 12 37
WindXPSP3
OKRUENJU 3 0 6 40 0 6 24
2 3 9 17 3 9 17
Znaaj, nain i organizacija izvoenja auriranja 1 0 0 1 0 0 1
programa i primjene programskih zakrpa, kao i upostavljanje Uk. 5 16 172 3 15 55
VM programa detaljno su opisani u [2,3,4]. Praktina
iskustva u primjeni takvih programa su nedovoljno prisutna, 5 0 \ 0 0 \ 0
pa su testni i pilot projekti u cilju shvatanja vanosti i obima 4 0 \ 2 0 \ 0
LinuxFedora
4 12 30 27 14 4
SP3 (HP DC7600C) i Windows 2003 Server R2 SP2 (HP 3 24 27 28 27 26
DL380 G4) i operativnim sistemima, kao predstavnicima 2 17 16 16 16 16
trenutno najzastupljnijih platformi u kompanijskim 1 1 1 1 1 1
okruenjima. Obezbijeena je potpuna dostupnost skenera do Uk. 55 88 79 59 47
radnih stanica, uz standardni profil skenera, odabratih tcp i
Tabela 2 - Uporedni rezultati skeniranja Windows XP
udp portova. Testovi koji su raeni su bili minimalno opasni
SP3 platforme sa Office 2007 prije i poslije auriranja
za ciljne sisteme, odnosno, nijesu bili intruzivni.
programskim zakrpa.
Za testiranje Lunux platforme izabrata je Linux
Analizirajui dobijene rezultate mogu se izvesti sledei
distribucija - Fedora12 (VMWare 6,5).
zakljuci:
Operativni sistemi su instalirani na default nain bez
1. Oekivano, najvei broj ranjivosti je otkriven na
specijalno implementiranih mjera zatite ili rekonfiguracija
sistemima koji su instalirani bez programskih zakrpa, i to
sistema. Bitno je napomenuti da nijesu instalirane dodatne
najvie na onim koji imaju najstariji Service Pack.
aplikacije od drugih prozvoaa, osim Office 2007, u zadnjoj
2. Skeniranjem na ranjivosti sa autentifikacijom
fazi testa, zbog analize uticaja tog paketa na ranjivosti
korisnika bez privilegija dobijaju se bolji razultati tj. vei broj
sistema.
otkrivenih ranjivosti ali ne znaajno.
Nakon instalacije svakog OS bez uraenih programskih
3. Skeniranjem na ranjivosti sa autentifikacijom
zakrpa odraena su skeniranja na sledei nain i redosledom:
korisnika sa administrativnim privilegijama dobijaju se
skeniranje na ranjivost bez autentifikacije, skeniranje na
najbolji razultati tj. sa znaajnim brojem otkrivenih ranjivosti.
ranjivost sa autentfikacijom obinog korisnika, skeniranje na
Poveanje broja otkrivenih ranjivosti je i vie od
ranjivost sa autentifikacijom administrativnog korisnika.
desetostruko, posebno ranjivosti stepena 5 i 4.
Nakon instalacije svih programskih zakrpa na najskorije
dostupne, odraena su ista skeniranja kao bez zakrpa.
3
4. Regularnim auriranjem programskih zakrpa
smanjuje se broj otkrivenih ranjivosti, posebno ranjivosti
stepena 5, 4 i 3.
5. Veliina smanjenjenja ranjivosti nakon primjene
programskih zakrpa je vidljiva posebno kroz skeniranje na
ranjivosti sa autentifikacijom korisnika sa administrativnim
privilegijama.
6. Nakon obavljanja svih dostupnih programskih
zakrpa, i dalje je prisutan odreeni broj otkrivenih ranjivosti
5. i 4. i. 3. stepena (Windows) i 3 stepena (Linux), to
govori i potrebi dodatne analize istih i zatite tih sistema.
7. Linux platforma u cjelini ima manji broj okrivenih Slika 4 Broj ranjivosti za Windows XP SP3 sa Office
ranjivosti od Windows platforme, u svim testovima. Moe se 2007, prije i poslije primjene odgovarajueg Windows,
pretpostaviti da je kao takva manje ranjiva. Microsoft i Adobe Flush Update
8. Potpuno auriran Linux sistem nema ranjivosti 5. i 12. Uoava se da sa Windows OS dolaze i aplikacije
4. stepena to moe ukazati na ozbiljnost i posveenost koje se ne auriraju kroz Window Update sistem, kao na
Linux zajednice procesu auriranja OS i njegove zatite. primjer Adobe Flush Player, koji nosi sa sobom jednu
Ilustracija gore navedenih zakljuaka moe se grafiki ranjivost 5-tog i 14 ranjivosti 4-tog stepena. U testnom
pokazati na slici 3. i slici 4. primjeru, upgrade na na najnoviju verziju Adobe Flush
Player-a, otklonjene su ove ranjivosti.
13. Podudarnost rezultata sa rezultatima skeniranja i
pomo u procesu auriranja dao je i softver Secunia, koja je
prepoznao end of life status softvera Adobe Flush Player, i
preporuio instalaciju najnovije verzije. Ovim se pokazuje da
agentske verzije programa za auriranje aplikacija daju
potrebnu preglednost i efikasnost u eliminaciju ranjivih
programa i da su veoma poeljne u praktinoj primjeni.
5. ZAKLJUAK
Slika 3. Broj ranjivosti za WindowsXp SP3 OS prije i U radu se pokazuje koliko je vana uloga auriranja OS i
poslije primjene zakrpa sa i bez autentifikovanog aplikacija, kao i skeniranje OS na ranjivosti sa
privilegovanog skeniranja. autentifikavanim privilegovanim korisnikom. Povezanost i
sinergijsko djelovanje ova dva procesa se pokazuje na
praktinom primjeru u labaratorijskim uslovima. VM
program, sa akcentom na autentifikovano privilegovano
skeniranje, jedino daje potpuni uvid na stanje ranjivosti i
otkrivenosti OS sistema i aplikacija. ak i nakon svih
auriranja, ranjivosti i dalje postoje te je potrebno dodatno
uloiti napore za njihovu eliminaciju kroz konfiguracijske
promjene ili druge mjere. Windows OS u odnosu na Linux se
generalno moe prepoznati kao otvoreniji za napade.
Preporuuje se takoe upotreba agentskih programa za
otkrivanje ne auriranih programa.
Slika 4. Broj ranjivosti za Linux Fedora 12 OS prije i
poslije primjene zakrpa sa i bez autentifikovanog LITERATURA
privilegovanog skeniranja.
9. Sa poveanjem broja aplikacija i servisa na sistemu [1] Park Foreman, Vulnerability Management, CRC Press,
mogu se oekivati jo ozbiljniji trendovi u broju otkrivenih Taylor & Francis Group, August 2009
ranjivosti i opasnosti koje se pojavljuju. U istraivanjima [5] [2] S. Pavievi, B. Krstaji, Upravljanje sa ranjivostima
najvei broj ranjivosti je vezan za aplikacija Adobe i Office informacionih sistema i savjetodavni servisi, Telfor
paketa. 2009, Beograd, Novembar 2009
10. Testiranjem skeniranja Windows XP SP3 OS, na [3] Bill Stackpole and Patrick Hanrion, Software
kojem je instalirana Office Professional 2007, pokazuje se Deployment, Updating, and Patching, CRC Press, Taylor
koliko je samo jedna applikacija ranjiva. & Francis Group, December 2007
11. Uoava se da standardni Windows Update (ili [4] Tiffany Bergeron, Peter Mell, David Henning, Creating a
verzija programa za Update koja nije poslednja) ne Patch and Vulnerability Management Program, NIST
primjeuje Office aplikacije, na to administratori sistema Special Publication 800-40 Version 2, Novembar 2005,
moraju posebno obratiti panju jer moraju koristiti Microsoft (http://csrc.nist.gov/publications/)
Update opciju kao jedino valjanu opciju u sluaju korienja i [5] F-Secure Vulnerability research, Most common targeted
drugih Microsoft-ovih proizvoda. file types, May 2009, http://www.f-
secure.com/weblog/archives/00001676.htm
4
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu analiziran je uticaj mrenih parametara, jittera IP paketa i izgubljenih
paketa, na kvalitet videa koji se prenosi kroz IP mreu. Uticaj mrenih parametara analiziran je
pomou MDI-Media Delivery Index. Analiza kvaliteta videa je uraena objektivnim i subjektivnim
metodama procjene kvaliteta.
Abstract - In this paper we are analyzing influence of network parameters, IP packets jitter and
lost of IP packets, on video quality transmitted through IP network. We analyzed influence of
network parameters by MDI- Media Delivery Index. Analysis of video quality is done using
objective and subjective metods of video quality assessment
5
naina procjene kvaliteta videa i to: objektivna i subjektivna 3Component SSIM index Tro-komponentni SSIM
mjerenja. Kod objektivnih mjerenja rezultati se dobijaju iz index zasniva se na prostornom dijeljenju izvorinih
video fajlova pomou raunarskog programa koji vri obradu frejmova,[7]. Glavna ideja je da se podjela mjerne mape
video fajlova i izraunava njihov kvalitet na osnovu mjernih izvri na tri regiona i to na: ivini, teksturni i region glatkih
veliina. Kod subjektivnih mjerenja-analiza rezultati se povrina.
dobijaju na osnovu procjena ljudi koje karakteriu reakcije
krajnjih korisnika itavog sistema.
6
Kod Stimulus Comparision Adjectival Categorical vorite Podgorica Moura
Judgment (SCACJ) metode, dvije sekvence se reprodukuju MDI 1,8:0 1,81:21
istovremeno i poslije reprodukcije od gledalaca se trai da se Jitter 3,078ms 4,195ms
da miljenje korienjem skale za poreenje. Vrijednost Tab. 4. Vrijednosti MDI indexa i jittera za drugi sluaj
varira od -3 do +3. Ocjena za lijevi video se rauna od +3 pa
do -3. Ako je ocjena prve sekvence m1, a ocjena druge Iz dobijenih rezultata vidi se da je dolo do neznatnog
sekvence m2, njihov zbir je uvijek 6. Prosjena ocjena je uveanja jittera, ali da je on i dalje u granicama dozvoljenim
skalirana od 0 do 10. standardom. Meutim, vidi se da je broj izgubljenih paketa
znaajno porastao i da on dostie i do 21 izgubljeni paket
4. REZULTATI ISPITIVANJA transportnog streama u toku 1 sekunde.
Mjerni ureaji IP probe su postavljeni na tri Za trei sluaj kapacitet mree je ogranien na 5 Mbit/s.
vorne/emisione lokacije u mrei i to: Dobijene vrijednosti su date u tabelama 5 i 6.
1. U Podgorici u terminalu veza, na mjestu gdje se
stream ubacuje u sistem. vorite IAT avg IAT min IAT max
2. Na Mouri-emisiona lokacija sa koje se difuznim RTV dom-Podgorica 1,757ms 0.056ms 4,536ms
signalom pokriva optina Ulcinj Tvrda-Pljevlja 2.220ms 1,041ms 7,756ms
3. Na Tvrdau-emisiona lokacija sa koje se difuznim Tab 5. Vrijednosti IAT-a za trei sluaj
signalom pokriva optina Pljevlja.
vorite Podgorica Tvrda
Mjerni ureaji su snimali stream i pratitili MDI index na MDI 1,8:0 2,2:1024
pomenutim lokacijama. Da bi vidjeli kako mrea utie na Jitter 3,078ms 5,556ms
stream, simulirana su tri sluaja i to: Tab. 6. Vrijednosti MDI indexa i jittera za trei sluaj
1. Sluaj kada je brzina stream-a manja od kapaciteta
mree Dobijeni rezultati pokazuju da je broj odbaenih paketa
2. Sluaj kada je brzina stream-a jednaka kapacitetu jako veliki to e neminovno dovesti do velikog pada u
mree kvalitetu. Dolo je i do poveanja jittera IP paketa, ali je on
3. Sluaj kada je brzina stream-a vea od kapaciteta ipak ostao u granicama dozvoljenih vrijednosti.
mree Da bi se pravilno procjenilo i odredilo kolike su promjene
nastale na video sekvencama, koliki uticaj imaju na kvalitet
Posmatrani stream PRO TV-a je stream konstantne brzine videa izvrena je subjektivna i objektivna analiza kvaliteta
od 6Mbit/s. Njegove karakteristike su date na slici 5. videa. Rezultati su dati u vidu prosjene vrijednosti mjernih
veliina.
Moura Tvrda
PSNR-Y avg 100,0000 100,000
PSNR-U avg 100,0000 100,0000
PSNR-V avg 100,0000 100,0000
Sl.5. Informacije o strem-u SSIM-Y avg 1,0000 1,0000
3-CSSIM-Y avg 1,0000 1,0000
Vrijednosti IAT-a i MDI indeksa za prvi sluaj date su MSE-Y avg 0,0000 0,0000
tabelama 1. i 2. MSE-U avg 0,0000 0,0000
vorite IAT avg IAT min IAT max MSE-V avg 0,0000 0,0000
RTV dom-Podgorica 1,758ms 0,109ms 4,836ms Tab. 7. Veliine PSNR, SSIM, 3-CSSIM i MSE za prvi sluaj
Moura-Ulcinj 1,758ms 1,234ms 4,869ms
Tvrda-Pljevlja 1,758ms 0,145ms 4,901ms Prosjene vrijednosti mjernih veliina za objektivnu
Tab. 1. Vrijednosti IAT-a za prvi sluaj procjenu kvaliteta videa za drugi i trei sluaj date su u
tabeli8.
vorite Podgorica Moura Pljevlja Moura sluaj 2 Tvrda sluaj 3
MDI 1,8:0 1,8:0 1,8:0 PSNR-Y avg 45,65091 10,88294
Jitter 3,078ms 3,111ms 3,143ms
PSNR-U avg 48,60861 20,4635
Tab. 2. Vrijednosti MDI-a indexa i jitter-a za prvi sluaj PSNR-V avg 48,6932 20,3376
SSIM-Y avg 0,975788 0,291837
Za drugi sluaj kapacitet mree je ogranien na 6Mbit/s 3-CSSIM-Y avg 0,9881 0,141883
kolika je i brzina posmatranog stream-a. Vrijednosti IAT-a su MSE-Y avg 7,415778 5430,443
date u tabeli 3, dok su vrijednosti MDI i jitera date u tabeli 4. MSE-U avg 3,210673 598,668
MSE-V avg 6,552058 622,3281
vorite IAT avg IAT min IAT max Tab. 8. Veliine PSNR, SSIM, 3-CSSIM i MSE za drugi i
RTV dom-Podgorica 1,757ms 0.056ms 4,536ms trei sluaj
Moura-Ulcinj 1,766ms 0,096ms 5,962ms
Tab. 3. Vrijednosti IAT-a za drugi sluaj
7
Iz dobijenih rezulta vidi se da u prvom sluaju nije dolo Dobijeni rezultati nam pokazuju da kad je kapacitet mree
do pada kvaliteta i da su video sekvence potpuno identine vei od brzine prenosa stream-a, ureaji nisu detektovali ni
originalnoj sekvenci, to je bilo i za oekivati jer nije bilo jedan izgubljeni paket, a jitter IP paketa je bio u dozvoljenim
izgubljenih paketa, a jitter je bio u granicama normale. U granicama. Sa takvim parametrima mree, objektivnom
drugom sluaju kada je brzina stream-a jednaka kapacitetu analizom kvaliteta videa nije detektovana nikakva promjena u
mree dolo je do odbacivanja IP paketa to je rezultovalo i kvalitetu video sekvence, a gledaoci su subjektivnom
odbacivanjem paketa transportnog stream-a. Iz tog razloga analizom procijenili da su video sekvence gotovo identinog
dolo je do smanjenja kvaliteta. Iz rezultata prikazanih u kvalteta. Kod drugog sluaja ureaji su zabiljeili poveanje
tabeli 8. vidimo da je smanjenje kvaliteta neznatno. U treem broja izgubljenih paketa, pri emu je jitter ostao u propisanim
sluaju dolo je do velikog broja odbaenih paketa, iz tog granicama. Objektivnom analizom utvreno je da su gubitci
razloga postoji veliko smanjenje kvaliteta videa. paketa doveli do smanjenja kvaliteta videa. Meutim,
prilikom subjektivne analize ta promjena u kvalitetu, od
Da bi se to bolje odredio kvalitet videa izvrena su i strane gledalaca ocijenjena je kao veoma mala, to nam
subjektivna mjerenja. Kako bi rezultati bili to objektivniji, govori da se video sekvenca moe nesmetano gledati. U
na ocjenjivanje je pozvano deset ljudi razliitih treem sluaju rezultati pokazuju da je dolo do velikog broja
profesionalnih usmjerenja. Metode koje su koriene za izgubljenih paketa, to je prouzrokovalo veliko smanjenje
ocjenjivanje su standardizovane standardom ITU-R BT 500. kvaliteta videa. Video sekvenca je toliko oteena da se
Ocjene za prvi sluaj su date u tabeli 9. gotovo ne moe gledati.
Metoda SCACJ DSCQS tip2 DSIS Test metode i postupci mjerenja koji su prezentovani u
Ref Video-Podgorica 5,33 5,50 - ovom radu e posluiti za razvijanje sveobuhvatnog sistema
Video-Pljevlja 4,67 4,50 10 nadzora u RDC-u, koji e omoguiti istovremeno praenje
Video-Ulcinj 4,67 4,50 10 funkcionisanja mree kao i kvaliteta TV signala koji se
Tab. 9. Rezultati subjektivne analize za prvi sluj isporuuje krajnjim korisnicima. Ovo je posebno bitno sada
kada se uvodi difuzno digitalno emitovanje TV programa u
Iz dobijenih rezultata za prvi sluaj vidi se da su gledaoci Crnoj Gori i kad je potrebno obezbijediti, kvalitetnu uslugu
u test-metodi DSIS ocijenili da nema razlike izmeu video svim graanima. Takoe metode koje su prikazane i softweri
sekvenci koje su snimljene na vornim lokacijama u koji su korieni mogu se koristiti i za druga istraivanja i
Podgorici, Ulcinju i Pljevljima, dok su u test-metodama razvoj tehnologija iz oblasti multimedije, obrade slike, IP
SCACJ i DSCQS tip2 primjetili razlike, pri emu je tehnologije i radio-relejnih veza.
ocjenjeno da te razlike nisu umanjile kvalitet videa. Ocjene
za drugi sluaj date su u tabeli 10. LITERATURA
Metoda SCACJ DSCQS tip2 DSIS [1] ETSI TR 101 290 V1.2.1 (2001-05) Technical report,
Ref Video-Podgorica 6,67 6,67 - Digital video Broadcasting-Measurement Guidelines for
Posmatrani video 3,33 3,33 7,50 DVB systems
Tab. 10. Rezultati subjektivne analize za drugi sluaj [2] European Telecommunications Standards Institute,
Digital Video Broadcasting (DVB), Transport of MPEG-2
Iz dobijenih rezultata za drugi sluaj vidi se da su Based DVB Services Over IP Based Networks, ETSI TS
gledaoci primjetili da postoje razlike izmeu originalne i 102 034, v1.2.1, Sept. 2006, http://www.etsi.org_
prenesene video sekvence i da je dolo do smanjenja kvaliteta [3] Marc Todd, Quality of Video-over-IP Measuring the
prenesene video sekvence. Meutim kvalitet videa je, po Quality of Streaming MPEG-2
ocjeni gledalca, takav da omoguava nesmetano gledanje i [4] Y. J. Liang, J. G. Apostolopoulos, and B. Girod, Analysis
praenje programa. Ocjene za trei sluaj date su u tabeli 11. Of Packet Loss for Compressed Video: Does Burst-
Length Matter?, Proc. IEEE San Francisco, CA, 2003, pp.
Metoda SCACJ DSCQS tip2 DSIS 473496
Ref Video-Podgorica 10,00 10,00 - [5] MSU Video Quality Measurement Tool Documentation
Posmatrani video 0 0 2,5 http://compression.ru/video/quality_measure/src/
Tab. 11. Rezultati subjektivne analize za trei sluaj [6] Zhou Wang, Alan Conrad Bovik, Hamid Rahim Sheikh,
and Eero P. Simoncelli, Image Quality Assessment: From
Iz dobijenih rezultata za trei sluaj vidi se da su razlike Error Visibility to Structural Similarity, IEEE
izmeu video sekvenci velike. Promjene koje su nastale na Transactions on image processing, VOL. 13, NO. 4,
video sekvenci su tolike da onemoguavaju nesmetano APRIL 2004
gledanje video sekvence. [7] Chaofeng Li, Alan Conrad Bovik , Content-weighted
video quality assessment using a three-component image
5. ZAKLJUAK model, Journal of Electronic Imaging 19(1), 011003
(JanMar 2010)
Da bi dobili to vjernije rezultate, uslovi u kojima su [8] RECOMMENDATION ITU-R BT.500-11 ,Methodology
sprovedeni testovi bili su isti kao i uslovi u kojima se vri for the subjective assessment of the quality of television
trenutni prenos TV signala do emisionih lokacija. Cilj ovog pictures, 2002
rada je da objedini rezultate koji karakteriu funkcionisanje [9] Dimitriy Vatolin, Oleg Petrov MSU Perceptual Video
mree i rezultate koji karakteriu kvalitet videa. Na ovaj Quality tool http://compression.ru/video/
nain dobijamo pravi uvid u uticaj IP mree na kvalitet videa.
8
Informacione tehnologije IT'11
.NET FRAMEWORK-
MULTITHREDED PROCESSING IN IMAGE FILTERING IN .NET FRAMEWORK
,
,
.NET framework-a
, .
,
. ,
Bitmap , ,
.
Abstract - After analysis of .NET framework and its capabilities, in digital image processing, we
studied different ways to implement multithreading image processing. We analyzed two different
ways to divide the workload between threads, and in the end suggested two different
implementations of the better one. Along the way, we described three different ways to access data
in Bitmap objects, which represent images, and also their advantages and disadvantages.
1. .
,
,
,
.
. ,
.
,
. 2. .NET-
.NET j
, System.Drawing.Bitmap
, .
. Bitmap ,
.
,
, 3
,
. .
9
3.
, .NET
. .NET- Bitmap.LockBits ,
System.Drawing.BitmapData,
.
, , ,
, [1].
1 - (
( , ).
)
BitmapData ,
. , ,
.NET ,
. Bitmap.UnlockBits o ,
[2]. .
,
,
0 1 2 3 ... N-1 ,
.
N N+1 N+2 N+3 ... 2*N-1 ,
.
2*N 2*N+1 2*N+2 2*N+3 ... 3*N-1 ,
,
3*N 3*N+1 3*N+2 3*N+3 ... 3*N-1
.
... ... ... ... ... ...
,
(M-1)*N (M-1)*N+1 (M-1)*N+2 (M-1)*N+3 ... N*M-1
.
1: , ,
, [3], Bitmap , 3
MemoryStream ( .
), ,
(System.Byte). , ,
.
'' ,
, MemoryStream- .
(System.Byte), e,
. .
, , ,
. ,
,
. ,
'MemoryStream' . .
1 ,
. 88
. 84 2.
, , ,
( .
,
,
).
,
Get/Set Memory Stream
256256 957 ms 29 ms 32 ms .
512512 3843 ms 120 ms 126 ms
10241024 15385 ms 504 ms 524 ms
1: .
()
,
,
10
,
System.Threading.Tasks.Parallel
.
,
System.Threading.Thread [4],
Start(object), .
EventWaitHandle
( ManualResetEvent).
2: 88 84 , ,
,
.
. .
Set() ManualResetEvent
,
, ,
, WaitOne() .
, ManualResetEvent.
.
.
,
, .
, . ,
, ManualResetEvent ,
, .
. , (object[]),
.
4. (
, o ,
, ).
: .
,
, : DioBitmape
, , .
,
. static void StartnaFunkcija(object P){
object[] parameter = P as object[];
, Action<DioBitmape, DioBitmape, Parametri> func =
Bitmap Bitmp(int, int, parametar[0] as Action<DioBitmape, DioBitmape,
PixelFormat). Parametri>;
func((DioBitmape)parametar[1],
(DioBitmape)parametar[2],
, (Parametri)parametar[3]);
((ManualResetEvent)P[4]).Set();
. }
.
Enviroment.ProcessorCount().
. .
. ...
Thread nit=null;
, object[] param=null;
ManualResetEvent[] MRE =
. ( new ManualResetEvent[threadCount];
, , for(int nitNo=0; nitNo<threadCount; nitNo++){
) nit = new Thread(StartnaFunkcija);
. MRE[nitNo] = new ManualResetEvent(false);
param = new object[]{
. new Action<DioBitmape, DioBitmape,
, Parametri>(funkcija),
11
dioOrig[nitNo], 5.
dioDest[nitNo],
parameters, ,
MRE[nitNo] }; ,
nit.Start(param); ,
} .
foreach(ManualResetEvent M in MRE)
M.WaitOne(); , .NET ,
dioOrig dioDest ,
, ,
, threadCount .
ProcessorCount(), ,
parameters ,
func .
Action<DioBitmape, DioBitmape,
Parametri>.
,
. , .
object[] (
ManualResetEvent ), ,
Parallel [5]. ,
.
StartnaFunkcija, ,
(, .).
ManualResetEvent.Set(). ,
StartnaFunkcijaTasks. (plug-in) .
(
IEnumerable)
object[], ,
: Parallel.ForEach<object[]>(djelovi, , (
StartnaFunkcijaTasks) .NET. )
, .
, , , ,
.NET. , ,
,
, .
12
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - Cisco TelePresence sistem, prvi put predstavljen u oktobru 2006 proizvod je koji
prua mogunost realizacije video konferncija na najviem moguem nivou uz ekrane i
kamere sa visokom definicijom i audio sistemom koji ukljuuje kompletnu 3D simulaciju.
Dizajniran je za povezivanje dvije fiziki odvojene prostorije, tako da se stie utisak da se
radi o jednoj sali za konferencije, iako se te dvije prostorije mogu nalaziti na suprotnim
krajevima svijeta. U ovom radu opisane su osnovne karakteristike i mogunosti sistema,kao i
njegova struktura i principi funkcionisanja..
Abstract - Cisco TelePresence, first introduced in October 2006, is a product which
provides high-definition 1080p video, spatial audio, and a setup designed to link two
physically separated rooms so they resemble a single conference room even though the two
rooms may be on opposite sides of the world. In this paper, its main characteristics and
capabilities are presented together with its structure and functioning principles.
2. KOMPONENTE I KONCEPTI
13
TelePresence sistema, u prostoriji predvienoj za video 4. REALIZACIJA MREE
konferencije, za krajnje korisnike treba predstavljati
kompaktno okruenje u kojem su obije pomenute Na sl. 3. Prikazan je izgled mree sa lokacijama i
komponente nerazdvojni dio jednog entiteta, dok Cisco IP infrastrukturnim komponentama za realizaciju video
telefon prdstavlja primarni korisniki interfejs koji konferencija koritenjem CTS (Cisco TelePresence Sistem)-a
ostvarivanje svake specifine zamisli krajnjeg korisnika u okviru MT grupe, iji je dio i Crnogorski Telekom. Na
osigurava u okviru usluge koja je dostupna izborom na etiri lokacije nalaze se prostorije za video konferencije tipa
samom telefonu. TP3000, a jezgro sistema (CTM-Cisco TelePresence System
Manager, CTMS Cisco TelePresence Multipoint Switch,
CCM Cisco Call Manager, AD/Exchange) smjeteni su u
3. TEHNICKI ZAHTJEVI I DIZAJN okviru Data Centra MT grupe.
Osim ve navedenih (1+2) kodeka i IP telefona, TP3000 Kao i Cisco Unified Communication Manager odnosno
ukljuuje tri 65-o inna HDTV ravna ekrana, tri HDTV Cisco Call Manager, Cisco TelePresence System Manager i
kamere, tri mikrofona, tri (stereo) zvunika i po jedan Cisco TelePresence System Multipoint Switch rade na
pomoni audio i video ulaz. Raspored i pozicije elemenata sa Cisco-specifinom Linux operativnom sistemu za Voice
dimenzijama [4] dati su na sl. 2. Dimenzije prostorije za tehnologije. Cisco TelePresence System kodek takoe radi na
video konferencije kreu se u okvirima datim u tabeli T. 1. u Cisco-specifinom Linux operativnom sistemu i pokree ovaj
kojoj su date i preporuene vrijednosti. operativni sistem sa compact flash drajva instaliranog na
matinoj ploi od kodeka. Ne postoji fiziki ili logiki pristup
ovoj compact flash kartici ili mogunost pristupa kroz
operativni sistem preko nekog interfejsa.
14
za 3 osnovna video-signala (4Mbps svaki): 12Mbps paketa na temelju konfigurisanih VLAN ID-eva, kao i
za 3 osnovne audio stream (64kbps svaki): 192Kbps prioritete za razliite klase saboraaja: audio (5), video (4),
za 1 pomocni audio stream: 64kbps signalizacija poziva (3) i upravljanje mreom (6 ili 7).
za 1 pomocne video stream: 400Kbps TelePresence takoe mora podravati DiffServ codepoint
UKUPNO (prosjek): 12.656 Kbps (DSCP) oznaavanje za QoS, to ukljuuje obiljeavanje
UKUPNO (+ Burst): 15.3 Mbps paketa na bazi konfigurisanih IP Vrsta usluge (TOS-Type of
Service), za razliite klase mrenog saobraaja.
Za sve konfiguracije, tu su i dodatni VoIP pozivi od
64kbps koji mogu biti realizovani od strane TelePresence Da bi se postigao striktno zahtijevani kvalitet usluge, za
sistema, ali to nee biti saobraaj izmedu dviju krajnjih TelePresence dizajn bie primijenjen strogi prioritet ekanja
taaka u TelePresence pozivu. Na primjer, to bi mogao biti za ovu klasu saobraaja u okviru mrene infrastrukture. Ovo
poziv za VoIP telefon, MeetingPlace Most, ili poziv ka se odnosi na ekanja sa hardverskim prioritetom kod Catayst
PSTN mrei ako bi bio postavljen Voice GW. svieva i Low Latency Queuing (LLQ) unutar IOS rutera.
15
kreiran je poseban MPLS VPN samo za tu svrhu i sav Rijeenja poput ovog, i pored visokih cijena, predstavljaju
TelePresence saobraaj se odvija kroz pomenuti VPN. ekonomski isplative poduhvate, ija vrijednost i znaaj
Mogunost enkripcije medija i signalizacije postoji ve od vremenom rastu. Pravci daljeg razvoja, u svakom sluaju su
CTS softvera verzije 1.2 i njim su opskrbljene sve krajnje mogunost meu-povezivanja ovakvih sistema, ije primjere
take TelePresence sistema. Pitanje autentifikacije regulisano ve susreemo, kao i sistem koji bi u potpunosti otvorio ova
je sertifikatima, jer CTS podrava X.509v3 digitalne rijeenja u smislu nezavisnosti i pripadnosti odreenim
sertifikate i sve komponente CTS-a dolaze sa preinstaliranim entitetima.
MIC (Manufacturing Installed Certificate) i podravaju
CAPF (Cisco Unified CallManager Certificate Authority
Proxy Function) metod za preuzimanje LCS (Locally LITERATURA
Significant Certificate)-a kao i preuzimanje CTL (Certificate
Trust List)-e sa TFTP (Trivial File Transfer Protocol) servera [1] Hirche, S., Buss, M.: Telepresence control in packet
na CCM-u. Ovi certifikati i lista zatim se koriste za switched communication networks. In: Proceedings of
formiranje osnovnog odnosa povjerenja izmedu Cisco the 2004 IEEE International Conference on Control
TelePresence System-a i njegovog CallManager klastera. Applications, vol. 1, pp.236241, IEEE (2004)
[2] Ebara, Y., Kukimoto, N., Leigh, J., Koyamada, K.: Tele-
Immersive Collaboration Using High-Resolution Video
7. ZAKLJUAK in Tiled Displays Environment. In: Proceedings of the
21st International Conference on Advanced Information
Realizacija video konfenrnecije ija je glavna Networking and Applications Workshops, vol. 2, pp.
karakterisitka da se uesnici vide u prirodnoj veliini,(Sl. 4.) 953958, IEEE Computer Society, Washington, DC,
i uju kao da se nalaze na samo par metara udaljenosti, a uz USA (2007)
sve to, mogu pratiti koritenje raunara na svakoj lokaciji, [3] Chen, W.C., Towles, H., Nyland, L., Welch, G., Fuchs,
rijenje je kojim je postavljen visok standard u oblasti video H.: Toward a compelling sensationof telepresence:
komunikacija. demonstrating a portal to a distant (static) office. In:
Proceedings of the conference on Visualization '00, pp.
Iskustvo je pokazalo da je kljuni kriterijum za realizaciju 327333, IEEE Computer Society Press, Los Alamitos,
visoko kvalitetne video konferencije sinhronizacija medija, CA, USA (2000)
jer se voice i video odvojeno transportuju kroz mreu. [4] Cisco Systems: Cisco Telepresence Deployment
Cisco-v TelePresence Sistem je uspio, u okviru kompletnog Planning Guide. http://www.cisco.com (2007)
IP rijeenja, povezati dvije i vie udaljenih prostorija, koje [5] Cisco Systems: Cisco Telepresence Network Systems
imaju karakteristike kao da se radi o televizijskim studijima, Design Guide. http://www.cisco.com (2009)
u jednu virtualnu salu za konferencije. [6] Cisco Systems: Cisco Telepresence Network
Requirements, TSBU Technical Marketing, EDCS-
553578 (November 2007)
16
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj Virtuelne privatne mree (VPN) prestavljaju siguran i jeftin nain povezivanja
udaljenih lokacija na privatne mree preko Interneta. U radu je, nakon uvodnih definicija i
pojanjenja, dat pregled VPN tehnologija i protokola koji su danas u upotrebi. Predstavljena je
split tunneling opcija, kao i konfiguracija Microsoft Windows VPN servera i Cisco ASA 5540
ureaja u cilju prihvatanja VPN konekcija sa udaljenih lokacija i uporedna analiza dva mogua
reenja VPN pristupa.
Abstract - Virtual private networks (VPN) are safe and inexpensive way to connect remote
locations to private network via the Internet. The paper presents, after the introductory definitions
and explanations, an overview of VPN technologies and protocols in use today. Presented to the
split tunneling option, and configuration of Microsoft Windows VPN server and Cisco ASA 5540
device in order to accept VPN connections from remote locations and comparative analysis of two
possible types of VPN access.
17
Zatita Akademske mree jedan od glavnih prioriteta, 3. MICROSOFT WINDOWS 2008R2 VPN SERVER
stoga treba posebnu panju posvetiti opciji IPSec VPN split
tunneling. Nastaje kompromis izmeu full tunneling i split Windows Server 2008R2 sadri VPN server i omoguava
tunneling opcija, da li dozvoliti samo lokalni pristup mrei ili siguran pristup sa bilo koje lokacije na Internetu. . Sa VPN
istovremeno dozvoliti i pristup Internetu. svaki paket koji se prenese kroz mreu je kriptovan i samo
korisnici koji mogu da dokau svoj identitet mogu uspjeno
Split tunneling je kreiran da dozvoli pristup Internet mrei da se poveu sa serverom i dekriptuju podatke.
ili nekoj drugoj mrei i povezivanje sa centralnom lokacijom
istovremeno. Benefiti split tunneling tehnologije je da se Konfiguracija svih djelova VPN hadvera i softvera
moe utediti bandwidth koji je potreban za Internet pristup, iziskuje dosta vremena i odreeni stepen znanja iz ove
kao i da smanji optereenost VPN getway ureaja. Sa take oblasti.
gledita na performanse, split tunneling je najbolje mogue
reenje Serveru se mora dodjeliti statika javna IP adresa, kako
bi server bio vidljiv iz ostalih mrea na Internetu. Za
Nedostatak se pojavljuje ukoliko je raunar koji ostvaruje konekciju nije potrebno domen ime, ali svakako pomae.
VPN konekciju nedovoljno zatien ili VPN server, Slika 1. prikazuje povezivanje VPN klijenta na server iza
zlonamjerni korisnici sa Interneta mogu iskoristiti VPN centralnog firewall ureaja. Za potrebe VPN servisa na
klijent vezu da bi pristupili resursima centralne lokacije kroz Windows 2008R2 serveru neophodna je aktivacija vie
autentifikovanu VPN konekciju odnosno tunel. Ranjivosti serverskih servisa i to: Network Policy and Access Services,
operativnog sistema i aplikacija koje su pokrenute na klijentu Active Directory Doman Services.
mogu da ugroze VPN, jer se klijentska maina u ovom
sluaju ponaa kao ruter. [2]
18
odgovarajue portove i protokole koji su potrebni uz pomo
IP Filters opcije izmjenom Network Policy Server
podeavanja .
19
VPN Servera, ali kod ASA VPN servera proces je mnogo da osigura sigurnost mree. ASA ima AES algoritme
jednostavniji zato to sama ASA sadri sve podatke o mrei u kriptovanja u poreenju sa Windows VPN serverom koji
kojoj se nalazi. svoju Strongest enkrpipciju preputa 3DES algoritmima.
5. UPOREDNA ANALIZA VPN REENJA AES se odlikuje brzinom u radu i veom sigurnou usled
veih blokova i duih kljueva. AES koristi 128-bit blokove
Prva opcija koja je bila razmatrana kao reenje koje e fiksne veliine i radi sa 128, 192 i 256-bit kljuevima.
ispuniti zahtjeve povezivanja udaljenih lokacija je bio
Microsoft Windows 2008R2 VPN Server. Ukljuivanje Split Tunneling opcije mogue je uraditi na
serverskoj strani, to nije sluaj kod Windows VPN servera
Pokazalo se da Microsoft Windows VPN Server, nudi gdje se ta opcija konfigurie na strani klijenta, to je teko
dobro reenje za realizaciju virtuelene privatne mree i kontrolisati ukoliko izriito zahtjevamo koritenje ovakve
povezivanje udaljenih lokacija. Trokovi dodatnog hadvera konfiguracije. Sami ureaj ima sve podatke o mrei tako da
za VPN server nisu veliki, ali ukoliko se krene u neto se na jednostavan nain mogu kreirati Access Control Lists
sloeniju konfiguraciju potrebno je posjedovati dva hadverski (ACL), razne korisnike i grupne polise koje podiu nivo
odvojena servera. Na tu prepreku emo naii ukoliko budemo sigurnosti. Moemo se opredjeliti za dva VPN reenja to su
eljeli da implementiramo novo VPN reenje koje dolazi od IPSec ili SSL VPN. Stariji protokol kao to je PPTP nisu
strane Microsoft-a zvano DirectAccess koje dodaje split podrani. Nedostatak je sama cijena ureaja, koja umnogome
tunneling mogunost VPN tehnologiji. Nedostatak je sto prevazilazi cijenu kotanja Microsoft Windows 2008R2 VPN
DirectAccess podrava samo Windows7 operativne sisteme. servera, a posebno opensorce dostupnih reenja poput
OpenVPN tehnologije.
Za nesmetan rad mora se voditi rauna o portovima koji
su otvoreni prema Microsoft Windows 2008R2 VPN serveru, 6. ZAKLJUAK
poto se server kao i svi drugi serveri nalazi iza centralnog
firewall Akademske mree. Radi se o dobro poznatim Prilikom izbora VPN reenja za povezivanje udaljenih
brojevima portova shodno tipu VPN protokola koji smo lokacija na centralnu lokaciju treba obratiti panju na vie
odabrali, a koje smo nabrojali u predhodnom poglavlju. aspekata. Prvo treba sagledati potrebe udaljenih lokacija,
odnosno u koje svrhe e VPN reenje biti koriteno i za
Takoe uraena je i analiza brojnih opensource reenja obezbjeivanje koje vrste servisa, zatim odabrati adekvatno
poput: pfSense, OpenVPN, Adito SSL VPN, ClearOS, VPN reenje koje e ispuniti potrebne zahtjeve.
ZeroShell, svako od ovih reenja ima firewall/vpn
mogunosti, kako bi mrea bila bezbjedna sa aspekta napada Cisco ASA VPN server u ovom sluaju je bolje reenje
i malicioznih aktivnosti. nego Microsoft VPN server zbog veeg broja
funkcionalnosti, podrkom za razne AAA servere, AES
Drugo reenje opisano u radu, a za koje smo se opredjelili algoritme, ujedno prestavlja centralizovano reenje sa
da bude i reenje koje e obavljati povezivanje udaljenih fizikom vezom sa svim podmreama, nije potreban dodatan
lokacija jeste Cisco ASA 5540 ureaj, koji ima integrisan hadver u mrei, dostupnost VPN servisa je zagarantovana,
VPN server. jednostavna konfiguracija i lakoa koritenja, sigurnost na
visokom nivou. Jedini nedostatak je cjena ureaja.
Prednosti Cisco ASA 5540 u odnosu na Microsoft
Windows 2008R2 VPN Server je u tome to ovaj ureaj Ukoliko nam nisu potrebene sve funkcionalnosti Cisco
prestavlja samo jezgro mree, ime se dobija centralizovano ASA ureaja onda Microsoft VPN server prestavlja dobro
reenje koje nudi funkcionalnosti VPN servera, a pored toga i reenje, sa odlinom podrkom za VPN servis. Ukoliko
neke dodatne opcije. Sa stanovita sigurnosti prednost lei u elimo da trokove smanjimo na minimum onda treba uzeti u
tome to su u Cisco ASA 5540 implementirani obzir neko od opensource reenja kao to je OpenVPN.
najsavremeniji mehanizmi zatite, odnosno firewall/IDPS
tehnologije. Opensource alat ClearOS takoe posjeduje LITERATURA
firewall/IDPS tehnologiju i vie tipova VPN tehnologije,
meutim ovakva reenja se koriste kod neto manjih mrea ili [1] Narasimhan Raghavan, Rajat Gopal, Virtual private
kao alternativa skupim reenjima u nedostatku srestava. networks and their role in e-business
[2] Sean Convery, Network Security Architectures, Cisco
ASA prestavlja specijalizovan hadver za security sa
Systems, Inc.
mogunou VPN funkcionalnosti, stoga je manje podlona
napadima nego Windows Server. Kod Windows Servera se [3] Microsoft, http://technet.microsoft.com/en-
mogu iskoristiti sigurnosni propusti ukoliko server nije us/library/ff687780%28WS.10%29.aspx
auriran, zatien ili pravilno iskonfigurisan, dok je to tee [4] Cisco Systems, Inc, Cisco ASA 5505 Getting Started
uraditi kod Cisco ASA ureaja koji ima prvobitnu namjenu Guide
20
Informacione tehnologije IT'11
21
Za sinhronizaciju Java je obezbijedila elegantnu varijantu 4.1 KLASA SEMAPHORE
starog modela za sinhronizovanje procesa: monitor. Kada u
monitor ue jedna nit, sve druge moraju da ekaju dok ona ne Semaphore je klasa za sinhronizaciju koja kontrolie
izae. Na taj nain monitor moe da sprijei da vie niti pristup dijeljenom resursu pomou brojaa. Broja broji
istovremeno radi sa istim dijeljenim resursom. Java je dozvole (permits) koje omoguavaju pristup dijeljenom
napravljena tako da svaki objekat unaprijed sadri svoj resursu. Ukoliko je sadraj brojaa vei od nule, nit e dobiti
monitor u koji se automatski ulazi im se pozove neka od dozvolu, a sadraj brojaa e se smanjiti za jedan. U
sinhronizovanih metoda objekta. Kada se nit nae unutar protivnom, nit e biti blokirana dok ne dobije dozvolu. Kada
sinhronizovane metode (sinhronizovana metoda se najlake niti vie nije potreban pristup dijeljenom resursu, ona svoju
prepoznaje po kljunoj rijei synchronized koja stoji ispred dozvolu preputa drugima, a sadraj brojaa poveava za
tipa podatka koji vraa ta metoda), nijedna druga nit ne moe jedan. Klasa Semaphore ima sljedea dva konstruktora:
da pozove bilo koju sinhronizovanu metodu istog objekta. Semaphore(int broj)
Java takoe obezbjeuje i elegantan mehanizam za Semaphore(int broj, boolean dozvola)
komunikaciju izmeu procesa pomou metoda: gdje broj zadaje poetni broj dozvola, odnosno koliko niti
1. wait() - nareuje niti koja ju je pozvala da napusti moe istovremeno pristupiti dijeljenom resursu. U prvom
monitor i da prestane da se izvrava sve dok neka konstruktoru, nitima koje ekaju na dozvolu, dozvole se
druga nit ne zauzme isti monitor i ne pozove podrazumijevano dodijeljuju po proizvoljnom redosljedu dok
mentody notify(); u drugom konstruktoru ukoliko parametar dozvola ima
2. notify() - ponovo pokree prvu nit koja je pozvala vrijednost true dozvole e nitima biti dodijeljene po redu po
metodu wait() istog objekta; kojem su ih niti zahtijevale. Da bi pribavila dozvolu nit treba
3. notifyAll() ponovo pokree sve niti koje su da pozove metodu acquire() koja ima sljedea dva oblika:
pozvale metodu wait() istog objekta. void acquire() throws InterruptedException
Neophodno je napomenuti i to da se unutar sinhronizovanih void acquire(int broj) throws InterruptetException
metoda koje pozivaju notify() mjenja i vrijednost djeljene Prvi, i najee upotrijebljen oblik dodijeljuje jednu dozvolu,
promjenljive tako da ako se sluajno pozove wait() poslije a drugi broj dozvola. Ukoliko se dozvola ne moe dobiti u
notify() dolazi do uzajamne blokade (deadlock). Uzajamna trenutku poziva ove metode, pozivajua nit e biti
blokada je termin koji oznaava situaciju kada nit A eka da suspendovana dok ne dobije dozvolu. S druge strane, da bi nit
nit B otkljua neki monitor, ali B ne moe da ga otkljua jer u svoju dozvolu prepustila drugima potrebno je pozvati metodu
tom trenutku eka da nit A otkljua neki drugi monitor. U release() koja ima sljedei oblik:
takvoj situaciji obje niti ekaju jedna drugu i situacija je void release()
nerjeiva. Rjeenje ove situacije je upotreba novih alata za void release(int broj)
paralelan rad. Prvi oblik oslobaa jednu dozvolu, a drugi broj dozvola.
Primjer upotrebe semafora:
4. NOVI ALATI ZA PARALELAN RAD
import java.util.concurrent.*;
Novi alati za paralelan rad nalaze se u paketu
java.util.concurrent koji definie osnovne komponente koje public class Semafor {
podravaju alternative prvobitno ugraenih pristupa public static void main(String[] args) {
sinhronizaciji i komunikaciji izmeu niti. U ovom paketu Semaphore semafor = new Semaphore(1);
definisani su sljedee klase sinhronizatora: new NitPovecava(semafor, "A");
new NitSmanji(semafor, "B");
Klasa Znaenje }
Semaphore Realizuje klasian semafor }
CountDownLatch eka dok se ne odigra zadati broj
dogaaja public class DijeljeniResurs {
CyclicBarrier Omoguava da grupa niti eka static int brojac = 0;
ispred barijere }
Exchanger Razmjenjuje podatke izmeu niti
22
public class NitPovecava implements Runnable { System.out.println("IzUzEtAk");
String ime; }
Semaphore semafor; semafor.release();
NitPovecava(Semaphore sem, String str) { System.out.println(ime + " je oslobodila dozvolu");
ime = str; }
semafor = sem; }
new Thread(this).start();
} Rezultat programa je sljedei:
public void run() {
System.out.println("Krece " + ime);
try {
System.out.println(ime + " ceka dozvolu");
semafor.acquire();
System.out.println(ime + " dobila dozvolu");
for (int i = 0; i < 5; i++) {
DijeljeniResurs.brojac++;
System.out.println(ime + "" + DijeljeniResurs.brojac);
Thread.sleep(50);
}
} catch (InterruptedException e) {
System.out.println("IzUzEtAk"); Na samom poetku, unutar metode main(), koriten je prvi
} oblik konstruktora Semaphore i dodijeljena je jedna dozvola.
semafor.release(); Dalje, semafor je upotrijebljen za kontrolu pristupa statikoj
System.out.println(ime + " je oslobodila dozvolu"); promjenljivoj brojac unutar klase DjeljeniResurs. Ova
} promjenljiva se u metodi run() klase NitPovecava poveava
} 5 puta dok se u run() metodi klase NitSmanjuje smanjuje 5
puta. Takoe, unutar run() metode semafor poziva metodu
public class NitSmanji implements Runnable { acquire() kako bi pribavio dozvolu i kada se vrijednost
String ime; brojaa promijeni (u klasi NitPoveca brojac se poveava, a u
Semaphore semafor; klasi NitSmanjuje vrijednost brojaca se smanjuje svakim
NitSmanji(Semaphore sem, String str) { prolaskom kroz for petlju) semafor poziva metodu release()
ime = str; kako bi oslobodio dozvolu. Pored ovoga u metodi run()
semafor = sem; poziva se metoda sleep() koja prouzrokuje pauziranje
new Thread(this).start(); pozivajue niti izmeu dva pristupa resursu
} DjeljeniResurs.brojac. To bi inae omoguilo izvravanje
public void run() { druge nit. Meutim, druga nit mora saekati dok prva nit ne
System.out.println("Krece " + ime); oslobodi dozvolu, to se deava tek kada prva nit zavri sve
try { svoje pristupe resursu. Drugim rijeima, da nisu koriene
System.out.println(ime + " ceka dozvolu"); metode acquire() i release() niti bi resursu
semafor.acquire(); DjeljeniResurs.brojac pristupale istovremeno pa bi
System.out.println(ime + " dobila dozvolu"); poveavanje i smanjivanje bili naizmjenini.
for (int i = 0; i < 5; i++) { Za razliku od metoda wait() i notify() kod kojih je
DjeljeniResurs.brojac--; redosljed poziva ovih operacija bitan, brojanje dozvola u
System.out.println(ime + "" + DijeljeniResurs.brojac); klasi Semaphore ne zavisi od redosljeda poziva metoda
Thread.sleep(50);
}
} catch (InterruptedException e) {
23
acquire() and release() koje su same po sebi ve pomo savremenih metoda i alata moe odgovoriti ovom
sinhronizovane. izazovu.
5. ZAKLJUAK LITERATURA:
Kako uslovi ivota stvaraju potrebu za obradom sve vee [1] Herbert Schildt : Java J2SE 5: kompletan prirunik,
koliine podataka, paralelno programiranje e se i dalje Mikro knjiga, Beograd 2006.
ubrzano razvijati, unapreujui pri tom sve svoje metode i [2] http://www.herongyang.com/Java/Synchronization-
alate. Danas se ve u svijetu javlja potreba za Needed-in-Multi-Threading-Applications.html
objedinjavanjem pruanja razliitih usluga na samo jednom posljednji put pristupano ovoj adresi 08.02.2011.
alteru. Koliko bi samo znailo da se danas u Crnoj Gori godine.
poveu CRPS (Centralni Registar Privrednog Suda), [3] http://sr.wikipedia.org/
Monstat, Uprava Prihoda CG i Ministarstvo finansija CG, u [4] http://news.cnet.com/Intel-shows-off-80-core-
smislu olakanog poslovanja, slobodnog pristupa svim processor/2100-1006_3-6158181.html posljednji put
potrebnim informacijama i naroito u pogledu drastinog pristupano ovoj adresi 09.02.2011. godine.
smanjenja trokova. Ve danas paralelno programiranje uz
24
Informacione tehnologije IT'11
25
Storage Vmotion obavlja prebacivanje virtuelnih
maina sa jednog storage-a na drugi dok su one same
podignute i koriste se;
Virtual Center je sistem za manipulaciju i pregled
kompletne virtuelne infrastrukture kao i upravljanjem
svih gore navedenim softverskim paketima.
26
pokrene Vmware Converter potrebno je navesti nekoliko
podataka o fizikoj maini kao to su IP adresa,
administratorski user name i password. Pored toga potreban
je podatak da li je Windows ili Linux operativni sistem na
tom serveru i da se odabre opcija da e se konvertovati
upaljena fizika maina. U sljedeem koraku pojavljuje se
poruka da je potrebno na fizikoj maini instalirati Vmware
agenta za konvertovanje. Isto tako, nudi nam da izaberemo
Slika 3: Prednja i zadnja strana asije da li da automatski deinstalira agent nakon zavretka
kovertovanja ili da se to uradi kasnije.
Trenutno su podignute etri virtuelne maine i to:
U narednom koraku potrebno je definisati IP adresu,
Prvi na kojem je instaliran Windows 2008 administratorski username i password servera na kojem se
Enterprise Server, SQL Server 2008, IIS i aplikacija nalazi Vcenter kao i opciju da se kreira novi virtuelni server.
za eNID projekat. Za novi virtuelni server potrebno je da se odredi njegovo ime
Drugi na kojem je instaliran Windows 2008 kao i mjesto gdje e da bude smjeten. Kako je za virtuelne
Enterprise Server, SQL Server 2008, IIS i aplikacija servere predvien u ovom sluaju LUN VMFS, odabrali smo
za NQF projekat; taj LUN za smjetanje i ove virtuelne maine. U tom istom
Trei na koje je instaliran SUSE Linux Enterprise koraku moemo provjeriti koliko nam je potrebno prostora za
10 SP3, Oracle 10g database, Oracle app server server koji konvertujemo kao i koliko imamo trenutno
10.1.3.1.0 i testna aplikacija za MEIS projekat; slobodno prostora u tom LUN-u. U sljedeem koraku
etvrti kojim je uz pomo Vmware Convertora dobijamo informaciju o karakteristikama virtuelne maine
kreirana virtuelna maina od fizike. koja e se kreirati kao i mogunost da se izmjene neki detalji.
U tom koraku vidimo da je mogue ukljuiti sinhronizaciju te
dvije maine tako da se fizika maina iskljui nakon
4. KONVERTOVANJE FIZIKOG U VIRTUELNI zavretka konverovanja a da se virtuelna automatski ukljui.
SERVER Nakon toga dobijamo sumarne podatke o novoj virtuelnoj
maini (Slika 4), gdje moemo primjetiti da e karakteristike
Na serveru, koji je sa fizike maine konvertovan u virtuelne maine biti potpuno iste kao fizike koju
virtuelnu, bio je instalisan Windows 2003 Enterprice Server i konvertujemo (ista veliina RAM memorije i hard diska, isti
SharePoint Portal. Na njemu su aktivna etri portala od kojih broj procesora itd).
se dva mnogo koriste i na njima se esto radi upload fajlova
od strane velikog broja korisnika. Zbog toga se pojavila
potreba za proirenjem kapaciteta hard diska na tom serveru.
27
konvertovanja pristupali portalima, logovali se, radili upload velikog broja profesora na konkurs, dolo do prestanka rada
fajlova, brisali fajlove itd, i nije se primjetio nikakav problem jednog ESX-a zbog hardverskog kvara. Sve servere je
u radu tih servisa. preuzeo drugi ESX i uopte se nije primjetio nikakav prekid
u radu jer je trajanje tog prebacivanje svega nekoliko
sekundi.
5. ZAKLJUAK
LITERATURA
[2] www.vmware.com
Slika 6: Zavren proces konvertovanja
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/VMware
Kao to se primjeuje na veoma lak i jednostavan nain
moe da se odradi konvertovanje fizike u virtuelnoj maini a [4] http://vmware-converter.en.softonic.com/
prednosti su znaajne.
[5] https://www.vmware.com/tryvmware/?p=converter
Najznaajnija korist koju smo imali prebacivanjem
fizike maine u virtuelnu je ta to nam je usred trajanja
konkursa za kreativnu nastavu kada je raeno prijavljivanje
28
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu opisan je ureaj MCK 2407-kit, koga ine trofazni invertor PM 50
V3.0 i MSK 2407 DSP ploa, koji se koristi za upravljanje motorom jednosmjerne sruje bez
etkica (BLDC Brushless DC). Takoe, diskutujemo o njegovim performansama i optoj
primjeni u praktinom smislu kao i o softverskom paketu MSK2407 DSP Motion Control Tools
(DSPMOT) u kojem je realizovana aplikacija za upravljanje BLDC motorom.
Abstract - This works describes MCK-2407-kit, made by three pahse inverter PM 50 V3.0 and
MSK 2407 DSP board, used for Brushless DC (BLDC) motor controling. Also, here we discuss
about its performances and general purpose in practical way, and about software package
MSK2407 DSP Motion Control Tools (DSPMOT) which is used for BLDC motor control.
Analogni naponi i struje se mogu koristiti za direktnu Kako samo ime kae brushless (bez etkica) znai da ova
kontrolu ureaja, to je jako jednostavan i jasan nain vrsta motora nema etkice i da radi na malo drugaijem
kontrole, ali nije uvijek praktian i isplativ. Analogna principu u odnosu na motor za jednosmjernu sruju. Zbog
kontrola ima razne nedostatke kao to su velike dimenzije nedostataka koje uzrokuje komutator u novije vrijeme
29
razvijen je motor jednosmjerne struje bez etkica koji na vrijeme). Kod PWM-a moduliui signal je testerastog oblika
rotoru ima permanentni magnet, dok se kroz statorske sa maksimalnom vrijednou koja je jednaka amplitudi
namotaje proputa struja koja dovodi do zakretanja rotora. referentnog signala. On se uporeuje sa referentnim signalom
Strujom koja prolazi kroz statorske namotaje upravlja se i kada se oni izjednae, daje se impuls za ukljuenje
elektronskim komutatorom, koji zamjenjuje klasini odgovarajueg tranzistora to rezultuje naizmjeninim
komutator. Kada se jednosmjerni napon dovede na statorov signalom u vidu elja, koji predstavlja napon na izlazu iz
namotaj, struja koja protekne kroz namotaj u interakciji sa invertora. Uestanost referentnog nosioca odreuje
fluksom koji stavaraju polovi na rotoru stvara moment. Da bi uestanost izlaznog napona. Da bi se na izlazu dobio
se moglo ispravno odrediti kroz koji namotaj e elektronski zadovoljavajui oblik napona, uestanost testerastog nosioca
komutator poslati struju, i struju kojeg smjera, takav motor trebalo bi da bude bar 10 do 15 puta vea od uestanosti
mora imati senzor poloaja rotora na osnovu ega se upravlja referentnog nosioca. Posmatrajui tranzistore T1-T6 kao
radom samog komutatora. U cilju odreivanja trenutaka kada prekidae, na osnovu svega reenog, zakljuuje se da je za
treba ukljuiti neku od faza na statoru, najee se koriste adekvatno opisivanje stanja sistema neophodno poznavati
senzori postavljeni na statoru, koji poivaju na Holovom status tri gornja tranzistorska prekidaa (da li su ukljueni ili
efektu, tzv. Holovi senzori ija konstrucija u osnovi iskljueni) [6].
predstavlja krike poluprovodnika indijuma ili antimona [1].
PM50 V3.0 MC bus interfejs ukljuuje est PWM
BLDC motora ima dvije vrste: obini i out runner-i. komandnih ulaza (TTL/CMOS kompatibilni), oznaenih sa
Kod obinih brushless motora na statoru se nalaze namotaji a PWM1 do PWM6, preko kojih se posredstvom kontrolne
stalni magneti na rotoru. Out runner-i imaju obrnutu jedinice moe upravljati tranzistorima invertora. U kontrolnoj
koncepciju. Na kuistu su magneti koji se vrte a namotaji su jedinici, koja primjenjuje princip irinsko impulsne
u sredini i stoje fiksirani. BLDC motori u odnosu na motore modulacije, generiu se signali koji naizmjeninim
jednosmjerne struje imaju mnoge prednosti kao to su: visoka ukljuivanje i iskljuivanjem tranzistora u invertoru zapravo
pouzdanost, beuman rad, velike brzine, visok maksimalan generiu izlazni fazni napon napajanja motora. Mjerenje
moment itd. [1]. struje omogueno je pomou A/D izlaza ADCIN4,
ADCIN11 i ADCIN12 [6].
3. MCK 2407 kit
MCK 2407 DSP ploa je digitalni pogonski kontroler
Upravljanje BLDC (brushless DC) motrom realizovano je baziran na Texas Instruments digitalnom procesoru signala
pomou MCK 2407-kit koji moemo posmatrti kao dvije TMS320LF2407. Digitalni procesor signala sa oznakom
nezavisne cjeline koju ine PM50 V3.0 modul snage i MSK TMS320LF2407 je dio 240x familiji Texas Instruments DSP
2407 DSP ploa [5]. ova, ija je osnovna primjena u oblasti digitalne kontrole
motora i kontrolnim aplikacijama [7]. Familija je zasnovana
PM50 V3.0 modul snage u svojoj osnovi predstavlja na 16 bitnoj centralnoj procesorskoj jedinici (Central
trofazni invertorski pretvara realizovan pomou est Processing Unit - CPU) koja radi sa fiksnim zarezom.
MOSFET tranzistora koji rade u prekidakom reimu. Procesor radi sa esnaestobitnim rijeima i to je bazna
adresabilna jedinica podataka. Postoje tri memorijska
prostora: programski, memorijski prostor namenjen za
podatke i memorijski prostor namjenjen za U/I. Veliina
svakog od ova tri adresabilna memorijska prostora je 64K
esnaestobitnih rijei. Kod procesora TMS320LF2407 u
programskom memorijskom prostoru vei dio zauzima
FLASH memorija. Dio memorijskog prostora za podatke
sadri i brzu on-chip RAM memoriju sa dvostrukim
pristupom. Ono to ovu familiju izdvaja jeste injenica da je
opremljena sa irokim spektrom periferijskih jedinica koji su
optimizovane za kontrolu motora. Familija 240x koristi
harvardsku arhitekturu koja maksimizira procesorsku mo na
taj nain to postoje dvije magistrale i to: programska
magistrala i magistrala podataka. Ovo omoguava
istovremeno itanje podataka i instukcija. Na taj nain je
Slika 1. Trofazni invertor pogodno smjestiti koeficijente u RAM a sam kod u
programsku memoriju to eliminie potrebu za posebnim
Uz pomo trofaznog tranzistorskog invertora prikazanog ROM-om koeficijenata. Ovo u kombinaciji sa etvorostrukim
na slici 1 mogu se nezavisno kontrolisati struje kroz statorske pipeline-om prua mogunost da se veina instrukcija izvri
namotaje BLDC motora. Gornji i donji tranzistor u svakoj u jednom mainskom ciklusu. Da bi se postigle maksimalne
grani invertora rade u komplementarnom reimu. Kada je performanse, sledea instrukcija se dobavlja dok se tekua
gornji tranzistor provodan, donji je zakoen i obrnuto. Pri izvrava. Broj ciklusa potrebnih za izvrenje instrukcije
ovome je vano napomenuti da proces ukljuenja i varira u funkciji od lokacije operanda koji se moe nalaziti
iskljuenja tranzistora nije trenutan ve je za to potrebno bilo u internoj ili eksternoj memoriji. Najbolje performanse
konano mnogo vremena. Da bi se ta komutacija ispravno se postiu ako su svi podaci smejteni u brzu internu RAM
izvrila potrebno je saekati izvjesno vrijeme (tkzv. mrtvo memoriju a programski kod u interni flash. Upravo na taj
30
nain je osmiljen ovaj sistem. Familija 240x podrava etiri ulaz dobija greku, to jest razliku izmeu referentne
naina adresiranja: direktno, indirektno, neposredno i vrijednosti brzine i stvarne vrijednosti. Naravno, stvarna
registarsko adresiranje dok njena CPU sadri esnaestobitni vrijednost se dobija proraunom iz senzora. Izlazna veliina
pomjera, 16x16 bita paralelni mnoa, tridesetdvobitnu regulatora je signal Im* koji predstavlja referentnu vrijednost
centralnu aritmetiko-logiku jedinicu (Central Arithmetic za regultor struje.
Logic Unit - CALU), tridesetdvobitni akumulator kao i Eksperimentisanje sa MSK2407 DSP ploom i
dodatne pomjerae na izlazu akumulatora i mnoaa. TMS320LF2407 DSP kontrolerom, u aplikacijama digitalnog
upravljanja kretanjima, omogueno je softverskim paketom
TMS320LF2407 je opremljen sa ak esnaest MSK2407 DSP Motion Control Tools. Ovaj softver
multipleksiranih analognih ulaza sa zavidnim omoguava da se aplikacaija prenese na plou, da se
karakteristikama analogno-digitalne konverzije ime se programske promjenljive podeavaju i nadgledaju kao i da se
praktino eliminie potreba za eksternim konvertorima to startuje sama aplikacija. Jednostavnim povezivanjem ve
doprinosi jednostavnosti hardverske realizacije. Ulazi su gotovih funkcija u DSP programu mogu se aktivirati vrlo
multipleksirani i u samom procesoru postoji samo jedan AD korisni moduli: komunikacija, nadgledanje podataka ili
konvertor desetobitne rezolucije sa ugraenim Sample and grafiko zadavanje reference. Ova platforma za analizu i
Hold kolom dok je vrijeme konverzije veoma malo, svega evaluaciju raznovrsnih upravljanja u svakoj aplikciji sadri
500 ns. Analogni ulazi su sa AD kovertorom povezani preko veliki broj fajlova i informacija o podesivim parametrima,
dva osmokanalna sekvencera koji mogu raditi i kao tako da je neophodno da se jednom podeeno okruenje
jedinstveni esnaestokanalni sekvencer. Sekvenceri dijele moe ponovo uitati. To je i omogueno, a sve potrebne
resurse jedinstvenog AD konvertora i doputaju da se preko informacije jednog radnog okruenja uvaju se u fajlu sa
analognog multipleksera formira sekvenca od osam odnosno ekstenzijom .mot [5]. Treba imati u vidu da se promjenljve
esnaest ulaza koji ekaju na konverziju [7]. ne mogu pratiti on-line, ve se odabrane promjenljive
snimaju u memoriji kontrolera, da bi se po stopiranju
4. UPRAVLJANJE BLDC MOTOROM aplikacije uitale. Razlog za of-line snimanje podataka je taj
to bi itanje podataka u toku izvrenja programa oduzelo
Strukturna ema aplikacije upravljanja BLDC motorom mnogo procesorskog vremena, jer je komunikacija izmeu
prikazana je na slici 2. Kao to se moze vidjeti, ema je ploe i raunara vrlo spora. Takoe, treba naglasiti da je kod
bazirana na odnosu vrijednosti struja dvije faze i pozicije upravljanja BLDC motorom optereen malim periodom
motora. semplovanja prilikom kontrole struje, a i kontrola brzine nije
zanemarljiva.
31
strelica mia dovede do take iju vrijednost elimo da 5. ZAKLJUAK
promjenimo, tada se ona moe pomjeriti strelicom ako
istovremeno drimo pritisnut lijevi taster mia. Ovaj metod je Osobine DSP procesora mogu se koristiti u cilju to
vrlo pogodan, ali je neprecizan. Preporuuje se jednostavnijeg i to breg procesiranja postojeih
kombinovanje obje tehnike. Ukoliko elimo da izbriemo algoritama, kao i poboljanja dinamikog odziva sistema, ili,
neku taku, poslije selektovanja jednostavno pritisnemo u mnogim sluajevima, za primjenu u mnogo kompleksnijim
Remove. Naredbom Import se mogu uitati podaci za sistemima zatvorenih petlji bez senzora gdje kontrolni
take iz neke datoteke, ali treba imati u vidu da je algoritmi koriste predvianje za kjune promjenljive u
maksimalan broj taaka 100. Opcija Continuous Movement povratnoj sprezi, rae nego stvarna mjerenja. Ova mogunost
se koristi ukoliko elimo da se zadati ciklus beskonano upravljanja elektrinim motorima sa manjim brojem senzora
ponavlja, za razliku od opcije Number of Cycles kojim dovodi do velikog smanjenja cijene kao i ukupnog
definiemo broj ciklusa. Opcijom Interpolation Type se poboljanja osobina elektromotornih pogona. Korienjem
definie tip funcije koja prolazi kroz zadate take. Odnosno, DSP kontrolora omoguava se primjena kompleksnih fukcija
da li je ona dio-po-dio linearna, ili je kontinualna. kotrole koristei fleksibilne softvere, to je mnogo
jednostavnije konstruisanje hardvera za specifine funkcije i
Sa razliitim vrijednostima parametara PI regulatora, primjene [2].
sistem e naravno imati razliite performanse. To emo
pokazati na sledeim primjerima, u kojima emo mijenjati LITERATURA
samo parametre regulatora brzine. U prvom sluaju, slika 4,
parametri e imati sledee vrijednosti: koeficijent [1] Prof. dr urovi Momir i dr Gojko Joksimovi,
proporcionalnog dejstva (Kp) = 300, koeficijent integralnog Specijalne elektrine maine, Podgorica 2001.
dejstava (Ki) = 40 i period odabiranja (h) = 1ms.
[2] Prof. dr urovi Momir, Upravljanje u realnom
vremenu, Podgorica 1999.
32
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj U radu su, nakon uvodnih razmatranja o potrebi obezbjeivanja kvaliteta kod uenja
na daljinu, prezentovani standardi i relevantne preporuke. Kako je uenje na daljinu jedan od
vidova visokokolskog obrazovanja, dat je pregled usvojenih evropskih standarda za obezbjeenje
kvaliteta u visokom obrazovnju. Poto u Evropi ne postoji jedinstven standard za obezbjeivanje
kvaliteta kod uenja na daljinu dat je primjer i osnovna naela nacionalnog standarda UK.
Abstract After the introductory discussion about the need to provide quality in distance
learning, relevant standards and recommendations is presented in this paper. A review of the
adopted European standards for quality assurance in higher education is given, as distance
learning is one aspect of higher education. An example of the basic principles of national
standards UK is provided, because in Europe there is no single standard for quality assurance in
distance learning.
33
3. QA IN GENERAL awards they are offering in according to the relative national
law and the European law, about authors rights, and
Quality Assurance is an ongoing, continuous process of intellectual property.
evaluating the quality of a higher education system, European standards for the external quality assurance
institutions, or programmes. Many systems make a of higher education:
distinction between internal quality assurance (i.e. inter- 1. Use of internal quality assurance procedures: External
institutional practices in view of monitoring and improving quality assurance procedures should take into account the
the quality of higher education) and external quality effectiveness of the internal quality assurance processes
assurance (i.e. inter or suprainstitutional schemes assuring described in Part 1 of the European Standards and
the quality of higher education institutions and programmes). Guidelines.
The scope of quality assurance is determined by the shape 2. Development of external quality assurance processes:
and size of the higher education system. Quality assurance is The aims and objectives of quality assurance processes
often considered as a part of the quality management of should be determined before the processes themselves are
higher education [9]. developed, by all those responsible (including higher
Quality assurance in higher education is by no means education institutions) and should be published with a
only a European concern. All over the world there is an description of the procedures to be used.
increasing interest in quality and standards, reflecting both 3. Criteria for decisions: Any formal decisions made as a
the rapid growth of higher education and its cost to the public result of an external quality assurance activity should be
and the private purse. based on explicit published criteria that are applied
Detailed list on standards and guidelines for internal and consistently.
external quality assurance arrangements for higher education 4. Processes fit for purpose: All external quality assurance
institutions are provided in ENQAs report Standards and processes should be designed specifically to ensure their
Guidelines for Quality Assurance in the European Higher fitness to achieve the aims and objectives set for them.
Education Area was published in 2009 (Helsinki, 3rd 5. Reporting: Reports should be published and should be
edition) [10]. Here is the list of standards: written in a style, which is clear and readily accessible to its
European standards for internal quality assurance intended readership. Any decisions, commendations or
within higher education institutions: recommendations contained in reports should be easy for a
Policy and procedures for quality assurance: Institutions reader to find.
should have a policy and associated procedures for the 6. Follow-up procedures: Quality assurance processes
assurance of the quality and standards of their programmes which contain recommendations for action or which require a
and awards. They should also commit themselves explicitly subsequent action plan, should have a predetermined follow-
to the development of a culture which recognizes the up procedure which is implemented consistently.
importance of quality, and quality assurance, in their work. 7. Periodic reviews: External quality assurance of
To achieve this, institutions should develop and implement a institutions and/or programmes should be undertaken on a
strategy for the continuous enhancement of quality. The cyclical basis. The length of the cycle and the review
strategy, policy and procedures should have a formal status procedures to be used should be clearly defined and
and be publicly available. They should also include a role for published in advance.
students and other stakeholders. 8. System-wide analyses: Quality assurance agencies should
Approval, monitoring and periodic review of programmes produce from time to time external audit, summary reports
and awards: Institutions should have formal mechanisms for describing and analysing the general findings of their
the approval, periodic review and monitoring of their reviews, evaluations, assessments etc.
programmes and awards.
Assessment of students: Students should be assessed 4. QA IN DL
using published criteria, regulations and procedures which
are applied consistently. Despite a long and generally successful track record DL
Quality assurance of teaching staff: Institutions should is still required to prove that the quality of student learning is
have ways of satisfying themselves that staff involved with at least equivalent to face-to-face teaching. A comprehensive
the teaching of students are qualified and competent to do so. quality assurance (QA) system can help accomplish this [11].
They should be available to those undertaking external Development of the DL QA system required firstly a firm
reviews, and commented upon in reports. set of responsibilities and activities performed by the higher
educational institution. Once these were identified, quality
Learning resources and student support: Institutions
assurance processes were created to make sure that various
should ensure that the resources available for the support of
quality outcomes were met during development.
student learning are adequate and appropriate for each
Foundational to these processes is a set of aims, objectives
programme offered.
and core values. There are different visions of eLearning at
Information systems: Institutions should ensure that they
most of European universities, and the culture of quality in
collect, analyse and use relevant information for the effective
eLearning at universities is frequently weak. Likewise, there
management of their programmes of study and other
is no unified approach to QA in DL adopted from relevant
activities.
European institutions. Still, there have been several
Public information: Institutions should regularly publish initiatives in the past to address quality in ICT-based or e-
up to date, impartial and objective information, both learning.
quantitative and qualitative, about the programmes and
34
For example, the Quality Assurance Agency for Higher information recognised within the country. In designing
Education (QAA) [12] from UK has set off to develop a distance learning programmes of study, and any component
comprehensive QA process for higher education. As a part of modules, a providing institution should ensure explicit and
this development, QAA has produced a Code of Practice for reasoned coherence between the aims and intended learning
Quality Assurance in Higher Education in the form of a outcomes on the one hand, and the strategies for teaching at a
series of self-contained sections covering the management of distance, the scope of the learning materials and the modes
quality and standards in all teaching and learning activities. and criteria of assessment on the other.
One of these sections covers certain distinguishable aspects A providing institution is responsible for ensuring that the
that are commonly found under varying labels as components design of distance learning programmes of study provides
within systems of DL [1]: learning opportunities which offer students a fair and
Materials-based learning. This dimension of a reasonable chance of achieving the academic standards
distance-learning system refers to all the learning resource required for successful completion.
materials made available by the programme provider to A providing institution should have processes for
students studying at a distance. approving distance learning programmes of study which,
Programme components delivered by travelling while underpinned by principles relevant to all educational
teachers. This dimension refers to the staff of the providing programmes, take specific account of the requirements of the
institution who travel on a periodic basis to the students system of distance learning that have been adopted as well as
location to deliver components of the programme. of the opportunities provided for scrutiny.
Learning supported locally. A providing institution's processes for approving
Learning supported from the providing institution that programmes of study, and any component modules, should
is remotely located from the student. include an element of scrutiny external to the institution.
The terms set out above refer to dimensions that are Once designed and in use, an institution should ensure
common components within systems of DL, but for which that programmes of study and component modules are
there are no uniform labels. monitored, reviewed and subject to re-approval regularly.
In addition, QAA Code of Practice covers the following Institutions should particularly ensure that the content of all
four areas in terms of QA in DL: learning materials remains current and relevant and that
1) System design - the development of an integrated learning materials, teaching strategies and forms of
approach assessment are improved in the light of adopted feedback
Higher education by distance learning should be results.
underpinned by principles that are generally relevant to 3) The assurance of quality and standards in the
higher education. An institution that aims to offer distance management of programme delivery
learning programmes of study should design and manage its The providing institution is responsible for managing the
operations in a manner that applies those principles and, at delivery of each distance learning programme of study in a
the same time, takes full account of considerations that are manner that safeguards the academic standards of the award.
specific to teaching its students at a distance. The providing institution is responsible for ensuring that
The provision of programmes of study by distance each distance learning programme of study is delivered in a
learning should form part of an explicit strategy for achieving manner that provides, in practice, a learning opportunity
an institution's stated aims, and the distance learning system which gives students a fair and reasonable chance of
or systems should be designed and developed in ways that achieving the academic standards required for successful
reinforce the strategy. completion.
Prior to offering programmes of study by distance Learning, although at a distance, should be treated as an
learning, an institution should explicitly design and test its activity that involves all participants in the system, and as an
system for administering and teaching students at a distance activity in which monitoring, review and feedback are
and plan for contingencies in order to meet its stated aims in regularly used to enhance all components of teaching,
terms of academic quality and standards. learning and the system of delivery.
An institution should safeguard its position in respect of 4) Student development and support
the legislation in any country in which its programmes of In respect of students taught at a distance, a providing
study are proposed to be made available by distance learning. institution should give explicit attention to its responsibility
A providing institution's plans for offering programmes for supporting and promoting autonomous learning and
of study by distance learning should be financially enabling learners to take personal control over their own
underwritten for the full period during which students will be development. An institution should set required aims, devise
studying the programmes, and at a level that safeguards the practical methods for achieving them, and monitor its
quality and standards to which the institution is committed. practice.
2) The establishment of academic standards and A providing institution should meet the needs of its
quality in programme design, approval and review students who are studying at a distance by providing
procedures information that is particularly thorough and clear as regards
The providing institution is responsible for ensuring that the nature and expectations of their programme of study
programmes to be offered at a distance are designed so that including the relationship between achievement and
the academic standards of the awards will be demonstrably assessment, academic progress and accumulation of credit as
comparable with those of awards delivered by the institution well as the characteristics of the distance learning system and
in other ways and consistent with any relevant benchmark how students interact with it. The provided information
35
should be conveyed in a manner that enables students to approach of QA which can adapt for particular case in
make informed decisions about their own education, and to different institutions and for different DL programs.
monitor their progress against clear expectations of
achievement. REFERENCES
A providing institution should monitor the
effectiveness of information provided to students and, in light [1] Swedish National Agency of Higher Education (HSV),
of its findings, take steps to improve its provision. "E-learning quality: Aspects and criteria for evaluation of
An institution should determine what means of e-learning in higher education", Report
student representation are appropriate and realistic for http://www.hsv.se/download/18.8f0e4c9119e2b4a60c800
students on distance learning programmes of study as well as 028057/0811R.pdf
provide these students with accurate information about [2] M. Nichols, "Development of a Quality Assurance
representation. System for E-Learning Projects"
http://www.ascilite.org.au/conferences/auckland02/procee
4.1 RELEVANT ORGANIZATIONS AND dings/papers/004.pdf
INSTITUTIONS [3] European Association for Quality Assurance in Higher
Education (ENQA); URL: http://www.enqa.eu/
Below is a list of relevan organizations and institutions [4] European University Association (EUA);. URL:
that are developing standards for QA in DL on European and http://www.eua.be/
national level. [5] European Association of Institutions in Higher Education
Important European-level associations: (EURASHE); URL: http://www.eurashe.eu/
European Association for Quality Assurance in Higher [6] National Unions of Students in Europe (ESIB);. URL:
Education ENQA [3] http://www.esib.org/
European Association of Distance Teaching Universities [7] European University Quality in eLearning - Elearning
EADTU [13] Quality In European Universities: Different Approaches
European association of distance learning EADL [14] For Different Purposes, 2007
The European Distance and E-Learning Network - EDEN http://unique.europace.org/pdf/WP1-report-
[15] v5_FINAL.pdf
The European Foundation for Quality in E-Learning [8] From Berlin to Bergen, General Report of the Bologna
EFQUEL [16] Follow-up Group to the Conference of European
Relevant national-level bodies and institutions: Ministers Responsible for Higher Education, Bergen, 19-
20 May 2005
The Quality Assurance Agency for Higher Education
http://www.bologna-
QAA [12]
bergen2005.no/Bergen/050503_General_rep.pdf
The Joint Information Systems Committee JISC [17]
[9] Quality Assurance and Accreditation: A Glossary of
Swedish National Agency for Higher Education [18] Basic Terms and Definitions, Bucharest 2007
Canadian Association for Communicators in Education http://www.cepes.ro/publications/pdf/Glossary_2nd.pdf
CACE [19] [10] Standards and Guidelines for Quality Assurance in the
The Distance Education and Training Council-DETC [20] European Higher Education Area, ENQA report, 3rd
Open & Distance Learning Quality Council-ODL QC edition, 2009, European Association for Quality
[21] Assurance in Higher Education, Helsinki, Finland.
Norwegian Association for Distance Education NADE http://www.enqa.eu/files/ESG_3edition(2).pdf
[22] [11] Commonwealth of Learning: Quality Assurance in Open
Australasian Council on Open, Distance and E-learning and Distance Learning - Knowledge series
ACODE [23] http://www.col.org/PublicationDocuments/pub_KS2005_
Accreditation Organisation of the Netherlands and QA.pdf
Flanders NVAO [24] [12] http://www.qaa.ac.uk/
[13] http://www.eadtu.nl/
5. CONCLUSION [14] http://www.eadl.org/
[15] http://www.eden-online.org
This paper describes existing European practice and [16] http://www.qualityfoundation.org/
principles for Quality Assurance (QA) in Distance Learning [17] http://www.jisc.ac.uk/
(DL) . In Europe there is no unified approach to QA in DL [18] http://www.hsv.se/
adopted from relevant European institutions. There have been [19] http://www.cace-acace.org/en/
several initiatives in the past to address quality in ICT-based [20] http://www.detc.org/
or Distance Learning. This paper mostly deals with topic of [21] http://www.odlqc.org.uk/
QA in higher education (HE), but also on recommendations [22] http://www.nade-nff.no
of the relevant European agencies, national-level bodies and [23] http://www.acode.edu.au/
institutions about the QA in DL. We gave some general [24] http://www.nvao.net/
36
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj Sloodle kurs Raunarska grafika obuhvata razliite nastavne sadraje kreirane
odgovarajuim Sloodle alatima kao to su Webintercom, MetaGloss, Quiz Chair i Prim Drop ija
je primena ukratko opisana. U okviru kursa kreirani su zadaci koji doprinose razvoju smisla za
vezu dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog prikaza modela. U radu je detaljno opisan postupak
kreiranja zadataka koji se sastoji iz kreiranja modela i definisanja zahteva zadataka.
Abstract Sloodle course Computer graphics includes variety of teaching topics which are designed
by appropriate Sloodle tools such as Webintercom, MetaGloss, Quiz Chair and Prim Drop whose
application is briefly described. Within the course, assignments are designed to contribute
developing a sense of connection between two-dimensional and three-dimensional view of the
model. The paper describes in detail the process of creating assignments consisting of creating
models and defining the required tasks.
37
3. AUTORIZACIJA AVATARA SA MOODLE koristi Sloodle Quiz Chair (slika 3). Da bi se aktivirao kviz
KORISNIKIM NALOZIMA studenti treba da sednu na stolice. Kviz je predstavljen kao
dijalog prompt. Izborom jednog od ponuenih odgovora,
Za povezivanje avatara korisnika Second Life-a sa stolica se podie ili ostaje na istom mestu u zavisnosti od toga
njihovim nalozima na Moodle sajtu koriste se alati za da li je odgovor taan ili ne. Kada zavre kviz u Second Life-
upisivanje koji proveravaju dozvolu pristupa u virtuelnu u, studenti mogu da kliknu na kviz ispod da bi videli svoju
uionicu i pomau pri registraciji. To se zove "autorizacija ocenu Nastavnik moete videti ocene svih pokuaja.
avatara" ili "registracija avatara". Postoje razliiti naini da se
autorizacija uradi. U ovom kursu se koristi objekat pod
nazivom "RegEnrol Booth" (slika 2). Ovaj objekat se
distribuira kao deo Sloodle Set-a i njega u Second Life-u
postavlja nastavnik nakon konfigurisanja Sloodle Set-a. Kada
je RegEnrol Booth rezovan dodirne se panel na kome pie
Touch to register your avatar in Moodle. Time je izvrena
autorizacija avatara.
38
Zadatak studenata je da prepoznaju odgovarajui model i
nakon toga model predaju u Prim Drop. Da bi stuudenti
predali svoj zadatak potrebno je da podese "Copy/Transfer"
dozvolu, zatim kliknu na Prim Drop alat (slika 6), odaberu
Submit opciju i prevuku model u Prim Drop.
39
koje se odnosi na crtanje odgovarajuih izgleda na osnovu 3D
modela i obrnuto, da na osnovu izgleda kreiraju 3D modele.
LITERATURA
40
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj -
a e-Learning (Distance learning) .
, .
Abstract - This paper surveys and analyzes current benchmarking schemes used for Quality
Assurance (QA) in e-Learning (distance learning) study programmes and courses. The analysis
focuses primarily on benchmarking methodologies and tools in Europe, but also provides insight
in such practices elsewhere in the world.
41
university u se o f edu cational tech nology, in itially in New those in charge of the best support services practices will
Zealand, then in Europe incl uding the UK under the auspices help eac h university t o refne an d i mprove t heir s upport
of the Hi gher Education Academy and most recently services for e-Learning. At this point the project becomes
spreading to the US. There are many benchmarking projects very similar to a benchmarking project.
and initiatives developed under EU projects, like:
MIT90s [10] framework has been used by the University
BENVIC 1 999-2001 [ 4], us es ei ght core meta-indicator of St rathclyde (on e of th e 12 in stitutions in th e Hi gher
associated with a range of assessm ent measurem ents Education Academy Benchmarking Pilot) to assist in the
(indicators) which enables BENVIC users to carry out an structuring of its appr oach t o be nchmarking e-L earning.
initial b enchmarking diagnostics. Th ere are in to tal 72 The l atest vers ion ( 2.0) of t he Pi ck & M ix m ethodology
structural and practice indi cators whic h are metrically uses the MIT90s framework for tagging its criteria in the
based, i.e. are scored on a scale of 0-2. Pick&Mix 2.0 release.
CHIRON [ 5] i s an EU-f unded pr oject (un der t he Pick&Mix [11] is o ne of the methodologies being trialled
Leonardo programme) whose aim is "to develop reference in t he Hi gher Education Academy B enchmarking Pilot,
material prese nting and a nalyzing resea rch outcomes, by three universities: University of Chester, University of
experiments and best practice solutions for new forms of Leicester, Stafford shire Un iversity. Pick &Mix was first
e-Learning, b ased on integration of br oadband we b, developed i n 2005 after an ex tensive literatu re search t o
digital TV an d m obile te chnologies for u biquitous suit t he need s of M anchester B usiness School f or a
applications in the sector of non-formal and informal life- comparative m ethodology for be nchmarking e-Lea rning,
long learning". As part of this brief, CHIRON appears to and a bet a v ersion of 1.0 used fo r a st udy of 12
be developing a benchmarking methodology. There are 11 comparable institutions to Manchester Business School.
criteria, divided into a total of 216 indicators. Most of the
indicators a re best described as spe cific an d rather OBHE [12] i s benc hmarking m ethodology run by t he
detailed e-Learning standards and guidelines (for example Observatory on Borderless Higher Education. The OBHE
on house style, usability, etc). methodology i s a c ollaborative be nchmarking
methodology w here a group o f in stitutions g et to gether
ELTI [6] audit was ori ginally developed as part of a JIS C and jointly agree releva nt a reas of i nterest (in this case,
project an d was designed t o i nform the process of within the e-Learning space) and in a later phase, look for
embedding l earning t echnologies, assi st i n de veloping good practices.
appropriate in stitutional stru ctures, cu lture and exp ertise
and t o enc ourage c ross boundary co llaboration and Open ECBCheck [13] is accreditation and quality
groupings. The ELTI approa ch focuses on: three gene ral improvement scheme for e -Learning programm es and
areas for e xploration: C ulture, infrast ructure, and institutions in international Capacity Building. It supp orts
expertise. 12 key factors are identified, four in each area , capacity bui lding o rganisations t o measure h ow
up t o 10 ind icators are ag reed, to reflect in stitutional successful t heir e-Learning programmes are and e nables
context, for each factor i ndicators are expresse d as continuous imp rovement th ough peer co llaboration an d
positive statements, which can be assessed according to a benchlearning. Du ring t he ( re) certification proces s the
1-5 scale but can also include qualitative statements. applying organisation i s provided with a T oolKit ( online
digital be nchmark t ool ba sed on Excel) t hat i s t he
ACODE [ 7] i s a benchm arking s cheme unde r foundation for the institution to perform an extensive self-
development by t he Australasian C ouncil on Open, assessment based on a catalogue of quality criteria.
Distance and e-Learning. It is a criterion-base d system
where criteria (divided into e ight main benchmark areas) Five of the above listed benchmarking technologies were
are sc ored on a 1-5 scale with t he help of scor ing used in t he Benchmarking and Pathfinder programme: ELTI,
statements. It takes a relatively wide view of e-Learning, eMM, MIT90 s, OBHE/ ACU, Pick &Mix and 77 in stitutions
ensuring linkage with general learning and teaching, with had undertaken an i nternal e-learning benchmarking exercise
IT and with staff development processes. using one of the used benchmarking approaches [3].
IQAT [8] formally launched in June 2006, is a r elatively While E -xcellence i s use d i n m any benc hmarking
new benchmarking and qu ality en hancement excercises of European universities co-organized by EADTU
methodology devel oped by Hezel Assoc iates, a well- (European Asso ciation o f Distan ce Teaching Universities)
known f irm of e-Learn ing consultants, in con junction and ESMU ( Europen Centre for St rategic M anagement of
with a n umber o f un iversity partners. It is a co mmercial Universities).
and p roprietary web -based t ool t o t rack a nd be nchmark
institutional data syste matically acro ss ti me an d a mong
3. E-XCELLENCE
peer institutions.
E-xcellence is a web-based instrument focusing on e-
MASSIVE [9] is an EU-funded project coordinated by the Learning i n h igher ed ucation. It is a qu ality b enchmarking
University of Gra nada. M ASSIVE prom otes a peer assessment t ool t hat c overs t he p edagogical, or ganisational
review eval uation a pproach, base d on m odels widely and techn ical fram eworks with sp ecial atten tion on
tested by the university partners. Via Peer Review Visits, accessibility, flexibility and i nteractiveness [14]. E-xcellence
42
is a pro duct of a t wo-year pr oject star ted i n 2005 with t he The qu ick scan with an on-site assessmen t - Fu ll
support of t he eLearn ing Programme of th e Eu ropean assessment (most comprehensive option)
Commission ( DG Education an d Culture), where t he main
objective was to set a stand ard for Quality in e-learning. The The quick scan as a quick orientation
project was st arted a nd conducted by EA DTU co operating The quick scan is developed to give a first orientation on
with exp erts fro m o ther 12 Euro pean i nstitutions with the st rengths of e -Learning performance an d fi elds o f
significant e xperience i n t he field of e-Learning. The improvement in one institution. These fields of improvement
objective of the p roject was to p rovide a supplementary require further atten tion and will b e t he basis for working
instrument wh ich may be used wi th t hese QA p rocesses to with th e man ual and assesso rs no tes. The o n-line
allow th e consid eration of e- Learning de velopments as a questionnaire requires to be filled out by different disciplines
specific feature. In a fi rst stage (2005-2007), the E-xcellence in an o rganisation com ing fr om management, cou rse
instrument has been devel oped. In the sec ond stage (2 008- designers, tutors and students. The result of doing the Quick
2009), E-x cellence was up dated with th e in volvement of Scan must be an agreed overview of benchmarks that fit the
some 5 0 u niversities an d 10 assessm ent and accred itation institution as well as a n umber of benchmarks that ask for an
agencies in intensive local seminars (at national level). action lin e in the ro admap of improvement. Each st atement
has t o be c onsidered an d judged, i n ot her wo rds h ow t his
An im portant asp ect of E-x cellence is th at it offers a aspect of e -Learning is realized in th e cour se or p rogramme
European-wide set of benchmarks, independent of particular of th e particular in stitution or facu lty. Th e instrument o ffers
institutional or n ational sy stems, an d with gu idance to the opportunity to make comments on t he specific issues by
educational i mprovement. As well, th ere are also th ree indicating: No t Ad equate, Partially Ad equate, Largely
orientations of the methodology: Adequate or Fully Adequate.
Assessment to ol, at b oth institu tional an d p rogramme
level (i.e. benchmarking); The quick scan with a review at a distance
Quality i mprovement to ol, used in in ternal qu ality care The starting point for th is extended option is the using of
system; basic qu ick scan . To p rove th at th e an swers th at were filled
Accreditation t ool f or e-Lea rning st udy p rogramme and out i n t he sca n a re based on s olid facts, reference m aterial
courses accreditation. and a r oadmap of i mprovement are re quired. Th e re viewers
look in to th e evidence at a distance a nd deliver a report on
The basis of the E -xcellence benchmarking process is to overall performance and recommendations for improvement.
use an i nstrument th at is b uilt o n d ialogue, by sti mulating This assessment will en able to determine the performance of
dialogue in a col laborative process to create an environment the evaluated e-Learning prog rammes and t o pi npoint t he
of learning from numerous best practices that can differ from requirements for further enha ncement. For receiving the E-
country to country and give valuable input for dialogue. The xcellence Asso ciations Lab el th e in stitution are requ ired to
instrument i s based on t he E- xcellence manual w hich integrate th e relevant b enchmarks in its in ternal Qu ality
contains t he b enchmark st atements, alo ng with th e criteria Assurance syste m. Th is will g uarantee a co ntinuous an d
and i ndicators: St rategic M anagement, C urriculum Desi gn, repeated use of the E-xcellence benchmarks.
Course D esign, Co urse D elivery, Staf f Supp ort and Stud ent
Support. The instrument i s supplemented by a ful l on-l ine The quick scan with an on-site assessment
manual a vailable under the "creative c ommons licens e" at This op tion Fu ll assessm ent is th e m ost c omprehensive
www.eadtu.nl/e-xcellenceqs. option. It is similar to the previous one except that e-Learning
experts (reviewers) will v isit the university and do an on-site
EADTU started in 200 8 wit h E-x cellence+ to valorising assessment. Officials fro m th e in stitution will meet u p with
the developed QA tools. E-xcellence+ promotes the use of E- the revie wers, and in face -to-face comm unication they will
xcellence European wide and provides increased performance receive recommendations and advice for improvement.
and i nnovation i n e-Lea rning by pr omoting e-Lea rning
specific benc hmarking. The E-xcellence+ consortium 4. E-LEARNING MATURITY MODEL
consists o f exp ert represen tatives fro m o pen universities,
traditional universities and assessment and accre ditation e-Learning M aturity Mo del (eMM) [15 ] is a qu ality
bodies i n higher e ducation and adult educat ion al ready improvement framework based on the ideas of the Capability
covering 13 countries and reaching out to the rest of Europe. Maturity M odel (CM M) [1 6] and IS O/IEC 15 504 - SPICE
(Software Process Improvem ent and Capability
E-xcellence Tools dEtermination) methodologies [17]. The underlying idea that
The E-x cellence in strument co nsists of a manual and guides the develo pment o f the eMM is th at th e ab ility o f an
assessors no tes to assess th e in stitution on its eLearn ing institution to be effectiv e in an y p articular area of work is
performance. The manual is based on 32 benchmarks directly dependent on its cap ability to en gage in h igh quality
related to e-Learning specific quality criteria. Th ese form the processes that are reproducible and ab le to b e ex tended and
basis for self a ssessment exercise. Quicksca n is a web based sustained as demand grows.
tool which enables easier gu idance and decision m aking
which cha pters (be nchmarks) ar e of interest fo r the A key as pect of the eMM is th at it does not rank
institution, which can be applied in three ways: institutions, but rat her ackn owledges the reality th at all
The quick scan as a quick orientation (basic option) institutions wil l h ave asp ects of streng th an d weakn ess t hat
The quick sca n with a revie w at a distance (extende d can be l earnt fr om and i mproved. Any benc hmarking
option) approach that presumes particular e-Learning technologies or
43
pedagogies is un likely to meaningfully assess a range o f Each practice is rated for pe rformance duri ng an
institutions within a single country, let alone allow for useful assessment from not adequat e to fully adequate either by an
international co llaboration and co mparison, particularly over external asses sor or a self-a ssessor by reference to the
an extended period of time. practice statement. The ratings at each dimension are done on
the basis of the ev idence co llected fro m th e in stitution and
The eMM provides a set of thirty-five processes, divided are a combination of whether or not the practice is performed,
into five proc ess areas, which defi ne a key aspect of the how w ell i t appears t o be functioning, an d ho w p revalent i t
overall ab ility of in stitutions to p erform well in th e d elivery appears to be. Once eac h practice has be en assesse d, t he
of e -Learning. Each proce ss is selected on the ba sis of its results are averaged as a rating for the given dimension of the
necessity in th e d evelopment an d m aintenance of cap ability process. T he cur rent ve rsion of t he eM M was a pplied t o
in e-Learning. Capability in each process is described by a set eleven New Zealan d i nstitutions and on e, m uch larger, UK
of practices organised by dimension. institution [18].
44
Informacione tehnologije IT'11
Abstract: The paper is in line with current trends of information society, points out that we live in
a society of learning and knowledge ", " new informational civilization " and " networked society",
the application of information and communication technologies and the growing importance of
academic electronic journal for exercise effective communication between home and school.
Parents easily get information about grades, truancy and behavior of their children. Teachers are
no longer faced with the laborious work "arrangement dnavnika. It is envisaged that the
secondary parts of the application of e-journal link from the Ministry of Education and
Examination Center, the Institute of Education and the University of Montenegro, so that all had
prompt access to all aspects of teaching and educational process. It is predicted that the electronic
diary completely remove the classical school diaries from the use of computers and zamineniti
them in the future. This approach, combined with modern software solution for data display
remote data manipulation have made immeasurably more efficient and effective, through the
inclusion of pedagogical workers in the information society.
Key words: Information system, school electronic diary, computer.
45
uenika, evidenciju podjele nastavnih predmeta, evidenciju logovanje u sistem preko web sajta
izbornih predmeta, promjenu predmetnih profesora, pregled https://www.meisportal.edu.me/,
ocjena, kreiranje rasporeda asova, evidenciju razreda, administracija odjeljenja, primjer 1-2.
evidenciju smjerova, definisanje osnovnih podataka, Primjer 1. Svi prosvjetni radnici JUSS Vukadin
definisanje imena odjeljenja, definisanje smjena, definisanje Vukadinovi iz Berana, dobili su svoje korisniko ime (npr.
nastavnog jezika, definisanje godinjih planova luka.o) i lozinku (npr. berane123), koje trebaju unijeti u okvir
(odjeljenjskog vijea i starjeine). administracije odjeljenja.
kolski elektronski dnevnik omoguava elektronsko Primjer 2. Po unoenju korisnikog imena i lozinke,
arhiviranje ocjena uenika i njihovo publikovanje putem ispod okvira administracije odjeljenja, treba trenutna slova sa
Interneta. slike (npr. fayth), unijeti u dati okvir, a zatim kliknuti na
U obrazovnom sistemu Crne Gore, iz dana u dan se u sve okvir Prijavi se, slika 1.
veoj mjeri koristi savremena IKT-a koja omoguava ne
samo inoviranje nastavnog procesa, ve i elektronsko
komuniciranje sa uenicima, njihovim roditeljima, drugim
kolama i MPiNCG-e, uz mogunost publikovanja nastavnih
sadraja i ostalih znaajnih informacija za navedene subjekte.
U tom kontekstu, a u cilju modernizacije i olakanja
komunikacije profesora sa uenikim roditeljima, konstruisan
je softverski paket pod nazivom elektronski dnevnik.
Slika 1. Prijavljivanje na elektronski dnevnik
2. PEDAGOKI ASPEKT
Bezbjednost svih podataka je na visokom nivou, bez
Elektronski dnevnik se u relevantnoj literaturi definie
mogunosti pristupa od strane neovlaenih lica.
kao softverski paket za elektronsko ocjenjivanje uenika i
arhiviranje ocjena, uspjeha i vladanja uenika sa
4. MEIS APLIKACIJA ELEKTRONSKI DNEVNIK
publikacijom ocjena za roditelje, na kraju prvog, drugog,
treeg i etvrtog klasifikacionog perioda putem Interneta.
MEIS aplikacija elektronski dnevnik, predviena je samo
Ocjenjivanje se ne vri elektronskim putem, ve se nakon
za profesore kole, npr. JUSS Vukadin Vukadinovi. U
praenja i vrednovanja uenikih postignua u toku
praksi, profesor nakon odranih asova dolazi do raunara
klasifikacionih perioda (I, II, III i IV), po principima
radi unosa informacija o uenicima u odjeljenjsku knjigu,
pedagoke dokimologije, ocjene unose u kolski
odnosno dnevnik, npr. prvog razreda, 1tt odjeljenja,
elektronski dnevnik.
obrazovnog programa: turistiki tehniar, ili radi unosa
Prednosti elektronskog nad tradicionalnim dnevnikom su
ocjena uenicima. Odjeljenjski starjeina, odnosno profesor,
viestruke. Unijete ocjene se arhiviraju i uvaju za potrebe u
se prijavljuje na nain opisan silkom 1. Nakon prijave,
budunosti, kao i od neovlaenog dopisivanja i ispravljanja
profesor dobija opti izgled MEIS aplikacije elektronskog
ocjena ili eventualne krae tradicionalnih dnevnika. U tom
dnevnika, prikazan slikom 2.
smislu dolazi i do smanjivanja pokuaja prepravke podataka i
od strane uenika i profesora, a samim tim i broja
neopravdanih izostanaka uenika sa nastave i izreenih
disciplinskih mjera u skladu sa Zakonom o strunom
obrazovanju.
Pored auriranja statistikih podataka i ocjena po
nastavnim predmetima, klasifikacionim periodima i
odjeljenjima, to je dragocjeno za potrebe unutar kole,
najvei znaaj elektronskog dnevnika je u blagovremenoj
distribuciji ocjena, izostanaka i svih ostalih informacija koje
su bitne, uenikim roditeljima i MPiNCG-e.
Uvoenjem elektronskog dnevnika kole e imati
znaajne baze podataka za potrebe MPiNCG-e, a na taj nain
e moi da se vri i ocjenjivanje profesora, kao i komparacija
ocjena po razliitim varijablama sa ostalim kolama.
3. ADMINISTRATIVNI ASPEKT
kolski elektronski dnevnik slui za praenje ocjena i
izostanaka uenika, putem Interneta. Svaki prosvjetni radnik
dobija pristupnu ifru putem koje moe da pristupi
elektronskom dnevniku.
Opcioni nain funkcionisanja elektronskog dnevnika:
pokretanje Interneta,
pokretanje Mozille Firefox,
Slika 2. MEIS aplikacije elektronskog dnevnika
46
47
naknadno mijenjati. Forma za auriranje podataka identina ocjene na kraju klasifikacionih perioda (I, II, III i IV) za
je formi za unos novog uenika-ce. sve nastavne predmete,
Kada predmetni profesori odaberu aplikaciju Ocjene, opti uspjeh 1tt odjeljenja,
putem tabele koja sadri spisak uenika, npr. 1tt odjeljenja, opti uspjeh uenika iz 1tt odjeljenja.
mogu da unese ocjene po tipu (usmeni, pismeni, kontrolni,
...) i klasifikacionim periodima (I, II, III i IV), kada im to 5. ZAKLJUAK
odgovara. Ocjene su zapamene za svakog uenika i svaki
nastavni predmet, a profesor moe da vidi samo ocjene za Primjena IKT-a sve je prisutnija u svim sferama ivota i
nastavni predmet koji predaje, dok odjeljenjski starjeina rada savremenog ovjeka. IS-i nam olakavaju svakodnevne
moe da vidi ocjene iz svih nastavnih predmeta tj. odjeljenja obaveze, tede nae vrijeme i obezbjeuju pristup razliitim
u kojem je razredni. Sve je to vizuelno doarano brojevima. informacijama nezavisno od mjesta na kome se nalazimo.
Ocjene se unose svakodnevno ili najkasnije do kraja radne Analiza, praenje i evaluacija obrazovnog procesa Crne
sedmice, i to ine profesori. Elektronski dnevnik biljei i Gore je sloen i odgovoran posao. Zahtijeva stalno
ispisuje datum kada je ocjena unijeta i koji je tip ocjene. Link preispitivanje postojeih rjeenja, uspostavljanje objektivnih
na stranici za unos i pregled ocjena uenika-ca, slika 6. kriterijuma, uvaavanje realnih ogranienja i projektovanje
odrivih ciljeva.
Elektronski dnevnik je savremena zamjena za
tradicionalne metode prikupljanja, organizovanja, uvanja i
prezentovanja podataka vezanih za rad obrazovnih ustanova
(kola) i podataka vezanih za rad i uspjeh uenika.
Elektronski dnevnik slui za praenje ocjena i izostanaka
uenika, putem Interneta. Svaki roditelj dobie pristupnu
ifru putem koje moe da pristupi stranici samo njegovog
djeteta, ali ne i ostalih uenika.
Elektronski dnevnik aurirae se svakodnevno ili
najkasnije do kraja radne sedmice. Ocjene se unose
svakodnevno, i to ine predmetni profesori. Uz ocjene biljei
se i ispisuje datum kada je ocjena unijeta, tip ocjene i
klasifikacioni period za koji je ocjena data. Ocjene su
zapamene za svakog uenika i svaki predmet, a profesor
Zatien prikaz ocjena uenika-ca 1tt odjeljenja
48
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj-U radu je prikazana analiza opteg sigurnosnog modela sistema za upravljanje uenjem
i formulisani su zahtevi koji se postavljaju pred odgovarajue sigurnosne mehanizme.
Obuhvaeni su aspekti zatite pratee softverske platforme. Primenjena je metodologija analize
sigurnosnih rizika. Dat je pregled ugraenih mehanizama u jednom od najpopularnijih LMS-ova
Moodle.
Abstract - In the paper there is given an analisys of the Learning Content Management
Systemssecurity model and also there are formulated requirements set before the appropriate
security mechanisms. The related platform security issues are considered too. The methodology of
security risk analysis has been used. There is also given a preview of the built-in mechanisms of
one of the most popular LMSs - Moodle.
Podaci koji se koriste kroz LMS predstavljaju vlasnitvo Sl. 1 Ciljevi sigurnosti
obrazovne institucije, a kursevi mogu biti zatieni autorskim
pravima kreatora - nastavnika. Poverljivost podrazumeva ouvanje tajnosti korisnikih i
sistemskih podataka. LMS uva line podatke korisnika, koji
LMS, kao vitalan deo softverske infrastrukture za e- iziskuju privatnost, kao i razliite podatke vezane za sam
uenje, mora ispuniti pedagoke zahteve, i mora biti proces elektronskog uenja. Ovi podaci se mogu kategorisati
jednostavan za korienje, a sa druge strane mora ispuniti od malo osetljivih (kao to su lekcije, statiki dokumenti) do
zahteve vezane za performanse, skalabilnost i sigurnost. veoma osetljivih, kao to su lozinke, mejl-adrese i sl.
LMS se projektuje u vidu veb aplikacije kroz troslojni Celovitost (integritet) podrazumeva ouvanje originalnog
(three-tier) model, koji sadri sloj aplikacije, sloj prezentacije oblika podataka pri prenosu izmeu korisnika i LMS-a,
i sloj podataka. Sloj prezentacije formiraju klijentska strana odnosno podataka koji su pohranjeni na serveru.
(veb-ita) i veb-server i pratee tehnologije kao to su Neovlaenom izmenom ili brisanjem podataka koje koristi
HTML i XML. Aplikativni sloj ine programski moduli uz LMS naruava se ili ak potpuno prekida njegova
pomo kojih se izvrava logika softvera i ovde spadaju CGI, funkcionalnost. Izmenom znaajnih podataka vezanih za
Servleti, PHP itd. U sloju baze podataka figuriu serveri baza rezultate i ocene, itav sistem e-uenja se ugroava.
podataka, RSS izvori i sl.
Raspoloivost (dostupnost) podrazumeva Dostupnost
Sa porastom popularnosti e-uenja u formalnim LMS-a uz prihvatljive performanse. Usporavanje rada
sistemima obrazovanja, pojavila se potreba za sistematinijim aplikacije smanjuje efikasnost procesa nastave, a potpuni
definisanjem zahteva koji se postavljaju pred model prekidi u radu dovode do gubitka vremena i poremeaja
sigurnosti LMS-a. Sigurnost LMS-a ne moe se razmatrati planova rada.
nezavisno od okruujue IT infrastrukture, tj. od sigurnosti
samog servera, rutera i drugih elemenata, ve se razmatra Trojstvo sigurnosti ostvaruje brojnim sigurnosnim
integralno. Ovakav celovit pristup poznat je kao holistiki. mehanizmima i uslugama. Vrlo esto je u sprezi sa jo
nekoliko elemenata[5,6]:
49
Neporecivost se definie kao onemoguavanje oblik nastave za veliki broj korisnika, LMS ima veoma
poiljalaca/primalaca da negiraju da su podatak kritinu ulogu i zatita mora biti temeljno realizovana.
poslali/primili ili negiranje da su odreenu akciju izveli.
Autentifikacija ili provera identiteta - podrazumeva Precizna kvalitativna analiza rizika sprovodi se na osnovu
jednoznano prepoznavanje legitimnih korisnika. procena vie parametara, kao to su: vrednost podataka,
Autorizacija - predstavlja dodeljivanje nadlenosti i trokovi uspostavljanja kontinuiteta, trokovi oporavka
prava datog prepoznatog korisnika nad odreenim podataka i trokovi kanjenja u radu. Ovakvi podaci se
resursima. dobijaju analizom postojeeg sistema od strane eksperata,
Auditing ili revizija - obuhvata metode i tehnike za kao i analizom istorije internih incidenata, publikovanih
praenje i beleenje relevantnih aktivnosti sistema, za podataka itd [3].
sluaj da je naknadno potrebno proveriti ove aktivnosti.
4. ANALIZA PRETNJI PO LMS
Jedan od najeih pristupa analizi je takozvana analiza
sigurnosnih rizika. Ona se obavlja kroz nekoliko faza, prema Prethodno dato trojstvo sigurnosnih elemenata, potrebno
slici 2: je realizovati na svakom sloju, od osiguranja mree i
prenosnih puteva do osiguranja operativnih sistema, sistema
baza podataka i same aplikacije.
Stepen prihvatljivog rizika zavisi od znaaja samog LMS- Nesigurni podaci za autentifikaciju. Koristi se spoljni
a, koji se najlake moe izraziti kroz dva pokazatelja: broj izvor za autentifikaciju, koji nije obezbeen. Napada
korisnika i kritinost upotrebe. U obrazovnim sredinama gde kompromituje izvor i/ili koristi napad ovek u sredini
je e-uenje realizovano kao pomoni vid neobavezujue (man-in-the-middle) i presree podatke. Ako se podaci za
nastave, koji koristi mali broj klijenata, prihvatljivi rizik je autentifikaciju alju kroz mreu u vidu otvorenog teksta,
vei i dovoljno je korienje osnovnih mera zatite. U napada prislukuje saobraaj. Veoma znaajan uticaj.
sistemima kod kojih je e-uenje dominantan ili iskljuivi
50
uvanje lozinki u obliku otvorenog teksta. U bazi se poverljivosti. Posledice variraju od blaih - npr. izmenjeni
korisnike lozinke uvaju u vidu otvorenog teksta. podaci korisnika, do ozbiljnih, npr. brisanja baze, unitenja
Napada dolazi do fajla sa lozinkama (ili do izvoza sistema datoteka i sl.
podataka iz baze) i primenjuje brute-force ili rainbow-
table napad. Veoma znaajan. SQL injection. Odreeni SQL upiti bez provere direktno
Neodgovarajui sertifikat. Koristi se sertifikat, koji nije ukljuuju promenljive koje unosi korisnik. Napada unosi
odobren od zvaninog CA. Korisnici se navikavaju na posebne podatke, koji postaju deo upita, kojim se dobijaju
korienje samokreiranog sertifikata i kasnije postaju zapisi iz baze i/ili menjaju zapisi u bazi podataka
rtve farminga/phishinga. Slab uticaj.
Virus. Posledice mogu varirati. Sam LMS moe
Nepodeena prava pristupa resursima. Na nivou veb- podravati postavljanje fajlova od strane korisnika, a
servera i/ili aplikacije postoje resursi kojima je omoguen zaraeni fajlovi mogu otetiti sam sistem ili sisteme drugih
pristup bez odgovarajue provere identiteta. Napada korisnika koji ih preuzimaju
isprobavanjem razliitih putanja i/ili pretraivaem dolazi
do skrivenih podataka, do listinga direktorijuma, Poto esto do naruavanja integriteta dolazi nakon
informacija o veb-serveru itd. Srednje znaajan uticaj. naruavanja poverljivosti, podrazumeva se da su prethodno
sprovedene metode zatite poverljivosti.
Nepodeena prava pristupa linim podacima. Dozvoljeno
je i neregistrovanim korisnicima da pregledaju korisnike Infrastruktura u kojoj egzistira dati LMS zahteva zatitu
profile na LMS-u. Spameri koriste tue mejl-adrese za fajervolom, a potencijalno i sistemom za detekciju upada. Na
slanje neeljene pote, mail-bombi i sl. Slab uticaj. nivou operativnog sistema, neophodno je vriti redovno
auriranje. Potrebno je iskljuiti sve servise koji nisu u
XSS. Pojedine forme ne proveravaju unos korisnika. upotrebi i ukloniti sav softver koji nije neophodan.
Napada unosi kod, koji se belei i kasnije drugi korisnik
pri pregledanju date strane pokree izvravanje koda, sa U cilju praenja integriteta podataka, potrebno je
posledicama krae sesije i sl. Srednje znaajan uticaj. razmotriti i upotrebu softvera za nadzor fajlova (npr.
tripwire), koji vri upozoravanje ukoliko doe do
Na nivou infrastrukture zatita poverljivosti se izvodi neovlaenih promena, a za dodatnu sigurnost, treba
poevi od fizikog sloja: kontrolom pristupa mrenoj i razmotriti pokretanje veb-servera u zatienom reimu - kod
serverskoj infrastrukturi. Zatita od prislukivanja saobraaja UNIX-olikih sistema u pitanju je chroot, odnosno jail.
vri se korienjem mrene opreme koja je imuna na ARP-
poisoning i sline napade, kao i koritenjem sigurnih Pod Linuksom/BSD-em, dodatna sigurnost se uspostavlja
(kriptografskih) protokola, kao to su SSL, IPSec i slino. korienjem SE (Security Enhanced) jezgra.
Na nivou operativnog sistema potrebno je fajervolom Na nivou baze podataka potrebno je maksimalno
ograniiti pristup na najnunije portove. Potrebno je i redukovati privilegije korisnika na najnunije.
iskljuiti udaljeni pristup privilegovanim korisnicima (npr.
preko ssh za korisnika root). Preporuka je da se uradi Neophodno je maksimalno redukovati prava pristupa na
osiguranje operativnog sistema (engl. operating system nivou sistema datoteka, tako da se ugroavanjem veb-
hardening) za odreenu kategoriju operativnog sistema na servera, odnosno aplikacije, smanji domen delovanja napada.
kom se LMS nalazi prema odgovarajuim preporukama.
Potrebno je ograniiti ekstenzije fajlova koje sistem
Osnovna zatita na viim slojevima je ifrovanje prihvata i razmotriti instalaciju antivirusnog programa.
komunikacije. Sertifikati treba da budu izdati od strane Zatita od SQL injection napada vri se tokom razvoja
poznatih i poverljivih CA. softvera, tako da se u toku implementacije moe jedino vriti
nadzor rada, testiranje i praenje sigurnosnih obavetenja.
Na nivou LMS-a potrebno je ukljuiti podrku za https.
Takoe, potrebno je zatvoriti pristup za veb-pretraivae i Kreiranje rezervnih kopija je od vitalnog znaaja. Sistem
ograniiti pristup korisnikim profilima. datoteka, odnosno baza podataka moraju se bekapovati
redovno, a sigurnosne kopije se uvaju fiziki odvojene od
Neophodno je postaviti polisu minimalne sloenosti servera, poeljno u drugoj prostoriji. Neophodno je razviti
lozinke i eventualno obaveznu promenu nakon odreenog procedure za oporavak sistema. Poeljno je da LMS poseduje
vremena. Lozinke treba uvati u heiranom obliku, i sopstvene mehanizme za kreiranje rezervnih kopija
preporuljivo je koristiti i password-salting. Na taj nain se podataka, na nivou kurseva, za sluaj da doe do sluajnog
faktiki onemoguava napad brutalnom snagom (engl. brute- ili namernog gubitka podataka na nivou kursa, odnosno
force), kao i korienje rainbow tabela za proboj lozinki. elemenata kursa.
Pretnje po integritet ogledaju se u aktivnim napadima, Neraspoloivost (nedostupnost) servisa u veini sluajeva
kojima mogu prethoditi pasivni napadi, odnosno naruavanje posledica je DoS i DDoS napada, u razliitim varijantama.
DOS napadi ne moraju biti usmereni na konkretnu ranjivost
51
mree, sistema ili softvera, ve je esto re o zloupotrebi Pre instalacije, potrebno je kreirati praznu bazu podataka
legitimnih protokola (TCP, HTTP). i odgovarajueg korisnika, sa jakom lozinkom. Ovaj korisnik
treba da ima prava kreiranja tabela i upisa u datu bazu. Ostala
Princip DoS/DDoS napada zasniva se na slanju velikog prava treba ukloniti. Testne baze i testne korisnike treba
broja namerno nepravilno formatiranih zahteva, na koji ukloniti.
server pokuava da odgovori, troei sve vie resursa. Primer
klasinog napada je SYN flooding, kod kojeg se alje veliki Tokom instalacije, kreira se datoteka config.php, koja
broj poetnih zahteva za trodelnom sinhronizacijom, ije swe sadri vitalna podeavanja Moodla. Ova datoteka obavezno
odvijanje ne kompletira, ve se server sve vie iscrpljuje, do mora biti u vlasnitvu root-a[7]. Krajem instalacije obavezno
potpunog zaguenja. je kreiranje administratorskog naloga, sa podrazumevanim
korisnikim imenom admin. Preporuljivo je promeniti ovo
Konanu zatitu od DoS napada faktiki je nemogue ime.
postii. Princip se svodi na odbijanje podataka po odreenim
kriterijumima, pre svega korienjem fajervola. Ipak, i za taj 5.2 KLASE KORISNIKA
postupak, neophodno je utroiti resurse, tako da zavisno od
intenziteta napada, sistem uspeva ili ne da se izbori sa Moodlov sistem dozvola omoguava finu granulaciju
odranjem performansi. Takoe, strategije zatite od DoS i prava korisnika. Prava koje klasa korisnika (npr. nastavnik,
DDoS napada mogu zahtevati saradnju sa Internet student, gost). Inicijalna uloga je student.
provavajderom, i to jednim ili vie njih.
5.3 AUTENTIFIKACIJA I REGISTRACIJA
Pored fajervola, mogu se koristiti i sistemi za detekciju
upada (IDS - Intrusion Detection System). Oni se generalno Moodle podrava irok spektar opcija za autentifikaciju.
mogu koristiti i u prethodnim klasama pretnji, pre svega Generalno, mogu se koristiti interna i eksterna
zahvaljujui mogunosti da prekontroliu saobraaj koji po autentifikacija.
svim parametrima deluje kao legitiman za fajervol. U sluaju da se koristi eksterna autentifikacija, neophodno je
posebno obezbediti dati izvor podataka, odnosno
Na nivou veb-servera takoe se mogu uvesti metode komunikaciju datog izvora sa Moodle serverom.
zatite od DOS napada korienjem odgovarajuih modula
(npr. kod Apache mod_evasion). Kao aplikativni fajervol i Mogue je izvriti umreavanje vie Moodle sajtova
sistem za detekciju upada preporuuje se mod_security. meusobno, tako da se prijava na jednom sajtu prihvata na
drugom i tada je neophodno instalirati podrku za SSL, jer se
4.5 AUDITING podaci o prijavi prenose sa jednog na drugi sajt korienjem
asimetrinog ifrovanja.
Praenje aktivnosti sistema je jedan od kljunih faktora
zatite. Potrebno je pratiti mreu, operativni sistem i samu Veoma popularan oblik interne autentifikacije
aplikaciju, kao i pomone servise: server baze podataka, podrazumeva samoregistraciju, pri kojoj se korisnici
mejl-server i sl. samostalno registruju, definiui korisniko ime, lozinku i
druge podatke, a potvrda se vri elektronskom potom.
5. IMPLEMENTACIJA MERA ZATITE NA Ukoliko se bira opcija samoregistracije, neophodno je
PRIMERU LCMS-A MOODLE koristiti Captcha zatitu radi eliminisanja botova.
LCMS Moodle je jedan od najrasprostranjenijih softvera Pri prijavi na sistem, preporueno je koristiti https, to
ovog tipa. Otvorenog je koda i aktuelna verzija je 2.01. povlai podeavanje veb-servera i nabavku sertifikata
Zasnovan je na PHP-u i podrava razliite platforme, a
preporuena varijanta je LAMP (Linux, Apache, MySQL, Jaina lozinke se moe zadati u postavkama Pravila
PHP). Pored podrazumevane instalacije, na raspolaganju je sajta. Password salting se ukljuuje van sistema,
veliki broj dodataka u vidu plug-in-ova i blokova. definisanjem promenljive $CFG->passwordsaltmain u
datoteci config.php.
5.1 STRUKTURA APLIKACIJE
U cilju zatite linih podataka potrebno je iskljuiti
Moodle sadri tri komponente: instalacioni direktorijum, mogunost pregleda korisnikih profila bez prijave na sistem.
direktorijum za korisnike podatke i bazu podataka.
5.4 ZATITA INTEGRITETA PODATAKA
Po instalaciji, potrebno je podesiti prava pristupa tako da
je direktorijum sa podacima (koji sadri npr. datoteke, slike Za zatitu integriteta podataka izuzetno je vano pravilno
korisnika i sl.) dostupan za itanje i upis nalogu veb-servera. dodeliti uloge/dozvole na Moodlu. Uloge moraju biti na
Takoe, obavezno je da ovaj direktorijum bude izvan najmanjem nivou koji omoguava funkcionalnost. Takoe,
direktorijuma dokumenata veb-servera, kako ne bi bio preporuljivo je kreirati dodatne prilagoene uloge.
dostupan kroz URL. Instalacioni direktorijum treba da bude
pod vlasnitvom korisnika root. Napadi korienjem XSS-a i iskoriavanjem ranjivosti
multimedijalnih formata mogu imati ozbilje posledice po
52
sistem. Sadraji se mogu filtrirati, a neeljeni formati iznenaenja. Odbrana, meutim, mora biti spremna i aktivna
iskljuiti. u svako vreme i na svakom mestu. U protivnom, sistem e
verovatno biti ugroen. Da bi zatitili mreu, klijenti esto
Moodle moe koristiti ClamAV antivirus za skeniranje angauju hakere koji po dogovoru napadaju i proveravaju
korisnikih datoteka. sigurnost uz obavezu da svoja saznanja dre u tajnosti, da ih
Mogue je i izvriti blokadu pojedinih IP adresa, odnosno ne zloupotrebe i da ih isporue samo organizaciji koja ih je
rangova i podmrea. angaovala i iskljuivo u svrhu unapreenja sigiurnosti. U tu
svrhu se moe sprovesti ispitivanje mogunosti proboja za
5.5 ZATITA RASPOLOIVOSTI SERVISA dati LMS (engl. penetration testing).
Testiranje sigurnosti se moe sprovesti uz pomo
Moodle ne poseduje posebnu zatitu od napada tipa specijalizovanih davalaca usluga u ovoj oblasti kao i
DDOS, ve se ista mora implementirati na nivou mree, primenom alata za tu nameni. Jedna od mogunosti je
odnosno operativnog sistema. upotreba BackTrack Linux distribucije, od strane obuenih
testera sigurnosti.
Moodle poseduje mehanizme za kreiranje rezervnih
kopija u okviru samih kurseva, ali i na nivou itavog sajta. 7. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Bekap kreiranjem kopija baze i direktorijuma sa korisnikim
podacima je neophodno realizovati kroz poseban softver ili Sigurnost LMS sistema je sloen koncept koji ukljuuje
kroz skript koji se izvrava periodino. velik broj faktora. Sa porastom znaaja e-uenja, poveavaju
se i sigurnosni rizici LMS i zahteva sveobuhvatniji i
5.6 DODATNA RAZMATRANJA sistematiniji pristup razmatranju ove tematike. Analizom
pretnji po sigurnost, rizika, i specifinosti LMS-a, u skladu sa
Praenje aktivnosti korisnika Moodle LCMS izvodi optim smernicama za osiguranje veb-aplikacija, stvoren je
veoma detaljno. Faktiki je obaveza svake aktivnosti da okvir u kojem su formulisane preporuke koje bi jedan LMS
poziva funkciju zapisa u dnevnik dogaaja. Ovaj dnevnik se trebalo da ispuni. Na primeru najrasprostranjenijeg LCMS-a
moe filtrirati po razliitim parametrima. otvorenog koda - Moodle ustanovljeno je da postoje
sigurnosni mehanizmi koji ispunjavaju veliki broj zahteva, ali
Kao to je ve pomenuto, zahvaljujui otvorenosti svog bi od velikog znaaja bilo da se sigurnosne metode detaljnije
koda i svojoj modularnosti, na raspolaganju postoji dodataka i potpunije formuliu u okviru jednog zaokruenog
za Moodle, koji se mogu preuzeti sa zvaninog sajta. Dodaci, dokumenta.
u vidu plug-in-ova i blokova mogu imati minimalan uticaj na Svakako da je zatita veb-aplikacije ovakve sloenosti
postojeu instalaciju, ali pojedini dodaci mogu napraviti dinamian kontinualan proces, u kojem je neophodno puno
velike promene, pa je neophodno dobro istraiti istoriju datog panje posvetiti i edukaciji programera, administratora i
dodatka, kako bi se ispratila njegova funkcionalnost, krajnjih korisnika. Sledee mere podrazumevanje i
odnosno eventualni bezbednosni rizici. podeavanja okruenja, a moda i izmene i unapreenja u
samoj aplikaciji u pogledu unapreenja sigurnosti.
Razvojni tim Moodle LCMS-a obavetava administratore Dalji rad podrazumeva definisanje jednoznanih
registrovanih sajtova o novim verzijama, kao i o ranjivostima preporuka za sprovoenje mehanizama zatite LMS-a,
koje su otkrivene, pre nego to se iste publikuju, tako da je ukljuujui prateu infrastrukturu, ime bi se trasirao put za
mogue relativno brzo reagovati u apliciranju zakrpa. ustanovljavanje odgovarajuih standarda iz oblasti e-uenja.
53
Informacione tehnologije IT'11
54
Pored toga, Komisija za akreditaciju i proveru kvaliteta odnosno da kvalitet E-obrazovanja odreuju svi navedeni
/www.kapk.org/ razradila je postupak za akreditaciju aspekti zajedno, ali i njihovi meusobni odnosi. Procena
studijskih programa koji se realizuju uenjem na daljinu, kvaliteta E-uenja treba da se razvija i prilagoava
razvila je DLS elektronski formular za procenu optereenja sopstvenim metodama i modelima rada i da ima garanciju
nastavnika, saradnika i studenata i drugih parametara od koju podrava unutranja nadlenost ustanova (kola,
znaaja za kvalitet studija na daljinu, definisala DLS fakulteta itd.).
recenzentski formular i napravila listu kompetentnih DLS
recenzenata. Proces akreditacije DL studijskih programa U Norvekoj (NOKUT-Norwegian Agency for Quality
zapoeo je 2009 godine i do sada je akreditovano tek desetak Assurance in Education) i vedskoj (National Agency)
studijskih programa /www.kapk.org/. razvijeni su u toku 2007. Godine projekti sa posebno
razvijenim kriterijumima za kvalitet E-uenja [9]. U Velikoj
Za razliku od ove ture regulative o standardima i Britaniji, QAA (Quality Assurance Agency for Higher
postupku za akreditaciju studijskih programa na daljinu, koja Education) je izdala smernice za procenu kvaliteta E-uenja
je na poetku akreditacionih procesa 2006. godine imala tek Nijedna od ovih, meutim, niti bilo koje druge zemlje, ne
jedan pasus uoptenog teksta u Standardu12., posle tri sadri kvalitet E-uenja kao redovni ili sastavni deo
godine jo samo jedno kratko uputstvo za primenu tog nacionalne strategije za obezbeenje kvaliteta u obrazovanju.
standarda, a posle etiri godine na osnovu tog uputstva ne Evropsko telo za saradnju meu nacionalnim organizacijama
mnogo proireni Standard 12. za studije na daljinu, u za osiguranje kvaliteta, stavlja akcenat u budunosti, na
evropskom i svetskom prostoru visokog obrazovanja ta objedinjavanje standarda i smernica za kvalitet E-uenja u
regulativa je i starija i po obimu daleko vea. evropskom prostoru.
Vanost osiguranja kvaliteta i definisanja standarda U SAD, CHEA (Council for Higher Education
nastave koja se izvodi na daljinu, kao i e-uenja je Accreditation) je sastavila smernice za akreditaciju i
prepoznata od strane Evropske asocijacije za osiguranje osiguranje kvaliteta u uenju na daljinu [10].
kvaliteta - ENQA (European Association for Quality
Assurance in Higher Education) [4]. ENQA je izdala Nema, dakle, opteprihvaenog koncepta za akreditaciju
zvanian dokument Standardi i preporuke za osiguranje studijskih programa na daljinu. Studijski programi na daljinu
kvaliteta u Evropskom prostoru visokog obrazovanja [5] u koji su akreditovani u nekoj od sledeih pet zemalja - SAD,
kome se kao sastavni deo standarda koji se odnosi na Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i Novom Zelandu,
formalne mehanizme za odobrenje, periodini pregled i priznaju se u svakoj od ovih zemalja, ali ne moraju biti
monitoring programa visokokolske ustanove kae da priznati u nekoj drugoj zemlji.
osiguranje kvaliteta nastavnih programa mora da obuhvati
specifine potrebe razliitih modaliteta isporuke nastavnog 2. STANDARD ZA AKREDITACIJU STUDIJA
sadraja (npr. uenje na daljinu, e-uenje). NA DALJINU - ANALIZA PREPORUKA I
UPUTSTAVA
U cilju daljeg rada na definisanju mehanizama za
osiguranje kvaliteta u elektronskom uenju, kao glavnom Standard 12. iz Pravilnika o standardima i postupku za
instrumentu u internacionalizaciji obrazovanja, Evropska akreditaciju visokokolskih ustanova i studijskih programa
asocijacija univerziteta za uenje na daljinu European koji definie studije na daljinu, daje i preporuke za
Association of Distance Teaching Universities (EADTU) i obezbeivanje kvaliteta studijskog programa na daljinu u
ENQA su udruili napore i pristupili kolaborativnom radu na pogledu programa, ocenjivanja i napredovanja studenata,
osiguranju kvaliteta u e-nastavi [6]. U dokumentu iz
nastavnog osoblja i potrebnih resursa [2].
Herlena, 2007. godine je istaknuto da jo uvek nedostaju
pojedini QA aspekti koji se odnose iskljuivo na e-uenje. U opisu Standarda 12 je naglaeno da i studijski program
ENQA i EADTU su dogovorili da zajedniki definiu koji se izvodi na daljinu mora da za studente obezbedi isti
elemente kvaliteta u e-uenju i da razviju strategije i procese kvalitet nastavnih procesa i sticanja znanja i vetina kao u
za procene i akreditacije programa za uenje na daljinu. U tu sluaju uobiajenog naina realizacije tog programa. Zato, u
svrhu, EADTU, kao glavni evropski pokreta razvoja dokumentaciji za akreditaciju tog studijskog programa treba
obrazovanja na daljinu, je pokrenuo projekat E-xcellence [7] da budu obrazloeni na odgovarajui nain zahtevi koji su
u okviru kog se razvijaju instrumenti za QA u e-uenju. Na postavljeni kroz svih 12 standarda u Pravilniku o
ovim inicijativama je pokrenut i niz drugih aktivnosti u standardima i postupku za akreditaciju visokokolskih
raznim evropskim zemljama. ustanova i studijskih programa iz 2006. godine deo III.
Standardi za akreditaciju studijskih programa prvog i
vedska Nacionalna agencija, model za procenu kvaliteta durgog nivoa visokog obraozvanja. Na primer, obrazloenja
E-uenja, ELQ (E-learning quality) zasniva na deset u dokumentaciji za akreditaciju u pogledu Strukture
kriterijuma kvaliteta, koja su po njihovom miljenju studijskog programa (Standard 1.), Svrhe studijskog
centralna za procenu kvaliteta E-uenja [8]. To su: materijal programa (Standard 2.), Ciljeva studijskog programa
/sadraj, struktura virtuelnog okruenja, komunikacija, (Standard 3.), Kompetencija diplomiranih studenata
saradnja i interaktivnost, studentska procena, fleksibilnost i (Standard 4), Kvaliteta, savremenosti i meunarodne
prilagodljivost, podrka (studentima i osoblju), zaposleni- usaglaenosti studijskog programa (Standard 6), Upisa
kvalifikacija i iskustvo, vizija i institucionalno liderstvo, studenata (Standard 7), ista su, bez obzira da li se studijski
resursi, holistiki i procesni aspekt. Miljenje eksperata je da program izvodi na daljinu ili na uobiajen nain.
se kvalitet E-uenja mora procenjivati sa stanovita sistema,
55
Obezbeenje kvaliteta DL studijskog programa (Standard korienjem online alata za asinhronu komunikaciju kao to
11) treba da bude integrisano u postojei sistem obezbeenja su forumi i elektronska pota ili sinhronih alata kao to su
kvaliteta na visokokolskoj ustanovi, imajui pri tomu vidu skype, web konferencija, video konferencija, radionice,
da obezbeenje kvaliteta u DL nastavi i u face-to-face virtuelni sastanci, i sl. Asinhroni alati mogu se koristiti i za
nastavi nije potpuno isto. dostavljanje razliitih izvetaja studentima. Takoe, LMS-
ovi podravaju razliite oblike provere znanja , napr.
Svakako da se dodatno mora obrazloiti i dokazati testovi (samoevaluativni i evaluativni), eseji, wikiji, blogovi.
zadovoljenje zahteva iz pojedinih standarda za studijski U pogledu ocenjivake sposobnosti LMS-a, sistem treba da
program koji e se izvoditi na daljinu, s obzirom na drugu obezbedi prepoznavanje identiteta studenta i autentinu
metodologiju i tehnologiju u izvoenju nastave i u sistemu proveru znanja svakog studenta.
provere znanja. Na primer, u Kurikulumu koji se opisuje
prema Standardu 5. u Tabelama 5.2 kojima se opisuje svaki Dopunjeni Standard 12. propisuje da visokokolska
predmet, pored informacija koje su nezavisne od naina ustanova treba da ima kvalifikovano i kompetentno
realizacije studija (naziv, tip predmeta, godina i semestar nastavno osoblje za izvoenje studijskog programa koji se
studija, broj ESPB bodova, ime nastavnika, cilj kursa sa realizuje studijama na daljinu. Nastavnici i saradnici
oekivanim ishodima, znanjima i kompetencijama, angaovani na studijskom programu treba da imaju, pre
preduslove za pohaanje predmeta), sadraj predmeta, ali i svega, kvalifikacije i kompetencije za same predmete i da su
preporuena literatura i nain provere znanja i ocenjivanja, zastupljeni u odgovarajuem broju to propisuje Standard 9.
treba da su prilagoeni za samostalno uspeno ovladavanje Nastavno osoblje. U dokumenaciji za akreditaciju studijskih
potrebnim znanjem. Metode i tehnologije izvoenja nastave programa ovo se dokumentuje u tkzv. Knjizi nastavnika.
na daljinu koje e se koristiti za dati predmet moraju biti Nije definisano koje dodatne kvalifikacije i kompetencije
naznaene. Kako se obrazovne aktivnosti studijskog treba da ima nastavnik i saradnik ako uestvuje u realizaciji
programa na daljinu realizuju u ustanovi korienjem studijskog programa na daljinu. Postoji nemali broj
integrisane raunarske platforme (DLS - Distance Learning specifinih kompetencija za online pouavanje vezanih za:
System), u okviru korienog sistema za upravljanje analizu konteksta i potreba studenata, planiranje i oblikovanje
procesom uenja na daljinu (LMS Learning Management nastave, distribuciju sadraja i programa u okviru e-uenja,
System) treba da bude dato jedno opte uputstvo praenje napretka studenata i evaluacija [11].
(informacija) za studente o studijskom programu i
organizaciji nastavnih i ispitnih aktivnosti. Takoe je Za DL kurseve nije vie zaduen samo jedan nastavnik
potrebno u Pravilniku ustanove o pravilima studija naglasiti koji brine oko celog nastavnog procesa, ve oni zahtevaju
da se nastavne aktivnosti ili samo delovi nastave na timove u kojima akademsko osoblje sarauje sa drugim
studijskim programima mogu izvoditi na daljinu. Za svaki strunjacima koji su ukljueni u razliite faze projektovanja i
od nastavnih predmeta, takoe, u okviru LMS-a treba da isporuke DL kursa. Ukoliko visokokolska ustanova ima
bude dato Uputstvo za uenje koje sadri konkretne kapacitete da obezbedi adekvatnu tehniku podrku za
predloge i sugestije u vezi strategije uenja studenata i uspostavljanje i odravanje integrisane raunarske
samostalne provere znanja , koje je saglasno Tabeli 5.2 iz platforme (DLS - Distance Learning System), dizajnere
Knjige predmeta. multimedijalnih nastavnih sadraja, moderatore nastavnih
sadraja, kao i administratore podsistema za upravljanje
Razliiti tampani i digitalni nastavni materijal se koristi procesom uenja na daljinu (LMS-a), nastavnici i saradnici
u DL kursevima (kreiran od strane pojedinih nastavnika, mogu uspeno da realizuju svoje nastavne obaveze na
grupe programera, izdat od strane izdavaa, ili kreiran od studijskom programu na daljinu i nemajui posebno
strane samih studenata). Ovakvi razliiti nastavni materijali specifine kompetencije (tehnike, dizajnerske,
pokreu pitanje kvaliteta nastavnih materijala, ali i zatite moderatorske,), ve samo opte informatike. Tehniko
autorskih prava [13]. Po miljenju autora, politika autorskih osoblje, dizajneri i administratori mogu pripadati i
prava nad nastavnim materijalima treba da bude razvijena i nenastavnom osoblju, to, ako je to u ustanovi sluaj, treba
integrisana u dokumente za akreditaciju, pravna akta i opisati kao ljudske resurse u dokumentaciji za akreditaciju
procedure za DL studijske programe. studijskog programa na daljinu u okviru Standarda 10:
Organizaciona i materijalna sredstva.
Ocenjivanje i napredovanje studenata (Standard 8) u
studijskom programu koji se izvodi na daljinu se realizuje i to se tie potrebnih ljudskih resursa dokumentacija za
prati preko podsistema za proveru znanja studenata. Nain akreditaciju studijskog programa na daljinu treba da
realizacije i vrsta predispitnih obaveza na LMS-u i zavrnog naglaeno definie koordinaciju, komunikaciju i strateko
ispita u seditu visokokolske ustanove treba da bude planiranje potrebnih ljudskih resursa, kao i ko rukovodi DL
definisan uputstvom za uenje koje se za svaki predmet kursevima [15]
postavlja na LMS-u na poetku nastavnih aktivnosti.
U pogledu potrebnog broja nastavnika za realizaciju
LMS podrava kako sinhrone, tako i asinrone vidove studijskog programa na daljinu stoji i da jedan nastavnik,
komunikacije nastavnika i studenata, kao i studenata odnosno saradnik moe da obavlja konsultacije sa najvie 80
meusobno, korienjem poznatih alata i tehnologija za studenata u jednom semestru. Potreban broj nastavnika koji
elektronsko uenje. Nastavnicima i studentima studijskog pored konsultacija realizuju i niz drugih nastavnih aktivnosti
programa na daljinu za uspeno obavljanje ovih online u studijama na daljinu, nije detaljnije podkrepljen, pa je
komunikacija potrebna su samo osnovna informatika svakako diskutabilan. Potrebno je razviti strategiju i plan u
znanja. Konsultacije, na primer, nastavnik moe obavljati pogledu promenjenog optereenja studenata, radnih sati
56
nastavnika, kao i finansijskih prava nad virtuelnim Mogunost osnivanja konsultacionih centrara
lekcijama i drugim digitalnim materijalima [13]. geografski udaljenih od sedita ustanove koji imaju
informacionu-komunikacionu osnovu integrisanu u sistem za
U okviru Standarda 10: Organizaciona i materijalna uenje na daljinu, strunu literaturu i omoguavaju
sredstva treba se posebno osvrnuti na preporuke i uputstva iz praktino vebanje, radi poboljanja kvaliteta
Standarda 12. za obezbeenje potrebnih resursa (oprema, konsultacija nije detaljnije objanjena u Standardu 12, pa
biblioteka, prostor) koji su primereni karakteru studijskog namee neka pitanja: Da li konsultacije vodi nastavnik iz
programa i predvienom broju studenata. Meu tim sedita ustanove? Ko odrava IKT opremu i njenu
preporukama i uputstvima neka od njih su, takoe, integraciju u sistem za uenje na daljinu u osnovanom
diskutabilna. centru? Najvaanije je, da postoji mogunost za izvoenje
konsultacija i iz sedita ustanove i u samim centrima i da
U cilju uspostavljanja i odravanja dvosmerne postoje zaduena lica za odravanje IKT opreme.
komunikacije na liniji nastavnik - student radi realizacije
obrazovnih aktivnosti na daljinu ustanova mora da pokae Nezavisno od postojanja konsultativnih centara, radi
da ima obezbeenu raunarsku opremu i brzu i sigurnu odravanja praktinih vebi neophodno je u elektronski
stalnu Internet vezu koja je raspoloiva za sve realizatore sistem za uenje integrisati virtuelne eksperimente i/ili
studijskog programa na daljinu. DL studentima akademska eksperimente na daljinu (remote experiments).
institucija treba da obezbedi i efikasne akademske i
administrativne servise, koji treba da budu objavljeni i lako U akademskoj javnosti u Srbiji postoje razmiljanja da
dostupni 14]. treba omoguiti realizaciju DL studijskih programa na
akademskim doktorskim studijama (III nivo obrazovanja), a
U delu o resursima Standarda12. stoji da u okviru ukinuti mogunost na strukovnim studijama. U periodu koji
sistema za upravljanje procesom uenja na daljinu predstoji oekuje se preispitivanje ove problematike od
visokokolska ustanova mora da obezbedi: jednu sopstvenu strane Naiconalnog saveta za visoko obrazovanje.
ili zakupljenu integrisanu raunarsku platformu (DLS -
Distance Learning System). Sutina zahteva treba da se 3. ZAKLJUAK
odnosi kvalitet, a ne na vlasnitvo ili zakup DLS platforme, s
obzirom da i iroko prihvaeni i poznati besplatni LMS-ovi U procesima akreditacije visokokolskih institucija i
kao to je Moodle, napr., zadovoljavaju sve standardom studijskih programa tek je desetak studijskih programa na
postavljene zahteve za DLS? daljinu akreditovano. Jedan od razloga je svakako i
neobimnost preporuka i uputstava za ispunjenje standarda za
Da li je meu navedenim razliitim oblicima nastave akreditaciju ovih programa. Ovaj rad kroz analizu postojeih
neophodno da bude zastupljen svaki navedeni, na primer, preporuka i uputstava daje neke smernice za njihovo
javno emitovanje vremenski planiranog nastavnog proirenje i pojanjenje.
dogaaja (emitovanje predavanja ili diskusija Poput evropskih zemalja koje kroz zajednike projekte
nastavnika/strunjaka snimljene uz pomo video kamera razvijaju strategije i procese za evaluaciju i akreditaciju
uivo ili ranije napravljenog i pripremljenog video programa za uenje na daljinu, da se oekivati da e takve
snimka)? rezultate dati i projekti u Srbiji i okruenju kao to je novi
regionalni Tempus projekat Enhancing the quality of
Navedeni zahtevi obezbeivanja jedinstvenog distance learning at Western Balkan higher education
korisnikog interfejsa, kvalitetne dvosmerne komunikacije institutions (DL@WEB) na kome pored visokokolskih
nastavnika i saradnika sa studentima i visoke pouzdanosti institucija iz regiona i EU uestvuju i Nacionalni saveti i
sistema kroz odgovarajui sistem kontrole pristupa i zatite Komisije za akreditacijuiz Srbije, Makedonije i Crne Gore.
sadraja podrazumevani su za svaki valjani LMS. Jedan od najvanijih ciljeva ovog projekta je uspostavljanje
okvira za unapreenje studija na daljinu, osiguranje kvaliteta
Obezbeenost pristupa organizacijama koje su i metodologije elektronskog uenja na partnerskim
specijalizovane za isporuku u elektronskom obliku visokokolskim institucijama kroz razvoj akreditacionih
udbenika i drugih nastavnih i naunih publikacija, ustanova standarda, uputstava i procedura za DL studijske programe.
moe dokumentovati lanstvom u poznatim online bazama Mnogo je jo otvorenih tema koje se tiu osiguranja
materijala i resursa za elektronsko uenje, kao to je, na kvaliteta i definisanja okvira za standarde i procedure za
primer, EdITLib [12]. evaluaciju obrazovanju na daljinu u obrazovnom sistemu
Republike Srbije, kao na primer:
Visokokolska ustanova treba da raspolae prostorom Definisanje okvira za standarde i procedure za evaluaciju
za smetaj i rad na odravanju integrisane raunarske hibridnih (blended) studijskih programa
platforme za podrku uenju na daljinu. Potrebno je, dakle, Definisanje standardnih procedura za primenu i
u dokumentaciji za akreditaciju shodno Standardu 10. i osiguranja kvaliteta elektronskog uenja na drugim nivoima
Standardu 12. (deo Resursi) dokumentovati raspoloivost obrazovanja
prostora za smetaj i funkcionisanje servera na kome je Istraivanje stavova studenata koji na svim ili samo
postavljena integrisana raunarska platforma za podrku pojedinim predmetima svojih studijskog programa ue preko
uenju na daljinu. Taj prostor moe biti i radni prostor LMS-a, o kvalitetu nastave, nivou steenih znanja,
administratora LMS-a i tehnike podrke. efikasnosti komunikacije na relacijama nastavnik student,
student student, i sl.
57
LITERATURA
[1] Zakon o visokom obrazovanju, "Slubeni glasnik RS", [9] VirCamp project, http://vircamp.net/
br. 12/76/2005/01,
http://www.mp.gov.rs/propisi/propis.php?id=14 [10] Open eQuality Learning Standards, Nathan Abbolt Way,
Stanford, California, USA
[2] Pravilnik o standardima i postupku za akreditaciju
visokokolskih ustanova i studijskih programa,
"Slubeni glasnik RS", br. 106/2006, 112/2008, [11] D. Bjeki, R. Krneta, D. Miloevi, Kompetencije za e-
http://www.kapk.org/images/stories/pravilnici/pravilnik nastavu u sistemu profesionalnih kompetencija
_o_standardima.pdf nastavnika osnovne kole, INOVACIJE u nastavi,
asopis za savremenu nastavu, YU ISSN 0352-2334,
[3] o Vol. 21, No. 2, Beograd, 2008., str. 7-20.
, Nacionalni savet,
[12] EdITLib, Education&Information Technology Digital
http://www.kapk.org/index.php?option=com_content&t
ask=view&id=16&Itemid=28 Library, http://www.editlib.org/
[4] European Association for Quality Assurance in Higher [13] Swedish National Agency of Higher Education (HSV),
Education ENQA, www.enqa.net "E-learning quality: Aspects and criteria for evaluation
of e-learning in higher education", Report 2008:11 R,
[5] Standards and Guidelines for Quality Assurance in the 2008. [Online]. Available:
European Higher Education Area, ENQA European http://www.hsv.se/download/18.8f0e4c9119e2b4a60c80
Association for Quality Assurance in Higher Education, 0028057/0811R.pdf (Last visited: Dec 2010)
2005, Helsinki
[6] European Association of Distance Teaching Universities [14] Athavasca University, "Service Standards for Students",
(EADTU), www.eadtu.nl 2010. [Online]. Available:
http://www2.athabascau.ca/students/servicestandards.ph
[7] E-xellence project, European Association of Distance p (Last visited: Dec 2010)
Teaching Universities, http://www.eadtu.nl/e-
xcellence/default.asp [15] M. Jara and H. Mellar, "Exploring the mechanisms for
assuring quality of e-learning courses in UK higher
[8] E-learning quality, Aspects and criteria for evaluation of education institutions", European Journal of Open and
e-learning in higher education, Swedish National Distance Learning, Vol. 1. [Online]. Available: http://
Agency for Higher Education, www.eurodl.org/materials/contrib/2007/Jara_Mellar.ht
http://www.hsv.se/download/18.8f0e4c9119e2b4a60c80 m (Last visited: Dec 2010)
0028057/0811R.pdf
58
Informacione tehnologije IT'11
Abstract - This paper presents the systematic analysis/synthesis and international standardization
overview in the field of e-learning, with development and planning activities, especially
ISO/IEC JTC 1 SC 36 "Information Technology in Education ...", and some aspects and examples
of standards application from the area of national important activities.
Keywords: Information technology, E-learning, International standardization, quality
1. UVOD U STANDARDIZACIJU E-UENJA Plenarno zasedanje 36-og Potkomiteta (SC 36). Prema
miljenju rukovodstva JTC 1 i SC 36, uskoro e broj zemalja
E-uenje se od 2004. godine intenzivno standardizuje od lanova ovog potkomiteta narasti na oko 50, to je
strane Meunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i uslovljeno porastom interesovanja za elektronsko uenje i
Meunarodne elektrotehnike komisije (IEC) - ISO/IEC, [1]. pojavom prvih meunarodnih standarda u ovoj oblasti.
Ovoj standardizaciji prethode razvojno-istraivaki rezultati
drugih institucija, kao to su, na primer: AICC (Aviation U okviru SC 36 formirano je sedam radnih grupa (WG),
industry computer based training committee), IMS specijalna radna grupa (SWG), reporterska grupa za
(Instructional Management Systems), DCMI (Dublin Core marketing (RG1) i grupa za zatitu prava linosti (Ad Hoc).
Metadata Initiative), ADL-SCORM (Advanced distributed Radne grupe funkcioniu sa razliitih aspekata i iz razliitih
learning), ALIC (Advanced learning infrastructure zemalja, [3]: WG1 (SAD, formirana 2001. godine), za
consortium), IEEE LTSC (Institute of electrical and oblast terminologije; WG2 (Japan, formirana 2001.
electronics engineers - Learning technology standard godine), tehnologije kolektivnog rada - saradnje; WG3
committee), ADRIADNE, CEN/ISSS WS-LT, CEN/ISSS (Francuska, formirana 2001. godine), informaciona podrka
CDFS, CEN/ISSS WS on Privacy, W3C... (slika 1). profesora; WG4 (Kanada, formirana 2002. godine),
upravljanje i dostava sadraja (kontenta), metadata (MD);
WG5 (Nemaka, formirana 2002. godine), obezbeenje
kvaliteta E-uenja; WG6 (Kina, formirana 2004. godine),
Tehnologije i specifikacije za integraciju; WG7 (Norveka,
formirana 2004. godine), kultura/jezik/humanitarna delatnost.
59
Takoe, SC 36 radi na razvoju jo tri nova standarda, Ovaj potkomitet SC 36 radi na razvoju i korekcijama
odnosno tri dela standarda 20006, u oblastima informacionog ukupno jo est aktuelnih standarda u ovoj oblasti, a koji su
modela za kompetencije E-uenja, a koji su u fazi radnog trenutno u fazama nacrta (CD i DTR tabela 1).
nacrta (WD Working Draft, tabela 1). Najvei broj meunarodnih standarda u razvoju (ak 13
tabela 1) je u fazama kompletiranih punih izvetaja o
nacrtima, a na putu ka usvajanju od strane ISO (FCD ili DIS).
Slika 2. Struktura ISO/IEC JTC 1/SC 36 i publikovanih 19 standarda (15. 01. 2011)
Tabela 1. ISO/IEC... standardi u planu i fazama razvoja: NP, WD, CD ili DTR, kao i FCD ili DIS
Limit + time
WG Standardi iz radnog programa SC 36/ Work Programme for JTC 1/SC 36
date, [3] (year)
.NP 2382-36 --- Vocabulary 2010.10.01. 4
WG1
ISO/IEC 2382-36:2008/CD Cor 1 2011.12.01. 3
....DIS TR 29127 Intelligent System Process for Multilingual Semantic Reverse Query
WG2 2010.05.13. 3
Expansion
...DTR 29140-1 --- Part 1: Learner reference model for nomadicity / 3
WG3 ...DTR 29140-2 --- Part 2: Learner information for mobile learning / 3
....DIS TR 24763 Conceptual reference model for competencies and related objects 2009.12.12. 3
.NP 19788-4 Metadata for learning resources -- Part 4: Technical elements 2010.10.01. 4
...CD 19788-5 Metadata for learning resources --- Part 5: Educational elements 2010.10.01. 4
...CD 19788-6 --- Part 6: Availability, distribution, and intellectual property elements 2010.10.01. 4
WG4 ....FCD 12785-2 Content packaging --- Part 2: XML binding 2010.04.01. 4
....FCD 12785-2 Content packaging --- Part 3: Best practice and implementation guide 2012.02.13. 4
....FCD 19788-2 Metadata for learning resources --- Part 2: Dublin Core elements 2012.02.13. 4
....FCD 19788-3 Metadata for learning resources --- Part 3: Basic application profile 2011.12.18. 4
...CD 19796-2 --- Part 2: Harmonized quality model 2011.01.18. ext
WG5 ...DTR 19796-4 --- Part 4: Best practice and implementation guide / 4
....DIS TR 19796-5 --- Part 5: How to use ISO/IEC 19796-1 2009.07.18. 3
....DTR 24725-1 Supportive technology and specification integration --- Part 1: Framework 2011.12.12. ext
WG6
....DIS TR 24725-2.2 Part 2: Rights Expression Language (REL) - Commercial Applications 2009.08.12. ext
.NP 24751-9 --- 9: Access for All Personal User Interface Preferences 2011.01.14. 3
.NP 24751-10 --- 10: Access for All User Interface Characteristics 2011.01.14. 3
WG7
.NP 29126 -- Concept definitions for user actions for use in LET Environments 2011.01.14. 3
.NP 29188 --- Individualized adaptability and accessibility in LET 2012.03.06. 3
.NP TR 20006 --- Information Model for Competency / 3
.NP 29187 Identification of Privacy Protection Requirements pertaining to LET 2010.09.07. 3
..WD 20006-1: Competency General Framework and Information Model 2012.03.06. 3
..WD 20006-2: Proficency Information Model 2012.03.06. 3
SC36 ..WD 20006-3: Guidelines for the Aggregation of Competency Information and Data 2012.03.06. 3
...CD 20013 IT for LET --- e-Portfolio Reference Model 2011.08.08. 3
....FCD 20016-1: Framework and Reference Model for Semantic Interoperability 2012.03.21. 3
....DIS TR 29139 30 Day Review for Fast Track Ballot ISO/IEC Type 3 Technical Report - 2008.07.25. 4
ADL SCORM, 2004, 3rd Edition: Runtime Environment (RTE)
60
3. PRIMENE STANDARDA ZA INFORMACIONE 3.1 PRIMENE NA PRIMERIMA STANDARDIZACIJE
TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU IT I ISO/IEC 19796-1 NA TF U AKU
Logika pojednostavljenja primene meunarodnih Primeri primena standardizacije IT i IT u obrazovanju na
standarda ide preko razvoja i implementacije nacionalnih Tehnikom fakultetu u aku egzistiraju od prvih godina
standarda i/ili podzakonskih akata, [8]. Kao primere u ovom tekueg milenijuma, [4], [6], [9]. Koncept projekta IT u
pravcu moemo izdvojiti dobro organizovanu nacionalnu integrisanim sistemima istovremeno je i podrka inoviranim
standardizaciju ureenih drava. Tako, na primeru nacionalne modelima studija IT, kao i primeri brojnih tematskih projekta
standardizacije E-uenja u Rusiji, [7], kroz vie faza sledi: i integrisanosti sistema, najmanje u pet nivoa, [5] (ukljuujui
1) formiranje nacionalnog tela (2004. godine, sa vie od 70 kao prvi nivo drave, II RFDQ, odnosno RQC u edukaciji,
specijalista, preko 30 doktora nauka i profesora, iz III nivo QMA, ISO 9000, odnosno EFQM itd), slika 3.
obrazovnih i nauno-istraivakih institucija), 2) grupisanje
est radnih tela u strukturi potkomiteta za Informaciono- Na treem nivou primene standarda (QMA menadment
komunikacione tehnologije u obrazovanju IKTO, 3) razvoj kvalitetom...) razvijen je koncept internog projekta studijskog
prvih est nacionalnih standarda (GOST - do jula 2008), programa Informacione tehnologije, koji sadri blizu 30
4) planiranje i razradu sledeih pet nacionalnih standarda informatikih premeta - [4], u integrisanim sistemima
(2009), kao i 5) usaglaavanje planiranih standarda sa obrazovanja (EFQM), kvaliteta ISO 9000 i IT (prema [2], [9],
meunarodnim (sa SC 36 plan za 2010. godinu) itd... slika 3).
Naalost, u Srbiji, Institut za standardizaciju do kraja Primeri primene sistema na IV nivou (QAA), ili
2010. godine nije oformio svoju nacionalnu Komisiju za pristupi nastavnim predmetima definisani su: pravilnikom o
oblast E-uenja, iako je iskazano znaajno interesovanje sa ECTS, a svi informatiki predmeti provedeni su kroz 12
vie pojedinih fakulteta. standardizovanih segmenata IT (na primer: OS operativni,
ES ekspertni, IS informacioni, GIS geografski, MIS
Sa druge strane, pojedinane primene meunarodnih menadment), kao i ostali fokusirani podsistemi obrazovnog
ISO/IEC standarda zahtevaju znaajna izdvajanja, a lini sistema (IT u obrazovanju, E-uenje,...) itd.
dohodak nastavnika i saradnika u Srbiji to ne omoguuje. To
pokazuju cene ISO/IEC standarda SC 36: iz 2004. jedan Sa preko 2500 aktuelnih ISO/IEC standarda u oblasti IT,
standard 50 CHF, 2005. jo jedan 224 CHF, 2007. jo jedan obezbeuju se brojni kriterijumi, funkcionalnost, pouzdanost,
136 CHF, 2008. jo sedam standarda cenovno od 852 CHF, upotrebljivost i ostale karakteristike koncepta koje potvruju
2009 jo est standarda cenovno 1184 CHF, 2010. jo jedan primeri sa ovog operativnog nivoa, kao to su kriterijumi za
74 CHF i 2011. jo jedan 158 CHF. Ukupno za 18 ISO/IEC primerni OS, [6]. Na ovom petom nivou su podsistemi (1728
standarda potrebno je 2678 CHF, ili u proseku oko 150 CHF podsistema = 12 x 12 x 12), ukljuujui integrisanost sistema
po jednom standardu, tanije 148,78 CHF. A, prosean lini najmanje u tri dimenzije: prva dimenzija je IT, druga EFQM,
dohodak na univerzitetima u Srbiji je (bez minulog rada za odnosno menadment kvalitetom (QMA) i u treoj dimentiji
decembar 2010): redovni profesor 68.439; vanredni standardizovane aktivnosti E-uenja, pri meunarodnoj
profesor 63.497; docent 58.147; asistent 45.724 dinara! klasifikaciji, ICS=35.240.99...
Opis Opis
uporedne uporedne
analize analize
Q Quality
M Management ISO 9000 EFQM ...
A Approaches
Q Quality QoL
A Assurance
Evropske
smernice (DE)
ECTS
(ESPB)
Bench- ... 35.xy
A Approaches marks
61
3.2 STANDARDI ZA AKREDITACIJU STUDIJSKIH - zadovoljavajui nivo ili pristup obezbeenja kvaliteta
PROGRAMA I UENJE NA DALJINU U SRBIJI (QAA) i akreditacije je ve dostignut u Srbiji i na
Tehnikom fakultetu u aku, ali bez dokumentovane
Razvoj i primene meunarodnih standarda u oblasti
primene ISO/IEC standarda u E-uenju,
E-uenja uslovljavaju sve vee interesovanje nacionalnih,
- nacionalna standardizacija E-uenja (kroz podzakonska
posebno obrazovnih institucija i pojedinaca u Srbiji. Uee
akta, prema [8]), ne prati meunarodne standarde i jasne
Srbije u Bolonjskom procesu i integracija u svetsko
kriterijume,
informaciono i obrazovno drutvo uslovljava neophodnost
- operativni nivo uvida nastavnika i saradnika u
prilagoavanja srpskog sistema obrazovanja optepriznatom
meunarodne standarde je veoma diskutabilan, jer
svetskom nivou, pravilima i normama u na nivou
zahteva njihov izlazak na svetsko trite za kupovinu
obezbeenja kvaliteta (QAA), akreditacije, potom nivou
standarda, a sa 10-ostruko manjim linim dohotkom od
upravljanja kvalitetom (QMA) i potvrivanja odgovornosti,
proseka kolega u EU i razvijenim dravama sveta...(?)
kao i pratee standardizacije, a posebno u oblasti primena IT
- aspekt rezultata ili postignua naih nastavnika/
(ICS=35.240), odnosno E-uenja (JTC 1 / SC 36).
saradnika, kao i svrenih studenata, ipak nije
10-ostruko loiji od najboljih rezultata u svetu i EU
Primene tzv. standarda 12 (prema [8], strana 59-60), a
(naprotiv, nai svreni inenjeri olako prolaze na
koji se odnosi na akreditaciju studijskih programa prvog i
intervjuima za odliv mozgova kod najjaih svetskih
drugog nivoa visokog obrazovanja za Uenje na daljinu u
informatikih firmi, a posebno sa ETF Beograd...).
Srbiji, analizirali smo na izdvojenim primerima sa Tehnikog
fakulteta aak, Univerziteta u Kragujevcu. Za najmanje tri
LITERATURA
studijska programa (prema [4] i [9] iz 2008. godine),
ukljuujui akreditovane studijske programe, od oko 80 [1] ISO/IEC, Information Technology,
raspoloivih Moodle-kurseva na TF aak, za uenje na http://www.iso.ch/CatalogueListPage.
daljinu je spremno i uspeno se realizuje najmanje oko 40 CatalogueList?ICS1=35, Last update 15. 01. 2011.
predmeta, od kojih oko 20 sa Katedre za IT. Meutim, u [2] ISO/IEC 19796-1, Information technology Learning,
kombinaciji sa klasinom nastavom, primeri pokazuju da education and Training Quality management,
jedan nastavnik/saradnik moe imati punu normu klasine assurance and metrics Part 1: General approach (page
nastave - 100%, ali i dodatnih aktivnosti za uenje na 121), 01. 11. 2005.
daljinu kroz vie od tri predmeta Moodle-kurseva sa
[3] ISO/IEC JTC 1 SC36, Committee URL:
trocifrenim brojem studenata (iako je standardom 12
http://isotc.iso.org/livelink/livelink/open/jtc1sc36, Work
predvien maksimum od 80 studenata).
Programme for ISO/IEC JTC 1/SC 36 N 2120, 22. 11.
2010. Meeting, Belfast Ireland, 15. 01. 2011.
Sa aspekta obezbeenja garantovanog nivoa kvaliteta,
osnovni znaaj ima razrada i primene nacionalnih standarda, [4] ivadin Mici i dr: Elaborat o inoviranju nastavnih
usaglaenih sa meunarodnim i uslovima meunarodnih planova i programa na Tehnikom fakultetu u aku,
dogovora. To je mogue i uslovljeno aktivnim radom Model izuavanja IT na novim informatikim
predstavnika Srbije u okviru ISO/IEC i drugih razliitih usmerenjima smera Tehnika i informatika, Tehniki
meunarodnih udruenja i projekata (TEMPUS1 i dr). fakultet aak, Univerzitet u Kragujevcu, UDK: 371:004
(075.8),Verzija 05.08.31 (str. 94), avgust 2005.
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA [5] ivadin Mici: IT u integrisanim sistemima, E-learning i
standardizacija kroz model izvrsnosti, UDK: 371:004,
Moemo zakljuivati o najmanje pet nivoa/pristupa, sa 12
TOS 2006, Zbornik radova str. 479-486, Tehniki
kljunih aspekata IT integrisanih sa EFQM modelom
fakultet aak, 13-16. april, 2006.
izvrsnosti: 1) terminoloki, 2) organizacioni, 3) kadrovski,
4) razvojni, 5) meunarodni, 6) nacionalni, 7) inovacioni, [6] ivadin Mici: OS kroz IT, Tehniki fakultet aak,
8) poslovni, 9) aspekti obezbeenja resursa, 10) integracioni, Univerzitet u Kragujevcu
11) fokusi na znanje uz E-uenje, 12) aspekti primena i (www.tfc.kg.ac.yu/publikacije/OS/ od 28. 02. 2005. CD
odgovarajuih rezultata. Ili, neto konkretnije i detaljnije: izdanje, januara 2006),
- aspekt razvoja (dravni nivo), male zemlje kao Srbija, sa http://itlab.tfc.kg.ac.rs/moodle/course/view.php?id=70
nedovoljno resursa za razvoj nacionalnih standarda 2010. ili http://itlab.tfc.kg.ac.rs/moodle/ - 2011.
kasne, najmanje za est godina... [7] ,
- iako je standarde lake doneti nego masovno primeniti, :
standardizacija E-uenja na nivou menadmenta e-learning, it-edu.ru/docs/Sekziya_1/19
kvalitetom (QMA) je od izuzetnog znaaja za EFQM i _Pozdneev_1253189671972699.doc 2010.
praksu, kao i ureenje IT u obrazovanju (E-uenje), a [8] *** Akreditacija u visokom obrazovanju, Republika
posebno u visoko obrazovnim institucijama, Srbija, Ministarstvo prosvete i sporta, Drugo dopunjeno i
izmenjeno izdanje: http://www.kapk.org/ Copyright
1
2007-2010 KAPK, Beograd, 2010.
ovaj rad je realizovan u okviru TEMPUS projekta
[9] *** Interna dokumentacija, Arhiva internih projekata,
"Enhancing the quality of distance learning at Western
monografija i drugih radova, Biblioteka Tehnikog
Balkan higher education institutions" - DL@WeB, 2010-
fakulteta aak, www.tfc.kg.ac.rs, 2000-2011.
2013.
62
Informacione tehnologije IT'11
Zoran orovi, Igor Peki, Ramo endelj, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran, Podgorica
Sadraj - Cloud computing postaje sve popularniji, najvie zbog svoje fleksibilnosti i efikasnosti
pri iskoritenju resursa koje prua. U ovom radu su opisani osnovni koncepti virtuelizacije, cloud
computing-a, nain uspostavljanja sigurnosnog sistema i prikazana je njihova praktina
primjena kroz idejno rjeenje kreiranja virtuelne raunarske laboratorije na Univerzitetu
Mediteran. U radu se opisani postupci razvoja, struktura i arhitektura virtuelne raunarske
laboratorije i njen znaaj za obrzovni proces.
Abstract - Cloud computing is becoming more and more popular today, at most for its
flexibility and effectiveness at resource management. This paper analyzes the concept of
virtualization, the concept of cloud computing, the security of both approaches, as well as
practical example through the idea of creating virtual computer lab at University Mediteran.
Paper covers the steps of development, created structure and architecture of virtual computer lab
and its significance to the educational process.
Tradicionalno, univerziteti pruaju studentima mogunost Virtualizacija istovremeno skriva od krajenjeg korisnika
da u savremenim laboratorijama praktino razvijaju usvojena razne fizike karakteristike raunara na kojem se izvrava
znanja. Danas je neophodno da takve laboratorije posjeduju virtualna maina, tako to daje tzv. virtualnu sliku (eng.
savremene raunare, adekvatan softver i mnoge druge IT virtual image).
resurse. Nabavka i odravanje neophodnih IT resursa je
izuzetno skupa, ali pored velikih finansijskih izdataka veoma
je est sluaj da su laboratorijski kapaciteti nedovoljni za
veliki broj studenata.
63
vodeim su komercijalni VMware i Xen (open source Platforma kao servis (eng. PaaS), gdje cloud
projekat, baziran na Linux-u i razvijen od strane XenSource- operater nudi API, koji koriste programeri da razviju
a). Osim ovih, velike IT kompanije su takoe pokazale (web) aplikacije sa korisnikim interfejsima.
interesovanje za ovu tehnologiju (IBM, HP, Intel, RedHat, Softver kao servis (eng. SaaS), koristan za krajnje
Sun), to ukazuje na to koliko se panje posvjeuje ovoj korisnike. Primjeri za to su web bazirane aplikacije
inovaciji. kao npr. Google Docs.
Cloud computing nije jedinstven koncept, ve jedan Cilj implementacije projekta virtualne raunarske
apstraktni termin. Razliiti cloud provajderi nude razliite laboratorije je stvaranje sveobuhvatnog raunarskog
cloud servise, i trenutno ih postoje tri:[4] okruenja koje apsolutno izlazi u susret svim raunarskih
zahtjevima fakulteta, odnosno Univerziteta Mediteran.
Infrastruktura kao servis (eng. IaaS), nudi servise Bitni ciljevi koji su postignuti implementacijom ovog
niskog nivoa kao to su virtualne maine. projekta su:
64
vorova. Menadment vorovi imaju kontrolu nad
smanjeno vrijeme softverskog osposobljavanja hardverskim resursima.
univerzitetskih raunara.
smanjena je koliina instaliranog softvera
obezbjeivanjem pristupa aplikacijama virtualne
laboratorije putem mree.
efikasno je iskoriten licencirani softver na broj virtualnih
"slika", kojih je manje nego ukupnog broja raunara.
smanjeni su studentske trokove trgovine softvera za
njihove personalne raunare, jednostavnim
omoguavanjem pristupa aplikacijama virtualne
laboratorije putem Interneta.
obezbjeen je irok spektar aplikacije na ekonomian
nain.
pruena je podrka svim raunarima na Univerzitetu da
pristupe bilo kojoj aplikaciji bez preoptereivanja samih
raunara.
i na kraju, pruena je kvalitetna podrka za distance
learning sistem kroz virtualizaciju.
Slika 4. Arhitektura laboratorije
Iz nabrojanih stavki se podrazumijeva trokovna
efikasnost same laboratorije. Virtuelna laboratorija Web server je Linux orjentisana maina, sa instaliranim
predstavlja dobro pogodno okruenje za univerzitetske open source web server softverom, lighttpd i MySQL bazom
jedinice iz vie razloga. podataka. Sr samog servera prua PHP web aplikacija kroz
koju se mogu vriti akcije prijavljivanja na sistem raunarske
Uvoenjem virtualne raunarske laboratorije se lako laboratorije, ili ekirati rezervacije korisnika za kreiranje
prevazilaze izazovi koji se javljaju prilikom predavanja usko virtualnih slika odnosno podnoenje zahtjeva za
strunih predmeta (npr. razvoj web aplikacija, gdje student koritenjem resursa laboratorije.
mora imati administratorske privilegije, kako bi imao opciju
instalacije raznih softverskih alata). U bazi se uvaju svi podaci vezani za rezervacije, prava
pristupa, kao i log podaci. Izgled ekrana korisnika koji je
Virtualna raunarska laboratorija na Univerzitetu prijavljen na sistem virtualne raunarske laboratorije prikazan
Mediteran je udaljeni servis koji dozvoljava korisnicima je na slici 5.
pristup njenim resursima upotrebom internet konekcije.
Pristup je platformski nezavistan, to znai da korisnici mogu
pristupiti laboratoriji nezavisno od toga koji operativni sistem
posjeduju, a zatim koristiti razne raunarske konfiguracije i
aplikacije koje nudi laboratorija.
65
odnosno pruanja usluga laboratorije i na druge subjekte Pitanje isplativosti i ukupnog troka ovakvog projekta je
unutar Atlas grupe i u komercijalne svrhe. zaista komplikovano. Troak izgradnje i odravanja servisa
definitivno daje glavni odgovor po pitanju isplativosti, ali
Ukoliko bi se predloeno rjeenje strateki prihvatilo od treba dati prostora i razvoju ovakvog jednog projekta
strane rukovodstva Univerziteta Mediteran virtualna nezavisno od trokova, jer su mogunosti koje on prua zaista
raunarska laboratorija bi nedvosmisleno pruila sledee velike.
prednosti:
Bilo kakav softver bi se lako implementirao i smanjilo bi Sumarno, uz porast broja studenata Univerziteta i
se vrijeme konfiguracije raunarskih sala. eventualnog proirivanja usluga laboratorije na sve
Pojednostavio bi se menadment softverskih licenci zainteresovane ustanove, a samim tim i porasta iskoritenosti
Studentima je omoguen pristup univerzitetskom softveru servisa laboratorije, smatram da je pitanje isplativosti znatno
sa bilo koje lokacije povezane na Internet, pri emu u korist Univerziteta Mediteran.
raunari koji pristupaju laboratoriji spolja mogu biti i
starije odnosno sporije maine, iz razloga to se sva 6. ZAKLJUAK
obrada izvrava na serveru.
Potpuna platformska nezavisnost Virtualizacija je efektivno rjeenje za univerzitete da
izau u susret promjenjivoj i zahtjevnoj informacionoj
5. SIGURNOST I ISPLATIVOST VIRTUALNE tehnologiji. Meutim, preduzimanje ovakvog projekta moe
RAUNARSKE LABORATORIJE biti optereujue na finansijskom planu.
Jako bitna tema u svim sferama informacionih Ipak, idejno rjeenje za jedan relativno mali univerzitet
tehnologije, pa tako i u ovoj je tema sigurnosti, koja svakako kakav je Mediteran koje nudi studentima najnapredniju
predstavlja jedan dodatni izazov na jednom ovakvom tehnologiju u cilju to adekvatnijeg pripremanja istih za
projektu. radno mjesto bilo gdje u zemlji, ini se jako isplativo. Osim
toga ovaj projekat istovremeno nudi i jednostavno rjeenje za
Postoji vei broj sigurnosnih pitanja koji se trebaju mukotrpnu i dugotrajnu implementaciju softvera na
razmotriti pri planiranju, implementaciji i odravanju univerzitetskim raunarima, po jednom jednostavnom
virtualnih sistema. Mnoga od njih se mogu ublaiti sa konceptu virtualizacije i cloud computinga.
pravilnom konfiguracijom mree, definisanjem polisa i
kreiranjem procedura za implementaciju istih. Iz razloga to Cloud computing je jo uvijek oblast informacionih
je ova tehnologija nova, postoji jo mnotvo stvari i situacija tehnologija koja je u razvoju, pa novi projekti iz ove oblasti
za koje ne znamo, i koje tek treba da se izue, ali pravilnom stalno nastaju, posebno kroz open source zajednicu. Virtualna
konfiguracijom i zakljuavanjem sistema znatno e se raunarska laboratorija prikazana u ovom radu e zasigurno
smanjiti ekspozicija privatnosti. [5] trebati da se usavrava kako se budu pojavljivale nove
platforme i novi trendovi razvoja informacionih tehnologija.
Da bi se ovo obezbjedilo namee se rjeenje kroz izolaciju
servisa sa kraja na kraj koritenjem VPN-a ili SSH tunela, to LITERATURA
garantuje integritet podataka u cloudu. Osim ovoga, kao
dodatno rjeenje iznalazi se upotreba kriptografskih kljueva [1] Internet: http://en.wikipedia.org/wiki/Virtualization
ili sertifikata za svakog od krajnjih korisnika. Ovo bi se [2] Billy Reeder, IBM: A Brief History of Time,
izvelo podprojektom implementacije PKI infrastrukture Virtualiuzed, February, 2010
unutar virtualne raunarske laboratorije. Ovakav podprojekat [3] Internet: http://www.ibm.com/ibm/cloud/
je trenutno u fazi izrade. [4] Craig A. Lee, A Perspective on Scientific Cloud
Computing
[5] nternet, web prezentacija o sigurnosti clouda:
http://cloudsecurity.org/tags/presentations.html
66
Informacione tehnologije IT'11
67
68
69
5. ZAKLJUAK
Sl.10. Model PV panela (generatora) realizovanog Na slian nain, mogu se modelovati i ostali elementi
paralelnim vezivanjem tri PV naponska modula fotonaponskih sistema: solarne baterije, DC/DC regulatori,
DC/AC invertori. Krajnji cilj je svakako modelovanje velikog
sistema, tj. solarne centrale koja moe da se povee sa
distributivnom naizmeninom mreom.
LITERATURA
Sl.11.a I-V karakteristika PV panela za raliite
vrijednosti inteziteta sunevog zraenja [1] Matlab and Simulink, The Mathworks, Inc. as of
September 2006, http://www.mathworks.com
[2] Y-C. Kuo, T-J. Liang, and J-F. Chen: Novel Maximum-
Power-Point- Tracking Controller for Photovoltaic
Energy Conversion System, IEEE Transactions On
Industrial Electronics, Vol. 48, No. 3, June 2001,
Pp.594-601
Na slikama (11.a i 11.b) vidi se da struja, a takoe i snaga [4] J. A. Gow and C. D. Manning, Development of a
fotonaponskih panela, pokazuje linearnu zavisnost sa photovoltaic array model for use in power-electronics
promjenom inteziteta sunevog zraenja, indetino kao i simulationstudies, IEE Proceedings-ElectricPower
kod fotonaponskih modula. To je ujedno i potvrda, da je Applications, vol. 146, no. 2, 1999, pp. 193-199. [6] O.
predloeni model fotonaponskog panela, ispravno Wasynczuk
projektovan.
[5] R.Messenger and J. Ventre, Photovoltaic Systems
ngineering, CRC Press, 2000, pp.41-51.
70
Informacione tehnologije IT'11
Alati za automatsko testiranje postoje za sve popularne Standardni alat za automatizaciju testova je xUnit [6]
programske jezike i platforme. Otkako su agilne frejmvork za unit testiranje, koji je prenesen na skoro svaku
metodologije i razvoj voen testovima doiveli afirmaciju u popularnu platformu i programski jezik. Na Java platformi u
mejnstrim razvoju softvera, ustalio se i veliki broj reenja za upotrebi su Junit i TestNG, na .NET platformi C#, za PHP
konkretne izazove u testiranju. Ova reenja se esto postoji phpUnit itd. Karakteristino za funkcionalne jezike je
kodifikuju i formalizuju u obliku paterna za testiranje [3]. da svoje alate za testiranje ne zasnivaju na direktnim
portovima xUnit alata, jer je tehnika testiranja dosta
Sa druge strane, izazovi u programiranju viekorisnikih jednostavnija i eleganija, to e biti prikazano u sekciji 4.
aplikacija i nadolazak paralelnog programiranja doveli su do
naglog rasta do skora egzotinih funkcionalnih jezika. Zbog Iako su osnovni frejmvorci za testiranje prvobitno
toga se stvara potreba da se programerima obezbedi nain za namenjeni za unit testiranje, veina alata za funkcionalno,
transfer znanja i vetina koje imaju u razvoju sa objektno- integraciono, testiranje performansi, testiranje prihvatljivosti
orjentisanim jezicima ka funkcionalnim jezicima, izmeu itd se bazira na njihovom direktnom korienju ili
ostalog i prakse u testiranju. nadogradnji, te e se ovaj rad ograniiti samo na neke od
paterna testiranja koji se implementiraju pomou osnovnih
U ovom radu razmatramo nekoliko prepoznatljivijih test frejmvorka.
paterna i njihovu primenu u funkcionalnom programskom
jeziku Clojure [4]. Bie pokazano da u nekim sluajevima, 3. FUNKCIONALNI JEZIK CLOJURE
sama konstrukcija Clojure jezika eliminie potrebu za nekim
inae veoma komplikovanim vrstama testiranja. Clojure [4] je nedavno razvijeni funkcionalni jezik koji se
kompajlira direktno u Java ili CLR (.NET) bajtkod. Clojure
Nakon uvoda, u drugoj sekciji date su osnovne smernice je dijalekt Lisp programskog jezika, te od njega nasleuje
u vezi testiranja softvera. Trea sekcija sadri osnove jednostavnost, visoku izraajnost i prilagodljivost, kao i jaku
71
teorijsku osnovu. Jo bolje, to je pragmatian jezik koji
izostavlja i prevazilazi istorijske nedostatke Lisp-a u isto
vreme prihvatajui moderne platforme (Java i .NET),
omoguavajui neprimetnu integraciju sa njihovim
sveprisutnim bibliotekama.
72
4.3. ASINHRONO TESTIRANJE ih bez ikakvih posebnih obzira da se radi o multi'threaded
izvravanju. Ukoliko je potrebno menjati podatke, to se moe
Sa razvojem procesora sa vie jezgara, kao i operativnih raditi samo preko specijalizovanog STM (Software
sistema koji ih prate, tako se i programski kod prilagoava Transaction Memory) mehanizma koji obezbeuje ACI
visoko konkurentom okruenju. Asinhroni kod, za razliku od transakcije, slino kao u relacionim bazama podataka. Stm
obinog proceduralnog koda, se ne izvrava istog trenutka u podrava Atomicity, Consistency i Isolation, dok, za razliku
istom thread-u, ve u nekom drugom thread-u, u nekom od sistema za upravljanje bazama podataka, ne podrava
buduem vremenu. Ovo nije oigledno u jednokorisnikim Durability.
desktop programima sa korisnike strane gledita jer to biva
gotovo u istom trenutku, ali je neizbeno u programima koji Zbog ovakvog mehanizma manipulisanjem podacima,
se izvravaju na serveru u viekorisnikom reimu rada. multi-threaded testiranje, koje je inae jako teko u Javi, C# i
Asinhrono testiranje se obavlja najee tako to ostalim uobiajenim objektno-orjentisanim jezicima u
programer eka na odgovor od asinhrone funkcije, i ako ga Clojure jeziku ne zahteva posebne uslove u odnosu na
dobije, znai da je kod uspjeno izvren. singlethreaded testiranje. Zbog ovoga, nije potrebno navoditi
Clojure je jezik sa odlinom podrkom za konkurentno i karakteristian primer.
multi-threaded programiranje. Future je Clojure-ov macro
koji po kreiranju odreenu kalkulaciju smjeta u posebni 4.5. MOCK TESTOVI
tred, i tek kada se zatrai dobijanje rezultata (dereferencira)
vraa izraunatu vrijednost. U svakom softverskom projektu ima mnogo komponenti i
podfunkcija. Mnoge od njih su medjusobno povezane i
Ugraena metoda future-done? Je predikat koji proverava zavise jedne od drugih. Meutim, kada vrimo unit testove
da li je future zavrio sa izraunavanjem i moe se lako nad nekom klasom u TDD razvoju, esencijalno je da je
upotrijebiti za testiranje je li kalkulacija u tom zasebnom izolujemo od tih zavisnih funkcija i side-effects-a. To
tredu zavrena ili ne. uspjevamo uz pomo Mock (lanih, test) objekata, koje
programiramo onako kako elimo da se ponaaju zavisne
Listing 3. Primjer kreiranja asinhronog future-a, i njegovo funkcije i objekti, i na taj nain samo testiramo kod spcifine
testiranje: metode ili klase, u izolaciji.
(def my-future (future (* 100 100)))
(deftest test-future
Na slici 4 nalazi se je ematski prikaz Mock klase, odnosno
(is (future-done? my-future))) simuliranog servisa, koji se ponaa onako kako bi testni kod
to oekivao.
4.4. MULTI-THREADED TESTIRANJE
5. ZAKLJUAK
73
preko ugraenih mehanizama platforme, tako da se gubi [5] R.C. Martin et al., Test-Driven Development, IEEE
potreba za nekim inae veoma komplikovanim vrstama Software , volume 24, number 3, pages 32-36, issn:
testiranja. Naravno, potrebno je mnogobrojne paterne za 0740-7459, IEEE 2007
dizajn testova prebaciti u funkcionalnu paradigmu i po [5] R.C. Martin et al., Test-Driven Development, IEEE
potrebi promeniti ih, eliminisati, ili dodati nove, to Software , volume 24, number 3, pages 32-36, issn:
predstavlja novi izazov. 0740-7459, IEEE 2007
74
Informacione tehnologije IT'11
1. UVOD signala fi(n), [2, 3]. Problem filtriranja se moe svesti na esti-
maciju lokalne IF u zaumljenom okruenju. Poto WD bez
Efikasno filtriranje nestacionarnih signala zahtijeva kros lanova (CTFWD), [7], najbolje estimira IF u sluaju
upotrebu vremenski-promjenjivih metoda. Linearni TF filtri, visoko nestacionarnih signala, [6], lokalna IF se estimira
njihova primjena i online algoritmi za njihovu odreivanjem frekvencijskih taaka gdje CTFWD
implementaciju su ve prouavani, [1]. Nelinearni filtri, zaumljenog signala ima lokalne maksimume [6],
bazirani na Wignerovoj distribuciji (WD), su takoe IFi ( n) arg[max kQk CTFWDx ( n, k )]. (2)
i
prouavani, [2, 3], kao i naini njihove implementacije, [3,
4]. Zbog svoje sloenosti, [3, 4], i neupotrebljivosti u sluaju Qk je osnovni interval oko fi(n), ija IF je IFi(n). Na osnovu
i
viekomponentnih signala, [4], razmatrani naini su toga, ovdje je razvijen TV filtar (1), baziran na ve
nepodobni za real-time implementaciju. Da bi se prevazila razvijenim MCI CTFWD real-time dizajnu, [7], i na
sloenost ovih rjeenja, i istovremeno skratilo vrijeme algoritmu za real-time IF estimaciju, [5]. Dalje, za realizaciju
izraunavanja, predloen je MCI hardverski dizajn CTFWD, [7],
optimalnog nelinearnog nestacionarnog filtra baziranog na 2
CTFWDx (n, k ) STFTx (n, k )
WD u [5]. U ovom radu unapreujemo dizajn prikazan u
reference [5] predlaui signal adaptivni MCI dizajn L ( n, k )
hardvera koji zadrava eljene karakteristike neadaptivnog 2 Re{STFTx (n, k i ) STFTx* (n, k i )}
i 1 (3)
rjeenja [5] (po pitanju sloenosti hardvera), i znaajno
skrauje vrijeme izraunavanja, ak i u poreenju sa su potrebni STFT odbirci, koji se takoe koriste u (1).
jednotaktnim dizajnima, [1, 4]. Definicija TV filtriranja L(n,k)Lm je irina signal adaptivnog kvadratnog
bazirana na Weylovoj jednaini, [13], koja prevazilazi konvolucionog prozora, koji se koristi da bi ograniio
distorziju filtriranog FM signala je, [3]: konvoluciju1 po STFT odbircima i omoguio izraunavanje
N /2
( Hx)( n) LH (n, k ) STFTx ( n, k ). (1) 1
Da bi ouvali auto-lanove WD, mora se vriti konvolucija STFT odbiraka u
k N / 2 1
(3), za svaku taku (n,k), dok ne bude ispunjeno da je STFTx(n,ki)=0, ili
LH(n,k) je FRS, STFTx(n,k)=DFTm{w(m)x(n+m)} je praktino (u sluaju zaumljenog signala), dok se ne ispuni uslov
kratkotrajna FT (STFT) qkomponentnog zaumljenog |STFTx(n,ki)|2<S2 (S2 je predefinisana referentna vrijednost, koja se odreuje
q
signala x(n) i 1 fi (n) (n) , w(m) je prozor realnih
kao par procenata maksimalne vrijednosti spektrograma [7]). Znai da se
granice svakog STFT auto-lana poklapaju sa detektovanjem
vrijednosti i N je duina trajanja signala. Uzimajui u obzir |STFTx(n,ki)|2<S2 oko odgovarajue komponente (|STFTx(n,ki)|2 S2, za
i=0,1,,L(n,k), u svakoj taki (n,k) iz domena STFT auto-lana, i whereas
samo jednu realizaciju FM signala fi(n), i=1,,q, koji je |STFTx(n,ki)|2<S2 i u suprotnom). Tada, L(n,k) uzima razliite vrijednosti u
dobro koncentrisan u TF ravni i zaumljen bijelim umom, razliitim TF takama: nulu (L(n,k)=0) izvan oblast ii na granicama STFT
FRS optimalnog TV filtra odgovara kombinaciji lokalnih IF auto-lana, a vie vrijednosti unutar ovih domena, i maksimalnu vrijednost
(Lm) samo u centralnoj taki najireg auto-lana.
75
STFTRe(n,k)
FIFO delay (LQ+1)
OutReg
1M (Hx)(n)
FD CumADD
u
STFT_Load/CTFWD_Store
CumADD_RESET
x
Hx_Store
CumADD_CLK
STFT_in 0 0
CTFWD(n,k)
STFT-to-CTFWD gateway
FRSk
SC
Out_STFT_AT_Reg
STFT_Load/CTFWD_Store
Start_Filtering
STFT_AT_Reg
Gateway_CLK
SelSTFT_1,2
FD
Freq_Border
(n,k+LQ)
Control logic for Max_Freq
STFT_Load
ShLorNo
RESET
filtering execution
STFT_Load/CTFWD_Store
EOF Freq_Border
CLK
and
.. (n,k)
FB
CLK
padding borders End_Process
COMP
SC BLCK FRSk
Configuration Registers
FD
Din FB .. (n,k-LQ)
R
CTFWDWrite_Cond
MCWS
SMBS
ShMemBuff (2LQ+1)
Out_STFT_AT_Reg . STFT_Load/CTFWD_Store
CumADD_CLK/
EOF CTFWDWrite
Control Logic Count_clear
Address Count_clear CLK
Binary SelSTFT_1 RESET
Enable (EN) LUT Freq_Border
Counter SelSTFT_2
LUTAdd
(from PC or MC)
(RAM SPEC_EN
Completion
Configuration
or
System CTFWDWrite STFT_AT_Reg Gateway_CLK
signals
ROM)
CLK SHLorNo/
Max_Freq CumADD_RESET
CTFWDWrite_Cond
Completion Hx_Store
(a)
STFTRe(n,k)
STFT_IN
0 STFTRe(n,k+L )
m
Input MUX1
Memory (N) L ShLEFT CumADD
STFTRe(n,k)
SelSTFT_1
CTFWDRe(n,k)
+
2L MUX2
STFTRe(n,k-Lm) SHLorNo
2 CLK
SelSTFT_2 Gateway_CLK
CWRegBlck (2Lm+1)
STFT_Load/CTFWD_Store
RESET
STFTIm(n,k+i) Freq_Border STFT_AT_Reg
(From Imaginary comp. line) D flip-flop
STFTRe(n,k+i) + COMP
xi
. D Q
Out_STFT_AT_Reg
Slika 1. (a) Predloeni optimalni sistem za filtriranje nestacionarnih signala. U centru ShMemBuff registara oznaene su TF pozicije sauvanih CTFWD
odbiraka u skladu sa algoritmom za estimaciju, predloenim u [5]. (b) hardverska implementacija realne raunske linije STFT-to-CTFWD gateway-a.
76
taki. Ostali (uslovni) taktovi (1-vi, 2-gi, ..., L(n,k)-ti) se domena STFT odbiraka auto-lana, i odreeni su sa
koriste da bi poboljali kvalitet IF estimacije do onog STFT_AT_Reg
dobijenog na bazi CTFWD, ali samo u TF takama iz
Slika 2. (a) CTFWD istog signala f(t); (b) CTFWD zaumljenog signala; (c) Estimirana IF/FRS; (d) Signal f(t); (e) Zaumljen signal; (f) Izlazni signal
predloenog dizajna hardvera, implementiran na FPGA ipu EP1S10F780C5, (g) Greka filtriranja.
77
CTFWDWrite, Completion biti) i adresa multipleksera. da ukupan broj upotrijebljenih memorijskih lokacija ostaje
Binarni broja generie adrese LUT-a. Operacijama na mali u posmatranom sluaju.). tavie, predloeni dizajn
maksimalnoj frekvenciji se upravlja na isti nain kao i kod omoguava da implementirani filtar radi u razliitom broju
neadaptivnog sistema, kao to su na isti nain postavljeni taktova-samo neophodnom broju koji je potreban da se
parametri LQ i R [5]. postigne kvalitet IF estimacije jednak onome baziranom na
CTFWD-u razliitim TF takama tokom izraunavanja,
3. TESTIRANJE I VERIFIKACIJA HARDVERA Slika3: minimalan broj taktova izvan oblasti STFT auto-lana
(gdje lei najvei dio taaka TF ravni), vii unutar ovih oblast
U cilju verifikacije dizajn je implementiran uoptrebom i najvii mogui oko centralne take svakog STFT auto-
EP1S10F780C5 ipa iz Stratix II familije ureaja. Prije lana. Na ovaj nain, predloeni dizajn znaajno skrauje
programiranja odabranog FPGA ureaja, odraeni su vrijeme izraunavanja u odnosu na druge dizajne, uklanjajui
kompajliranje i simulacija u razmatranom vremenskom glavnu manu neadaptivne MCI arhitekture u poreenju sa
intervalu ([-0.15,1]). Analizirana je suma realnih visoko paralelnom i hibridnom, kao i u poreenju sa postojeim
nestacionarnih irp signala (sa veoma visokim linearnim i nelinearnim rjeenjima, [5]. Na primjer, u sluaju
normalizovanim odnosima signala veliina 0.828, 0.844, analiziranog signala (5), kada su upotrijebljeni Lm=7, N=256,
0.828, redom), koji pripadaju irokoj, esto analiziranoj klasi predloeni dizajn skrauje vrijeme izraunavanja
FM signala konanog trajanja: odgovarajuih dizajna (ukljuujui i vrijeme izraunavanja
2 2 paralelnih dizajna) za TCOMP BLCK,Tcomp,Ts<<Tm<2.754Ta. na
f (t ) e45(t 2 / 25) cos(900(t 1.3)2 ) e(t 2 / 5)
(5) kraju, samo predloeni dizajn daje maksimalni kvalitet
2 45(t 2 / 3) 2 2 (kvalitet kao kod estimacije bazirane na CTFWD) IF
cos(1200(t 0.3) ) e cos(900(t 1/ 22) )
estimacije u jedinom praktino vanom sluaju
gdje je t=nTw/N. Signal (5) je zaumljen jakim bijelim
viekomponentnih signala koji imaju razliite irine STFT
umom pri emu je ulazni odnos signal/um
auto-lanova. Neadaptivni dizajni ne daju toliko visok
SNRin=10log(Pf/P)=-0.34[dB]. Korien je Hanning-ov kvalitet estimacije/filtriranja. U sluaju analiziranog signala
prozor irine Tw=0.25, kao i vrijednosti S2=0.1 (5), numeriki je ostvareno poboljanje od 15.56[dB]
maxn,k{SPECx(n,k)}, R=0.05maxn,k{CTFWDx(n,k)}, Lm=7, upotrebom razmatranog neadaptivnog dizajna (nasuprot
LQ =5, i N=256. Efikasnost predloenog dizajna vremenski predloenom dizajnu koji ostvaruje poboljanje od
promjenjivog filtra se lako moe uoiti na slici 2. Postignut je 17.37[dB])
veoma visok izlazni odnos signal/um SNRoutSNRin
=17.37[dB] u posmatranom sluaju (teorijski SNR LITERATURA
poboljanje ulaznog signala moe biti do maksimalno
(156/N)10log(N/4)+(100/N)10log(N/2) =19.2377[dB] u [1] G. Matz, F. Hlawatsch: Linear timefrequency filters:
sluaju djelimino dvo-komponentnog signala (u 100 Online algorithms and applications, in Applications in
vremenskih-trenutaka) i u djelimino etvoro-komponentnog TimeFrequency Signal Processing (A. Papandreou
signala (u 156 vremenskih trenutaka). Slika 2(a)-(c). Suppappola, ed.), CRC Press, 2002, pp.205271.
[2] G.F. BoudreauxBartels: Timevarying signal
4. KOMPARATIVNA ANALIZA I ZAKLJUAK processing using Wigner distribution synthesis
techniques, in The Wigner Distribution Theory and
Predloeni signal adaptivni dizajn je poreen sa drugim Applications in Signal Processing (W. Mecklenbruker,
moguim implementacijama istog algoritma, Tabela 1. F. Hlawatsch, eds.), Elsevier, 1997, pp.269317.
Mogue paralelna i hibridna implementacija bi bile bazirane [3] LJ. Stankovi: On the timefrequency analysis based
na paralelnoj implementaciji gateway-a baziranaog na STFT filtering, Ann. Telecomm., vol.55, May/June 2000,
koji je predloen u [4]. Neadaptivni MCI dizajn sa fiksnim pp.216225.
brojem taktova je baziran na MCI gateway-u baziranom na [4] S. Stankovi, LJ. Stankovi, V.N. Ivanovi, R.
STFT, prikazanom u [5]. Na taj nain bi estimacja lokalne Stojanovi: An architecture for the VLSI design of
trenutne frekvencije i TV filtriranje bili implementirani u systems for timefrequency analysis and timevarying
istom taktu (u sluaju paralelnog dizajna), i u sledea dva filtering, Ann. Telecomm., vol.57, Sept/Oct.2002,
takta (drugi sluajevi). Predloeni signal adaptivni dizajn je pp.974995.
vrlo blizak postizanju minimalnih hardverskih zahtjeva i [5] S. Jovanovski, V.N. Ivanovi, An efficient hardware
vremena izraunavanja neadaptivnog MCI dizajna, design of an optimal nonstationary filtering system, in
optimizujui ove karakteristike u poreenju sa paralelnim i Proc. IEEE Conf. ICASSP, Taipei, Taiwan, April 1924,
hibridnim dizajnom i u poreenju sa postojeim linearnim i 2009, pp.569-572.
nelinearnim filtrima to je detaljnije razmatrano u [5]. [6] V.N. Ivanovi, M. Dakovi, LJ. Stankovi:
(Paralelni i hibridni dizajni minimizuju ukupan broj lokacija Performances of quadratic timefrequency distributions
upotrijebljene memorije, jer paralelni nema LUT memoriju, as instantaneous frequency estimators, IEEE Trans. SP,
dok hibridni ima LUT memoriju koja ima samo tri lokacije - vol.51, no.1, Jan.2003, pp.7789.
kontrola izvravanja u 3 takta po frekvencijskoj taki. [7] V.N. Ivanovi, S. Jovanovski: Signal adaptive system
Predloeni dizajn posjeduje dvije ulazne memorije - koje se for timefrequ-ency analysis, Electron. Lett., vol.44,
koriste za realne i imaginarne djelove ulaznih STFT no.21, Oct.2008, pp.12791280.
odbiraka- kapaciteta od maksimum N lokacija. Napomenimo
78
Informacione tehnologije IT'11
Abstract - The most effective method of marketing today is e-mail marketing. A company who
wants to achieve a business succes, must not ignore the marketing potential of e-mail marketing.
Permanent development of Internet technology and common understanding of "e-mail", as a
reliable, fast and cheap way to share information, were sufficient recommendation to the
Employment Agency of Montenegro to adopt e-mail marketing as a model of communication with
their customers. The integration of these new, interactive, electronic technology and traditional
methods of marketing, is an important step toward modernizing the business and it will improve
the quality of services that ZZZCG provides to its customers.
This paper describes the conceptual design of the system for semantic e-mail addressing of the e-
mail messages in the Employment Agency of Montenegro.
Keywords: Internet marketing, e-mail marketing, semantic e-mail addressing
79
veina firmi planira da povea budet namijenjen e-mail toga je pored dobro uraenog e-mail servisa jo bitnije
marketingu i marketingu putem socijalnih medija u 2011. definisati kategorije poslodavaca, razumjeti njihove potrebe,
godini. Ovo istraivanje sprovedeno je nad 925 liderskih elje i interesovanja i svoje poslovanje i komunikaciju putem
firmi prisutnih na tritu i daje pozitivan ekonomski izgled i e-mail-a prilagoavati njima.
znaajno poveenje budeta za Internet marketing i u
narednoj godini. 3. AUTOMATIZOVANjE KOMUNIKACIJE
ZAVODA SA POSLODAVCIMA
Rezultati ovog istraivanja, sprovedenog u novembru
2010. godine, dali su sledee rezultate: Da bi se bre i lake komuniciralo sa klijentima poeljno
93% anketiranih firmi e poveati budet namijenjen je to je mogue vie poslova automatizovati, odnosno
Internet marketingu u 2011. godini. izgraditi kvalitetni korisniki servis. Cilj svake firme je da
44% anketiranih firmi navode e-mail marketing kao automatizuje to vie posla, kako bi zaposlenim u firmi ostalo
primarni e-marketing izazov u 2011. godini i to 41% vie vremena da razvijaju nove proizvode, unapreuju usluge
kroz integraciju podataka, 36% kroz e-mail isporuku. i da svoj rad fokusiraju na ostvarivanje ciljeva kompanije.
52% anketiranih firmi navode poveanje pretplatnikog
angamana kao top izazov za e-mail marketing Jedan od servisa koji ve nekoliko godina uspjeno
inicijativu; 49% kroz poboljanje segmentacije - izbora funkcionie u okviru Web sajta Zavoda za zapoljavanje
ciljne populacije, 43% kroz integraciju e-mail www.zzzcg.org je Elektronska Berza Rada. Elektronska
marketinga i marketinga putem socijalnih medija. berza rada omoguava razmjenu informacija izmeu
65% anketiranih firmi planira poveati marketinki poslodavaca i traioca zaposlenja putem Interneta.
budet za e-mail marketing, 57% za reklamu putem Elektronska berza rada u tom smislu nudi dva nivoa. Osnovni
drutvenih medija, 41% za bolje pozicioniranje na nivo omoguava pretragu oglaenih prijava slobodnih radnih
pretraivaima. mjesta i prijava za posao. Vii nivo dozvoljava registrovanom
71% anketiranih firmi planira da integrie e-mail korisniku da kreira i poalje svoju prijavu i poslovnu
marketing i marketing putem socijalnih medija u 2011. prezentaciju sistemu, kao i da na osnovu postavljenih
godini. kriterijuma vri pretragu slobodnih radnih mjesta ili traioca
zaposlenja. Postupak oglaavanja slobodnih radnih mjesta na
Kako sprovedena anketa pokazuje, tendencija je da se Web sajtu je potpuno automatizovan, tako da su informacije
povea budet namijenjen e-mail servisu, socijalnim o poslodavcima i aktuelnim poslovima dostupne odmah
medijima i optimizaciji Web sajta. Pri tome, unapreenje nakon prijema prijave. Pored ove direktne komunikacije sa
ovih metoda e biti u skladu sa najnovijim trendovima u poslodavcima razliitih interesovanja, potreba i
oblasti Internet marketinga. U odnosu na isto istraivanje organizacione strukture, informisanje poslodavaca o
sprovedeno prethodne godine znaajan napredak e biti novostima na tritu rada se ostvaruje slanjem e-mail poruka,
uraen iz oblasti e-mail marketinga, koji ove godine, zajedno putem kojih Zavod poslodavcima nudi nove mogunosti,
sa marketingom putem socijalnih medija dobija na znaaju. predstavlja aktuelne akcije zapoljavanja, daje informacije o
novim zakonima i slino.
To pokazuje i istraivanje E-mail Marketing Benchmark
Report [3], sprovedeno poetkom 2011. godine. Na osnovu 4. SEMANTIKO E-MAIL ADRESIRANjE
ovog, redovnog godinjeg istraivanja sprovedenog nad
1.100 ispitanika, meu kojima su poslovne firme koje se bave Sutina semantikog adresiranja je da poiljalac prilikom
raznim djelatnostima, ali koje su u osnovi fokusirane da slanja odreene e-mail poruke sa mailing liste prepozna samo
zadovoljenje potreba potroaa, pokazalo se koje su to taktike one koji su zainteresovani da primaju informaciju koja se tom
koje e ove firme primijeniti kako bi unaprijedile svoje prilikom alje. Semantiko adresiranje je logiki opis lanova
poslovanje. Istraivanje je takoe pokazalo da su u poslednje mailing liste, koji omoguava slanje e-mail poruka i jako
vrijeme ove taktike najbolja Internet marketing reklama i da dinaminim grupama ljudi, omoguavajui pri tome da
e u 2011. godini biti najvie primjenjivani e-mail marketing pravi ljudi u odreenom trenutku dobiju poslatu
i marketing putem socijalnih medija. informaciju. Semantiko adresiranje je stabilno, s obzirom da
se lanovi mailing liste mogu mijenjati esto. Sutina
Na osnovu navedenih rezultata sprovedenih anketa, kao i ovakvog naina adresiranja sastoji se u rastavljanju sloenog
trendova e-mail marketinga na tritu, moe se zakljuiti da zahtjeva na proste inioce, u cilju boljeg razumijevanja
e-mail marketing donosi znaajno dobre rezultate, pa e postavljenog zahtjeva. lanovima mailing liste je omogueno
budet za ovaj tip marketinga i dalje rasti. jednostavno administriranje svojih prijava na razliitim
mailing listama. [6].
Direktna komunikacija sa klijentima, potencijalnim
klijentima ili samo posjetiocima Web sajta, putem e-mail esto je potrebno odreenom licu poslati odreenu e-mail
marketinga, omoguie Zavodu za zapoljavanje da informie poruku, a da je pri tome poznata samo firma u kojoj radi ili
svoje klijente, prvenstveno poslodavce zainteresovane za njegovo zanimanje ili slini opis njegovog interesovanja, a e-
zapoljavanje lica sa evidencije nezaposlenih, o svojim mail nepoznat poiljaocu. Prednost semantikog adresiranja
uslugama, novostima na tritu rada ili o nainu unapreenja je upravo mogunost slanja e-mail poruke osobi iji je mail
saradnje. Ovakav, direktan vid komunikacije, stvara kod nepoznat poiljaocu. Ovakav nain slanja poruke mogue je
klijenata prijateljski osjeaj prema Zavodu. Okretanje ostvariti upisivanjem atributa u bazu mailing liste, koji e
potrebama poslodavaca u njihovoj potrazi za potrebnom opisati primaoca e-mail poruke. Atributi mogu biti razliiti u
radnom snagom je osnov uspjenog poslovanja Zavoda. Zbog zavisnosti od interesovanja korisnika i potrebe poiljaoca, a
80
najee su ime, adresa ili naziv kompanije u kojoj radi ili 5. ARHITEKTURA SISTEMA I POKRETANjE
naziv sektora ukoliko se u okviru iste kompanije eli poslati APLIKACIJE
mail samo zaposlenim u odreenom sektoru i slino. Na taj
nain omoguava se segmentisanje mailing liste i poslatu Aplikacija za semantiko adresiranje e-mail poruka je
poruku e primiti samo oni korisnici koji u svom opisu imaju Web aplikacija, uraena korienjem ASP VBScript-a. Baza
atribute koje je prilikom slanja e-mail poruke odabrao ove aplikacije e biti objedinjena sa bazom Web sajta, ime
poiljalac. e biti data mogunost da poslodavci prijavljeni na mailing
listu Zavoda, kao i oni prijavljeni na Elektronsku berzu rada,
S obzirom da bazu poslodavaca Zavoda za zapoljavanje preko Web sajta Zavoda www.zzzcg.me mogu aurirati svoj
ine poslodavci razliitog oblika organizovanja, broja profil i tako dodavati ili brisati kategorije kojima pripadaju,
zaposlenih, organizacione strukture i interesovanja kada se odnosno atribute koji ih karakteriu.
radi o saradnji sa Zavodom, aplikacija za semantiko e-mail
adresiranje je idealno rjeenje za automatizovanje procesa Proces implementacije aplikacije za semantiko
komunikacije Zavoda sa poslodavcima putem e-mail poruka. adresiranje e-mail poruka obuhvatae sledee korake:
izmjena baze Web sajta Zavoda za zapoljavanje
Inicijalna segmentacija poslodavaca e biti izvrena na www.zzzcg.me, kako bi se ve postojee tabele
osnovu informacija koje Zavod ve ima u svojoj bazi. Tom prilagodile novim zahtjevima, evidentiranju atributa za
prilikom e se izdvojiti sledee kategorije poslodavaca, pri poslodavce koji su registrovani u bazi.
emu e se u svakoj kategoriji nalaziti samo oni poslodavci izmjena Web sajta Zavoda, tako da i preko Internet
koji su zaposlili najmanje jednog radnika od 2005. godine. prezentacije bude postavljena mogunost da prijavljeni
Inicijalnu segmentaciju ini 6 atributa: poslodavci sami biraju kategorije kojima e pripadati
1. poslodavci koji su zapoljavali sezonske radnike; prilikom prijave na mailing listu, kao i mogunost da se
2. poslodavci kojima je Zavod finansirao pripravniki sta prijave ili odjave sa mailing liste.
za zapoljavanje pripravnika; slanje inicijalnog mail-a svima onima koji imaju taan
3. poslodavci koji su uestvovali u programu strune obuke mail upisan u bazu Zavoda. Ovim mailom se pozivaju
i osposobljavanja; poslodavci da se prijave na mailing listu. Pritiskom linka
4. poslodavci koji zapoljavaju lica sa invaliditetom i oni (veze) za aktivaciju poslodavca koji ovaj mail sadri,
koji su u nekoj od anketa izjavili da bi zaposlili lica sa odnosno za njegovo upisivanje na mailing listu, dobija se
invaliditetom; strana na kojoj poslodavac moe da aurira svoj profil,
5. poslodavci grupisani u zavisnosti od djelatnosti koju da mijenja kategorije za koje je inicijalno prijavljen, kao
obavljaju; i da se u potpunosti odjavi sa mailing liste.
6. ostali poslodavci koji su zaposlili barem jednog radnika ukoliko se poslodavac ne nalazi na mailing listi Zavoda,
od 2005. godine, a ne pripadaju ni jednoj od navedenih a eli da se prijavi, to moe uraditi popunjavanjem
kategorija. prijave na Web sajtu Zavoda i tom prilikom izabrati
kategorije o kojima e dobijati informacije putem mail-a.
Da bi se postigao pozitivan efekat e-mail marketinga Poruka koju e nakon prijave primiti na mail je potvrda o
poruke se moraju slati samo korisnicima koji ele da primaju uspjenom upisu na mailing listu.
informacije od date kompanije. Takoe, kod kompanija koje
imaju irok asortiman djelatnosti najee nijesu svi korisnici 6. ADMINISTRACIONI PANEL
zainteresovani za primanje informacija o svim proizvodima
ili uslugama kompanije. U tim sluajevima potrebno je Adiministratori aplikacije za semantiko adresiranje e-
prijavljenim na mailing listu omoguiti da izaberu kategorije mail poruka e imati sledee mogunosti:
svog interesovanja. Prijavom na mailing listu Zavoda za da promijene nalog za prijavu za rad sa aplikacijom;
zapoljavanje, poslodavci e moi izabrati jednu ili vie da konfiguriu mailing listu;
kategorija svog interesovanja koje su definisali zaposleni da dodaju ili briu postojee kategorije na mailing listi;
zadueni za saradnju sa poslodavcima: da vre upload (slanje) slika ili dokumenata koje bi
kasnije koristili za slanje licima prijavljenim na mailing
1. sezonsko zapoljavanje; listu;
2. refundacija pripravnikog staa; da briu pojedine korisnike sa liste, koji to zahtijevaju, a
3. kreditiranje malog biznisa; nisu se odjavili preko linka za odjavu;
4. programi obuke za trite rada i poznatog poslodavca; da briu lanove mailing liste koji nisu potvrdili link za
5. organizovanje tematskih sastanaka, prezentacija, aktivaciju na mailing listi;
okruglih stolova i slino; da blokiraju odreeni mail ili domen, kako se ne bi
6. primjena novih zakonskih rjeenja i procedura iz oblasti mogao prijaviti na mailing listu;
rada i zapoljavanja; da kreiraju tekst koji e biti u prvoj poslatoj poruci svima
7. zapoljavanje lica sa invaliditetom; prijavljenim na listi i tekst koji e mail-om korisnik
8. ostale informacije o stanju i potrebama na tritu rada. primiti nakon aktivacije, odnosno prihvatanja da prima e-
mail poruke od strane Zavoda.
Definisanjem ove dvije liste formirae se atributi da nakon definisanja sadraja mailova, namijenjenih za
poslodavaca u bazi koji se po potrebi mogu mijenjati i slanje prilikom prijave ili odjave sa mailing liste ili
proirivati, bez potrebe za novom prijavom poslodavaca. mailova za slanje odreenim kategorijama (ukoliko se
dio teksta ponavlja ee, ovi mailovi se u okviru
81
administracionog panela mogu snimiti kao template. E- Ali, sutina ovog procesa i nije u rjeavanju problema
mail template se moe mijenjati ili obrisati. nezaposlenosti, ve u otvaranju mogunosti pouzdanijeg,
da formatiraju tekst koji se alje putem tekst editora, u breg i kvalitetnijeg informisanja zainteresovanih korisnika.
okviru kojeg se nalazi opcija za upload dokumenata. Zato je integracija metoda novih, interaktivnih,
Prilikom kreiranja e-mail poruka ovaj administracioni elektronskih tehnologija sa tradicionalnim metodama
panel nudi mogunost kreiranja poruka kao HTML komunikacije, od vrhunske vanosti za organizovano i
format, Plain text format ili oba. efikasno funkcionisanje poslovnog sistema Zavoda.
8. ZAKLjUAK
1
Prvi ameriki nacionalni standard za slanje komercionalnih
mailova.
82
Informacione tehnologije IT'11
83
report deskriptora dobija se posebna struktura u vidu stabla sa oslukuje sve HID prenose podataka sa namerom da korisnik,
konstantnim vorovima. Ovo stablo sadri sve informacije koristei razvijene klase, dalje filtrira tipove ureaja koje eli
neophodne za tumaenje polja u podacima koji se razmenjuju da koristi na osnovu identifikatora korienja.
sa ureajem. Za komunikaciju putem USB protokola odabran je
javax.usb API definisan JSR 80 standardom. Sam parser, kao
Listovi ovog stabla predstavljaju odgovarajue kontrole i odgovarajue strukture koje nastaju parsiranjem report
ureaja. Svaki list poseduje svoj identifikator korienja. deskriptora, nisu zavisni od USB protokola. U daljem
Identifikator korienja je 32-bitna veliina ijih viih 16 bita razvoju, bilo bi poeljno proiriti biblioteku tako da
predstavlja stranicu korienja dok niih 16 bita predstavlja omoguuje HID komunikaciju putem bluetooth protokola.
identifikator korienja u okviru stranice, kao to je Ovakvo reenje nalo bi primenu i u domenu aplikacija za
definisano specifikacijom HID protokola [3]. Pomou tabele mobilne ureaje.
identifikatora korienja mogue je prepoznavanje namene
odgovarajue kontrole, to je takoe definisano Kao primer funkcionalnosti realizovane bibiloteke,
specifikacijom [4]. Takoe, svaki list poseduje opcioni napisan je program koji obrauje podatke dobijene sa
designator identifikator koji govori kojim delom tela je grafikog tableta. Korien je ureaj Genius G-Pen 450.
predvieno korienje date kontrole.
84
LITERATURA [3] Universal Serial Bus Implementers Forum, Device Class
Definition for Human Interface Devices (HID), Firmware
[1] Universal Serial Bus Implementers Forum, Universal Specification, 1.11 - Final, June 27, 2001. (www.usb.org)
Serial Bus 3.0 Specification l, November 12 , 2008.
(www.usb.org) [4] Universal Serial Bus Implementers Forum, HID Usage
Tables 1.12, October 28, 2004.
[2] M. Stahl., Java usb api for windows, Masters thesis,
Institute for Information Systems, ETH Z rich, 2003.
85
Informacione tehnologije IT'11
86
Serijska otpornost koja daje mnogo taniji oblik
izmeu maksimalne take snage i napona otvorenog
kola. Ovo predstavlja interne gubitke kroz koje
struja protie.
ant otpornik u paraleli sa diodom, koji
odgovara struji curenja prema nuli koja se esto
zanemaruje.
Ponekad se dodaje promjenljivi faktor diode n1
(umjesto to je fiksiran na vrijednosti 1 ili 2) ili se
umjesto jedne postavljaju dvije paralelne diode sa
nezavisnim strujama zasienja.
87
optereenja. Ulogu jednosmjernog naponskog izvora E imae maksimuma (pri fiksnim atmosferskim uslovima).
izlazni napon solarnog modula Upv, dok su struje kalema i Promjenom faktora popunjenosti radna taka se pribliava
modula Ipv jednake. Osnovni cilj je da se podeavanjem postepeno, sa odreenim korakom (perturbation),
faktora popunjenosti PWM2 signala, kojim se kontrolie maksimumu snage (MPP). Algoritam je takav da radna taka
prekida konvertora, dobije maksimalna snaga solarnog stalno osciluje oko maksimuma, ali uz to manji korak
modula, odnosno maksimalna snaga na izlazu konvertora. promjene faktora popunjenosti ove oscilacije nisu kritine.
Postoje razni primjeri gdje se solarni paneli sa MPPT Najbolje objanjenje ove metode dato je na slici 6, gdje je
sistemom koriste. Na ovaj nain se na primjer moe vriti prikazana blok ema (dijagram toka) algoritma. Ovaj
punjenje baterija, pokretanje motora, ili snadbijevanje algoritam se veoma esto koristi, jer je poprilino
elektrinom enegijom nekih drugih potroaa. jednostavan. Meutim, njegovi nedostaci su u tome to
Primitivni nain optimalnog upravljanja prekidaem zavisno od koraka perturbacije i vremena uzorkovanja
konvertora bi mogao biti manuelno podeavanje faktora dostizanje maskimalne snage moe biti znatno sporije i sa
popunjenosti upravljakog signala. Meutim, jasno je da to veim odstupanjima nego kod nekih drugih algoritama.
nije najbolje rjeenje. Razvijene su razne tehnike, tj. Takoe, kada se algoritam implementira npr. u
algoritmi koji nude automatsko upravljanje, to mikrokontroleru, usljed A/D konverzije mogu se javiti
podrazumijeva upotrebu raunara ili mikrokontrolera koji kvantizacioni umovi. Ipak, sa smanjenjem vremena
sami obavljaju MPPT postupak. To su npr. perturb and uzorkovanja i koraka perturbacije mogu se postii
observe algoritam, upravljanje pomou kliznog reima, zadovoljavajue brzine rada. Jo jedan problem se susree u
MPPT sa konstantnim referentnim naponom, MPPT sa sluaju brzih promjena atmosferskih uslova (zraenje,
konstantnom referentnom strujom, fuzzy logiko praenje temperatura, oblanost, itd.), ali i pored toga algoritam je
maksimuma snage, itd. U ovom radu bie opisan perturb veoma popularan.
and observe algoritam.
Poznato je da se na izlazu step-up DC/DC konvertora
dobija napon Uout koji je vei od ulaznog napona Uin i
iznosi :
( 4 )
( 6 )
Iz prethodne relacije vidi se da radna prava solarnog panela Slika 7 - Realizacija P&O algoritma u Simulink paketu
zavisi od faktora popunjenosti. Olakavajua okolnost je da
snaga solarnog panela ima uvijek samo jednu taku Na slici 8 prikazana je zavisnost struje (oznaena rozom
bojom), napona (oznaen plavom bojom) i snage (oznaena
crvenom bojom) solarnog panela od vremena (x-osa), u
2 PWMImpulsnoirinskamodulacijajevrstaupravljanja(predstavlja sluaju kada se koristi perturb and observe algoritam.
naindaseoddigitalnogsignalanapravisignalanalognevrednosti). Korak promjene faktora popunjenosti D iznosi 0.02.
88
Simulacija je izvedena pod pretpostavkom da je intenzitet 4. ZAKLJUAK
sunevog zraenja konstantno 900 ali i da je
spoljanja temperatura konstantna. Kod proizvodnje elektrine energije putem fotonaponskih
sistema postoji potreba za prilagoenjem rada fotonaponskog
modula i potroaa u cilju maksimiziranja energije (snage)
koju proizvode moduli. U ovom radu objanjeno je
funkcionisanje, upotreba i znaaj solarnih panela ali i
analizirana MPPT metoda perturb and observe kojom se
postie maksimizacija snage solarnog modula. Navedene
osobine, prednosti i nedostaci opisanog algoritama pokazani
su kroz simulacije u Matlab/Simulink-u, a zbog svoje
jednostavnosti algoritam je veoma popularan.
U praksi se MPPT kontrola DC/DC konvertora obavlja u
realnom vremenu, preko raunara. Implementirani MPPT
algoritam se smjeta u dsp card memoriju. Kartica dobija
neophodne podatke sa solarnog modula (napon i struja
Slika 8 Perturb and observe algoritam pri 900 modula), koji se obrauju u algoritmu, nakon ega raunar
alje upravljaki PWM signal potreban za kontrolu
Da bi testirali nedostatke (usled brzih promjena svjetlosti) prekidaa, najee MOSFET tranzistora.
Perturb and observe algoritma, mijenjaemo drastino MPPT algoritmi se osim na raunaru mogu praktino
vrijednost radijacije. Na slici 9 radijacija najprije opadne sa primijeniti koristei operacione pojaavae, analogne
1000 na 900 da bi posle toga opala naglo na mnoae, digitalna logika kola, itd. Posebno se danas sve
600 . ee koriste mikrokontroleri, koji zahvaljujui svojim
Vidimo da snaga (crvena boja) prati promjene radijacije gotovim modulima, zatim mogunostima A/D i D/A
tj. vidimo da u trenucima nagle promjene algoritam uspjeva konverzije, i drugim performansama, uspjeno vre
da prati maksimalnu snagu. Zakljuujemo da to je vei upravljanje energetskim i drugim sistemima.
intenzitet zraenja, to je struja a tim i snaga fotonaponskog
modula vea.
U sluaju vee temperature kod karakteristike snage LITERATURA:
napon praznog hoda opada, dok se kod karakteristike struje
vrlo malo mijenja. [1] T. Suntio, J. Lepp Issues on solar-generator interfacing
with current - fed mpp-tracking converters, IEEE
Trans. on Pow. Elec. vol. 25 NO9, september 2010.
[2] M. oja, S. Lubura, S. Lale mppt metode za solarne
panele, INFOTEH-JAHORINA Vol. 9, Ref. E-V-20, p.
787-791, Mart 2010.
[3] A. Stjepanovi, S. Stjepanovi, F. Softi, B. Blanua
algoritmi i njihova primjena u fotonaponskim
sistemima INFOTEH, Jahorina, Vol. 9, Ref. E-y -21,
str. 792-795 mart 2010
[4] R. Hernanz, C. Martn, Z. Belver, L. Lesaka, Z.
Guerrero, P. Prez modelling of photovoltaic module,
ICREPQ10 Granada (Spain) march 2010
Slika 9 Perturb and observe algoritam pri naglim [5] Francisco M. Gonzlez-Longatt Model of Photovoltaic
promjenama svjetlosti Module in Matlab, II CIBELEC 2005
[6] B. Willson Solar Cells, cnx.org/content/m33803
89
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U radu je opisana logika ema arhitekture eDMS sistema, koji je implemetiran u Vladi
Crne Gore. Sistem omoguava unos, obradu, razmjenu i skladitenje elektronskih dokumenata, a
jedan od najbitnijih djelova svakog informacionog sistema, pa tako i eDMS-a, je logika
arhitektura. Logika ema arhitekture eDMS sistema prikazuje i opisuje princip rada svih modula
koji se nalaze u sistemu.
Abstract - This paper describes a logical architecture diagram of eDMS system, which has been
implemented in Government of Montenegro. The system allows data entry, processing, sharing
and storage of electronic documents and one of the most important parts of each information
system, including eDMS, is a logical architecture. Logical scheme of the architecture of eDMS
shows and describes the operation principle of all modules of this system.
90
aplikativnom serveru (IIS, Win2003 Server) koji radi u Data adapteri omoguavaju vezu sa eksternim bazama
klasteru koritenjem Microsoft NLB tehnologije, sa ime je podataka.
obezbijeena visoka raspoloivost i skalabilnost sistema.
Poslovni sloj (Business Layer)
Origami je troslojno rjeenje, razvijeno na Microsoft-ovoj
NET tehnologiji, gdje svki od slojeva ima posebnu ulogu u Poslovni sloj je centrlni dio sistem koji je zaduen za
okviru Origami aplikacije: cjelokupnu logiku Origami aplikativnog rjeenja.[1] Na ovom
nivou je razvijena poslovna logika koja je odgovorna za
Sloj podataka (Data Layer) obradu podataka i upravljanje poslovnim procesima.
Poslovni sloj (Business Layer))
Prezentacioni sloj ( GUI Layer) Poslovni sloj sadri sledee cjeline: Business functions,
Object store module i integration module. Ove cjeline
obezbjeuju poslovnu logiku, generisanje i upravljanje sa
Detljn topologij logike rhitekture sistem prikazana objektima i kolaboraciju sa drugim aplikativnim rjeenjima.
je n Slici 2, s izdvojenim posebnim komponentm i
objedinjenim funckionlnostim: Prezentacioni sloj (GUI Grafic User Interface)
GUI je prezentacioni sloj koji je odgovorn z pripremu
sadraja za klijenta (Web Browser) kao i za prosleivnje
informacija sloju poslovne logike. GUI nivo je MVC Model
View Controller realizovan u tehnologiji ASP.NET MVC
Framework. I ako i dalje lii na Web Forms Model, odnosno
na rad sa standardnim web formama, kod MVC modela je
bitno drugaija obrada korisnikovih akcija. Za razliku od Web
Forms modela gdje korisnikove akcije kao input prima i
upravlja sa njima View koji takoe generie i output prema
klijentu. Na Slici 3 je prikazan grafiki prikaz Origamija.
91
podatka. Model odgovara na pitanja View-a o njegovom po sadraju i atributima (Full Text Search) dokumenata tako
stanju i odgovara na zahtijeve Controller-a, ili poslovne to svaku rije dokumenta pretvara u samostalni index.
logike da promijeni neko stanje. Model ne zavisi od View-a i
Controller-a. Zahvaljujui tome, Model moe da se projektuje Index Server komunicira s Documentum-om preko Index
i testira nezavisno od njegove budue vizuelne prezentacije. Agenta kada se vri indeksiranje dokumenta. Obratno,
dokumentum putem upita dobija rezltate pretraivanja preko
4. SQL SERVER TRANSAKCIONA BAZA Query komponente Index servera.
eDMS sadri i SQL [1] transakcionu bazu, u kojoj su svi 6. SKENIRANJE I PREPOZNAVANJE TEKSTA
predmeti sa dokumetima koji su u radnom toku.
EMC Captiva je[1] nezavisan sistem koji omoguava
Origami upravlja sa transakcionom bazom, u koju skeniranje velike koliine papirnih dokumenata i njihovo
smjeta sadraje, koji e kasnije biti prebaeni u prebacivanje u elektronski oblik. EMC Captiva podrava
repozitorijum Documentum-a. OCR (Optical Character Recognition) pa je mogue
prepoznati tekst kod skeniranih dokumenata i tako generisati
5. EMC DOCUMENTUM tekstualne datoteke koje se smjetaju na file system.
Integracija Captive sa eDMS-om se ostvaruje preko file
Platforma EMC Documentum Content Server [2] systema. Captiva ima podrku i za ICR (Intelligent Character
predstavlja centralni e-Arhiv, u kome se skladite i arhivirani Recognition) tehnologiju za prepoznavanje pisanog teksta.
dokumenti (predmeti) uvaju, odnosno sadraji. EMC
Documentum obezbjeuje bezbjednosne servise (Security Inae, pored rjeenja sa Captivom, standardna
Services ) za autentifikaciju i zatitu od neovlaenog funkcionalnost skeniranja pojedinanih dokumenata je kroz
pristupa, servise povjerljivog sadraja (Trusted Content Origami automatizovana pomou activeX controle LiteScan
Services), sa kojima se garantuje bezbjednost svih koja se kao add-in dodaje browser-u.
dokumenata koji su arhivirani, pouzdanost u smislu uvanja i
zatitu od izmjene ili brisanja arhiviranih dokumenata. 7. INTEGRACIJA SA DESKTOP APLIKACIJAMA
(MS OFFICE, OPENOFFICE)
Centrlni dio Dokumentuma je repozitorijum u kome se
smjetaju sadraji (dokumenti, slike, mail-ovi, ...). eDMS podrava integraciju [3] sa MS Office (Word,
Sdrjim u repozitorijumu mogue je pristupiti iskljuivo Outlook, Excel, PowerPoint, Share Point Services).
preko klijentskog softvera (Origami) , koji u potpunosti
potuje definisanu autorizaciju i korisnika prv i koji Integracija eDMS-a sa MS Office alatima podrazumijeva
takoe obavlja i prenje izmjen nd sdrjim, korienje korisnikog interface MS Office aplikacija i
komunikciju s serverom z indeksirnje sdrj i sve omoguava manipulaciju sa dokumentima u eDMS sistemu.
ostle kcije nd sdrjim. Vano je istai da Documentum
podrava autorizaciju na nivou dokumenta. Na Slici 4 je Povezivanje eDMS-a i Microsoft aplikacija ostvareno je
prikazanja logika ema povezivanja Dokumentuma sa Index preko standarda ODMA (Open Document Management API)
Serverom. protokola. On podrava i olakava saradnju izmeu Microsoft
aplikacija koje se nalaze na radnoj stanici i sadraja, odnosno
dokumenata koji se nalaze na serveru. Na taj nain se
ostvaruje transparentan rad Origami korisnika sa
dokumentima i mogunost da se svaka sauvana izmjena
nekog dokumenta u MS Office alatu automatski sauva u
transakcionoj bazi.
92
a svi njegovi attachment-i se preuzimaju kao prilozi nain. AD je vaan dio ukupne sigurnosti i administracije
dokumenta. Pri tom se email-ovi tretiraju kao sloeni mree i mrenih resursa. AD koristi i Domain Name System
dokumenti koji mogu imati jedan ili vie razliitih priloga u (DNS), za lociranje resursa i odreivanje prostora imena
razliitim formatima zapisa. domena (namespace). AD koristi LDAP (Lightweight
Directory access protocol) koji omoguuje i povezivanje sa
Integracija sa Active Directory (AD) - eDMS moe da drugim tipovima mrea. AD kao servis omoguava
ostvari u potpunosti integraciju sa aktivnim direktorijumom, centralizovanu administraciju - sa jednog raunara mogue je
ime se obezbijeuje vei bezbjednosni nivo zatite sistema. kontrolisati sve resurse mree (korisnike naloge, mrene
konekcije, raunare, tampae itd.) gde god se oni nalazili.
Integracija sa PKI sistemom - eDMS takoe podrava Servis AD podrava sledee protokole: LDAP, MAPI-RPC i
integraciju sa sistemom za izdavanje digitalnih sertifikata, u delimino X.509. Svaki objekat u AD ima jedinstveno ime
smislu koritenja sertifikata za elektronsko potpisivanje (DN, Distinguished Name) koje sadri putanju do objekta i
dokumenata i u smislu autentifikacije korisnika, to doprinosi jedinstven identifikator (GUID, Globally Unique IDentifier)
dobroj informacionoj bezbjednosti sistema. koji se dodjeljuje objektu prilikom kreiranja i ne moe da se
mijenja.
Integracija sa drugim aplikativnim rijeenjima
9. ZAKLJUAK
eDMS e biti povezan sa aplikativnim [1] rjeenjem za
elektronske sjednice Vlade (eSjednice), ime e se u Tema ovog rada je bila opisivanje eme logike
potpunosti obuhvatiti elektronsko upravljanje sa arhitekture eDMS sistem implemetiranog u Vladi Crne
dokmumentima u administarciji dravne uprave. Integracija Gore. U radu je opisana logika arhitektura eDMS sistem, i
e biti realizovana sa slijedeim ciljevima: veze izmeu modula, kao i rad samih modula. Logika
arhitektura eDMS sistem sastoji se iz centralne serverske
smjetaj i uvanje dokumenata u eDMS-u, koji e aplikacije Origami i modula: Adlib Express Conversion
biti kreirani u aplikativnom rjeenju eSjednice, u Server, SQL Server, EMC Documentum Server, modula za
skladu sa definisanom autorizacijom; skeniranje i prepoznavanje teksta, modula za Integraciju sa
ukljuivanje u eSjednice dokumenata iz eDMS-a za desktop aplikacijama (MS Office, OpenOffice) i moduli za
potrebe sjednica Vlade; integraciju sa drugim sistemima (Exchange Server, Active
Directory, EMC Captiva). Vezu izmeu centralne aplikacije i
eDMS je otvoreno rjeenje, u tom smislu da podrava drugih modula u sistemu ini eDMS sistem.
mogunost integracije odnosno povezivanja sa drugim
aplikativnim rjeenjima putem web servisa.
LITERATURA
Aktivni direkorijum
[1] Tederska dokumentacija eDMS
Active directory (AD) je serverska [1] aplikacija za [2] http://www.emc.com/about/who-we-
organizaciju domena i autentifikaciju korisnika. Pored toga, u are/serbia.htm?fromGlobalSiteSelect
AD-u se definiu prava korisnika u domenu, na hijerarhijski [3] http://www.src.si/resitve/edms/default.asp
93
Informacione tehnologije IT'11
U cilju umanjivanja interferencije izmeu podnosilaca Vremenski pomjerena i modulisana verzija osnovnog
(ICI-intercarrier interference) izazvane Doplerovim irenjem impulsa u AFT-MC sistemu se moe zapisati kao:
potrebna je MC tehnika koja e efikasno savladati ICI i brzo
se prilagoavati razliitim stanjima kanala. Kao prvi izbor bi
94
k
j 2 ( c1 (t nT ) 2 c2 k 2 (t nT )) E h( , )h* (1 ,1 ) S ( , ) ( 1 ) (v v1 ). (8)
g n,k (t ) g (t nT )e T , (1)
gdje je T period simbola, c1 i c2 su AFT parametri, n i k pri emu srednja kvadratna vrijednost koeficijenata
intervali odabiranja i redni brojevi podnosilaca, respektivno. zadovoljava:
AFT-MC signal u osnovnom opsegu se sada moe definisati
E g n,k ,n ',k ' S ,
2
kao:
(9)
M 1
2
s (t ) cn,k gn,k (t ), (2) A p , p d d .
n k 0
Korisna snaga je dobijena kao [3]
gdje je M broj podnosilaca, {cn,k} simboli koji su u AFT-MC
sistemu statistiki nezavisne, indentiki distribuirane 2
promjenljive sa nultom srednjom vrijednou i jedininom PU S ( , ) A( p , p ) n n' d d . (10)
varijansom. Dvostruko disperzivni kanal se moe modelovati
'
k k
multipath fading linearnim operatorom H. Signal na prijemu
je dat kao [4] : Snaga interferencije PI u beinim kanalima, gdje
vremensko i frekvencijsko irenje ima konanu vrijednost,
r (t ) (Hs )(t ) n(t ), (3) [0, max ] i [ d , d ] se moe izraziti kao [3] :
g n,k ,n ',k ' h , g n ',k ' t Izmeu simbola je dodat GI trajanja TG (TG>max) u cilju
(5) eliminisanja kanjenja prouzrokovanog viestrukom
g n*,k t e j 2 t dtd d , propagacijom. Interferencija se moe ograniiti sa gornje
strane uvrtavanjem (12) u (11) i korienjem osobina
gdje h(,) oznaava funkciju irenja kanala, kao funkciju 1 1
vremenskog kanjenja i Doplerovog pomjeraja . Linearno Tejlorovog reda 1 cos 2 4 kao [3][7]:
2 24
transformisana ambiguity funkcija A(p,p) [3] se moe
definisati po analogiji sa definicijom klasine ambiguity 1
funkcije [6] kao: PIUB m20 (c0 ,c1 )2T 2 , (13)
3
j 2 p t
A( p , p ) g (t ) g * (t p )e dt , (6) gdje mij (c0 ,c1 ) za i,j N predstavlja momente funkcije
rasijanja za AFT-MC
gdje je
d max
p (n ' n)T , mij (c0 , c1 ) S ( , )
d 0 (14)
1 (7) i j
p (k ' k ) c0 2c1 ((n ' n)T ). ( c0 2c1 ) d d .
T
OFDM momenti mij (0,0) se mogu dobiti za c0 = 0 i c1 = 0.
Za kanale koji su stacionarni u irem smislu i kod kojih su
slabljenje i fazni pomjeraj meusobno nekorelisani AFT-MC momenti mij (c0 ,c1 ) se mogu izraunati iz OFDM
(WSSUS- Wide Sense Stationary Uncorrelated Scattering)
momenata mij (0,0) korienjem :
[5], funkcija rasijanja S(, ) koja u potpunosti opisuje
WSSUS kanal je :
95
i i k K 1
i i k m10 0, 0 LOS 1 ,
mij (c0 ,c1 ) (1)l k k K 1 K 1
k 0l 0 l (15)
K 2 1
c0l (2c1 )k mi k l ,k j (0,0). m20 0, 0 LOS 2 ,
K 1 K 1
1
Bitno je naglasiti da (12) i (14) predstavlja AFT-MC m01 0, 0 1 , (20)
K 1
ekvivalent za gornju i donju granicu koji su prethodno
1
izvedeni za OFDM u [5]. m02 0, 0 2 ,
K 1
Za ( c0 2 c1 max )T 1 (trajanje simbola i brzina su m11 0, 0
1
11.
veliki) i ako je dodat dovoljan GI, aproksimacija K 1
interferencije se moe napisati kao [3]
Momenti m20(0,0) i m02(0,0) imaju vano fiziko
znaenje, s obzirom da predstavljaju Doplerovo irenje m i
1 1 2 2
m20 (c0 ,c1 ) T kanjenje m kanala u OFDM sistemu, respektivno.
PI
3 K 1 . (16)
1 1 2 2 Koeficijenti m10(0,0) i m01(0,0) predstavljaju srednje
m
20 0 1( c ,c ) T
K 1 3 Doplerovo irenje i srednje kanjenje, respektivno. U
narednom dijelu e biti dati prorauni za praktine aplikacije
3. MOMENTI FUNKCIJE RASIJANJA u MS kanalima.
Sada emo analizirati uopteni sluaj multipath scenarija 4. PRIMJER PRAKTINE APLIKACIJE
gdje je snaga LOS komponente koja stie u trenutku =0 sa
frekvencijskim offset-om data kao K/(K+1). Snaga MS kanali predstavljaju izazov za implementaciju MC
viestrukih (multipath) komponenti je 1/(K+1). Parametar K sistema. Dva scenarija kanala se mogu definisati u zavisnosti
je Rice-ov faktor i predstavlja odnos snage LOS komponente od funkcije rasijanja koja define multipath komponente. Ovi
i snage multipath komponenti. Sada se uoptena funkcija scenariji su okarakterisani razliitim vrijednostima fading-a,
rasijanja moe zapisati kao: Doplerovog spread-a i kanjenja. Vrijednost Rice-ovog
faktora je K=17 dB i =10 m/s. Za prvi scenario sa LOS
K komponentom i grupom rasijanih komponenti DPP se moe
S ( , ) ( ) ( LOS ) modelovati Gauss-ovom funkcijom kao [9]:
K 1
(17)
1 2( x ) 2
Sdiff ( , ),
K 1 2 2
Brms
Pdiff ( ) c g e , (21)
Brms
gdje Sdiff(,) oznaava funkciju rasijanja multipath
komponentii. U ovm radu e biti analizirana dva mogua
gdje je cg=1/Erf(1.41/BRMS) konstanta uvedena da
scenarija u MS kanalima: scenario sa LOS komponentom i
normalizuje DPP, x je pomjeraj na osi, =(2-1)/2, BRMS
odvojenom funkcijom rasijanja i scenario sa LOS
predstavlja srednju kvadratnu vrijednost Doplerovog irenja
komponentom i grupom rasutih komponenti. Za prvi scenario
koja je data kao:
multipath komponente se modeluju kao Sdiff=Qdiff()Pdiff(),
gdje je Qdiff() profil snage kanjenja (PDP- power delay fc
profile) i Pdiff() Doplerov profil snage (DPP-Dopler power Brms 4 sin( ), (22)
profile). Drugi mogui scenario se modeluje funkcijom c
rasijanja oblika Sdiff= Pdiff()(-diff). Sada emo definisati i i
j kao: gdje je srednja kvadratna vrijednost valovitosti povrine sa
koje se reflektuju talasi, c brzina svjetlosti, brzina kretanja,
d elevacioni ugao i fc nosea frekvencija. Granice Gauss-
i P
d diff
i d , ovog modela se uzimaju kao i=(fccos())/c za i=1,2. Za MS
(18) kanale su predpostavljeni sledei parametri: fc =1.5GHz,
max
j Qdiff j d , 1=90, 2 =45, LOS =20, =0.5 i maksimalno kanjenje
0
max=0.34 s.
Optimalni koeficienti c0opt i c1opt se mogu izraunati Na sl. 1 su prikazani rezultati za prvi scenario sa
minimizacijom m(c0,c1) kao [3] i [8]: funkcijom rasijanja Sdiff= Pdiff()(-diff), DPP-om kao (21).
AFT-MC je u ovom sluaju znaajno bolji od OFDM-a u
m02 (0,0)m10 (0,0) m01 (0,0)m11 (0,0) suzbijanju interferencije. Poboljanje dobijeno upotrebom
c0opt ,
2
m02 (0,0) m01 (0,0) AFT-MC je 5 dB u najveem opsegu T.
(19) Za drugi scenario DPP je modelovan kao (21). PDP se
m (0,0) m01 (0,0)m10 (0,0)
c1opt 11 . moe modelovati kao eksponencijalna funkcija slino
2
2(m02 (0,0) m01 (0,0)) ruralnom nebrdovitom COST 207 modelu [10]
96
t / s 5. ZAKLJUAK
c e , 0 diff ,
Qdiff ( ) n (23)
0, ostalo, U ovom radu su istraivane performanse AFT-MC
tehnike u satelitskim-pomorskim kanalima. Izvedeni su
gdje je diff maksimalno prekomjerno kanjenje, s karakterie momenti funkcije rasijanja praeni optimalnim parametrima
/ u zatvorenoj formi. Data su poreenja izmeu AFT-MC i
nagib funkcije i cn 1/( s (1 e diff s )) predstavlja OFDM-a za praktini primjer MS kanala. Pokazano je da
normalizacioni faktor. Za ruralan nebrdoviti model diff = 0.7 AFT-MC znaajno redukuje interferenciju izazvanu
s i s = 1/9.2 s [10] . Na sl. 2 su prikazani rezultati Doplerovim irenjem. S obzirom da AFT-MC predstavlja
poreenja. AFT-MC je i dalje superiorniji u odnosu na uoptenje OFDM-a, u najgorem sluaju kada nije prisutna
OFDM. U ovom sluaju je dobijeno poboljanje reda 3 dB LOS komponenta se ponaa kao OFDM. Prema tome AFT-
primjenom AFT-MC. MC predstavlja obeavajueg kandidata za prenos u MS
kanalima.
LITERATURA
97
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu je predstavljen model za analizu performansi 2x2 crossbar komutatora sa
jedininim baferima u ukrsnim takama za sporadini tip dolaznog saobraaja. Analiza je
zasnovana na algoritmu rasporeivanja baziranom na sluajnom izboru. Dolazni saobraaj je
modelovan IBP (Interrupted Bernoulli Process) modelom saobraaja. Sa ciljem dokazivanja
tanosti analize, rezultati dobijeni analitikim modelom uporeeni su sa rezultatima simulacije i
pokazano je da se rezultati prilino dobro podudaraju.
Abstact - Performance analysis model of 2x2 crosspoint queued crossbar switch with one-cell
buffers under the bursty traffic, is presented in this paper. Analysis is based on a random
scheduling algorithm while traffic at each input port is modeled with IBP (Interrupted Bernoulli
Process) traffic model. In order to show accuracy of our model, obtained analytical results are
compared to the simulation results and it is shown that these results are very close.
98
linijskim karticama. U ovom radu se razmatra komutator koji popunjenosti bafera u ukrsnim takama, neophodna je i
za rijeavanje problema izlazne kolizije koristi algoritam informacija o stanjima izvora saobraaja na ulazima. Ipak,
rasporeivanja sa sluajnim izborom. praenje promjena popunjenosti i stanja izvora saobraaja za
svaki XB na posmatranom izlazu podrazumijevalo bi veliku
Uobiajena pretpostavka je da je vrijeme podijeljeno na sloenost, pogotovo kad se radi o veim XB i/ili veim
jednake vremenske slotove koji predstavljaju vrijeme komutatorima. S ciljem da se izbjegne velika sloenost,
potrebno za prenos elije kroz komutator. Svaki vremenski modelovanje sistema se svodi na modelovanje jednog XB uz
slot je konceptualno podijeljen u dvije faze: 1. faza odlaska, pretpostavku da i konkurentni XB ima identinu raspodjelu
kada paketi naputaju komutator i 2. faza dolaska, kada stanja.
paketi pristiu i smjetaju se u odgovarajue bafere u ukrsnim
takama. Dakle, u ovoj analizi je uzeto da faza odlaska Sistem je modelovan trodimenzionim Markovljevim
prethodi fazi dolaska, to ne utie na optost rezultata, jer je lancem koji uzima u obzir popunjenost posmatranog XB (L),
poznato da redosled ovih faza ne utie na performanse stanje izvora saobraaja na posmatranom ulazu (G) i duinu
komutatora. konkurentnog XB (K). Neka (l,g,k) predstavlja vjerovatnou
da je na kraju vremenskog slota posmatrani XB duine L=l,
Izvor saobraaja na svakom ulazu komutatora modelovan stanje izvora saobraaja na posmatranom ulazu G=g, a
je IBP modelom saobraaja. elije dolaze u grupama koje su konkurentni XB duine K=k, za l, k [0, 1], g [1, 2, 3].
adresirane na isti izlaz (burst-ovi). Ukoliko je u prethodnom Stoga, vektor raspodjele stanja je
slotu pristigla elija, u tekuem slotu pristie nova elija sa
vjerovatnoom odnosno ne pristie sa vjerovatnoom 1-, (0,1,0) , (0,1,1) , (0,2,0) , (0,2,1) , (0,3,0) , (0,3,1) ,
(4)
a ukoliko u prethodnom slotu nije pristigla elija, ne pristie
(1,1,0) , (1,1,1) , (1,2,0) , (1,2,1) , (1,3,0) , (1,3,1) .
ni u tekuem slotu sa vjerovatnoom odnosno pristie sa
vjerovatnoom 1-. Ako je p intenzitet dolaznog optereenja Uzimajui u obzir pretpostavku o identinoj raspodjeli
a bs srednje trajanje burst-a, parametri i za IBP model stanja ukrsnih bafera, dolazi se do formula za vjerovatnoe da
saobraaja dati su jednainama (1) i (2). u konkurentni XB, koji je na kraju prethodnog slota bio
1 1/ bs , (1) prazan, pristie elija, pri emu je posmatrani XB mogao biti
duine 0 ili 1, respektivno, su:
(1 p) / (1 p ) (2)
( 0,1, 0 ) P13 ( 0, 2, 0 ) P23
Pristiue grupe elija mogu biti adresirane na jedan od 0 , (5)
dva mogua izlaza te se dolazni saobraaj na ulazu moe nai ( 0,1, 0 ) ( 0, 2,0 )
u jednom od tri mogua stanja: ( 0,1,1) P13 ( 0, 2,1) P23
1 . (6)
1. Na posmatranom ulazu komutatora ne pristie elija, ( 0,1,1) ( 0, 2,1)
2. Na posmatranom ulazu komutatora pristie elija koja
nije adresirana na posmatrani izlaz, Vjerovatnoe da u konkurentni XB koji na kraju
3. Na posmatranom ulazu komutatora pristie elija koja prethodnog slota nije bio prazan, pristie elija, pri emu je
je adresirana na posmatrani izlaz. posmatrani XB mogao biti duine 0 ili 1, respektivno, su:
(1,1,0 ) P13 (1, 2, 0) P23 (1,3, 0) P33 , (7)
Dijagram stanja dolaznog saobraaja na ulazu u XB 0
(1,1,0 ) (1, 2,0) (1,3, 0)
prikazan je na Sl. 2, a vjerovatnoe tranzicija opisane
jednainom (3). P (1, 2,1) P23 (1,3,1) P33 . (8)
1 (1,1,1) 13
(1,1,1) (1, 2,1) (1,3,1)
99
prethodnog slota ona e biti proslijeena na izlaz, dok je 1, g ,0 (1,1,1 P1g 1,2,1 P2 g 1,3,1 P3 g ) 0,5 (1 1 ), g [1, 2] (12)
nemogue prei u ovo stanje ako su oba XB sadrala elije. 1, g ,1 (1,1,1 P1g 1,2,1 P2 g 1,3,1 P3 g ) 0, 5 1 , g [1, 2] (13)
0, g ,0 ( 0,1,0 P1g 0,2,0 P2 g 0,3,0 P3 g )(1 0 )
Vjerovatnoe da posmatrani bafer sadri eliju na kraju
( 0,1,1 P1g 0,2,1 P2 g 0,3,1 P3 g )(1 0 ) (9) vremenskog slota, u sluaju dolaska nove elije u tekuem
(1,1,0 P1g 1,2,0 P2 g 1,3,0 P3 g )(1 1 ), g [1, 2] slotu, opisane su jednainama (14) i (15). Izvor saobraaja na
posmatranom ulazu mora prei u stanje 3 u tekuem slotu.
Vjerovatnoe da je posmatrani XB prazan na kraju Kako u ovom sluaju pristie elija u tekuem slotu,
vremenskog slota u kom nije pristigla nova elija pri emu posmatrani XB e svakako sadrati eliju na kraju tekueg
konkurentni XB sadri eliju (0,g,1), g[1,2], opisane su slota. Meutim, zavisno od popunjenosti oba XB na kraju
jednainom (10). Izvor saobraaja na posmatranom ulazu prethodnog slota, kao i vjerovatnoe dolaska nove elije u
mora prei u stanje g[1,2] u tekuem slotu. Izraz (0,g,1) konkurentni XB, konkurentni XB moe biti prazan ili pun na
uzima u obzir sledee: oba bafera na posmatranom izlazu su kraju tekueg slota. Kako su parametri i koji
bila prazna na kraju prethodnog slota pri emu u konkurentni predstavljaju vjerovatnoe dolaska nove elije u konkurentni
XB mora pristii nova elija; ili je posmatrani XB bio prazan, XB definisani zavisno od popunjenosti posmatranog XB, to
a konkurentni XB sadrao eliju na kraju prethodnog slota, se mora praviti razlika izmeu sluajeva popunjenosti bafera
pri emu u konkurentni XB mora pristii nova elija; ili je na kraju prethodnog slota. U svakom sluaju, da bi
posmatrani XB sadrao eliju, a konkurentni XB bio prazan konkurentni XB bio prazan na kraju tekueg slota, to se
na kraju prethodnog slota, pri emu u konkurentni XB mora deava sa vjerovatnoom (1,3,0) opisanom jednainom (14), u
pristii nova elija; ili su oba XB na posmatranom izlazu konkurentni XB ne smije pristii nova elija. Ukoliko je
sadrala elije na kraju prethodnog slota i elija posmatranog konkurentni XB na kraju prethodnog slota sadrao eliju, ona
bafera se mora proslijediti na izlaz, to se deava sa se u tekuem slotu mora proslijediti na izlaz to se deava sa
vjerovatnoom 0,5. Drugim rijeima, ukoliko je posmatrani vjerovatnoom 1 ukoliko je posmatrani XB bio prazan,
XB bio prazan na kraju prethodnog slota, u konkurentni XB odnosno 0,5 ukoliko je bio pun na kraju prethodnog slota. Da
mora pristii elija, a ukoliko je posmatrani XB sadrao bi konkurentni XB bio pun na kraju tekueg slota, to se
eliju na kraju prethodnog slota, ta elija mora biti deava sa vjerovatnoom (1,3,1) opisanom jednainom (15), u
proslijeena na izlaz to se deava sa vjerovatnoom 0,5 konkurentni XB mora pristii nova elija osim ukoliko su oba
ukoliko konkurentni XB takoe takoe sadri eliju (u ovom XB na kraju prethodnog slota bila puna. U ovom sluaju,
sluaju je nebitno da li u konkuretni bafer pristie nova elija ukoliko se na izlaz prosleuje elija posmatranog XB (to se
u tekuem slotu), odnosno sa vjerovatnoom 1 kada je deava sa vjerovatnoom 0,5), nebitno je da li u konkurentni
konkurentni XB prazan (u ovom sluaju, u konkurentni XB XB pristie nova elija, dok nova elija mora pristii (1)
mora pristii nova elija u tekuem slotu). ukoliko se na izlaz prosleuje elija konkuretnog XB (0,5).
0, g ,1 ( 0,1,0 P1g 0,2,0 P2 g 0,3,0 P3 g ) 0 1,3,0 ( 0 ,1,0 P13 0,2,0 P23 0,3,0 P33 )(1 0 )
( 0,1,1 P1g 0,2,1 P2 g 0,3,1 P3 g ) 0 ( 0 ,1,1 P13 0,2,1 P23 0,3,1 P33 )(1 0 )
(10) (14)
(1,1,0 P1g 1,2,0 P2 g 1,3,0 P3 g ) 1 (1,1,0 P13 1,2,0 P23 1,3,0 P33 )(1 1 )
(1,1,1 P1g 1,2,1 P2 g 1,3,1 P3 g ) 0,5, g [1, 2] (1,1,1 P13 1,2,1 P23 1,3,1 P33 ) 0, 5 (1 1 )
Kako u ovoj analizi faza odlaska prethodi fazi dolaska, 1,3,1 ( 0 ,1,0 P13 0,2,0 P23 0,3,0 P33 )0
XB ne moe biti prazan na kraju slota ukoliko je pristigla ( 0 ,1,1 P13 0,2,1 P23 0,3,1 P33 ) 0
nova elija. Stoga, XB se ne moe nai u stanjima (0,3,0) i (15)
(1,1,0 P13 1,2,0 P23 1,3,0 P33 ) 1
(0,3,1), odnosno, vjerovatnoa da se bafer nae u nekom od
ova dva stanja je jednaka nuli: (1,1,1 P13 1,2,1 P23 1,3,1 P33 )(0,5 0,5 1 )
100
model dolaznog saobraaja. U obzir su uzete etiri razliite baferima u ukrsnim takama, kao i sa veim brojem ulaza
veliine burst-a koje su od znaaja za komutator sa 2 ulaza odnosno izlaza, za IBP ili druge bursty modele dolaznog
odnosno izlaza bs [1, 2, 4, 8] i sledea optereenja p [ saobraaja.
0.1, 0.2, 0.3, ... 0.9, 0.91, 0.92, ... 0.99, 1 ].
Tabela 1. Odstupanje simulacionih i analitikih rezultata
Na dijagramu na Sl.3 prikazano je poreenje rezultata koji izraeno u procentualnoj vrijednosti
su za propusnost dobijeni analitikim i simulacionim
modelom. Osim sa simulacionim rezultatima, rezultati za Bs=1[4] Bs=1 Bs=2 Bs=4 Bs=8
sluaj veliine burst-a bs=1 su uporeeni i sa analitikim p Odstupanje Odstupanje Odstupanje Odstupanje Odstupanje
[%] [%] [%] [%] [%]
rezultatima modela za uniformni tip dolaznog saobraaja koji 0.1 0,00001 0,02338 0,21 0,27 0,18
su predstavljeni u [4]. Uoava se odlino poklapanje rezultata 0.2 0,00029 0,02575 0,36 0,56 0,52
to potvruje tanost modela. 0.3 0,000021 0,008175 0,48 0,76 0,60
0.4 0,000273 0,01196 0,56 0,87 0,80
0.5 0,000614 0,00852 0,66 0,99 0,89
S porastom ulaznog optereenja, raste odstupanje
0.6 0,000381 0,00649 0,73 1,01 1,04
propusnosti od ulaznog optereenja, to znai da raste 0.7 0,001033 0,011959 0,70 1,11 1,07
vjerovatnoa gubitka. Kada je intenzitet dolaznog optereenja 0.8 0,002211 0,005242 0,64 1,13 1,07
1, propusnost za veliine burst-a 1, 2, 4 i 8 iznosi oko 83, 78, 0.9 0,003465 0,00291 0,64 1,11 0,97
76 i 75 procenata, respektivno. To znai da propusnost opada 0.91 0,003604 0,00204 0,72 1,04 1,02
s porastom veliine burst-a, to je i oekivano. 0.92 0,003744 0,008609 0,74 0,91 1,04
0.93 0,003831 0,005387 0,73 1,02 1,03
0.94 0,004027 0,00897 0,66 1,06 0,92
0.95 0,004117 0,004305 0,65 1,11 0,81
0.96 0,004265 0,000979 0,73 0,95 0,90
0.97 0,004465 0,0069 0,73 0,92 0,88
0.98 0,004612 0,01307 0,73 0,92 0,91
0.99 0,004759 0,001221 0,68 0,91 0,77
1 0,004906 0,01648 0,62 1,00 0,68
LITERATURA
101
Informacione tehnologije IT'11
102
rezultate od ostalih tradicionalnih metoda za vremensko- Rekonstrukciju originalnog kompleksnog signala
frekvencijsko-energijski prikaz signala. dobijamo prema sledeoj relaciji:
x n x n jH x n x n jH x n
*
da analiziramo samo realni dio posmatranog signala, a da se gdje r n predstavlja ostatak, dok su yi n kompleksni
pri tom ne odreknemo dijela informacija [2].
IMF-ovi i definiu se kao:
Neka je x n C kompleksni signal, a X (e j ) njegova
x n jH x n , i 1,..., N ,
yi n (1.9)
x n jH x n , i N ,..., 1
*
diskretna Furijeova transformacija. Postoje dva naina
dobijanja eljenog realnog dijela signala x n . Prvo, ako je
Ovim se zavrava postupak za dobijanje kompleksne
x n ve analitiki signal, i recimo negativni dio spektra EMD koja je, kao to smo vidjeli, zadrala optu formu
jednak je nuli ( X (e j ) 0 za 0) onda odmah klasine empirijske dekompozicije [3].
moemo analizirati realni dio signala x n jer ga pomou U praksi se idealan filtar iz (1.0) ne moe realizovati pa je
Hilbertove transformacije moemo opet konvertovati u neophodno vriti aproksimaciju prenosne funkcije H (e j ) .
x n C . Meutim, x n u veini sluajeva nije analitiki Za aproksimaciju se moe koristiti neka od standardnih
metoda iz teorije digitalnih filtara [8].
signal. Zbog toga je najbolje prvo razdvojiti x n na
pozitivne i negativne frekvencijske komponente. To emo
uraditi pomou idealnog filtra H (e j ) ija je prenosna 3. KOMPLEKSNA EMD U OBRADI RADARSKIH
funkcija: SIGNALA
1, 0
H (e j ) (1.0) Navedenu teoriju o kompleksnoj empirijskoj
0, 0 dekompoziciji primjeniemo na realne radarske signale.
Dva analitika signala, koji odgovaraju pozitivnim, odnosno Vidiemo kakve su njene mogunosti u detekciji mete.
negativnim frekvencijskim komponentama dobijamo ovako: Analiza je sprovedena na uzorku od 69 realnih radarskih
X (e j ) H (e j ) X (e j ) (1.1) signala. Obzirom da su radarski signali kompleksni i da se
sada ne mora odbaciti dio informacija, kao to je to bio sluaj
X (e j ) H (e j ) X * (e j ) (1.2)
kod klasine EMD gdje smo posmatrali samo realni dio,
* j j
gdje je X (e ) kompleksni konjugat od X (e ) . Poznajui oekuje se da e kompleksna ekstenzija empirijske
karakteristike Hilbertove transformacije, primjenom inverzne dekompozicije dati bolje rezultate.
Furijeove transformacije F 1 na X (e j ) , odnosno
Postupak izdvajanja signala mete od uma opisan je u 8
X (e j ) dobijamo: koraka:
x n F 1 X (e j ) (1.3)
1. Razdvajanje kompleksnog radarskog signala na pozitivni
x n F 1
X (e )
j
(1.4) i negativni dio spektra, relacije (1.0)-(1.6).
gdje oznaava operator koji izdvaja realni dio kompleksne 2. Izraunava se EMD tako dobijenih analitikih signala.
funkcije. Poto su sada x n i x n realni signali iz njih se
3. Preko Hilbertove transformacije se potom odreuje trenutna
odgovarajui IMF-ovi mogu dobiti standardnom empirijskom
frekvencija prvog IMF-a.
dekompozicijom. Kao rezultat se dobija:
N
4. Oekuje se da signal mete ima najveu frekvenciju u signalu.
x n xi n r n (1.5) Pored toga koristi se i injenica da trenutna frekvencija
i 1
1
radarskog signala vraenog od pominih meta ima oblik chirp
x n x n r n
i (1.6) signala. Na osnovu navedenog odreen je prag tresh kao
i N srednja vrijednost minimuma funkcije koja opisuje trenutnu
N 1
frekvenciju, slika 1.
gdje su x n i x n
i 1
i
i N
i sume IMF-ova koji odgovaraju
5. Potom se za dio (dijelove) signala koji su ispod praga ponovo
izraunava empirijska dekompozicija.
x n i x n respektivno, a r n i r n su odgovarajui
ostaci.
103
6. Nadovezivanjem prve IMF funkcije dobijene od dijelova EMD signala x+[n]
signala iz koraka 5. i dijela signala koji je zadovoljio kriterijum 1
signal
0
signala mete, IF iznad praga tresh, formira se novi signal iste -1
duine, 256 odbiraka. 50 100 150 200 250
1
imf 1
7. Ukoliko nije zadovoljen nijedan od kriterijuma zaustavljanja 0
-1
navedenog procesa, analiza se ponavlja 1-6 s tim to umjesto 50 100 150 200 250
radarskog signala u koraku 1. uzimamo signal iz koraka 6. 1
imf 2
0
-1
8. Prikazuje se rezultat, TFR signala mete. 50 100 150 200 250
1
imf 3
0
-1
50 100 150 200 250
ostatak
1
0
-1
50 100 150 200 250
broj odbiraka
signal
2
0
-2
50 100 150 200 250
2
imf 1
Slika 1. Trenutna frekvencija(IF) signala mete i prag(tresh) 0
-2
za signal iz mjerenja 43. 50 100 150 200 250
2
imf 2
2
reprezentacija pozitivnog, odnosno negativnog spektra 0
-2
posmatranog signala. Na osnovu relacija (1.7)-(1.9) na slici 2 50 100 150 200 250
prikazani su rezultati empirijske dekompozicije signala koji broj odbiraka
odgovara pozitivnom dijelu spektra tj. odgovarajue Slika 3. Empirijska dekompozicija negativnog dijela spektra
kompleksne IMF komponente. Analogno, na slici 3 prikazani kompleksnog signala x n .
su rezultati za negativni dio spektra. Primjetiti da se broj
IMF-ova razlikuje. To je jedan od glavnih nedostataka
kompleksne EMD: kako rekonstruisati x n na osnovu (1.7)
4. PREDNOST KOMPLEKSNE U ODNOSU NA
kada imamo razliit broj IMF-ova? Ovakva pojava direktna KLASINU EMD
je posledica nedostatka preciznog matematikog izvoenja
IMF-ova. Kao sto smo rekli u uvodnom dijelu, postoje sluajevi
Na slici 4 imamo potvrdu da dobijeni kompleksni IMF- kada su signali dobijeni mjerenjima kompleksni. Radarski
signali koji su predmet istraivanja imaju realni i imaginarni
ovi zaista imaju fiziki smisao i da vjerno reprezentuju
dio. Obzirom na to da je klasina EMD stvorena za rad samo
trenutnu frekvenciju i snagu analiziranog signala. Prvi IMF
sa realnim signalima, pri analizi radarskih signala neophodno
pozitivnog dijela spektra predstavlja signal mete, slika 4(b),
je bilo odrei se dijela informacija. Analiziran je samo realni
dok su ostale prirodne sastavne funkcije komponente uma,
dio kompleksnog radarskog signala. Uvoenjem kompleksne
slika 4(a).
EMD omoguena je analiza cjelokupnog sadraja signala.
Prema tome, za oekivati je da e kompleksna EMD ostvariti
Zbog prisustva uma ne moemo primjeniti Hilbertovu
bolje rezultate kod izdvajanja signala mete.
transformaciju kako bismo saznali vie informacija o kretanju
aviona (procjena trenutne frekvencija Hilbertovom
Utvrdili smo da kod signala kod kojih signal mete ima
transformacijom je jako osjetljiva na um, slika 1). Umjesto
malu frekvenciju, tj. na frekvencijskoj osi je blizu signala
toga, koristiemo vremensko frekvencijsku reprezentaciju
smetnje, klasina EMD nije dala zadovoljavajue rezultate.
signala prikazanu na slici 4(b).
Rezultati koje daje algoritam za izdvajanje signala mete sa
kompleksnom EMD kod ovakvih signala takoe nisu idealni,
ali su znatno bolji. Komparacija je data na slici 5.
104
kompleksnom empirijskom dekompozicijom uspjeno je Kompleksnu empirijsku dekompoziciju signala smo
izdvojen signal mete. primijenili na eksperimentalne radarske signale i dobili
rezultate koji opravdavaju nastavak istraivanja mogunosti
Kompleksna ekstenzija empirijske dekompozicije algoritma kompleksne EMD.
uspjeno je izvrila detekciju i izdvajanje signala mete u svim
sluajevima. Osnovni problem u detaljnoj analizi algoritma
kompleksne EMD je, kao i kod klasine empirijske
dekompozicije to to nema dovoljno jaku teorijsku podlogu,
ve je veina postupaka zasnovana na eksperimentalnim
(empirijskim) rezultatima.
LITERATURA
105
Informacione tehnologije IT'11
106
neophodne za dalji razvoj IMT sistema, sa analizom scenarija 2300-2400 MHz koji se trenutno koristi za SAP/SAB
upotrebe opsega 790-862 MHz za IMT, tree poglavlje daje (Service Ancillary to Programme making/ Service Ancillary
pregled optih i tehnikih zahtjeva za koje se kod IMT- to Broadcasting) aplikacije.
Advanced sistema oekuje da budu ispunjeni, u etvrtom
poglavlju je opisan proces specificiranja IMT-Advanced radio Zbog dobrih propagacionih karakteristika i relativno
interfejsa kroz odgovarajue ITU-R preporuke, a na samom velike irine posebno je interesantan opseg 790-862 MHz,
kraju je dat zakljuak sa osvrtom na trenutno stanje. koji je osim za mobilnu slubu namijenjen i za radio-difuznu
i vazduhoplovnu radionavigacionu slubu na primarnoj
2. ZAHTJEVI U POGLEDU SPEKTRA osnovi. Ovaj opseg je posebno pogodan za obezbjeivanje
pokrivanja u ruralnim i slabo naseljenim podrujima, ime se
Poveanjem zahtjeva vezanih za kapacitet mree, koji se na ekonomski opravdan nain na takvim podrujima mogu
u prvom redu odnose na brzinu prenosa podataka u radio- ponuditi irokopojasni servisi. Meutim, upotreba ovog
pristupnom dijelu (desetine, pa i stotine Mb/s prema opsega od strane mobilne slube za IMT sisteme zavisi prije
korisniku u uslovima mobilnosti), poveavaju se i zahtjevi za svega od ishoda procesa digitalizacije TV radio-difuzije i
resursima u pogledu radio-frekvencijskog spektra opredjeljenja svake drave da li da tzv. "digitalnu dividendu"
neophodnog za dalji razvoj IMT sistema. Prema ITU-R opredijeli za IMT sisteme. Osim toga, neophodno je
analizama, pretpostavljene potrebe za razvoj IMT sistema do definisati regulatorne i tehnike mehanizme zatite radio-
2015. godine iznose ukupno 1300 MHz, a do 2020. godine difuznih stanica od interferencije baznih stanica IMT mrea.
ak 1720 MHz spektra u scenariju vieg trita [3], [4]. Zbog
propagacionih karakteristika, za pristupni dio mobilnih Opsezi 880-960 MHz, 1710-1880 MHz, 1900-2170 MHz
komunikacionih mrea poeljni su opsezi izmeu 400 MHz i i 2500-2690 MHz su bili i ranije namijenjeni mobilnoj radio
5 GHz. Ima li se na umu da se upravo ovi opsezi intenzivno slubi i, kao to je poznato, u njima rade mobilne mree
koriste od strane drugih radio slubi, pitanje spektra postaje druge i tree generacije. Upotreba ovih opsega od strane IMT
znaajno sloenije. sistema je izvjesna (u zadnja dva opsega ve rade IMT-2000
mree), samo je pitanje trenutka kada e komercijalna
Uviajui ozbiljnost ovog izazova ITU-R je na Svjetskoj raunica pokazati da je isplativo zamijeniti stare tehnologije
radiokomunikacionoj konferenciji odranoj 2007. godine novim u ovim opsezima (spectrum refarming).
(WRC-07) alocirao dodatni spektar u opsezima 450-470
MHz, 790-862 MHz, 2300-2400 MHz i 3400-3600 MHz (za Opseg 3400-3600 MHz trenutno se koristi od strane
ITU Region 1) za mobilnu radio slubu na primarnoj osnovi i fiksne slube za irokopojasne beine pristupne mree
identifikovao ukupno osam opsega za upotrebu od strane (BWA - Broadband Wireless Access) i njihova upotreba od
IMT sistema. U Tabeli 1 je dat pregled opsega koji su na strane IMT sistema je izvjesna.
WRC-07 identifikovani za IMT sisteme. Frekvencijski
aranmani za implementaciju zemaljske komponenete IMT Naravno, prije implementacije IMT sistema u bilo kom
sistema u opsezima koji su u tebeli namjene ITU-R opsegu neophodno je sprovesti studije o mogunostima
Pravilnika o radiokomunikacijama (ITU-R Radio korienja istog, odnosno susjednih opsega od strane tih
Regulations) identifikovani za IMT opisani su u [5]. sistema i sistema ostalih primarnih slubi.
107
- unaprijeeni vrni protoci da bi se podrali napredni Korak 3: Podnoenje/prijem predloga za tehnologiju
servisi i aplikacije (100 Mb/s za visoku i 1 Gb/s za radio interfejsa U ovom koraku eksterne organizacije
nisku mobilnost). Radnoj grupi 5D podnose predloge za IMT-Advanced
tehnologiju radio interfejsa sa izvjetajem o rezultatima
U cilju realizacije opisanog koncepta i ispunjenja optih inicijalne evaluacije.
zahtjeva definisani su tehniki zahtjevi za IMT-Advanced
radio interfejs [8], koji su objedinjeni u Tabeli 2. Korak 4: Evaluacija kandidata za tehnologiju radio
interfejsa od strane nezavisnih evaluacionih grupa
Tabela 2. IMT-Advanced tehniki zahtjevi Registrovane evaluacione grupe vre evaluaciju predloenih
RIT ili SRIT kandidata shodno uputstvima, kriterijumima i
Testno Spektralna Spektralna test modelima definisanim u [11] i [12] i dostavljaju
oktuenje efikasnost efikasnost na ivici izvjetaje o rezulatatima evaluacije Radnoj grupi 5D. Pri
(b/Hz/eliji) elije (b/Hz/eliji) tome, saradnja razliitih evaluacionih grupa je poeljna u
downlink uplink downlink uplink cilju jednoznanog shvatanja zahtjeva, evaluacionih scenarija
Unutra 3 2,25 0,1 0,07 i postizanja konsenzusa o nekom predlogu.
Miktoelija 2,6 1,8 0,075 0,05
Urbano 2,2 1,4 0,06 0,03
Velika brzina 1,1 0,7 0,04 0,015 ITU-R van ITU-R
108
kvalifikovanom RIT ili SRIT i ide u sljedei korak. Svi postizanje ovih ciljeva imaju nacionalna regulatorna tijela.
predlagai, raunajui i one iji predlozi nijesu ispunili
minimalne tehnike zahtjeve, mogu ponoviti neki od Proces standardizacije tehnologije radio interfejsa za
prethodna dva koraka u cilju dopune, izmjene ili pojanjenja IMT-Advanced sisteme je poeo u martu 2008. godine
predloenih rjeenja. slanjem cirkularnog pisma od strane Radiokomunikacionog
biroa (Korak 1). Predlozi za IMT-Advanced RIT
Korak 7: Razmatranje rezultata evaluacije, postizanje predstavljeni su Radnoj grupi 5D u oktobru 2009. godine,
konsenzusa i donoenje odluke Radna grupa 5D u ovom zajedno sa evaluacionim izvjetajima predlagaa (Koraci 2 i
koraku razmatra rezultate evaluacije tehnologija radio 3). Svoje predloge su dostavili 3GPP (LTE-Advanced
interfejsa koje su prole prethodni korak i donosi se odluka. zasnovan na rjeenjima iz LTE Rel. 8) i IEEE (802.16m
Tei se konsenzusu sa ciljem da se postigne globalna zasnovan na 802.16-2009). U osnovi oba predloena rjeenja
tehnoloka harmonizacija i obezbijedi iroka podrka je radio interfejs zasnovan na OFDMA, koji uz primjenu
industrije, to moe dovesti do grupisanja nekoliko tehnika za unapreenje performansi prenosa kao to su
tehnologija ili do modifikacije nekih predloga, ukoliko se na napredni algoritmi kodiranja, napredni postupci digitalne
taj nain dobija RIT ili SRIT koje bolje zadovoljavanju IMT- obrade signala, upotreba vie antena na predaji i prijemu
Advanced ciljeve. (MIMO), kooperativni radio na bazi relejnog prenosa i sl. ima
potencijal da ispuni stroge IMT-Advanced zahtjeve.
Korak 8: Razvoj preporuka za radio interfejs Na bazi
rezultata dobijenih u Koraku 7, ITU-R razvija set preporuka U junu 2010. godine je okonan proces eksterne
kojima se specificira tehnologija radio interfejsa za zemaljsku evaluacije (Korak 4), a Koraci 5, 6 i 7 kompletirani su u
komponentu IMT-Advanced sistema, a koje su dovoljno oktobru 2010. godine. Kompletan proces (Koraci 1-8) bie
detaljne da omogue funkcionalnu kompatibilnost i zavren na sastanku Radne grupe 5D planiranom za februar
kompatibilnost opreme irom svijeta, ukljuujui i 2011. godine.
meunarodni roaming.
109
Informacione tehnologije IT'11
110
Memoriju Mifare 1K kartice ini EEPROM veliine 1KB.
Na slici 2. dat je blok dijagram EEPROM-a kartice.
111
uspjenom zavretku upisa glavna froma programa izgleda
kao na slici 8.
Aplikacija ima dva reima rada, i to: Sl. 8. Izgled glavne forma nakon uspjenog upisivanja
upisivanje fingerprinta korisnika u Mifare 1K karticu fingrtprint-a u memoriju Mifare 1K kartice.
(opcija 2 na glavnom prozoru aplikacije) i
uporeivanje fingerprinta korisnika sa fingerprintom iz Nakon odabira opcije 1 na glavnom prozoru, aplikacija
Mifare 1K kartice (opcija 1 na glavnom prozoru radi u reimu uporeivanja korisnikovog fingerprinta sa
aplikacije). fingerprintom iz Mifare 1K kartice. Uporeivanje poinje
Da bi se upisao korisnikov fingerprint u karticu, potrebno unoenjem kartice u polje itaa. Najprije se oitava
je, kartica unijeti u polje itanja itaa (Slika 6). fingerprint iz kartice. Proces oitavanja kartice u trenutnoj
verziji traje oko 2.5 sekundi. Nakon uspjenog oitanja
kartice aktivira se ita otiska prsta i u odgovarajuem tekst
polju se ispisuje poruka poziva korisniku da spusti prst na
ita. Nakon uspjenog skeniranja prsta, program vri
uporeivanje dobijenog fingerprinta i fingerprinta proitanog
iz kartice. Na osnovu rezultata uporeivanja, ispisuju se
poruke Otisak je verifikovan (OTISCI SE POKLAPAJU)!,
kao na slici 9, odnosno Verifikacija nije prosla (Otisci se
NE poklapaju)!!!.
3. ZAKLJUAK
112
obuhvata PC aplikacija. Na taj nai bi se pojednostavila [2] Nedjeljko Leki, Zoran Mijanovi, Rada Dragovi
upotreba sistema i proirilo podruje primjene. Ivanovi, Radovan Stojanovi, Off line Mifare System
za kontrolu pristupa, ETRAN, Budva, jun 2005.
[1] Mifare Standard Card IC MF1 IC S50, Philips [4] Mifare MF RC531, ISO 14443A Reader IC, Philips
Semiconductors Gratkom GmbH, Mikron-Weg, A-8101 Semiconductors Gratkom GmbH, Mikron-Weg, A-8101
Gratkom, Austria Gratkom, Austria.
[5] http://www.suprema.co.za
113
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U odnosu na mobilne radio-sisteme tree generacije (3G), LTE predstavlja znaajan
korak naprijed, ostvaruju se znatno bolje performanse u pogledu brzine prenosa, kapaciteta,
spektralne efikasnosti i kanjenja. Jedan od kljunih elemenata u LTE-u predstavljaju MIMO
tehnike. MIMO sistemi se mogu ire klasifikovati na: SU-MIMO, MU-MIMO i multicell MIMO. U
ovom radu je dat pregled SU-MIMO tehnika koje se koriste u LTE-u. Opisane su SU-MIMO
tehnike kojima se postie vea pouzdanost sistema, odnosno postupci za ostvarivanje prostornog
diversity-ja, kao i tehnie kojima se vri prostorno multipleksiranje.
Abstract - LTE significantly improves performance of the third generation mobile radio-systems.
In comparison with 3G systems, increased data rate, capacity, spectrum efficiency and reduced
latency are achieved. MIMO techniques represent one of the key elements in LTE. MIMO systems
can be classified into SU-MIMO, MU-MIMO and multicell MIMO. In this paper, SU-MIMO
techniques in LTE, are described. The SU-MIMO solutions that improve reliability of the system,
i.e. spatial diversity, and techniques for spatial multiplexing are presented.
114
bijelog Gauss-ovog uma (AWGN Additive White x(0) x(1)*
Gaussian Noise). X2 (2)
x(1) x(0)*
Usled multipath propagacije, tj. zbog pristizanja
viestrukih replika prenoenog signala na mjesto prijema iz U kodnoj matrici X 2 , vrste predstavljaju simbole koji se
razliitih pravaca, razliito oslabljenih i sa razliitim
alju sa pojedinih antena, dok kolone ine simboli koji se
vremenom propagacije, dolazi do brzih fluktuacija anvelope
prenose na dva susjedna podnosioca. Ukoliko se razmatra
prijemnog signala. Mogui su nagli padovi anvelope
sluaj sa jednom prijemnom antenom tada se prijemni signal
primljenog signala u odnosu na njegovu srednju vrijednost, T
to moe znaajno da degradira performanse sistema. Vea na dva susjedna podnosioca, y y0 (0) y0 (1) , moe
pouzdanost linka se postie obezbjeivanjem viestrukih predstaviti izrazom:
kopija iste informacije, kroz putanje sa nekorelisanim
fedinzima, ime se smanjuje vjerovatnoa istovremenih
dubokih padova snage pojedinih replika. Broj nezavisnih y x x1 h0 n0
y 0 0 (3)
replika iste informacije na prijemu se definie kao red y1 x1 x0 h1 n1
diversity-ja. U MIMO sistemima sa M t predajnih i M r
prijemnih antena, maksimalan red prostornog diversity-ja Uzimajui konjugovano kompleksnu vrijednost druge vrste u
iznosi M t M r . prethodnom izrazu, dobija se:
x
2
2 2
x arg min r h0 h1 (6)
x
115
SFBC-FSTD kodiranje za etiri predajne antene je dat na LTE LTE-A
slici 2. Do 4 Do 8
SU-MIMO DL
podtoka podtokova
1 Do 4
SU-MIMO UL
podtok podtoka
116
razliit simbol iz alfabeta veliine , tada ML detekcija SFBC kodova u kombinaciji sa FSTD, radi postizanja boljih
performansi sistema. Kako se u LTE-u za ostvarivanje
zahtjeva pretragu nad svim moguim vektorima ulaznih
Mt prostornog multipleksa koriste open loop i closed loop
simola, . Ovakva kompleksnost detekcije je i za mali transmisioni moduli, dat je i pregled tehnika prostornog
broj predajnih antena veoma velika. Najee korieni multipleksiranja u sluaju poznavanja kanala na predajnoj
prijemnici su sa ZF (Zero Forcing) ili MMSE (Minimum strani i u sluaju kada informacije o kanalu na predajnoj
Mean Square Error) detekcijom, [16]. strani nema.
117
Informacione tehnologije IT'11
Naponske jednaine asinhrone maine izvedene uz Matematiki model trofaznog dvostepenog invertora,
pretpostavke linearnosti magnetskog kola i idealne izveden je uz uslov konstantnosti prosjenog fluksa napajane
sinusoidalne raspodjele namota statora i rotora, prema [1] i maine u toku jednog sampling perioda Ts. Ne ulazei u
[2], su: detalje izvodjenja navode se, prema [3], obrasci za
izraunavanje vremena primjene aktivnih i nultih vektora:
vds ids d ds 0 -1 ds
vqs Rs iqs dt qs e 1 0 qs (1)
T1 Ts ma sin n n 1, 2,..., 6 (7)
3
0 idr d dr 0 -1 dr
0 Rr iqr dt qr ( e - r ) 1 0 qr (2)
n 1
T2 Ts ma sin n 1, 2,..., 6 (8)
3
ids
ds Ls 0 Lm 0 iqs Vref
qs 0 (3) ma (9)
Ls 0 Lm idr Vdc
iqr 3
118
dobijaju se jednaine pogodne za analizu rotorskim fluksom (12) i (13), a direktna i poprena komponenta stacionarnog
voenog upravljanja asinhronom mainom u sinhronom napona na osnovu (15) i (16).
referentnom sistemu [4], [5]. Kada direktnu komponentu
rotorskog fluksa poklopimo po pravcu i smjeru sa direktnom 4. TRANSFORMACIJA VARIJABLI STANJA
osom sinhronog referentnog sistema, dobija se stacionarni
reim rada. Za takav rad varijable stanja su konstantne Za transformaciju varijabli stanja iz simetrinog
veliine, njihovi izvodi su jednki nuli pa se dobijaju trofaznog sistema u dvofazni sistem koriste transformacione
stacionarne jednaine rada vektorski upravljane asinhrone jednaine:
maine. Iz postavljenih uslova slijede jednaine za
stacionarni rad vektorski upravljanog asinhronog motora. 1 1
v 2 1 v a
Na osnovu vrednosti rotorskog fluksa za datu mainu 2 2
v (19)
dobijamo direktnu komponentu struje statora: v 3 3 3 b
0 2
2 v c
ids 0 r 0 (11) Gdeje su va,vb,vc veliine u trofaznom a v, v veliine u
Lm
dvofaznom nepokretnom sistemu.
dok je brzina rotora, u stacionarnom radu, jednaka gdje su vd, vq veliine u rotirajuem sistemu a ugao koji
referentnoj brzini. Zato se stacionarna brzina rotora dobija pree sistem koji rotira promjenljivom ugaonom brzinom.
kao zbir stacionarnog klizanja i referentne brzine rotora:
Iz navedenih transformacija jednostavno se dobijaju
inverzne transformacije.
e0 r 0 sl 0 (13)
119
modela. Ukupan model sistema simulira rad sistema u otvorenoj
Jednaine od (11) do (18) ine osnov submodela petlji i prikazan je na sl. 4.
upravljanja odravanjem konstantnog odnosa napona
napajanja i frekvencije. Njihovim modelovanjem se, za
zadane referentne veliine, na izlazu upravljakog bloka 6. REZULTATI
dobijaju komandni naponi. Komutacione elije su
modelovane tako da rade u stanju neprekidnog provoenja. Dobijeni model prua iroke mogunosti za simulaciju
rada elektromotornog pogona. Ovdje e biti prikazan
Jednaine (7) do (10) slue za modelovanje trofaznog modulacioni signal invertora za sluajeve kada je parametar
invertora na sl. 2., tako to se izlazni invertorski napon k=0, 0.5 i 1, kao i izlazni napon invertora, struje statora i
modulie pomou PWM primjenom prostornog vektora rotora, referentni i elektromagnetski moment, brzine rotora,
upravljakog napona. Ovim postupkom se na izlazu dobija rotorskog fluksa i referentna brzina.
invertorski napon kojim se napaja asinhrona maina.
Na sl. 5. prikazan je izlazni napon invertora tokom
poveanja brzine motora, zbog ega se uoava jasno
poveanje frekvencije i amplitude napona napajanja kod
ouvanja odnosa V/f .
maine na sl 3.
Trofazne izlazne veliine modela su: izlazni napon
invertora, struje statora i rotora, referentni i elektromagnetski
moment, referentna i stvarna brzina rotora i brzina rotorskog
fluksa.
sl. 6. Struje statora
sl. 8. Momenti elektromagnetski Te i opterecenja Tl
120
Na sl. 9. prikazane su brzina rotora, referentna brzina i moe simulirati motorski i generatorski reim rada
brzina rotorskog fluksa. promjenom znaka mehanikog momenta i klizanja.
LITERATURA
121
Informacione tehnologije IT'11
122
metodologijom se troi vie vremena u izradu softvera, koji Programeri rade zajedno kako bi dali jedni drugima
radi ono to kupac eli, umjesto izrade sveobuhvatne povratne informacije o najboljem nainu za
dokumentacije. Na alost, u Crnoj Gori i dalje je zastupljena implementaciju korisnikih zahtjeva.
praksa da imamo to veu dokumentaciju koja u veini Potovanje (respect) postoji izmeu lanova
sluajeva ne predstavlja nita. programerskog tima na osnovu vanosti
Metodi agilnog razvoja softvera sadre manje dokumentacije komunikacije i povratnih informacija.
nego drugi metodi, to je meta kritiara koji smatraju to
velikim nedostatkom metodologije. Drugim rijeima, Metoda XP se po svojim karakteristikama razlikuje od drugih
primarno mjerilo uspjeha i napredovanja je softver koji radi metoda. Najbolje je uporediti je sa slagalicom, jer ona tek
ispravno poslije sva ke iteracije . Svi lanovi tima za razvoj kombinacijom svih djelova stvara potpunu sliku.
softverskih projekata su usredsreeni na zajedniki rad sa Najznaajniji dijelovi ove slagalice su: Cio tim, Igra
naruiocem umjesto na proces ugovaranja kao to je sluaj planiranja, Male verzije softvera, Testiranje, Metafore,
kod drugih metodologija. Naruilac se ukljuuje u kljune Jednostavan dizajn, Refaktoring, Programiranje,
aspekte procesa razvoja softvera. [1] [2] Programiranje u paru, Kod je zajednika svojina,
U praksi je esta pojava mijenjanja zahtjeva naruioca u toku Kontinualna integracija, Standardi kodiranja, Ustaljeni
same izrade softvera, to je posljedica novih korisnikih tempo. Dijelovi ove slagalice predstavljaju 12 vjetina po
zahtjeva kao i potreba da se to bolje i potpunije odgovori kojima je poznata XP metodologija u softverskom
potrebama na tritu (Slika 1). Uvoenje fleksibilnosti u inenjerstvu. [3]
proces razvoja agilne metode prua mogunost da naruioci
softvera mijenjaju svoje zahtjeve u ranim i kasnim fazama
ciklusa razvoja softvera a da razvojni timovi uspjeno mogu
odgovoriti promijenjenim i/ili dodadtnim zahtjevima.
123
morao navesti potekoe koje je imao u radu, kao i uestovati se uvijek koristi sve dok ona ispunjava postojee zahtjeve
u procjeni rada drugog tima. korisnika. Praksa refaktoring-a (moderno ime za
Na osnovu standardnih faza softverskih projekata [5] restruktuiranje postojeeg rjeenja/dijela rjeenja)
ustanovljeni su sljedei kriterijumi za procjenu razlike obezbjeuje da dizajn bude po najvein standardima. Za
izmeu XP i tradicionalne metodologije: i) Planiranje; ii) razliku od tradicionalne metodologije gdje se od programera
Dizajn; iii) Kodiranje; iv) Testiranje; v) Integracija; vi) oekuje da predvide budue potrebe i da s toga, proizvode
Odravanje. komplikovanije dizajne, programeri u XP metodologiji treba
Procjena svih aspekata uspjenosti projekta je obavljena da slijede praksu jednostavnog dizajna i urade
pridruivanjem odreenog broja poena svakom od najjednosvniju stvar koja e moi da radi bez brige za
kriterijuma. Skala je napravljena relativno, uzimajui u obzir budue zahtjeve, jer se oni vremenom svakako mijenjaju.Kod
da je projekat sa bolje ostvarenim kriterijumom dobijao 10, a XP nije potrebno kreirati obimnu propratnu dokumentaciju,
projekat sa loije ostvarenim kriterijumom dobijao kao ni dijagrame, to nije sluaj kod tradicionalne
proporcionalne poene. Za deset kriterijuma ocjenjivanja metodologije. [5] Svi navedeni razlozi jednostavnosti dizajna
maksimalno je moglo da se prikupi 60 poena. Ukupan broj i propratne dokumentacije su i od strane lanova tima
poena je predstavljen u tabeli 1. ocijenjene kao prednosti primjene XP metodologije.
124
vrijeme, to za tradicionalnu metodologije ne moe da se pojaava tempo tradicionalnog razvoja, to prouzrokuje
garantuje. [7] davanje malih verzija u periodu od 2-3 nedelje. Na kraju
Funkcionalni testovi se izvravaju u obije metodologije, oni svake verzije, korisnik pregleda meuproizvod, identifikuje
se u principu u klasinoj metodologiji zasnivaju na nedostatke i podeava dalje zahtjeve to je na kraju
sopstvenoj procjeni programera u kojoj mjeri je zadatak rezultiralo i znatno boljom ocjenom lanova tima u
zavren, dok se u XP metodologiji zasniva na sluajevima- poredbenoj analizi. [8]
scenarijima korisnika. Kada funkcionalni test-sluaj uspjeno
proe, moe se smatrati da je specifikovana funkcionalnost 5.6 ODRAVANJE
dobro implementirana. Da bi se mogla izvriti poredbena
analiza navedene dvije metodologije, programeri iz prvog Na fazu odravanja softvera XP primjenjuje tehniku
tima (koji bi sami za sebe definisali testove) su ukljueni da refaktoring. Refaktoring je proces unapreenja strukture koda
zajedno sa korisnicima definiu testove. Programeri drugog uz odravanje (ne unapreenje) njegove funkcije. XP se
tima su se, ukoliko ele, mogli prikljuiti, ali po principima zalae i zagovara refaktoring koda stalno i eksplicitno. Ovo je
XP metodologije to ne bi trebalo da bude uobiajeno, jer svi tehnika za unapreenje dizajna na postojeoj osnovi koda.
testovi treba da budu definisani iskljuivo od starne krajnjih Njegova sutina je u tome to se primjenjuje serija manjih
korisnika. transformacija ponaanja koje poboljavaju strukturu koda.
Kompletnost projekta je zasnovana na procentu Kad se ovo radi u manjim koracima smanjuje se rizik
funkcionalnih test skuajeva koji su uspjeno zavreni. U uvoenja greki. Tradicionalna metodologija podrava
sluaju primjene XP metodologije, potrebno je definisati i refactoring uz obavezno korenje plana refaktorisanja prema
testovi za testiranje koda prije nego se napravi kod za softver. dokumentaciji koju prilau uz softver, dok XP radi na
Ovi automatizovani testovi se dodaju na osnovni kod. Prije standardizovan nain po metodologiji korienjem
nego to program moe da integrie svoj kod u osnovni kod, odgovarajuih alata. [9]
svi sopstveni testovi sluajeva moraju biti u potpunosti
ispunjeni, kao i svaki test koji je ikada napisan na osnovnom 6. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
kodu. Ovim se obezbjeuje da novi kod implementira novu
funkcionalnost bez razbijanja bilo ijeg drugog koda. Iako je opisana analiza pokazala prednosti i nadmonost
Nije dovoljno samo napisati testove, potrebno ih je pokrenuti. primjene XP metodologije, ipak se mora naglasiti da je
U tradicionalnoj metodologiji se eka kompletiranje cijelog tradicionalni model bolje koristiti kod projekata koji su jasni i
koda softvera nakon ega slijedi testiranje. Meutim, u XP nisu podloni promjenama u toku razvoja (npr. projekti
metodologiji, testovi jedinica se svi sakupljaju zajedno i odbrane) kao i za projekte migracije, kod kojih su zahtjevi
svaki put kad programer kao lan tima zavri neki dio koda, isti ali se mijenja platforma ili jezik. Protivnici smatraju da su
svaki pojedinani test se mora pravilno pokrenuti ime se agilne metodologije (a prije svega XP) zapravo poziv na ad-
odmah dobija povratna informacija o uspjenosti kreiranog hoc razvoj bez discipline, reda i plana, bez modelovanja, bez
dijela koda. Programeru je u interesu da koristi odgovarajue rada na arhitekturi, dok autori agilnih metodologija
automatizovane testne okvire, npr. JUnit ili TestNG [7] [8], odgovaraju da je poseban akcenat na testiranju, vidljivosti
da bi kontrolisao i pojednostavio zadatak ponovljenog rezultata i stalnom poboljanju programskog koda
testiranja i stalne integracije. Pored toga, ovi testovi pruaju (refactoring) to ne dovodi do zamjerki koje im se pripusju.
nemjerljivu pomo prije svega za poboljanje samog dizajna
softvera. LITERATURA
Iako su u sluaju XP metodologije testovi znatno obimniji,
ipak su lanovi oba tima ocijenili kao izuzetnu prednost koja [1] http://agilemanifesto.org/
vodi ka obezbjeenju svih zahtijevanih funkcionalnosti uz [2] A. Cockburn, "Agile Software Development ",
konstantno testiranje ispunjenja istih.
Highsmith Series Editors, August 2002
5.5 INTEGRACIJA [3] http://www.extremeprogramming.org/
[4] http://www.threeriversinstitute.org/blog
Kada je u pitanju integracija softvera, kod tradicionalne [5] J.J. Marciniak, J.Wiley, Walt Scacchi, "Process Models
metodologije integracija se obavlja na kraju izrade svih in Software Engineering", Institute for Software
modula i sklapanje u jedan projekat. Kod te metodologije Research, University of California, Irvine, April 2003
postoji problem prilikom integracije modula, jer neki moduli [6] A. Blandin, A. Arkin, K. Visco, "Java Coding Standard"
nijesu adekvatno kreirani zbog nepotovanja standarda, a i
, Intalio, Inc, March 15, 2002
greke su esto prisutne. Kada je rije o timu koji koristi XP,
projekat se nadograuje i integrie nekoliko puta na dan; u [7] P. K. Gorakavi, "Test Driven Development in Extreme
najmanjem sluaju, sve izmjene se integriu u glavnu bazu Programming" , PM World today featured paper ,
koda, na integracionu mainu bar jednom dnevno. Kao December 2009
rezultat toga postoji veliki broj nadgradnji proizvoda svakog [8] http://www.io.com/~wazmo/papers/agile_testing_20030
dana koji se testiraju pridruenim test sluajevima. [7] 311.pdf
Odlika XP metodogije su male verzije koje predstavljaju [9] C. Poole, J.W.Huisman, "Using Extreme Programming
jednostavan sistem koji sadri koristan set karakteristika. Taj
in a Maintenance Environment", Iona Technologies,
set karaktersitika stavlja se u proizvodnju rano i u kratkim
ciklusima esto se aurira. Tako male verzije softvera je September 2003
relativno lako integrisati u cjelokupan softversi projekta. XP
125
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - Ulaskom u XXI vek nastupile su ogromne promene u nainu poslovanja, plasmanu
proizvoda i usluga kao i u komunikacionim tokovima izmeu trgovinskih organizacija i potroaa.
Zahvaljujui inovacijama, kroz ubrzani razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija, uticaj
tehnolokog progresa dovodi do diversifikovane ponude i novih komunikacionih mogunosti ime
trgovina postaje sve sloeniji mehanizam to zahteva primenu savremene tehnologije u
poslovanju. Trgovina se danas sve vie obavlja uz pomo elektronskih medija, dobijajui novi
oblik elektronske trgovine. Izloeni procesi promena podstakli su potrebu za razvojem i
implementacijom elektronske trgovine u Republici Srbiju.
Abstract - Entering the 21th century, large changes in the way of business, disposal of goods and
services, as well as in communication flows between commercial organizations and consumers
have appeared. Thanks to innovations, through the urban development of information and
communication technologies, the influence of technological progress has caused diversified offers
and new communication possibilities; therefore, trade becomes an increasing mechanism
requiring the application of modern business technology. Trade today is increasingly done by
means of electronic media, getting the new form of e-commerce. These processes of changes have
encouraged the need to develop and implement e-commerce in the Republic of Serbia.
126
Socioloki ivotni standard, ivotni stil stanovnitva, 396]. Navedene prepreke je mogue prevazii
nivo obrazovanosti, i ostali faktori koji imaju uticaj na sveobuhvatnim merama irenja informaciono-
usvajanje elektronske trgovine od strane stanovnitva. komunikacionih mrea, pogodnostima za domainstva kao i
subvencioniranjem privrednih organizacija u razvoju ove
Sagledavanjem ovih faktora obezbeuje se uvid u oblasti.
mogunosti implementacije elektronske trgovine i kreiranje
konkretnih strategija koje e dovesti do komparativnih Prvi pokazatelj informacione pismenosti koji je mogue
prednosti i koristi koje mogu imati pojedinci, trgovinske poboljati jeste posedovanje raunara kao osnovnog
organizacije, a samim tim i drava. Osnovne strategije rasta tehnikog sredstva koji ima najeu upotrebu kod pristupa
elektronske trgovine koje Republika Srbija mora da podri Internetu od kue, a samo posedovanje raunara je i uslov za
svojim merama su [1, pp. 66]: razvoja elektronske trgovine. Pokazatelji za Republiku Srbiju
Promocija proizvoda sa sve veom upotrebom ukazuju da broj raunara po domainstvu ima uzlazan tok u
Interneta pronalaze se novi nain promocije i plasmana prethodnih pet godina. U 2007. godine pokazatelji ukazuju
proizvoda; da 34% domainstva raspolau bar jednim raunarom [5, str.
Novi kanali marketinga implementacija elektronske 396]. Isti pokazatelj za 2010. godine ukazuje da vie od
trgovine podrazumeva povezanost finansijskih polovine domainstava raspolae raunarom i svakodnevno
institucija i prodavaca kao i razvoj bre dostave ga koristi. Ali, u poreenju sa pristupom Internetu, jo uvek
proizvoda; se ne moe rei da sva domainstva koja imaju raunar, isto
Direktne utede postiu se eliminisanjem posrednika; tako poseduju i Internet konekciju. Naime, od 50,4%
Usluge kupcu pored stalnog informisanja o domainstava sa raunarom 39% raunar koristi da bi
proizvodima i njihovoj upotrebi, takoe se obezbeuju i pristupilo Web-u [6, str. 14], odnosno 10% korisnika
post prodajne usluge, kao i negovanje odnosa sa raunara svoj PC koristi radi zabave, uenja i obavljanja
kupcima zahvaljujui elektronskoj komunikaciji; radnih zadataka od kue i u druge svrhe koje ne
Imid marke, organizacije ili drave Internet je podrazumevaju korienje Interneta.
vizuelni medij. Uz adekvatnu prezentaciju znaajno se
doprinosi kreiranju prepoznatljive i autentine slike o S druge strane, veem delu korisnika Interneta u
proizvodima, organizaciji, odnosno dravi. Republici Srbiji ova tehnologija obezbeuje da od kue
obave e-mail komunikaciju, dobiju nove informacije o robi i
Definisanje, odnosno odreivanje uspene strategije uslugama (i time lake obave kupovinu off-line), prelistavaju
elektronske trgovine svodi se na praenje dinaminog i itaju on-line izdanja novina i asopisa, pretrauju
okruenje sa posebnim akcentom na sagledavanje potreba informacije na Internetu u svrhu uenja, i sl. Iako sve banke,
kupaca kako bi se pronale metode za to bolje zadovoljenje kao faktor konkurentnosti, svojim korisnicima nude uslugu
njihovih potreba. Strategijskim pristupom razvoju Internet bankarstva, tek mali broj korisnika (8,8%) zaista
elektronske trgovine obezbeuje se osnov za implementaciju koristi Internet bankarstvo, od ega populacija izmeu 25 i
svih neophodnih segmenata za njeno funkcionisanje. Ovakav 34 godine najvie ima poverenja u ovakav vid usluga, a koji
pristup na nivou drave obezbedie irenje primene Internet su iz segmenta zaposlenih sa viim i visokim nivoom
tehnologije za implementaciju elektronske trgovine. Za obrazovanja [6, str. 29]. Ovaj pokazatelj moe ukazati i na
razvoj elektronske trgovine neophodna je spremnost situaciju u kupovini na Web-u, jer pretpostavka je da je
organizacija da obezbede i ulau u razvoj elektronske spremnost korienja bankarskih usluga reciprona
trgovine, a isto tako i usvajanje ove tehnologije od strane spremnosti korisnika ove tehnologije da obave i kupovinu na
stanovnitva. Web-u. S toga, moe se rei da je jo uvek nezadovoljavaju
nivo korienja bankarskih usluga, kupovine i plaanja na
Web-u u Republici Srbiji.
3. PRIMENA INTERNET TEHNOLOGIJE U
REPUBLICI SRBIJI KAO PREDUSLOV Istraivanja ukazuju da 12% trgovaca na malo koristi
RAZVOJA ELEKTRONSKE TRGOVINE Internet, 22% trgovaca na malo pokazuje spremnost da
postavi on-line prodavnicu na Internetu, dok 54% trgovaca
Podaci o broju korisnika Interneta na teritoriji Republike na malo eli da njihova prodaja ostane u tradicionalnim
Srbije i zemalja u okruenju pokazuju znaajno zaostajanje u osnovama [4, str. 123]. Kada je re o vrsti robe i usluga koje
informacionom razvoju. lanice Evropske unije vedska, se najee plasiraju putem Interneta na prvom mestu su
Holandija i Island imaju najvei pristup Internetu (92,5%, knjige, a znaajnu tranju imaju i sportski proizvodi, kune
88,6% i 97,6%), dok ovaj pokazatelj za Republiku Srbiju u potreptine, elektrini aparati, dok se najmanje korisnika
junu 2010. iznosi 55,9%, za Hrvatsku 50%, Makedoniju Interneta u Republici Srbiji jo uvek odluuje za kupovinu
51%, i Crnu Goru 44,1%, a u odnosu na neke od zemlja hrane i prehrambenih proizvoda. U pogledu polne strukture
Evropske unije u okruenju je na priblino istom nivou potroaa u Republici Srbiji, ene su znaajni kupci kunih
(Slovenija 64,8%, Maarska 61,8%, Bugarska 47,5%, i potreptina u domainstvu, dok gotovo celokupan promet na
Rumunija znatno ispod navedenog nivoa 35,5%) [7]. Web-u zabavnih aplikacija, igara i dodataka za igre obavlja
Osnovne prepreke u napretku u pogledu informacione muka populacija. Struktura robe koja se plasira pokazuje da
pismenosti i upotrebe Interneta ogledaju se u ivotnom osobe sa niim nivoom obrazovanosti imaju uee samo u
standardu stanovnitva i kvalitetu telekomunikacionih mrea, kupovini odee i sportskih proizvoda i proizvoda
obuenosti osoblja, neprilagoenosti softvera, i sl [5, str. farmaceutske industrije (40,7% odnosno 59,3%, u odnosu na
srednji nivo obrazovanosti 23,8% odnosno 5,6%, i vii i
127
visoki nivo obrazovanosti 10,4% odnosno 8,2%) [6, str. 47]. elektronskoj trgovini oko 200 elektronskih prodavnica
Veina kupaca na Internetu u Republici Srbiji svoje obavlja plasman i plaanje elektronski, pojedini trgovinski
poverenje daju domaim trgovcima, sa proverenim imenom, lanci imaju razvijeno elektronsko naruivanje proizvoda
upravo zbog rizika koji je prisutan kada je re o inostranim preko sajta uz ogranienja dostave, a odreeni nivo
elektronskim trgovcima, barijera u elektronskom plaanju i razvijenosti u Republici Srbiji ima segment turistikih
vremenu dostave naruenog proizvoda koje je znatno due usluga, kod rezervisanja i kupovine karata.
kada se kupuje iz inostranstva, kao i cene dostave koja esto
premauje cenu samog proizvoda. Izvesno je da elektronska trgovina ima perspektivu kroz
irenje pristupa Internetu kod stanovnitva i ulaganja u ovaj
inovativan nain plasmana kod organizacija. Gotova svaka
4. IMPLEMENTACIJA ELEKTRONSKE TRGOVINE organizacija koristi neki vid Interneta ili pak sprovodi
U REPUBLICI SRBIJI pasivnu strategiju elektronske trgovine postojanjem Web
prezentacija. Sa poveanjem broja korisnika Interneta, veom
Donoenjem Zakona o elektronskoj trgovini (29.05.2009., informisanou kupaca o nainu kupovine i plaanja,
Slubeni glasnik Republike Srbije, br 41-09) izgraen je kreiranjem interaktivnih elektronskih prodavnica, jaanjem
pravni i institucionalni okvir za razvoj i implementaciju poverenja u elektronsku trgovinu sprovoenjem Zakona o
elektronske trgovine u Republici Srbiji. Zadatak Vlade elektronskoj trgovini, obezbeuje se rast primene i
Republike je afirmacija i poveanje upravljanja znanjem kroz implementacija elektronske trgovine u Republici Srbiji.
intenzivnu edukaciju dravnih organa, organizacija i graana,
kako bi se stvorili preduslovi za pravno ureenje elektronske
trgovine i poveanje poverenja [5, str. 552]. Edukacijom 5. ZAKLJUAK
stanovnitva obezbeuje se osnova za upotrebu elektronske
trgovine, a konstantnim unapreenjem bezbedonosnih mera u Zahvaljujui implementaciji elektronske trgovine
plaanju poverenje u elektronsku trgovinu. Zakonska i obezbeuje se celokupna konkurentnost privrede Republike
etika pitanja koja se odnose na elektronsku trgovinu, a koje Srbije na globalnom tritu. Sagledavanjem ekonomskih,
drava mora obuhvatiti svojim pravnim aktima su [2, str. tehnolokih i sociolokih faktora mogu je uvid u
284]: pitanje privatnosti, pitanje intelektualnog vlasnitva, implementaciju elektronske trgovine i kreiranje konkretnih
neeljenih komercijalnih elektronskih poruka, pitanje strategija koje e dovesti do komparativnih prednosti i koristi
slobode govora, pitanje zatite potroaa i trgovaca, druga koje mogu imati pojedinci, trgovinske organizacije, a samim
zakonska pitanja (validnost ugovora, pravne nadlenosti u tim i Republika Srbija. Prepreke se prevazilaze
trgovini, politika ifrovanja i sl.). sveobuhvatnim merama irenja informaciono-
komunikacionih mrea, pogodnostima za domainstva kao i
Web prezentacije u Republici Srbiji na prvom mestu nude subvencioniranjem privrednih organizacija u razvoju ove
osnovne informacije o trgovinskim organizacijama, sa malim oblasti. Veina kupaca na Internetu u Republici Srbiji svoje
potencijalom razvoja elektronske prodaje. Sa pojavom poverenje daju domaim trgovcima, sa proverenim imenom,
Internet kartica koje izdaju banke obezbeen je uslov za upravo zbog rizika koji je prisutan kada je re o inostranim
prodaju i plaanje na mrei. Za implementaciju elektronske elektronskim trgovcima, barijera u elektronskom plaanju i
trgovine neophodno je obezbediti nesmetan i siguran protok vremenu dostave naruenog proizvoda koje je znatno due
finansijskih sredstava. Sigurnost sistema plaanja kada se kupuje iz inostranstva, kao i cena dostave koja esto
podrazumeva tehnike i zakonodavne uslove koje je premauje cenu samog proizvoda. Iz podataka o
neophodno sinhronizovati izmeu uesnika koji uspostavljaju informacionoj pismenosti u Republici Srbiji, korienju
pravne i poslovne odnose u elektronskoj trgovini. Pokazatelji Interneta u poslovne svrhe od strane organizacija, navikama
za Republiku Srbiju ukazuju da organizacije koja se bave u kupovini na Web-u, kao i prometu elektronske trgovine
elektronskom trgovinom u veoma malom broju obavljaju i moe se uvideti nedovoljna spremnost za implementaciju
on-line plaanja, to ukazuje na jo uvek nerazvijene veze elektronske trgovine, ali postojanje institucionalnog osnova
izmeu organizacija i bankarskih institucija. Vie od 60% za budui razvoj. Perspektiva primene i implementacije
trgovaca na malo i veliko u Srbiji obezbeuju pristup i elektronske trgovine u Republici Srbiji obezbeuje se
informisanje o njihovim proizvodima kroz on-line kataloge i poveanjem broja korisnika Interneta, veom informisanou
cenovnike proizvoda, a samo 20% obezbeuje i naruivanje kupaca o nainu kupovine plaanja, kreiranjem interaktivnih
samih proizvoda preko Web sajta [6, str. 104]. Iz iznetog elektronskih prodavnica i jaanjem poverenja u elektronsku
proizilazi nedovoljna spremnost za implementaciju trgovinu sprovoenjem Zakona o elektronskoj trgovini.
elektronske trgovine, ali postojanje institucionalnog osnova
za budui razvoj. LITERATURA
Promet elektronske trgovine u Republici Srbiji u
poslednjih pet godina je u neznatnom porastu, kao i u [1] E. Turban, Electronic commerce 2010, Pearson Prentice
zemljama u okruenju, i ne prelazi 10% ukupnog prometa, u Hall, New Jersey, pp. 66, 2010.
odnosu na SAD gde se oko 70% trgovine obavlja elektronski [2] J. Konar, Elektronska trgovina, Ekonomski fakultet
i zemalja Evropske unije gde je ona na nivou od oko 40% Subotica, Subotica, str. 284, 2008.
ukupnog prometa [3]. U Republici Srbiji je slabo razvijena [3] N. Markovi, Elektronska trgovina: Sluaj Srbija, Biznis i
B2B elektronska trgovina, dok je u pojedinim trino finansije, br. 44, jun 2008.
razvijenim zemljama B2B elektronska trgovina uslov
poslovanja privrednih organizacija. Kad je re o B2C
128
[4] S. Lovreta, J. Konar, G. Petkovi, Kanali marketinga - [6] Upotreba informaciono-komunikacione tehnologije u
trgovina i ostali kanali, Centar za izdavaku delatnost, Republici Srbiji, 2010., Republiki zavod za statistiku
Ekonomski fakulteta u Beogradu, str. 123, 2011. Srbije, Beograd, 2010.
[5] S. Lovreta, Strategija razvoja trgovine Republike Srbije, [7] www.internetworldstat.com, 19.01.2011.
Centar za izdavaku delatnost, Ekonomski fakulteta u
Beogradu, str. 550-552, 2009.
129
Informacione tehnologije IT'11
130
3. UCD PROCES portala primijenili smo UCD metodologiju koja se zasniva na
ISO 13407 standardu.
Internacionalni standard ISO 13407 [6] pod nazivom
Dizajn orjentisan na korisnike za interaktivne sisteme (ISO U poetnoj fazi izvrili smo specifikaciju konteksta
13407: Human-centred design process) opisuje nain za upotrebe sistema. U tom cilju potrebno je da se definiu
primjenu UCD-a u razvoju sistema. Ovaj standard definie korisnici sistema persone. Presone predstavljaju prototip
konceptualni model, odnosno aktivnosti koje je potrebno stvarnih korisnika. Opis persone obuhvata krau biografiju,
sprovesti u procesu razvoja interaktivnog sistema pri emu interesovanja kao i ciljeve koje persona eli da ostvari
nisu specificirane egzaktne metode koje se primjenjuju u upotrebom sistema. Persone koje su uestvovale u razvoju
razliitim fazama. interaktivnog dizajna portala za osobe iz Udruenja mladih sa
hendikepom Crne Gore.
Osnovni cilj razvoja Web portala za osobe sa hendikepom Slika 2. Prva verzija navigacionog sistema
je poboljanja mogunosti za pristup informacijama svim
ljudima sa hendikepom u Crnoj Gori. Kljuni zahtijevi u U toku analize i evaluacije prve verzije navigacionog
razvoju Web portala za osobe sa hendikepom su sistema korisnici ukljueni u razvoj portala (persone) iznijeli
pristupanost i upotrebljivost. Iz tog razloga u razvoju Web su zahtjev za proirenjem sadraja Web portala. Na osnovu
toga izvreno je proirenje sadraja i kreirana je druga -
131
konana verzija navigacionog sistema koji sadri sledee Na osnovu rezultata evaluacije i testiranja low-fi prototipa
oblasti: Poetna strana, O nama, Prava osoba sa kreirali smo prvu verziju hi-fi protipa Web portala (slika5.).
invaliditetom, Obrazovanje, Obavjetenje, Zdravlje, High-fi prototip je interaktivna digitalna verzija prototipa
Zaposlenje, Kultura i umjetnost, Smostalni ivot, koja sadri mnogo vie detalja i omoguava analizu
Organizacija osoba sa invaliditetom, Pristupanost, interakcije izmeu korisnika i sistema.
Informacije, Zabava, Forum i Kontakt (slika 3).
6. ZAKLJUAK
132
Kljuni zahtijevi u razvoju Web portala za osobe sa [5] C. Abras, D. Maloney-Krichmar, J Preece: User-
hendikepom su pristupanost i upotrebljivost. U cilju Centered Design. In Bainbridge, W. Encyclopedia of
postizanja upotrebljivosti Web portala u razvoju smo koristili Human-Computer Interaction. Thousand Oaks: Sage
UCD metodologiju koja se zasniva na ISO 13407 standardu. Publications, 2004.
Primjena UCD metodologije omoguila je brz razvoj
prototipa, uklanjanje greaka u ranim fazama razvoja i [6] ISO / IEC. 13407 Human-Centred Design Processes for
kreiranje korisnikog interfejsa koji je upotrebljiv za osobe sa Interactive Systems, ISO/IEC 13407: 1999 (E),
hendikepom. Upotrebljivost je vaan faktor u postizanju 1999.
kvaliteta proizvoda, pa u tom smislu ukljuivanje korisnika u
rane faze razvoja, odnosno primjena UCD metodologije ima [7] N. Bevan: Quality and usability: a new framework. In:
kljunu ulogu. Achieving software product quality, van Veenendaal, E,
and McMullan, J (eds) Tutein Nolthenius, Netherlands,
LITERATURA 2007.
[1] Europes e inclusion policy, preuzeto sa [8] N. Bevan and M. Azuma :Quality in use: Incorporating
http://ec.europa.eu/information_society/activities/einclus human factors into the software engineering lifecycle. In:
ion/policy/index_en.htm, 03.02.2011. Proceedings of the Third IEEE International Software
Engineering Standards, 1997.
[2] Henry, S.L. "Understanding Web Accessibility",
Constructing Accessible Websites. Birmingham, UK: [9] Symposium and Forum (ISESS97), ISO/IEC CD 9126-1
glasshaus, 2006. Software quality characteristics and metrics - Part 1:
Quality characteristics and sub-characteristics. , pp 169-
[3] W3C Web Content Accessibility Guidelines (WCAG), 179, 1997.
http://www.w3.org/WAI/intro/wcag.php
[10] Mock-up model, preuzeto sa http://www.interaction-
[4] International Organization for Standardization ISO 9241- design.org/encyclopedia/mock-ups.html, 26.10.2010.
11. Ergonomic Requirements for Office Work with
Visual Display Terminals, Part 11: Guidance on [11] Web sajt projekta Portal za osobe sa hendikepom
Usability, 1998. https://sites.google.com/site/invalidnostispecijalnepotreb
e/
133
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj Modeliranje disperzije vazdunih polutanata vaan je sastavni dio studije uticaja
industrijskih postrojenja na okolinu, kao i postupak za kontinuirano procjenjivanje nivoa
zagaenosti sa stanovita uticaja na okolinu i ovjekovo zdravlje. Dim koji se emituje iz
industrijskih dimnjaka u atmosferu je klasian sluaj koji izaziva zagaenje vazduha. Proces
rasprostiranja dima presudno zavisi od atmosferske okoline, meteorolokih uslova, emisionih
parametara, kao to su atmosferska stratifikacija, inicijalni impuls emisije i temperature, pravac
vjetra i brzina, kao i od turbulentnog ponaanja. U radu je prikazan analitiki Gaussov model za
dijagnozu i prognozu disperzije vazdunih polutanata iz industrijskih izvora takastog tipa.
Simulacioni model je implementiran u MATLABu. Uticaj razliitih parametara kao to su klase
atmosferske stabilnosti i brzina vjetra su uzeti u obzir.
Abstract Dispersion modeling of air pollutants is an important part of impact studies of
industrial plants on the environment, as well as procedures for continuous assessment of pollution
levels from the point of impact on the environment and human health. Smoke that is emitted from
industrial chimneys into the atmosphere is a classic case of causing air pollution. The process of
propagation of smoke definitely depends on the atmospheric environment, meteorological
conditions, emission parameters, such as atmospheric stratification, the initial pulse emission and
temperature, wind direction and speed, and turbulent behavior. The paper presents an analytical
Gaussian model for diagnosis and prognosis of the dispersion of air pollutants from industrial
sources. A simulation model is implemented in MATLAB programming. The influence of different
parameters such as atmospheric stability class and wind speed are considered.
134
modela, postoji nekoliko varijanti koje su posebno y: poprena udaljenost od ose dimne perjanice, (m),
dizajnirane za jedinstvene situacije, kao to su hemijske H: efektivna visina dimnjaka na udaljenosti x od
transformacije i za gasove tee od vazduha. Matematiki dimnjaka, (m), H = hs + h
modeli ukljuuju jednostavne i sofisticirane modele koji y: standardna devijacija koncentracije emitovane
opisuju procese u vie detalja. Ovi modeli zahtijevaju vie supstance u horizontalnom smjeru na udaljenosti x od
resursa, strunost podeavanja, pokretanje i tumaenje izlaza. dimnjaka, (m),
Postoji irok spektar modela i tipova sloenosti koji mogu z: standardna devijacija u vertikalnom smjeru, (m).
biti podijeljeni u tri klase: screening, rafinirane i napredne. Treba napomenuti da je ovo uproteni model. U
Screening modeli su jednostavan i brz nain da se sloenijem sluaju se izraunava h uzimajui u obzir brzinu
procijeni "najgori sluaj" koncentracije koja se moe dima na izlazu iz dimnjaka, njegov popreni presek, ubrzanje
eventualno desiti za datu emisiju. Oni ne zahtijevaju zemljine tee, temperaturu polutanta neposredno po izlasku i
specifine meteoroloke podatake za pojedine lokacije, po spoljnu temperaturu. Takodje, u jednaini se ne uzima efekat
satu, kao ulaz, ve su ugraeni meteoroloki podaci matrica refleksije od povrine zemlje u kojem sluaju se dodaje jo
koje predstavljaju spektar razliitih kombinacija jedan eksponencijalni lan po principu ogledanja [2].
meteorolokih uslova koji bi se mogli eventualno desiti.
Rafinirani modeli ukljuuju detaljniji tretman
atmosferskih procesa, zahtijevaju vie ulaznih podataka, i
obezbjeuju prostor i vrijeme raspodjele koncentracije (ili
taloenja). Rafinirani modeli ukljuuju vie realizma (fizike i
meteorolokih unosa) u cilju predvianja koja su specifina
za lokaciju i blii su realnosti (teoriji) od screening modela
predvianja.
Napredni modeli ukljuuju sveobuhvatne tretmane za
meteorologiju, emisiju i hemiju i zahtijevaju znaajnu
ekspertizu i resurse raunara za podeavanja, pokretanje i
interpretaciju rezultata.
Osim toga, modeli se dijele s obzirom na dalekosenost.
Tako se za modelovanje regionalne disperzije (domet do
1000 km) koriste Eulerov ili Lagrangeov model, dok se za
modelovanje lokalne disperzije (domet 50 -100 km) koristi
Gaussov model disperzije.
Za modelovanje lokalne disperzije-do 100 km od izvora -
koristi se Gaussov model disperzije. U Gaussovom modelu Slika 1 : Izgled zvonastog oblika raspodjele koncentracija u
pretpostavlja se da supstance koje se emituju ne uestvuju u poprenom presjeku na nekoj nizstrujnoj udaljenosti od
hemijskim reakcijama u atmosferi, da su iz izvora noene izvora (dimnjaka).
vjetrom pravolinijski, i da se mijeaju s okolnim vazduhom i
u vertikalnom i u horizontalnom pravcu. Uz te pretpostavke
njihove koncentracije slijede normalnu Gaussovu raspodjelu. 4. GAUSSOVI KOEFICIJENTI DISPERZIJE I
ATMOSFERSKE KLASE STABILNOSTI
3. MATEMATIKI MODELI ZA DISPERZIJU
VAZDUNIH POLUTANATA U Gaussovom modelu disperzija vazdunih polutanata u
. horizontalnom i vertikalnom pravcu se deava jednostavnim
U razvoju Gaussovog modela polazi se od Fickian-ovih irenjem dimne perjanice u smjeru vjetra.
[2] jednaina za turbulentni transfer u atmosferi, proirenih Parametri y i z opisuju horizontalnu i vertikalnu
na tri dimenzije (x,y,z), izraz 1. Rjeavanjem tih jednaina se disperziju polutanata na raznim udaljenostima niz vjetar od
dobija koncentracija polutanata kontinuirano emitovanih iz izvora, kao funkcija razliitih atmosferskih uslova stabilnosti.
dimnjaka: Tako izraunate koeficijente koristimo za izraunavanje
koncentracija polutanata pomou dobijenih funkcija
raspodjele. Pasquill je koritenjem eksperimentalnih podataka
postavio 6 tipova atmosferskih uslova, poevi od
najnestabilnije do stabilne atmosfere, nazvanih A, B, C, D, E
i F, tzv. klase stabilnosti. Koeficijente atmosferske disperzije
(1)
prema Pasquill-Guiford-ovim klasama stabilnosti postavio je
Turner (1995) za koritenje u Industrial Source Complex
gdje je:
(ISC) modelu disperzije razvijenom kod USEPA-e (1995). U
q: koncentracija polutanata u atmosferi u taki (x,y,z),
radu je koritena Tabela 1, za Pasquillove kategorije[2].
(g/m3),
Q: emisija polutanata, (g/s),
u(z): brzina vjetra na efektivnoj visini z emisije, (m/s),
135
Tabela 1 : Jednaine za izraunavanje koeficijenata disperzije u zavisnosti od klasa stabilnosti.
.
136
6. ZAKLJUAK
137
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj E-obrazovanje ima svoju tradiciju s podrkom u modernoj tehnologiji i tako postaje
znaajan element celoivotnog obrazovanja. S uvoenjem informaciono komunikacionih
tehnologija u obrazovni sistem moemo uticati na efikasnost obrazovanja, usavravanje
posredovanja znanja na razliite naine koji eliminiu barijere vremena i prostora. U zdravstvenom
sistemu potrebni su efikasni naini i razliite mogunosti koje e prepoznati potrebe i biti garancija
kontinuiranog profesionalnog razvoja zaposlenih u oblasti obrazovanja. Razvoj savremene
informaciono komunikacione tehnologije, sve vea otvorenost i spremnost strunih radnika da slede
nova informaciona reenja, formiraju pogodnu klimu za uvoenje e-obrazovanja u zdravstveni
sistem.
Abstract E-learning, with its own tradition and supported by modern technologies, is becoming
an important element in the all-life education. With the introduction of information and
telecommunication technologies into the education system, we can influence the effectiveness of
learning and improve the mediation of knowledge in different ways, abolishing time and space
obstacles. In the healthcare system, we are looking for the effective ways and possibilities which will
follow the needs and guarantee the continual professional development of those who work in the
education system. The development of modern information and telecommunication technologies,
growing openness and readiness of employees to follow the new informational solutions, form a
suitable environment for the introduction of the e-learning in the healthcare system.
138
Ako proces obrazovanja u celini posmatramo kao skup - audio/video zbog stvaranja pravog kontakta sa
svih vrsta obrazovanja: klasinog, obrazovanja na daljinu i e- polaznicima
obrazovanja i njihovih kombinacija onda se njihovi odnosi - trenutna razmena poruka putem mrenih foruma - voene
mogu dati kao na Slici 1. U preseku obrazovanja na daljinu i diskusije.
e-obrazovanja nalazi se onlajn obrazovanje na daljinu koje je
je ui pojam od e-obrazovanja, a podrazumeva obrazovne E-obrazovanje na univerzitetima u svetu je najee
programe koji se u potpunosti ili u najveem delu zasnivaju prisutno u kombinovanom obliku, predavanja u uionicama i
na upotebi Interneta u nastavnom procesu. Ta dva pojma online predavanja. Stalno se poveava broj fakulteta koji
nemaju isto znaenje, jer postoji obrazovanje na daljinu koje imaju delove ili cele on-line osnovne, poslediplomske studije
nije e-learning (dopisno, putem radija, televizije i sl.) kao to i specijalizacije za zaposlene u preduzeima i institucijama.
postoji e-learning koji nije obrazovanje na daljinu (pojedine Sve veu primenu e-obrazovanje nalazi u privredi gde je
nastavne aktivnosti izvode se online, ali je ostatak nastave u 'imperativ znanja' bitan uslov privrednog razvoja. Stalno
tradicionalnoj uionici. struno usavravanje zaposlenih danas je nezaobilazan
segment uprave svakog preduzea koja eli ostati
konkurentna na tritu. E-obrazovanje omoguuje upravi
kompanije da tano zna ta e zaposleni uiti i koliko je
vremena potrebno za savladavanje odreenog programa.
Obrazovanje Online
3. POTREBE ZA OBRAZOVANJEM
E-obrazovanje
na daljinu obrazovanje USAVRAVANJEM U ZDRAVSTVU
139
sistem edukacije, sa veom dostupnosti nastave i veom KME stvaraju se uslovi za dostupnost i ravnopravan tretman
uspenosti. Nesporna je injenica da su zdravstveni radnici za sve polaznike programa i proveru kao potvrdu uspenosti.
zainteresovani za kontinualno usavravanje i licenciranje.
Ovo podrazumeva da zdravstveni sistem mora imati efektivan 4. E-OBRAZOVANJE U ZDRAVSTVU
i efikasan sistem za stalnu nadogradnju tih znanja kroz
koncept trajnog usavravanja, koji e ga pretvoriti u sistem Ciljna grupa e-obrazovanja u zdravstvenom sistemu ine
baziran na znanju, to u osnovi ima razvoj i primenu IKT koje zdravstveni radnici. Ono to oni treba da dobiju jeste
su najvitalnija snaga neophodna za promene u trajnom udobnost studiranja, fleksibilnost, racionalno korienje
obrazovnom procesu u zdravstvu. vremena, relativno niske cene usavravanja, obrazovanje na
daljinu, uenje i savladavanje obrazovnih programa sa posla
Informacije o pojedinim oboljenjima takoe mogu ili od kue i dr. U odnosu na tradicionalno obrazovanje i brze
rasteretiti rad lekara. Ako bi ovi i slini sadraji bili dostupni promene koje prate zdravstvenu struku ovde se gradivo moe
korisnicima time bi se utedelo vreme lekarima i lake osavremenjavati i bre se mogu dobiti nove
zdravstvenim radnicima na davanju irih objanjenja. Ovi informacije.
sadraji moraju biti pisani na popularan nain, moraju biti
razumljivi i laki za prihvatanje. Prilikom uspostavljanja e-zdravstva treba poi od stvarne
situacije u ovoj oblasti u zemlji i u inostranstvu imajui pri
Informacije za dostignua savremene medicine, nova tome i viziju razvoja u budunosti. Osnovni ciljevi e-
visokosiofisticirana medicinska oprema, novi proizvodi obrazovanja u okviru e-zdravstva bi trebali biti:
farmaceutske industrije, podaci o elektronskim bazama
podataka i asopisima iz medicine, zdravstvenim, - podrka medicinskoj obuci, obrazovanju i istraivanju
univerzitetskim i istraivakim institucijama u svetu, - poveavanje transparentnosti i dostupnosti informacija
meunarodnim udruenjima su potrebne zdravstvenim putem elektronskih publikacija i propisa i odluka
radnicima. (zakoni, pravilnici i sl.)
- olakan pristup novim saznanjima u nauci i struci i
Informacije o lekovima su uvek bile interesantne za sadrajima od lokalnog znaaja radi podsticanja
pacijente ali i za lekare i farmaceute. Kada se od lekara istraivanja u oblasti zdravstvene zatite i programa
oekuje da propisuje lekove polazei od preciznih informacija prevencije
o bolesniku i lekovima onda taj proces koji mora biti - smanjenje odsutnosti sa posla i smanjenje trokova
utemeljen na vrstim dokazima. obrzovanja.
Potrebe za usavravanjem u zdravstvenom sistemu postoje Analizom mesta i uloge inilaca zdravstvenog sistema i
i za menadere na svim nivoima. Obino se radi o ljudima njegovog okruenja mogu se identifikovati sledei subjekti i
ije je osnovno i specijalistiko obrazovanje vezano za komponente e-obrazovanja:
zdravstvenu zatitu a vremenom su postavljeni na rukovodee
pozicije ili imaju interese za time. Potrebe za znanjima se - Ministarstvo zdravlja,
odnose na to kako upravljati resursima (kadrovi, kapaciteti, - Zdravstvene ustanove,
medicinska oprema, lekovi i sanitetski materijali, finansijska - Zdravstveni radnici,
sredsta) koji su im stavljeni na raspolaganje. - Obrazovne istitucije,
- IKT,
Obaveze za sticanje i obnavljanje licence primoravaju - Informacije.
zdravstvene radnike da se struno usavravaju, objavljuju
naune i strune radove i stiu struna i akademska zvanja. Svaki od navedenih subjekata ima svoje interese na planu
Svaka od navedenih aktivnosti se vrednuje odgovarajuim ostvarivanja zdravstvene zatite, upravljanja zdravstvenim
brojem bodova od strane lekarske komore. Osnovu za trajno sistemom, upravljanju ljudskim resursima, finansiranja,
medicinsko usavravanje moraju obezbeivati institucije usavravanja za pruanja usluga ili napredovanja u karijeri
zdravstvenog sistema posredstvom medicinskih fakulteta koji idr. Dravna uprava treba da omogui stvaranje i pristup
e obezbeivati edukativne sadraje (multimedijalnog tipa) u zajednikim bazama podataka i centralnim registrima to
obliku seminara koji e se, pored ostalog, nalaziti i odravati predstavlja osnovu za sve druge elektronske javne usluge [3].
na web-u.
U funkcionisanju zdravstvenog sistema sree se veliki
Veoma bitni sadraji na sticanju i obnavljanju licenci broj razliitih modela komunikacije i to: G2G, G2B, G2C,
odnose se na uee (sa i bez radova) u radu naunih i B2B, B2C, C2C i B2E. Za e-obrazovanje najzastupljeniji
strunih skupova u zemlji i inostranstvu, edukativnim i modeli su B2C i C2C jer se njima u najveoj meri
drugim seminarima, predavanjima i dr. O svemu tome treba zadovoljavaju potrebe korisnika zdravstvene zatite i potrebe
biti blagovremeno i potpuno informisan. zdravstvenih radnika.
U svetu i kod nas predviene su odreene aktivnosti za Sve aktivnosti u zdravstvenom sistemu koje treba
kontinuiranu medicinsku edukaciju (KME) koje se vrednuju preduzeti moraju biti usmerene na:
za pojedince ime oni stiu prava na dobijanje ili obnavljanje
licenci za rad. U naem sistemu je dovoljno biti prisutan na - planiranje i organizovanje razvoja e-obrazovanja
programima za KME i za to dobiti potvrdu, bez provere - stvaranje odgovarajueg okruenja za razvoj e-
usvojenosti ikakvog znanja. Sa uvoenjem e-obrazovanja u obrazovanja
140
- razvoj obrazovnih programa i sadraja e-obrazovanja. 4. Ostvaruju se znaajne uteda zbog smanjenja trokova
Planiranje i organizovanje razvoja e-obrazovanja mora biti putovanja to moe biti znaajna stavka jer su i u
bazirano na iskustvima razvijenog sveta i zahteva dobru razvijenim zemljama ograniena raspoloiva finansijska
organizacionu infrastrukturu, preciznost, efikasne mehanizme sredstva za zdravstveni sistem.
izvravanja i dobru koordinaciju svih uesnika. Detaljan 5. Mogunost ukljuenja svih profila zdravstvenih: radnika
strateki plan za razvoj e-uprave je okvir za izradu plana od lekara svih specijalnosti, farmaceuta, biologa,
razvoja e-obrazovanja koji e pokrivati vremenski okvir od hemiara, medicinskih tehniara, labratorijskih tehniara,
najmanje pet godina. U sklopu dravnih organa i zdravstveni radiologa, administrativnog osoblja, kako bi se svima
sistem treba da izradi i usvoji detaljan plan e- omoguilo struno usavravanje i prekvalifikacija.
obrazovanja koji se zasniva na planu razvoja e-uprave i e- 6. Mogunost prisustva predavanjima ili izvravanju
zdravstva. hirurkih intervencija od strane svetskih strunjaka putem
videokonferenciskog prenosa, gde se moe ukljuiti vei
Ako je cilj dostupnost informacija i znanja kroz procese broj zaposlenih, eliminisati potreba za putovanjem i
obezbeenja IKT podrke onda je najcelishodnije odsustvom sa posla.
organizovati referentnu ustanovu koja e biti nosilac svih
aktivnosti obezbeenja e-obrazovanja u zdravstvenom Potpunom implementacijom e-zdravstva i e-obrazovanja
sistemu. Ovakvom organizacijom e-zdravstvo se kroz u zdravstveni sistem zemlje dobija se mnogo. Benefiti
centralizovanu podrku obezbeuje pouzdana funkcija za sve postoje za korisnike zdravstvene zatite, zdravstvene radnike,
korisnike zdravstvene zatite i zdravstvene radnike u zdravstveni sistem, proizvoae raunarske i
zdravstvenim ustanovama. Centralizovano planiranje i telekomunikacione opreme, provajdere, softverske kue,
implementacija imaju prednost i na planu obezbeenja farmaceutsku industriju, dobavljae i distributere medicinske
potrebnih finansijskih sredstava. opreme, lekova i sanitetskih potronih materijala.
141
Informacione tehnologije IT'11
Sonja Pravilovi, Denan Struji, Mladen Bukili, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran Podgorica
142
2. ODREIVANJE SISTEMA KRITERIJUMA 3. DEFINISANJE SISTEMA KRITERIJUMA ZA
IZBORA TENDERA I NJIHOVOG RELATIVNOG IZBOR ODGOVARAJUEG TENDERSKOG
ZNAAJA RJEENJA
Za rjeavanje problema odluivanja prvo je potrebno Poetna osnova pri definisanju kriterijuma bila je
definisati sistem kriterijuma, a zatim odrediti njihov relativan injenica da se prilikom rjeavanja svakog problema mogu
znaaj. Nekad je mogue koristiti proireni pristup s nekom usvojiti razliit broj i vrsta kriterijuma, zavisno od
od metoda grupnog odluivanja: odgovarajuih odluka i informacija koje stoje na
brainstorming metoda, raspolaganju. Polo se od opteg pregleda kriterijuma od
kojih e neki znaajniji biti navedeni:
nominalna grupna metoda,
1. Tehniki kriterijumi vrsta tehnikog rjeenja,
metoda uporednog poreenja, intenzitet isporuke, nain isporuke (kontinualni,
metoda sortiranja karata, diskontinualni), uticaj kvaliteta, vrijeme isporuke itd;
panel metoda, 2. Ekonomski kriterijumi investicioni trokovi,
eksploatacioni trokovi, itd;
delfi metoda,
3. Kriterijumi uslovljeni sistemom vrsta tehnikog
metoda ekspanzije/kontrakcije/ukrtanja. rjeenja, kapacitet, uestanost, uslovi isporuke,
U konkretnom sluaju vrednovanja kvalitativnih i/ili odravanje ureaja, stepen automatizacije, itd;
kvantitativnih karakteristika raznih ponuda tenderskih 4. Opti kriterijumi razni propisi (ekoloki i sl.),
dokumentacija izabran je proireni pristup konceptu delfi garancije, servisi, fleksibilnost u radu, vrijeme
metode koji bi se odvijao u dvije faze: garantovane isporuke, itd.
I faza odreivanje sistema relevantnih kriterijuma za U okviru prvog koraka primjene viekriterijumske analize
ocijenu alternativa; u procesu izbora tenderske dokumentacije treba jo ispitati da
II faza odreivanje relativnog znaaja (teina) usvojenih li postoji direktna zavisnost izmeu pojedinih kriterijuma. U
kriterijuma. sluaju direktne zavisnosti dva kriterijuma, koji stoje u
odreenom odnosu jedan prema drugom, odvojeno
Istraivake studije su pokazale da je primjena Delfi
vrednovanje moe dovesti do pogoranih rezultata vrijednosti
metode pogodna za oblasti gdje postoji nedostatak
korisnosti.
empirijskih podataka, kao to je to sluaj pri odreivanju
relativnog znaaja kriterijuma po kojima se vri izbor Kod projekata izgradnje npr. analiza i ocjena pristiglih
najpovoljnijeg alternativnog rjeenja za izbor odgovarajue ponuda treba bazirati na postavkama iz investicione studije i
tenderske dokumentacije pri viekriterijumskoj optimizaciji. tenderske dokumentacije, te je izvriti prema kriterijumima
svrstanim u etiri osnovne grupe:
Prvu fazu odreivanje sistema relevantnih kriterijuma
za ocijenu alternativa moe realizovati inicijalni tim faza izgradnje,
eksperata preduzea koji raspisuje tender, agregacijom faza upravljanja,
kriterijuma na osnovu prethodnih iskustava, kao i drugih
poznati metoda u svijetu, kao i nizom sastanaka i rasprava predloeni model finansiranja projekta,
oko izbora skupa kriterijuma iji se uticaj ne moe zanemariti procijenjeni prihod projekta,
pri izboru odgovarajue tenderske dokumentacije.
pri emu e svaka od njih sadravati elemente pripadnih
Druga faza proces realizacije Delfi metode pri rizika.
odreivanju relativnog znaaja kriterijuma odvija se u vie
koraka i obuhvata niz verifikacija.
Nakon svakog kruga provjera vri se statistika i 4. ODREIVANJE TEINSKIH KOEFICIJENATA
kvalitativna obrada procijena svih uesnika. KRITERIJUMA
143
Broj Vrijeme Servis i Tehnike
Pouzdanost Izgled Cijena
funkcija isporuke odravanje karakteristike
WB 2 2 2 1 3 3 3
CB : 1 max, 0
1 1 1 1 0 1 1
- min
Ponua 1 40 11.6 17 450 0.6 1 3
Ponua 2 45 16.5 15 134 0.7 6 5
Ponua 3 45 17.4 34 120 1 12 6
Ponua 4 35 15 17 310 0.3 1 5
Ponua 5 35 9 15 500 0.4 1 3
Ovaj postupak se ponavlja sve dok srednje vrednosti i+1- 5. TOPSIS METODA
vog kruga ne pokau neznatna odstupanja od srednjih TOPSIS je jedna od metoda viekriterijumske
vrijednosti teinskih koeficijenata i-tog kruga (najee ne optimizacije. Sam naziv metode je akronim od engleskog
vie od 5 krugova) odnosno dok srednja vrijednost naziva "Tehnique Order Preference Similarety Ideals
koeficijenta varijacije ne spadne na zadovoljavajui nivo. Solution", to znai-tehnika za utvrivanje prioritetnih
Tada se konstatuje da je dobijen prihvatljiv stepen rjeenja zasnovana na slinosti prema idealnom rjeenju.
konsenzusa ime se proces zavrava, a svaki od uesnika
dobija konane rezultate. Primjena ove metode zahtijeva formiranje matrice od "i"
varijanti i "k" kriterijuma. Svakom kriterijumu pridruuje se
odreeni teinski koeficijent wk , gdje je k=1,2,...,K. Potom
4.1. Prednosti delfi metode se svi kriterijumi razvrstaju na one "benefit" i one "cost" tipa,
Dobra strana predloene Delfi metode je to to pri emu se prvi maksimizuju, a drugi minimizuju.
konzistentnost u stavovima eksperata omoguava visok Konkretno, TOPSIS metoda obuhvata slijedee korake:
stepen saglasnosti u odreivanju relativnih znaaja
kriterijuma. Miljenja uesnika nisu pod uticajem susreta
licem u lice ili pod pritiskom grupe, a meusobna
Korak 1.:
anonimnost omoguava da uesnici iskau svoje stavove bez
uticaja drugih, moda autoritativnih, eksperata. Formira se matrica od "i" varijanti i "k" kriterijuma koju
treba normalizovati, odnosno, sve njene vrijednosti svesti na
Meutim, nekada je teko nai dovoljan broj eksperata
interval izmeu 0 i 1. Na taj nain se obezbijeuje
koji su upueni u datu problematiku. Sa druge strane ne
bezdimenzionalnost.
postoji nikakav mehanizam koji bi miljenjima vie
upoznatih strunjaka dao veu teinu i uticaj na krajnji Korak 2.: U koraku 2. sve vrijednosti normalizovane
rezultat metode. matrice treba pomnoiti sa odgovarajuim teinskim
koeficijentima wk koji su subjektivno odabrani i
Posebno interesantan fenomen predstavlja ukljuivanje
normalizovani (2).
eksperata iz ne tako srodnih oblasti (u konkretnom sluaju
ekonomista, raznih tipova menadera iz privrede i
vanprivrednih djelatnosti, informatiara, projektanata) koje
moe biti veoma korisno ako se prevazie njihova Navedena dva koraka predstavljaju predprocesiranje
neupuenost u konkretne detalje datog problema. zadatka.
Kao rjeenje datog problema predlae se preskakanje Korak 3.: U ovom koraku treba odrediti idealne i
prvog koraka u Delfi metodi. Ideja je da se prilikom antiidealne take I* i I- , zavisno od toga da li se radi o
izjanjavanja o odreenoj dokumentaciji daje poetna kriterijumu "benefit" ili "cost" tipa (3 i 4).
procijena teinskih koeficijenata koja je data od strane ueg
kruga eksperata. Uesnici bi dalje postupali analogno koraku Idealna taka ima maksimalnu vrijednost po svim
2 Delfi metode odnosno imali bi mogunost sopstvenih kriterijumima "benefit" tipa, a minimalnu po svim
intervencija i komentara kojima bi iskazali stepen sopstvenog kriterijumima "cost" tipa.
slaganja/neslaganja sa dobijenim rezultatima. Postupak bi se
zavrio identino originalnoj Delfi metodi.
Ovim postupkom bi se na neki nain otealo miljenje Antiidealna taka ima maksimalnu vrijednost po svim
ueg kruga eksperata a istovremeno bi bilo mogue trokovnim kriterijumima, odnosno, minimalnu po svim
ukljuivanje eksperata iz ireg kruga oblasti koji bi rezultate kriterijumima dobiti.
koristili kao polaznu osnovu za blie upoznavanje sa
konkretnim problemom.
Tako bi i njihove sugestije u vidu raspodjele teinskih
koeficijenata na osnovu sopstvenog iskustva bile mnogo Korak 4.: U ovom koraku pristupa se traenju take koja
upotrebljivije. je najblia idealnoj, a istovremeno najudaljenija od
antiidealne take.
144
Vrijeme isporuke maina je deterministika veliina i
veoma je bitna za preduzee koje raspisuje tender.
Vrijednosti pojedinih kriterijuma za svaku od varijanti su
date u tabeli 1. U tabeli 1. su takoe date i vrijednosti
teinskih koeficijenata za svaki od kriterijuma. Teine su
Korak 5.: subjektivno odreene. Naime, cijena, servis i odravanje,
Sada se pristupa izraunavanju relativne bliskosti koja vrijeme isporuke opreme ponuaa su opredjeljujui faktori,
predstavlja kompromis izmeu blizine ideala i daljine dok su ostali kriterijumi neto manje vanosti. Na osnovu
antiideala. vrijednosti vektora C mogue je uspostaviti slijedei rang
alternativa:
Za idealnu taku mjera bliskosti je jednaka jedinici, a za
antiidealnu taku njena vrijednost je jednaka nuli. Poto je RJESENJE
prava rijetkost da se dobije idealna taka, odnosno, idealno
rjeenje Ci je obino izmeu nule i jedan. Ponua 1 0.25566
Korak 6.: Prema dobijenim rezultatima, tj. prema Ci, Ponua 2 0.44626
formira se rang varijanti. Najbolja je ona za koju je Ci
najblie jedinici. Sutina je dakle u iznalaenju take Ponua 3 0.64449
(rjeenja) koja je najblia idealnoj i najudaljenija od
antiidealne. Ponua 4 0.38641
Ponua 5 0.32453
5.1. TOPSIS u izboru optimalnog rjeenja tendera
Predhodno opisana TOPSIS metoda ovdje je iskoriena 6. ZAKLJUAK
za odreivanje prioriteta pojedinih ponuaa koje treba da se
realizuju u nekom preduzeu. Kod analiziranja tenderske dokumentacije svako
preduzee formira odreena rjeenja na osnovu raznih
U ovom primjeru izbora odgovarajueg rjeenja tenderske kriterijuma, ali je uvijek cilj da se izabere najpovoljnije
dokumentacije obzir se uzimaju slijedei kriterijumi: optimalno. Za ostvarenje takvog cilja predlae se
cijena, vrednovanje kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika i
servis i odravanje, rjeenja i utvrivanje sistema kriterijuma za vrednovanje.
U ovom radu je predloena primjena Delfi metode pri
vrijeme i uslovi isporuke,
odreivanju teinskih koeficijenata, koju je potrebno
tehnike karakteristike, paralelno posmatrati sa metodom grupnog izbora za
izgled, kvalitet, optimalni izbor kako bi se dobile preciznije vrijednosti
koeficijenata. Nakon uoptenog razmatranja tenderske
pouzdanost, dokumentacije i opreme koja se od strane ponuaa prilae,
funkcije i sl.. korieno je viekriterijumsko odluivanje i primijenjena
TOPSIS metoda izbora.
U sadanjim uslovima uslijed ogranienih materijalnih
sredstava sa kojima se raspolae, cijena je jedan od Dobijen je odreeni rang varijanti za subjektivno
najvanijih kriterijuma za izbor. odabrane teinske koeficijente pridruene pojedinim
kriterijumima, pri emu postoji mogunost dobijanja novog
Cijena je deterministika veliina i vrlo esto se deava
ranga za neke druge vrijednosti teinskih koeficijenata.
da na donoenje odluke oko izbora ona ima presudan uticaj.
Cijena prvenstveno zavisi od broja funkcija maina, U svakom sluaju TOPSIS metoda moe da bude od
dimenzija i kvaliteta izrade. pomoi pri donoenju upravljakih odluka i izbora
optimalnog rjeenja izbora ponuaa kod raspisanog tendera,
Servis i odravanje je takoe deterministika veliina i
a ne na osnovu iskustva i intuicije.
vrlo esto se deava da na donoenje odluke, kao i kod cijene
ima presudan presudan uticaj na izbor odreenog ponuaa.
Izgled je subjektivna procjena, u okviru koje je mogue LITERATURA
postaviti neke posebne zahtijeve. To su obino zahtijevi u [1] Manasijevi, D., ivkovi, D., Prvulovi, S., Todorovi,
pogledu oblika, boje, zapremine, dizajna i sl., I., ivkovi, Z., Viekriterijumsko odluivanje
Tehnike karakteristike su deterministika veliina i primjenom PROMETHEEGAIA metodologije, Tehnika,
predstavlja vaan kriterijum pri izboru odreenih maina koje Beoghrad, 2006, VOL 61; PART 3, pp. 7.6-7.12.
daju ponuai [2] Suknovi, M., upi, M., Viekriterijumsko odluivanje:
formalni pristup, FON, Beograd, 2003, pp. 129-130.
Pouzdanost podrazumijeva podatak o normiranom broju
[3] Teodorovi, D., Kikuchi, S., Uvod u teoriju fuzzy
radnih asova maine, odnosno duinu garantnog roka koju
skupova i primene u saobraaju, Saobraajni fakultet,
propisuje sam proizvoa.
Beograd 1994, pp. 31-58.
Broj funkcija maina je veliina koja predstavlja sa [4] Vesi, J, Usavravanje metodologije modeliranja i
kolikim brojem navedenih mogunosti maine rade. iskazivanja preferencija donosioca odluke pri
viekriterijumskom odluivanju, Menadment 55,
Beograd, 2005, pp. 7-14.
145
Informacione tehnologije IT'11
Tripo Matijevi, Zoran orovi, Sneana epanovi, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet Mediteran
Podgorica
Sadraj - U dananje vrijeme se sve vei broj informacionih sistema projektuje sa ciljem upotrebe
na globalnoj raunarskoj mrei - internetu. Internet moe biti zloupotrebljen na razne naine, od
naruavanja privatnosti, preko lanog predstavljanja, krenja autorskih prava, pa do raznih
drugih teih zloupotreba. U ovom radu opisana je primjena infrastrukture javnih kljueva za
poboljanje bezbjednosti Web informacionih sistema koji se koriste na visokoobrazovnim
ustanovama. Predloen je model za programsku realizaciju infrastrukture javnih kljueva za Web
informacioni sistem studentske slube.
Abstract - Nowadays more and more information systems are designed to be used on global
computer network the Internet. The Internet can be abused in many ways: by violation of
privacy, misrepresentation, copyright infringements, and other severe abuses. This paper
describes the application of public key infrastructure for improving the safety of Web information
systems which are used in higher education institutions. The authors also suggested the model of
program implementation of public key infrastructure of Web information system for Student
Administration Office.
Problematika sigurnosti mrea je kompleksna iz razloga Treba napomenuti i da postoje dvije vrste kriptografije
to se termin sigurnosti kroz proces prenosa podataka dotie i odnosno dva tipa kriptosistema: simetrina i asimetrina
problematike operativnih sistema kao i samih aplikacija. kriptografija. Kod simetrine kriptografije, klju kriptovanja
Kriptografija stoga pokriva termin sigurnosti samo u jednom KE jednak je kljuu dektriptovanja KD. Najpoznatiji
njenom segmentu. Za mreu kao takvu, sainjenu iz sedam simetrini algoritam je DES (eng. Data Encryption Standard),
slojeva, mora se posebno brinuti o bezbjednosti svakog sloja. razvijen od strane kompanije IBM 1977. godine. Ovaj
Meutim, i kriptografija ima veliki udio u svakom od tih algoritam ima dosta skromnu duinu kljua od 56 bita, i to je
146
razlog zato je on 2000. godine zamijenjen algoritmom AES Digitalni potpis izraava vlasnitvo ili slaganje sa
(eng. Advanced Encryption Standard), koji rukuje kljuevima sadrajem dokumenta, i predstavlja neodvojiv dio
duine 128, 192 i 256 bita. Prednost ovog sistema je brzina autentinog digitalnog dokumenta;
ifrovanja, odnosno deifrovanja podataka. Digitalni potpis se ne moe porei.
Meutim, osnovni nedostatak simetrinih algoritama, a Da bi se iskoristile prednosi koje nosi digitalni potpis,
samim tim i simetrinih kriptosistema je distribucija kljueva. kreiran je digitalni sertifikat. Kako se navodi u dokumentu
Problem se ogleda u sljedeem: prije poetka sigurne izdatom od strane Ministarstva za informaciono drutvo Crne
komunikacije, subjekti koji u njoj uestvuju moraju Gore [5], digitalni sertifikat se definie kao digitalno
razmijeniti kljueve. Budui da se sigurnost zatienih potpisani dokument koji povezuje javni klju sa osobom
informacija apsolutno oslanja na sigurnost kljua, razmjena kojoj taj klju pripada. U dodatku stoji da se digitalni
jednog tajnog kljua moe postati jako ozbiljan problem o sertifikat moe nazvati i digitalna lina karta, jer on to zaista
kojem dobro treba povesti rauna. Problem je utoliko vei jeste lina karta u cyber prostoru, tj. sredstvo kojim
ukoliko u komunikaciji uestvuje vie korisnika, ili se dokazujemo identitet na internetu.
komunikacija odvija na veoj udaljenosti.
Digitalni sertifikat predstavlja element kojim se utvruje
Ovaj problem simetrine kriptografije uspjeno rjeava veza izmeu identiteta subjekta i njegovog javnog kljua na
asimetrina kriptografija, koju su izumjeli Martin Helman i koji je primjenjen neki asimetrini algoritam. Ideju digitalnog
Vitfild Difi 1976. godine. Oni su predloili potpuno novu sertifikata predloio je L. Kohn felder 1978. godine. Ideja
vrstu kriptosistema sa razliitim kljuevima za ifrovanje i obuhvata i jedan centar koji e biti ovlaena organizacija za
deifrovanje, koji se ne mogu lako izvesti jedan iz drugog. izdavanje sertifikata, kojoj korisnici sertifikata vjeruju i iji
javni klju mora biti pouzdano ispravan. (eng. Certification
Prema predlogu Helmana i Difija, sami algoritam za Authority, CA). Desetak godina nakon same ideje sertifikata,
ifrovanje (E) i algoritam za deifrovanje (D) treba da ispune uslijedio je i standardni format digitalnog sertifikata, odobren
tri zahtjeva: od strane organizacije ITU. Standard je dobio naziv X.509 i
D(E(P)) = P (operacija deifrovanja poruke); iroko je poeo da se koristi na internetu.
D se izuzetno teko moe izvesti iz E;
E se ne moe saznati napadom zasnovanim na ifrovanju Da bi se olakala distribucija i upotreba i poveala
izabranog osnovnog teksta. [4] bezbijednost digitalnih sertifikata, oni se mogu upisati na
posebne hardverske ureaje tokene. Tokeni su obino USB
Osnovni problem razotkrivanja kljua kod svih ureaji koji su dodatno obezbijeeni od brisanja, prepisivanja
asimetrinih algoritama se svodi na teinu rastavljanja i kopiranja informacija sa njih (Read-Only).
prirodnih brojeva na proste faktore. Takav princip je
primijenjen u jednom od najpoznatijih asimetrinih
algoritama RSA razvijenog od strane kriptografa Riversta, 4. PKI INFRASTRUKTURA
Shamira i Adlemana, koji se danas veoma esto koristi.
Infrastruktura javnih kljueva je sistem koji osigurava
sigurnu razmjenu kriptografskih kljueva putem nesigurnih
3. DIGITALNI POTPIS I DIGITALNI SERTIFIKAT raunarskih mrea poput interneta. Infrastruktura javnih
kljueva koristi digitalne sertifikate kako bi ispunila sve
Autentinost mnogih pravnih, finansijskih i drugih potrebne sigurnosne zahtjeve. Svaki uesnik infrastrukture
dokumenata odreuje se na osnovu toga da li je dokument javnih kljueva ima sopstveni digitalni sertifikat koji
svojeruno potpisala za to ovlaena osoba. Takav princip iz dokazuje njegov identitet.
realnog ivota trebalo je da bude prenesen na elektronski
papir. Uz sve to treba omoguiti i sljedee: Infrastruktura javnih kljueva (Public Key Infrastructure,
Primalac moe da provjeri navodni identitet poiljaoca; PKI) objedinjuje serfikacionu ustanovu (CA), korisnike
Poiljalac ne moe da se ogradi od sadraja poruke; sertifikata, kao i sve njihove meusobne interakcije.
Primalac ni na koji nain ne moe da izmijeni primljenu Komponente ovakvog sistema i akcije koje one izvravaju su
poruku. brojne. Sistem prije svega omoguava autentikaciju, a pored
toga i povjerljivost i integritet podataka, nemogunost
Da bi elektronski dokumenti bili upotrebljivi kao i poricanja kao i upravljanje kljuevima (eng. Key
dokumenti iz realnog ivota potrebno je da se osigura Management).
autentinost. Upravo autentinost se osigurava digitalnim
potpisivanjem dokumenata. Digitalni potpis je u osnovi Sertifikaciona ustanova (CA) je ustanova koja potpisuje i
funkcija sadraja digitalnog dokumenta i privatnog kljua izdaje sertifikate, vri obnovu istih, kao i opoziv, bilo da to
potpisnika. Vjerodostojnost potpisanog dokumenta se obavlja radi samostalno ili preko druge registracione ustanove (RA).
upotrebom sadraja dokumenta i javnog kljua potpisnika. Meutim, to je ustanova koja nadasve garantuje za sertifikate,
Osobine digitalnog potpisa su: kojoj se vjeruje, i koja verifikuje indentitet na odgovarajui
Digitalni potpis je autentian, to znai da ga moe nain. CA po potrebi obavlja i funkciju uvanja kljueva, i iz
napraviti samo vlasnik privatnog kljua; svega ovoga se vidi da je CA jedna od osnova za ostvarivanje
Digitalni potpis je mogue provjeriti upotrebom javnog PKI infrastrukture.
kljua vlasnika;
147
Kod realizacije PKI infrastrukture mora se voditi rauna o korienjem tokena. Time bi se poveala bezbjednost i
nainu skladitenja digitalnih sertifikata. Ovu funkciju PKI kontrola pristupa i upravljanja podacima.
sistema obavljaju LDAP serveri, koji namjenski rade sa
X.509 digitalnim sertifikatima. Baza digitalnih sertifikata ili Predloeni model PKI infrastrukture moe se
repozitorijum (eng. Certificate/CRL Repository) predstavlja implementirati kao dodatni modul za poveanje sigurnosti u
sistem ili skup distribuiranih sistema za uvanje digitalnih okviru ISSS. Model PKI infrastrukture obuhvata dvije
sertifikata, kao i liste opozvanih sertifikata (Certificate cjeline: PKI administrativni dio i PKI korisniki dio.
Revocation List, CRL). Ova baza je dostupna svim Korisniki dio PKI sistema prua usluge korisnicima, koje
unutranjim i spoljanjim korisnicima PKI sistema koji ukljuuju slanje zahtjeva za izdavanje, preuzimanje, provjeru
koriste digitalne sertifikate. valjanosti i opoziv linog digitalnog sertifikata, kao i prikaz
liste opozvanih sertifikata (CRL).
Izdava opozvanih sertifikata (eng. CRL Issuer) je
komponenta sistema koja izdaje listu opozvanih sertifikata. Prije samog izdavanja digitalnog sertifikata, sistem
Sertifikati se izdaju sa odreenim periodom validnosti. generie par kljueva (javni i privatni klju). Duina kljua
Meutim, oni mogu postati nevalidni i prije isteka tog namijenjenog za sertifikacioni centar (CA) iznosi 2048 bita,
perioda, recimo u sluaju kompromitovanja privatnog kljua dok je duina korisnikih kljueva ograniena na 1024 bita.
korisnika. Svaki opozvani sertifikat identifikovan je svojim Period vaenja CA sertifikata je standardnih deset godina,
serijskim brojem u CRL listi, koja je javno svima dostupna, i dok je taj period kod korisnikih sertifikata snien na dvije
koju je neophodno redovno aurirati. godine.
148
Za sigurnu vezu izmeu korisnika i aplikacije tajnost komunikacije, autentikaciju korisnika i digitalno
informacionog sistema zaduen je SSL ili TLS protokol, dok potpisivanje dokumenata.
uspostavljanje komunikacije tee kroz odreene faze. Tokom
faze rukovanja, aplikacija SSL (TLS) protokolom alje Model za realizaciju PKI infrastrukture koji je predloen
korisniku svoj digitalni sertifikat, koji korisnik lako moe u ovom radu namijenjen je poveanju bezbjednosti Web
provjeriti. informacionih sistema na viskoobrazovnim institucijama.
Programsko rjeenje zasniva se na primjeni open source Java
sigurnosnih tehnologija pri emu su u sistem ugraeni
preporueni siguronosni protokoli (TLS ili SSL), X.509
autentikacioni protokol i ostale sigurnosne politike.
Predloena infrastruktura obezbjeuje digitalni identitet svim
korisnicima sistema. Ovaj identitet e im omoguiti sigurne
komunikacije i upotrebu IS zasnovane na osnovnim
postulatima sigurnosti: autentikacija, povjerljivost podataka,
integritet podataka i nemogunost poricanja uea u
transakciji.
149
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - Na zraenje cilindrine helikoidne antene utie veliki broj parametara. U ovom radu je
analiziran uticaj ugla koraka spirale na zraenje ove antene. Za analizu polja antene korien je
Metod najmanjih kvadrata. Pokazalo se da se sa malim brojem baznih funkcija veoma dobro
zadovoljava granini uslov, to dobijene rezultate ini pouzdanim.
Abstract - Large number of parameters influence on the radiation of the cylindrical helical
antenna. In this paper is analyzed the influence of angle of the spiral steps to radiation of this
antenna. Used of the Least square boundary method for the analysis of field antenna. It appiered
that the boundary condition is highly fulfilled by a small number of eigenfunctions, which makes
the obtained results very reliable.
1. UVOD
z
D/2
Odreivanje karakteristika antenskih struktura je uvijek
aktuelno, o emu svjedoi veliki broj radova posveenih ovoj
problematici u najprestinijim naunim publikacijama.
Najee korieni metod za analizu antenskih formi je
metod momenata, ija sutina jeste u tome da se antena dijeli
s
na veliki broj malih segmenata sa vrijednostima struje u
njima kao nepoznatim veliinama ( vidi na pr. [1],[2],[3] ) to
dovodi do rada sa matricama vrlo visokog reda. U novije x
vrijeme sve vie se koristi metod konanih razlika u
vremenskom domenu ( vidi na pr. [4],[5] ) u kome je jedan y
od osnovnih problema odreivanje vjetake granice na kojoj
se zavrava numerika procedura. Predstavljanje polja antene
sistemom sopstvenih funkcija ([6]) dovodi kod analize polja
u bliskoj zoni, ak i kod najjednostavnijih struktura do vrlo h
sloene procedure. c/2
b
Za analizu polja zraenja cilindrine helikoidne antene u b
ovom radu je korien Metod najmanjih kvadrata. Polje
antene je odreeno na osnovu talasnih potencijala talasne Slika.1. Cilindrina helikoidna antena sa reflektorom
jednaine, koji se predstavljaju kao linearna kombinacija
baznih funkcija. Bazne funkcije, a samim tim i njihova Polje zraenja cilindrine helikoidne antene, bilo u bliskoj
linearna kombinacija identiki zadovoljavaju talasnu ili dalekoj zoni, ne pripada niti TE ni TM talasu. Da bi nali
jednainu , tako da je jedini izvor greke nepotpuno komponente polja zraenja uveemo oba vektorska
zadovoljenje graninog uslova. Nepoznati koeficijenti potencijala, tj magnetni i elektrini vektor potencijal:
razvoja odreuju se minimiziranjem kvadrata greke na
samoj anteni. Ovaj metod, u izvornoj ili modifikovanoj Ar Cmn Bn ( kr ) Pnm (cos )e jm (1)
formi, pokazao se veoma prost i taan na nizu razliitih m n
150
1 Fr 1 2 Ar
sn
2
E (2) t
r j r sin r dr d
t ,r , r sin
d
2 ,
snD
,
nD
dt dt dt D 2 snt 2 D snt 2
2 2
1 2 2 2 2 4
Hr 2 k Fr 2 2
j r
Projekcija vektora elektrinog polja E Er , E , E na
1 Ar 1 Fr 2
tangentu t je:
H
r sin j r r Et
PrtE Er M E N E P
1 Ar 1 Fr
2
t
H
r j r sin r gdje su:
dr d d
Granini uslov jeste anuliranje tangencijalnih komponenti r r sin
elektrinog polja na metalnoj povrini krakova antene. M , N dt ,
dt P dt
Granini uslovi za pojedinane djelove antene dati su t t t
sledeim izrazima:
Stavljajui u izraze koji definiu granine uslove na svim
(a) Reflektor djelovima antene izraz za komponente elektrinog polja (2) i
E 0 minimizirajui kvadrat greke, postupkom opisanim u [12],
na metalnoj povrini na kompletnoj geometriji antene dobijamo sledei sistem
Er sin E cos 0 algebarskih jednaina:
reflektora Snm anm,n'm' bn'm'
n m
U gdje su:
Er sin E cos Ei u vazdunom procjepu
b anm , n' m' Fn' m' dS Fn' m' dS
(1) (1)* (2) (2)*
r ln Fnm Fnm
a reflektor reflektor
b D
gdje je arctg i a poluprenik unutranjeg h 2
h
F ' ' dl
Fnm Fn' m' dl
(3)
provodnika koaksijalnog kabla, koje emo uzeti malo u nm Fn(3)*
m
( 4) (4)* (5) (5)*
Fnm Fn' m' dls
0 0 spirala
odnosu na duinu poluprenika reflektora.
U
(b) Izvueni dio unutranjeg provodnika koaksijalnog kabla
bn'm' b
dS Fn(2)*
' '
m
vazdusni procjep r ln
Er 0 za 0 r h a
Zbog zadovoljenja graninog uslova u oblasti koja
(c) Popreni dio unutranjeg provodnika koaksijalnog ukljuuje take kada r 0 Bn ( kr ) su Besselove funkcije
kabla prve vrste. U udaljenim takama potencijal, odnosno
komponente polja izraavamo preko Henkelovih funkcija,
D kako bi bili zadovoljeni uslovi zraenja u dalekoj zoni. Tako
Er 0 za 0r , , 0
2 2 su sada potencijali polja dati sledeim izrazima:
(d) Spirala Ar nm
(1)
H n ( kr ) Pnm (cos )e jm (3)
Parametarska jednaina spirale u sfernom koordinatnom m n
sistemu je: Fr nm
(2)
H n ( kr ) Pnm (cos )e jm
2 2 m n
D snt
r r t
2 2 gdje su nm
(1)
, nm
(2)
nepoznati koeficijenti razvoja koje emo
snt
arccos t dobiti iz uslova jednakosti magnetskih i elektrinih vektor
2 r potencijala , datih izrazima (2) i (3) na sferi poluprenika
nt t R max( r ) :
gdje je: 0 t 2 , n broj zavijaka spirale, D prenik 1 Bn kR 2 Bn kR
zavojka spirale, s D tg korak spirale i ugao koraka nm Cnm nm Dnm
H n kR H n kR
spirale. U zoni zraenja sve Henkelove funkcije postaju:
Tangencijalne komponente elektrinog polja se anuliraju na
metalnoj povrini spirale. Vektor pravca tangente u bilo kojoj
H n kr j
n 1 jkr
taki spirale je: e
151
e jkr jm n 1 km 2 Pn cos
N n m
E e j nm Pn cos nm
(1) m
1
n 1 m 0 r y sin 0 .9 z a = 1 5 s te p e n i
N n
e jkr
jk (1) P cos m
jm (2) m 0 .8 z a = 2 0 s te p e n i
E e jm j n 1 nm n
nm Pn cos 0 .7 z a = 2 5 s te p e n i
n 1 m 0 r y sin 0 .6
0 .5
0 .3
0 .2
(2) Pn cos
N n km m
F , j n 1 jm
nm Pn cos nm
(1) m 0 .1
e
y sin
0
n 1 m 0 0 2
0 .8 z a = 1 0 s te p e n i
0 .3
1
4. ZAKLJUAK
0 .9 z a = 1 5 st e p e n i
0 .8 z a = 2 0 st e p e n i
0 .7
Opisanim numerikim postupkom analiziran je uticaj
z a = 2 5 st e p e n i
0 .6
ugla koraka spirale na dijagrame zraenja cilindrine
0 .5 helikoidne antene. Takoe, za sve analizirane sluajeve
0 .4 izraunata je direktivnost antene. Na osnovu dobijenih
0 .3 dijagrama zraenja i izraunate direktivnosti antene moemo
0 .2 zakljuiti da se najbolji efekti postiu ako je vrijednost ugla
0 .1
koraka oko 15o .Veoma dobro zadovoljenje graninog
0
0 2 uslova na svim djelovima antene postignuto je sa trideset
lanova razvoja.
(a)
LITERATURA
1
0 .9
z a = 5 st e p e n i [1] R.T.Gloutak, Jr. and N.G.Alexopoulos,Two-Arm
0 .8 za = 1 0 ste p e n i Eccentric Spiral Antenna, IEEE Trans. on Antennas
0 .7 z a = 1 5 st e p e n i and Propag.,vol.45, no.4, april 1997.
0 .6
0 .1
Functions,IEEE Trans. on Antennas and
0
Propag.,vol.45, no.6, jun 1997.
0 2
152
IEEE Trans. on Antennas and Propag.,vol.45, no.10, [8] A.Jovanovi, S.Jovievi, A general Solution of the
october 1997. Thin Circular Loop Radiation, Electromagnetics, Vol.
23, no.1, january 2003.
[4] O.M.Ramahi,Near-and Far-Field Calculations in
FDTD Simulations Using Kirchoff Surface Integral [9] S.Jovievi, A.Jovanovi, The analysis of the
Representation, IEEE Trans. on Antennas and biconical antenna by the Least-Squares Boundary
Propag.,vol.45, no.5, may 1997. Residual Method, Int. J. Electron. Commun. (AEU) 57
(2003), no. 6, 415-419.
[5] A.Shlivinski, E.Heyman and R.Kastner,Antenna
Characterization in the Time Domain, IEEE Trans. on [10] A.Jovanovi, S.Jovievi,Analiza ianih antena
Antennas and Propag., vol.45, no.7, july 1997. metodom najmanjih kvadrata, XLII ETRAN sveska II,
Vrnjaka Banja 1998.
[6] L.W.Li, M.S.Leong, P.S.Kooi and T.S.Yeo,Exact
Solutions of Electromagnetic Fields in Both Near and [11] A.Jovanovi, S.Jovievi, Analiza polja simetrine
Far Zones Radiated by Thin Circular-Loop Antennas: Arhimedove spirale metodom najmanjih kvadrata, 49
A General Representation, IEEE Trans. on Antennas konferencija za ETRAN sveska II, Budva jun 2005.
and Propag., vol.45, no.12, december 1997.
[12] A.Jovanovi, Analiza sloenih antenskih struktura
[7] LJ.Stankovi, S.Jovievi, Boundary Condition metodom najmanjih kvadrata, doktorski rad ,
Expansion of Basis Functions Method Implemented by Podgorica 2004.
Fast Fourier Transform Algorithms, IEEE Trans. on
Microwave Theory and Techniques, vol.38, no.3, march [13] R.F.Harrihgton,Time-Harmonic Electromagnetic
1990. Fields, Mc Graw-Hill Book Company, New York 1961.
153
Informacione tehnologije IT'11
154
1 ili 0, tj. ako je B-A > +200mV registrovae se binarna 1 ili 3. OPIS REALIZOVANOG SISTEMA
ako je B-A < -200mV registrovae se binarna 0.
Elektro Doboj ve due vrijeme vri rekonstrukciju
Pored navedenih komunikacionih tehnologija moe se niskonaponske mree koja se bazira na izolovanoj nadzemnoj
koristiti Wi-Fi, Ethernet, GSM/GPRSi sl. mrei. Izolovana nadzemna mrea je ostvarena upotrebom
samonosivog kablovskog snopa (SKS) koji je postavljen na
2. ELEMENTI AMM SISTEMA armirano betonske stubove. Mjerna mjesta se izmijetaju iz
objekata potroaa u mjerno prikljune ormare koji se nalaze
Za realizaciju navedenog AMM sistema u prigradskim na stubovima.
naseljima potrebni su elementi koji su opisani u nastavku.
Konkretno, ZP "Elektro Doboj" a.d. Doboj je elektro
Brojila elektrine energije koja su u skladu sa distributivno preduzee koje ima oko 90000 potroaa.
standardima IEC 62053-21 i IEC 62052-11. Brojila moraju Naplata elektrine energije se vri na mjesenom nivou to
imati mogunost mjerenja aktivne energije, maksigrafa, znai da se svaki mjesec oitavaju sva brojila. Runo oitanje
snimanja profila optereenja (15-to minutna srednja snaga) brojila iziskuje anagaovanje znaajnog broja radnika i
za prethodnih 45 dana, mjerenje parametara mree, vozila to pored direktnih trokova stvara i indirektne jer
alarmiranja u sluaju naruavanja integriteta brojila i slino. radnici koji vre oitanje bi u tom periodu mogli obavljati
Napajanje RS-485 komunikacionog modula mora biti iz druge aktivnosti koje bi doprinijele smanjenju gubitaka
brojila tako da se moe formirati dvoina magistrala. Ostale elektrine energije.
karakteristike brojila: maksimalan broj tarifa 4, klasa tanosti
2 za aktivnu energiju i klasa 1 za maksigraf, maksimalna Pored navedenih benefita koji su posljedica
struja 60A, itd. implementacije AMM sistema znatno se moe utediti i
izborom komunikacionih puteva i opreme. ZP "Elektro
Magistrala mora biti realizovana pomou irmovane Doboj" a.d. Doboj je je kao pilot projekat do sada na 10
parice iji je spoljni omota UV stabilisan tako da je pogodan prigradskih trafo podruja implementirao AMM sistem gdje
za vanjsku montau. Jezgro navedenog kabla je parica sa se komunikacija izmeu brojila i trafostanice 10/0,4 kV
finoinim bakarnim provodnicima a oko jezgra je irm bazira na RS-485 standardu.
(ekran) od kalajisanih bakarnih ica. irm slui kao
uzemljenje i titi provodnik od elektrinog uma. U ovom radu e biti prikazan izgled AMM sistema
implementiranog na trafo podruju Vila (Doboj). Radi se o
Na kraju magistrale se nalazi konvertor RS-485/Ethernet. prigradskom naselju gdje se u ovom trafo podruju nalazi 50
Navedeni konvertori se na serveru u centru upravljanja vide potroaa elektrine energije.
kao virtuelni serijski portovi te se na osnovu toga moe
komunicirati preko Etherneta ili Interneta sa ureajima koji Na mjernim mjestima su instalirana brojila sa RS-485
imaju RS-485 interfejs. serijskim portom. Radi se o monofaznim (DM1) i trofaznim
(DST1) brojilima sa integrisanim asovnikom proizvoaa
RS-485 pojaava moe se koristiti u sluajevima kada CITI Beograd. Komunikacija na serijskom portu se obavlja
do izraaja dolaze ogranienja vezana za za ovaj standard. po protokolu IEC 62056-21 mod C. Na trafo podruju Vila
Naime, moemo ga koristiti kada nam je potrebna magistrala brojila elektrine energije su povezane na tri RS-485
dua od 1200 metara ili kada imamo vie od 32 ureaja na magistrale (slika 1). Za magistrale je koriten kabl So-
magistrali. Takoe se koristi i kada imamo otcjepe na LiYCY 2x0,75 mm2 koji se privruje za SKS pomou UV
magistrali jer spreava pojavu refleksije. stabilisanih vezica. U konkretnom sluaju radi se o vezicama
Ako imamo vie konvertora RS-485/Ethernet oni se duine 142 mm, irine 3,2 mm koje mogu da izdre teret od
moraju spojiti na svi. U naem sluaju potreban je 5 portni 18 kg. Masa kabla So-LiYCY 2x0,75 mm2 je 51,6 kg/km,
10/100 Mbps svi koji radi na principu plug&play. raspon izmeu dva stuba na NN mrei je oko 40 metara to
Za prelazak sa STP kabla na optiki kabl koristimo media znai da je masa komunikacionog kabla na jednoj dionici oko
konvertor koji podrava protokole IEEE 802.3, 10Base-T; 2 kg. Komunikacioni kabl se navedenim vezicama
IEEE 802.3, 10Base-TX i IEEE 802.3, 10Base-FX. privruje za SKS u prosjeku na svakih etiri metra.
Veza izmeu trafostanice 10/0,4kV i trafostanice Komunikacione magistrale ne moraju da prate energetske
35/10kV je realizovana samonosivim optikim kablom (4 izlaze te su tako izlazi 1 i 2 na istoj magistrali M1. Kao to se
optika vlakna- single mode G 652.d) sa noseom elinom vidi na slici 1 ukoliko se radi o otcjepu koji je veliine do 3
sajlom. polja (polje - razmak izmeu dva stuba) zadrava se oblik
magistrale i sa zadnjeg brojila na otcjepu postavlja se kabl koji
U centru upravljanja je potreban PC raunar minimalno se prua do poetka otcjepa kao to je sluaj na etvrtom
sledeih karakteristika: procesor Intel dual core 2,5GHz, izlazu (magistrala M3). U sluaju da imamo otcjep od tri ili
RAM 2GB, HDD 160GB, operativni sistem WinXP-OEM. vie polja tada se na poetku otcjepa postavlja RS-485
Na navedenom raunaru treba biti softver koji moe pojaava koji e sprijeiti pojavu refleksije. Pojaava je
obezbijediti potpunu funkcionalnost AMM sistema. postavljen da drugom izlazu sa trafostanice i tako je taj krak
spojen na magistralu M1 (Slika 1.). Izabran je pojaava
ATC109N proizvoaa Advanced Techlology koji
zadovoljava navedene uslove.
155
2 je prikazana meusobna veza svih elemenata AMM
sistema.
156
oitanje petnaestominutnih srednjih snaga na osnovu ega se samo direktni trokovi (angaovanost ljudstva i vozila) dobili
kreira profil optereenja za odreenog potroaa. Sistem daje bi da je otplativost sistema par desetina godina. Meutim
mogunost i iskljuenja/ukljuenja brojila direktno iz centra AMM sistem nam daje dosta vie mogunosti i u pogledu
upravljanja. U tom sluaju na brojilu se u produetku oitanja kao i u pogledu upravljanja brojilima. Takoe,
prikljunice ugrauje sklopka (prekida) pomou koje moe preduslov za liberalizaciju trita elektrine energije je
da se vri iskljuenje ili ukljuenje potroaa. Sklopka ima i uvoenje AMM sistema jer e svi potroai moi birati
ulogu limitera, tako da se potroa moe automatski iskljuiti dobavljaa elektrine energije a distributer e morati sve to
ukoliko njegova snaga bude vea od dozvoljene. Dosadanja da isprati i blagovremeno prikupi sve potrebne podatke. Kod
praksa je pokazala da postoji opravdanost ugradnje sklopki uvoenja AMM sistema bitno je odabrati sistem iji e se
na 5-10% brojila. elementi moi u budunosti iskoristiti u smart greed
sistemima. Sa te strane primjenjeni sistem u prigradskom
4. ANALIZA TROKOVA naselju koji nema koncetrator u TS 10/0,4 kV ve ima dobru
vezu sa centrom upravljanja (optiki kabl) ima infrastrukturu
U praksi najee rjeenje za AMM sisteme je PLC koja e biti u veoj mjeri iskoritena u buduim smart greed
(Power Line Communication) izmeu brojila i koncetratora sistemima. Komunikacija izmeu brojila i trafostanice
koji se nalazi u trafostanici i GSM/GPRS veza izmeu zasnovana na RS-485 standardu je pouzdanija od PLC
koncetratora i centra upravljanja. Povezivanjem trafostanice i komunikacije jer ne zavisi od uslova na mrei. Pored toga
centra upravljanja optikim kablom koncetrator vie nije RS-485 standard ima iroku primjenu tako da su na tritu
potreban jer se prikupljanje podataka zbog dobre i pouzdane dostupni ureaji sa navedenim interfejsom i to je bitno da su
veze koju nudi optiki kabl moe direktno vriti sa servera iz ureaji razliitih proizvoaa kompatibilni. Na osnovu
centra upravljanja. Optiki kabl je skuplje rjeenje ali za analize trokova implementacije opisanog AMM sistema i
prigradska naselja je rjeenje koje e se sigurno isplatiti. njegovih mogunosti moe se zakljuiti da je opravdano
Naime pored AMM sistema moe se koristiti za prenos bilo implementiranje AMM sistema sa komunikacijom
kojih podataka pouzdano i brzo. zasnovanom na RS-485 standardu u prigradskim podrujima
koja su gusto naseljena.
Da bi mogli analizirati ekonominost ovakvog sistema
napraviemo pregled utroenog materijala: LITERATURA
Materijal Koliina [1] Bojana Baji, Milan Jankovi, Miroslav Duki, Tehno-
Brojila sa RS-485 portom 50 kom. ekonomska poreenje PLC tehnologije i ostalih vodeih
Kabl So-LiYCY 1410 m tehnologija za pristup internetu i umreavanje, Infoteh
Vezice za kablove 5700 kom. Jahorina mart 2009.
Konvertor RS-485/Ethernet 3 kom.
Svi (5 portni) 1 kom. [2] www.zigbee.org
Media konvertor STP/Fiber optic 1 kom.
Optiki kabl (samonosivi, 4 opt. vlakna) 700 m [3] V. Pejovi, M. Koji, M. Stefanovi, Komunikaciona
mrea u AMR/AMM/AMI sistemima (model i
Po trenutnim trinim cijenama vrijednost navedenog funkcionalnosti), VII savetovanje o elektrodistributivnim
materijala je oko 3850 Eura, tj. 77 Eura po mjernom mjestu. mreama Srbije i Crne Gore CIRED 2010
U materijal nije ubrojan postojei podzemni optiki kabl
izmeu upravne zgrade i vorne trafostanice Usora (oko 1500 [4] Mr.sc. Kreimir keljo, Neven Krnjaja, Niskonaposki
m), postojei server i softver koji je razvijan sopstveno kao ni kabeli za povezivanje elektrinih brojila s daljinskim
radna snaga. Poreenja radi, sistem zasnovan na PLC-u na oitanjem, Hrvatski ogranak meunarodne
bazi od par hiljada brojila je oko 200 Eura po mjernom elektrodistribucijske konferencije HO CIRED, svibanj
mjestu (ukljuujui softver) [5]. 2008.
157
Informacione tehnologije IT'11
HVDC
sistem
158
preko energetskog pretvaraa. Kada je pozicija rotora takva 4. ANALIZA RADA V-C GENERATORA
da je on cjelokupno prekriven djelovima statora, tada je KONEKTOVANOG NA POTROA
kapacitivnost izmeu statora A i B maksimalna. Ova KONSTANTNOG NAPONA
kapacitivnost predstavlja rednu vezu kapacitivnosti koje se
javljaju izmeu statora A i rotora, kao i statora B i rotora. Kapacitivnost V-C generatora je promjenjiva i zavisi od
Kako se rotor okree i ova kapacitivnost se periodino meusobnog poloaja rotora u odnosu na stator. Prema tome,
mijenja, pri emu se energija generalno predaje u intervalima trenutna vrijednost struje V-C generatora ne zavisi samo od
kada kapacitivnost opada. Kada se rotor nalazi u takvoj izvoda njegovog napona, ve i od izvoda kapacitivnosti, to
poziciji da je najmanje prekriven djelovima statora, tada je se matematiki moe napisati kao:
kapacitivnost minimalna.
d C vC d d C d d vC d
Stator B iC vC C , (1)
d dt d dt d dt
Slika 2. Uzduni i popreni presjek V-C generatora U sluaju kada je dC/d>0 i vCE, struja generatora je
jednaka nuli.
Pranjenje obloga generatora se vri u intervalima kada
Punjenje Pranjenje kapacitivnost opada (dC/d<0). U ovom reimu, struja
generatora generatora potroaa jednaka je struji generatora i definisana je
jednainom (1), dok je napon na krajevima generatora
vC definisan jednainom:
Rgub D2 vC E v p , (3)
(filtar + HDVC)
E D1 x 10
-8
1 iC
2 ip
vp
5
Kapacitivnost
4
C()
i izvod kapacitivnosti [F/rad]
3
Slika 3. Simulacioni model V-C generatora i
Kapacitivnost [F]
159
dC Na slikama 5, 6 i 7 prikazani su rezultati simulacija
iC i p r ( E U p ) . (4) dobijeni na osnovu podataka datih u DODATKU. Napon V-C
d
5 generatora prikazan je na slici 5, dok je na slici 6 prikazana
x 10
3 struja generatora. Na slici 7 prikazana je struja potroaa.
Trougaona Trapezoidna Otpornost koja predstavlja gubitke zanemarena je u
kapacitivnost kapacitivnost
njegova srednja vrijednost [V]
simulacijama.
2.5
Napon generatora i
Sinusoidalna 0.025
kapacitivnost
0.015
1.5
VcCmax
0.01
VcCmin
1
0 40 80 120 160 200 240 280 320 360
0.005 B D
Ugaoni polozaj [stepen]
Slika 5. Napon V-C generatora i njegova srednja vrijednost A C
0
6 0 1 2 3 4 5
Trapezoidna
Napon generatora [V] x 10
5
5 kapacitivnost
Slika 8. Zavisnost koliine naelektrisanja generatora od
njena srednja vrijednost [A]
3
Sinusoidalna 5. UTICAJ KAPACITIVNOSTI V-C GENERATORA
2
kapacitivnost NA VRIJEDNOST IZLAZNE SNAGE
1
5 kapacitivnost
petlje, oznaimo sa W, snaga generatora P iznosi:
Struja potrosaca i
4 Trougaona
k n W
kapacitivnost P , (5)
3 60
Sinusoidalna
2 kapacitivnost gdje je k broj ciklusa u toku jednog obrtaja rotora i n broj
obrtaja rotora u minuti.
1 Ako sa Vcmax oznaimo maksimalni napon generatora, a koji
je jednak zbiru napona pobude (E) i napona potroaa (Up),
0 tada se prema slici 8 moe napisati da je:
0 40 80 120 160 200 240 280 320 360
Ugaoni polozaj [stepen] W (Vc max E ) E Cmax Vc max Cmin (6)
Slika 7. Struja potroaa V-C generatora i njegova srednja
vrijednost
Na osnovu jednaina (5)-(6) vidi se da je:
Na slici 4 prikazana su tri sluaja zavisnosti kapacitivnosti
generatora od poloaja rotora koje su koriene u P f (Cmax , Cmin ) . (7)
raunarskim simulacijama. U jednom sluaju pretpostavljena
je sinusoidalna (crvena boja puna linija), u drugom Prema tome, jasno je da snaga koju V-C generator predaje
trougaona (zelena crta-taka linija), a u treem trapezoidna mrei ne zavisi od talasnog oblika kapacitivnosti, ve zavisi
(plava isprekidana linija) zavisnost. Na istoj slici 4 samo od vrijednosti minimalne i maksimalne kapacitivnosti.
prikazane su i odgovarajue zavisnosti izvoda (dC/d) Poto su za sva tri analizirana oblika kapacitivnosti
pretpostavljenih kapacitivnosti. maksimalne i minimalne vrijednosti kapacitivnosti jednake,
jasno je da je snaga koju V-C generator predaje potroau
160
jednaka za sva tri sluaja. Ovaj zakljuak je jasan i sa slike 7, C generatora ine ga naroito atraktivnim za primjenu u
jer je srednja vrijednost struje potroaa jednaka, pa je samim sistemima vjetrogeneratora koji se prikljuuju na HVDC
tim jasno i da je srednja vrijednost snage potroaa jednaka sistem, jer se na taj nain eliminie potreba za skupim
za svaki oblik kapacitivnosti. transformatorima i konvertorskim stanicama.
5
x 10 U radu je, takoe, prikazana principijelna ema konekcije
2.5 V-C generatora na HVDC sistem. Analiziran je sluaj rada
Cmin=1nF V-C generatora kada napaja potroa konstantnog napona. Za
2
ovaj tip optereenja prikazani su talasni oblici struje i napona
Cmin=2nF generatora, kao i struje potroaa.
Glavni dio rada posveen je analizi uticaja talasnog oblika
1.5 kapacitivnosti, kao i uticaju maksimalne i minimalne
Snaga [W]
0 DODATAK:
3 4 5 6 7
Maksimalna kapacitivnost - Cmax [F] x 10-8 Parametri V-C generatora i podaci korieni u simulacijama:
Slika 9. Zavisnost snage generatora od vrijednosti E=100kV, Cmax=50nF, Cmin=10nF, n=5000ob/min, p=2,
maksimalne kapacitivnosti generatora (1nFCmin20nF) Vp=200kV.
5
x 10
5
LITERATURA
Cmin=20nF
4
[1] N.G.Hingorani:High-voltage DC transmission: a
Cmin=19nF power electronics workhorse, Spectrum IEEE, vol.33,
no.5, pp.63-72, April 1996.
[2] D. M. Larruskain, I. Zamora, A. J. Mazn, O.
Snaga [W]
3
Abarrategui, J. Monasterio: Transmission and
Distribution Networks: AC versus DC, 9th Spanish-
2 Portuguese Congress on Electrical Engineering, July
2005.
[3] Michael P. Bahrman: Overview of HVDC
1
Transmission, Power Systems Conference and
Exposition, PSCE'06, pp. 18-23, Oct. 2006.
[4] S. F. Philp: The Vacuum-Insulated, Varying
0
4 5 6 7 8 9 10 capacitance Machine, IEEE Transactions on
Odnos: Cmax/Cmin Electrical Insulation, vol. 12, no. 2, April 1977.
Slika 10. Zavisnost snage generatora od odnosa maksimalne i [5] R. J. O' Donnell, N. Schofield, A.C. Smith, J. Cullent:
minimalne kapacitivnosti generatora (1nFCmin20nF) The Variable-Capacitance Machine for Off-shore
Wind Generation in Proc. 6th Int. Workshop Large-
Ako se maksimalna kapacitivnost poveava, a Scale Integr. Wind Power Transmiss. Netw. Offshore
minimalna smanjuje, raste i vrijednost snage koju taj Wind Farms, 2006, pp. 299306.
generator predaje mrei (slika 9). Takoe, ako se odnos [6] R. ODonnell, N. Schofield, A. C. Smith, J. Cullen:
maksimalne i minimalne kapacitivnosti odrava na Design Concepts for High-Voltage Variable-
konstantnoj vrijednosti, sa porastom minimalne, a samim tim Capacitance DC Generators, IEEE Transactions on
i maksimalne kapacitivnosti, linerano raste i iznos snage koju Industry Applications, vol. 45, no. 5, September-
generator moe da predaje mrei (slika 10). October 2009.
[7] M. alasan, V. Vujii: Analiza uticaja estopulsnog i
6. ZAKLJUAK dvanaestopulsnog ispravljaa kod HVDC sistema na
harmonijska izoblienja naizmjenine mree,
U ovom radu su navedeni razlozi zbog kojih se sve vie Informacione tehnologije, abljak, 2010.
razmilja o upotrebi elektrostatikog generatora kod
proizvodnje elektrine energije iz energije vjetra. Osobine V-
161
Informacione tehnologije IT'11
162
meseni plan treninga za dati mesec, definie se klupski Erwin je CASE alat namenjen modeliranju podataka ER
kalendar takmienja, vodi se lista postignutih rezultata na (Entity Relatioship) metodom, koja je podrana IE
takmienjima, odreuje se termin plan polaganja za zvanja u (Information Engineering) metodologijom modeliranja.
karate sportu, popunjava se prijava za polaganje, definie se Modeliranje podataka obuhvata dva aspekta: logiko
ispitni program, donosi se odluka o formiranju ispitne definisanje modela i fiziki dizajn baze. Korienje ovog
komisije, diploma o poloenom ispitu i popunjava se alata podrazumeva istovremeni razvoj logikog modela
evidencija o zvanjima. podataka i fiziko definisanje baze, to znai da nije potrebno
Prijavni list je dokument koji popunjava svaki kandidat nikakvo dodatno prebacivanje modela iz logikog nivoa u
pri upisu, zajedno sa izvodom iz matine knjige roenih, i fiziki i obrnuto
dostavlja klupskoj administraciji. Na Slici 1. Prikazano je stablo aktivnosti za proces
Evidencioni karton lana kluba se otvara na osnovu Praenje poslova karate kluba.
popunjenog prijavnog lista.
Na osnovu Evidencionog lista popunjava se lanska karta
lana kluba.
Matini karton lana kluba se popunjava na osnovu
izvrenog lekarskog pregleda. Dnevni plan treninga pie
trener kluba a planiranje treninga se vri shodno kalendaru
takmienja i planu polaganja za zvanja u karate sportu. U
dnevnom planu treninga treba da se definie vreme i mesto
odravanja treninga, sredstva i metode za obavljanje treninga,
ta e se tano raditi u svakoj od faza: uvodnoj, pripremnoj,
osnovnoj i zavrnoj. U listi meseni plan treninga treba da se
definie dinamika odravanja treninga za dati mesec sa
orijentacionim pregledom oblasti koje e se, u tom periodu,
obraivati. Klupski kalendar takmienja se pravi u odnosu na
kalendar takmienja koji se dobija od KSS. To je dokument
koji se usvaja na Skuptini KSS a klub se, shodno eljama i
mogunostima, opredeljuje za odreena takmienja koja e
ispratiti. Lista postignutih rezultata sa takmienja se pravi po
zavretku datog takmienja. Listu popunjava trener, po Slika 1. Stablo aktivnosti Praenje poslova karate kluba
povratku sa takmienja, i u nju se unose podaci o ostvarenim
rezultatima na datom takmienju. 4. DEFINISANJE DIJAGRAMA KONTEKSTA
Termin plan polaganja za zvanja u karate sportu se Dijagram konteksta je definisan jednim pravougaonikom
donosi na poetku svake kalendarske godine. Polaganje je koji predstavlja granicu modela koji se prouava. U tom
provera znanja kandidata, pred odreenom komisijom, i modelu i van njega teku informacije preko strelica. Dijagram
obavlja se dva puta godinje. Za svako polaganje donosi se konteksta je najvii nivo apstrakcije koji se dekompozicionim
odluka, koju usvaja Predsednitvo kluba. Prijavu za dijagramima prevodi u nii nivo apstrakcije. Granice modela
polaganje popunjava svaki kandidat i, na osnovu nje, se se definiu da bi se, pre svega, znalo gde treba stati sa
kompletira spisak prijavljenih kandidata za polaganje. Ispitni modeliranjem. Ovaj problem se moe posmatrati sa aspekta:
program je spisak tehnika i kata kojima kandidat treba da irine (definisanja elemenata koji se posmatraju) i
ovlada izmeu dva polaganja. Usvaja se na poetku svake dubine (definisanja nivoa detaljnosti).
kalendarske godine. Odluka o formiranju ispitne komisije se irina modela je vezana za definisanje kontekstnog
donosi pre polaganja i usvaja je Predsednitvo kluba. U njoj dijagrama (koji se u IDEF0 notaciji oznaava sa A-0) i prvog
se imenuju lanovi i Predsednik komisije i utvruju se termin nivoa dekompozicije. U okviru kontekstnog dijagrama mora
i mesto odravanja polaganja. Diploma o poloenom ispitu je se voditi rauna da treba definisati setove ulaza, kontrola i
dokument koji dobija svaki kandidat, nakon uspeno mehanizama koji proizvode set izlaza, tj. treba na ovom
obavljenog ispita. Evidencuja o zvanjima je lista kandidata nivou uoptiti posmatranu problematiku sa manje detalja.
koji su poloili za odreeno zvanje i vodi se od osnivanja Dubina modela se definie nivoima dekomponovanja, gde
kluba. se definiu nivoi detaljnosti. Dekompozicija ide do
3. INFORMACIONO MODELIRANJE mogunosti definisanja primitivnih procesa.
Preporuuje se da treba poeti od definisanja izlaznih
Informaciono modeliranje ili modeliranje podataka je strelica, pa se pomerati prema ulazima, resursima i
nae apstraktno vienje stanja realnog sistema tj. Definisanje kontrolama. Polazi se od injenice da svaka aktivnost
strukture podataka. Model podataka je pojednostavljeno poseduje odgovarajue izlaze koji se mogu identifikovati.
prikazivanje realnog sistema preko skupa objekata (entiteta), Prilikom definisanja izlaza treba voditi rauna i o negativnim
veza izmeu objekata i atributa objekata. izlazima, koji prouzrokuju tzv. povratne (feedback) strelice.
Model podataka (u literaturi definisan kao Model Objekti Sledei elementi koje treba definisati su strelice ulaza,
Veze MOV ili ER Entity Relationship model ili Entitetni koji se na specifian nain transformiu (ili troe) radi
dijagram), preko skupa podataka i njihovih meusobnih veza, stvaranja odgovarajueg izlaza, podpomognuti
predstavlja stanje sistema u jednom trenutku vremena i sadri odgovarajuim mehanizmima i kontrolama. Slika2.
skup informacija o prolosti i sadanjosti sistema koja je Imajui u vidu standard IDEF0 kao i zahteve standarda
potrebna da se pod dejstvom buduih poznatih ulaza mogu ISO 9000:2000 definisae se kao prvi korak odgovarajui
odrediti njegovi budui izlazi.
163
dijagram konteksta tj. postavie se granice posmatranog do nivoa aktivnosti gde se kao strelice definiu konkretna
modela. dokumenta.
Na slici broj 4 prikazan je dekompozicioni dijagram za
aktivnost Praenje poslova karate kluba
164
Selektovanjem polja Reports otvara se, u desnom delu
prozora, spisak svih izvetaja u bazi podataka
Selektovanjem npr. Reports RezultatTakmicenja,
dobiemo sliku na kojoj se moe videti dizajn izgled izvetaja
RezultatTakmicenja i polja od kojih se sastoji.
Na Switchboard-u se moe uoiti pet tastera: evidentiranje
plana lanova takmienja; praenje prisustva treninzima;
praenje rezultata takmienja; odravanje arhive zvanja i
izlaz. Slika9.
165
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu smo se bavili problemom raunanja kvadratnog korijena u FPGA
tehnologiji. Prezentovali smo razliite metode koje se koriste za raunanje kvadratnog korijena,
predloili sopstvenu, a zatim dali njihovu softversku realizaciju u VHDL-u. Takoe smo izvrili
poreenje metoda sa aspekta preciznosti, iskorienja pinova i logikih resursa ipa, kao i sa
aspekta brzine rada. Verifikaciju kodova smo izvrili na UP3 eksperimentalnoj ploi, na ipu
EP1C6Q240C8 iz Alterine familije Cyclone.
Abstract - In this paper we were dealing with a problem of calculating square root in FPGA
technology. We presented different methods used for calculating square root, as well as our own
one, and their software realization in VHDL. We also compared those methods by precision, pin
and logic buffers usage on a chip, as well as by speed of response. Verification of these codes was
done on UP3 experimental board, on chip EP1C6Q240C8 from family Alteras family Cyclone.
166
oduzimanja i izmeu 0 i n-1 nakon sabiranja) koji se ne 2.1.3. SKIP METODA
prikazuju na kraju, [2], [3].
Vrijeme izvrenja kompalacije iznosi 30 s, to je veliki
1.2.3. NON-RESTORING METODA napredak u odnosu na metodu polovljenja intervala, a
ogroman u odnosu na Vavilonsku; poreenja radi, za
Ova metoda je u gotovo svemu identina prethodnoj, [1], kompalaciju ovog koda sa 100 iteracija je potrebno 1 min 11s
[2]. Razlika je u tome to kada se dobije negativan rezultat 1.28 puta manje vremena od onog potrebnog kodu metode
nakon oduzimanja, ne vri se sabiranje kako bi se ispravilo polovljenja intervala za kompalaciju i to sa 10 puta manje
uinjeno, ve se odmah dodaje naredna 2-bitna grupa broja iteracija i 10.35 puta manje vremena u odnosu na Vavilonsku
iji se korijen trai, a zatim se vri sabiranje sa trenutnim metodu sa samo 4 iteracije. Naalost, ova metoda ima veliki
korijenom kome je konkatenacijom dodato 11. nedostatak, a on se ogleda u injenici da je njena oblast
primjene direktno ograniena brojem iteracija. Naime, taan
2. VHDL RJEENJA rezultat moe da se dobije jedino za brojeve iz intervala [0,
i^2], gdje je i maksimalan mogui broj iteracija. Ovo se jasno
2.1. PROSTE ITERATIVNE METODE moe vidjeti na priloenom simulacionom dijagramu (Slika
3), na kome se vidi da je za broj 7 koji je manji od 10^2
2.1.1. VAVILONSKA METODA izraunata najblia mogua cjelobrojna aproksimacija (2 sa
ostatkom 3), dok to nije sluaj za broj 256 koji je vei od
Za kompajliranje koda potrebno je 5 min 49 s i to samo za 10^2 izraunato je 10 sa ostatkom 156, a najblia
4 iteracije. Vea tanost rezultata se dobija ako poveamo aproksimacija bi bila 15 sa ostatkom 20 (napomena ovo je
broj iteracija u for petlji; meutim time znatno poveavamo i simulacioni dijagram za kod sa 10 iteracija).
vrijeme za kompalaciju koda koje je ionako veliko za ovako
malu tanost. Kod daje dobre rezultate za manje brojeve (15 i
49 na sim. dijagramu Slika 1). Meutim za neki vei broj
(25000000 na sim. dijagramu Slika 1) dobija se velika
greka i uoava se potreba za veim i. Ovaj kod i metoda su
jednostavni, ali i prilino zahtjevni sa aspekta iskorienja
resursa raunara.
167
posmatra i broj zauzetih pinova. Posmatra se svaki metod
pojedinano. Na Slici 8 je dat grafiki prikaz, gdje se jasnije
vidi odnos prikazanih veliina. Vavilonska metoda zauzima
daleko najvie logikih resursa (gotovo sva logika kola koja
su na raspolaganju), dok su, sa druge strane, Restoring
metode sa SC elijama najbolje sa tog aspekta (manje od 1%
logikih kola koja su na raspolaganju). Kada je u pitanju
procentualna iskorienost pinova koji su na raspolaganju,
nema tako drastinih razlika jedino se izdvajaju Restoring
metode sa SC elijama koje koriste primjetno manji broj
pinova u odnosu na ostale.
Za izvrenje kompalacije bile su potrebne 25 s dakle, Tabela 2 govori o brzini rada pojedinih metoda na ipu.
neto slino kao za Restoring metodu. Kao i kod Restoring Podaci se odnose na vremensko kanjenje u reprodukovanju
metode, ni ovdje nema ogranienja u vrijednosti ulaznih tanog rezultata za istu duinu ulaznog podatka pri traenju
podataka. Simulacioni dijagram je priloen na Slici 7. kvadratnog korijena broja 8. Iz tabele se vidi da je u pogledu
brzine postizanja tanog rezultata (brzine odziva) ubjedljivo
najgora Vavilonska metoda, dok su ostale gotovo istih
performansi.
3. POREENJE METODA
U gornjem paragrafu smo se osvrnuli na trajanje Tabela 2: Brzina rada pojedinih metoda
kompalacije kod pojedinih metoda i uporedili ta vremena.
Ovdje emo obratiti panju na iskorienost logikih resursa Prethodnom analizom smo ustanovili da su sa aspekta
ipa na kome smo vrili verifikaciju kodova [3], [4], kao i na praktine implementacije najbolje Restoring metode sa SC
brzinu rada u zavisnosti od primijenjene metode. elijama
168
realizaciju datih metoda u VHDL-u, kao i poredjenje LITERATURA
pomenutih metoda, kako sa aspekta teorije, tako i sa aspekta
njihove realizacije. Takodje smo predloili sopstvenu [1]http://en.wikipedia.org/wiki/Methods_of_computing_squar
metodu. e_roots
Polazei od poznatih iterativnih metoda doli do [2] Yamin Li and Wanming Chu, A New Non-Restoring
zakljuka da njihove implementacije u VHDL-u imaju 2 Square Root Algorithm and Its VLSI Implementations,
znaajna nedostatka. Prvi i najvaniji jeste ogranienost International Conference on Computer Design
preciznosti tih metoda, koja se javlja kao posljedica for petlji (ICCD96), October 79, 1996, Austin, Texas, USA, pp.
u kodovima, odnosno konanog broja iteracija koji se mora 538-544.
postaviti u startu i koji je fiksan. Jasno je da e neki brojevi
upadati u domen zacrtan tim fiksiranim brojem iteracija, dok [3] Tole Sutikno, An Optimized Square Root Algorithm For
neki drugi nee, tj. za neke brojeve e se moi nai najbolja Implementation in FPGA Hardware, TELKOMNIKA
aproksimacija kvadranog korijena, dok, pak, za neke druge Vol. 8, No. 1, April 2010 : 1 - 8
nee. Problem se komplikuje drugim nedostatkom, a to je da
su programi jako dugi za realizaciju. Do toga dolazi iz usljed [4] J.O.Hamblen, T.S.Hall, M.D.Furman, Rapid prototyping
mnotva operacija sabiranja, oduzimanja, mnoenja i of digital systems, Quartus II edition, Springer, 2007.
dijeljenja cijelih brojeva.
[5] Radovan D. Stojanovi, Automatizovano projektovanje
Zbog svega navedenog, prelo se na metode koje ne vre digitalnih sistema (VHDL i FPGA), TEMPUS edicija,
aritmetike operacije nad cijelim brojevima, ve aritmetiko CD-40017-2005, 2007.
logike nad bitima, to se pokazalo i vie nego efikasno u
pogledu brzine izvrenja kompalacija (reda desetina puta). [6]http://userstima.imag.fr/cis/guyot/Cours/Oparithm/english
to je jo vanije, kod ovih metoda uvijek se dobija najbolja /Extrac.htm
mogua aproksimacija, to je bio glavni nedostatak onih
prethodnih.
169
Informacione tehnologije IT'11
1. UVOD
170
poprenih presjeka, dozvoljeni porast temperature, i ambijent I ot
rada transformatora. iC5 ;0<t<topad (5)
t opad
Prvo odabiramo jezgro transformatora na osnovu Napon na kondezatoru, koji je istovremeno i napon na
nomograma proizvoaa i radne frekvencije[9]-[10]. Kako je prekidau Q1 kada dioda D6 provodi moe se definisati
predvieni rad transformatrora na uestanosti 100kHz za zavisnou
realizaciju je izabrano jezgro ER-28. Nakon izabranog jezgra 1 t I ot 2
bira se maksimalno vrijeme ukljuenosti prekidaa Q1 za vC5 v ds i
C dt v ds (6)
minimalni napon i maksimalno optereenje. Za na sluaj, C5 0 5 2C 5 t opad
pretpostavimo da maksimalno vrijeme ukljuenosti prekidaa koja vai za vrijeme opadanja struje sve dok napon
ne moe prei 60% periode tj da je maksimalni faktor kondezatoru ne dostigne vrijednost Vd.
popunjenosti D=0.6. Dakle, za frekvenciju od 100 kHz Da bi se izvrila optimizacija snubber-a za iskljuenje
imamo period 10s tj. poluperiodu od 5 s, odnosno neophodno je uzeti u obzir njegov uticaj na proces
maksimalno vrijeme ukljuenosti prekidaa ton(max)=6s. ukljuenja. Kada koristimo RCD snubber, kondenzator se
Kako je proraun jedsmjernog napona na kondenzatoru C2 postepeno prazni preko otpornosti R1, dok napon Vds vrlo
(Vcc) na ulazu pretvaraa, pri punom optereenju i brzo opada do nule, tako da se praktino eliminiu dodatni
minimalnom ulaznom naponu, vrlo sloen i zavisi od velikog gubici koje izaziva kapacitivnost C5. Energija akumulisanog
broja faktora, uvodi se dobra inenjerska aproksimacija koja naelektrisanja na C5 troi se na otporniku R1 i iznosi:
ukljuuje koeficijente k1 ,k2 [9]:
C V2
WR 5 d (7)
Vcc =Vef k1k2 (1) 2
gdje su k1=1,3; k2 = 1,9. U praktinim kolima otpornost R1 moe se izraunati na
osnovu sledee relacije [10]:
Iz kataloga proizvoaa za odabrano jezgro ER-28 imamo Vd
0 .2 I 0 (8)
minimalnu povrinu Amin =77mm2. Maksimalna gustina R1
magnetskog fluksa za odabrano jezgro pri temperaturi od Vrijednosti R1 i C5 moraju obezbijediti dovoljno vremena
1000C je 100mT [11]. za pranjenje kondenzatora u intervalu kada je prekida
ukljuen tj. da se C5 isprazni priblino do vrijednosti 0.1Vd
Minimalni broj navojaka na primaru moe se prije ponovnog iskljuenja. Od trenutka kada se tranzistor
izraunati korienjem sledee relacije: ukljui, kondezator se prazni po zakonu:
Vt t
N p min (2)
c
Bac Amin vC 5 Vd e (9)
gdje je Npmin - minimalni broj navojaka, V=Vcc jednosmjerni gdje je c=R1C5 vremenska konstanta pranjenja. Vrijeme
napon V, t-vrijeme ukljuenosti prekidaa u s, Bac potrebno da se napon vC5 spusti do vrijednosti 0.1Vd
maksimalna gustina magnetskog fluksa T, Amin minimalni odgovara vremenskom intervalu od 2.3c, to znai da za
popreni presjek jezgra mm2. minimalno vrijeme ukljuenja ton mora vaiti
Sledeom relacijom izraen je napon po navojku: t on 2.3R1C5 (10)
V Vcc
(3)
N Np 5. EKSPERIMENTALNI REZULTATI
Pa se broj navojaka na sekundaru moe se izraunati
korienjem sledee relacije: Pretvara je fiziki realizovan i testiran na konstantnom
V otporu od 20 Oma snage 20W. Implementacija kontrole je
Ns s (4) bila eksterna, radna frekvencija je iznosila 10kHz i napon
V /N
gdje je Vs napon na sekundaru, Ns broj navoaka na napajanja je bio snien na 20.3V.
sekundaru i V/N - napon po navojku.
Na slici 2 je data fotografija eksperimentalnog prototipa
4. PRORAUN KOMPONENTI SNUBBER KOLA integrisanog ''buck-flyback'' pretvaraa.
171
Pojedini izmjereni talasni oblici napona i struja prikazani
su na slikama od 3. do 7.
LITERATURA
172
[7] M. Ferdowsi and A. Emadi, Pulse regulation control [9] Keith Billings, Taylor Morey "Switchmode Power
technique for integrated High-Quality rectifier- Supply Handbook" The McGraw-Hill Companies, New
regulators, IEEE Trans. Ind. Electron., vol. 52, no.1, pp.
116124, Feb. 2005. York, 2011. ISBN:978-0-07-163972-9.
[8] J. Y. Lee, Single-stage AC/DC converter with input- [10] Abraham I. Pressman, Keith Billings and Taylor Morey
current dead-zone control for wide input voltage "Switching Power Supply Design" The McGraw-Hill
ranges, IEEE Trans. Ind. Electron., vol. 54, no. 2, pp. Companies, New York, 2009.ISBN: 978-0-07-159432-5.
724732, Apr. 2007.
[11] www.datasheet.com (data sheet er28).
173
Informacione tehnologije IT'11
174
Zajedniki ili sistemski podaci za sve aplikacije su ifre. i upisuju operativne ciljeve i akcije, utvruju planove potreba
Moraju se prethodno razviti oblici i naini ifriranja, a potom za ljudskim resursima, iskazuju se potrebe za ljudima po
na odgovarajui nain unijeti i tokom vremena aurirati. kolskim nivoima, zanimanjima, razlozima budueg
regrutovanja, izbora i rasporeivanja.
3. MODULI SISTEMA ZA PODRKU ODLUIVANJU Obrada podataka se odnosi na set dokumenata koji se
pokriveni nizom templejta. Statistike iz tabela templejta se
Za upravljanje i razvoj ljudskih resursa su znaajni izraunaju na osnovu podataka unijetih u ulazne ekranske
aspekti: evidencija zaposlenih, planiranje i izvrenje planova, forme.
izbor i rasporeivanje, profesionalni razvoj, upravljanje
performansama, evidencija rada, politika i obraun zarada i 3.3. Izbor i rasporeivanje
analiza trokova. Iz tog razloga je SPO za upravljanje i razvoj
ljudskih resursa, koji pripada ovom realizovanom modelu, Ovaj modul u potpunosti pokriva sve aktivnosti oko
razdijeljen u vei broj modula, odnosno funkcionalnosti: odabira novih radnika, rasporeivanja na nova radna mjesta i
odlazak radnika iz organizacije kroz funkcionalnosti:
M1: Evidentiranje i pokretljivost; regrutovanje, evidentiranje kandidata za izbor, preliminarni
M2: Planiranje; izbor kandidata na osnovu strunosti, procjene i psiholokih
M3: Izbor i rasporeivanje; mjerenja kandidata kandidata, zapoljavanje, rasporeivanje,
M4: Upravljanje performansama; uvoenje u posao i fluktuaciju. Aplikacija omoguava
M5: Profesionalni razvoj; formiranje vie izvjetaja i linkove na ostale aplikacije.
M6: Evidencija rada;
M7: Obraun zarada; Na osnovu analize poslova i iskazanih potreba za
ljudskim resursima, automatizuje se proces selekcije
M8: Trokovi rada;
kandidata i olakva odabir, dobijanje izvjetaja o rezultatima
M9: Pomone evidencije.
konkursa, kao i razliitih pregleda kandidata prema polu,
godinama, strunoj spremi i dr.
3.1. Evidentiranje i pokretljivost
Dobra analiza posla i potrebnih kvalifikacija kojima se
Evidentiranje i pokretljivost ljudskih resursa je modul koji
precizno definiu zahtjevi radnog mjesta, skrauje period
omoguava formiranje i odravanje veoma bogatog fonda uvoenja u posao i profesionalno osposobljavanje, smanjuje
podataka i informacija o personalu organizacije. Ovaj modul se fluktuacija zaposlenih i profesionalne nesree i poveava
je veoma znaajan za ocjenu stanja ljudskih resursa, stepen zadovoljstva radom.
procjenjivanje sa kojom se efikasnou oni koriste, analizu
njihove pokretljivosti i mobilnosti, izmeu organizacije i
3.4. Upravljanje performansama
okruenja i unutar organizacije, analiziranje stepena
apsentizma i slino. Upravljanje performansom i razvojem ljudskih resursa je
modul koji automatizuje postupke:
Ovo je softversko reenje kojim e kljuni i krajnji
korisnici dizajnirati procese i organizacionu strukturu.
mjerenja, analiziranja i razvijanja kompetencija
Konkretni zadaci ove aplikacije su formiranje opteg sloga
personala organizacije,
podataka o organizaciji, dekompozicija poslovnih procesa,
praenja i analiziranja razvoja karijere svakog pojedinca
opis procesa i subprocesa, definisanje i opis uloga,
kroz sistem obrazovanja, postizanja uinaka u karijeri,
dizajniranje poslova i radnih mjesta, vrednovanje poslova,
projektovanje organizacione strukture. Naspram te strukture planiranja karijere, i
formira se evidencija koja prati pokretljivost zaposlenih. planiranja, organizacije, evaulacije, odnosno, upravljanja
sistemom obuavanja u organizaciji i van nje.
Obrada skoro da ne postoji u klasinom smislu.
Preuzimaju se ulazni podaci iz odgovarajueg izvora i Cilj kontrole i vrednovanja uinka je utvrivanje razlike
smjetaju u bazu, a potom se ti isti podaci prikazuju na izmeu stvarnih i planiranih deavanja da bi se, na osnovu
ekranu. Izlazi su isti kao i ulazi. Omoguava formiranje dobijenih rezultata, predvidjelo budue poslovanje i
stotinak izvjetaja i linkove na mnoge druge aplikacije. obezbijedila kvalifikovana radna snaga koja e zadovoljiti te
zahtjeve. Vano je da organizacija odredi adekvatna
3.2. Planiranje kvanititativna i kvalitativna mjerila za praenje uspjenosti.
Planiranje je usresreeno na utvrivanje buduih potreba Na osnovu ocjenjivanja performanse se dobije sumarni
za ljudskim resursima. Za potrebe privlaenja, regrutovanja pregled radne uspjenosti, utvrde znaajna odstupanja eljene
potencijalnih kandidata za slobodna radna mjesta, obavljanje od stvarne radne uspjenosti, navedu znanja i vjetine koje je
sloenih procedura selekcije, uvoenje u posao i optimalno potrebno unaprijediti, napravi akcioni plan unapreenja,
rasporeivanje, razvijeno je niz tehnika koje su u ovom odrede prioritetne oblasti i definiu mjerni instrumenti za
modulu automatizovane. postignute ciljeve.
175
odreenom zanimanju, zavisi njegov stav prema provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog
profesionalnom razvoju. Organizacija, sa druge strane, ima poslovnom uspjehu poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i
poveane trokove zbog neusklaenih potreba posla i drugih primanja po osnovu radnog odnosa. Poslodavac je
mogunosti zaposlenih, zato organizacija ima interes da duan da vodi mjesenu evidenciju o zaradi i naknadi zarade
pomogne pojedincu u razmatranju sopstvene karijere i za svakog zaposlenog. Evidencija sadri podatke o bruto
stvaranje novih znanja kroz struno obrazovanje. zaradi i zaradi po odbitku poreza, doprinosa i dr.
Zaposleni ima pravo na odgovarajuu zaradu koja se Na osnovu unijete strategije, operativnih ciljeva i akcija
utvruje u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o u informacioni sistem i dobijenih informacija o
radu. Zarada se sastoji od zarade za obavljeni rad i vrijeme
176
prirodnom odlivu, spoljanjoj i unutranjoj fluktuaciji, 5. ZAKLJUAK
utvruju se potrebe za ljudskim resursima.
Jasno definisani zahtjevi i mogunosti posla preko ifre Eksplozivni rast koliine podataka u svim oblastima
radnog mjesta, datumi otvaranja i zatvaranja poslovanja, a time i u oblasti upravljanja razvojem ljudskih
konkursa/oglasa i mediji u kojima je konkurs objavljen, resursa, nadilazi moi ovjeka da ih tradicionalnim
omoguavaju analize broja prijavljenih kandidata i preko sredstvima obrauje i analizira. Pred menadment
kojih medija. organizacije postavlja se problem uoavanja znaajnih
Evidencije relevantnih podataka o svakom prijavljenom informacija i donoenja optimalnih odluka iz gomile
kandidatu se mogu sauvati i ako kandidat nije primljen, raspoloivnih podataka, to proizvodi potrebu za novim
zbog mogue budue potrebe za kontaktom sa nekim od tehnikama automatske analize u bazama podataka. Veliki i
njih. Na osnovu ovih podataka se mogu dobiti i mali privredni promaaji su zasnovani na nesposobnosti
odtampati izvjetaji o rezultatima konkursa, kao i analitikog korienja raspoloivih informacija. Odluke vie
razliiti pregledi kandidata prema polu, godinama, nije mogue donositi na temelju nagaanja, poluprovjerenih
strunoj spremi i drugo; informacija i adhoc, nego intelligence aktivnosti postaju
Na osnovu izvjetaja o strunosti prijavljenih kandidata kima poslovnih odluka. Intelligence sistemi, odnosno
moe se izvriti preliminarni izbor to je prvi nivo moderni sistemi podrke odluivanja, informiu i savjetuju, a
selekcije. Ako su za posao potrebna specijalna znanja i menaderi na osnovu toga donose odluke.
vjetine iz prvog nivoa se odabira ui izbor koji e ui u
drugi nivo strune selekcije. Rezultat strune selekcije se SPO uklanja protivurjenosti i nedostatke koji su se javili kod
dobija pravljenjem paralele izmeu zahtijevanog razvoja, implementacije i eksploatacije upravljakih
strunog znanja, specijalnih znanja i vjetina, sa informacionih sistema. Utiu na irinu i sposobnost
znanjima i vjetinama kandidata. Ako je za traeno radno menaderskog odluivanja na svim nivoima (operativni,
mjesto potrebno vriti psiholoka mjerenja, odabrani taktiki i strategijski). Dakle, SPO sistem moemo shvatiti
kandidati nastavljaju trei nivo selekcije. kao interaktivni raunarski informacioni sistem pomaganja,
Iz dobijenih nalaza, a prema potrebi posla, vri se analiza potkrepljivanja strukturisanog, polustrukturisanog i
podataka i rezultata, generie lista rezultata konkursa i nestrukturisanog sistema odluivanja.
obavjetavanje prijavljenih kandidata. Ugovor o radu,
kao i mogui aneks ugovora, je takoe automatizovan u LITERATURA
odnosu na konkretnu situaciju.
Odabrani kandidati se rasporeuju na odreena radna [1] Balaban N., Risti .: ''Poslovna inteligencija'', Subotica,
mjesta. Odgovarajue uvoenje u posao omoguava 2006.
novim radnicima da se upoznaju sa oekivanjima [2] Torrington D. i drugi: ''Menadment ljudskih resursa''
organizacije od njih i ta oni mogu oekivati zauzvrat, Data Status, Beograd, 2004.
to ima veliki uticaj ima na zadravanje novoprimljenog [3] unjar G., Zimanji V.: ''Menadment ljudskih resursa'',
osoblja. U toj fazi se evidentiraju izvjetaji i komentari Subotica, 2005.
pri uvoenju u posao. [4] Turban E., ''Introdution to Information Technology'',
Sa radnikom koji odlui da napusti organizaciju se moe John Wiley, 2001.
obaviti ''izlazni'' intervju koji sadri procjenu radnika u [5] Balaban N., Risti ., urkovi J., Trnini J.:
vezi organizacije i kvaliteta poslova, to se unosi u bazu ''Informacioni sistemi u menadementu'', Savremena
podataka, na osnovu kojih se dobijaju dragocjeni podaci administracija, 2002.
za otklanjanje nezadovoljstva ostalih radnika. [6] Adies I., Todorovi A. , Moskovljevi O., Han S., Cari
Na osnovu ocjenjivanja performanse se dobija sumarni N.: ''Upravljanje promjenama'', Agora, 1994.
[7] iri B.: ''Poslovna inteligencija'', Data status, 2006.
pregled radne uspjenosti, utvruju odstupanja eljene od
[8] Bulatovi V.: Informatike tehnologije u podrci
stvarne radne uspjenosti, navode znanja i vjetine koje
je potrebno unaprijediti i akcioni plan unapreenja, razvoja ljudskih resursa, magistarski rad, 2007.
[9] www.tims.edu.rs, februar 2010.
odreuju prioritetne oblasti i definiu mjerni instrumenti
[10] www.scribd.com, februar 2010.
za postignute ciljeve.
177
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu predlaemo detektor za procjenu tekueg stanja sistema koji je zasnovan
na skalirajuim eksponentima. Za raunanje skalrajuih eksponenata koristimo Detrended
Fluctuation Analysis (DFA). Predloeni detektor je dizajniran na osnovu injenice da DFA daje
razliite rezultate - skalirajue eksponente za razliita stanja u haotinim kolima. Simulacioni
primjeri su uraeni za uino osciltorno kolo. Predloeni detektor prevazilazi postojee tehnike u
mogunosti razlikovanja haotinog i periodinog stanja u kolima za relativno visok um.
Abstract - In this paper, a scaling exponent based approach is proposed to determine the current
circuit state. Detrended fluctuation analysis (DFA) was used to calculate scaling exponents.
Simulation examples in this paper were performed for the Chua's oscillatory circuit. The proposed
detector outperformed the existing techniques in capacity to distinguish the chaotic and periodic
states in the circuits for relatively high noise.
178
Rauna se srednja vrijednost vremenskog niza Ovaj oscilator ispoljava, pri odgovarajuem izboru
1 N parametara, razliite oblike ponaanja u ustaljenom stanju
y y j . Integrirani vremenski niz x i , i 1,..., N (ravnotena taka, periodino kretanje, kvaziperiodino
N j 1
kretanje i haos). Na slici 1 prikazani su signali napona v1 t
je dobijen kao:
i iz uinog oscilatora sa nepromjenljivim parametrima kao u
x i y j y , i 1,..., N . (1) [12]: C1 10nF , C 2 10nF , L 18mH , REE 400 ,
j 1
G a 757.576S , Gb 409.091S , E 1V ,
2. Dobijeni integrirani niz x i je, onda, podijeljen u
RO 12.5 , i provodnou G koja je 530 S za periodini
podnizove jednake duine n (odgovarajua vremenska skala
je nt ), koji se ne preklapaju. Za interpolaciju sekvence signal i 565 S za haotini signal.
u svakom podnizu koristi se polinomijalna funkcija stepena Koristimo DFA da bi kvalifikovali vremenski niz dobijen
m oznaena kao x pol ,m i; n . Interpolaciona kriva iz uinog oscilatora u smislu skalirajuih osobina.
5. Ova procedura ponavlja se za iroki opseg duina Sl. 1. (a) Periodini signal; (b) Haotini signal iz uinog oscilatora.
podnizova n . Peng [21] preporuuje da bi trebalo izabrati
opseg od nmin 5 i nmax N .
4
Na kraju, ako pretpostavimo da signal zadovoljava
skalirajuu zakonitost, onda se zapaa da fluktuaciona
funkcija Fm n zadovoljava pravilo stepenovanja u odnosu
na duinu podniza:
Fm n n , (4)
gdje je skalirajui eksponent ili faktor i moe biti odreen
kao nagib grafika log Fm n u funkciji od log n .
179
detektor je zasnovan na dvije mjere: ekponentu 2 i kolo prelazi iz haotinog u periodino stanje i obratno.
devijaciji . Unutar periodinog reima postoje kratki periodini intervali
Mi emo izvriti linearnu interpolaciju grafika nazvani periodini prozori [16]. Duina signala je 1166
odbiraka. DFA je sprovedena za svaki trenutak sa 300
log Fm n naspram log n u intervalu koji je iznad odbiraka centriranih u tom trenutku. DFA je raunata za
prelomne take (u naem primjeru n 45,75 ). Nagib prave sekvence duine 45 do 75 odbiraka. Slike 3 (a) - (c) prikazuju
mjere m1 t 2 t i m2 t t i njihov proizvod,
2 je uzet kao prva mjera za detekciju haosa m1 t 2 t .
respektivno, kao i odgovarajue pragove C1 , C2 i C1C2 .
Dalje, raunaemo korijen iz srednje kvadratne vrijednosti
razlike izmeu lokalnih skalirajuih eksponenata i Moe se vidjeti da su obje mjere i njihov proizvod iznad
interpolacione prave za razmatrani interval n 45,75 . Ova praga za region koji odgovara haotinom stanju. Haotino
stanje je oznaeno isprekidanim pravougaonikom. Slini
devijacija je uzeta kao druga mjera za detekciju haosa rezultati se mogu dobiti i za druge signale iz kola, to jest za
m2 t t . v2 t i i3 t .
Obije mjere imaju vie vrijednosti u haotinom nego u
periodinom regionu. Pretpostavljamo da ako su obije mjere
iznad nekog odgovarajue izabranog praga, signal je
haotian. Inae, ako su obije mjere ispod praga, zakljuujemo
da signal pripada periodinom reimu. U sluaju da je jedna
od mjera iznad praga, a druga ispod praga, odluujemo na
osnovu uporeivanja proizvoda mjera sa proizvodom
pragova. Naglasimo da, ako su pragovi izabrani na
odgovarajui nain, broj taaka gdje je jedna od mjera ispod a
druga iznad praga je manji od 1%. Odluka o stanju haotinog
oscilatornog kola opisana je kao:
m1 t m2 t C1C2 , oscilatorno kolo u trenutku t je u
haotinom reimu
inae, kolo je u periodinom reimu (7)
Glavno pitanje u razvoju detektora je odgovarajui izbor Sl. 3. (a) Mjera m1 t ; (b) Mjera m2 t ; (c) Proizvod mjera
pragova. Kao to se vidi na slici 2 periodini reim ima
m1 t m2 t . Horizontalna linija - prag.
eksponent koji je priblino nula za n 40 . Za haotini reim
u intervalu izmeu log n 1.4,1.8 fluktuaciona funkcija Glavna prednost predloene tehnike je relativna robusnost
na uticaj uma. Naime, prethodno predloene tehnike za
F n raste od 0.9 do 1.8. To znai da je srednja vrijednost detekciju haosa, zasnovane na vremensko-frekvencijskoj
eksponenta oko 2.25. Onda, moemo postaviti prag negdje reprezentaciji, su mogle razlikovati haos samo za srednje
oko polovine oekivane vrijednosti eksponenta. U naim vrijednosti aditivnog uma. Da bi analizirali uticaj aditivnog
simulacijama postavili smo prag na C1 1 . Drugi prag je uma mi smo dodavali Gausov um sa promjenljivom
varijansom. Odnos signal-um je raunat kao:
povezan sa distorzijom oko interpolacione funkcije. 2
Oigledno je da eksponent osciluje oko interpolacione prave
SNR 10 log10
f t f t
t
dt
(8)
sa amplitudom 0.5 . Standardna devijacija razlike izmeu
t dt
2
F n i linearne interpolacije je
t
0.52 12 0.14 . Prag je
gdje je f t razmatrani signal iz haotinog kola, dok je
postavljen na pola vrijednosti, t.j. C2 0.07 . Na primjerima
f t srednja vrijednost signala u kratkom intervalu oko
e biti pokazano da ove vrijednosti pragova obezbjeuju
sasvim stabilne i robusne performanse detektora. razmatranog trenutka (u naem primjeru 300 odbiraka irok
Dakle, detekcija haotinog stanja moe biti opisana interval). t je aditivni um.
sledeim algoritmom: Da bi uporedili razvijeni detektor razmatramo isti skup
- Razmatranje prozorovanog signala centriranog oko trenutka parametara kao u prethodnim primjerima. Cilj je da se ostvari
t ( t nt ); korektna detekcija periodinog stanja i periodinih prozora.
- Raunanje DFA signala Naime, to je kritinije od prepoznavanja haotinog reima,
- Raunanje mjera mi t , i 1, 2 ; poto haos i um dijele mnogo slinih osobina. Za umni
- Uporeivanje m1 t m2 t sa C1C2 . signal neki trenuci iz periodinog reima mogu biti
prepoznati kao da pripadaju haotinom reimu. Suprotno je
rijedak sluaj poto um moe podii mjeru za periodini
3. REZULTATI SIMULACIJA reim iznad praga kao da se radi o haosu. Onda, razmatramo
procenat pogreno identifikovanih odbiraka za ove kritine
Posmatraemo napon v1 t iz uinog oscilatora sa dogaaje i poredimo ga sa postojeim tehnikama.
parametrom G koji linearno varira u opsegu izmeu 530 S i Tanost predloenog detektora je testirana u Monte-Carlo
565 S (G raste i opada u istom opsegu). Ovaj put u haos je simulacijama u 1000 pokuaja. U cilju poreenja, na slici 4
prikazane su greke detekcije predloenog detektora i
poznat kao period-udvostruavajui put u haos. Haotino prethodno predloene tehnike za periodini region i
180
periodine prozore. Greka detekcije je raunata kao procenat [2] W. A. Brock, D. A. Hsieh and B. LeBaron, Nonlinear
odbiraka iz periodinog reima koji su pogreno dynamics, chaos, and instability: statistical theory and
identifikovani kao haotini ili kao procenat odbiraka iz
periodinog prozora koji su pogreno identifikovani kao economic evidence, MIT Press, Cambridge, MA, 1991.
haotini. SNR je razmatran u opsegu 0dB SNR 20dB . Na [3] D. T. Kaplan, R. J. Cohen, "Is fibrilation chaos?" Circulation
kraju, procenat nekorektno identifikovanih odbiraka iz Research, vol. 67, pp. 886-892, 1990.
haotinog reima je blizak nuli. Radi preglednosti pomenute
[4] A. Wolf, J. B. Swift, H. L. Swinney, and J. A. Vastano,
greke detekcije za period-udvostruavajui put u haos
prikazane su u Tabeli 1. Oigledno je da predloeni detektor "Determining Lyapunov exponents from a time series,"
daje znaajno bolje rezultate od detektora iz [7]. Physica D, vol. 16, 1985, pp. 285-317.
[5] G. Sugihara and R. M. May, "Nonlinear forecasting as a way of
distinguishing chaos from measurement error in time series,"
Nature, no. 344, pp. 734-741, 1990.
[6] C.-S. Poon and M. Barahona: "Titration of chaos with added
noise," Proc. of NAS, vol. 98, no. 13, 2001, pp. 7107-7112.
[7] V. Rubei, I. Djurovi and M. Dakovi, "Time-frequency
representations based detector of chaos in oscillatory circuits,"
Signal Processing, vol. 86, no. 9, pp. 2255-2270, Sept. 2006.
[8] I. Djurovi, V. Rubei: "Multiple STFT-based approach for
Sl. 4. Greka detekcije u procentima za signal zahvaen Gausovim
umom za period-udvostruavajui put u haos. (a) Periodini region chaos detection in oscillatory circuits," Signal Processing, vol.
(predloeni detektor) - puna linija, Periodini prozor (predloeni 87, no. 7, pp. 1772-1780, July. 2007.
detektor) - isprekidana linija, Periodini region (detektor iz [7]) -
takasta linija, Periodini prozor (detektor iz [7]) - linija crta-taka. [9] M. Costa, A. L. Goldberger, C. K. Peng.: "Multiscale entropy
analysis of biological signals," Phys Rev E vol. 71, 021906,
Detektor iz [7] Pred. detektor
2005.
SNR (dB) A(%) B(%) A(%) B(%) [10] P. Gaspard, and X. J. Wang: "Noise, chaos, and , -
20 0.4 4.70 0 0
entropy per unit time," Physics Reports, vol. 235, no. 6, pp.
17 0.95 6.31 0 0 291-343, 1993.
14 2.04 9.51 0 0 [11] M. Cencini, M. Falcioni, E. Olbrich, H. Kantz, and A.
12 3.37 17.74 0 1.05 Vulpiani: "Chaos or noise: Difficulties of a distinction," Phys.
10 5.98 38.09 0.99 5.12 Rev. E vol. 62, no. 1, pp. 427-437, 2000.
8 23.68 61.51 2.36 8.15 [12] J. B. Gao, J. Hu, W. W. Tung, and Y. H. Cao: "Distinguishing
Tabela 1. Greka detekcije u procentima: A- greka u periodinom chaos from noise by scale-dependent Lyapunov exponent,"
reimu; B- greka unutar periodinih prozora.
Phys. Rev. E, vol. 74, 066204, 2006.
4. ZAKLJUAK [13] C. K. Peng, S. V. Buldyrev, S. Halvin, M. Simons, H. E.
Stanley, A. L. Goldberger, "Mosaic organization of DNA
U ovom radu je predloen detektor haosa zasnovan na
skalirajuim eksponentima dobijenim DFA analizom. nucleotides, " Phys. Rev. E, vol. 49, no. 2, pp. 1685-1689,
Detektor je razvijen upotrebom dvije mjere koje se odnose na 1994.
skalirajui eksponent i njegovu devijaciju u regionu iznad [14] E. Koscielny-Bunde, A. Bunde, S. Havlin, H. E. Roman, Y.
prelomne take. Izvrena je analiza pragova za obije mjere.
Takoe, predloena tehnika je uporeena sa postojeom Goldreich, H. J. Schellnhuber, " Indication of universal
tehnikom i pokazano je znaajno poboljanje u umnom persistence law govering atmospheric variability, " Phys. Rev.
okruenju, gdje se dobijaju stabilni rezultati ak i za relativno Lett. no. 81, pp. 729-32, 1998.
visok nivo aditivnog uma. Predloena tehnika je testirana
samo za period-udvostruavajui put u haos koji je najei u [15] Y. H. Liu, P. Cizeau, M. Meyer, C. K. Peng, H. E. Stanley, "
oscilatornim kolima, dobro je teorijski opisan i jednostavan Quantification of correlations in economic time series,"
za poreenje rezultata. U buduem istraivanju proiriemo
Physica A, no. 245, pp. 437-40, 1997.
nau tehniku za druga kola i puteve u haos.
[16] M. P. Kenedy, "Three steps to chaos-Part II: A Chua's circuit
LITERATURA primer," IEEE Trans. Circuits Syst.-I: Fundamental Theory
and Aplications. (Special Issue on Chaos in Nonlinear
[1] T. Matsumoto, "A chaotic attractor from Chua's circuits," IEEE
Circuits), vol. 40, no.10, pp. 657-674, Oct. 1993.
Trans. Circuits Syst, vol. CAS-31, pp. 1055-1058, 1984.
181
Informacione tehnologije IT'11
eljko Papi, Radislav Vulovi, Veljko Aleksi, Milo Papi, Tehniki fakultet aak
Rezime - Tokom poslednje dve decenije ubrzan razvoj raunarske tehnologije i softvera doveo je
do mogunosti modeliranja i simulacije sloenih mehanizama, kao to su roboti, na kunim
raunarima. Ova injenica kreirala je nov pristup robotici, naroito razvojem paketa MATLAB i
prateeg softvera. Programom predmeta Tehniko i informatiko obrazovanje za VII razred
osnovnih kola u Srbiji predviena je realizacija nastavne teme Robotika, koja se teko realizuje u
praksi usled slabe materijalno-tehnike osnove. U radu je na intuitivan nain prikazan proces
modeliranja i simulacije rada robota Puma 560 kojim se jednostavno mogu postii ishodi vezani
za navedenu nastavnu temu.
Kljune rei: modeliranje, simulacija, robotika, MATLAB, obrazovanje
Abstract - Over the past two decades the advanced development of computer science and software
made modelling and simulation of complex mechanisms, such as robots, possible even on personal
computers. This fact created new approach to the robotics, especially by developing MATLAB and
its applications. Curriculum of subject Technics and informatics education for the 7th grade of
elementary schools in Serbia includes the topic named Robotics, which is hard to effactuate in
practice because of poor material and technical basis. This paper intuitively shows the process of
modelling and simulation Puma 560 robot, using which the outcomes of the topic can be easily
achieved.
Keywords: modelling, simulation, robotics, MATLAB, education
Savremeni procesi modeliranja, simulacija i projektovanja Robot Puma 560 (Programmable Universal Manipulation
robota obavljaju se uz pomo raunarskog softvera. Ovim Arm) pripada klasi robotskih ruku. Razvijen je 70-ih godina
nainom realizacije je omogueno testiranje primene reenja prolog veka za potrebe General Motors-a. Usled njegove
bez fizike zavisnosti od maine, ime se dolazi do velike duge upotrebe i rasprostranjenosti smatra se jednim od
utede u ceni kotanja i utroenom vremenu prilikom obrade istorijski vanih robota. Tipina upotreba ovih industrijskih
ove nastavne teme u kolama. Zahvaljujui alatima kao to je robota bila je u rukovanju materijalom, montai, slikanju,
MATLAB umnogome je pojednostavljen rad sa relativno varenju, bruenju, poliranju i sl.
kompleksnim matematikim modelom dinamike robota. Karakterie ga 6 stepeni slobode kretanja, svaki
Simulacijom koja se pomou njega moe obaviti vri se kontrolisan servo motorom, to omoguuje dostizanje svake
analiza ponaanja dinamikog modela, pri kojoj se mora uzeti take u okviru radnog prostora. Na slici 1 data je fotografija
u obzir odreeno (malo) odstupanje od realne maine usled robota Puma 560 sa prateim kontrolnim modulom.
odreenih aproksimacija. Poto je upotreba navedenog
softvera pre svega u obrazovne svrhe, kreirana simulacija
raunarom se pokazala kao izuzetno nastavno sredstvo u
praksi, pre svega zahvaljujui potpunom ispunjavanju
principa oiglednosti.
Iako je MATLAB prvenstveno bio namenjen numerikom
raunanju, uvoenjem toolbox-ova i naroito Simulink-a,
omoguena je grafika simulacija i modeliranje dinamikih
sistema. Time se i nastavnicima pruila ansa da na elegantan
nain iskoriste odreene potencijale ovog paketa uz
inenjersku tanost. U realizaciji rada koriten je MATLAB
2010b i Simulink, uz dodatak Robotics Toolbox-a. Ovaj
toolbox obezbeuje simulaciju kinematike i dinamike, kao i
generisanje putanje robota. U njemu je ukljuen Simulink Slika 1. Izgled robota Puma 560
blok biblioteka i pomou njega se upravlja modelom robota
Robot se sastoji od est zglobova i sedam metalnih
Puma 560.
delova. Zglobovi robotske ruke ekvivalentni su zglobovima
ljudskog ramena, lakta i runog zgloba. Na kraju ruke se
nalazi manipulator (end effector) koji u zavisnosti od namene
182
moe biti razliite konstrukcije. Najee je nalik Slika 3. Izgled Robotics Toolbox-a
pojednostavljenoj ljudskoj aci.
Blok fkine slui za proraun direktne kinematike.
Upravo usled ovih karakteristika model ovog robota se
Prebacimo ga u nov model i poveimo mu funkcionalne
pokazao jako efektnim u praksi jer se uenici jednostavno
parametre sa parametrima modela robota Puma 560
identifikuju sa njim.
definisanim Robotics Toolbox-om. Da bi smo omoguili
Upravljanje robotom zahteva osnovno poznavanje
grafiki prikaz robota prenesimo i blok plot u na model. Za
kinematike. Direktnom kinematikom odreujemo
razliku od fkine bloka koji vezuje ulaz sa izlazom
transformacione matrice koje vezuju koordinatne sisteme
transformacijom homogenih matrica 4x4, blok plot ima samo
segmenata i apsolutni koordinatni sistem. Njome se reava
ulazni port koji doveden signal transformie u grafik
poloaj i orijentacija manipulatora i koordinata zglobova u
S-funkcijom.
odnosu na apsolutni (Dekartov) koordinatni sistem.
Upravljanje robotom vri se putem upravljakih signala
Rotacionom matricom 3x3 se orijentie poloaj pokretnog
koje dovodimo na ulaz. Poto robot ima 6 stepeni slobode
koordinatnog sistema zgloba u odnosu na apsolutni. Vektor
kretanja za njegovo upravljanje potrebno je obezbediti 6
poloaja u 3D prostoru opisuje se homogenim koordinatama.
signala. Generisanje signala vrimo Signal Builder blokom
Homogenim matricama 4x4 ukljuujemo rotacione matrice i
koji uvozimo iz Simulink Sources biblioteke. Da bi smo
translatorni pomeraj poetka pokretnog koordinatnog
doveli samo jedan signal na ulaz bloka fkine u model robota
sistema. Inverznom kinematikom odreujemo koordinate
uvozimo multiplekser Mux iz Simulink Commonly Used
pozicije i orijentacije manipulatora. Odnos direktne i
Blocks biblioteke kojom reavamo ovaj problem.
inverzne kinematike dat je na slici 2.
Da bi smo posmatrali putanju manipulatora u
projekcijskim ravnima uvozimo crta grafika XY Graph iz
Simulink Sinks biblioteke. Ukoliko nas zanimaju numerike
vrednosti poloaja u apsolutnom koordinatnom sistemu
dodajemo Display blok iz Simulink Sinks biblioteke.
Grafiki prikaz promena uglova u toku radnog ciklusa vri se
pomou bloka Scope. Povezivanjem blokova generisali smo
Slika 2. Odnos direktne i inverzne kinematike model robota kao na slici 4.
Upravljanjem je obuhvaena kontrola izvrnih i
upravljakih elemenata kojima se omoguuje odvijanje
radnog ciklusa. Jednostavno upravljanje se moe ostvarivati
na osnovu iskustva (Ad hoc), dok kompleksni zadaci
zahtevaju sistematizovan pristup. Oba pristupa upravljanju
imaju za cilj dobijanje racionalnog reenja sistema koji e
ispravno i pouzdano funkcionisati.
U nastavnoj praksi najelegantnijim se pokazao princip
sekvencijalnog upravljanja, pomou koga su operacije robota
oiglednije i metodiki jasnije. Upravljanje se vri signalima
ija inicijalizacija na osnovu ovog principa zavisi od
uspenog zavretka prethodnog. Praktino, svako novo
kretanje zapoinje nakon zavretka prethodnog.
3. KREIRANjE MODELA
183
gde se vri operacija. Potom se segment vraa u prethodni Signal 6
poloaj i ruka se rotira za jo 90. Segmenti se sekvencijalno Rotacija koordinatnog sistema Vreme [s] Ugao [rad]
naginju kao podlozi do poloaja upravnog na podlogu. 1 0 0
Manipulator se rotira za 180 u negativnom smeru i isputa 2 10 0
obradak. Na kraju se ruka vraa u poetni poloaj kako bi 3 11
radni ciklus bio zatvoren. Predvieno trajanje radnog ciklusa 4 12 0
5 22 0
je 22 sekunde. Kao pomo priloene su tabele za svaki od
generisanih signala radi lakeg pregleda:
Pomou predvienih tokova signala generisan je izgled
Signal 1 Signal Builder-a i radni ciklus robota koji su prikazani na
Rotacija ruke oko z-ose Vreme [s] Ugao [rad]
slici 5. Uenicima se demonstracijom najpre predstavlja
1 0 0
simulacija modela, a potom im se daje da samostalno vre
2 5 0 izmene signala kako bi se kroz praktian rad upoznali sa
3 7 -/2 principima upravljanja. Ovim oblikom rada se kod uenika
4 13 -/2 postie pojaanje pozitivne motivacije i zainteresovanosti za
5 15 - rad, u kome oni kroz igru i samostalno eksperimentisanje bez
6 20,5 - posebnih teorijskih predznanja mogu uspeno ovladati
7 22 0 osnovnim pricipima robotike.
Prilikom realizacije nastavne teme uenike treba samo
Signal 2 uspoznati sa osnovnim teorijskim postavkama, a veinu
Rotacija segmenta 2 Vreme [s] Ugao [rad] vremena treba upravo posvetiti njihovom samostalnom radu u
1 0 0 cilju postizanja optimalnih efekata.
2 0,5 -/4
3 4 -/4
4 5 0
5 15 0
6 16 -/4
7 19,5 -/4
8 20,5 0
9 22 0
Signal 3
Rotacija ruke oko z-ose Vreme [s] Ugao [rad]
1 0 0
2 0,5 0
3 1 -/4
4 3 -/4
5 4 0
6 7 0
7 9 -/2
8 12 -/2
9 13 0
10 16 0
11 17,5 -3/4
12 18,5 -3/4
13 19,5 0
14 22 0
Signal 4
z-rotacija manipulatora Vreme [s] Ugao [rad]
1 0 0
2 2
3 17,5
4 18,5 0
5 22 0
Signal 5
y-rotacija manipulatora Vreme [s] Ugao [rad]
1 0 0
2 1 0
3 2 -/4
4 9 -/4
5 10 0
6 22 0
184
predmeta Tehniko i informatiko obrazovanje VII razred)
u praksi svodi samo na predstavljanje teorijskih osnova bez
praktine realizacije sadraja. Ovo je na alost najei sluaj
u celoj Srbiji. Usled toga uenici ostaju uskraeni za
funkcionalna znanja koja bi trebalo da usvoje prema
predvienim ishodima. Cilj ovog rada je da se nastavnicima
predstavi alternativni nain realizacije nastave kojim bi oni
mogli efikasno prevazii ovaj problem, te oplemeniti i
osavremeniti nastavni proces na krajnje jednostavan nain.
LITERATURA
185
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu je predstavljena efikasna metoda za optimizaciju mobilnih Web stranica
zasnovana na CSS3 specifikaciji media upiti (engl. media queries). Opisane su tehnologije
mobilnog Weba koje omoguavaju objedinjavanje standardnih i mobilnih Web stranica u
jedinstvenu formu. Za potrebe testiranja formirano je nekoliko CSS stilova sa specifinim
karakteristikama na bazi medija upita. U radu je pokazano da se primenom raspoloivih
tehnologija moe optimizovati prikaz mobilnih Web stranica prema karakteristikama pristupnog
mobilnog ureaja bez izmene HTML koda.
Abstract This paper presents an efficient method to optimize mobile web sites based on the CSS3
specification, "media queries". Technologies are described that enable mobile Web and mobile
integration of standard Web pages in a single form. For testing purposes, set up a few CSS styles to
the specific features on the basis of media queries. It is shown that the application of available
technologies can be optimized to show mobile Web site to access features of mobile devices without
changing the HTML code.
186
Za prevazilaenje navedenih nedostataka izazvanih Upravo ova mogunost CSS-a omoguava da se dizajniraju
primenom standardnih inih tehnologija, razvijen je WAP razliiti stilovi, odnosno razliiti izgledi Web stranica za
(engl. Wireless Application Protocol) [5] protokol. On uvodi razliite tipove medija. CSS stil se postavlja u head oznaku
novi stek protokola baziranih na adaptiranim Internet HTML dokumenta pomou link oznake, na sledei nain:
protokolima. Osnovna ideja koja je implementirana u ovom
reenju je minimizacija razmene podataka u fazi <head>
uspostavljanja komunikacije. Takoe, aplikovani binarni kod <link rel="stylesheet" href="main.css"
type="text/css">
redukuje koliinu podataka poslatih korisniku. Beina sesija </head>
je dizajnirana tako da se veoma lako moe suspendovati ili
obnoviti. Na ovaj nain WAP protokol je prilagoen malim Dokument "main.css" predstavlja CSS dokument koji sadri
propusnim opsezima koji se mogu povremeno pojaviti u dizajn Web stranice. WCSS (eng. WAP Cascading Style
beinom okruenju. Uvoenjem WAP protokola izvrena je Sheet ili WAP CSS) je mobilna verzija CSS-a optimizovana
integracija Web aplikacija koje upravljaju velikim koliinama za mobilne Web prezentacije. To je podskup CSS-a, sa
podataka na Internetu i mobilnosti terminalnih ureaja. dodatkom WAP ekstenzije. Specifikacija WCSS je takoe
Tehnoloka ravan koja se odnosi na adaptaciju definisana u WAP 2.0. WCSS je standardni pratilac XHTML
dokumenata na Web stranicama, odnosi se na unapreenje MP-a i zajedno se koriste. Zahvaljujui tome mogu se
jezika za oznaavanje dokumenata u mobilnim Web koristiti iste tehnologije za kreiranje i Web i WAP stranica.
komunikacijama. Ova ideja iznedrila je novi jezik za Dokumenta koja su kreirana u XHTML MP/WCSS-u moe
oznaavanje dokumenata, WML [5] (engl. Wireless Markup prikazati standardni Web ita obzirom da su XHTML MP i
Language). Prva verzija WML-a je specificirana u WAP 1.0 WAP CSS samo podskupovi XHTML i CSS-a.
verziji protokola. Osnovni problem koji se pojavio prilikom UAProf standard (engl. User Agent Profile) [7] je XML
njegovog uvoenja je nekompatibilnost sa standardnim fajl sa specifikacijama user agenta telefona i mogunostima
HTML (engl. Hyper Text Markup Language) jezikom [6]. mobilnog ureaja. UAProf fajl se nalazi u x-wap-profile
Ovo je imalo za posledicu da se standardne Web stranice nisu zaglavlju HTTP zahteva koji se upuuje serveru. Informacije
mogle direktno pregledavati mobilnim ureajem. Za prikaz koje se nalaze u ovom fajlu su na primer: informacije o
standardnih HTML stranica na mobilnom ureaju u WAP 1.0 veliini ekrana, procesorskoj snazi, programskim jezicima
verziji, potrebno je njeno prevoenje u WML jezik. koje podrava ureaj, vrsti itaa, tipu mree (GPRS, 3G) itd.
Ovaj problem je reen u WAP 2.0 specifikaciji. WAP 2.0 Ove informacije su od kljune vanosti za primenu
je najnovija specifikacija za usluge mobilne telefonije specifikacije CSS medija tipova.
kreirana od WAP Foruma (engl. Open Mobile Alliance
OMA). U ovoj specifikaciji se pored WML jezika, uvodi i 3. CSS MEDIA TYPE
XHTML MP (engl. eXtended HTML Mobile Profile) jezik za
oznaavanje, ija je osnovna karakteristika da povezuje Veina Web stranica na Internetu nema definisan izgled
tehnologije koje se koriste pri pristupu Internetu preko za sve vrste medija to stvara problem pri prikazu na tim
beinih mrea i tehnologije koje se koriste pri standardnom medijima. U tom sluaju sam ureaj obavlja adaptaciju
Internet pristupu. Ovo znai da se XHTML MP jezikom dokumenta prema svojim karakteristikama. U veini
moe razviti jedna Web prezentacija koju mogu pregledati sluajeva automatska adaptacija ne zadovoljava elje
kako ini, tako i beini posetioci. XHTML MP je podskup korisnika. Definisanje tipa medija koji se koristi za
XHTML-a. XHTML je istije i stroije strukture nego HTML prikazivanje sadraja je od izuzetnog znaaja za adaptaciju
a prednost mu je lako analiziranje dokumenata. Ovo je izgleda Web sadraja. Oznaka media je definisana u CSS
posebno vano za beine ureaje kao to su mobilni telefoni, specifikaciji (CSS media type) [8] i veina itaa koji
jer oni imaju ograniene hardverske resurse. Najee podravaju ovu tehnologiju mogu adaptirati prikaz sadraja
korieni Web itai kao to su Internet Explorer, Mozilla prema svojim resursima. Informacije o karakteristikama
FireFox i Google Chroma podravaju XHTML. Osnovni cilj medija iz HTTP zaglavlja se uporeuju sa tipom medija
XHTML MP-a je da objedini tehnologije za mobilni Internet definisanom u oznaci media. Osnovna ideja koja je
i standardni WWW (engl. World Wide Web). realizovana oznakom media je da itai preuzimaju samo
sadraje koji su optimizovani prema raspoloivim resursima
2.1 CSS KASKADNI OPISI STILOVA itaa i karakteristikama medija. Zadatak dizajnera Web
sadraja je da itaima prui odgovarajui prikaz
Razdvajanje sadraja od prikaza je ideja koja je znaajno optimizovan tipu medija. Definisanjem razliitih stilova za
doprinela reavanju problema prikazivanja kod heterogenih razliite tipove medija postie se bolji izgled dokumenta, a
mobilnih mrea. Ova tehnologija je nazvana kaskadni opisi dokument postaje funkcionalniji. CSS nudi podrku za veliki
stilova CSS (engl. Cascading Style Sheets) i veoma je broj medija, a oznake za neke od njih su:
uspeno primenjena kod aplikacija koje pristupaju Web all - Koristi se za najvei broj medija;
sadrajima. CSS je jednostavan mehanizam za formiranje aural - Koristi se za sintetizatore glasa i zvuka;
stilova za prikaz Web stranica. CSS je izazvao pravu braille - Koristi se za Braillove dodirne ureaje (za slepe
revoluciju na Webu zahvaljujui nizu prednosti koje ima nad osobe);
tablinom organizacijom Web stranica. Korienjem CSS-a embossed - Koristi se za Braillove tampae (za slepe
postalo je mogue odvojiti prezentaciju podataka i dizajn od osobe);
same strukture podataka. Sam HTML kd je itljiviji i
handheld - Koristi se za male ili rune naprave;
kompaktnijim to ga ini jednostavnijim za odravanje. CSS
print - Koristi se za tampae;
je doneo itav niz novih naina za ureivanje prikaza
podataka koji do tada nisu postojali u samom HTML-u.
187
projection - Koristi se za projekcijske prezentacije, kao
to su slajdovi;
screen - Koristi se za raunarske monitore;
tty - Koristi se za medije koji koriste znakovni raster,
kao to su teleprinteri i terminali;
tv - Koristi se za ureaje televizijskog tipa.
4. MEDIJA UPITI
Medija upiti su definisani u CSS3 specifikaciji [9].
Medija upiti predstavljaju veliki korak napred u dizajniranju
CSS stilova za razliite vrste medija a naroito za mobilne
ureaje. Korienjem medija upita CSS stil se uitava
samo ako ciljani medij ispunjava uslove koji su definisani u
upitu. Na taj nain mogue je definisati razliite stilove za isti
tip medija ali sa specifinim karakteristikama koje su njemu
svojstvene. Nekoliko primera media upita je dato u nastavku.
device-width Slika 1. Izgled Web stranice na raunarskom monitoru
definisan CSS stilom style.css.
Ovaj upit se odnosi na irinu ekrana i izraava se u
pikselima a mogu se koristiti prefiksi max i min.
Dimenzije slike treba smanjiti prema veliini definisanog
<link rel="stylesheet" media="screen and ekrana, to e omoguiti i bre uitavanje i lepi prikaz.
(max-device-width: 300px)" /> Poeljno je za svaki stil koristiti posebne slike
device-height odgovarajue veliine.
Margine treba postaviti na najmanju vrednost ili ih
Odnosi se na visinu ekrana i izraava se u pikselima a
ukloniti jer smanjuju mesto za prikaz objekata.
mogu se koristiti prefiksi max i min.
Plutajui objekti i svojstvo cursor nemaju nikakvu
<link rel="stylesheet" media="screen and primenu na malim ekranima a pozicioniranje treba svesti
(min-device-height: 600px)" /> na minimum.
device-aspect-ratio Svojstvo z-index (koristi se za sloeniji raspored
elemenata) treba ukloniti jer se nee tano prikazati i
U ovoj specifikaciji, odnos je definisan kao broj
poveae vreme uitavanja.
horizontalnih piksela prema broju vertikalnih piksela.
Ako ekran ureaja ima 1280 piksela horizontalno i 720 Korisno svojstvo koje treba primenjivati je display
piksela vertikalno, device-aspect-ratio je "16:9" a medija upit pomou koga se odreuje vidljivost objekata.
se formira kao na sledeem primeru. Veliine ekrana koje su najzastupljenije: ekrani irine
240 piksela za manje i 480 piksela za vee mobilne
<link rel="stylesheet" media="screen and ureaje. Pri definisanju stilova njih treba obavezno uzeti
(device-aspect-ratio: 16/9) />
u obzir.
scan
5. REALIZACIJA
Ova karakteristika opisuje proces skeniranja TV ureaja.
Na primer, ovaj medija upit izraava stil koji se primenjuje Na sledeim slikama 1-3 dat je izgled Web stranice na
na TV ureajima sa progresivnim skeniranjem: raunarskom monitoru i dve mobilne verzije za razliite
irine ekrana. Za testiranje mobilnog prikaza korien je
<link rel="stylesheet" media="tv and (scan: simulator mobilnog itaa Opera mobile for Windows koji
progressive) /> se moe preuzeti sa adrese:
http://labs.opera.com/news/2010/04/22/. Na slici 1 prikazana
Prilikom definisanja stila za mobilne ureaje potrebno je je Web stranica kako se prikazuje na raunarskom monitoru.
obratiti panju na sledee detalje: irina stranice je 900 piksela. U izradi stranice nije koriena
Tabelarna struktura Web stranice nije poeljna jer se na tabelarna struktura za raspored objekata, ve div oznake. Sve
malim ekranima prikazuje sa grekom. slike su postavljene kao pozadina (background) div
elemenata. Stranica je dizajnirana tako, da se u gornjem delu
Struktura Web stranice treba da bude vertikalna jer nalaze logo i linkovi a u sredinjem delu slike kole i kontakt
horizontalno skrolovanje uvek predstavlja problem informacije. Izgled stranice definisan je CSS stilom
mobilnim korisnicima. style.css.
Reformatirana stranica za ekran veliine 450 piksela
prikazana je na slici 2. Slike su smanjene na irinu od 450
piksela. Veliina fonta je smanjena i prilagoena veliini
ekrana. Margine su postavljene na vrednost 0. Primenjen je
vertikalni raspored elemenata. Div element sa kontakt
informacijama je postavljen ispod slike kole a veliina mu
je poveana na 450 piksela. Deo sa linkovima je zadrao
izgled kao na raunarskom monitoru jer veliina ekrana
188
omoguava horizontalni raspored linkova. CSS stil "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-
iphone.css definie izgled ove stranice. strict.dtd">
<html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml">
<head>
<meta http-equiv="content-type"
content="text/html; charset=utf-8" />
<link rel="stylesheet" media="screen and
(max-device-width: 300px)" href="hand.css"/>
<link rel="stylesheet" media="screen and
(min-device-width: 301px) and (max-device-
width: 480px)" href="iphone.css"/>
<link rel="stylesheet" media="screen and
(min-device-width: 481px)" href="style.css"
/>
</head>
189
Informacione tehnologije IT'11
190
(MIMO), i mogu se podijeliti u dvije grupe: prostorno- upotrebu OFDM tehnike prenosa podataka u oba opsega, 2,4
vremensko kodiranje (STC - Space-Time Coding) i prostorno GHz i 5 GHz. IEEE je zvanino odobrio ovaj standard u
multipleksiranje (SDM - Space Division Multiplexing) [2]. oktobru 2009. godine, iako je nekoliko kompanija jo ranije
Tehnike prenosa koje spadaju u prvu grupu omoguavaju proizvelo komercijalne ipove i ureaje zasnovane na nacrtu
poveanje robusnosti i performansi beinog 802.11n standarda iz 2007. godine. U 802.11n standardu je,
komunikacionog sistema, prenosei razliito kodirane oblike zahvaljujui MIMO OFDM tehnologiji, povean broj
istog niza podataka preko razliitih grana predjnika, dok se nosilaca i uvedeno niz poboljanja, pri emu je zadrana
pomou prostornog multipleksiranja postie vea propusna kompatibilnost sa prethodnim standardima. U 802.11n
mo, prenosei simultano nezavisne nizove podataka preko sistemima se za prilagoavanje modulacije u predajniku
razliitih predajnih grana, ali na istoj noseoj frekvenciji. koristi kontinualni proces donoenja odluka, na osnovu
Performanse ovih sistema se mogu poveati upotrebom povratnih informacija o parametrima kanala dobijenih od
naprednih algoritama za obradu signala na strani prijemnika, prijemnika. Na osnovu dobijenih informacija u predajniku se
kombinujui signale poslate sa razliitih predajnika. Uoeno mijenja brzina modulacije, kako bi se obezbijedio to bolji
je da se najvea spektralna efikasnost moe postii ukoliko se odnos brzine prenosa podataka i veliine greke u korisnom
nezavisno posmatra svaki kanal izmeu predajnih i prijemnih dijelu signala. Takoe, u poreenju sa 802.11a/g
antena, to je est sluaj u praksi u okruenjima gdje su standardima, 802.11n omoguava vei broj kombinacija za
izraena rasijanja, i gdje ne postoji direktna komunikaciona prenos pomou vie nizova podataka i kodiranja. Ovo se
putanja. Upravo zbog toga su beine lokalne mree jedna od postie uvoenjem parametara kao to su prostorni niz
najpogodnijih oblasti za primjenu MIMO tehnike, s obzirom podataka, modulacija i brzina prenosa podataka za svaki niz.
da se najee implementiraju u zatvorenim prostorima i da Dakle, optimalna ema kodiranja se definie tokom
ne postoji direktna vidljivost izmeu predajnika i prijemnika. komunikacije izmeu predajnika i prijemnika, a na osnovu
informacija o parametrima kanala. U 802.11n specifikaciji je
MIMO OFDM tehnologija se bazira na upotrebi sistema definisano 76 oblika kodiranja. Zahvaljujui ovim
viestrukih antena u beinom linku, sa odgovarajuim prednostima MIMO OFDM-a, ureaji bazirani na 802.11n
prostorno-vremensko-frekvencijskim (STF) kodiranjem, standardu omoguavaju vei propusni opseg, kao i
interlivingom, filtriranjem, OFDM modulacijom, poboljanje security i QoS mehanizama, pa je ovaj standard
demodulacijom, deinterlivingom i dekodiranjem. Upravo to veoma brzo postao primarna tehnologija za brojne
predstavlja glavnu razliku MIMO OFDM-a u odnosu na komunikacione ureaje dananjice, kao to su smart telefoni,
konvencionalne modulacione tehnike, to ovoj tehnologiji portable raunari, game konzole, ureaji za mobilni internet
omoguava brojne prednosti, kao to su su prostorno (MIDs - Mobile Internet Devices), WiFi access point-i,
multipleksiranje, na osnovu kojeg se postiu velike brzine ruteri, set-top box ureaji, komponente kunih bioskopa,
prenosa, bolja pokrivenost odnosno vea udaljenost prenosa, broadband gateway-i koji integriu modem i WiFi, i slino.
raznovrsnost pojaanja. Takoe, MIMO OFDM zadrava
brojne prednosti, kao to su efikasno korienje spektra zbog Jedna od najveih prednosti upotrebe MIMO OFDM
mogunosti preklapanja frekvencija, vea otpornost na tehnologije je poveanje brzina prenosa podataka u odnosu
slabljenje tokom prenosa u odnosu na sisteme sa jednim na ranije sisteme. Na primjer, access point-i bazirani na
nosiocem (to se postie podjelom kanala na uskopojasne 802.11a/b/g standardima mogu ostvariti maksimalne brzine
podkanale u kojima je slabljenje ravnomjerno), eliminacija prenosa od 54 Mbps, pri emu realna brzina prenosa obino
interferencije usled principa ortogonalnosti i zatitnog iznosi oko 22 Mbps. Sa druge strane, WiFi access point-i koji
intervala koji sadri ciklini prefiks, mogunost detekcije podravaju 802.11n mogu ostvariti brzine prenosa podataka
izgubljenih simbola pomou adekvatnog kodiranja kanala i do 150 Mbps za jedan niz podataka u kanalima od 40 MHz,
interlivinga, jednostavnija ekvilizacija kanala, efikasna odnosno 72 Mbps u 20 MHz opsegu, uz korienje kratkog
modulacija i demodulacija zasnovana na FFT, manja zatitnog intervala i velikih paketa. Dozvoljeni broj MIMO
osjetljivost na greke pri vremenskom odabiranju u odnosu nizova je etiri, a veina ureaja danas koristi dva niza, pa
na sisteme sa jednim nosiocem, mogunost primjene u NLoS brzina prenosa moe iznositi 300 Mbps. Na ovaj nain se
(Non Line Of Sight) sistemima, t.j. beinim sistemima koji uvoenjem opsega od 40 MHz, odnosno upotrebom MIMO
rade bez linije optike vidljivosti. OFDM tehnologije u kombinaciji sa Space-Time-Frequency
(STF) kodiranjem/dekodiranjem, u 802.11n standardu postie
3. MIMO OFDM U WLAN SISTEMIMA visokokvalitetni beini prenos sa teorijskim brzinama do
600 Mbps, na udaljenostima i do tri puta veim u odnosu na
Razvoj beinih lokalnih mrea je pratio razvoj standarda 802.11a/g standarde. Testiranja pokazuju da realni domet u
koji definiu komunikaciju u WLAN sistemima. Veoma brzo zatvorenom prostoru iznosi oko 70m, dok u otvorenom
nakon uvoenja IEEE 802.11 a/g standarda, koji su bazirani prostoru moe dosei 250m. Brzine prenosa i domet znaajno
na OFDM-u, i koji su omoguavali brzine prenosa od 6 do 54 variraju u zavisnosti od parametara sredine u kojoj se vri
Mbps u 5 GHz i 2,4 GHz opsezima, bilo je potrebno poveati prenos, odnosno od nivoa smetnji koje se javljaju prilikom
protok podataka, pa je zahvaljujui brojnim prednostima transmisije. Upravo zbog toga je vano vriti mjerenja
MIMO tehnologija nala svoju primjenu upravo u ovoj parametara komunikacije.
oblasti [3]. Pokazalo se da se OFDM moe veoma uspjeno
integrisati sa MIMO tehnikom prenosa podataka, ime se Imajui u vidu stalnu penetraciju upotrebe beinih
postiglo znaajno poboljanje kvaliteta signala i poveanje ureaja u komunikacijama, oekuje se dalji razvoj i
brzina prenosa podataka u beinim sistemima, to je unapreenje WLAN standarda. Upotreba MIMO OFDM
rezultiralo uvoenjem IEEE 802.11n standarda, koji proiruje tehnologije u 802.11n standardu je omoguila znaajna
191
poboljanja u odnosu na prethodne standarde, ali i otvorila neslaganje faze, grupna kanjenja, fazni um, kompresija) u
mogunost za nova unapreenja performasni beinih cijelom prenosnom sistemu, koja moe znaajno uticati na
sistema. Tako je na primjer uz poveanje broja prostornih kvalitet signala. Testiranja pokazuju da vrijednost odstupanja
nizova mogue poveati brzinu prenosa podataka sa 300 pojaanja treba da bude manja od 2%, a odstupanja faze
Mbps na 450 Mbps, ili ak 600 Mbps. manja od |2| stepena. Na strani prijemnika se najee vre
mjerenja parametara koji odreuju nivo greke primljenog
3.1. Analiza OFDM komunikacija u 802.11n sistemu paketa, osjetljivost, maksimalni ulazni nivo, odbijanje kanala,
kao i indikator snage prijemnog kanala. Odgovarajua
Nakon verifikacije IEEE 802.11n standarda, veina vrijednost parametra koji mjeri nivo greke omoguava da
proizvoaa beinih ureaja je bazirala svoju proizvodnju prijemnik bude otporan na um, interferenciju, distorziju i
upravo na WiFi ureajima zasnovanim na ovom standardu. ostale faktore koji mogu uticati na kvalitet komunikacije.
Posebna panja je morala biti posveena poveanju Maksimalni ulazni nivo je maksimalni nivo signala,
performasni, kao i kompatibilnosti sa ureajima zasnovanim detektovan od strane prijemnika, koji omoguava da
na prethodnim standardima. IEEE je kroz precizno definisane definisani nivo greke primljenih paketa bude dosegnut.
specifikacije, propisao norme koje je neophodno da Vrijednost ovog parametra je vana u sluaju da se prijemnik
zadovolje 802.11n ureaji. Performanse ureaja se mogu nalazi u blizini ureaja kao to je access point. IEEE
odrediti na osnovu mjerenja parametara koji karakteriu propisuje da za 802.11n ureaje, maksimalni nivo greke
komunikaciju izmeu predajnika i prijemnika, a primljenih paketa mora biti dosegnut za maksimalni ulazni
kompatibilnost sa ranijim standardima se moe postii nivo od -30 dBm u opsegu od 5 GHz, i -20 dBm u 2,4 GHz
upotrebom nekih od reima rada definisanih u 802.11n opsegu, nezavisno od tipa modulacije.
specifikaciji. U narednom dijelu su razmatrana praktina
mjerenja parametara tokom prenosa OFDM signala u Posmatrana mjerenja parametara ne smiju zavisiti od
802.11n sistemu, koja se zasnivaju na mjerenjima relevantnih sadraja podataka, pa je preporuljivo mjeriti srednju snagu
parametara na predajnoj i prijemnoj strani. paketa, jer maksimalna snaga moe znaajno varirati u
zavisnosti od tipa podataka. Analizirajui sprovedena
Najee koriena mjerenja na strani predajnika se mogu mjerenja moe se uoiti da su OFDM sistemi osjetljivi na
grupisati kao mjerenja prenosne snage, frekvencije, spektra i greke u frekvencijama, za razliku od DSSS (Direct
modulacije, kao i mjerenja I/Q odstupanja [4]. Mjerenje Sequence Spread Spectrum) sistema na kojima su bazirani
nivoa prenosne snage je veoma vano, i za 802.11n sisteme prvi 802.11 standardi. Ipak, ove greke se mogu
se sastoji od mjerenja srednje i maksimalne prenosne snege, kompenzovati upotrebom savremenih procesora, pa je
snage kanala, odnosa snage i vremena, kao i varijacija snage zadrana prednost upotrebe OFDM-a. Takoe, u DSSS
pojedinih paketa. Ukoliko je nivo snage prenizak, ugroene sistemima je mjerenje prenosnog spektra obavezno i
su performanse sistema u uslovima gdje postoji um, dok se dovoljno za utvrivanje kvaliteta signala, dok se u OFDM
u sluaju suvie velike snage javlja interferencija, a smanjuje sistemima zbog kvaliteta komunikacije vri mjerenje
se trajanje baterije. Prenosna snaga mora biti u okviru spektralnih karakteristika za sve kanale, ili makar za one koji
granica definisanih regulatornim mjerama u zemlji. Najee se smatraju najkritinijim, a to su kanali sa najveom
koriene regulatorne mjere za 802.11 ureaje u Evropi su izlaznom snagom tj. u kojima je signal najvie komprimovan.
CEPT ECC DEC (04) 08, ETSI EN301 893, u USA su FCC Posmatrajui vrijednosti mjernih parametara modulacije,
Part 15 Subpart E, EN 301 893, EN 300 328, dok su u mogu se ocijeniti nivo kvaliteta prenosa i efekati koje
Japanu to MIC Equipment Ordinance for Regulating Radio nesavrenosti u implementaciji ureaja unose u prenoeni
Equipment Articles 7, 49.20, 49.21a..Takoe, varijacije signal. Imajui u vidu principe OFDM sistema, pokazuje se
snage mogu znaajno uticati na kvalitet prenosa, pa je da um iz jednog kanala izaziva um u ostalim, to viestruko
neophodno sprovesti i njihovo mjerenje. Maksimalna snaga degradira performanse sistema, pa se zato kod 802.11n
paketa informacije se moe degradirati tokom vremena, sistema zahtijeva 3dB vei odnos signal-um nego kod
usljed grijanja komponeneti predajnika ili skretanja. sistema beziranih na prethodnim standardima. Na osnovu
Pokazuje se da varijacija snage paketa mora biti manja od 1 kompletne analize navedenih mjernih parametara dobijamo
dB. Mjerenje prenosne frekvencije odreuje frekvencijsku nivo kvaliteta prenoenog signala i komunikacionog sistema
preciznost predajnika. Tanost frekvencije je izuzetno vaan u cjelini, pa se u sluaju 802.11n sistema moe zakljuiti da
parametar beinih komunikacionih sistema jer na osnovu ureaji zasnovani na ovom standardu moraju zadovoljiti
nje prijemnik treba da detektuje informacije sadrane u veoma zahtjevne specifikacije po pitanju performansi i
preneenom signalu, a omoguava i smanjenje interferencije kompatibilnosti sa ureajima baziranim na prethodnim WiFi
u sistemima sa vie nosilaca. Mjerenjem prenosnog spektra standardima, kao i usklaenosti sa propisanim regulatornim
se provjera usklaenost distribucije snage signala sa normama. Pokazano je da parametri koji slue za testiranje
specifikacijom i regulatornim normama, i dobijaju komunikacije izmeu predajnika i prijemnika moraju biti u
informacije o uestalim tipovima distorzija koje mogu uticati okviru definisanih granica, kako bi se omoguile velike
na signal. Mjerenje parametara spektra je vano kako bi se brzine prenosa, poudanost rada i interoperabilnost sa
sprijeile implementacije sistema u kojima se namjerno ureajima koji su bazirani na ranijim 802.11 standardima.
poveava prenosna snaga pri manjim brzinama prenosa, to
je tipino za brzine manje od 24 Mbps. IEEE definie
dozvoljenu distribuciju snage signala za svaki 802.11
standard. Mjerenja parametara modulacije pokazuju
krucijalne informacije o tipu distorzije (npr. I/Q pojaanje i
192
4. BEINE IROKOPOJASNE TEHNOLOGIJE OFDM-u omoguavaju mobilne broadcast i multicast servise,
NOVE GENERACIJE odnosno simultano prenoenje multimedijalnog sadraja od
baznih stanica do veeg broja korisnika. Ovo znai da e
Uvoenje tree generacije beinih sistema (3G) IMT- provajderi morati paralelno sa 2G/3G mreom da
2000, zasnovanih na CDMA (Code Division Multiple implemetiraju i broadcast mree zasnovane na OFDM-u,
Access) tehnologiji, je beinim operaterima omoguilo odnosno postojae koegzistencija CDMA i OFDM
pruanje naprednih servisa visokog kvaliteta glasa, tehnologija. Dakle, OFDM je najozbiljniji kandidat za brojne
irokopojasnog pristupa Internetu, kao i mnoge beine sisteme nove generacije, to potvruje i njegova
multimedijalne aplikacije, to je dovelo do brisanja granica upotreba u mobilnim mreama etvrte generacije (4G).
izmeu telekomunikacionih industrija. Servis provajderi su u Imajui u vidu brojne prednosti koje donosi MIMO
brojnim zemljama veoma brzo primijenili 3G mobilne tehnologija, evidentno je da e MIMO OFDM biti jedna od
irokopojasne tehnologije. Ipak, pokazalo se da beina najznaajnijih tehnika na kojoj e se bazirati budui sistemi.
industrija ima teak zadatak u izboru pravih tehnologija i
servisa u cilju zadovoljenja buduih potreba na 5. ZAKLJUAK
telekomunikacionom tritu, kao to su unapreenje servisa
telefonije, videa, televizije, irokopojasnog pristupa Ubrzan razvoj beinih komunikacija, kao i trendovi
Internetu, kao i value-addes data servisa, integracija fiksnih i razvoja telekomunikacionog trita u posljednjoj deceniji,
mobilnih mrea u cilju kvalitetnog pruanja ovih servisa uslovili su naglo irenje mobilne telefonije, beinih LAN
preko vie mrea, kao i integracija telekomunikacionih, mrea (WLAN) i eksponencijalni razvoj Interneta. Da bi se
informacionih i broadcasting industrija. Evidentno je da izalo u susret sve veim zahtjevima za naprednim
jedna tehnologija ne moe zadovoljiti sve potrebe i da e multimedijalnim aplikacijama, neophodno je koristiti tehnike
konvergencija imati glavnu ulogu u beinim mreama nove prenosa koje omoguavaju postizanja velikih brzina i protoka
generacije, a sistemi zasnovani na OFDM-u e servis podataka. Zahvaljujui brojnim prednostima OFDM je
provajderima omoguiti pruanje naprednih aplikacija i primijenjen u mnogim beinim sistemima, a u kombinaciji
servisa. Sistemi nove generacije zasnovani na CDMA i sa MIMO tehnologijom omoguava postizanje velikih brzina
OFDM-u, kao i broadcast tehnologije, e servis provajderima uz garantovani nivo kvaliteta prenosa podataka. Uvoenjem
omoguiti tranziciju ka beinim irokopojasnim sistemima i 802.11n standarda, pokazalo se da kombinujui OFDM i
servisima. Mobilne irokopojasne tehnologije kao to su MIMO sisteme, beine lokalne mree predstavljaju
CDMA2000 EV-DO Revision B (Rev. B), HSPA+, Long najperspektivniju tehnologiju za omoguavanje velikih
Term Evolution (LTE), i Mobile WiMAX (802.16m), mogu brzina prenosa podataka i robusnih performansi. Pokazano je
podrati brzine prenosa od nekoliko Mbps do krajnjeg da je neophodno vriti precizna mjerenja relevantnih
korisnika, VoIP i ostale real-time i irokopojasne aplikacije. parametara u cilju provjere kvaliteta signala i komunikacije
Meutim, za specifine aplikacije koje su zahtjevnije po koje beini ureaji omoguavaju, kao i njihove usklaenosti
pitanju propusnog opsega, kao to su multicast i broadcast, sa propisanim normama. Kako bi izali u susret stalnim
potrebno je koristiti tehnologije zasnovane na OFDM-u, kao zahtjevima trita za proirenje i unapreenje postojeih
to su DVB-H, FLO, ISDB-T, S-DMB i T-DBM, koje su servisa, beini servis provajderi moraju na to efikasniji
komercijalizovane od 2006. godine [5]. Postojee 3G nain prevazii limitirajue faktore, kao to su ograniena
mobilne tehnologije, koje koriste CDMA kao glavnu raspoloivost radio frekvencijskog spektra i kompleksna
pristupnu tehnologiju, mogu postii potrebne protoke vremenski-promjenljiva priroda beinih okruenja. MIMO
podataka i najveu spektralnu efikasnost u propusnim OFDM predstavlja savremenu tehnologiju koja omoguava
opsezima do 5MHz, dok u irim radio kanalima (vie od razvoj naprednih beinih sistema nove generacije, i fokus je
10MHz) tehnologije zasnovane na OFDM-u, kao to su LTE brojnih istraivanja u cilju unapreenja performansi
i Mobile WiMAX, predstavljaju pravi izbor, jer omoguavaju postojeih beinih sistema
vei propusni opsezi za mobilne irokopojasne servise. Trend
razvoja telekomunikacionog trita ukazuje da e u LITERATURA
narednom periodu postojati koegzistencija ovih tehnologija,
dok e se sistemi bazirani na OFDM-u vremenom sve vie [1] T. S. Rappaport, Wireless Communications: Principles
implementirati u beinim komunikacijama, kako budu rasle and Practice Prentice Hall, New Jersey, 2002.
potrebe za veim protokom i naprednim irokopojasnim
servisima koji zahtijvaju vei propusni opseg do krajnjeg [2] A. Zelst, PhD Thesis, MIMO OFDM for Wireless
korisnika. Imajui u vidu trokove implementacije, ovi LANs, 2005.
sistemi se tipino implementiraju u gusto naseljenim
gradskim zonama, gdje je njihovo uvoenje u potpunosti [3] R. Prasad, OFDM for wireless communications
opravdano. Vodei operatori i servis provajderi u svijetu ve systems Boston, Artech House, 2004.
sada kupuju dodatni spektar, neophodan za proirenu
implementaciju OFDM tehnologija. Naime, mobilni operateri [4] Practical Manufacturing Testing of 802.11 OFDM
koji pruaju vie servisa, pored 3G tehnologije koriste i WiFi Wireless Devices, USA, August 2010.
servise nove generacije, zasnovane na OFDM-u, kako bi
korisnicima pruili vee brzine prenosa podataka, i ujedno [5] The convergence of wireless broadband services,
rasteretili saobraaj 3G mree. Tehnologije zasnovane na September 2008.
193
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu analiziran je SODA algoritam za eliminaciju impulsnih smetnji u slici. U
prvom delu rada opisan je SODA algoritam. U drugom delu rada odreeni su optimalni
parametri SODA algoritma T1, T2 i T3. Pored toga, izvrena je komparativna analiza efikasnosti
SODA algoritma sa implementiranim optimalnim parametrima predloenim u ovom radu i
parametrima predloenim u [6]. Kao mera za uporeivanje efikasnosti eliminacije impulsnih
smetnji, korien je PSNR i korelacioni koeficijent r.
Kljune rei: Impulsne smetnje, Detekcija uma, Median filtriranje.
Abstract - In this paper, SODA algorithm for elimination of impulsive noise in the picture, have
been analyzed. The first part describes the SODA algorithm. In the second part of the paper are
determined optimal parameters, T1, T2 and T3, of the algorithm SODA. In addition, there was
done the comparative analysis of the efficacy SODA algorithm with implemented optimal
parameters proposed in this paper and the parameters proposed in [6]. As a measure to compare
the efficiency of elimination of impulsive noise, we used the PSNR and the correlation coefficient
r.
Keywords: Impulse noise, Noise detection, Median filtering.
Proces obrade uma u slici sastoji se od dva bitna dela. Neka I predstavlja sliku dimenzija l1 l2 inficiranu
Prvi je proces detekcije inficiranih taaka. Ispravna detekcija umom i I(i,j) vrednost pixela na poziciji (i,j). Neka dalje
predstavlja osnovni preduslov za eliminaciju uma. Veliki W(i,j) predstavlja lokalni prozor veliine (2K+1)(2K+1)
broj predloenih algoritama govori o vanosti i sloenosti tako da je:
ovog postupka [5,6]. Drugi deo predstavlja obradu inficiranih
W(i,j) = {I (i - s, j - t)| - K s K, - K t K}.
taaka, tj. zamenu vrednosti novom vrednou koja treba da
(1)
bude to priblinija pravoj pre delovanja uma.
Formira se niz X, koji se sastoji od pixela iz lokalnog
Pri tome veoma je vano sauvati kvalitet slike ne gubei
prozora W(i,j), poreanih u rastuem nizu tako da je:
fine detalje u slici. Neki predloeni postupci iako su u delu
detekcije efikasni, u delu eliminacije uma doprinosili su X(1) X(2) X(3) X((2K+1)), (2)
gubljenju detalja u slici ili su proizvodili drugaiju vrstu
gde je X(k) W(i,j). U originalnoj slici, vrednost pixela u
smetnji u slici u vidu linija, mrlja itd [7,8]. Zato je
lokalnom prozoru se nalazi u opsegu [Rmin, Rmax], gde je Rmin
pronalaenje algoritma koji je efikasan i u delu eliminacije
minimalna a Rmax maksimalna vrednost pixela lokalnog
194
prozora. U slici inficiranoj sluajnim umom vrednosti Potencijalna taka sa umom se u ovom koraku testira na
inficiranih pixela pripadae trima oblastima: [0, Rmin], [Rmin, sledei nain:
Rmax], i [Rmax, 255]. Kako take sa umom u srednjoj oblasti L ( a ) H 1,
imaju minimalni uticaj na ukupan kvalitet slike, detekcija , (6)
taaka sa umom podrazumeva pronalaenje taaka iz prve i L ( a ) L ( a 1) H 2.
tree oblasti. Zato je u ovom postupku potrebno odrediti gde je H1=25 i H2=13. U ovom sluaju algoritam zavrava
granice srednje oblasti [Rmin, Rmax]. U tom cilju se niz X deli ako L(a) ne proe oba kriterijuma. Prva taka koja ne proe
na median poziciji u dva niza: bilo koji kriterijum e postaviti granicu uma za svaki
X 1= X(a), gde je 1 a [(2 K 1) 2 1] / 2, podskup. Algoritam e zatim odrediti donju granicu Bl (za L)
kao najveu od malih vrednosti taaka i Bu (za U) kao
X2 = X ( b [(2 K 1) 2 1] / 2) , gde je 1 b [( 2 K 1) 2 1] / 2. (3) najmanju od velikih vrednosti taaka. Nove granice e
Poznato je da take sa umom imaju vrednost sivog definisati status take kao u prethodnom stepenu.
znatno veu ili znatno manju od svojih suseda [2,9]. Zato e Proces detekcije deli lokalni prozor na dve grupe taaka:
razlika izmeu take sa umom i susedne take biti znatno dobre take G i take sa umom N. Ako M(i,j) predstavlja
vea od razlike dve susedne take neinficirane umom. Ova izlaz median filtra primenjenog samo na dobre take tj.
injenica e pomoi u odreivanju traene granice izmeu M (i, j ) median I (i - s, j - t ) I (i - s, j - t ) G. (7)
taaka sa umom i ostalih taaka. Zato je potrebno u svakom
podskupu X1 i X2 odrediti razliku svakog para susednih Onda se proces filtriranja slike moe opisati na sledei nain:
taaka i urediti dobijene vrednosti u rastuem nizu pamtei I (i , j ) ako je I ( i , j ) bez uma, (8)
koja razlika pripada kom paru taaka. Time se dobijaju dva Y (i , j )
M (i , j ) ako je I (i , j ) um.
niza L i U na sledei nain:
L sortX 1(a) X 1(a 1),
Median filtar je primenjen na lokalni prozor veliine 55
taaka.
2 a [(2K 1)2 1] / 2,
Predloeni algoritam je u radu [9] testiran sa razliitim
U sortX 2(b) X 2(b 1),
slikama i dao je dobre rezultate.
2 b [(2K 1)2 1] / 2. (4)
Metod predloen u radu [6], a na bazi napred definisanih 3. REZULTATI TESTIRANJA I KOMPARATIVNA
veliina, predlae sledee korake za detekciju taaka ANALIZA
inficiranih umom:
3.1 Algoritam odreivanja optimalnih parametara
Korak 1: nizovi L i U dobijaju se iz lokalnog prozora veliine
77. U svakom nizu L ili U, za 2 a 25, i L(a) i U(a) se Algoritam za odreivanje optimalnih parametara SODA
testiraju korienjem sledeih pragova: algoritma odvija se u sledeim koracima:
Korak 1: Algoritam SODA primenjen je za eliminaciju
(a) L(a) T 1, impulsnog uma sa parametrima T1=525, uz konstantno
(a) L(a) L(a 1) T 2, T2=5, T3=10, H1=25, H2=13. Odreena je pozicija
(a) L(a) / L(a 1) T 3. maksimuma PSNR-a i pozicija maksimuma korelacionog
(5) koeficijenta r. Time se odreuje optimalna vrednost
parametara T1opt.
Prvi kriterijum je vrednost razlike, L(a), koja nesme da pree
Rmax - Rmin, tj. maksimalnu razliku izmeu bilo koje dve take Korak 2: Algoritam SODA primenjen je sa T1opt, dok je
bez uma. Drugi kriterijum uvodi razliku drugog reda, koja parametar T2 menjan u opsegu 210. Odreuje se pozicija
smanjuje razliku izmeu taaka bez uma iz glatkih i ivinih maksimuma PSNR-a i pozicija maksimuma korelacionog
oblasti. Trei kriterijum razmatra odnos pri kome se razlike koeficijenta r. Time se odreuje optimalna vrednost
menjaju. Koristei ove kriterijume svaki podskup moe da parametara T2opt.
izdvoji sve ekstremne razlike i da locira odgovarajue Korak 3: Algoritam SODA primenjen je sa T1opt i T2opt, dok je
vrednosti taaka u X1 i X2. Razlika mora da zadovolji bilo parametar T3 menjan u opsegu 515. Odreuje se pozicija
koja dva od tri kriterijuma. Predloene vrednosti pragova su: maksimuma PSNR-a i pozicija maksimuma korelacionog
T1=15, T2=5, i T3=10. Proces nastavlja na naredni korak ako koeficijenta r. Time se odreuje optimalna vrednost
L(a) ne proe dva od tri kriterijuma ili se u suprotnom parametara T3 opt.
ponavlja za a+1. Za svaku vrednost razlike jednaku ili veu
od L(a), odgovarajue vrednosti taaka u X1 se obeleavaju
kao potencijalne take sa umom (ili u X2 za U(a)). Ako Bl 3.2 Rezultati
oznaava najveu vrednost uma u X1 i Bu najmanju vrednost
uma u X2 onda je taka I(i,j) taka bez uma ako se nalazi u Algoritam SODA primenjen je nad test slikom Lena
oblasti Bl < I(i,j) < Bu i taka inficirana umom van ove (sl.1), dimenzija 512512, kojoj je predhodno superponiran
oblasti. impulsni um. Testiranje je obavljeno za superponirane
impulsne smetnje p=30% (sl.2). Slika procesirana SODA
Korak 2: Ako taka I(i,j) ne proe prvi stepen detekcije, ona algoritmom prikazana je na slici 3.
postaje kandidat za taku sa umom. Da bi se ona proglasila
takom sa umom ponavlja se postupak kao u prvom stepenu
ali sa manjim prozorom 33 i drugim pragovima.
195
Sl.1. Lena (512x512). Sl.2. Lena izloena umu od
30%.
Sl.5 Promena korelacionog koeficijenta r u zavisnosti od T1. Sl.8 Promena PSNR-a u zavisnosti od T3.
Rezultati za PSNR i r u funkciji T2 za T1 opt., T3=10
prikazani su na slici 6 (promena PSNR-a u zavisnosti od T2) i
slika 7 (promena korelacionog koeficijenta r u zavisnosti T2).
196
3.3 Analiza rezultata 4. ZAKLJUAK
Na osnovu rezultata primene algoritma SODA na sliku U radu je izvrena analiza SODA algoritma za filtriranje
Lena sa superponiranim impulsnim smetnjama p=30% impulsnih smetnji, i odreeni optimalni parametri T1, T2 i T3
odabrane su optimalne vrednosti parametara i to za T1=12 za donoenje odluke o postojanju ili ne postojanju impulsne
(slike 4 i 5), T2=3 (slike 6 i 7) i T3=10 (slike 8 i 9). smetnje na specificiranoj lokaciji u slici. Izbor parametara
3.4 Komparativna analiza obraen je procesiranjem test slike Lena kojoj je
superponiran impulsni um p=30%. Efikasnost SODA
U cilju komparativne analize efikasnosti SODA algoritma
algoritma sa predloenim optimalnim parametrima testiranja
sa predloenim parametrima, izvrena je komparativna
je procesiranje nekih test slika (Lena, Elaine, Couple,Boat,
analiza rezultata algoritma sa parametrima predloenim u
Map, Trucks) i uporeen sa rezultatima SODA algoritma
radu [6]. Filtrirane su neke test slike na slici br.10 (Lena,
predloenim u radu [6]. Kao mera uporeivanja korien je
Elaine, Couple, Boat, Map, Trucks) kojima su superponirani
PSNR i korelacioni koeficijent r. Nakon toga izvrena je
impulsni umovi sa p=10% i p=30%.
komparativna analiza koja je pokazala blagu prednost kod
Rezultati filtriranja (PSNR,r) prikazani su u tabeli 1 implementiranja predloenih optimalnih parametara.
(p=10%) i tabeli 2 (p=30%).
LITERATURA
Tabela 1. PSNR i korelacioni koeficijent r za neke test slike
kojima je superponiran um od 10%. [1] N. Alajlan, M. Kamel and E. Jernigan, Detail preserving
Slika Parametri [6] Predloeni param. impulsive noise remuval, Signal Processing: Image
T1=15, T2=5, T3=10 T1=12, T2=3, T3=10 Communication 19 (2004) 993-1003.
PSNR [dB] r PSNR [dB] r [2] H.G. Moreno, S.M. Bascon, M.U. Manso, P.M. Martin,
Lena 38.1084 0.9978 38.2897 0.9979 Elimination of impulsive noise in images by means of the
Couple 28.6348 0.9722 28.5536 0.9717 use of support vector machines, XVI National
Elaine 38.3304 0.9978 38.5598 0.9979 Symposium of URSI,2001,pp.1-2.
Boat 32.7846 0.9922 32.9213 0.9924
[3] S.J Ko, Y.H. Lee, Center weight median filters and their
Map 28.9138 0.9730 28.9353 0.9731
applications to image enhancement, IEEE Trans.
Trucks 35.7763 0.9930 35.6553 0.9928
Circuits Syst. 38 (9) (1991) 984-992.
Tabela 2. PSNR i korelacioni koeficijent r za neke test slike
kojima je superponiran um od 30%. [4] H. Hwang, R.A. Haddad, Adaptive median filters: new
algorithms and results, IEEE Trans. Signal Process. 4
Slika Parametri [6] Predloeni param. (4) (1995) 499-502.
T1=15, T2=5, T3=10 T1=12, T2=3, T3=10
PSNR [dB] r PSNR [dB] r [5] S. Yuan and Y. Tan, Impulse noise removal by a global-
Lena 26.7529 0.9706 26.7678 0.9707 lokal noise detector and adaptive median filter, Signal
Couple 23.9142 0.9199 23.8974 0.9196 Procesing 86 (2006) 2123-2128
Elaine 26.7022 0.9683 26.7570 0.9687
[6] D. Dang and W. Luo, Impulse noise removal utilizing
Boat 25.2021 0.9564 25.3423 0.9577 second-order difference analysis, Signal Procesing 87
Map 23.1858 0.9020 23.3465 0.9049 (2007) 2017-2025.
Trucks 26.2046 0.9384 26.1945 0.9382
[7] T. Chen, H.R. Wu, Space variant median filters for the
Na osnovu prikazanih rezultata zakljuuje se da:
restoration of impulse noise corrupted images, IEEE
a) algoritam SODA sa predloenim parametrima pokazuje Trans. Circuits Syst. II 48 (8) (2001) 784-789.
bolje rezultate u etri od est merenja i to za oba sluaja.
[8] R. Garnett, T. Huegerich, C. Chui, W. He, A universal
b) nema uticaja parametra T3 na promenu PSNR-a i noise removal algorithm with an impulse detector, IEEE
korelacionog koeficijenta r. Trans. Image Process. 14 (11) (2005) 1747-1754.
[9] Z. Stevanovi, Z. Milivojevi, The performances of
SODA algorithm at watermarking picture applications,
Informacione tehnologije IT'09.
[10] A. A. Mohammad, A. Alhaj, S. Shaltaf, An improved
SVD-based watermarking scheme for protecting rightful
Lena Elaine Couple ownership, Signal Processing 88 (2008) 2158- 2180.
197
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu, je predloena nova metoda za analizu i procjenu karakteristika protokola
rutiranja. Metoda se zasniva na imitacionom modeliranju. Sam model vjerno odraava (simulira)
procese koji se deavaju u ruterima tokom postupka rutiranja paketa u situacijama kad je mrea
konfigurisana pomou RIP ili EIGRP protokola. Model predstavlja relativno jeftin i efikasan nain
analize vremena konvergencije i omoguava dobijanje neophodnih informacija o performansama
ruting protokola.
Abstract - Here, we proposed new method of analysis and evaluation of routing protocol
performances. This method is based on simulation modeling. Model faithfully reflects (simulates)
processes which are happening inside routers during the process of packet routing when the
network is configured using RIP or EIGRP. The model represents relatively cheap and efficient
way to analyze a convergence time and allows obtaining the necessary information about the
performance of routing protocols.
Programski imitacioni model, koji je korien u ovom Na imitacioni model dijeli proces konvergencije na
radu, omoguava unos mree proizvoljne topologije, odabir cikluse. Broj ciklusa (n), koji je potrebno izvriti da bi mrea
jednog od protokola (RIP ili EIGRP) i prikaz ukupnog postala konvergentna, za konkretnu topologiju i konkretne
vremena konvergencije mree. Meutim, da bi se aplikacija konfiguracije rutera, izraunava programski model.
korektno izvravala potrebno je za svaki ruter popuniti:
tabelu rutiranja, tabelu povezanosti i tabelu distribucije. U toku jednog ciklusa, svaki ruter alje svoje tabele
rutiranja preko svih interfejsa koji su konfigurisani sa RIP
Poetne tabele rutiranja sadre samo direktno povezane, protokolom i obrauje rute koje je dobio od svojih susjeda.
statike i difoltne rute. Ukoliko je mrea konfigurisana Prilikom obrade ruta, mogue su dvije situacije:
pomou RIP protokola, format tabele rutiranja je isti kao i Ukoliko je ruta nova, ruter je ukljuuje u svoju tabelu
format tabele rutiranja na realnim ruterima. Meutim, ukoliko rutiranja.
je mrea konfigurisana pomou EIGRP protokola, na kraju Ukoliko ruta ve postoji, postojea ruta se mijenja
svakog reda potrebno je dodati irinu propusnog opsega i samo ako nova ruta sadri manji broj vorova.
kanjenje izlaznog interfejsa. Podrazumijeva se da je irina
propusnog opsega izraena u Kbps, a da je kanjenje izraeno Navedeni ciklus se ponavlja sve dok mrea ne dostigne
u s . stanje konvergencije, tj. dok se ne desi ciklus koji nije
izazvao ni jednu promjenu u tabelama rutiranja.
198
4. EIGRP PROTOKOL
Nakon isteka vremenskog intervala kanjenja (d) [6],
Kao i u kod RIP protokola, imitacioni model dijeli proces poinje proces slanja ruta. Kanjenje zavisi od tipa interfejsa
konvergencije na cikluse. Meutim, kod EIGRP rutera preko kojeg se poruka prenosi i izraava se u mikro-
postoje dva tipa ciklusa. sekundama. Podrazumijevana vrijednost kanjenja zavisi od
tipa interfejsa, ali moe biti promijenjena od strane
Prvi tip ciklusa se deava samo na poetku modeliranja i administratora. Dakle, vrijeme kanjenja se izraunava na
identian je ciklusu koji se izvrava u sluaju konfiguracije osnovu sledee formule:
RIP protokola. Naravno, ukoliko se nije desila ni jedna t z d *10 6 . (4)
promjena nakon prvog ciklusa, drugi ciklus se ne izvrava.
Da bi bila uspostavljena veza izmeu dva rutera potrebno
U toku drugog ciklusa, svaki ruter alje samo je da proe vrijeme propagacije ( t p ). Vrijeme propagacije se
nove/aurirane rute samo onim susjedima na koje te izraunava po sledeoj formuli:
promjene utiu i obrauje rute koje je dobio od svojih L,
susjeda. tp (5)
C
gdje je L rastojanje izmeu dva rutera, a C brzina prostiranja
Drugi tip ciklusa se ponavlja sve dok mrea ne dostigne
signala u elektrinom vodu.
stanje konvergencije, tj. dok se ne desi ciklus koji nije
izazvao ni jednu promjenu u tabelama rutiranja.
Vrijeme prenosa podataka ( t r ) rauna se pomou
Meutim, prije bilo kakve razmjene informacija o formule:
rutiranju, unutar EIGRP domena rutiranja, EIGRP pronalazi k , (6)
tr
sve svoje susjede. b *10 3
3
gdje je k koliina prenesenih podataka, a b *10 irina
EIGRP za pronalaenje susjeda i uspostavljanje
susjedstva koristi Hello pakete. U veini mrea EIGRP Hello propusnog opsega (koja je izraena u Kbps).
paketi se alju na svakih 5 sekundi. Meutim, u mreama ije
su brzine 1.544 Mbps ili manje, Hello paketi se alju svakih Ukoliko se koristi RIP protokol, rute se pakuju u RIP
60 sekundi. Ruteri koji dobijaju Hello pakete u predvienom format poruke [6], tj. za svaku rutu potrebno je 5 redova i za
vremenskom intervalu, smatraju da je njihova veza sa zaglavlje jo jedan dodatni red. Veliina svakog reda je 32
susjedima validna. bita. Meutim, na RIP poruku, potrebno je dodati: zaglavlje
RIP poruke (32 bita), UDP zaglavlje (2*32 bita), IP zaglavlje
(6*32) i data link zaglavlje (56 bita ako je link serijski,
5. VRIJEME KONVERGENCIJE
odnosno 27 bajta ako je link Fast Ethernet). Dakle,
k brp * 5 * 32 h , (7)
Dakle, vrijeme konvergencije ( tu ) se moe izraunati kao
pri emu je:
suma izvravanja n ciklusa, tj. brp broj poslatih ruta (koje je izraunala aplikacija)
n
t u t ci (1) h 10 * 32 24 za serijske linkove
i 1 h 9 * 32 27 * 8 za Fast Ethernet linkove.
,
gdje je tc vrijeme izvravanja i-tog ciklusa. Ukoliko se koristi EIGRP protokol, rute se pakuju u
i
199
vrijeme slanja Hello paketa bie oznaeno sa th1 , dok e
najvee biti oznaeno sa th2 .
60
Meutim, ako postoji link ija je irina propusnog opsega
vea od 1544Mbps, broj Hello paketa koji se alju (r) je:
tu th . (12)
r 1
1
5
U tom sluaju zakljuuje se, na osnovu (10)-(12), da je
najvee vrijeme slanja Hello paketa:
r
pi * 32 hi Li
t h2 max(d
i
i * 10 6
bi * 10 3
Ci
) t h1 . (13)
6. REZULTATI ISTRAIVANJA
Slika 2 Rezultati testiranja
Zbog ogranienja RIP protokola, posmatrane su samo
mree koje imaju manje od 15 rutera.
7. ZAKLJUAK
Imitacioni model je pokazao da EIGRP ima manje vrijeme
U ovom radu uz pomo metode imitacionog modeliranja,
konvergencije samo ako se mrea sastoji od velikog broja
vrena je uporedna analiza vremena konvergencije dva
rutera ije su brzine propusnih opsega male (u takvim
popularna dinamika protokola rutiranja (RIP i EIGRP) u
situacijama EIGRP alje manje informacija ka susjedima). U
situacijama kada ruteri istovremeno startuju protokole
svim ostalim sluajevim RIP ima manje vrijeme
rutiranja. Rezultati koji su prikazani u ovom istraivanju,
konvergencije.
dobijeni su pomou imitacionog modela, koji je dizajniran da
simulira RIP i EIGRP.
Vrijeme konvergencije RIP protokola je znaajno manje od
vremena konvergencije EIGRP protokola ukoliko se
Istraivanje je pokazalo da EIGRP ima manje vrijeme
posmatraju sluajevi kada se Hello paketi ne alju paralelno
konvergencije u mreama koje imaju veliki broj rutera i male
sa informacijama o auriranju a mrea je povezana brzim
irine propusnih opsega. U svim ostalim sluajevima RIP ima
linkovima, kao i u situacijama kada je mrea kreirana od
manje vrijeme konvergencije.
malog broja rutera koji su spojeni sporim linkovima.
Za razliku od EIGRP protokola, koji je licenciran i
zahtijeva vii nivo obuke administratora, RIP je jednostavniji
i predstavlja industrijski standard koji se moe nai na
ruterima veine proizvoaa. Ako se uzmu u obzir i rezultati
naeg istraivanja, u pogledu vremena konvergencije,
zakljuuje se da je upotreba RIP protokola pogodnija od
upotrebe EIGRP protokola, u mreama koje imaju manje od
15 rutera i kod kojih razlike u propusnom opsegu
komunikacionih linkova nisu velike.
200
LITERATURA [4] Goetz Lichtwald i Uwe Walter, Martina Zitterbart:
Improving Convergence Time of Routing Protocols,
[1] Berhouz A, Forouzan: Data Communications and Institute of Telematics i University of Karlsruhe,
Networking, McGraw-Hill International Edition, 2007 Germany
[2] Andrew S. Tandenbaum: Computer Networks, Prentice- [5] Mansford E. Drumond Jr.: Evaluation and mesurement
Hall International, Inc. 1996 techniques for digital computer systems, Prentice-Hall,
[3] Esuendale Shewandagn Lemma, Syed Athar Hussain, Inc. New Jersey 1973
Wendwossen Worku Anjelo: Performance Comparison [6] http://www.netacad.ac.me
of EIGRP/IS-IS and OSPF/ IS-IS, Blekinge Institute of [7] Jeff Doyle: Dynamic Routing Protocols, Cisco Press
Technology 2009 2001
201
Informacione tehnologije IT'11
202
komponente znaajne za njegovu analizu. Rekli smo da se iriti (dilatacija), a promjenom parametra - pomjerati du
EKG signal sastoji od QRS kompleksa, P talasa, T talasa, vremenske ose (translacija).
smetnji prouzrokovanih naponom napajanja, smetnjama koje Primjenom WT na EKG signal vrimo dekompoziciju
unose miii prilikom prolaska elektrinih impulsa kroz njih i signala na razliite skale, dobijajui aproksimacije i detalje.
smetnjama prouzrokovanim loim kontaktom izmeu Aproksimacije signala su te koje definiu identitet, dok detalji
elektroda i koe. predstavljaju nijanse signala, a kod EKG signala to su QRS
Poto su frekventne komponente QRS kompleksa u kompleksi. Proces primjene WT se moe ponavljati vie puta,
opsegu od 10Hz do 25Hz, za filtriranje nam treba propusnik ali samo zadnji aproksimacijski nivo je taj koji se koristi za
opsega koji se obino realizuje kaskadnom vezom filtra rekonstrukciju signala.
nisko-propusnika i filtra visoko-propusnika opsega. Na niim Jedna od primjena Diskretne Wavelet transformacije
frekvencijama imamo smetnje koje prouzrokuju P i T talasi, a (DWT) odnosi se na uklanjanje uma iz signala. Kod EKG
na viim frekvencijama smetnje prouzrokovane napajanjem i signala taj proces se sastoji iz tri uzastopne procedure:
smetnje prouzrokovane miiima. dekompozicije EKG signala, postavljanje praga DWT
Na samom poetku razvoja softvera za detekciju QRS koeficijenata (thresholding) i rekonstrukcije. Prvo vrimo
kompleksa predloena je struktura koju i danas koriste mnogi dekompoziciju EKG signala do N nivoa. Zatim,
algoritmi. Ta struktura prikazana je na Slici 2. primjenjujemo thresholding na koeficijente detalja.
Uklanjanje uma metodom praga temelji se na injenici da
WT kompresuje energiju signala u relativno mali broj
koeficijenata visokih vrijednosti. Preostali koeficijenti, malih
vrijednosti, sadre zanemarljivu informaciju i mogu se
izostaviti iz razmatranja bez gubitka informacije o signalu.
Veina algoritama za detekciju QRS kompleksa se bazira
na Mallat-ovom i Hwang-ovom pristupu za detekciju
Slika 2. Faze u analizi EKG signala singulariteta signala i njihovu klasifikaciju pomou lokalnih
maksimuma wavelet funkcije signala [5]. Oni su prouavali
Zadnjih nekoliko godina za analizu EKG signala sve vezu izmeu singulariteta signala x(t) i lokalnih maksimuma
ee se koristi Wavelet transformacija koja se pokazala kao njegove Wavelet transformacije Wx(t). Zakljuili su da ako
veoma efikasna metoda za obradu medicinskih signala. signal x(t), na koji se primenjuje transformacija ili neki
Fourier-ova transformacija daje samo amplitudno- njegov izvod, ima diskontinuitet, onda Wx(t) ima lokalne
frekvencijska svojstva datog signala, dok je informacija o maksimume na nekoliko susjednih skala u trenutku pojave
vremenu izgubljena, zato je ona neprimijenjiva u situacijama diskontinuiteta. Tako da se poetak i kraj QRS kompleksa se
kada istovremeno postoji zahtjev za vremenskim i odreuju detekcijom para modula maksimuma pojedinih
frekvencijskim informacijama, kao to je to sluaj kod skala Wavelet transformacije, a prolazak kroz nulu (zero-
detekcije QRS talasa. Pokualo se i sa analizom EKG signala crossing) Wavelet transformacije omoguuje lociranje otrih
pomou STFT (Short Time Fourier Transform). Meutim, promjena u signalu.
osnovno ogranienje STFT transformacije je konstantna
irina propusnog opsega filtra koja nije primjerena analizi 3. REZULTATI ANALIZE
QRS kompleksa, ije se frekvencijske komponente mijenjaju.
Takoe, konstantna irina prozora ne odgovara promjenama Za testiranje je korien realni EKG signal sa umom, pri
trajanja QRS kompleksa. Zato je osnovna prednost Wavelet tome odabran na razliitim frekvencijama. QRS kompleks je
transformacije vremensko-frekvencijska lokalizacija, to izolovan i izvrena je njegova dekompozicija do 5-tog nivoa
znai da je veina energije waveleta ograniena na konani pomou integer Haar waveleta. Maksimalan broj
vremenski interval. Osim toga, Wavelet transformacija daje dekompozicijskih nivoa znaajno zavisi od ukupnog broja
dobru vremensku rezoluciju na visokim frekvencijama, a odbiraka signala koji posmatramo, tj. od frekvencije
poto su kod EKG signala najbitnije komponente na visokim odabiranja, kao i od tipa smetnji. Frekvencija odabiranja
frekvencijama i kratkog trajanja, wavelet-i predstavljaju direktno utie na kvalitetet dekompozicije, a samim tim i na
idealan alat za analizu EKG signala [4]. detektovanja QRS kompleksa. Jednostavno, signal odabran sa
Kao to je sinusoida osnovna funkcija Fourier-ove veom frekvencijom dae bolje mogunosti u detekciji QRS
transformacije, wavelet (talasi) je osnovna funkcija Wavelet kompleksa. Takoe, pre-filtriranje signala ima uticaja na to
transformacije. Skaliranja i translacije osnovnog wavelet-a dokle ii u dekompoziciji. Na Slikama 3. i 4. prikazan je RR
(mother wavelet-a) , definiu wavelete: interval EKG signala zajedno sa detaljima do 5-tog
dekompozicionih nivoa, za razliite frekvencije odabiranja,
1 400Hz i 800Hz. Vidi se da su koeficijenti 3-eg, 4-tog i 5-tog
, 0 (1) nivoa dekompozicije znaajno izraeni i korenspondiraju sa
,
QRS pikom. To znai da maksimum, minimum ili zero-
Mother wavelet se jo naziva i osnovna ili bazina crossing ovih koeficijenata moe posluiti kao polazna taka
funkcija. Kao i sinusoida, wavelet je oscilatorna funkcija u detekciji pozicije QRS pika. Pri tom se dodatno vidi da je
(ima srednju vrijednost nula), ali je za razliku od sinusoide, um prilino filtriran poslije 3-eg dekompozicionog nivoa.
razliita od nule samo na konanom intervalu. Zbog
oscilatorne prirode nazvana je talasom, a zbog ograninog
trajanja malim talasom ili talasiem (wavelet). Kao i
sinusoida, promjenom parametra - moe se skupljati ili
203
(3)
204
Slika 7. Prikaz originalnog EKG signala i detalja za 5 nivoa Slika 9. Prikaz originalnog EKG signala sa smetnjama i
dekompozicije dobijenih Haar transformacijom sa detalja za 5 nivoa dekompozicije dobijenih Integer Haar
detektovanim QRS kompleksima, pri frekvenciji odabiranja transformacijom, sa detektovanim QRS kompleksima, pri
400Hz. frekvenciji odabiranja 800 Hz.
LITERATURA
[1] Andrew T. Reisner, Gari D. Clifford, Roger G. Mark,
Advanced methods and tools for ECG data analysis,
Slika 8. Prikaz originalnog EKG signala i detalja za 5 Artech House Publishers, 2006.
nivoa dekompozicije dobijenih Integer Haar transformacijom,
[2] Swagatika Priyadarshini, ECG Signal Analiysis
sa detektovanim QRS kompleksima, pri frekvenciji
Enhancement and R-peak Detection, Department of
odabiranja 400Hz
Electronics and Communication Engineering National
Institute of Technology, Rourkela , India, 2010.
Slika 9. prikazuje sluaj signala odabranog pri 800Hz koji
[3] Awadhesh Pachauri, and Manabendra Bhuyan, Robust
posjeduje i artifakt. Ovdje nijesmo dobili najbolje rezultate na
treem dekompozicionom nivou nego na etvrtom. Sve to Detection of R-Wave Using Wavelet Technique, World
ukazuje da problem odreivanja nivoa dekompozicije realnog Academy of Science, Engineering and Technology 56
EKG signala nije prost i da se moraju uzeti u obzir mnogi 2009
faktori: frekvencija odabiranja, pre-filtriranje signala, [4] Paul S Addison, Wavelet transforms and the ECG,
energija, kros-korelacija, um signala. Physiological Measurement, Vol.26, R155-R199, 2005.
[5] S. Mallat and W.L. Hwang, Singularity detection and
processing with wavelets, IEEE Trans. Inform. Theory,
vol. 38, pp. 617-643, 1992.
205
Informacione tehnologije IT'11
206
Problem je u tome, to ako se tajni klju presretne, poruka se ARC4 (Arcfour) je jedan od najkorienih algoritama u
moe proitati. kriptografiji i koriste ga popularni protokoli kao sto je
SSL (radi zatite saobraaja na internetu) i WEP (radi
bezbjednosti beine veze). Izuzetno je jednostavan i
brz. Raspolae sa 40, 56, 64 i 128 bit-nim kljuevima.
3DES (Triple DES) je takoe podrana enkripcija Kriptovanje vrijednosti tajnog kljua javnim kljuem
protokola koji se koristi u IPSec na Cisco proizvodima. korisnika osigurava da niko osim ciljanog korisnika nee biti
3DES algoritam je varijanta 56-bitnog DES. 3DES u stanju otkriti vrijednost tog kljua (jer mu je za to
djeluje slino kao DES u kojoj su podaci podjeljeni na potrebanodgovarajui privatni klju). Sa druge strane javni
64-bitne blokove. 3DES zatim procesuira svaki blok tri klju korisnika moe doznati bilo ko to znai da korisnik
puta, svaki put sa nezavisnim 56-bitnim kljuem. 3DES koji je primio kriptovane podatke u ovom sluaju ne moe
enkripcija efikasno udvostruuje snagu nad 56-bitnim znati od koga ih je primio. Autentinost servera i klijenta
DES. moe se osigurati koritenjem funkcija za saimanje (eng.
hash) i digitalnim potpisima. Korienjem asimetrine
Blowfish je najbolji simetrini algoritam koji se koristi za enkripcije prikazano je slanje i primanje teksta slika 2. [1]
ifrovanje i uvanje podataka. Ima promjenjivu duinu
kljueva od 32-bita do 448-bita, to je idealno za
sigurnost podataka. Blowfish je besplatan i dostupan za
sve namjene.
207
4. IMPLEMENTACIJA VPN SERVISA U
AKADEMSKOJ MREI UNIVERZITETA CRNE
GORE NA CISCO ASA 5540 I UPOREDNA
ANALIZA VPN ENKRIPCIJE
DSA (eng. Digital Signature Algorithm) je algoritam koji Saobraaj prema povjerljivim servisima karakterie
je u SAD-u 1994. usvojen kao standard (DSS - Digital nevelik protok podataka, to je omoguilo izbor naprednijih
Signature Standard). Meutim, 2000. godine, NIST algoritama enkripcije, to ne bi znaajnije uticalo na
(National Institute of Standards and Technology) je performanse krajnjih ureaja, a doprinijelo to boljoj
objavio da se u okviru DSS standarda mogu koristiti tri sigurnosti VPN tunela.
algoritma: DSA, RSA digitalni potpis i ECDSA (Elliptic
Curve Digital Signature Algorithm) digitalni potpis Asimetrina VPN enkripcija kod Cisco ASA 5540 nudi
koji kao osnovu koristi eliptike krivulje. Koristi se korisniku mogunost da odabere RSA enkripcioni algoritam.
samo za osiguravanje autentinosti. Nedostaje mu RSA je najednostavni i najsigurni asimetrinih algoritama
mogunost razmjene kljueva, DSA je algoritam koji jo koji se koriste u enkripciji raspolae sa 2 kljua (javni, tajni).
uvijek nije dovoljno iskopien u praksi. Najvea duina kljua koji koristi enkripcioni algoritam RSA
je 4096-bitni klju (tabela 1.).[4]
RSA (Rivest, Shamir i Adlerman) algoritam je jedan od
najkorienijih asimetrinih algoritama danas. Enkripcioni VPN algoritmi Duina kljua
DSA (eng. Digital Signature
512-1024 bita
Algorithm)
208
komunikacije i performanse krajnjih ureaja glavni razlog 5. ZAKLJUAK
zato nije odabran ovaj vid enkripcije.
Protok povjerljivih informacija preko nesigurne javne
Akademska mrea Univerziteta Crne Gore se za potrebe infrastrukture se adekvatno reava uspostavljanjem VPN
VPN servisa odluila za simetrinu enkripciju. Ova vrsta tunela. U zavisnosti od vrste saobraaja, sigurnosti, brzine
VPN enkripcije je veoma jednostavna za rad, zato to se kao i preformansi ureaja korisnik moe da se odlui za
jedan (tajni) klju koristi i za ifrovanje i za deifrovanje simetrinu ili asimetrinu VPN enkripciju.
paketa. Pored svoje jednostavnosti, simetrina enkripcija je
mnogo bra od asimetrine. Koristi mnogo manje Ako se korisnik odlui za simetrinu VPN enkripciju,
raunarskih resursa, jer jedan klju za ifrovanje i odabrao je: bru enkripciju podataka, manje optereenje
deifrovanje ne zahtjeva mnogo optereenje raunarskih raunarskih resursa i jednostavnije upravljanje kao i manje
resursa. Koriste se razliiti kljuevi za komunikaciju na sigurnu enkripciju. Ukoliko se korisnik odlui za asimetrinu
razliitim raunarima, a ako je klju ugroen, ugroena je VPN enkripciju odabrao je prije svega sigurniji prenos
komunikacija samo sa tim raunarom dok je komunikacija sa podataka, zato to se i za ifrovanje i za deifrovanje koriste
drugim raunarima i dalje sigurna. Meutim, pored svih ovih dva razliita kljua (javni, tajni), prua autentifikaciju
prednosti simetrina enkripcija ima i mana. Jedna od mana korisnika i omoguava detekciju ukoliko je dolo do izmjene
simetrine enkripcije je prenoenje tajnog kljua. Problem je poruke prilikom transporta.
u tome to se isti klju koristi i za ifrovanje i za
deiforvanje. Ukoliko se tajni klju prilikom prenosa Zbog nevelikog protoka podataka prema povjerljvim
presretne, poruka se moe proitati. Sledea mana ove podatcima, omoguen je izbor naprednijih algoritama
enkripcije je u tome to raspolae velikim brojem kljueva, enkripcije za potrebe VPN servisa na AMUCG. Meutim
novi kljuevi moraju biti generisani kod svakog raunara zbog jednostavnosti koritenja servisa i nepoznavanja
koji uestvuje u komunikaciji to moe dovesti u pitanje karakteristika korisnikih raunara, odabrana je simetrina
sigurnost ostalih kljueva. Autentinost i porijeklo poruke VPN enkripcija sa 256-bitnim enkripcionim algoritmom,
nije zagarantovano poto su i poiljaoc i primaoc koristili isti SHA autentifikacionim algoritmom i DH grupe 5.
klju, zato se ne moe potvrditi da je poruka dola od
odreenog korisnika. Birenjem ovih karakteristika simetrine VPN enkripcije,
odabrano je najoptimalnije rjeenje po pitanju zatite
Kao enkripcioni algoritam izabran je AES sa 256-bitnim podataka, jednostavnosti koritenja servisa i performansi
kljuem, prije svega zbog njegove prednosti u odnosu na protoka podataka i krajnjih ureaja koji uestvuju u
ostale enkripcione algoritme za simetrinu enkripciju (DES, i uspostavljanju servisa.
3DES) (tabela 2). Naalost, Cisco ASA5540 ne podrava
blowfish, koji je po analizama daleko bolji od ostalih LITERATURA
algoritama, bilo po pitanju sigurnosti ili performansi. [5] [6]
[1] http://www.internet-computer-security.com/VPN-
Enkripcijioni algoritmi Duina kljua Guide/Encryption.html
AES (Advanced Encryption [3] Jazib Frahim, Omar Santos, Cisco ASA all One
128,192 i 256-bita Firewall, IPS Anti X, and VPN Adaptive Security
Standard)
Appliance, 2nd Edition
Tabela 2. Algoritmi simetrine enkripcije kod
Cisco ASA 5540. [4] http://infosec-blogger.blogspot.com/2010/11/vpn.html
Kao autentifikacioni algoritam je izabran SHA, jer je [5] Priya Dhawan., "Performance Comparison: Security
daleko bolji za sigurnost i provjerljivost integriteta podataka Design Choices," Microsoft Developer Network October
u odnosu na MD5 koji je poznat po svojim propustima. SHA 2002. http://msdn2.microsoft.com/en-
sadri 160-bitnu i 256-bitnu hash vrijednost u odnosu na 128 us/library/ms978415.aspx
bitnu hash vrijednost koji sadri MD5.
Kod podeavanja Diffie Hellman group izabran je DH [6] Abdel-Karim Al Tamimi, Performance Analysis of
group 5 koji funkcionise isto kao DH group 1 i DH group 2, Data Encryption Algorithms
ali obezbjeuje vei nivo bezbjednosti.
209
Informacione tehnologije IT'11
210
izvravanja poslovnih procesa istog tipa na svakom Baza podataka u klijent/server okruenju smetena je na
pojedinanom objektu zahtevaju organizaciju programske raunaru servera. U ovoj organizaciji, klijent proces zahteva
podrke tipa klijent/server gde se klijenski zahtevi postavljaju podatke od servera baze podataka. Obrada zahteva (selekcija
na raunarima sportskih objekata a serverski proces odvija na zapisa) se obavlja na server maini. Proces na serveru
centralnom raunaru Intraneta Upravnog objekta. selektuje zapise koji odgovaraju kriterijumu selekcije i alje
Informatika podrka reavanju ovakvih specifinih ih preko mree klijent procesu. Selektovane podatke dalje
poslovnih procesa zahteva primenu savremenih tehnologija koristi klijent koji ih moe pregledavati, brisati, aurirati... To
tipa Intranet, Ekstranet, Web tehnologija, Klijent/Server znai da server ne obavlja celu obradu podataka iz baze, a
arhitekture kao i zatienih komunikacija 4. klijent dobija samo potrebne zapise za obradu.
Klijent/server model baziran je na distribuciji funkcija Rukovodstvo Sportskog centra "air" pristupilo je
izmeu dva tipa nezavisnih i autonomnih procesa: servera i uvoenju savremeno koncipiranog integrisanog
klijenta. Klijent je bilo koji proces koji zahteva specifine informacionog sistema sa ciljem da pokrije sve procese u
usluge od server procesa. Server je proces koji obezbeuje organizaciji rada. Zadatak softverskog paketa je da obezbedi
usluge za klijenta. Klijent i server mogu biti smeteni u istom integraciju toka raznorodnih informacija kroz razueni
raunaru ili u razliitim raunarima povezanim preko mree. sportski kompleks, kombinujui razliite izvore informacija u
jednu softversku aplikaciju i jedinstvenu bazu podataka.
U sluaju da su klijent i server procesi smeteni u dva ili Osim standardnih izvora informacija iju obradu objedinjuju
vie nezavisnih i umreenih raunara, server proces moe da razliiti podsistemi ERP softverskih reenja, u sluaju
obezbedi usluge za vie od jednog klijenta. Pored toga, klijent poslovne integracije sportskog centra poseban akcenat se
moe zahtevati usluge i od vie servera iz okruenja bez stavlja na podatke i parametre koji se tiu tehnikog sektora
obzira na njihove lokacije ili fizike karakteristike raunara kompleksa. Proizvoai ERP softverskih paketa u svojim
na kojima se nalaze server procesi. Mrea slui da povee ponudama predviaju podsisteme odravanja sa sledeim
servere i klijente zajedno, obezbeujui medijum kroz koji modulima: hardver (tehniki ureaji), odravanje, servis 7.
klijenti i serveri komuniciraju.
Sa aspekta poslovanja sportskog kompleksa "Bazen air"
Uobiajen scenario po kome radi klijent/server arhitektura veoma je vaan modul "Odravanje" kojim se automatizuje
je sledei: proces korektivnog i preventivnog odravanja. Zadatak ovog
Server proces se startuje na nekom raunaru (na kome modula je efikasnija kontrola ukupnih trokova odravanja
je smeten), inicijalizuje se, a zatim prelazi u sleep praenjem ugraenih rezervnih delova i materijala, rada
mod i eka da ga neki klijent proces kontaktira i radnika odravanja, angaovanih sopstvenih i tuih resursa i
zatrai neki servis od njega; angaovanja dobavljaa. Primenom modula odravanja
Klijent proces se startuje na istom ili nekom drugom izbegavaju se nabavke rezervnih delova i materijala koje nisu
raunaru koji je preko mree povezan sa raunarom na neophodne, omoguava se efikasno izvoenje radova sa
kome se nalazi server. Klijent procesi se esto neophodnim minimumom zaliha. Meutim, zahtevi sportskog
inicijalizuju od strane interaktivnih korisnika koji centra prevazilaze okvir raunarske obrade radnog naloga za
zahtevaju izvrenje odreenih komandi. Klijent proces odravanje, koji se nude na tritu5. Implementirani
alje zahtev putem mree do servera traei odreenu podsistem odravanja treba da ima mogunost dinamikog
uslugu od njega; nadgledanja svake merne take tenikog sistema tipa
Kada server proces zavri posao (servis) koji je od SCADA: meraa pritisaka u cevima i sudovima,
njega zahtevan od strane klijenta, prelazi ponovo u termometara, davaa stanja ventila i drugih. Informacije o
sleep mod i eka sledei zahtev za nekom uslugom. nadgledanim takama moraju u svakom trenutku,
posredstvom integrisanog informacionog sistema, biti
vidljive na monitoru menadmenta tehnikog sektora. Time
211
se na efikasan nain spreavaju mogue havarije i kvarovi a Jedinstvena baza podataka dislociranih resursa, zaposlenih i
samim tim se izbegavaju mogui zastoji u upotrebi sportskog nihovog obavljanja radnih zadataka i evidencije prisustva na
objekta. Sportistima se, na taj nain, obezbeuje potpuni razliitim objektima, tana i pravovremena informacija o
kontinuitet u trenanom procesu 3. sportskim i drugim deavanjima koja se u isto vreme
odravaju na razliitm lokacijama su prednosti koje su
Podsistem Integrisanog informacionog sistema vezan za ostvarene primenom pomenutog koncepta. U takvoj
finansijsko poslovanje treba da ispuni, pored standardnih, i organizaciji, klijent aplikacija na blagajni nekog od sportskih
neke posebne zahteve. Ti zahtevi se odnose na specifinost objekata obraa se aplikaciji prodaje karata na server strani
poslovanja sportskih objekata koje je vezano za raunskog centra Intranet-a Upravne zgrade, smetenog na
organizovanje sportskih, zabavnih i poslovnih priredbi. Bazenu air (slika 1). Informacija o prodatoj karti evidentira
Informacionim sistemom se uvedi potpuni nadzor nad se u centralnoj bazi podataka a novani efekti prodaje slivaju
prodajom karata. Svaka izdata karta, bilo prodata ili kao se u modul finansijskog poslovanja serverske aplikacije.
propusnica, nosi kod prodajnog mesta i prodavca i evidentira
se u informacionom sistemu. Veza automata na svim ulaznim
mestima sa informacionim sistemom obezbeuje efikasnu
kontrolu upotrebljenih karata ime se spreava eventualna
zloupotreba.
212
obino isporuuju na Web kao to jesu ili sa malo obrade. 5. ZAKLJUAK
Mnogi Internet provajderi (ISP) nude ovu uslugu besplatno
svojim pretplatnicima. Lini Web hosting sajta je obino U radu je pokazana neophodnost primene informaciono
besplatan, sponzorisan reklamama ili je veoma jeftin, dok je komunikacionih tehnologija u savremenom poslovanju svih
poslovni web sajt hosting praen veim trokovima [10]. drutvenih subjekata. Posebno je istaknuta potreba primene
ovih tehnologija u efikasnom poslovanju sportskih objekata
Hosting umnogome moe unaprediti poslovanje sa ciljem obezbeenja kontinuiranog i kvalitetnog trenanog
preduzea ostvarivanjem velike utede i to na: procesa sportista. Objanjena je potreba upravljanja svim
Kupovini skupocenog hardvera koji je potreban za poslovnim procesima u sportskim centrima, ali i voenju
postojanje i odravanje raunarske mree u preduzeu; brige o sportistima kroz elektronski sportski karton.
Kupovini specijalnih softvera namenjenih za Prikazani su dosadanji rezultati Sportskog centra air u
funkcionisanje mrea; implementaciji integrisanog informacionog sistema baziranog
Angaovanju dodatne radne snage (IT strunjaka koji na klijent/server arhitekturi. Razmatrana je neminovnost
bi se bavili odravanjem mree) i slino. primene najnovijih tendencija tipa hosting i outsorcing u cilju
jeftinije i efikasnije organizacije informacionih sistema.
Hosting raspoloivost (Hosting Uptime) se odnosi na Predvia se de e regionalno povezivanje organizacija slinih
procenat vremena dostupnosti domaina putem Interneta. predmeta poslovanja pospeiti primenu izloenih koncepata.
Mnogi provajderi tvrde da obezbeuju najmanje 99,9%
raspoloivosti (otprilike do 45 minuta pauze na mesec dana, LITERATURA
ili manje). Pri tome se, esto, poistoveuje raspoloivost i
dostupnost u specifinim poslovnim ugovorima kojima se [1] http://www.saga-infotech.net/viewPage.do?ID=23
definie nivo usluge (SLA Service Level Agreement). SLA
[2] Nikoli, M., Nikoli, Z., Ignjatovi, B. Bogojevi, D.,
ponekad ukljuuju povraaj novca ili smanjenje trokova
Radojevi, D., "Bezbedne raunarske komunikacije kao
ukoliko se performansni ciljevi ne ispune.
preduslov uspenog poslovanja Sportskog centra
"air"", Infoteh, Jahorina, Vol. 9, Ref. E-VI-5, str. 836-
Precizne definicije outsourcing-a jo uvek nema. U
840, mart 2010.
optem smislu odnosi se na dve organizacije koje ugovaraju
sporazum koji ukljuuje razmenu usluga i plaanja. Od [3] Ignjatovi, B., Bogojevi, D. Radojevi, D., Nikoli, Z.,
nedavno postoji novi nain na koji preduzee obavlja Nikoli, M., "Application of Informatics and
outsource poslove sa dobavljaima van zemlje, esto nazvan Communication Technologies as a Precondition for
offshoring ili off-shore outsourcing. Pored toga, nekoliko Optimal Preparation of Athletic Adolescents", Fizika
srodnih termina se pojavilo kojima se pokuavaju objasniti
kultura (Skopje), International Journal, Reiew for
razliiti aspekti sloenih odnosa izmeu privrednih Scientific and Professional Issues of Phisical Culture,
organizacija i mrea, kao to su nearshoring, multisourcing i UDK 796, ISSN 0350-3836, Year 37, No. 2, pp. 57-60,
strateki outsourcing. Skopje, 2009.
Organizacije koje primenjuju outsource (preputanje [4] Secure Connections for the Distributed Enterprise,
posla) ele time da ostvare korist ili odgovore na neka od http://www.cisco.com/en/US/netsol/ns340/ns394/ns171/
sledeih pitanja: utede u trokovima, usredsreivanje na ns142/index.html
osnovni biznis, prelazak sa fiksnih na varijabilne trokove,
poboljanje kvaliteta, pristup tuoj intelektualnoj svojini i [5] Kajan, E., Otvoreni sistemi Koncepti, Komponente i
proirivanje sopstvenog iskustva i znanja, katalizator za Aplikacije za budunost, Prosveta, Ni, 1994.
promene, upravljanje rizikom pa sve do poreskih olakica
[11]. [6] Pavievi, V., "Klijent server arhitektura i baze
podataka u klijent/server okruenju", IV Potansko
Stenjeni stalnim smanjenjem investicija od strane lokalne savetovanje - Tehnoloka budunost pote, Zlatibor, jun
zajednice i pritiskom za racionalizacijom poslovanja 1998.
smanjenjem broja zaposlenih, rukovodstvo Sportskog centra
air je prepoznalo boljitak za svoju organizaciju u svakoj od [7] Sistem Avizo, Modul Odravanje, http://www.saga-
navedenih stavki koje se odnose na preputanje poslova. U infotech.net/viewPage.do?ID=419
nemogunosti da formira sopstvenu slubu za implementaciju
[8] http://www.sccair.rs/
i odravanje informacionog sistema, rukovodstvo vidi izlaz u
primeni ovog savremenog koncepta i izmetanju veine [9] Benefiting From Focus and Flexibility, Economist
informatikih poslova angaovanjem specijalizovanih Intelligence Unit,
organizacija koje u ovom poslu nalaze i kre sebi mesto na http://www.sap.com/services/pdf/07_10_EIU_IT_Outsou
tritu. Potreba povezivanja na regionalnom nivou rcing.pdf
neminovno e dovesti do masovne primene novih tendencija
u organizaciji informacionih sistema, datim u ovom radu. Na [10] http://www.websajtovi.net/tag/sta-je-web-hosting/
taj nain e organizacije sa slinim poslovnim procesima, kao
to su, izmeu ostalih, sportski centri, objediniti neke delove [11] http://en.wikipedia.org/wiki/Outsourcing
svoga poslovanja i time celokupno poslovanje uiniti
efikasnijim i jeftinijim.
213
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj Beine Senzorske Mree (BSM) postale su zadnjih godina veoma efikasno sredstvo za
reavanje mnogih problema koji mue oveanstvo. Sve vei razvoj mikro elektro-mehanikih
sistema kao i veliki prodor beinih komunikacija, koje zbog svoje cene i jednostavnosti primene
preuzimaju primat na polju komunikacija, omoguile su da se sa BSM reavaju mnogi sloeni
problemi. Sa druge strane dostupnost jeftinih hardverskih ureaja, kao to su CMOS kamere i
mikrofoni, doprinele su razvoju beinih multimedijalnih senzorskih mrea (BMSM). Meutim,
potreba da prenesemo veliku koliinu podataka od senzorskih vorova do osnovne bazne stanice,
zbog ogranienog propusnog opsega kao i limitirane potronje elektrine energije u vieskokovitoj
beinoj komunikaciji, predstavlja osnovni problem koji treba reiti. U ovom radu dajemo
obuhvatan opis problema, principa i standarda koji su vani kod prenosa multimedijalnih
informacija kod aplikacija kao to su: real-time prenos multimedijalnih podataka, video
konferencija, nadzor objekata, prislukivanje i td.
Abstract Wireless sensor networks (WSN) has become in recent years, the most efficient tool for
solving many humanity problems. The increasing development of Micro Electro-Mechanical
Systems (MEMS) and a large penetration of wireless communication, which because of its price
and ease of use take the lead in the field of communications, have enabled to solve the BSM many
complex problems. On the other hand the availability of inexpensive hardware devices such as
CMOS cameras and microphones, have contributed to the development of Wireless Multimedia
Sensor Networks (WMSN). However, the need to transfer large amounts of data from sensor nodes
to the primary base station, due to limited bandwidth and limited power consumption in multi hop
wireless communication, is a major problem to be solved. In this paper, we give a comprehensive
description of the problem, principles and standards that are important for transmission of
multimedia information in applications such as real-time multimedia streaming, video
conferencing, and CCTV, surveillance, and so on.
214
podataka podeliti na etiri velike grupe i to: hardverski, svakom trenutku locira taan poloaj MS. Suprotno od
komunikacioni, softverski i energetski resursi. standardnih BSM kod kojih nam identifikacija i lokacija S
Sistem za odre djivanje prostorne nije bila toliko vana, kod BMSM to je jako vano. Za veinu
lokacije senzorskog vora Mobilizator algoritama za procesiranje video/audio informacije jako je
Sistem za sinhronizaciju Upravljanje servo motorima
Sistem za kontrolu kretanja
vano da se zna tana lokacija kao i orjentacija video/audio
senzora. Ova informacija koristi se u procesu kalibracije
Procesorska jedinica Senzorska jedinica kamera, to nam omoguuje i ubrzava kvalitetno
Memorija za prepoznavanja objekta, jer tada ne moramo da koristimo
Senzori
operativni sistem
video,audio
Aktuatori sloene transformacione procese za to [4]. Pored toga ova
informacija je jako vana sa gledita usmeravanja podataka i
Memorija za
aplikaciju CPU utede energije jer omoguava programiranu/kontrolisanu
snagu RF modula kod slanja podataka.
Memorija za
podatke A/D konv. D/A konv. 2. Softverski resursi - Multimedijalni senzori generiu
veliki broj podataka u jedinici vremena. Na primer: ukoliko
koristimo frekfenciju semplovanja od 8,192 KHz i 8 bitova
Komunikaciona jedinica Jedinica napajanja
(radio, infracrvena ili opti cka ) DPM-DynamicPowerManagem. po uzorku, a elimo da prenesemo samo 5 sekundi audio
Komunikacioni bafer DVS-Dynamic Voltage Scaling informacije, bie nam potrebno oko 40 KB podataka. Imajui
Energy harvesting
u vidu da je veliina standardne (payload) poruke kod
Slika 1. Multimedijalni senzorski vor (MS) TinyOS operativnog sistema 29 byte, to znai da preko 1400
poruka moramo da poaljemo za samo 5 sekundi audio
1. Hardverski resursi zbog poveanog obima podataka informacije. Kako veina MS nije u stanju da sve te podatke
koji se ovde prikupljaju, oigledno je da je potrebno poveati poalje istom brzinom kojom oni dolaze, potrebno je te
gotovo sve raunarske resurse u MS. To se pre svega odnosi podatke negde sauvati. Sa druge strane, nije potrebno sve
na senzorsku i procesorsku jedinicu. Senzorska jedinica kod primljene podatke i proslediti ka nadreenom MS. Sa
MS se sastoji od dva podsistema: sloenog senzora (CCD gledita komunikacije i potronje el.energije znatno je
kamera, mirkofon ili skalarni senzor) i analogno/digitalnog efikasnije da se dobijeni podaci prvo analiziraju i
pretvaraa (ADC). Uloga ADC je da analogne signale koji komprimuju, pa tek onda proslede. Na taj nain znatno
predstavljaju realan odraz posmatrane pojave, pretvori u moemo da smanjimo koliinu podataka koji se prosleuju,
odgovarajue digitalne signale i iste prenese procesorskoj jer spreavamo slanje redudantnih ili nepotrebnih podataka.
jedinici. Procesorska jedinica predstavlja srce svakog MS-a Tradicionalna tehnika kod emitovanja video signala, da se
jer upravlja svim ostalim delovima i koordinira njihov rad. informacija jednom kodira i vie puta dekodira, primenjuje se
Pred njom je sada veoma ozbiljan zadatak, da od velike i ovde. Tako se najvie koriste standardne ISO MPEG eme
koliine podataka koji dolaze do nje, izvri njihovo kodiranja kao H.263 i H.264 (poznate kao MPEG-4) [2]. Da
preraunavanje, saimanje i pripremu za slanje. Zato se u bi smanjio koliinu podataka koje alje, MS moe da izvri
BS ugrauju snaniji mikroprocesori, obino 32-bitne i njihovo rangiranje po vanosti. Na primer, ukoliko imamo
arhitekture sa klokom procesiranja, kod nekih CPU-a, veim i neku aplikaciju koja prati kretanje nekog objekta, potpuno je
od 100MHz, kako bi uspeno i na vreme izvrili navedene nepotrebno da se poalju podaci koji u pozadini nepotrebno
poslove. Loa strana ovakvih procesora je poveana potronja optereuju sliku koja se alje. Oni se mogu jako
energije, pa se kod izbora odgovarajueg procesora mora komprimovati sa velikim gubicima ili pak i potpuno odbaciti.
povesti rauna i ovoj komponenti. Meu poznatijim Ovde treba uzeti u obzir i neophodni memorijski prostor koji
procesorima koji se ugrauju u MS spadaju: MSP430, Intel je potreban za obavljanje dodatne funkcije koju imaju S u
Strong ARM RISC, Xscale PXA-255 ili SAMSUNG multi-hop beinoj topologiji, a to je usmeravanje podataka.
S3C44B0X RISC procesori [3]. Kako ove tehnike pored procesorske snage zahtevaju i veu
Koliina podataka koje MS prihvataju i prosleuju u upotrebu memorijske jedinice, neophodan je znatno sloeniji
MBSM je znatno vea. Dok su kod klasinih BSM ti podaci sistemski softver tj. odgovarajui operativni sistem, koji e
bili u rangu od nekoliko byte-a, ovde je to od nekoliko uspeno reiti sve te sloene zadatke. Vie operativnih
desetina kB, pa i vie, i to za samo jedan okvir (frame). Samo sistema razvijeni su za BSM kao TinyOS, Contiki, Mantis,
po sebi namee se zadatak da se ta velika koliina, koja SOS i td., ali ni jedan od njih ne zadovoljava u potpunosti
poseduje veliki broj redudantnih podataka, svede na najmanju sloene zahteve jedne BMSM.
moguu meru, kako bi se broj paketa koji se prenosi bio
minimalan. Da bi to uradili, potrebno je da se oni prethodno 3. Komunikacioni resursi Jedinica za komunikaciju
upamte u memoriji MS, kako bi mogli da budu analizirani, i predstavlja glavni interfejs MS sa realnim svetom i sastoji
doneta odluka da li da se odbace ili komprimuju i alju dalje. se od RF modula i sloenog komunikacionog softvera. Kako
Sa druge strane kako svaki vor ima ulogu usmerivaa/rutera se ovde sada prenose znatno vee koliine podataka, kao i
paketa, potrebno je da se u njemu odvoji odgovarajui potrebe da komuniciraju sa razliitim subjektima, ovaj deo
memorijski prostor za tabele i bafere u kojima e se pamtiti postaje kljuni faktor u odreivanju kvaliteta i pouzdanosti.
rute kao i paketi koji su primljeni i preusmereni. Jasno je da Verovatno e u budunosti ovaj deo pretrpeti i najvei razvoj
se ovde javlja potreba za znato veim baferima u odnosu na u pogledu: sistemskog softvera, komunikacionih protokola i
S, jer je i koliina informacije vea. Samim tim potreba za razvoja srednjeg sloja koji e omoguiti standardnu klijent-
znatno veim memorijskim prostorom kod MS je oigledna. server komunikaciju izmeu subjekata u mrei.
esti su zahtevi da MS poseduju i koordinacionu Jo jedna bitna osobina ovih mrea koja mora da bude
jedinicu ija je osnovna namena da uskladi rad razliitih zadovoljena su real-time performanse. Veina aplikacija u
mrenih ureaja tj. da sinhronie rad mree kao i da u BMSM zahtevaju da detektuju i prenesu real-time podatke od
215
izvornog S pa do krajnje destinacije-korisnika. To znai da 3. OSOBINE PRENOSA PODATAKA U BMSM
postoje stroge granice dozvoljenog maksimalnog kanjenja
Kao to se standarni S razlikuju od MS tako se i prenos
primljenih podataka. Sa gledita velikih ogranienja BMSM
podataka u MBSM dosta razlikuje od prenosa podataka u
u pogledu komunikacionih uslova[5],kao to su vieskokovita
standardnim BSM. Upravo zbog toga, veliki broj razvijenih
topologija, uski propusni opseg, asimetrine veze i jako
mrenih protokola za klasine BSM ovde nije upotrebljiv ili
osetljiva komunikacija koja je podlona mnogim grekama,
zahteva odreene izmene. Osnovna razlika ogleda se u tome
veoma je teko zadovoljiti ovu karakteristiku. Na primer,
da su veina protokola razvijenih za BSM fokusirani na
nakon detekcije nekog dogaaja, MS poinje da ubacuje
smanjenu energetsku potronju (low-power) svih S u mrei,
veliki broj paketa u BMSM, koji prouzrokuju jako intezivan
jer je protok podataka u ovakvim mreama jako mali. Za
saobraaj, koji moe da dovede do poveanog broja pogreno
razliku od njih, protokoli u MBSM, pored ovog uslova
primljenih podataka. Ponovno slanje tih istih podataka tj.
(energy-efficienty), suoavaju se sa jo dva nova dodatna
retransmisija, dovodi do velikih pauza u prihvatanju i
problema koje treba da ree: znatno uvean intezitet
rekonstrukciji poslatih podataka. Da bi se smanjile ove greke
saobraaja i potreba za veim kvalitetom komunikacije
mogu se koristiti standardne eme detekcije i korekcije
(QoS). Ako se pri tome zna, da je beina sredina poznata
greaka kao to su ARQ (Atomated Repeat request) ili FEC
kao sredina sa velikim procentom greaka u prenosu (do
(Forward-Error Corection). Meutim oba ova metoda nisu
70%), jasno je da pouzdan i efikasan prenos ovakvih
ba pogodna, jer imaju svoje nedostatke, poveano kanjenje
podataka predstavlja jako sloen problem [6]. Naveemo
podataka (ARQ) i poveanu veliinu paketa (FEC). Poseban
nekoliko karakteristinih parametara po kojima se prenos
problem predstavlja vieskokovita topologija BMSM kod
podataka u MBSM razlikuje od klasinih BSM.
koje se podaci usmeravaju od jednog do drugog MS. Sa
gledita potronje energije to je dobro, ali se zato ovde javlja Poveani broj paketa pored znatno poveane koliine
jo jedno dodatno kanjenje, jer svaki vor u putanji treba da podataka koje ove mree treba da prenesu, javlja se problem i
primi i ponovo poalje isti podatak. to je broj S u putanji u brzini kojom se ti podaci alju. Tako, dok je kod BSM ta
vei to je i kanjenje vee. brzina slanja reda 40Kb/s, ovde nam je za slanje audio
Prenos velike koliine multimedijalnih podataka zahteva signala potrebno min. 64 Kb/s, a za slanje video signala min.
znatno vei propusni opseg od onoga koji je korien kod 500 Kb/s [2]. Imajui u vidu da su paketi koji se alju sa tim
BSM. Dva standarda koja su na ovom polju preovladala su podacima ogranieni na 30-tak bajtova, jasno je da je broj
IEEE 802.15.4 (250 kbit/s) i IEEE 802.11b (11Mbit/s). paketa jako veliki. Sa druge strane tu koliinu paketa dodatno
Osnovna razlika izmeu njih ogleda se u pogledu broja optereuju mnogi redudantni paketi koji stiu od ostalih BS.
kanala za prenos, propusnog opsega tih kanala, tipu Taj intezitet saobraaja raste sa pribliavanjem sink-u, jer se
modulacije kao i energetskoj potronji. Jasno je da je tu sakupljaju svi podaci koji dolaze od perifernih S.
potronja kod IEEE 802.11b znatno vea tako da je prosena Poseban problem reavanju ovog problema predstavlja
potronja najzastupljenijeg primopredajnika TI CC2420 razliiti intezitet saobraaja koji se moe klasifikovati na
(standard IEEE 802.15.4) od 17,4 do 19,7 mA, dok je kod periodian ili dogaajem izazvan (event driven). Ovde se radi
IEEE 802.11b ta potronja za red veliine vea i ide od 170 o saobraaju koji postaje jako intezivan samo kada se dogodi
do 300 mA. Sigurno je da bi sa gledita MBSM najbolja neka promena u nadgledanom regionu. Sve ostalo vreme
kombinacija bila ona u kojoj imamo veliki propusni opseg a intezitet je jako mali tj. gotovo da ga i nema. Zbog prirode
minimalnu potronju. Sa tog stanovnitva, obeavajua je BMSM-a, u trenutku detekcije promene javlja se veliki broj
UWB (Ultra Wide Band) tehnika koja predstavlja idealan redudantnih podataka. To proizilazi iz injenice da veliki broj
izbor za MBSM, jer na kratkom rastojanjima od 10m,upravo MS mogu da detektuju isti dogaaj. Za uspeno reavanje
ima ove osobine [1]. ovog problema potrebno je razviti vie algoritama koji e
doprineti: efektivnoj selekciji posmatranog dogaaja i
4. Energetski resursi (Energy Efficienty): MS u
eliminaciji redudantnih podataka, detekciji i otklanjanju
MBSM su jako mnogo ogranieni u pogledu potronje
zaguenja u saobraaju, izbegavanju zaguenja kao i kontroli
elektrine energije. Ako se uzme u obzir da oni imaju
gustine saobraaja u MBSM-u. Veina od ovih algoritama
dvostruku ulogu, aktivnost veine MS je jako velika (vea
zasnivaju svoja reenja na kontroli iskorienosti bafera u
od 100 mW u aktivnom reimu rada). To se naroito odnosi
BS, kao i na kontroli frekvencije/brzine slanja podataka
na one MS koji se nalaze u neposrednoj blizini glavnog
(ACC-Active Congestion Control) [6].
MS, sink-a. to su MS blii sink-u, to je i njihova
aktivnost vea, jer vea koliina podataka mora da proe kroz Stepen pouzdanog prenosa paketa u veini sluajeva
njih. U takvim uslovima, nefunkcionalnost nekog od MS kod BSM-a, stepen pouzdanog (reability) prenosa podataka
moe da dovede do ozbiljnih problema u MBSM, pa ak i do nije bio veliki. To je proizalo iz injenice da neke aplikacije
njihovog prestanka rada. I kod standardnih BSM jedinica kod BSM nisu zahtevale da se svaki paket primi. Bilo je
napajanja je predstavljala najvaniji deo a tu ulogu je dovoljno da se primi samo jedan ispravan paket od jednog S
zadrala, pa i poveala ovde. Zbog znatno poveane koliine iz nekog regiona, a ne od svih, jer veinom su oni davali istu
podataka koji se alju, potronja energije ovde jo vie dolazi ili slinu informaciju. To nam je davalo veu slobodu u
do izraaja, pa je esto potrebno da MS imaju posebne, razvoju mrenih protokola za BSM. Meutim kod MBSM to
dodatne jedinice za prikupljanje energije iz prirodnih uslova nije sluaj, jer zbog prirode informacija koje ove mree
(energy scavenging unit), kao to su solarne elije, koje prenose, mora da se obezbediti potpuno pouzdan prenos, to
omoguuju BS dodatnu energiju, a samim tim i dui rad. ih po ovoj karakteristici jako pribliava standadnim ianim
mreama. Sa druge strane meutim, svi multimedijalni
podaci, slike, video ili audio informacije, sastoje se od
podataka koji imaju razliite standarde za siguran prenos
216
podataka. Da bi se postigla brzina prenosa multimedijalnih TinyOS), ispada da je broj paketa koje treba poslati za samo
informacija koja je ranije opisana, ne alju se svi podaci od jednu sliku jako veliki i prelazi cifru od preko hiljadu paketa.
kojih se ta informacija sastoji. alju se samo pojedini okviri Kako se u tim paketima najee nalazi veoma mali broj
koji sadre neke delove te informacije, dok se ostatak korisnih podataka u odnosu na podatke koji se odnose na
informacije dobija preko razliitih metoda interpolacije u header i metadata (28/18), od velikog je znaaja da se ti
samom odreditu tj. sink-u. Tako na primer jako je opasno da nekorisni podaci smanje na najmanju moguu meru.
se u prenosu izgube ROI (Region Of Interest) podaci kod Osnovnu ulogu u tome treba da odigra razvoj novih
JPEG2000 ili I-frame kod MPEG kompresije [2]. Ukoliko se transportnih protokola namenjenih multimedijalnom prenosu
to desi nepovratno smo izgubili i informaciju koja se prenosi informacija, koji bi trebalo da smanje koliinu podataka koji
jer nam tada ni jedna interpolaciona metoda ne moe pomoi. se alju za header i metadata [10].
Kod standarnih BSM-a koriena su dva metoda za reavanje
ovog problema: HtH (Hop-to-Hop) i EtE (End-to-End). HtH 4. ZAKLJUAK
metod je ovde pokazao bolje rezultate u odnosu na
Prenos multimedialnih podataka u sredinama koje su
tradicionalni EtE mehanizam, jer se na taj nain smanjuje
podlone velikom broju greaka predstavlja jako sloeni
gustina saobraaja a samim tim i uteda potronje je vea.
problem. Kada se tome doda jako siromani resursi MS
Meutim, zbog velikog broja paketa od kojih se sastoji
problem se jo vie komplikuje. Jako sloena priroda, kao i
informacija kod BMSM bolje rezultate pokazale su
nepredvidljivi uslovi u kojima rade MBSM, jo vie
kombinacije oba ova metoda [7]. Naime, ako se koristi samo
oteavaju i komplikuju razvoj i primenu ovakvog prenosa.
HtH metod moe doi do nepotrebnog uveanja inteziteta
Ba zbog toga, ova tema je jako zainteresovala mnoge
saobraaja a da se informacija nikada ne prenese do odredita
istraivae i trenutno predstavlja jedno od najistraivanijih
tj sink-a.
podruja u BSM. Ovim radom pokuano je da se grupiu svi
Viestruki putevi Jedna od mogunosti koju imamo na problemi i parametri o kojima treba voditi rauna kod ovog
raspolaganju za poveanje brzine slanja, je da se paketi alju prenosa, kako bi se pomoglo u daljem razvoju jednog
razliitim rutama. Naveemo samo nekoliko razloga koja efikasnog protokola za prenos multimedijalnih podataka.
preporuuju ovakav nain slanja podataka i to: a.) podela
velikih a neophodnih podataka (I-frame ili ROI podatak) na LITERATURA
manje delove koji e moi da stanu u limitirane resurse-
[1] I.F.Akyildiz, M.C.Vuran, O.B.Akan, W.Su, Wireless
bafere prolaznih MS. b.) vei broj razliitih kanala po
Sensor Networks: A Survey Revisited, Computer
kojima se podaci alju. Ako bi se podaci slali samo po
Networks Journal (Elsevier Science), Vol.38,Mart 2004.
jednom putu, mi ne bi smo mogli da dobijemo u realnom
vremenu dovoljno podataka da bi imali kontinualnu [2] I.F.Akyildiz, T.Melodia, K.R.Chowdhury,Wireless
informaciju o posmatranom dogaaju. c.) veliki broj razliitih Multimedia Sensor Networks: Applications and
puteva doprinosi i sigurnijem i pouzdanijem prenosu. Kako Testbeds, Proceeding of the IEEE, Vol.96, No.10, 2008
su ove mree jako podlone grekama, kao i promenama,
esto se deava da pojedini putevi kojima idu podaci otkau [3] S.Misra,M.Reisslein,G.Xue, A Survey of Multimedia
ili su oteani. U takvim uslovima, zbog prirode Streaming in WSN, http://www.public.asu.edu/
multimedijalnih podataka, od bitnog znaaja je da se pojedini ~ssatyaja/papers/ieee_survey.pdf, poseen 20.10.2010
paketi usmere drugim putevima, kako bi informacija u real- [4] S.Soro, W.Heinzelman,A survey on Visual Sensor
time reimu stigla do sink-a. d.) ravnomernije optereenje Networks, Advances in Multimedia, Volume 2009
rada svih BS u mrei. U sluaju konstantnog optereenja
jednog puta, zbog limitiranih energetskih kapaciteta MS, [5] J.Jones, M.Atiquzzaman, Transport Protocols for
veoma brzo e neki od njih otkazati rad. Ravnomernije WSN: State-of-the-Art and Future Directions,
balansiranje moe znatno da doprinese duem i pouzdanijem International Journal of Distribut.Senzor Networks, 2007
radu mree [8]. Vieskokovita toplogija MBSM omoguuje [6] M.Kosanovi, ``Karakteristike transportnih protokola u
nam da od izvornog do odredinog MS imamo vie multimedijalnim beinim senzorskim mreama``, YU
razliitih puteva po kojima moemo da aljemo podatke. INFO 2010, Kopaonik 03-06.03.2010
Meutim ovakav nain prenosa u BSM teko je ostvarljiv pre
svega zbog poveane potronje energije kao i zbog [7] E.Gurses, O.B.Akan, Multimedia Communication in
zahtevanja EtE mehanizma potvrde prijema informacije. WSN,http://metalab.uniten.edu.my/~norazizah/RESEA
RCH PAPER WIRELESS SENSOR NETWORK/
Veliina paketa u veini aplikacija, komunikacija u multimedia comm in wsn.pdf, poseen 20.12.2010
MBSM-u se sastoji od velikog broja paketa koje je potrebno
poslati za samo jednu informaciju - frame. Veliina tih paketa [8] Z.Li, S.Mao, S.Panwar, The Case for Multipath
ograniena je kako primenjenim operativnim sistemom tako i Multimedia Transport over Wireless Ad Hoc
veliinom bafera primo/predajnika. Tako kod TinyOS, koji je Networks,http://catt.poly.edu/~panwar/publications/Th
postao gotovo standard kod primene u BSM, za komunikaciju e case for multipath multimedia transport in wireless ad
izmeu S-ova koristi se struktura message_t. Kod nje je hoc networks.pdf, poseen 20.12.2010
standardna veliina korisnih podataka 28 byte a veliina [9] P.Levis, TEP 111, message_t, http://www.tinyos.net
zaglavlja 11 byte. Sa druge strane kod komunikacionog ipa /tinyos-2.x/doc/html/tep111.html, poseen 20.12.2010
CC2420, standard IEEE 802.15.4 max.veliina paketa je 128
byte. U oba sluaja ove veliine mogu se programski menjati [10] M.Kosanovi, M.Stojev, Reliable Transport Protocol
[9]. Imajui u vidu da standardni paket koji se alje zauzima with multi address sensor nodes, INFOTEH 2010,
od 28-110 byte korisnih (payload) podataka, (message_t kod Jahorina 17-19.03.2010
217
Informacione tehnologije IT'11
218
2. HARDVERSKI DIZAJN CQ ETHERNET softvera. Svi registarski moduli (podmoduli glavnih modula
KOMUTATORA mrenog ureaja) su povezani u odvojen registarski sistem
oblika prstena (slika 2). Upravo ovakav nain povezivanja
Hardverski dizajn realizovanog Ethernet komutatora ine registarskih modula referentnog registarskog sistema u
3 modula: Lookup_table, Switching_fabric i Schedulers (slika velikoj mjeri olakava istraivaima promjenu postojeeg
1). U cilju razumijevanja toka obrade podataka vano je dizajna. Naime, bilo da se radi o dodavanju potpuno novog
pomenuti i MAC RxQ i MAC TxQ module iako nijesu dio registarskog modula u prstenu (to e ovdje biti sluaj) ili o
User Data Path-a. MAC RxQ modul vri ulazno baferovanje, modifikaciji jednog od postojeih modula referentnog
obavlja segmentaciju Ethernet frejma na 64-bitne pakete, dizajna, realizacija ostalih modula ostaje nepromijenjena.
dodaje kontrolne bitove i 64-bitno zaglavlje svakom frejmu.
Osnovna uloga Lookup_table modula se ogleda u kreiranju i
Pristup softvera hardverskim registrima je omoguen
auriranju tabele prosleivanja na osnovu koje se donosi
njihovim memorijskim mapiranjem u adresni prostor Kernel-
odluka na koji port frejm treba proslijediti. Modulom
a. Svaki registar dobija adresu u memoriji preko koje mu
Switching_fabric realizuje se komutaciona matrica koju
softver moe pristupiti. Pristupom memorijskoj lokaciji
karakteriu etiri ulaza, etiri izlaza i 16 bafera u ukrsnim
registra softver zapravo pristupa samom registru u hardveru,
takama. Ovaj modul ne vri nikakvu obradu paketa. Njegov
preko PCI interfejsa. Na ovaj nain je pojednostavljeno
zadatak je da prihvati paket, smjesti ga u odgovarajui bafer i
kreiranje softvera, jer iz perspektive softverske realizacije
oita iz istog u trenutku kada se steknu uslovi za to. Modul
registri predstavljaju lokacije u sistemskoj memoriji raunara.
Schedulers je zaduen za definisanje algoritma posluivanja
U pozadini, nakon to softver pokua da pristupi memorijskoj
bafera komutacione matrice. Za algoritam posluivanja je
lokaciji koja odgovara odreenom registru, vri se
odabran round robin. Takoe, zadatak ovog modula je da
prosleivanje tog zahtjeva preko PCI interfejsa do
obavi desegmentaciju Ethernet frejma i provjeru njegove
REGISTER BUS MASTER-a (slika 2). REGISTER BUS
ispravnosti. Frejm je validan ukoliko nijedan od 64-bitnih
MASTER je jedini od svih hardverskih modula u prstenu koji
paketa na koje je prethodno segmentiran nije odbaen. U
direktno komunicira sa raunarom. Njegov zadatak je da,
suprotnom kompletan frejm se odbacuje. Na kraju, MAC TxQ
nakon pristizanja zahtjeva od strane softvera, inicira
modul prihvata ispravni frejm, uklanja dodato zaglavlje i
registarske zahtjeve za upis ili oitavanje ka ostalim
alje ga na izlazni port.
modulima u prstenu. Registarski moduli prstena analiziraju
zahtjev i odgovaraju, ili ga prosljeuju narednom modulu
3. REGISTARSKI SISTEM ZA UTVRIVNJE
prstena. Na kraju, REGISTER BUS MASTER prima odgovor
PERFORMANSI U REFERENTNOM DIZAJNU
koji dostavlja softveru preko PCI interfejsa.
Projektovanje jednog efikasnog mrenog ureaja se ne
Da bi ovako definisan registarski sistem mogao da
zavrava hardverskom realizacijom njegovih osnovnih
funkcionie, prije sintetizacije projekta neophodno je izvriti
funkcionalnosti, ve je, uz to, vano kreirati i optimalni
njegovu konfiguraciju. Konfiguracija registarskog sistema
sistem za softverski monitoring i interakciju sa ureajem.
vri se pomou konfiguracionih XML fajlova. Glavni XML
Upravo u tom cilju, u okviru referentnog dizajna,
fajl projekta (mrenog ureaja) specificira module kojima se
implementiran je funkcionalno odvojen registarski sistem.
realizuje funkcionalnost ureaja kao i one module u okviru
Osnovni razlog formiranja registarskog sistema je
kojih e biti realizovani registarski podmoduli. Takoe, svaki
omoguavanje softverske interakcije sa ureajem u cilju
modul mrenog ureaja iji se rad eli pratiti, mora da
implementacije naprednih funkcionalnosti, praenja
posjeduje svoj konfiguracioni fajl koji, izmeu ostalog,
ispravnosti rada ureaja i kreiranja statistike na osnovu koje
navodi broj i imena registara koji su u okviru njegovog
je mogue dobiti detaljan uvid u njegove performanse.
registarskog podmodula implementirani. Registarski sistem
na bazi tih konfiguracionih fajlova alocira memoriju za svaki
Svaki modul realizovanog mrenog ureaja, sa kojim se
modul i njemu pripadajue registre. Takoe, na osnovu
eli omoguiti softverska interakcija, u sebi mora imati pomenute konfiguracije projekta vri se i automatsko
definisan podmodul registarskog sistema. Funkcija ovog kreiranje Verilog fajla sa makroima adresa registara koje za
podmodula je da u svojim registrima aurura i uva podatke njihovo pozivanje koristi REGISTER BUS MASTER. Pri
od interesa, prosleuje ih ili mijenja u zavisnosti od zahtjeva
219
tome, imena registara, a time i imena njihovih makroa, se
daju tako da asociraju na sadraj registra eliminiui potrebu
za pamenjem i korienjem kompleksnih adresa.
220
komutacione matrice. Analogno in_wr signalima i ovdje MAC RxQ) i nakon nje (Schedulers, MAC TxQ) pa e i
postoje 4 etvorobitna signala za svaku vrstu matrice pri pomenuta obrada podataka svakako usloviti odreeno
emu po jedan bit odgovara svakom baferu te vrste. Ti bitovi degradiranje performansi Ethernet komutatora.
oznaavaju upis paketa u bafer. Ukoliko je bafer pun
odgovarajui bit fifo_wr_en signala nee biti podignut na 5. ZAKLJUAK
logiku jedinicu i paket e biti odbaen. Kao i kod in_wr
signala, na pozitivnoj ivici svakog takta vri se provjera Registarski sistem, predstavljen u ovom radu, omoguava
svakog bita fifo_wr_en signala. Ukoliko je vrijednost bita softversku interakciju sa ureajem i registrima u hardveru u
koji odgovara odreenom baferu 1, paket je upisan, pa se vri cilju analize performansi CQ Ethernet komutatora. Nain na
auriranje odgovarajueg num_pkts_stored_in_buff registra. koji je realizovan registarski sistem u referentnom dizajnu
Depth signali su takoe interni signali komutacione matrice. omoguava relativno jednostavno dodavanje novih
Oni sadre informaciju o trenutnoj zauzetosti svakog bafera i registarskih modula. Stoga je u ovom radu, pored referentnog
slue za izraunavanje ukupnog broja taktova koje su svi registarskog sistema, predstavljen i novorazvijeni sf_regs
paketi proveli u tom baferu. Ovo izraunavanje je realizovano modul. Opisana je hardverska realizacija modula kao i nain
tako to se na svakoj pozitivnoj ivici takta u odgovarajui na koji se auriraju vrijednosti u svakom od registara u
time_pkts_spent_in_buff registar dodaje vrijednost depth okviru modula. Rezultati dobijeni testiranjem dizajna u
signala. Time se na jednostavan nain dobija ukupan broj realnom okruenju treba da pokau kako na performanse
taktova koje su svi paketi proveli u baferu. same komutacione matrice utiu parametri kao to su vrsta i
intenzitet dolaznog saobraaja, veliina bafera u ukrsnim
Procesuiranje zahtjeva za oitavanjem registara takama, razliiti algoritmi posluivanja paketa. Dalji rada e
realizovano je pomou prostog automata. Na poetku se se bazirati na detaljnoj softverskoj analizi performansi
modul nalazi u stanju ekanja na zahtjev (WAIT_REG_REQ komutatora kao i na kreiranju registarskih podmodula
stanje). Po pristizanju zahtjeva (reg_req_in = 1), modul preostala dva modula komutatora. To e omoguiti analizu
prelazi u stanje procesuiranja zahtjeva (SERVE_REQUEST). uticaja i ove dvije hardverske cjeline na performanse
Sf_regs vri analizu adrese registra (reg_addr_in). Ukoliko komutatora. Ove analize e predstavljati dobru osnovu za
zahtjev nije namijenjen tekuem modulu, sf_regs ga dalja unapreenja predloenog dizajna.
prosleuje ka narednom modulu registarskog prstena.
Ukoliko zahtjev jeste namijenjen njemu i ukoliko je adresa LITERATURA
registra validna, modul prosleuje vrijednost traenog
registra i vri njegovo resetovanje. Nakon toga modul se [1] Stanford University, NetFPGA homepage, Users Guide,
vraa u stanje ekanja zahtjeva WAIT_REG_REQ. http://netfpga.stanford.edu
Vano je, na kraju, napomenuti da performanse [2] S. Palnitkar Verilog - A Guide To Digital Design And
komutacione matrice nee u potpunosti definisati Synthesis, Prentice Hall, 2003.
performanse switch-a u cjelini, mada e znaajno uticati na
njih. Naime, ovaj switch podrazumijeva obradu podataka i [3] User guide, http://netfpga.org/
prije dolaska paketa do komutacione matrice ( Lookup_table
[4] N. Ljumovi, D. Miovi, M. Radonji, I. Radusinovi,
Realizacija CQ Ethernet komutatora na NetFPGA
SWITCHING FABRIC
in_wr_0, in_data_0, in_ctrl_0
razvojnoj platformi, Proc. of TELFOR 2010, Serbia,
November 2010, pp. 282-285
in_wr_1, in_data_1, in_ctrl_1
[5] J. vorovi, I. Radusinovi, M. Radonji, Buffering in
Crosspoint-Queued Switch, Proc. of TELFOR 2009,
in_wr_2, in_data_2, in_ctrl_2 Serbia, November 2009, pp. 198-201
221
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U radu je dat okvirni prikaz modularne structure i osnovnih funkcija navigacionog
simulatora Navi-Trainer Professional 4000 (ver. 6.42), namijenjenog obuci pomoraca. Izlistani su
zadaci instruktora, kao i mogunosti simulatora koje mu stoje na raspolaganju pri postavljanju
zadataka kandidatima. Opisani su modovi rada i alati simulatora pomou kojih kandidati mogu
uspjeno da odgovore na zadatke koje im postavlja instruktor. Na kraju rada je ukazano na
potrebu poboljanja komunikacija izmeu strunjaka iz prakse (tj. aktivnih kapetana), istraivaa
u domenu teorijske navigacije, poznavalaca informaciono-komunikacionih tehnologija i buduih
generacija pomoraca, u cilju kvalitetnije obuke pomoraca i posljedino bezbjednije navigacije.
Abstract In the paper the brief description of modular structure and basic functions of nautical
simulator Navi-Trainer Professional 4000 (ver. 6.42), devoted to the seamen training, has been
given. The instructors tasks have been listed, as well as the simulator facilities which are
awailable to the instructor in the process of the tasks formulation and their presentation to the
treinees. The working modes and simulators tools have been described, as those by which the
trainees might successfully answer to the tasks given by the instructor. At the end of the article the
need for improving communications between the experts in practical navigation (i.e. active
captains), researchers in the domain of theoretical navigation, expertcs in the field of ICT and
new generations of seamen, with the aims of achieving greater quality level of seamen training,
and ultimately much more safe navigation.
222
saobraajnu situaciju moe da uini sloenijom, umetanjem
drugih brodova, tzv. meta (TS - target ships, eng.), npr.
velikih prekookeanskih brodova (balkovi, brodovi za
generalni teret, kontejnerski brodovi, tankeri), brodova male
obalne plovidbe, ribarskih barkaca, brzih feribota, tegljaa,
bari i sl. Takoe, instruktor kompleksnosti saobraajne
situacije moe da doprinese, da tako kaemo, unoenjem
raznih plutajuih objekata (floating objects, eng.) tipa
kontejnera, recimo, ili nekih terestrikih objekata (npr. VTS4
radarskih sistema).
223
manevriu i upravljaju zvunom i svjetlosnom su podaci o pravcu i brzini vjetra (u m/s). Na slici 8, dat je
signalizacijom. Pored radar/ARPA displeja i glavnog shematski prikaz broda i devet mogunosti izbora pravca
kontrolnog panela povezanog sa upravljakom konzolom osmatranja njegovog neposrednog okruenja (tj. mogunosti
(tokom kormila i ruicom mainskog telegrafa), kandidati usmjeravanja pogleda osmatranja u raznim pravcima).
raspolau i ECDIS displejom na kome mogu da prate
aktuelne parametre rute, sistemske parametre, AIS6 mete i
informacije, kurs preko dna i kroz vodu, uporedne podatke sa
magnetog i iro-kompasa i dr. (slika 4).
Glavni kontrolni
panel
Radar/ARPA ECDIS
...
6 7
AIS Automatic Identification System, eng. ARPA Automatic Radar Plotting Aid, eng.
224
izraunavanje aktuelne udaljenosti sopstvenog broda od 5. ZAKLJUAK
drugih brodova/plovnih objekata u blizini, kao i za
izraunavanje minimalne daljine bezbjednog prolaza (tj. Iz prethodnog, okvirnog prikaza strukture i performansi
mimoilaenja) i sl. O ARPA sistemu se, kao i o radaru, vie Navi-Trainer Professional 4000 nautikog simulatora, jasno
moe nai u referenci [4]. je da se radi o sofistiranom IK alatu, namijenjenom obuci
pomoraca u skladu sa aktuelnim SCTW preporukama.
Kandidati mogu da provjere svoje nautiko znanje i testiraju
svoje navigacione vjetine, kao i one vjetine vezane za
korienje informatikih alata u Windows NT okruenju, u
kome simulator radi, dakle, u virtualnoj realnosti, prije nego
to se oprobaju kao navigatori u realnim okolnostima.
Simulator radi po principu integrisanog sistema navigacionih
ureaja (IBS - integrated bridge system, eng.), obezbjeujui
pritom virtualnu redudantnost u sluaju otkaza pojedinih
ureaja, korienje standardnog korisnikog IK interfejsa,
signalizacije i alarma, akviziciju i monitoring svih
relevantnih nautikih parametara, itd. Ono to bi u domenu
korienja ovog, ili slinog simulatora, trebalo poboljati u
Sl. 9. Osnovni radarski prikaz relativnog kretanja broda obuci pomoraca, jeste komunikacija izmeu iskusnih
nautiara (aktivnih kapetana), poznavalaca strukture i
Pored centralnog upravljakog panela sa digitalnim performansi IK alata, strunjaka (istraivaa) u domenu
displejem i upravljake konzole sa kontrolnim/komandnim teorijske navigacije, instruktora na simulatoru i samih
dugmetima, kormilarskim tokom i ruicom mainskog kandidata. Te komunikacije su trenutno najosjetljivija karika
telegrafa, kao i pored radar/ARPA ureaja, kandidatima na u lancu virtualno-stvarne edukacije i obuke buduih
raspolaganju pri radu na Navi-Trainer 4000 simulatoru stoji i pomoraca. Prisustvo iskljuivosti jednih prema drugima
ECDIS. strunjaka koji bi trebalo da su ukljueni u obuku novih
generacija pomoraca je glavna konica intenzivnijeg
korienja sofisticiranih simulatora na ovom polju, a time i
kvalitetnije obuke. Za oekivati je da e ovaj problem u
skorijoj budunosti biti uspjeno prevazien.
LITERATURA
225
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj U ovom radu testirana je otpornost dva algoritma za utiskivanje digitalnog vodenog
iga u monohromatsku sliku, zasnovanih na SVD transformaciji, u uslovima rotacije slike. Prvi
algoritam je Liu i Tan, a drugi Mohammad. U prvom delu rada opisani su algoritmi za
utiskivanje i izdvajanje digitalnog vodenog iga. U drugom delu rada dati su rezultati testiranja u
uslovima rotacije, i komparativna analiza za oba algoritma. Rezultati su analizirani na osnovu
objektivnih i subjektivnih parametara. Kao objektivni parametri korieni su korelacioni
koeficijent rcor i PSNR (engl. peak signal-to-noise ratio), a kao subjektivni parametar vidljivosti
izdvojenog iga.
Kljune rei : Digitalni vodeni ig, SVD transformacija, rotacija.
Abstract - In this paper influence of rotation on the robustness of two SVD based watermarking
algorithm for monochromatic picture is tested. The first one is Liu and Tan algorithm, and the
second one is Mohammad algorithm. Algorithms for embedding and extracting of the watermark
are described in the first part of this work. The testing results and comparative analysis of both
algorithms, under rotation, are given in the second part of this paper. For evaluation of given
results objective and subjective parameters are used. Objective parameters were correlation
coefficient rcor and PSNR (peak signal-to-noise ratio), and subjective parameter was visibility of
extracted watermark.
Keywords : Watermark, Singular Value Decomposition, rotation.
226
2. ALGORITMI UTISKIVANJA I IZDVAJANJA gde predstavlja faktor utiskivanja iga.
IGA
Korak 3 : Slika sa igom se dobija kao:
U ovom radu su korieni sledei algoritmi utiskivanja i
izdvajanja digitalnog vodenog iga: algoritam LIU i TAN, AW U n V T
, (10)
predloen u radu [10], i algoritam MOHAMMAD, koji je
predloen u radu [3] . Algoritam izdvajanja iga iz slike sa umom AW* vri se
2.1 ALGORITAM LIU I TAN na sledei nain:
Algoritam LIU i TAN prezentovan u radu [10], za Korak 1: Izvri se SVD transformacija slike AW* :
utiskivanje iga u sliku, zasnovan na SVD transformaciji,
sastoji se u sledeem: AW* U **nV *T , (11)
Korak 1: Vri se SVD transformacija nad originalnom Korak 2: Izdvojeni ig dobija se kao:
slikom bez iga A dimenzija m x n:
W * (n * ) / . (12)
A UV T , (1)
Iz prezentovanog algoritma se vidi da je za izdvajanje
gde su Umxn, i V matrice od kojih je dijagonalna iga potrebno imati originalnu matricu .
matrica iji su elementi singularne vrednosti od A i poreani
su u opadajuem nizu a U i V su unitarne matrice. 3. ALGORITAM TESTIRANJA
Korak 2: Matrici dodaje se ig Wmxn i dobija nova Algoritam testiranja sproveden je u sledeim koracima:
matrica n: Korak 1: Primenom SVD algoritama u sliku A dodat je
vodeni ig W, sa faktorom utiskivanja =0.05 za LIU i TAN-
n W , (2)
ov algoritam i =0.01 za MOHAMMAD-ov algoritam.
gde predstavlja faktor utiskivanja iga. Korak 2: Slika se rotira, od 0 do 90, sa korakom od 10,
Korak 3: Nad matricom n se vri SVD tansformacija: Korak 3: Iz rotiranih slika se primenom SVD algoritama
T vri izdvajanje vodenih igova W*,
n U W W VW , (3)
Korak 4: Analizara se kvalitet izdvojenih igova
Korak 4: Slika sa igom se dobija kao: primenom korelacionog koeficijenta rcor i odnosom PSNR-a i
Korak 5: Na osnovu dobijenih rezultata donosi se
AW U W V T . (4)
zakljuak o robusnosti korienih algoritama, u uslovima
Algoritam izdvajanja iga iz slike AW* vri se na sledei rotacije slike. [1-3].
nain: 3.1 REZULTATI TESTIRANJA
Korak 1: Izvri se SVD transformacija slike AW* : Za testiranje algoritama koriena je slika Lena sa
* * *T
dimenzijama 512x512 (sl.1.), i ig W dimenzija 512x512
AW U * W V , (5) (sl.2.). Faktor utiskivanja vodenog iga je konstantan sa
Korak 2: Korienjem matrica UW i VW dobija se: vrednou =0.05 za LIU i TAN-ov algoritam i =0.01 za
MOHAMMAD-ov algoritam. Izabrane vrednosti faktora
* T
D * U W W VW , (6) utiskivanja za oba algoritma daju odnos PSNR-a od 45 dB.
W * 1 / ( D * ) , (7)
A UV T , (8)
Korak 2: Matrici dodaje se ig Wmxn i dobija nova
matrica n:
n W , (9)
227
Sl.6. Izdvojeni ig MOHAMMAD nakon rotacija za 50
Sl.2.Vodeni ig.
Rezultati celokupnog testiranja prikazani su u Tabeli 1. i
Na (sl.3), prikazana je slika Lena sa utisnutim vodenim na grafikonima 1. i 2. (sl.7 i sl.8.).
igom po LIU i TAN algoritmu, a na (sl.4.) slika Lena sa
utisnutim vodenim igom po MOHAMMAD algoritmu. Tabela 1. Vrednost rcor i PSNR za LT i MOH.
rcor PSNR[dB]
LT MOH LT MOH
0 1 1 65.30 45.91
10 0.994 0.072 24.97 3.80
20 0.996 0.060 26.61 3.85
30 0.997 0.053 28.78 3.76
40 0.997 0.055 28.75 3.78
50 0.998 0.055 29.26 3.78
60 0.997 0.057 28.39 3.78
70 0.996 0.062 26.15 3.85
80 0.994 0.070 24.58 3.94
90 1 0.988 65.30 21.91
Sl.3. Lena sa vodenim igom LIU i TAN (=0.05).
1
0.9
0.8
0.7 LT
MOH
0.6
Corr2
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
LT
60 MOH
50
PSNR [dB]
40
30
20
10
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
228
3.2 KOMPARATIVNA ANALIZA [2] Z. Stevanovi, Z. Milivojevi : Otpornost digitalnog
vodenog iga u slici izloenoj dejstvu impulsnog uma,
Na osnovu dobijenih rezultata, prikazanih u tabeli 1 i na
Etran 2009. .
grafikonima 1. i 2., sa sl. 7 i sl. 8, zakljuuje se da:
1) LIU i TAN algoritam pokazuje izuzetnu robusnost na [3] Ahmad A. Mohammad, Ali Alhaj, Sameer Shaltaf, An
rotaciju slike (rcor>0.99, PSNR>38 dB) i praktino je improved SVD-based watermarking scheme for
nazavistan od ugla rotacije. protecting rightful ownership, Signal Processing 88
(2008) 2158-2180.
2) MOHAMMAD algoritam nije otporan na rotaciju slike
za sve uglove rotacija (rcor<0.1, PSNR<5 dB). [4] J. Hernandez, M. Amado, F. Perez-Gonzalez, DCT-
domain watermarking techniques for still images:
U radu [8], autori su naveli da algoritam MOHAMMAD
detector performance analysis and a new structure,
predstavlja kvalitativno poboljanje LIU i TAN algoritma.
IEEE Trans. Image Process. 9 (1) (January 2000) 55-67.
Meutim, rezultati dobijeni u ovom radu ukazuju na to da
algoritam MOHAMMAD, osim to je numeriki prostiji od [5] W. Chu, DCT-based image watermarking using
LIU i TAN algoritma, ne predstavlja nikakvo poboljanje i subsampling, IEEE Trans. Multimedia 5 (1) (March
nema nikakvu robusnost u odnosu na rotaciju, za razliku od 2003) 3438.
LIU i TAN algoritma.
[6] C. Chang, P. Tsai, C. Lin, SVD-based digital image
watermarking scheme, Pattern Recognition Lett. 26
4. ZAKLJUAK
(2005) 15771586.
U ovom radu izvrena je komparativna analiza robusnosti
[7] E. Ganic, N. Zubair, A. Eskicioglu, An optimal
dva SVD algoritima, za utiskivanje vodenog iga u slici, na
watermarking scheme based on singular value
rotaciju slike. Analizirani su bazini SVD algoritam LIU i
decomposition, in: Proceedings of the IASTED
TAN i algoritam MOHAMMAD, koji po tvrenju autora
International Conference on Communication, Network,
predstavlja kvalitativno poboljanje LIU i TAN algoritma.
and Information Security, 2003, pp. 8590.
Testiranje je vreno sa rotacijama od 0 do 90, sa korakom
od 10. Kao mera za ocenu kvaliteta algoritama korieni su [8] D. Chandra, Digital image watermarking using singular
korelacioni koeficijent rcor i PSNR. value decomposition, in: Proceedings of the IEEE 45th
Midwest Symposium on Circuits and Systems, vol. 3,
Rezultati testiranja pokazuju da je LIU i TAN algoritam
August 2002, pp. 264267.
izuzetno robustan (rcor>0.99, PSNR>38 dB) na rotaciju, dok
MOHAMMAD algoritam nema nikakve elemente robusnosti [9] J. Liu, X. Niu, W. Kong, Image watermarking based on
(rcor<0.1, PSNR<5 dB). singular value decomposition, in: Proceedings of the
2006 International Conference on Intelligent Information
LITERATURA Hiding and Multimedia Signal Processing, Pasadena,
CA, USA, December 2006, pp. 457460.
[1] Zoran Stevanovi, Zoran Milivojevi, Vidosav
Stojanovi : Algoritam za utiskivanje binarnog vodenog [10] R. Liu, T. Tan, A SVD-based watermarking scheme for
iga zasnovan na SVD transformaciji. 17. TELFOR protecting rightful ownership, IEEE Trans. Multimedia 4
2009. . (1) (March 2002) 121128.
229
Informacione tehnologije IT'11
Sadraj - U ovom radu je analiziran uticaj kapaciteta predajnog bafera mobilnog korisnika na
strukturu optimalne transmisione politike u kanalu sa Rejlijevim fedingom. Postavljeni optimizacioni
problem sa ogranienjem je transformisan u problem minimizacije dugorone srednje vrednosti
funkcije troka AC-MDP(Average Cost Markov Decision Problem). Varijacijom kapaciteta predajnog
bafera mobilnog korisnika demonstriran je znaajan uticaj kapaciteta predajnog bafera mobilnog
korisnika na strukturu optimalne politike. Sa poveanjem kapaciteta predajnog bafera smanjuje se
srednja vrednost broja odbaenih paketa ime se poveava mreni protok. Adaptivna transmisiona
politika se realizuje primenom M-QAM modulacije za svaki frejm ponaosob.
Abstract This paper analyzes the effects of mobile users buffer capacity of transmitting on the
structure of the optimal transmission policy in a channel with Rayleigh fading. Set a constrained
optimization problem is transformed into a minimization problem of long-term mean value function of
the cost AC-MDP (Average Cost Markov Decision Problem). By varying the buffer capacity of the
mobile users a significant impact on the structure of the optimal policy is demonstrated. With the
increased capacity of the transmit buffer can significantly affect the reduction in the number of
dropped packets, increasing network traffic. Adaptive transmission policy is implemented using M-
QAM modulation for each frame individually.
230
2. STANDARDIZACIJA KVALITETA USLUGA
MULTIMEDIJALNIH APLIKACIJA
Nezavisno od mrea u kojima se aplikuju, ITU-T je
standardizovala kljune parametre koji utiu na QoS
multimedijalnih aplikacija. Specifikacijom G.1010 ITU-T
je normirala QoS parametre iz perspektive korisnika koji
se odnose na kanjenje, varijaciju kanjenja i gubitak
informacija (paketa) [1]. Ovi parametri su svrstani u osam
kategorija prema tipu aplikacija, a obuhvataju prenos
govora, videa, slike i teksta. Tako je za konverzacioni
govor dozvoljeno kanjenje do 150 ms, varijacija kanjenja
do 1 ms, a moe se tolerisati maksimalno 3% izgubljenih
paketa. Sa druge strane, prilikom preuzimanja sadraja
Web stranica sa Interneta, moe se tolerisati kanjenje i do
4s, dok varijacija kanjenja nije ni specificirana uz
obavezan zahtev da svi paketi pristignu na odredite. Kod Slika 1. Generalni model viekorisnikog beinog
beinih multimedijalnih aplikacija pored standardnog komunikacionog sistema za uplink scenario.
skupa QoS-a, veoma je vaan zahtev za minimizacijom
predajne snage mobilnog korisnika. Na ovaj nain se scenarija svaki mobilni korisnik izraunava kvalitet
obezbeuje efiksano korienje baterijskog napajanja komunikacionog kanala za sebe, i u sluaju da se optimizacioni
mobilnih korisnika, odnosno produenje operativnog rada algoritam realizuje u baznoj stanici, alje ga povratnim
mobilnog terminala. Veina potekoa u obezbeivanju komunikacionim kanalom. Slini zakljuci se mogu izvesti i po
QoS-a kod beinih komunikacionih sistema nastaje usled pitanju zauzetosti predajnih bafera. Kod downlink scenarija
varijabilnih karakteristika prenosnog medijuma. Ovo je predajni baferi su locirani u baznoj stanici, dok su kod uplink
posledica koncepta standardnog sedmoslojnog ISO/OSI scenarija predajni baferi locirani kod samih mobilnih korisnika.
steka, kod koga su mreni resursi rasporeeni u sve Bez obzira na kom kraju komunikacionog kanala se raspolae
slojeve, a razmena podataka je obezbeena samo izmeu informacijama od znaaja za rad optimizacionog algoritma, one
susednih slojeva. Sa druge strane, optimizacija mrenih se mogu dostaviti povratnim komunikacionim kanalom do
resursa u beinim komunikacionim sistemima zahteva lokacije gde je realizovan algoritam. Zbog znaajnih razlika
zdrueno razmatranje vie mrenih ISO/OSI slojeva kako izmeu uplinka i downlinka scenarija, ciljevi optimizacije
bi se zadovoljio QoS definisan aplikacijom. se takoe razlikuju. Optimizacija predajne snage je
3. GENERALNI MODEL BEINOG interesantnija kod downlink scenarija, dok je optimizacija
KOMUNIKACIONOG SISTEMA protoka karakteristina kod uplink scenarija.
Model beinih predajnika podrazumeva da oni poseduju
Generalni model viekorisnikog beinog sposobnost adaptacije parametra u, kojim se definie broj paketa
komunikacionog sistema koji je korien u ovom radu je za slanje u jednom frejmu. Adaptivne mogunosti mrenog
prikazan na slici 1. Viekorisniki sistem se sastoji od N vora potiu od protokola fizikog sloja koji obezbeuju izbor
korisnika koji komuniciraju beinim kanalom sa kodne i modulacione eme u transmisionom modulu predajnika.
prijemnikom. Mobilni korisnici imaju mogunost Generalno se pretpostavlja da beini predajnici opsluuju
adaptacije kodne i modulacione eme realizovane u AMC razliite vrste mrenog saobraaja (1, 2, ..., N) i poseduju
(engl. Adaptive Modulation and Code) modulu. Prikazana razliite kapacitete predajnih bafera (B1, B2, ..., BN). Za
ema se moe prepoznati kod celularnih mrea gde prikazani uplink model kanala, optimalna transmisiona
mobilni terminalni ureaju alju podatke baznoj stanici BS politika se odreuje za svaki vor ponaosob i realizuje se u
(engl. Base Station). Istovremeno, ovaj model beinih transmisionim modulima predajnika. U ovom radu je razmatran
komunikacija odgovara beinoj raunarskoj mrei kod osnovni optimizacioni problem vezan za minimizaciju
koje vie mobilnih terminala alje podatke pristupnom dugorone srednje vrednosti predajne snage predajnika uz
voru AP (eng. Access Point). Takoe, prikazani model zadovoljenje QoS zahteva mulimedijalnih aplikacija. Odreena
moe predstavljati segment ad hoc beinih mrea. Kod je optimalna transmisiona politika za razliite kapacitete bafera
beinih senzorski mrea, prikazani deo odgovara situaciji mobilnog korisnika. U multi-user sistemima problem
u kojoj senzorski vorovi alju svoje podatke fuzionom optimizacije potronje se odvija u dve faze. U prvoj fazi se
centru na obradu. Iz izloenog se moe zakljuiti da se reava problem rasporeivanja (engl. scheduling) prava na
prikazani model moe primeniti u irokom spektru predaju paketa, a u drugoj fazi problem optimizacije slanja
beinih komunikacija. Vano je napomenuti da model na paketa. Kada je broj korisnika N=1, optimizacija se moe
slici 1 odgovara uplink scenariju kod koga je problem obaviti samo u jednoj fazi koja se odnosi na optimizaciju slanja
optimizacije potronje mobilnih korisnika izuzetno paketa. Reavanje problema slanja paketa u beinoj mrei sa
znaajan. Razlog ovome lei u injenici da su pristupni jednim aktivnim korisnikom u kanalu sa fedingom je osnovni
vorovi AP, odnosno, bazne stanice BS, uglavnom optimizacioni problem koji treba reiti u cilju minimizacije
konektovani na distribuiranu energetsku mreu, tako da je srednje predajne snage. Algoritmi optimizacije kod mrea sa
optimizacija njihove potronje manje znaajan problem od jednim aktivnim korisnikom su direktno primenjivi kod mrea
optimizacije potronje mobilnih korisnika. Kod uplink koje svakom predajniku obezbeuju poseban (ortogonalan)
scenarija kvalitet komunikacionog kanala za sve beine komunikacioni kanal. Meutim, kod deljenog medijuma, posle
kanale moe odrediti bazna stanica, dok kod downlink razreavanja problema rasporeivanja pristupu medijumu, u
231
dodeljenom komunikacionom kanalu treba primeniti ista predajne snage. Pod pretpostavkom da je srednja vrednost broja
reenja kao kod sistema sa jednim korisnikom. Naravno, sa paketa pristiglih u bafer za vreme trajanja frejma konstantna
porastom broja korisnika sloenost optimizacionog (=const) i da se BER (Pb) odrava konstantnim, maksimizacija
problema se poveava, tako da u mreama sa velikim protoka se moe ostvariti minimizacijom broja odbaenih
brojem korisnika moe doi do potekoa oko aplikacije paketa (Lo) nastalih prepunjavanjem bafera. Maksimum
optimizacionog algoritma. Sub-optimalni optimizacioni dugorone srednje vrednosti broja odbaenih paketa se
CL algoritmi u ovim sluajevima mogu nai primenu. matematiki moe predstaviti na sledei nain:
4. OPTIMIZACIONI PROBLEM U SISTEMIMA SA 1 T 1
JEDNIM AKTIVNIM KORISNIKOM lim sup L o B i , U i . (7)
T T i 0
Prostor stanja komunikacionog sistema sa jednim
aktivnim korisnikom (N=1) je odreen stanjima svojih Pored maksimizacije mrenog protoka, za mobilne korisnike je
podsistema. Stanja komunikacionog sistema (S) su izuzetno znaajno produiti ivotni vek mrenog vora. Jedan
kompozitna, i definisana su prostorom stanja od dodatnih QoS uslova koji treba da ispune optimizacioni CL
komunikacionog kanala (g) i prostorom stanja bafera u algoritmi je da minimiziraju dugoroni nivo srednje predajne
komunikacionom voru ( ). Prostor stanja kompozitnog snage mobilnog korisnika P . Uobiajeno je da se ovaj uslov
komunikacionog sistema se moe odrediti na sledei nain: predstavlja na sledei nain:
S g (1) 1 T 1
lim sup PBi ,U i , Pb P (8)
T T i 0
gde predstavlja operator Dekartovog proizvoda. Na
osnovu (1), prostor stanja Markovljenog niza U i 0,1,2,..., Bi , i 0,1, ..., T 1 . (9)
komunikacionog sistema je definisan na sledei nain:
U ovom radu je definisan optimizacioni problem kao AC-MDP
S s1 , s2 , ... , sQ , (2) (engl. Average Cost Markov Decision Problem) [6]. Optimalna
transmisiona politika * se dobija minimizacijom sledee
gde je teinske funkcije:
Q K B 1 . (3) 1 T 1
* arg min lim sup CI Si , U i , Bi , (10)
Parametar K predstavlja broj stanja komunikacionog T T i 0
kanala, dok B prestavlja kapacitet bafera u mobilnom gde je:
predajniku. Rad komunikacionog sistema se analizira u
jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima koje C I b, g , u P u , g , Pb Lo (b, u ) . (11)
nazivamo frejm. Stanje komunikacionog sistema za frejm
i, Si, je odreeno dvema komponentama: stanjem bafera Parametar ima ulogu Lagraneovog koeficijenta i definie
(Bi) i stanjem komunikacionog kanala (Gi): meusobni udeo sabiraka u teinskoj sumi. Varijacijom
vrednosti ovog parametra moe se dobiti set optimalnih politika
S i Bi , G i . (4) odreenih pod razliitim ogranienjima. Dakle, * predstavlja
optimalnu transmisionu politiku koja minimizira izraz (10).
Adaptivnost koju zahtevaju CL algoritmi je obezbeena Obzirom da je BER konstantan u predloenom algoritmu, to je
brojem paketa Ui kojima se prazni bafer kada se nivo angaovane snage direktno odreen izborom broja paketa
komunikacioni sistem nalazi u stanju Si. Za posmatrani za predaju u jednom frejmu. Definisan AC-MDP problem se
komunikacioni sistem, skup moguih akcija predstavlja moe reiti na jedan od tri standardna naina: iteracijom politika
broj paketa kojima se u jednom frejmu moe prazniti (engl. Policy Iteration), linearnim programiranjem (engl. Linear
bafer. Fiksiranjem brzine simbola i adaptacijom programming) i iteracijom vrednosti (engl. Value Iteration).
konstelacije signala kod MQAM modulacije, obezbeuje
se adaptivnost pranjenja komunikacionog bafera [3]. 5. REZULTATI SIMULACIJE
Tranzicione verovatnoe za komunikacioni sistem PS pri U ovoj sekciji su prezentovani dobijeni numeriki rezultati
realizaciji akcije u se mogu odrediti na sledei nain: primenom optimizacionog algoritma prikazanog u prethodnoj
PS s | s , u Pr Si 1 s | Si s,U i u (5) sekciji. Optimalna transmisiona politika je odreena za sledee
vrednosti kapacitet bafera B={10, 15, 20} paketa. Pristizanje
PS s | s , u PG g , g PB b, b , u , (6) paketa u bafer je modelovano Poasonovom raspodelom sa
srednjom vredosti ={1000, 3000} paketa/s. Ostali parametri
gde su PG g , g i PB b, b, u tranzicione verovatnoe simulacije su: paketi jednake duine L=100 bitova, Pb=0.001,
komunikacionih podsistema koji ga odreuju: podsistem irina propusnog opsega kanala W=100 kHz, gustina snage
komunikacionog kanala i podsistema komunikacionog uma No=210-5 W/Hz. Vreme trajanja simbola MQAM
bafera respektivno. modulatora je fiksirano na Ts=1/W, a frejm je odreen sa Tf=100
Maksimizacija mrenog protoka pod ogranienjem simbola. Stanja Markovljevog lanca kojima je modelovan bafer
raspoloive transmisione snage beinog predajnika je ogranienog kapaciteta su odreena brojem paketa u baferu, dok
najei optimizacioni problem kod beinih mrea. je komunikacioni kanal sa vremenski korelisanim Rejlijevim
Dodatni optimizacioni kriterijum zahteva da se na fedingom modelovan Markovljevim lancem sa osam stanja
prijemnoj strani obezbedi konstantni BER (engl. Bit Error odreenih nivoom fedinga na prijemniku [4].
Rate), to ima za posledicu angaovanje odreenog nivoa
232
-4
x 10 Korelisani feding, =1000 paketa/frejmu Korelisani feding, B=10 paketa
14
B=20
B=15 4
12 B=10
Br. paketa/frejmu
3
Sr. vr. odbacenih paketa
10
2
1
8
0
6 11
10
9
8
7
4 6
5
4 8
3 6 7
2 4 5
2 1 2 3
-4 -2 0 2 4 6 8 Stanje bafera 1
Sr. vr. predajne snage [dB] Stanje kanala
a) a)
-3 Korelisani feding, =3000 paketa/frejmu Korelisani feding, B=20 paketa
x 10
8
B=20 4
B=15
Br. paketa/frejmu
7
B=10
2
6
Sr. vr. odbacenih paketa
5 0
20
4
15
3
10
2
5
6 7 8
Stanje bafera 4 5
1
-2 0 2 4 6 8 10 12 14 1 2 3
Sr. vr. predajne snage Stanje kanala
b) b)
Slika 2. Srednja vrednost odbaenih paketa u funkciji Slika 3. Struktura optimalne transmisione politike za kapacitet
srednje vrednosti predajne snage za nekoliko vrednosti bafera a) B=10 paketa/s i b) B=20 paketa/s.
kapacitet bafera i srednje vrednosti pristizanja paketa u Mobilni korisnik sa veim kapacitetom predajnog bafera
bafer a) =1000, b) =3000 Paketa/s. moe realizovati transmisionu politiku sa manjom srednjom
vrednou predajne snage uz zadovoljenje postavljenih QoS
Na slici 2 su prikazani rezultati za kanal sa Rejlijevim zahteva. Ovo e imati za posledicu dui operativni rad
fedingom i ogranienim kapacitetom bafera u terminalnom mobilnog korisnika sa istim energetskim resursima.
ureaju. Na slici 2a su prikazani rezultati za =1000
paketa/s, dok su na slici 2b prikazani rezultati za =3000 LITERATURA
paketa/s. Sa ovih grafika se moe jasno uoiti da sa
[1] ITU-T, Recommendation G. 1010: End-user multimedia
poveanjem predajne snage broj odbaenih paketa usled
QoS categories, 2001.
prepunjavanja bafera opada. Takoe, sa poveanjem
[2] M. Alouini, A. Goldsmith, Adaptive modulation over
kapaciteta bafera, broj odbaenih paketa se smanjuje. Ovaj
Nakagami fading channels, Kluwer Journal on Wireless
zakljuak vai za sve grafike prikazane na slici 2. Treba
Communication, 13(12), pp. 119143, 2002.
uoiti da je broj odbaenih paketa za red veliine manji na
[3] A. Hoang, M. Motani, Cross-layer adaptive transmission:
slici 2a, obzirom da se punjenje bafera obavlja manjom
optimal strategies in fading channels, IEEE Trans. Comm.
srednjom vrednou pristizanja paketa u bafer. Na slici 3
vol. 56. no. 5, pp. 799-807, 2008.
su prikazane strukture optimalnih politika za razliite
[4] Z. Velikovi, M. Jevtovi, Cross-layer optimization of
kapacitete bafera u teminalnom ureaju. Za prikazanu
wireless network parameters in AWGN channel for QoS
vrednost transmisione snage moe se u oiti water-filling
provision, UNITECH 2010, pp. I-290-295, Gabrovo 2010.
struktura optimalne politike [5].
[5] Z. Velikovi, M. Jevtovi, Cross-layer optimizacija
6. ZAKLJUAK beinih mrenih parametara u cilju zadovoljenja QoS-a,
TELFOR 2010, pp. 215-219, Beograd 2010.
Na strukturu optimalne transmisione politike pored
[6] M. Puterman, Markov Decision Processes - Discrete
kvaliteta komunikacionog kanala, znaajan uticaj ima i
Stochastic Dynamic Programming, John Wiley. Sons, Inc.,
kapacitet bafera mobilnog ureaja. U radu je pokazano da
New York, 2005.
se sa poveanjem kapaciteta predajnog bafera moe uticati
na strukturu optimalne transmisione politike.
233
Informacione tehnologije IT'11
1. UVOD
234
3. SOA moe prevazii korienjem neke od zatvorenih servisno
orijentisanih tehnologija koje su po pitanju resursa efikanije
Servisno Orijentisana Arhitektura (SOA) je skup od web servis standarda.
principa softverskog dizajna za razvoj i integraciju
informacionih sistema gdje se funkcionalnosti sistema
grupiu oko poslovnih procesa i enkapsuliraju u vidu
interoperabilnih servisa.
235
5. IMPLEMENTACIJA servisno orijentiane arhitekture na bazi web servisa. U
nastavku je dat dijagram i opis finalnog rijeenja.
Za potrebe ministarstva prosvjete i nauke Crne Gore
razvijen je informacioni sistem za podrku procesa planiranja
i osiguranja kvaliteta visokog obrazovanja (QAMIS). Svaka
institucija u zemlji prikuplja podatke neophodne za
evaluaciju, monitoring i analizu procesa obrazovanja. Ovi
podaci se nalaze na razliitim repozitorijumima i sam nain
prikupljanja, obrade i skladitenja je razliit od institucije do
institucije, tj. zavisi od konkretne implementacije njihovih
informacionih sistema.
236
tradicionalne metode implementacije informacionih sistema. [2] Leonard Rishardson, David H. Hansson, RESTful Web
Osnovne prednosti SOA pristupa su integracija, Services, OReilly, 2007.
interoperabilnost i fleksibilnost, uz visok stepen [3] D. Booth, H. Haas, F. McCabe, E. Newcomer, M.
iskoristivosti. SOA aplikacije su znatno jednostavnije za Champion, C. Ferris, D. Orchard, Web Services
realizaciju, a servisi koji one ekspoatiu omoguavaju Architecture, W3C Working Group, 2004.
razlaganje poslovne logike sistema na autonomne, http://www.w3.org/TR/ws-arch/.
funkcionalne, viestruko iskoristive cjeline. SOA se [4] Universal Description, Discovery, and Integration of
primjenjuje kod velikih, kompleksnih i distribuiranih sistema Business for the Web (UDDI). http://www.uddi.org.
u cilju minimizovanja trokova implementacije, odravanja i [5] E. Christensen, F. Curbera, G. Meredith,
razvoja. [6] S. Weerawarana, Web Services Definition Language
[7] (WSDL) version 1.1, W3C, 2001.
[8] http://www.w3.org/TR/wsdl.
LITERATURA [9] [6] The World Wide Web Consortium (W3C).
[10] http://www.w3.org.
[1] Chris Peiris, Dennis Mulder, Pro WCF: Practical
Microsoft SOA Implementation, Apress, 2007.
237
INDEKS AUTORA
A uri Dragan 71
urovi Blao 9
Aleksi Veljko 182 urovi Igor 9, 94, 178
Anti Goran 194
Arsenovski Sime 41
G
Jelisavi Vladisav 83
C Jevri Boris 106
Jevtovi Milojko 230
Camaj Fran 110 Jokanovi Branka 166
Cicovi Borislav 210 Jovanovi Ana 150
Jovanovi Djordje 170
Jovanovski Srdjan 75
abak Milan 17 K
238
Loskovska Suzana 41 Raovi Tanja 79
Luka Adnan 90 Rubei Vesna 178
Lj S
Ugren Budimir 13
O Uroevi Ugljea 114
Obadovi Jezdimir 45
Obradovi Milovan 138 V
Ognjanovi Igor 130
Ognjanovi Ivana 122 Velikovi Zoran 186, 230
Veljovi Zoran 98, 106, 114
Vojinovi Novak 29
P Vujii Vladan 29, 67, 86, 158, 170
Vulovi Radislav 162, 182
Papi Milo 162, 182
Papi eljko 182
Pavievi Slobodan 1 Z
Paunovi Aleksandar 5
Peki Igor 63 Zori eljko 79
Pelinkovi Alen 94
Pleskonji Dragan 49
Penezi Duko 67
Pravilovi Sonja 142
ari Duan 190
239
CIP Katalogizacija u publikaciji
Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetinje
ISBN: 978-86-7664-097-3
COBISS.CG-ID 17974544