Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

Prof. dr. Keith Doubt, Fulbright Senior23

Univerzitet Wittenberg
Odsjek za sociologiju
Springfield, Ohio, USA

SPAJANJE KULTURA:
USPOSTAVLJANJE KURSEVA NA DALJINU
PUTEM INTERNETA

World Wide Web (svjetska mrea) nije postojao 1993. godine. To

znai da prije 12 godina nije bilo internet browsinga (internet / web-
-pretraivanja). Isto tako, nisu postojali ni e-mail (elektronska pota) ni
instant messaging (brzo sinhronizirano slanje poruka). Danas World Wide
Web predstavlja kljunu, opeprisutnu i dominantnu alatku u trgovini,
globalnim vijestima, meusobnoj komunikaciji, bankarstvu, politikim
razgovorima i brojnim drugim stvarima. tavie, univerziteti dre
predavanja iz velikog broja predmeta preko World Wide Weba.
Kursevi za uenje na daljinu putem interneta spajaju tri razvojna
nivoa u polju obrazovanja: uenje na daljinu, obrazovanje koje se prenosi
kompjuterom i web-tehnologije. Uenje na daljinu nije sasvim nova pojava.
U Engleskoj su sredinom 18. stoljea poele funkcionirati tzv. dopisne
kole. Studenti bi dobivali zadatke i testove koje bi po zavretku dostavljali
putem kurira. U Sjedinjenim Amerikim Dravama 1912. godine ruralnim
zadrugama ponueni su radiokursevi na Univerzitetu Iowa. Godine 1940. na
televiziji su za iroku publiku organizirani obrazovni asovi. Sve ovo gore
navedeno ukazuje da uenje na daljinu po sebi ne predstavlja neki potpuno
novi fenomen.
Uenje putem kompjutera takoer je postalo vaan dio obrazovanja.
Kompjuterski programi danas su dizajnirani na takav nain da se njihovim

23
Univerzitet u Sarajevu, Fakultet politikih nauka, proljee 2000.
71
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

koritenjem moe izuavati itav niz razliitih predmeta, od onih koje

zanimaju djecu predkolskog uzrasta, pa do predmeta u interesu
srednjokolske i studentske populacije. Danas se na univerzitetima kao bitna
nastavna pomagala mogu vidjeti i programi videokonferencija te audio-
-vizuelna oprema.
U dananje vrijeme univerziteti i predavai prilagoavaju web-
-tehnologiju kako bi proirili granice kolskih uionica. Nastava se dijelom
ili u potpunosti odvija u virtuelnom prostoru. Ovaj razvoj u velikoj mjeri
uvjetovan je ekonomskim napretkom. Web-tehnologija omoguava izvo-
enje nastave na irem prostoru, smanjuje trokove nastave i poboljava
njenu uinkovitost.
Oigledno je da web-tehnologija utjee na proces uenja. Pri tome je
veoma bitno ouvati osnovne principe uenja i pozitivnu pedagoka praksu.
Web-tehnologija nee od slabog nastavnika napraviti kvalitetnog, niti e od
loeg aka / studenta napraviti dobrog. Premda, s jedne strane, internet
moe biti privlaan i zanimljiv, isto tako moe brzo postati dosadan i
frustrirajui. Pretjerana upotreba interneta moe dovesti do pada
razmiljanja, a takoer moe uzrokovati pad kvaliteta pisanja te povrnost u
itanju.
Od sutinske je vanosti da pri osmiljavanju svojih predavanja
predavai paljivo koriste web-tehnologiju. Web-tehnologija moe stvoriti
iluziju da je neiji rad vei nego to on zaista jeste. Mi ne moemo povui
direktnu paralelu izmeu virtuelne i drutvene realnosti. Ako bismo to
uradili, postoji opasnost od preuveliavanja virtuelne realnosti, ime bi se
neminovno umanjio znaaj drutvene realnosti. Web-tehnologija sa sobom
nosi rizik da se uionica pretvori u spektakl, a ne u mjesto gdje se ui. I
predavai i studenti mogu upasti u zamku da postanu sluge tehnologije i
svih njenih zahtjeva, umjesto da oni budu ti koji e vladati tehnologijom,
odnosno da povinuju tehnologiju interesima koje oni kao predavai i
studenti imaju. Stoga, da bi kursevi uenja na daljinu preko interneta
uspjeno funkcionirali, studenti moraju biti motivirani, disciplinirani i zreli.
Profesori moraju biti predani, inovativni i moraju se stalno usavravati.
Oito, poduavanje na daljinu preko interneta ima svoje i nedostatke
i prednosti.
Jedan od nedostataka za profesore jeste da ova vrsta poduavanja
zahtijeva vie rada. Potrebno je dosta vremena da se kurs pripremi, kao i da
se savlada koritenje tehnologija i softvera. Profesori moraju na jedan novi
nain osmisliti sadraj predavanja iz uionice radi njihovog prezentiranja na
webu. Zadaci se moraju organizirati unutar nove strukture. Predavanje preko
interneta zahtijeva i vei nivo interakcije i razmjene miljenja i informacija

72
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

sa studentima. Konano, u odreenoj mjeri, ukoliko ne postoji podrka

institucija, sami profesori moraju postati i kompjuterski strunjaci.
Drugi nedostatak jeste gubitak direktnog kontakta s ljudima. U on-
-line komunikaciji moe doi do nerazumijevanja i konfuzije. Kada niste u
mogunosti vidjeti govor neijeg tijela, nekada je teko ocijeniti ta ta osoba
zaista misli. Tako se moe desiti da se ale shvate kao uvrede, a pohvale
mogu zvuati sarkastino. On-line komunikacija najbolje funkcionira
izmeu osoba koje su ve imale direktan kontakt, to im je omoguilo da
steknu meusobno povjerenje. Da bi se zapoeo neki on-line kurs, za
profesora je najbolje da se barem jednom sastane sa studentima, a isto vai i
za same studente.
Trei nedostatak jeste to to tehnike potrebe esto znaju prouzro-
kovati nervozu i stresne situacije. Veze se nekada prekinu (padnu), a
programi su zastarjeli. Moe se desiti da profesori ne mogu uspostaviti
kontrolu nad ovim iniocima, to bi lahko moglo obeshrabriti studente.
Konano, etvrti nedostatak jeste to da uenje na daljinu remeti nae
tradicionalne naine predavanja. Kakva je to uionica bez predavanja, bez
studentske diskusije, bez usmenih ispita ili bez pismenih radova? Da
postavimo jedno retoriko pitanje: Da li bi Sokrat drao seminar na webu?
Da li bi Sokrat bio voljan ukljuiti se u neki zanimljivi razgovor u
virtuelnom prostoru? Ukoliko bi odgovor bio pozitivan, kakvi bi bili uvjeti
koje bi postavio za svoje uee, kakva bi bila njegova oekivanja? Ukoliko
bi odgovor bio negativan, postavlja se pitanje zato bi Sokrat odbio voditi
dijalog na internetu?
Uzdravajui se od takvih pitanja, moderne obrazovne institucije
danas veoma brzo razvijaju on-line nastavu. Njihov cilj jeste proiriti
obrazovne mogunosti, pribliiti obrazovanje stanovnitvu koje ne uiva
velike privilegije. Jedan od ciljeva predstavlja i poboljanje kvaliteta i
obima nastave, kao i aktivno ukljuenje studenata u sam nastavni program.
Uenje na daljinu ima, dakle, i svoje dobre strane.
Jedna od prednosti jeste da on-line kursevi mogu poboljati uenje.
On-line nastava moe aktivirati studente, dati im uvid u stvarne i najnovije
podatke, pruiti im temeljno spoznajno iskustvo te unaprijediti saradnju u
uenju, kako izmeu njih samih, tako i njihovu saradnju s profesorima.
Uenje na daljinu putem interneta moe, takoer, studentima
osigurati veu dostupnost obrazovanja, moe nadii geografsku izolaciju i
studenata i profesora, proiriti broj i kvalitet predmeta izuavanja, omoguiti
veu razmjenu informacija izmeu studenata i profesora te uspostaviti
saradnju meu profesorima na razliitim mjestima. On-line nastavom moe
se, konano, utedjeti novac. Isto tako, u ovoj nastavi moe vie doi do
izraaja kreativnost i sloboda u uenju.
73
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

***

Kako je poeo moj angaman u on-line tipu nastave?

U proljee 2000. godine bio sam bio uesnik Fulbrightova programa
na Fakultetu politikih nauka Univerziteta u Sarajevu, a inae predajem na
Koledu slobodnih umjetnosti u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Teite
Univerziteta Wittenberg lei na interdisciplinarnom i meunarodnom
obrazovanju. Moja elja bila je da pokrenem jedan kurs o Bosni i
Hercegovini, u koji e pritom biti ukljueni studenti s mog univerziteta i
studenti iz Sarajeva.
Bosna i Hercegovina interdisciplinarni studij tako je dio pilot-
-projekta koji podrazumijeva postojanje i provedbu zajednikog nastavnog
plana na Univerzitetu Wittenberg i Univerzitetu u Sarajevu, a zasniva se na
asovima koji se odravaju na Wittenbergu i asovima putem interneta za
studente Univerziteta u Sarajevu. Na temelju ukljuivanja razliitih
disciplina (sociologija, historija, knjievnost i antropologija), u okviru
studija izuava se drutvena historija i kulturno naslijee Bosne i
Hercegovine. Jedna od ciljeva napada u nedavnom ratu bila je i predanost
zajednice pluralistikom, tolerantnom i integriranom drutvu. Nasilje i
propaganda bili su usmjereni protiv kulturalnih uvjerenja, drutvenih obiaja
i graanskog poretka Bosne i Hercegovine, ime je za ovu zemlju postalo
gotovo nemogue odrati svoje multireligijske i sinhronizirano formirane
tradicije.
Najbolji studenti s Univerziteta Wittenberg i Univerziteta u Sarajevu
zajedniki izuavaju potpuno isto on-line gradivo, obavljaju iste zadatke,
uestvuju u on-line diskusijama te piu pismene sastave uz asistenciju
profesora Dine Abazovia, Keitha Doubta i Asima Mujkia. Putem on-line
kursa uspostavlja se napredna i uzbudljiva pedagoka povezanost.
U izuavanju sociologije Bosne i Hercegovine itaju se sljedee
knjige: Dobri ljudi u zlim vremenima Svetlane Broz, Portreti kompleksnosti
i otpora u bosanskohercegovakom ratu Keitha Doubta te Sociologija nakon
Bosne i Kosova, Vraanje pravde i Negiranje Bosne Rusmira Mah-
mutehajia. Knjiga Brozove izuava se kako bi se shvatila socijalna
iskustva Bosanaca i Hercegovaca u toku stranog rata. Sutinsko pitanje nije
to kako je dobra volja meu ljudima u Bosni izgubljena, ve kako je ona
uspjela biti sauvana.
U izuavanju historije Bosne i Hercegovine prouavaju se sljedea
djela: Bosna: Izdana tradicija Johna Finea i Roberta Donije, Bosna:
Kulturna historija Ivana Lovrenovia i Bosna: Kratki historijski osvrt Noela
Malcolma. Studenti piu radove o razliitim razdobljima historije Bosne i
Hercegovine u kojima objedinjavaju injenice koje su sadrane u svakoj od
74
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

gore navedenih knjiga kako bi napravili narativni prikaz vanijih dogaaja

odreenog historijskog razdoblja. Zatim uoavaju one injenice koje su na
ovim mjestima ili razliito prikazane ili meusobno suprotstavljene. Ovakav
pristup studentu omoguava ne samo deskriptivni ve i analitiki odnos
prema fenomenu kompleksnosti historije Bosne.
Da bi se predstavila knjievnost Bosne i Hercegovine, izuavaju se
djela Ive Andria, Mee Selimovia i Maka Dizdara. Andrieva Na Drini
uprija na knjievni nain objedinjava sociologiju i historiju Bosne i
Hercegovine. S obzirom da studenti ve posjeduju odreeno znanje o
sociologiji i historiji Bosne, time su u boljoj poziciji da pristupe npr.
Andrievim knjievnim djelima s naroitom kritikom osnovom, tj. da
prepoznaju da Andri pie iz jedne posebne, pa ak bi se reklo i
antibosanskohercegovake perspektive. Studenti takoer itaju Selimo-
vievu Tvravu i poeziju Maka Dizdara. Dok se iitavaju stihovi Dizdareve
poezije, u pozadini svira CD rok-grupe Indexi, odnosno pjesma Modra
rijeka.
Na kraju, studenti izuavaju antropoloki razvoj Bosne i
Hercegovine, i to na temelju materijala etnografskog rada norvekog
antropologa Tone Bringe Biti musliman na bosanski nain, kao i djela
amerikog antropologa Williama Lockwooda Evropski muslimani. Studenti
razmatraju kako antropologija nudi jedinstveno razumijevanje drutvenog
okvira i strukture ruralne Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina jedan je od veoma privlanih predmeta za
organiziranje nekog interdisciplinarnog studija. Nijedan drugi predmet ne bi
moda mogao objediniti ove etiri discipline na tako jedinstven nain. U
sluaju ovog predmeta, svaka disciplina ukazuje na drugu i nadoknauje
njena ogranienja. Sama sociologija, naprimjer, ne uspijeva obuhvatiti
kulturnu mreu bosanskohercegovakog drutva, dok antropologija
nadoknauje ovu slabost sociologije.
Da bi se ovaj kurs predavao putem interneta ili on-line, izabrao sam
softverski paket poznat kao Serf, koji osigurava uvjete za prenoenje znanja
iz raznih predmeta irom svijeta, a koristi World Wide Web kao medij za
uenje na daljinu.24 Serf je namijenjen odravanju kurseva u samostalnom
multimedijskom okruenju koje omoguava studentima da navigiraju kroz
raspored, pristupe materijalima, komuniciraju te dostavljaju zadatke preko
weba na jedinstven i uinkovit nain. Predavai lahko mogu pristupiti
rijeenim zadacima te ih ocijeniti putem Serf knjige za ocjenjivanje. U svako
doba, ako pritisnu odreeno dugme, studenti mogu vidjeti izvjetaj o

24
URL (adresa web-stranice) za ovaj softver je: http://serfsoft.com.
75
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

njihovom napretku, kao i komentare predavaa te predvianja mogue

konane ocjene.
Unutar softvera angairao sam nekoliko alatki.
Prvo sam kreirao kalendar predavanja. Unutar kalendara uspostavio
sam raspored predavanja s nazivima predmeta i materijalima koji e se
izuavati, pitanja za diskusiju, zadatke za rad kod kue te ispite, koji
ukljuuju pisanje pismenog rada / eseja. Studenti su svoje radove
prezentirali na dva naina: ili na linku za forum ili na linku za galeriju
zadataka. Takoer, u okviru softvera mogu se davati objektivni testovi s da
ne pitalicama, pitanjima s vie izbora te pitanjima na koja se trai kratki
odgovor. Softver Serf ocijenit e ove testove, no ipak profesori moraju
uloiti odreeni napor kako bi pripremili uinkovite testovne zadatke. Na
forumu je mogue imati tzv. lananu diskusiju, pri emu jedan student
postavi pitanje, a onda se njegove kolege ili profesori ukljuuju u raspravu
dajui mu povratne informacije. Naprimjer, studenti s Univerziteta
Wittenberg i Univerziteta u Sarajevu gledali su kratkometrani film 10
minuta, a onda su grupno kritiki raspravljali o filmu na forumu za
diskusije.
Druga alatka u softveru Serf jeste chatroom (soba za razgovor).
Studenti iz Sarajeva i Wittenberga imaju pristup privatnom chatroomu, gdje
uestvuju u ve zadanoj diskusiji o materijalima iz antropologije. Ove
diskusije pokazale su zdravu suprotstavljenost emikog i etikog pogleda na
kulturne sisteme drutva. S jedne strane, studenti iz Sarajeva govore o
kulturnom shvatanju bosanskohercegovakog drutva koje je od sutinske
vanosti za njih kao graane Bosne i Hercegovine te takva shvatanja dijele s
drugim studentima. S druge strane, studenti iz Sarajeva potom kritiki
izuavaju inozemne studije o Bosni i Hercegovini koje su napisali
meunarodni akademski poslenici, jednako kao i razmiljanja studenata iz
drugih zemalja. Na ovom kursu studentima je data prilika da razviju vjetine
koje e im omoguiti da se izraze i da se izdignu iznad paradoksa koji se
esto pojavljuju u ovakvim diskusijama koje ukljuuju emike i etike
poglede. Cilj je da se studenti ohrabre za pisanje istraivakih radova koji
nerijetko ukljuuju viestruka gledita, a koji znaajno doprinose naunom
razumijevanju Bosne i Hercegovine kako od strane njenih graana, tako i
graana cijelog svijeta.
Ipak, Serf je samo jedan od oko 50 softvera koji omoguuju uenje
na daljinu putem interneta, a postoje i drugi, bilo open source (besplatni)
softveri, bilo softveri poput onih poznatih kao Web CT ili Blackboard.25

25
Inae, softver Serf moe se kupiti po cijeni od 300 US$, dok posljednja dva neku
obrazovnu instituciju mogu kotati i do 100.000 US$. Radi poreenja i procjene raznih
76
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

Pritom, postoje i razne opcije pri dizajniranju on-line kursa. Upute se mogu
davati sinhronizirano, odnosno onda kada su studenti istovremeno ukljueni
u nastavu, ili asinhronizirano, onda kada studenti nisu u isto vrijeme
ukljueni u nastavne aktivnosti. Chatroom primjer je prve opcije, dok je
forum za diskusije primjer za drugu. Obino se ova dva pristupa
kombiniraju. Takoer, praksa je da se on-line vjebe kombiniraju s uputama
u uionici. Naprimjer, profesor iz Zagreba moe posjetiti Biha na dvije
sedmice, a nakon toga zapoeti on-line kurs. On-line nastava mogla bi se
odvijati nekoliko mjeseci, a profesor bi opet mogao doi u Biha za vrijeme
ispitnih rokova.26
***

softvera preporuujem ovu web-stranicu: http://www.edutools.info/course. Meutim,

posebno bih elio spomenuti jedan besplatni softver pod imenom Moodle, koji
predstavlja course management system (sistem za upravljanje kursevima) i uope open
source softver koji je dizajniran tako da koristi najbolje pedagoke principe te pomae
predavaima da kreiraju uinkovite on-line obrazovne zajednice. Ovaj softver moe se
preuzeti (downloadirati, skinuti) i koristiti na bilo kojem kompjuteru koji je
dostupan korisniku (ukljuujui i web-hosts), a moe se skalirati od web-stranice samo
jednog predavaa do univerziteta koji ima 40.000 studenata. Moodle ima veliku i
raznoliku korisniku zajednicu, s preko 50.000 registriranih korisnika samo na ovoj
stranici, a koji govore 60 razliitih jezika i dolaze iz 120 zemalja. Pritom, najbolje je
poeti s Using Moodle (Kako koristiti Moodle), gdje se odvijaju glavne meunarodne
diskusije na engleskom jeziku. No, postoji i itav niz drugih grupa na kojima se
raspravlja o drugim temama i na drugim jezicima (inae, jedan od 60 jezika koje nudi
Moodle jeste i bosanski jezik). Valja istaknuti takoer i to da se ovaj softver sada koristi
i na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. (Za vie informacija o koritenju
Moodlea moete kontaktirati gosp. Tihomira Veselinovia, a sama ova preporuka
Moodlea preuzeta je s web-stranice na kojoj se moe vidjeti demonstracija kursa:
http://moodle.org.
26
Za pedagoke savjete o tome kako dizajnirati on-line kurs i kako koristiti najmoderniju
web-tehnologiju, preporuujem web-stranicu Virtual Resource Site for Teaching with
Technology (Stranica virtuelnih materijala za predavanje uz pomo web-tehnologija).
URL (adresa web-stranice) putem kojeg se moe pristupiti ovoj stranici je:
http://www.umuc.edu/virtualteaching/background.html. Ova web-stranica ima dva
modula. Module 1 daje informacije o izboru i koritenju raznih web-medija, kao to su
pisani materijali, audio i videozapisi, slike, animirana grafika, male aplikacije i skripte,
ijim se koritenjem mogu razviti razliite strategije uenja. Cilj ovog modula jeste
pomo u kreiranju i koritenju razliitih medija na nain koji e odgovarati studentima
odreenog fakulteta. Module 2 daje informacije o stvarnim i uspjenim praksama koje
su odreeni fakulteti imali u organiziranju on-line kurseva. Posebna panja usmjerena je
na naine kojima se ohrabruje kreativnost studenata kao kljuni utjecaj na njihove
stilove uenja. Module 2 takoer nudi posebne strategije za koritenje tehnologija u
izradi istraivakih radova, u projektima na kojima rade male grupe, diskusijama i
drugim aktivnostima koje jaaju interakciju studenata.
77
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

Ve sam postavio pitanje da li bi Sokrat drao govor u virtuelnom

prostoru. Izbjegao sam davanje odgovora na ovu dilemu. Da bismo poeli
razmiljati o tome, moramo se zapitati i vidjeti ko je druga osoba prisutna u
virtuelnom prostoru i da li bi ona mogla biti student. Postoji sve vei broj
studija koje pokuavaju definirati pojam virtuelnog prostora kao posebnog
drutvenog i kulturnog okruenja. Kakva je razlika izmeu etosa i
virtuelnog prostora i da li etos ima prednost u uenju? Ove studije bave se
pitanjima identiteta, line i meusobne komunikacije u kontekstu
pretraivanja interneta. ta se deava s ljudskom domiljatou u virtuelnoj
realnosti? Da li se ona usavrava ili nazaduje? Kako ovaj svijet koji
nazivamo virtuelnom realnou podrava stjecanje korisnog znanja ili on u
tome ustvari ne uspijeva?
Razlika izmeu obuavanja i uenja sasvim je poznata. Sposobnost
da nekoga obuimo da neto radi ne ini ljudsku vrstu sutinski razliitom
od ivotinjske. Kada uimo nekoga da neto naui, onda nas takvo to ini
sutinski razliitim od ivotinja. Uenje podrazumijeva razvoj i jaanje
ljudskog uma. Pitanje je u kom e smjeru ii uenje na daljinu putem
interneta. U smjeru obuavanja ili uenja? Neka istraivanja ukazuju da
studenti koji esto koriste kompjutere imaju loije rezultate na fakultetima u
odnosu na studente koji ih manje koriste. Meutim, ovakvi rezultati nee
sprijeiti obrazovne institucije da primjenjuju web-tehnologije kojima e
ponuditi obrazovanje veem broju studenata. Pa ipak, s druge strane,
obrazovne institucije moraju zahtijevati od nastavnog kadra da s oprezom
pristupa ovoj vrsti nastave. Izmeu ostalog i zato kako ne bi ako ni zbog
ega drugog napustili svog prijatelja Sokrata.

Objanjenja pojmova
Asinhrono: Ono to se deava u razliito vrijeme. Naprimjer, za
elektronske oglasne ploe kae se da su asinhroni oblici komu-
nikacije jer se poruke obino prezentiraju (kae) u jedno vrijeme, a
itaju kasnije.
Chat: On-line komunikacija koja se odvija sinhronizirano, odnosno
u stvarnom vremenu. Obino se chat (razgovor) konverzacija vri
unoenjem (ukucavanjem) teksta, a nekada i putem audio i
videozapisa.
Uenje na daljinu: Svaki oblik uenja koji ne implicira tradi-
cionalno okruenje u uionici koja podrazumijeva istovremeno
prisustvo studenta i profesora na istom mjestu. Primjeri uenja na
daljinu ukljuuju dopisne kurseve, videokonferencije i on-line
nastavu.

78
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

Download: Preuzimanje (skidanje) fajla s udaljenog kompjutera i

njegovo pohranjivanje u vlastiti kompjuter.
Elektronska oglasna ploa: Softverski program koji omoguava da
prezentirate (zakaite) poruke na internetu (kao to biste iglicom
zakaili poruku na obinu oglasnu plou) te nudi mogunost
drugima da odgovore na vau poruku tako to e istim principom
dostaviti svoj odgovor; takoer, poznata je i kao forum za diskusiju,
forum, mjesto za sastanke ili mjesto za lanane diskusije, odnosno
diskusije u kojima se prati prva zakaena poruka, tzv. nit.
PDF: Akronim za Portable Document Format, odnosno prijenosni
format dokumenta, tj. elektronski format dokumenta dizajniran za
itanje na razliitim operativnim sistemima. PDF dokument moe se
kreirati uz pomo softvera Adobe Acrobat, dok se besplatno moe
itati uz pomo softvera Adobe Acrobat Reader.
Sinhronizirano: Ono to se deava istovremeno. Naprimjer,
sinhronizirana on-line diskusija u kojoj korisnici neposredno
komuniciraju. Primjeri sinhronizirane komunikacije ukljuuju on-
-line chat i telefonske pozive preko interneta.
Virtuelna uionica: Svaki virtuelni prostor u kojem se studenti i
profesori sastaju na osnovi kompjuterskih konekcija, a radi
aktivnosti na odreenom nastavnom programu.
Web Browser: Web-pretraiva softverski je program koji
omoguava interaktivno itanje materijala koji se nalazi na internetu.
Dva najpopularnija web-pretraivaa su Netscape Communicator i
Internet Explorer. Firefox novi je besplatni i bri web-pretraiva.
Webmaster: Osoba koja radi na upravljanju i odravanju web-
servera, a to je obino kompjuterski programer.
On-line tabla: On-line ekvivalent za kolsku tablu, pri emu je
jedan ili vie korisnika mogu koristiti za pisanje ili crtanje.

(Preuzeto iz: Susan Ko i Steve Rossen: Teaching Online: A

Practical Guide.)

79
Prilozi za pedagoko-andragoku praksu na univerzitetu

On-line izvori

1. Distance Learning Clearinghouse:

http://www.uwex.edu/disted/definition.html
(Daje definicije uenja na daljinu i linkove za ostale internet
materijale o uenju na daljinu.)

2. Virtual Resource Site for Teaching with Technology:

http://www.umuc.edu/virtualteaching/
(Stranica koja nudi konkretne studije i primjere koritenja web-
-medija primjenom razliitih predavakih pristupa i stilova uenja.)27

Literatura

1. Donald E. Hanna, Michelle Glowacki-Dudka i Simone Conceieio-

Runlee: 147 Practical Tips for Teaching Online Groups: Essentials of
Web-Based Education.
2. William Horton: Designing Web-Based Training.
3. Susan Ko i Steve Rossen: Teaching Online: A Practical Guide.
4. Jason Cole: Using Moodle: Teaching with the Popular Open Source
Course Management System.

27
Uz ove, postoje i drugi, razliiti on-line izvori za predavae. Lino preporuujem
upotrebu pretraivaa Google na nain ukucavanja kljunih rijei ili pitanja koja
zanimaju korisnika.
80