1.

Nabroj najmanje 4 etioloska faktora u nastanku neuroloskih bolesti:

nasljedne bolesti, degenerativne bolesti, vaskularni poremecaj, tumori, traume

2. Simptomi i znaci neuroloskog oboljenja

a) simptome dozivljava i opisuje pacijent, a znaci se otkrivaju neuroloskim
pregledom

3. Uloga likvora
a) cerebrospinalni likvor ispunjava komoreni sistem mozga i subarahnoidealn
prostor mozga i kicmene mozdine
b) osnovna uloga likvora je mehanicka i transportna

4. EEG predstavlja :
b) EEG- predstavlja fizioloski monitoring cerebralne kortikalne funkcije.

d)EEG- najcesci valovi su alfa, beta te delta valovi koji se smatraju patoloskim
ako se nau kod odrasle budne osobe.

5. Prednosti CT mozga

a) mali broj kontra indikacija

b) siroka mogucnost upotrebe

e) velika senzitivnost u detaksiji akutne hemoragije i kostanih tumora

6. Angiografija

c) nakon angiografije se vrsi kompresija ubodnog mjesta zbog prevencije lokalnog

hematoma

7. Simptomi ostecenja perifernog n. nisu

a) patoloski refleks

c) fenomen pareze

8.O duzetost sva 4 ekstremiteta

-Kvadriplegija

9. Kako se dijeli senzibilitet i gdje se nalazi primarna senzitivna kora

- dijeli se na povrsni ( dodir, bol, temp.) i na duboki ( vibracija); u parijentalnom

reznju

10. oslabljen senzibilitet za bol se zove

b) hipoalgezija

11. Ishemijski M.U ( valjda mozdani udar) ......

12. Miastenia gravis.....

1. Nabrojati najmanje 5 simptoma oboljenja nervnog sistema?

- glavobolje, poremecaj pamcenja i misljenja, promjena sranja svijesti, promjene vida( ostrina,
dvoslike), gubitak ravnoteze,promjene u govoru, nespretnot ili slabost udova.

2. U kojem dijelu anamneze bolesnik ''prica''?

a) o svojim aktuelnim tegobama ANAMNESIS MORBI.

b) o svojim ranijim bolestima ANAMNESIS VITAE.
3. Znakovi mogu biti:

Negativni- prodazumijevaju smanjenje ili gubitak funkcije dj. Tijela.

Pozitivni- podrzazumijevaju pocevanje odredene funkcionalne dijetalnosti.

4.Zaokruzi tacne odgovore

b) Analiza cesebrospinalnog likvora je vazna u diferencijalnoj dijagnozi infekrivnih oboljenja

CNS, u dijagnozi subarahnoidalne hemoragije i demijelinizirajucih bolesti.
c) Kontraindikacije za punkciju su infekcija koze lumbosabralne regije i ekspanzivni proces
straznje lobanjske jame.

5.Klinicka primjena elektroencefalografije:

Mozdana smrt.
Epilepsija.
Encefalitis.

6.Magnetna rezonanca?

Magnetnom rezonancom se omogucava bolji pristup anatomskih struktura i patoloskih

lezija.

7. Simptomi ostecenja perifernog neurona su:

b) oslabljeni misicno tetivni refleksi.

c) hipotonija.

8. Nabrojati najmanje 4 etioloska faktora u nastanku bolesti nervnog sistema?

- mehanicke povrede, infekrivna oboljenja,metabolicki i endokrini poremecaji, alergijska

oboljenja, tumori, nasljedni poremecaji, intoksikacija.

9. Sta su simpomi i znaci neuroloskog oboljenja?

a) Simptome dozivljava pacijent, a znaci se otkrivaju neuroloskim pregledom.

10. Uloga likvora.

a) Cereborspinalni likvor ispunjava komorni sistem mozga i subarahoidalni prostor mozda i

kic. mozdine.
b) Osnovne uloge likvora su mehanicka i transportna.

11. Oduzetost sva 4 ekstremiteta.

d) KVADRIPLEGIJA

12. Kako se dijeli senzibilitet i gdje se nalazi primarno senzitivna kora?

Dijeli se na: povrsni( dodir, bol, temperatura) i duboki( vibracija ).
Primarna senzitivna kora se nalazi u PARIJENTALNOM REZNJU.

13. Oslabljen senzibilitet za bol naziva se:

b) HIPOALGEZIJA.

14. EEG predstavlja:

b) Elektroencefalografije prestavlja fizioloski monitoring cerebralne kortikalne funkcije.
d)Najcesci oblici valova na EEG su: alfa, beta , teta i delta valovi koji se smatraju patoloskim
ako se nadu kod odrasle budne osobe.

15. Prednosti CT mozga su:

a) mali broj kontraindikacija.
b) siroka mougcnost upotrebe.
e) velika senzitivnost u detekciji i akutne hemoragije i kostanih trauma.

16.Angiografija (zaokruzi tacan odgovore)

b) Anografija je metoda prikaza krvnih sudova pomocu kontrasnog sredstva.
c) Nakon angrografije se vrsi kompresija ubodnog mjesta zbog povecanja lokalnog hemafona.

17. Simptomi ostecenja perifernog motornog neurona NISU:

a) pataloski refleksni
c) fenomen '' pareza ''

18.Slabost jedne srane tijela

HEMPAREZA

19. Koji je treci senzitivni neuron i kako se dijeli duboki senzibilitet?

TALAMOCORTIKALNI ide iz talamusa do senzitivne kore.

20. Ugasen osjet temperatuje naziva se:

TERMANESTEZIJA.

1.Nabrojte najmanje 4 etioloska faktora u nastanku bolesti ner.sistema

mehanike povrede,infektivna oboljenja,alergijska oboljenja ,metaboliki i endokrini
poremeaji,tumori,nasljedni poremeaji,intoksikacije,

2.ta su simptomi i znaci neurolokog oboljenja ?

a)simptome doivljava i opisuje pacijent,a znaci se otkrivaju neurolokim pregledom.

3.Zaokrui tane odgovore:

a)cerebrospinalni likvor ispunjava komorni sistem mozga i subarahnoidalni prostor mozga i
kimene mozdine.
b)Osnovne uloge likvora su mehanika i transportna

4.Zaokrui tane odgovore :

a)Elektroencefalografija je invazivna metoda snimanja mozga
b) Elektroencefalografija predstavlja fizioloki monitoring cerebralne kortikalne funkcije
d)Najei oblici valova EEG su :alfa valovi,beta,teta valovi,te delta valovi koji se smatraju
patolokim ako se nau kod odrasle budne osobe.

5.Klinika primjena elektroencefalografije (zaokrui tane odg.)

a)modana smrt b)epilepsija d)encefalitis

6.Magnetna rezonanca(zaokrui tane odg.)

c)Magnetnom rezonancom se omoguava bolji prikaz anatomskih struktura i patolokih lezija

7.Simptomi oteenja perifernog motornog neurona (zaokrui tane odg.)

a)pojava patolokih refleksa-NISU
b)oslabljeni miino tetivni refleksi
c)hipotonija
d)fenomenperoreza-NISU
e)hipotrofija i fascikulacije

8.Slabost jedne strane tijela naziva se (zaokrui tane odg.)

b)hemipareza c)hemiplegija

9.Koji je trei senizitivni neuron i kako se dijeli duboki senzibilitet :

TALANOCORTIKALNI ide iz talamusa senz.kore
Poloaj,pokret i vibrscioni senz.,ali i dodir,pritisak i bol ako dolazi iz dubljih tkiva

10.Ugaen osjet tempreature naziva se:

d)Termanestija

11.Multipla skleroza
12.Migrena

1.Nabrojati mozdane renjeve: eoni, tjemeni, zatiljni i sljeponi

2. Parasimpaticki nervni sistem dovodi do:a)inhibicije luenja pljuvake, b) sirenja zjenice
c) usporenje srcanog rada d) kontrakcije mokracne besike
3. Nabrojati dijelove anamneze!
4. Znakovi adaptacije ili kompenzacije podrazumijevaju: a)nadoknadu gubitka funkcije
drugom funkcijom b) psiholoske reakcije koje subjektu omogucavaju da zanemare postojeci
neuroloski deficit c)psiholoske reakcije kojima se nastoji neuroloski deficit prihvatiti i iz
njega izvuci odgovarajucu materijalnu korist (sticanje invalidnine ili penzije)
5.Karakteristike likvora a) uniformni hemoragican likvor u 3 eprivete kod SAH-e b) normalan
broj celija kod bakterijskog meningitisa c) ekstremno povecan broj celija kod multiple
skleroze d) poviseni proteini uz normalan broj celija kod akutnog poliradikuloneuritisa
6. Zaokruzi tacne odg a) elektroencefalografija je invazivna metoda snimanja mozga b)
elektroencefalografija se koristi u dijagnostikovanju mozdane smrti i encefalitisa c)
najcesci oblici valova na EEG su alfa i beta valovi d) elektroencefalografija se radi samo za
vrijeme spavanja
8. Simptomi otecenog perofernog motornog neurona NISU a)patoloski refleksi b)fenomen
pareze c) d)
9. Slabost nogu naziva se a)hemoporeza b)paraplegija c) d) parapareza
10 Koji je treci senzitivni neuron i kako se dijeli duboki senzibilitet? Talamocertikalni, dijeli
se na svjesni i nesvjesni
11. Oslabljen senzibiltet za bol naziva se a)hiperalgezija b)analgezija c) hopialgezija
d)hiperalgezija
12 Ishemijski mozdani udar definise se kao zarisni ili globalni poremecaj mozdane funkcije
koji nastaje naglo, a posljedica je poremecaja mozdane cirkulacije u kome protok krvi nije
dovoljan da zadovolji metabolicke potreba nervnih celija za kiseonik i glukozu.
1.ta ini periferni nervni system ? 31 par modanih ili spinalnih I 12 pari kranijalnih nerava.

2. Simpaticki nervni sistem ne dovodi do a)kontrakcije mokracne besike b)inhibicije

lucenja pljuvacke c)usporenje srcanog rada d) sirenje bronhija
3. Ukoliko doe do otecenja mozdane kore i pojave epileptickih (npr jacksonovih) napada,
mozemo smatrati a) negativnim znakom ili znakom deficita b) znakom koji govori da ce
mozdana funkcija bez adekvatne terapije biti definitivno izgubljena c)nadrazajnim ili
pozitivnim znakom
4. Zaokruzi tacan odg. a) kod sumnje na povien intakranijalni pritisak ili edem papile ocnog
zivca lumbalna punkcija je obavezna i treba je uciniti cim prije b)analiza cerebrospinalnog
likvora je vazna u diferencijalnoj dijagnozi infektivnih oboljenja CNSa u dijagnozi
subarhanoidealne hemoragije i demijilinizirajucih bolesti c)kontrakcije za punkciju su
infekcije koze lumbosakralne regije i ekspazivni procesi straznje lobanjske jame
5. Klinicka primjena EEG (zaokruzi)a)multiplaskleroza b)epilepsija c) polineuropatija d)
encefalitis
6. Magnetna rezonanca (zaokruzi) a )Magnetnom rezonancom se omogucava bolji pristup
anatomskih struktura i patoloskih lezija. b)
7. CT angiografija (zaokruzi) a)CT angiografija omogucava trodimenzijalnu vizuelizaciju
krvnih sudova vrata i glave b)CT angiografija ima veliku preciznost u detekciji
aneurizmi, odreivanja stepena ili okluzije velikih arterija c) CT angiografija je odlicna
zamjena za CT
8.Simptomi otecenog perifernog motornog neurona (zaokruzi) a)pojava patoloskih refleksa
b) oslabljen misicno tetivni refleksi c) fenomen peroreza d)hipotonija i fascikulacija
9 Oduzetost jedne strane tijela a) dipareza b)hemipareza c) hemiplegija d) kvartipareza
10 Koji je treci senzitivni neuron i kako se dijeli? Talamocertikalni, dijeli se na svjesni i
nesvjesni
11 Ugasen osjet dodira a)hipestezija b) anestezija c) analgezija
12 Koji senzibilitet je otecen, koji ouvan kod siringomijlije) Ostecen je duboki, ocuvan
povrsinski senzibili
1)TONUS je napetost miia, odrava je motorni ekstrapiramidni sustav preko gama-
motoneurona
i miinih vretena (receptor poput rascvjetale granice).
U patolokim stanjima normotoniju zamjenjuju:
HIPERTONIJA (Povien tonus- javlja se kod lezije centralnog motoneurona)
Rigidnost-miina ukoenost cijelog tijela ili dijela tijela(povieni tonus agonista i
antagonista)
HIPOTONIJA (snien tonus- kod lezije perifernog).
2)PAREZA-djelomina kljenut ivaca s motorikom slabou pripadajuih miia
MONORAREZA-motorika slabost jednog ekstremiteta
HEMIPAREZA-mot.slabost jedne polovice tijela
TRIPAREZA-mot.slabost triju ekstremiteta
KVADRIPAREZA-mot.slabost etri ekstremiteta
DIPAREZA-mot.slabost gornjh ekstremiteta
PARAPAREZA-mot.slabost donjih ekstremiteta

PARALIZA(PLEGIJA)-potpuna nemogunost izvoenja motorikih radnji

MONOPLEGIJA-oduzetost jednog ekstremiteta
HEMIPLEGIJA-oduzetost jedne strane tijela(lijeve ili desne)
TRIPLEGIJA-oduzetost triju ekstremiteta
KVADRIPAREZA(TETRAPLEGIJA)-oduzetost sva etri ekstremiteta
PARAPLEGIJA-oduzetost donjih ekstremiteta praena sa smetnjama defekacije i
mokranja

3)POREMEAJ KOORDINACJE Zbog oteenja malog mozga mogu nastati razliite

vrste neusklaenosti
- DISMETRIJA- Ljudi ne mogu kontrolirati tanost pokreta tijela, npr. u
nastojanju da dosegne neki predmet, osoba sa dismetrijom e dosegnuti iza predmeta.
-ATAKSIJA- Ljudi ne mogu kontrolirati stanje svojih ruku i nogu ili
njihov poloaj, pa teturaju i rukama rade iroke cik-cak pokrete.
- DIZARTRIJA-Slaba usklaenost govornih miia je oznaena nejasnim
govorom i nekontroliranim mijenjanjem glasnoe. ovjek sa disartrijom moe pojaati i
pokretanje miia oko ustiju.

4)PATOLOKE KRETNJE:
A)HIPOKINEZE- PARKINSONIZAM-neznatna ili odsutna mimika
B)HIREKINEZA-TREMOR (DRHTANJE)-nevoljne kretnje pokretnih dijelova tijela u
budnom stanju((AKCIJSKI-u miinoj aktivnosti;AKINETSKI-u mirovanju)
-TIKOVI-brzi nevoljni trzaji miia
-GREVI-napadaji bolnih miinih kontrakcija (KLONIKI-smjene
kontrakcija i relaksacija; TONIKI-produena miina kontrakcija)
-HOREJA-brze kretnje udova i glave nalik na ples
-ATETOZA-spore crvolike kretnje distalnih dijelova udova lica jezika
-BLIZAM-iznenadna brza i nesvjesna kretnja udova
-TORZIJSKA DISTONIJA-spori pokreti bolesnika kao da se okree oko
uzdune osi

5)MIINI REFLEKSI- Miini, duboki ili proprioceptivni refleksi su oni refleksi kod
kojih su i receptor i efektor u miiu (receptor je miino vreteno, a efektor ekstrafuzalna
vlakna miia). Dra je istezanje miia, a odgovor je njegova kontrakcija, odnosno skraenje
na poetnu duinu. U ovoj grupi refleksa najee se izvode: refleks bicepsa, tricepsa i
brahioradijalisa na ruci, patelarni i Ahilov refleks na nozi, i refleks masetera na glavi.

6)POVRINSKI REFLEKSI Povrni ili eksteroceptivni refleksi su oni u kojima je receptor

na povrini (koa ili sluznica), a efektor u miiu. U ovoj grupi refleksa se najee izvode:
trbuni koni refleksi, plantarni koni refleks i korneo- konjuktivali refleks.Procjena
povrinskih refleksa se izvodi povlaenjem tupog predmeta (ibica, tupa igla, nokat...) po
odreenim povrinama tijela..
7)ISPADI SENZIBILITETA (senzibilitet je svjesno prepoznavanje draenja perifernih
zavreteka ivaca ili receptora i impulsa.)
POVRINSKI-1)DODIR-(ANESTEZIJA-neosjetnost na dodir;HEMIANESTEZIJA-s
jedne strane tijela;HIPOSTEZIJA-smanjenje dodirnog osjeta;HIPERSTEZIJA-
preosjetljivost na dodir
-2)BOL-(ANALGEZIJA-neosjetljivost na bol;HEMIANALGEZIJA-
neosjetljivost na jednoj strani tijela;HIPOALGEZIJA-smanjema
osjetljivost;HIPERALGEZIJA-preosjetljivost)
-3)TEMPERATURA-TOPLO/HLADNO-(TERMOANESTEZIJA-
neosjetljivost na toplinske podraaje;TERMOHIPOSTEZIJA-smanjena
osjetljivost;TERMOHIPERSTEZIJA-preosjetljivost)

DUBOKI- PROPRIOCEPTIVNI: KONESTEZIJA(osjet

kretanja)PALEOESTEZIJA(osjet vibracije)-POSTURALNI(osjet poloaja)

8)KLINIKI SINDROMI ISPADA SENZIBILITETA:

Oteenje perifernih ivaca
Oteenje spinalnih korjena ivaca
Sindrom zadnjih snopova
Siringoimijelina disocijacija senzibiliteta
Potpuni presjek lene modine
Hemisenzitivni sindrom

9)POREMEAJ HODA: PAJI-GEGAJUI-kod pareze zdjelinih i natkoljeninih

miia
PIJETLOV HOD visoko podizanje nogu od podloge kod pareze miia stopoala,
HOD KAO DA KOSI-kod centralne hemiplegije
ZANOENJE PRI HODU-kod cerebralnih oteenja,
HOD ISPREKIDAN SUVINIM POKRETIMA TRZAJIMA TE
POSKAKIVANJEM karakteristika je koreje
HOD BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU-tijelo je
ukoeno nagnuto prema naprijed sitni koraci.

10) POREAJ FONACIJE I ARTIKULACIJE

DIZARTRIJA poremeaj artikulacije,smatnja stvaranja glasa
DIZFONIJA-poremeaj fonacije je promjena u volumenu i kvaliteti glasa

11)AFAZIJA-je steeni potpuni gubitak govora, govornog izraavanja i/ili razumijevanja,

uzrokovan oteenjem u kortikalnim centrima u sredinjem ivanom sustavu. Nepotpuni
gubitak naziva se disfazija
a) Brokina afazija - Lezije smjetene su u donjem frontalnom girusu. Ovaj tip afazije se
karakterizira nefluentnom, oskudnom produkcijom govora, sa loom artikulacijom, u vidu
kratkih reenica koje sadre tek nekoliko rijei. Obino se ne koriste gramatiki nastavci u
rijei, glagoli i pridjevi, a upotreba imenica ostaje relativno dobro ouvana.
b) Vernikeova afazija-senzorika afazija.Ovaj sindrom se karakterie lakom produkcijom
govora, pa spada u grupu fluentnih afazija sa normalnom ili ponekad povienom produkcijom
govora. Lezija u dominantnom temporalnom lobusu (zadnje gornji dio lijevog temporalnog
rijenja).
c)Globalna afazija- totalna afazija. Predstavlja najteu formu poremeaja a, najee nastaje
zbog lezije velikog podruja lijeve hemisfere. Svi aspekti govora su oteeni, pa je. obino,
mogue izgovaranje samo nekoliko rijei ili neologizania. Dakle spontani govor je
nefluentan. postoj i veoma loe razumijevanje sagovornika, loe ili potpuna nemogunost
ponavljanja, nemogunost imenovanja, nemogunost itanja i pisanja.
12)AGNOZIJE- nesposobnost prepoznavanja i shvatanja vizuelnih, taktilnih i slunih
sadraja koji su prethodno bili poznati.Nastaje kao posledica disfunkcije sekundarnih
senzornih podruja u mozgu (okcipitalni i parijetalni reanj).
1) Vizuelne agnozije-Osoba nije u stanju prepoznati vizuelno prezentirani materijal, iako ima
ouvan vid, nema jezikih poremeaja, nema poremeaja pamenja . Obino nastaje kao
posljedica modanog udara u podruju ACP

Podjela prema vrsti vizuelnog stimulansa

Simultana agnozija - nemogunost istovremenog opaanja dva vizuelna stimulusa.
Prozopagnozija - osoba ne prepoznaje od ranije dobro poznate likove, a nekada ak ni
sopstveno lice u ogledalu
Agnozija okoline - nemogunost prepoznavanja okoline i dobro poznatih
Aperceptivna vizuelna agnozija - neprepoznavanje vizuelno pokazanih predmeta i slika ili
predmeta koje imenuje ispitiva.
Asocijativna vizuelna agnozija - nemogunost imenovanja, opisivanja i pokazivanja naina
upotrebe vizuelno pokazanih predmeta.
Agnozija boja - nemogunost identifikovanja vrste boje i njene nijanse.
Anomija boja - nemogunost imenovanja boja i pokazivanja imenovane boje.
Centralna ahromatopsija - bolesnik se ali da mu boje izgledaju isprane, promijenjene, sive
2)Auditivne agnozije - oteenje sposobnosti prepoznavanja zvunih stimulusa uz ouvan
sluh
3)Taktilna agnozija - nemogunost prepoznavanja predmeta taktilnim putem
Astereognozija - nemogunost identifikovanja teine, veliine i oblika predmeta.

13) APRAKSIJE
Apraksija je poremeaj steenih (nauenih) pokreta koji nisu uzrokovani slabou,
akinezijom, abnormalnim tonusom ili posturalnim poremeajima, niti poremeajima
pokreta kao to su tremor ili horea, gubitkom senzibiliteta, intelektualnom
deterioracijom, loim shvaanjem ili nekooperativnou.
Testovi:Mahni rukom u znak pozdrava ,Pokai kako se stopira, Vojniki pozdrav (salutiranje)
,Pozivanje doi ovamo",Upotreba elja ,Upotreba ekia ;presavij list papira, stavi ga u
kovertu, zalijepi marku; Uhvati lijevom rukom desno uho
Ideomotorna apraksija-nespretno izveden gest sa pojedinanim pokretima koji su pogreno
plasirani u prostornom ili vremenskom smislu - pacijent ne moe da izvede jednostavne
gestove na nalog (vojniki pozdrav, mahanje za pozdrav) ali ih izvodi automatski.
Ideaciona apraksija
Ova apraksija podrazumijeva poremeaj u prizivanju opte sheme pokreta nastao zbog
gubitka samih motornih pokreta (prvo zalijepi kovertu a potom presavije pismo i stavi ga
pored koverte)
Konstrukciona apraksija
Nesposobnost spajanja razliitih dijelova u prostomu cjelinu, i javlja se kod oteenja desnog
parijetalnog rijenja. U zavisnosti od stepena onesposobljenosti, ovi pacijenti ne mogu
napraviti traenu figuru prema datom uzorku (npr. kuu od kockica)

14)AMIOTROFINA LATERLNA SKLEROZA(ALS) -pripada grupi neurolokih

bolesti, a zahvaa gornje i donje motorne neurone. Jedna je od najeih bolesti motorike, a
moe se javiti pojedinano ili kao nasljedna obiteljska bolest . Za 20% nasljeenih ALS-a
dokazana je mutacija gena za citosol, bakar/cink superoksid dismutazu.U poetku ljudi mogu
primijetiti slabost u miiima, trzanje ili grenje, a potom bolest progresivno onesposobljava
hod, govor, gutanje i na kraju disanje. Mnogi provedu posljednje dane ivota u potpunosti
paralizirani, dok im mozak i dalje funkcionira. Klinika slika okarakterizirana je progresivnim
gubitkom miine mase i snage, fascikulacijama, spasticitetom, hiperrefleksijom i
ekstenzornim plantarnim odgovorom (pozitivan znak Babinski refleksa), kao i razvojem
dizartrije i disfagije. Bolest ima brz progresivan tijek, a jedini preporueni lijek od strane
FDA-a je riluzol. Iako tretman riluzolom moe produljiti ivot pacijenta, njegovi uinci su
skromni.

15)TABES DORZALIS I FUNKCIJSKE MIJELOZE-Kod oteenja zadnjih funikula

kimene modine (npr. tabes dorsalis, funikularna mijeloza i dr.) prisutan je ispad senzibiliteta
za lagani dodir, , duboki poloajni i vibracijski senzibilitet, dok je ouvan senzibilitet za grub
dodir, bol i temperaturu.

16)HEPATOLENTRIKULARNA DEGENERACIJA-WILSONOVA BOLEST-nasljedni

je poremeaj metabolizma bakra u kojemu nastupa oteenje jetre(razvojem ciroze), i
sredinjega ivanoga sustava(neuroloki znakovi koji nalikuju na Parkinsonovu bolest, te
psihiki poremeaji s promjenama ponaanja ) zbog odlaganja prekomjerne koliine bakra u
parenhimne stanice. Lijeenje se provodi pomou kelirajuih sredstava, koji veu bakar.

17) SYRINGOMYELIA
Kad cista ini unutar kimene modine. Tijekom vremena, to cista raste i, na kraju, unitava
sredite lene modine. Simptomi ovog stanja ukljuuju bol i slabost u leima, znojenje
problema, i na nesposobnost da se osjeaju krajnosti vrue ili hladno, meu ostalima. U veini
sluajeva, to je posljedica malformacije mozga koja je prisutna pri roenju. Meutim, to
takoer moe nastati kao posljedica meningitisa ili tumora. U bolesnika sa simptomima,
najei nain lijeenja je kirurki zahvat.

18)PARKINSONOV SINDROM(KLINIKA SLIKA I LIJEANJE)- Parkinsonova

bolest nastupa kada modane stanice koje proizvode dopamin ponu odumirati.
Klinika slika-Bolest se polagano razvija i moe proi nekoliko mjeseci, pa i godina prije
nego bolesnik ustanovi da ima tegoba.Tri su glavna simptoma Parkinsonove bolesti: Tremor
(drhtanje) Rigor (ukoenost miia ruku, nogu i vrata) Bradikinezija (usporenje pokreta)Osim
navedena 3 simptoma, javlja se i posturalna nestabilnost (slaba ravnotea). esto je prisutna
depresija, demencija, smetnje sna, mokrenja i stolice . Javljaju se promjene u rukopisu
(mikrografija veliina slova se smanjuje tijekom pisanja) i govoru (usporeno zapoinjanje,
tiho, monotono, nerazumljivo prianje). Osim toga esto se javljaju i pretjerano znojenje te
seboreja koe i vlasita.Brzina napredovanja same bolesti razlikuje se od bolesnika do
bolesnika. Vano je na vrijeme otkriti bolest te je uinkovito lijeiti.
Lijeenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. Vana
je rana dijagnoza bolesti, uzimanje specifinih lijekova, nain prehrane, tjelovjeba. Najei
lijekovi: levodopa, apomorfin, bromkriptin, ropinirol, selegilin.

19)HIPERKINETSKI SINDROM- (ADHD)

Nestabilnost psihomotorike, poremeaj panje udruen sa motornom hiperaktivnou.

ADHA sindrom je dijagnoza koja podrazumeva tano odreeno ponaanje koje nastaje pre
sedme godine ivota i koje traje najmanje est mjeseci u kontinuitetu.
Kliniku sliku ine oskudna panja, impulzivnost, nestabilnost u motornom ponaanju i slab
uspjeh u uenju.
20)ISHEMIJSKI OBLIK MODANOG UDARA
Modani udar je naglo nastali neuroloki poremeaj uzrokovan poremeajem cirkulacije u
mozgu to dovodi do nedovoljne opskrbe odreenih dijelova mozga kisikom i hranjivim
tvarima radi ega dolazi do odumiranja ivanih stanica u zahvaenim dijelovima mozga to
se manifestira oteenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Modani udar uzrokovan ugrukom koji zaepi arteriju i onemogui protok krvi kroz nju
(ishemijski modani udar) . Javlja se posljedica stvaranja ugruka u oteenoj arteriji koja
mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadia ugruka koji je nastao na
drugom mjestu (npr. bolesni srani zalisci), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u
modanoj arteriji (embolija).
Klinika slika modanog udara je uvjetovana:
Lokalizacijom udara
Veliinom udara
Individualnih karakteristika vaskularnog sistema i hemodinamskog statusa pacijenta
Modani udar lociran hemisferino
lezija lijeve hemisfere -smetnje govora;slabost desnih ekstremiteta;desnostrana homonimna
hemianopsija;hemisenzitivni sindromi
lezija desne hemisfereunilateralno zanemarivanje i anozognozija;slabost lijevih ekstremiteta;
konfuzno delirantna stanja;hemisenzitivni sindromi
Modani udar lociran u modanom stablu i malom mozgu-ukrteni (alterni
sindromi);dizartrija;
Disfagija;oteenja kranijalnih nerava;vertigo;nistagmus;dihemipareze;tucanje
Dijagnostika ishemijskog modanog udara-Anamneza;Neuroloki nalaz;Laboratorijski
nalazi;CT
UZV krvnih sudova vrata i TCD ;MR ;Angiografija
Terapija ishemijskog modanog udara
Kontrola faktora rizika i promjena stila ivota - primarna prevencija
Modani udar je urgentno stanje
Jedinica za lijeenje modanog udara
Ope terapijske mjere
Specifina terapija- tromboliza
Spreavanje razvoja komplikacija udara i njihovo lijeenje
Rani rehabilitacioni tretman
Rani logopedski tretman
Sekundarna prevencija

21)INTRACEREBRALNA HEMORAGIJA-ICH- krvarenje unutar modanog tkiva koje

nije izazvano traumom.Pod intracerebralnom hemoragijom se podrazumijeva izlivanje krvi i
infiltracija modanog tkiva krvlju, to prati razaranje modanog tkiva
Etioloki faktori u nastanku intracerebralnog krvarenja
-Povieni RR- sree se kod skoro 90% pacijenata sa ICH
Aneurizme

Vaskularne malformacije
Angiomi
Antikoagulantna terapija
Fibrinolitika sredstva
Krvarenje iz modanog tumora
Amiloidna angiopatija
Vaskulitisi
Konzumiranje droga
Hemorgijski infarkt
Klinika slika ICH-Karakteristian je nagli poetak i fokalni neuroloki ispadi.
Rast intrakranijalnog tlaka
glavobolja
povraanje
poremeaj stanja svijesti
Razlikuje se po mjestu krvarenja:
Supratentorijalna lokalizacija krvarenja:Slabost ekstremiteta suprotne strane;Smetnje
govora;
Hemianopsija (kod veih hematoma);Prodor krvi u komorni sistem (kod veih hematoma)
Krvarenje u modano stablo i mali mozak:bolesnik je obino komatozan;zjenice oka
poremeaj disanja; Razvija se dihemipareza;vrtoglavica, glavobolja, povraanje;
nemogunost hoda, ataksija;
kompresija na modano stablo zahtijeva hitnu hirurku intervenciju.

Dijagnoza ICH:Anamneze;Klinike slike i neurolokog pregled;CT mozga nativni/sa

kontrastom;NMR;
CT ili MR angiogragija;Konvencionalna angiografija
Terapija ISH:smjetaj u jedinice int. Njege; monitoring vitalnih funkcija;simptomatska i
suprotivna th.;korekcija edema mozga i intrakranialnog tlaka

22) SUBARAHMOIDALNA HEMORAGIJA-SAH

Klinika slika SAH-a:Iznenadno nastala glavobolja ;Munina i povraanje ;Gubitak
svijesti ;Fotofobija ;Zakoen vrat ;Meningealni znaci ;Neuroloki deficit ;povien pritisak
likvora;
uniformno hemoragian likvor u tri epruvete(nalaz pozitivan (do 90%) do tree nedjelje)
Hunt- Hess skala za procjenu pacijenata sa SAH
Gradus 0 - Nerupturirana intrkranijalna aneurizma
Gradus I - Sa glavoboljom Ili bez nje, lako rigidan vrat
Gradus II - Izraenija glavobolja sa pozitivnim menlngealnim znacima, bez piramidnog
deficita, pareza okulogira
Gradus III - Konfuznost, somnolencija, manji piramldni deficit
Gradus IV - Sopor, izraeniji piramidalni deficit, vegetativni poremeaji sa decerebracijom ili
bez nje
Gradus V - Duboka koma, sponatan decerebracija, agonalno stanje
Dijagostika SAH:CT mozga ;Lumbalna punkcija ;Angiografija ;Dopler-sonografija krvnih
sudova vrata i TCD
Terapija SAH: Konzervativna i Kirurka
Komplikacije SAH: recidiv SAH ;razvoj hidrocefalusa ;intraventrikularno i intracerebralno
krvarenje ;vazospazam

23)TUMOR MOZGA (KL.SL. I LIJEENJE)

Tumor mozga je svaka novotvorevina u lobanjskoj duplji koja se razvija na nervnom tkivu
i krvnim sudovima mozga, meningama, intrakranijalnim dijelovima modanih ivaca,
embrionalnim defektima, hipofizi, epifizi i unutranjoj povrini kranijuma. Tumori imaju
progresivni rastui tok i u svojoj evoluciji razaraju, zamijenjuju ili potiskuju modano tkivo i
ranije ili kasnije dovode do poveanja intrakranijalnog pritiska.
Klinika slika
-Razvoj subakutnog progresivnog fokalnog neurolokog deficita(nastaje zbog kompresije i
edema neurona i okolne bijele mase),ako doe do krvarenja u tumor simptomi nastaju naglo
-Epileptiki napadi(nastaju zbog iritativnog djelovanja tumora na okolno tkivo ili zbog
prekida kortikalnih neuronskih krugova,ee epileptike napade daju kortikalni tumori)
-Znaci povienog intrakranijalnog pritiska, hidrocefalusa ili difuznog irenja tumora:
Glavobolja ( u poetku povremena, a kako bolest napreduje i postaje kontinuirana, moe biti
isprovocirana kaljanjem, kihanjem, ili naprezanjem)
Povraanje ,Ukoen vrat; edem papile onog ivca ;Demencija, Promjena linosti-najei
uzrok su tumori fronatlnih renjeva ;Promjena dranja i hodanja

Sistemski simptomi: gubitak teine, opa slabost, temperatura i sl.

Uglavnom upuuju na metastaze!
Lijeenje ovisno o vrsti tumora: kirukko i onkoloko (radioterapija i kemoterapija)
kortikosteroidi ,simptomatska...
24)SINDROM INTRAKRANIJALNE HIPERTENZIJE-
Intrakranijalni prostor ispunjen je sa tri medija (modano tkivo, likvor, krv u krvnim
sudovima). Sadraj intrakranijalnog prostora je nekompresibilan osim kod djece gdje je
irenje omogueno razmicanjem sutura. Poveanje bilo kojeg od ova tri medija mora da ide
na raun smanjivanja druga dva.
Simptomatologija povienog intrakranijalnog pritiska
- glavobolja esto estoka pri buenju ujutro a tokom dana se smanjuje
- povraanje esto se javlja i kao samostalan simptom
- edem papillae fasciculi nervi optici est simptom gotovo u treine pacijenata a kod
polovine sa modanim tumorom. Uz edem papile se javlja i poremej vida paraliza VI nerva
(abducens) zbog njegovog dugog intrakranijalnog toka i istezanja.
- pogoroanje stanja svijesti( automatizam, konfuzija, somnolencija i delirij,sopor, koma)
Terapija modanog edema
- obezbjeenje respiratornog puta (intubacija ili traheotomija) hiperventilacija pod
poveanim parcijalnim pritiskom O2.
- premjetanje u intenzivnu njegu uz mjerenje intrakranijalnog pritiska
- medikamentozna terapija:
manitol otopina koja se daju intravenski i brzo reduciraju intrakranijalnu hipertenziju.
diuretici furosemid
kortikosteroidi dexamethason najrasprostranjeniji sredstvo za uklanjanje modanog
edema su ali imaju sporije dejstvo od manitola i glicerola pa se najee kombinuju sa njima
barbiturati do kompletne barbituratne kome radi imobilizacije CNS-a kod tekih
kraniocerebralnih povreda uz monitoring intrakranijalnog pritiska je metoda izbora lijeenja
komatoznih stanja
hipotermija smanjuje potrebu za kisikom, hiperalimentacija, derivacija urina itd,
monitoring vitalnih funkcija, su pomone metode
hirurko uklanjanje lezije koja je dovela do poremeaja.
dijagnostika:lezije pomou CT
hirurko uklanjanje lezije koja je dovela do poremeaja.

25)GLAVOBOLJE
Vrste glavobolja:
a)Primarne ili idiopatske glavobolje: simptomi nastaju samostalno, znai nemaju nikakav
uzrok. Preko 90% svih glavobolja koji dovode pacijente ljekaru su primarne. Tu pripadaju
migrena, bolovi napetosti i klaster glavobolja. Ali postoji jo puno drugih vrsta primarne
glavobolje.
b)Sekundarne ili simptomatine glavobolje koja se javljaju kod razliitih oboljenja kao
simptom. Na primjer kod infekcija, nakon povreda glave, kao nuspojava razliitih lijekova ili
drugih supstanci, kod odreenih bolesti krvnih sudova u podruju glave ili vrata, kod
oteenja nerava mozga, glave ili lica, kod povreda ili oteenja kime, kod tumora mozga,
bolesti grla, oiju, uiju,nosa, sinusa, zuba itd.

26)VELIKI EPILEPTIKI NAPAD

Oituje se naglim gubitkom svijesti. Prilikom pada, usljed gubljenja svijesti vrlo esto doe
do povreda glave. Napad se sastoji od dvije faze: klonina i tonina faza. U toninoj, poetnoj
fazi, koja traje dvadesetak do tridesetak sekundi bolesnik ima zgrene polusavijene ruke i
ispruene noge, ne die, i postaje cianotian u licu. Poslije toga prelazi u kloninu fazu, u
kojoj bolesnik ponovo poinje disati, pojavljuje se pjena na ustima koja moe biti i krvava
zbog ugriza na jeziku koji je vrlo est, zatim se javljaju trzaji koji su simetrini i sinhroni. U
ovoj fazi moe doi i do poputanja sfinktera te se bolesnik vrlo esto nekontrolisano
pomokri, a rjee defecira. Ova faza traje nekoliko minuta. Po zavretku napada, bolesnik ima
amneziju za period napada, osjea se iscrpljeno i pospano.
27)MALI EPILEPTIKI NAPAD
Ova vrsta epileptinog napada moe se javiti samostalno ili u kombinaciji sa ostalim oblicima
epileptinih manifestacija. Ova vrsta napada se oituje kao kratkotrajni prekid kontinuiteta
svijesti. Najee djeluje kao da se bolesnik zagledao u jednu taku, a u rjeem broju
sluajeva moe automatski nastaviti zapoetu radnju. Poslije malog napada, bolesnik ne
osjea umor, i nastavlja sa prethodno zapoetom radnjom kao da se nita nije dogodilo. Kao i
kod velikog napada bolesnik se ne sjea vremena kada je imao napad.

28)EPILEPTIKI STATUS GRAND MAL I LIJEENJE

Epileptiki status je "dva ili vie odvojenih napada bez potpunog vraanja svijesti izmeu
istih, ili vie od 30 minuta konstantne epileptike aktivnosti".
LJEENJE
Obezbjediti prohodnost disajnih puteva
Obezbjediti dva venska puta
Poeti transnazalnu oksigenaciju
Redovno pratiti li KG i disanje
Kontrolisati temperaturu
Saznati historiju
Uraditi neuroloka ispitivanja: elsktroliti, urea, kreatinin, glukoza, KKS, koncentracija
lijekova (antiepileptika) i detekcija toksina. ABS.

29)NEURELGIJA N. TRIGENIMUSA
Neuralgija trigeminusa se ubraja meu najjae i najneugodnije boli koje se mogu osjetiti. Bol
poinje iznenada u dijelu ili cijelom podruju koje opskrbljuje trigeminus. Izrazito je jaka,
sijevajua, otra. Traje kratko, nekoliko sekundi i esto se ponavlja u kraim ili duim
razmacima tijekom dana. Moe potrajati nekoliko dana, tjedana ili ak mjeseci, a zatim
prestaje i javi se ponovo za nekoliko mjeseci ili godina. U poetku bol nastaje spontano, a
poslije se moe isprovocirati dodirom lica, vakanjem, pranjem zuba, govorom, smijehom,
brijanjem ili nekim drugim podraajem. Uglavnom je prisutna na jednoj strani lica a
obostrano se javlja vrlo rijetko, u otprilike u 5% sluajeva, ali i tada poinje prvo na jednoj
strani.Javlja se ee u ena i to starijih od 50 godina.
Uzrok neuralgije trigeminusa moe biti poznat kao to je tumor ili malformacija krvnih ila
koji pritiu ivac. Uzroci mogu biti i neke bolesti kao to je multipla skleroza, modana kap,
dijabetes. Infekcije herpes virusom ili zoster virusom u podruju trigeminalnog ivca mogu
nakon povlaenja konih promjena uzrokovati neuralgiju zahvaenog podruja. Takve
neuralgije trigeminusa nazivamo simptomatskim.
Idiopatskom neuralgijom smatramo kada nije tono poznat uzrok. Jedna od teorija jest da
promjene na krvnim ilama koje se nalaze u blizini prolaska ivca, npr. ateroskleroza, pritiu
i oteuju ivac i na taj nain stvaraju osjet boli.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i klinike slike. Potrebno je obaviti pregled usne
upljine i zubi, neuroloki pregled te pretrage kao to su CT i MR mozga.
Terapija neuralgije trigeminusa provodi se lijekovima i drugim metodama koji suzbijaju bol
te uklanjanjem uzroka oteenja i pritiska na ivac.

30)PARESIS N. FACIJALIS(BELLOVA PAREZA)

Bellova paraliza je nenormalnost nervus facijalisa koja dovodi do nagle slabosti ili paralize
miia na jednoj strani lica.Pojavljuje se iznenada. Nekoliko sati prije razvitka slabosti miia
lica, osoba moe imati bol iza uha. Slabost lica koja slijedi moe se nepredvidljivo kretati od
blage do potpune, ali je uvijek na jednoj strani lica. Paralizirana strana postaje izravnata i bez
izraaja, ali osoba esto osjea kao da je zakrenuta ta strana lica. Veina ljudi doivljava
tupost ili teak osjeaj u licu, iako u stvari osjet ostaje normalan. Kada je zahvaena gornja
strana lica, moe biti teko zatvoriti oko na zahvaenoj strani.
Dijagnoza
Bellova paraliza uvijek zahvaa samo jednu stranu lica, slabost je iznenadna i moe zahvatiti i
gornji i donji dio zahvaene strane.
Lijeenje
Bellova paraliza nema posebno lijeenje.
Ako paralizirani miii lica sprjeavaju oko od potpunog zatvaranja, treba oko zatititi od
suenja. U ljudi sa tekom paralizom masaa oslabljenih miia i poticanje (stimuliranje)
nerava moe sprijeiti ukruivanje miia lica. Ako paraliza traje 6-12 mjeseci i vie, hirurg
mora nastojati presaditi zdravi nerv (obino uzet iz jezika) u paralizirani mii.
Prognoza
Kada je paraliza djelomina, vjerojatan je potpuni oporavak unutar 1-2 mjeseca. Ishod za
ljude sa potpunom paralizom je razliit, premda se veina potpuno oporavi.

31)VERTIGIOZNI SINDROM
Vrtoglavica(vertigiozni sindrom) je poremeaj u kojem se bolesniku u glavi ini da se njegova
okolina okree oko njega ili da se i sam vrti zajedno sa okolinom. Javlja se poremeaj
ravnotee,nesiguran hod,munina,povraanje,znojenje,bljedoa ,obostrane smetnje
vida,dvoslike,smetnje gutanja i govora te blai motorni i senzorni ispadi.
Prati je nekoliko fiziolokih uzronika :disfunkcija srednjeg uha ;poremeaj stranje modane
cirkulacije(vertebrobazilarna insuficijencija) ;degenerativne promjene cervikalne kraljenice.

32)BULBULARNA I PSEUDOBULBULARNA PARALIZAPatoloki ispadi funkcija

pojedinih motornih modanih ivaca uslijed oteenja njihovih jezgara u produenoj modini
(bulbusu), teko i neizljeivo oboljenje produene modine;bulbarni sindrom med. skup
simptoma kao izraz pareze ili paralize donje grupe modanih ivaca. Pseudobulbarna paraliza
je rijetke inaica amiotrofike lateralne skleroze koje polako napreduju. Zahvaa miie lica,
eljusti i vrata, praena je miinom slabosti i jakom miinom ukoenosti. Miini trzaji i
atrofija se ne razvijaju, tokom nekoliko godina nesposobnost obino postaje sve veom.

33)LEZIJA PLEKSUS BRAHIJALISA

lezija plexus brachialisa uzrok ovog neuroloki sindrom, perifernog tipa,najee je nastao na
roenju,a u odrasloj dobi trauma je uzrok ove lezije. Specifinost lezije je u injenici da ona
nastaje, a njene posledice traju u periodu intenzivnih projmena u rastu i razvoju. Nemogu se
vriti kretnje u ramenu i laktu (dushene-erbov tip) ili ake(klumpkeov tip)novoroenat tedi
jednu ruku a kasnije ne prebacuje predmete iz jedne u drugu ruku jedini lijek je to prije
poeti fizikalnu terapiju takve djece a u odrasloj dobi ojaavanje muskulature uz pomo
ortoza.

34)RADIKULOPATIJA LUMBO-SAKRALIS
Radikulopatija je oteenje korijena ivca koji izlaze kroz kraljenicu iz kraljenine
modine. Najea je kompresivna radikulopatija koja nastaje ili zbog pritiska
intervertebralnog diska (hrskavino-vezivna ploica izmeu kraljeaka) ili zbog pritiska
kotanih struktura na ivac. Najei simptom su bolovi na mjestu pritiska sa irenjem u
inervacijsko podruje korjena ivca (najee uzdu ruke ili noge). Dijagnosticira se
neurolokim pregledom, snimanjem perifernih miia i uivaca (elektromioneurografija ?
EMNG) i snimka kraljenice. Lijeenje ovisi o uzroku radikulopatije i o nalazima uinjenih
pretraga, a moe biti konzervativno, fizikalnom terapijom ili operativno.

35)MULTIPLA SKLEROZA
Multipla skleroza je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno
napada bijelu masu sredinjeg ivanog sustava. Multipla skleroza pogaa dugake
produetke stanica neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omotaa upalno reagiraju
i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajuom boleu
izazvanom imunolokim promjenama nepoznate etiologije.Kad je odreeni dio mijelinskog
omotaa upaljen i oteen, prenoenje impulsa kroz neurone je poremeeno, usporeno ili
isprekidano, zbog ega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakanjenjem, grekama ili ih
uope nema (izostaju).
Klinika slika: Tok bolesti je razliit, a odreuje i formu MS. Najea je relapsno-
remitentna forma koja se karakterie epizodama pogoranja i poboljanja uz zaostajanje
Izvjesnih sekvela (taloenje simptoma), a koja nerijetko prelazi u sekundarno-progresivnu
formu.
Lijeenje: U akutnoj fazi bolesti primjenjuje se pulsna kortikosteroidna terapija. U
preventivnom lijeenju multiple skleroze koristi se imunomodulacijsko lijeenje.
Osnovni ciljevi ;1. tretman akutnih egzarcerbacija (relapsa bolesti);
2. terapija nam ijenjena zaustavljanju napredovanja bolesti;
3. opte mjere pri lijeenju multlple skleroze;
4.tr 4. tretman komplikacija 1 pojedinih sindroma;
5. fizika Ino-rehabilitacijski tretman.
Kauzalno lijeenje MS ne postoji.
Danas prihvaena terapija obuhvata:kortikosteroide, kao terapija akutnih egzarcerbacija
bolesti;imunomodulatore (interferon-beta, glatiramer acetat i mitoksantron), kao lijekove koji
utiu na prirodni tok bolesti i simptomatska terapija .
36)METODE EEG REGISTRACIJE

Je metoda registracije biolokim modanih potencijala. To je neinvazivna dijagnostika

metoda kojom se preko lubanje registriraju promjene spontane aktivnosti mozga. EEG je
najsigurnije dg. sredstvo za dijagnozu epilepsija.Veina aktivnosti koje registriramo je zbir
aktivnosti neurona modane kore, ali i drugih struktura.EEG za pacijente nije neugodan.
Bolesnik lei u polusjedeem poloaju, nekodljiva je i bezbolna.

37)NORMALAN EEG I NJEGOVA VRIJEDNOST U PRAKSI

EEG aktivnost organizira se u odreene vrste aktivnosti koje smo iskustveno razvrstali u
patoloke i fizioloke. EEG je izrazito ovisan o dobi i ono to je u jednoj dobi patoloki, u
drugoj je normalan nalaz.
Alfa valovi bolesnik je budan, relaksiran, lei, zatvorenih je oiju, nema nikakvih podraaja
jer je prostorija izolirana
Beta valovi budno stanje kad bolesnik, npr., otvori oi; kad primi neki podraaj, ovo je
desinhronizirana aktivnost.
Delta uvjetno patoloka aktivnost
Theta uvijek patoloka u budnom stanju
iljak je nagla promjena voltae via od 100 mikrovolti, a kraa od 30 sekundi.
Snimanje obino traje 30 minuta.
EEG mapping je topografski prikaz rasporeda prema voltai signala (prema bojama). Prema
bojama se moe napraviti i raspored frekvencija.Dinamiko EEG mapiranje (3D) prikazuje
prikazuje promjene voltae ili frekvencije u vremenu.
Patoloke aktivnosti u EEGu:
- iljak spori val kompleks ukazuje na petit mal, to je specifina promjena.
- Poliiljak spori val kompleks ukazuje na maligni oblik epilepsija, javlja se u
paroksizmima.
- Trifazini valovi ukazuju na hepatiku encefalopatiju.
Indikacije za EEG:
- epilepsija radi se bar jednom, a po mogu_ nosti i vie EEG-a zbog faktora vremena
- gubici svijesti, posebno nejasne etiologije jer je snimanje ugodno, bezbolno i jeftino
- upalne bolesti SS-a kod kojeg vidimo stupanj ote_ enja, pratimo oporavak te se postavlja
indikacija za terapiju antikonvulzivima
- sva stanja s poremeajima svijesti
- poreme ji spavanja i odravanja budnosti (u zapadnom svijetu 25 30% ljudi pati od ovog
poremeaja.

38)RTG SNIMCI NATIVNI I S KONTRASTOM

-RENGENSKE SNIMKE LUBANJE-KRANIOGRAM ,RENGENSKE SNIMKE
KRALJENICE ,KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA MOZGA
,KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA KRALJENINE MODINE
,MIJELOGRAFIJA
RENGENSKA SNIMKA LUBANJE-ukloniti metalne predmete s glave i vrata
KOMPJUTORIZIRANA TOMOGRAFIJA MOZGA CT-slojevito snimanje mozga
pomou rotirajueg snopa rengenskih zraka,ovdje se dobro prikazuju tumori traumatska
oteenja,hematomi,ishemine i degenerativne promjene,pretraga traje 30 min ora biti
miran,kosa ista bez ukosnica MIJELOGRAFIJA-pomou kontrasnog sredstva rengenski
pokazuje cijeli spinalni kanal,bol.upoznati s pretragom mora miti natate isprazniti mjehur i
dobiti premedikaciju nakon pretrage mirovati 24h u povienom poloaju kontrolirati vitalne i
neuroloke znakove uzimati tekuine promatranjem bol.moemo uoiti muninu povraanje
glavobolje pojavu boli u leima,alergijske reakcije porast temperature
CEREBRALNA ANGIOGRAFIJA-kontrasni prikaz modanih arterija bol informirati o
nainu izvoenja pretrage i postupku nakon izvoenja vanost pretrage i mora biti suglasan
fizika priprema na dan pretrage natate obrijati mjesto za ubod, dobiti
premedikaciju,promatrati vitalne i neuroloke znakove skinuti nakit ru lak imati
dokumentaciju slika srca i plua ekg,kg i rh faktor koagulogram,internistiki nalaz,nalaz
alergijskog testa na kontrast nakon pretrake mirivati 24h piti tekuine promatrati vitalne i
neuroloke znakove prepoznati nuspojave i obavijestiti lijenika

MULTIPLA SKLEROZA- je najcesce bolest zivcanog sistema, koja sporo napreduje a karakteriziraju
je nakupine plakova, koja nastaje zbog gubitka mijelina u mozgu i mozdini kaljeznice, sto dovodi do
povremen pojave neuroloskih simptoma. Uzrok bolesti je nepoznat, ali je nasljedna sklonost bolesti i
poveznanost s virusnim infekcijama. Bolest pocinje neuroloskim simptomima i znakovima, kao sto su
slabost i nespretnost ekstremiteta. Poremecaji pokreta najcesce zahvacaju ruke i noge, a pacijenti se
cesto zale na umor i bolove, osobito u nogama. Kako bolest napreduje dolazi do blaze paralize nogu,
sto pacijentu ogranicava pokret.
SIMPTOMI: ceste su pojave djelemicne sljepoce, bolova u oku i diplopije, koju uzrokuju slabost misica
oka. Pacijenti se zale i na lako umaranje, slabost, vrtoglavocu i probleme sa kontroliranjem urina.
Moguce su i pojave povisene tjelesne temp, te razlicitih psihickih promjena(nagla promjena
raspolozenja, apatija, depresija)
DIJAGNOZA I LIJECENJA: kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je kao prve uzeti u obzir
klinicka slika pacijenta, sto u vecini slucajeva moze pomoci lijecniku da posumnja kako pacijent boluje
od multiple skleroze. Nakon toga za donosenje konacne dijagnoze potrebno je da pacijent uradi i
dodate pretrage kao sto su CT i MRI. U lijecenju se najcesce koriste kortikosteroidi, koji olaksavaju
simptome napada kod pacijenta, ali dugotrajna terapija kortikosteroidima moze dovesti do drugih
komplikacija i utjecati na razvoj drugih bolesti. U nekim slucajevima osobito kod nemogucnosti
lijecenja kortikosteroidima pacijenti se lijece i beta-interferonom ili gamaglobulinom.

MIJASTENIA GRAVIS-obuhvata vise oboljenja sa poremecajem neuromisicne transmisije i znacima

abnormalnosti misicne zamorljivosti i slabosti koje se mogu svrstati u dvije grupe: grupa kongentalnih
(genetskih determinisanih) i grupa stecenih MG.
KLASIFIKACIJA MG: familijarna infantilna MG (pocinje odmah po rodenju a najkasnije do karaja
druge god zivota), juvenilna MG (nakon 10 god zivota) i stecena autoimuna MG(odrasli, nakon 20god
zivota).
MIJESTENIU GRAVIS KARAKTERISU: 1.okularna forma MG1( ispoljavaju se samo simptomi i znaci
slabosti i zamorljivosti ekstraokularnih misica. Dijagnoza ove forme se najbolje postavlja Tenzilonskim
testom. 2.generalizirana forma MG2 3.Blago generalitirana forma MG2A (zahvata misice
glave,ekstremiteta i trupa, ali i ne respiratorne misice) 4.Umjereno teska generalizirana forma MG2B
(jake slabosti ocnih misica, izrazitim smetnjama govora, zvakanja, gutanja, otezano kretanje,
nemogucnosti ponavljanja pokreta) 5.Akutna fulminantna forma MG3( najtezi znakovi bolesti, jaka
slabost misica ekstremiteta i trupa do paralize, nemogucnost kretanja, otezano ili nemoguce gutanje).
6. Kasna teska formaMG4 (najrjedi oblik bolesti).
DIJAGNOZA:na osnovu anamnetickih podataka o fluktuaciji misicnih slabosti i zamorljivosti, te ukupne
klinicke slike i klinickih testova zamaranja. Sumnja se potvrduje Tenzilonskim testom, te
elektrofizioloskim testiranjem neuromisicne spojnice.
LIJECENJE: kao prvi terapijski korak koriste se antiholinesterazni lijekovi (mestinon), imunosupresivni
lijekovi, citostatski preparati, intravenski humani imunoglobulini.

EPILEPSIJA
-predstavlja povremeno,masivno,iznenadno i naglo arino izbijanje sive supstance.Manifestuje se
ponavljanjem epileptikih napada,koji predstavlja prolazni poremeaj funkcije mozga.Napadi nastaju
naglo i u veini sluajeva prestaju spontano. Epileptiki napadi su rezultat prekomjernog i
nenormalnog djelovanja ivanih stanica modane kore.
Razlikujemo 2 vrste napada: veliki napad i mali napad
Simptomi:idiopatski,simptomatski i kriptogeni.
DIJAGNOZA: Potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika,utvrditi uzrok epileptikog
napada,odrediti opi i neuroloki status bolesnika te uiniti elektroencefalogram(EEG)-> (slui za
potvrdu dijagnoze i odreivanja oblika epileptikog napada).Ponekad je potrebno uiniti CT i MRI.
LIJEENJE: Potrebno je lijeiti od samog poetka tj. od postavljanja dijagnoze.Specijalist neurolog ili
neuropedijatar e odrediti adekvatnu terapiju antiepileptikim lijekovima.

PARKINSONOVA BOLEST(PB)
-je bolest s poremeajima pokreta,odnosno to je bolest poremeakja pokreta zbog smanjenja luenja
hemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta.
-Jedni od simptoma PB su : tremor,ukoenost,smetnje u govoru,smetnje u kretanju.
KLINIKA SLIKA : Kliniku sliku PB ini trijas: bradikinezija(usporenost pokreta),rigiditet (ukoenost),
i tremor(drhtanje). U kasnijim fazama bolesti ispoljava se 4 kljuni znak posturalna nestabilnost.
LIJEENJE PB se moe lijeiti itokim rasponom lijekova ukljuujui: levodopu, bromokriptin,
antikolinergici, antihistaminici,antidepresivi,antiparkinsonici.
Nijedan od tih lijekova ne dovodi do izljeenja bolesti,ali olakavaju pokretanje i funkcionalni ivot
mogu produljiti za mnogo godina.

MIGRENA
-je primarna glavobolja koja se karakterie raznim kombinacijama neurolokih,gastrointestinalnih i
autonomnih promjena.Radi se o ponavljajuim napadima pulsirajue glavobolje praene muninom i
povraanjem u trajanju od 4 do 72 sata,uz osjetljivost na jako svjetlo i buku,to je ponekad praeno
kombinacijom drugih neurolokih simptoma.
Migrena se moe podijeliti u 2 podtipa: migrena bez aure i migrena sa aurom.
KLINIKA SLIKA migrene podrazumijeva 3 ili 4 faze:
1.PRODROMALNA FAZA (moe se pojaviti satima ili dania prije nastanska glavobolje u vidu
promjene raspoloenja,preosjetljivosti,hiperaktivnosti ,slabljenja koncentracije,zijevanja,uestalosti
stolice)
2.FAZA AURE(u migreni sa aurom)-Aura kada postoji traje razliito dugo od 5 do 60min,u vidu pojave
cik-cak linija.Mogu se pojaviti i razliiti osjetni fenomeni-poremeaj govora u vidu dizartrije ili afazije,te
promjena stanja svijesti tipa deja vu.
3.FAZA GLAVOBOLJE-koja traje od 4 do 72 sata i lokalizovana obino na jednoj strani.Pulsirajueg
je karaktera,srednje jakog do vrlo jakog intenziteta i pojaava se pri naprezanju.Bol je praena
muninom i povraanjem.
4.ZAVRNA FAZA(veina bolesnika se osjea iscrpljeno i umorno )
LIJEENJE MIGRENE : Lijeenje se moe podijeliti na lijeenje akutnog napada (aspirin, ibuprofen,
diklofenak) i profilaktiku terapiju.Profilaktika terapija podrazumijeva kontinuirano svakodnevno
uzimanje lijekova za koje je dokazano da stabiliziraju patogenetske mehanizme migrene i na taj nain
smanjuju uestalost migrenskih napada.Najee se u profilaktike svrhe koriste antidepresivi, te
antikonvulzivna sredstva. U posljednih 10-tak godina ispituje se botulin toksin kao potencijalni
lijek.Preporuuje se njegova aplikacija u razmica 3-4 mjeseca,u dozi 50 do 100 jedinica i to u
subokciptalni,vratni,temporalni i frontalni mii.

ISHEMIJSKI MODANI UDAR(IMU)

-se definie kao arini ili globalni poremeaj modane funkcije koji naglo nastaje,a posljedica je
poremeaja modane cirkulacije u kome protok krvi nije dovoljan da zadovolji metabolike potrebe
nervnih elija za kiseonikom i glukozom.
-Prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima MU,ali su znatno kraeg trajanja i povuku se za manje
od 60min nazivaju se tranzitorna ishemijska ataka(TIA)
-Najpoznatiji faktori rizika za razvoj IMU na koje se moe utjecati su: povien krvni
pritisak,puenje,srane bolesti,eerna bolest,poviene masnoe u krvi,nezdrava
prehrana,stres,tjelesna neaktivnost,bolest karotidnih arterija.Faktori rizika na koje nemoemo
izravno uticati su : dob,porodina optereenost,rasa,spol.
KLINIKA SLIKA : Klinika slika IMU zavisi od lokalizacije,veliine udara i mogunosti kolateralne
cirkulacije .Dio tkiva mozga,koga opskrbljuje zapueni krvni sud,ostaje bez kisika i glukoze a nervne
elije u tom dijelu gube svoju funkciju.
DIJAGNOZA : Dijagnozu postavljamo na osnovnu klinike slike,somatskog i neurolokog pregleda,te
dostupnih dijagnostikih metoda.Neinvazivne dijagnostike metode imaju prednost i tu spada
ultrazvuna dijagnostika,CT,MRI. Invazivno dijagnosike metode obuhvataju angiografiju i lumbalnu
punkciju.
TERAPIJA: Specifina terapija za IMU je trombololika terapija.Cilj ove terapije je otopiti ugruak
koji je blokirao krvnu ilu i omoguiti ponovnu uspostavu krvotoka.Paralelno sa medikamentoznom
terapijom,to prije u akutnoj fazi MU,treba zapoeti sa fizikalnim tretmanom i tretmanom smetnji
govora od strane logopeda.Najbolji pristup lijeenju MU je prevencija koja se odnosi na modifikaciju
faktora rizika i naina ivota ,ukljuivanje antiagregacione,antikoagulantne terapije,kao i operativnog
lijeenja od simptomatskih stenoza karotidnih arterija
SUBARAHNIDALNA HEMORAGIJA (SAH)
Subarahnoidalno krvarenje (SAH) je intrakranijalno krvarenje koje karakterise prisustvo krvi u
subarahnoidalnom prostoru (prostoru izmedu arahnoidee i pia mater). Spontano krvarenje u
subarahnoidealni prostor najcesce je posljedica aneurizme (patolosko prosirenje krvnog suda)ili
krvarenje iz arteriovenske malformacije KLINICKA SLIKA: klinickom slikom najcesce dominira jaka,
iznenadna glavobolja s tendecijom pojacavanja uz mucninu, povracanje, fotofobiju i ukocen vrat te
nekad i gubitkom svijesti. Klinicki se tezina SAH procjenjuje petostepenom Hunt-Hess skalom.
DIJAGNOZA: sumnju na dijagnozu SAH postavljamo na osnovu klinicke slike, somatskog i
neuroloskog nalaza. Konacno postavljanje dijagnoze je pomocu CT. Dijagnostikutreba uraditi sto prije,
u prva 24 sata od nastanka krvarenja kako bi izbjegli komplikacije i preduzeo adekvatan tretman.
LIJECENJE: glavobolje kupiramo analgeticima i sedativima. Za sprecavanje razvoja vazospazme
koriste se specificni blokatori kalcijumskih kanalau prvom redu Nimodipin. Ukoliko je uzrok krvarenja
eneurizma ili ateriovenska malformcija, hirursko lijecenje je metoda izbora i treba ga po mogucnosti
uciniti u prva 72 sata kako bi se izbjegle komplikacije.

TUMORI MOZGA Benigni tumor mozga je nenormalan, ali ne-kancerogeni, rast tkiva u
mozgu.Maligni tumor mozga je bilo koji rak u mozgu koji ima mo proimanja i unitavanja susjednog
tkiva ili koji se od bilo kuda iri (metastazira) putem krvotoka u mozak.U mozgu moe rasti nekoliko
vrsta benignih tumora. Nazivaju se po specifinim stanicama ili tkivima iz kojih proizlaze:
vanomi proizlaze iz Schwannovih stanica koje obavijaju nerve,
ependimomi iz stanica koje oblau unutarnju povrinu mozga,
meningeomi, u meningama, iz tkiva koje oblae vanjsku povrinu mozga,
adenomi iz ljezdanih stanica,
osteomi iz kotanih tvorbi lubanje i
hemangioblastomi iz krvnih ila
DIJAGNOZA: obicni RTG snimak lubanje i mozga pruza malu pomoc u dijagnosticiranju mozdanih
tumora. Sve vrste mozdanih tumora obicno se prikazu na CT-u ili MRI pa semoze izmjeriti velicina
tumora i tacan smjestaj. Nakon otkrivanja tumora mozga CT-om potrebno je izvrsiti jos niz pretraga. U
cilju utvrdivanja vrste tumora i dokazivanje njegovog maligniteta moze se napraviti biopsija tumora (
uzme seuzorak i ispita pod mikroskopom).
MALIGNI TUMORI: meduloblastomi, sarkomi, adenokarcinom, astrocitomi, oligodendogliomi.
LIJECENJE: hirurski zahvat.

ALCHAJMEROVA BOLEST: je degenerativni modani poremeaj srednjeg ili poznog ivotnog doba
koji unitava neurone i veze u modanoj kori to dovodi do znaajnog gubitka modane mase.
KLINICKA SLIKA: bolest obicno pocinje postepeno i gotovo neprimjetno, tako da sam pocetak bolesti
ne obiluje nekim izrazitim simptomima. Nekad su poremecaji pamcenja i prostorne orijentacije jedini i
najvazniji simptomi u pocetnoj fazi. Tokom napredovanja bolesti u pocetnoj fazi moze biti prisutna
apraksija, aleksija, agrafija a nekada i afazija. DIJAGNOZA: U dijagnostickom postupku mogu biti
korisni anamnesticki podaci pri cemu se vecina anamnestickih podataka dobije od clanova porodice ili
osoba koje su u kontaktu sa bolesnikom. Test minimalnog mentalnog statusa pokazao se najefikasniji
za globalnu procjenu kongintivnih funkica. LIJECENJE: Osnovni pravci lijecenja bolesti su tretman
kognitivnih simptoma, izmjena ponasanja, usporavanje progresije, a cine se i pokusaji sprijecavanja ili
odlaganja pocetka bolesti visokorizicnih osoba. Korite se inhibitori holinestereaze, antioksidantni
lijekovi, memantin te kasnije i antidepresivi.

INTRACEREBRALNA HEMORAGIJA (ICH): predstavlja krvarenje unutar mozdane mase ponekad i

sa sirenjem u mozdane komore i cini 15-20% od svih mozdanih udara. DIJAGNOZA : Postavlja se na
osnovu klinike slike, neurolokog pregleda, pregleda onog dna, laboratorijskih nalaza, ultrazvuka,
CT-a (skener) i NMR-a (nuklearna magnetna rezonanca. KLINICKA SLIKA: jake glavobolje, umjereni
motoricki deficit, epilepticki napadi, blazi poremecaji stanja svijesti i manjom povezanoscu sa
povisenim krvnim pritiskom.LIJECENJE : Prijee svega je neophodna hitna reakcija, stabilizacija
pacijenta a kada je potrebno i reanimacija. Na svaki nain treba spreiti nemir (neuroleptici,
benzodiazepini) i konvulzije (phenobarbital natrijum, diazepam, parenteralno), jer mogu da izazovu
novo krvavljenje. Hiperosmolarni rastvori mogu da smanje edem mozga i da smanje inrakranijalni
pritisak. Definitivno leenje hematoma je hirurko, a prognoza zavisi od ostalih oteenja. U nekim
sluajevima dovoljna je primeniti kortikosteroide, jer neki hematomi ne rastu ve se spontano
resorbuju i ne javlja se potreba za hirurkom intervencijom