TUMORI DRIJELA

1. Fibroma juvenile nasopharyngis

benigni tumor sa ekspanzivnim rastom i sklonou krvarenju i recidiviranju,

razvija se iskljuivo u mukaraca u pubertetu odnosno u djeaka izmedju 10 i 20 godina.

Poslije puberteta ovi tumori pokazuju tendenciju ka involuciji. Pretpostavlja se da je uzrok

hormonska disfunkcija. Dokazana je hiperprodukcija 11 oksi-keto-steroida (enski hormon
nadbubrene lijezde) a smanjeno stvaranje 17-keto steroida (muki hormon iste lijezde)
Makroskopski ovaj tumor je sivo ruiaste boje, glatke povrine, vrste konzistencije. Na
dodir obilno krvari. iri se prema naprijed u nosne upljine i prema mezofarinksu. U
zaputenim sluajevima moe da prodre u etmoid, maksilarni sinus, sfenoidne sinuse i
endokranijum.

Simptomatologija

Jednostrana ili obostrana zapuenost nosa i este epistakse u djeaka izmedju 10 i 18 g.

osnovni znaci koji moraju pobuditi sumnju na juvenilni fibrom.
Tome se pridruuje glavobolja u potiljanom predjelu, pojaana sekrecija iz nosa koja se
teko evakuie i rinolalija razliitog stepena. Usljed estih krvarenja iz nosa bolesnik je
blijed, adinamian, moe se konstatovati i sekundarna anemija. Ovi djeaci su obino gracilne
grae sa slabo izraenim sekundarnim seksualnim karakteristikama.

Dijagnoza
ORL pregled
CT ili MR angiografija
Siguran laboratorijski znak: nalaz smanjenih 17- keto steroida a poveanih 11-keto
steroida u serumu bolesnika.

2. Cranyopharyngeoma

Porijeklo: od ostatka Rathk ciste (hipofizofaringealni duktus)

6-10% CNS tm pedijatrijske populacije
Mediana: uzrast 5-10 godina
Neuroloka simptomatologija i problemi sa vidom
Operacija i Radioterapija

Maligni tumori nazofarinksa:

a) faza latentnih simptoma ili tiha faza,
b) faza simptoma lokalne invazije, i
c) faza simptoma udaljene invazije i metastaza.

Faza latentnih simptoma moe trajati nekoliko mjeseci, a da se bolesnik ne javi ljekaru. U
ovoj fazi javljaju se laki bolovi u uhu, smetnje od strane tube auditive, povremeno osjeaj
stranog tijela u epifarinksu. Kadkada je nosna sekrecija lako krvlju obojena, mogue su i
okcipitalne glavobolje.
Faza simptoma lokalne invazije karakterie se slabijom ili jaom zapuenou nosa i
povremenim lakim krvarenjem iz nosa. (Zbog toga se kod svakog krvarenja iz nosa bez
vidljivog uzroka mora pogledati epifarinks).
Kao posljedica opstrukcije faringealnog ua tube auditive javlja se nagluhost koja je
progresivna i moe biti i obostrana. Uz nagluhost ide i zujanje, autofonija i refleksni bol u
uhu. Poremeaj govora.

Faza simptoma udaljene invazije i metastaza.

Poslije izvesnog vremena razliite duine, tumor prelazi granice nazofarinksa.Ovo irenje
moe biti lokalno, regionalno limfnim putem i humoralno. Ovde klinika slika zavisi od
pravca irenja tumora jer se osnovnoj slici pridodaje simptomi novozahvaenog predjela

irenje tumora prema naprijed: dominiraju simptomi od strane nosa i ukoliko prodre u
orbitu, od strane oka (diplopije, egzoftalmus).
irenje tumora prema dole: najee niz zadnji ili lateralni zid, tako da postaje vidljiv u
mezofarinksu. Sa poveanjem tumora, na simptome rinolalije nadovezuje se oteano gutanje i
disanje. U djece se nekada u ovoj fazi mora uraditi traheotomija.

irenje tumora prema gore: propagacija tumora prema seli turciki ili prema lamini
kribrozi.
Simptomi su: glavobolje, povraanje, staza papile, intelektualni poremeaji, psihoneurotski
simptomi koji nastaju usljed poremeaja sistema hipofiza - hipotalamus, anosmija, oteenje
vida.
Lateralno irenje tumora je najee. Takoe je najea primarna lokalizacija tumora
nazofarinksa na lateralnom zidu, oko ua tube auditive. Infiltracija pterigoidnog miia daje
trizmus. Oteenje trigeminusa daje jake bolove u predjelu gornje i donje vilice.

irenje tumora epifarinksa kroz prirodne otvore ili razaranjem velikog krila sfenoidne kosti,
tumor prodire u srednju lobanjsku jamu u tzv. petrosfenoidno raskre.
Jacod sy: oftalmoplegija, amauroza, neuralgija trigeminusa (II, III, IV V, VI).
Garcin sy: irenje tm epifarinksa na svih 12 modanih ivaca jedne strane.

Zloudni tumori mezofarinksa

Neoplazme na nepcu ili uvuli, na tonzili ili zidovima mezofarinksa.

Klinika slika: simptomi banalnih faringealnih afekcija. Kasnije sa razvojem bolesti dolazi
do jae izraenih simptoma bola koji zrai u uho i polovinu glave na strani lezije, bol pri
gutanju i vraanju hrane kroz nos usljed infiltracije mekog nepca i konsekutivno poremeenog
motiliteta. Oteano otvaranje usta usljed trizmusa koji je posljedica infiltracije pterigoidnih
miia, hipersalivacija.

3. Karcinomi tonzile

javljaju se u veem procentu u mukaraca nego u ena, u osoba starijih od 50 godina.

Hronine iritacije, puenje, alkolizam. Histoloki to su najee planocelularni karcinomi,
izuzetno rijetko adenokarcinomi. Makroskopski: ee su infiltrativni tumori. Rano daju
regionalne metastaze u limfne vorove vrata.
Maligni tumori hipofarinksa

mogu da polaze iz valekule, sinusa piriformisa i retrokrikoidnog predjela. Najee se javljaju

u sinusu piriformisu. Histoloki to su gotovo uvijek planocelularni karcinomi, javljaju se
prvenstveno u odraslih mukaraca dok su u ena mnogo rjei. Predisponirajuci faktori:
hronina iritacija-alkoholizam i puenje.

Bolest poinje postepeno. Glavni simptomi na koje se bolesnik ali su bockanje u drijelu,
osjeaj stranog tijela i neodredjeni bolovi pri gutanju koji zrae prema uhu (karakteristian
simptom za karcinom sinusa piriformisa). Sa razvijanjem bolesti simptomi postaju sve jae
izraeni: disfagija je sve tea, javlja se fetor ex ore kao posljedica nekroze tumora i promjena
u boji glasa. Bolesnici govore kao da imaju zalogaj u drijelu. Regionalne metastaze se
javljaju vrlo rano i dosta esto je to prvi simptom koji skree panju na ozbiljnost oboljenja.

STRANA TIJELA DISAJNIH PUTEVA ( TRAHEOBRONHOSKOPIJA)

Respiratorna insuficijencija

Akutna
Hronina
Parcijalna (sniene vrijednosti O2, normalne CO2)
Globalna (sniene vrijednosti O2, poviene CO2)
Kompenzovana pH 7,35-7,45
Dekompenzovana Ispod 7,35 ili preko 7,45
KLINIKA SLIKA

STADIJ EKSCITACIJE
Zapoinje napadom kalja, apnejom i cijanozom. Tipino je da traje 5 do 10 minuta. Kaalj je
posljedica nadraaja ogranaka vagusa, a apneja i cijanoza posljedica su bronhospazma ili
laringospazma.

STADIJ LATENCIJE
Nakon aspiracije stranog tijela simptomi se ubrzo smire i slijedi razdoblje bez simptoma.
Napadi kalja, apneje i cijanoze mogu se javiti u razliitim vremenskim razdobljima, kada se
strano tijelo pomakne. Karakteristian znak stranog tijela u duniku je tzv. balotman. uje se
udarac pri udisaju, jer strano tijelo udari u bifurkaciju dunika, te pri izdisaju, jer ono udari u
glasnice, pri emu se one refleksno adduciraju.

STADIJ KOMPLIKACIJA
simptomi stranog tijela mogu se pogoravati, npr zbog bubrenja vegetabilnog stranog tijela ili
zbog popratne upale okolnog zida. Moe se javiti spastini bronhitis, recidivirajue
pneumonije, bronhiektazije i pluni apsces.

SUMNJA NA STRANO TIJELO U DISAJNIM PUTEVIMA

(MKB: J-70)

Strana tijela se prema porijeklu dijele na organska i neorganska. Organska strana tijela
dijele se na vegetabilna i nevegetabilna. Vegetabilna strana tijela, npr. grah, graak, imaju
sposobnost da bubre, mogu dati simptome kasnije.

TRAHEOTOMIJA

Hirurki zahvat kojim se otvara prednji dio traheje i uvodi trahealna kanila. Izmeu 2. i 3. ili
3. i 4. trahealnog prstena. Prva uspjena (objavljena) 1825. Bretonneu, 5 godinja djevojica
oboljela od difterije.

Osnovni razlozi za trahetomiju

1. Zaobii opstrukciju gornjeg dinog puta
2. Omoguiti toaletu donjeg respiratornog trakta
 3. Pomoi respiraciju skraenjem gornjeg dinog puta
4. Prevenirati aspiraciju sadraja iz usne upljine i probavnog trakta

Razlozi za izvoenje traheotomije

Odrasli Djeca

Kongenitalno
Neoplazme

Larinks Subglotine stenoze

titna lijezda Paraliza obje glasnice

Ostale strukture vrata Kong. malformacije zranih puteva

Trauma Kraniofacijalni sindromi

Glava Laringealne stenoze

Maksilofacijalna Limfovaskularne
malformacije
Vrat Steene

Infekcija Subglotine stenoze

Abscesi i flegmone vrata Tumori

Tetanus Laringomalacije
Ostali

Neuroloka oboljenja

Aspiracija stranog tijela

HITNA
opstrukcija gornjih dinih puteva kod guenja zbog opstrukcije, ili stranog tijela
ELEKTIVNA
planirani op. zahvat prije nekih kirurkih zahvata (larinks, farinks, tumori usne upljine,
traume glave i vrata)
- kod dugotrajne umjetne mehanike ventilacije
 TRAHEOSTOMA

je umjetno stvoreni otvor na prednjem zidu traheje

privremena kao priprema za opsene operacijske zahvate u predjelu glave i vrata;
spontano se zatvara u postoperativnom oporavku
trajna kod malignih oboljenja na larinksu ostaje trajni otvor kao dini put

Hirurka traheotomija
Perkutana dilatacijska traheotomija

Kontraindikacije za perkutanu dilatacijsku traheotomiju

Osobe mlae od 8 godina
Hematom vrata
Uveana titna lijezda. Tumori vrata.
Visoka lokalizacija art. innominate
iroki, kratki i debeli vrat
PT or APTT vie od 1.5 normalnog vremena
Trombociti manji od 50,000
Vrijeme krvarenja vie od 10 min
PEEP (positive end-expiratory pressures ) vie od 20 cm vodenog stuba
Infekcija mekih tkiva na mjestu punkcije

Ukoliko se oekuje brzo dekaniliranje, traheostoma se formira kao urez u traheji koji moe
nakon dekaniliranja brzo spontano zacijeliti

Ukoliko se radi o trajnoj potrebi (u pravilu nakon laringektomije) trahealna hrskavica se uiva
za kou i cirkularnim avima osigurava zacijeljivanje spoja trahealne sluznice i koe.

Postupak izmjene kanile daleko je jednostavniji i sigurniji kod trajne traheostome, mada je i
kod privremenih traheostoma ve nakon 7-10 dana kanal najee dobro formiran i prohodan
bez dodatnih intervencija.

Poloaj kanile mora biti takav da otvor ne udara o stranji zid traheje ( to se manifestira
oteanim prolaskom aspiracijskog katetera). Kod niskih traheotomija mogue je da kanila
sklizne u desni glavni bronh.

Intraoperativne komplikacije traheotomije

Intraoperativna hemoragija (manja, vea)

Pogreno plasiranje kanile
Pneumotoraks/pneumomediastinum
Perforacija jednjaka
Oteenje laringealne hrskavice
Zrana embolija
Apnea

Postoperativne komplikacije traheotomije

Opstrukcija kanile.
Prijevremeno dekaniliranje. Migracija tubusa.
 Gubitak zraka.
Subkutani emfizem.
Sekundarna hemoragija (tracheoinnominatna fistula).
Infekcija rane. Ulceracije koe. Trahealna nekroza i ulkusi.
Dysphagia/aspiracija.
Ventilaciona pneumonia.
Tracheoezofagealna fistula. Stenoza traheje ili larinksa.

Rijetka ali visoko smrtonosna komplikacija (>70%) je traheo-arterijelna fistula u pravilu s a.

brachiocephalicom dex. (a.innominata), koja se moe razviti hroninom erozijom zida arterije
usljed pritiska donjeg ruba kanile. U 60% bolesnika nastupa unutar 2 sedmice od
traheotomije. Uoi profuznog krvarenja mogu se javiti povremena manja krvarenja.

VRSTE KANILA: NAMJENA

1 armirana s balonom tijekom i 1-2 dana nakon operacije
2 nearmirana s balonom tijekom asistiranog disanja ili kod rizik krvarenju traheju
3 plastina bez balona za vrijeme iradijacije s ulokom (Biesalski) kod osjetljive traheje
4 metalna s ulokom za produeni kanilman

Trahealna kanila

plastine meke, omoguuju lake prianjanje uz traheju, ugodnije za bolesnika,

govorne su, sve ea upotreba

metalne manje ugodne za bolesnika, imaju unutranji uloak, mogu se istiti i

sterilizirati

Vrste:
1. Biesalski ima uloak, koji se moe istiti, govorna je, nema cuff
2. Rsch nema uloak, ima cuff potrebno je mijenjati svaki dan (ukapavanje 0,9%NaCl),
mogunost pripajanja na respirator

IZMJENA KANILE (preporuke za veu sigurnost)

Kada je vano da hirurg mijenja kanilu (ili bude prisutan):
kod prve izmjene kanile
kod bolesnika s jako debelim vratom
kod bolesnika za koje je poznato da je izmjena oteana
kod bolesnika kod kojih se pri iskaljaju pojavljuje krv
kod izmjene kanile u nesigurnim uvjetima (na krevetu i sl.)
Rutinske izmjene kanile u bolesnika koji je ve due nose moe obavljati medicinska
sestra koja je za to educirana.

TOALETA KANILE

ispiranje ili izmjena uloka

2-3 puta dnevno a kod pojaane guste sekrecije i ee.
Pri ispiranju obavezno je ienje uloka valjkastom etkicom i provjera istoe.
Zaepljeni uloak smanjuje dovod zraka u traheju !!
Aspiracija trahealnog sekreta:
kada bolesnik sarauje i moe iskaljavati nije potrebno esto aspirirati a kateter ne treba
plasirati dublje od same kanile (unos infekcije!)
kada bolesnik nije sposoban iskaljati, kateterom je potrebno ui u bronhe (desni i lijevi) a
kod gustog sekreta prethodno ubaciti u traheju 2-5 ml f.o.
frekvencija aspiracije ovisi o koliini trahealnog sekreta, statusu plua (upala?) i opem
stanju pacijenta

DEKANILIRANJE BOLESNIKA

Procjenu spremnosti pacijenta za dekanilman najbolje se moe utvrditi postavljanjem kanile

uskog promjera (br.10 ili 9) koja dozvoljava paralelni protok zraka u gornje dine puteve.
Ako bolesnik tolerira usku kanilu i ne iskaljava puno sekreta moe se kanila tranzitorno
zaepljavati i vjebati govor.
Dekanilman je najbolje provesti pod nadzorom tokom barem 24 sata kako bi se u sluaju
smetnji disanja kanila mogla brzo ponovno uvesti.

ienje trahealne kanile

Svakodnevno najmanje 2X , po potrebi i ee
Priprema bolesnika objasniti vanost postupka
Prethodno aspiriramo sadraj iz donjih dinih puteva

Priprema bolesnika i obitelji

Psiholoka
Fizika
Vjebe disanja
Edukacija

NEUPALNE BOLESTI DRIJELA

Uroene anomalije
Povrede drijela
Strana tijela drijela

Uroene anomalije drijela

nazofarinksa, mezofarinksa, nepca i hipofarinksa (stenoze-rijetko se javljaju)

Anomalije nazofarinksa
Kotana ili membranozna pregrada koja dijeli nazofarinks na dva dijela. Popreno suenje
nazofarinksa javlja se u sluajevima kada su atlas (ini njegov zadnji zid), pretjerano izboeni.
Ovaj deformitet ee se javlja kod crne rase. Na krovu nazofarinksa moe se nai tkivo
hipofize (na mjestu koje odgovara embrionalnom otvoru kraniofaringealnog kanala).

Anomalije orofarinksa
Agenezija jedne ili obje tonzile, koje su praene nedostatkom odgovarajueg nepanog luka.
U oblasti zadnjeg faringealnog zida: izboenje, koje ini art. karotis interna kada je patoloki
izboena.

Palatoschisis- rascjepi
Najvanije kongenitalne malformacije nepca.
Palatoschisis occulta
Rascjep zahvata samo mii dok je sluznica nazalnog i bukalnog dijela intaktna.Nepce tanko,
mlitavo i u zavisnosti od njegove mlitavosti dolazi do rinolalije razliitog stepena. Potreban
oprez pri indiciranju tonzilektomije i adenoidektomije.

Vidljivi rascjepi mekog nepca

1. Dvostruka resica (uvula bifida)- najlaki stepen. Ako nije praena okultnim rascepom ovaj
deformitet je bez znaaja.
2. Mogu biti zahvaeni svi slojevi mekog nepca (tvrdo nepce ouvano).
3.Potpuni rascjep mekog i tvrdog nepca najtea forma.

Pored poremeaja govora postoji i oteana ishrana djeteta, pa je potrebno operisati to ranije.
esto su udrueni sa malformacijama nosa i eljusti.

Rascjep nepca

Multidisciplinarni pristup (ORL, MF hirurg, Plastini hirurg, logoped, stomatolog).

Vrste:
Kompletn
Nekompletni
Jednostrani
Obostrani

Povrede drijela
Mehanika sila
Hemijska sredstva
Toplota
Jonizujue zraenje

Povrede usljed dejstva mehanike sile

Najee se dogaaju u djece.
Obino su laceracije koje su posljedica pada na tvrdi, iljasti predmet koji je dijete dralo
u ustima (olovka, tapi).
Predilekciona mjesta: meko nepce i nepani lukovi.
Penetrantne povrede- povrede hipofarinksa spolja (mogua udruenost sa povredenom
larinksa i traheje).

Simptomatologija zavisi od veliine povrede.

Povreda mezo- i hipofarinksa: manje ili vee krvarenje, oteano, bolno gutanje.
Povrede nazofarinksa: oteano disanje i krvarenje na nos.
Povrede hipofarinksa moe se javiti i potkoni emfizem.

Lijeenje
Primarna obrada rane.
Debridement.
Ekstrakcija dijelova stranih tijela.
Antibiotici i AT zatita.

Penetrantne povrede drijela

Najee su izazvane projektilima vatrenog oruja ili dijelovima projektila.
Prema pravcu djelovanja:
antero-posteriorne (samoubice, smrtonosne povrede jer su praene povredom
kimenog stuba).
lateralne (oteeni veliki krvni sudovi vrata, obino su udruene sa povredama
larinksa i traheje.
Povrede farinksa kod kojih je oteena kimena modina zavravaju se letalno.

Povrede usljed dejstva hemijskih sredstava

Dejstvo kiselina, baza ili bojnih otrova. Zadesno ili namjerno (tentamen suicidi). Obino
udruena sa povredama jednjaka, disajnih puteva (epiglotis, endolarinks)

Klinika slika zavisi od vrste i koliine uzetog sredstva kao i od uzrasta bolesnika. Prva faza
bolesti: ok, povraanje, hipersalivacija i jaki bolovi pri pokuaju gutanja. Ako je oteen i
larinks, javljaju se promuklost i oteano disanje.

U ustima i drijelu: hiperemija sluznice sa fibrinskim naslagama razliitog obima. Prognoza

zavisi od stepena korozije, proirenosti promjena na susjedne organe i vrste korozivnog
sredstva. Posljedice tekih korozija su stenoze u hipofarinksu, koje oteavaju disanje i
gutanje. Stenoze zahtjevaju komplikovane hirurke intervencije kako bi se bolesniku
omoguilo normalno disanje i gutanje.

Povrede usljed dejstva toplote

Najee nastaju usljed uzimanja vrele hrane i napitaka. Rjee se dogadjaju kao posledica
udisanja vrelog vazduha ili pregrijane pare (mogu imati masovni karakter, jer ugroavaju sve
one koji su bili u zoni dejstva eksplozije).

Povrede jonizujuim zraenjem

Posledica radioterapije malignih tumora cerviko-facijalne regije.

Akutne (u toku zraenja), kada dolazi do epitelitisa na sluznici farinksa.Sluznica je

crvena, edematozna i prekrivena fibrinskim naslagama. Epitelitis izaziva jake smetnje pri
gutanju i suhou larinksa.
Lijeenje: obustava zraenja za neko vrijeme, antibiotici i kortizonski preparati.
Hronina forma- nastaje po zavrenom zraenju. Manifestuje se izrazitom suhoom i
osjeajem peenja u ustima i drijelu, oteano gutanje. (oteenja sluznice drijela i
lijezda, i razvoj mikotinih zapaljenja na oteenoj sluznici.
Lijeenje: blaga antiseptina sredstva sa dodatkom sode bikarbone, kortizonski preparati i
mazanje drijela jod glicerinom (i sl.) radi podsticaja lijezda na luenje.

Corpus alienum epipharyngis

Strano tijelo moe dospjeti u epifarinks iz usta sluajno pri gutanju, povraanju (poremeena
normalna funkcija mekog nepca usled nervnih oteenja ili besvjesno stanje), ili iz nosa pri
pokuaju vaenja, posljedica povrede. U djece: posljedica stavljanja u nos i usta
najraznovrsnijih predmeta sa kojima se dijete igra.

Corpus alienum mesopharyngis

Strana tijela mezofarinksa su relativno esta, razliite prirode a najee su to riblje kosti,
komadii drugih kostiju, otre dlake, razni metalni i drugi predmeti koji se sluajno nau u
hljebu ili drugoj hrani itd. U djece najee su dijelovi igraaka.
Simptomatologija

Bolesnik pri gutanju osjeti bol raznog intenziteta, koji se zadrava i lokalizuje na razliitim
mjestima farinksa, iradira prema uhu. Bolesnik obino moe dastrano tijelo lokalizuje, to
olakava njegovo otkrivanje. Nagon na povraanje pri pokuaju gutanja (ponekad prisutan).
Ako se strano tijelo ne izvadi na vrijeme, mogue su komplikacije: apsces tonzile ili flegmona
baze jezika.

Corpus alienum hypopharyngis

Strana tijela dospjevaju u hipofarinks prilikom gutanja hrane -veliki ili nedovoljno savakani
zalogaj hrane ili neki predmet u zalogaju (kost, hrskavica, ila, ica, plastika, drvo itd).
Klinika slika u zavisnosti od veliine stranog tijela: od skoro asimptomatska pa sve do
pojave trenutnog uguenja, takozvana "bolus smrt".

GLAVOBOLJA

Glavobolja je jedna od najeih tegoba. U toku ivota, glavobolju doivljava 70-95% osoba,
a svega oko 5% ovih osoba se obraa ljekaru za pomo.

KLASIFIKACIJA GLAVOBOLJA
Meunarodna klasifikacija glavobolja (MKG) se zbog jedinstvene terminologije i preciznih
dijagnostikih kriterijuma smatra standardom za dijagnostiku glavobolja.
14 razliitih klasa:
prve etiri klase su primarne,
osam su sekundarne glavobolje,
klasa 13 su kranijalne neuralgije, primarni i centralni uzroci bola lica,
klasa 14 neklasifikovane i nedovoljno specifine glavobolje.
Svaki tip glavobolje se posebno klasifikuje, tako da jedan bolesnik moe u isto vrijeme imati
nekoliko razliitih dijagnoza glavobolja.

PODJELA PRIMARNIH GLAVOBOLJA PREMA MEUNARODNOJ

KLASIFIKACIJI GLAVOBOLJA (MKB)

G 43 Migrena
G 44.2 Glavobolja tenzionog tipa
G 44.0 Klaster glavobolja i ostale trigeminoautonomne glavobolje
G 44.80 Ostale primarne glavobolje

Meunarodna klasifikacija glavobolja (MKG)

1. Sekundarne glavobolje dijele prema etiologiji SEKUNDARNE
(SIMPTOMATSKE)
Glavobolje koje se pripisuju traumi glave i vrata
Glavobolje koje se pripisuju vaskularnim poremeajima
Glavobolje koje se pripisuju nevaskularnim intrakranijalnim poremeajima
Glavobolje koje se pripisuju supstancama ili apstinenciji od njih
Glavobolje koje se pripisuju infekcijama
Glavobolje koje se pripisuju poremeajima homeostaze
Glavobolje koje se pripisuju bolestima kranijuma, vrata, oiju,uiju, sinusa, zuba, usta ili
ostalih facijalnih ili kranijalnih struktura
Glavobolje koje se pripisuju psihijatrijskim poremeajima
INTRAKRANIJALNE STRUKTURE OSJETLJIVE NA BOL

dijelovi meninga: bazalna dura i venski sinusi mozga sa pritokama;

neuralne strukture: glosofaringealni, vagusni, trigeminalni i gornji cervikalni ivci;
vaskularne strukture: arterije dure, karotidne, vertebralne i bazilarna arterija, arterije
Willisovog poligona i proksimalni dijelovi grana cerebralnih, vertebralnih i bazilarne
arterije.

Anamneza
Veina bolesnika, naroito onih sa primarnom glavoboljom, ima normalan nalaz
fizikalnog i neurolokog pregleda, pa je klju za dijagnozu glavobolje detaljna i
strukturirana (voena) anamneza.

Pitanja u anamnezi:
ivotno doba poetka glavobolje
Primarne glavobolje najee poinju u detinjstvu, adolescenciji ili 2., 3. dekadi
ivota.
Glavobolja koja se prvi put javlja poslije 50. godine ivota ee je izazvana
organskom
etiologijom (cerebrovaskularna bolest ili tumor).
Trajanje glavobolje
migrenska glavobolja najee traje 1-3 dana,
glavobolja tenzionog tipa due,
neuralgija manje od minuta.
Nain nastanka
naglo nastajanje: subarahnoidalna hemoragija (SAH), migrene i klaster glavobolje.
postepeno nastajanje: kod glavobolje tenzionog tipa, ekspanzivnih lezija i infekcija
Lokalizacija
Migrena: najee unilateralno i sljepoono, sa promjenom strana iz jednog napada u
drugi.
Glavobolja tenzionog tipa: esto okcipito-temporalna i moe biti lokalizovana
unilateralno ili bilateralno.
Cervikalna glavobolja i trigeminalna neuralgija: unilateralnost.
Glavobolja bolesti zuba, sinusa ili oka je najee frontalna,
Okcipitalna glavobolja: esto hipertenzivne etiologije, a rjee porijekla tumora
zadnje lobanjske jame.
Ponavljanje i uestalost
Ponovna pojava istog tipa glavobolje je, uglavnom, osobina primarnih glavobolja
(prema uestalosti ataka dijele na epizodine i hronine).
Sekundarne glavobolje najee nemaju uniforman obrazac ataka i tokom vremena
pokazuju poveanu uestalost (mogu se javljati epizodino ili biti kontinuirane).
Intenzitet
Verbalna ili vizuelna analogna 0-10 skala (VAS), prema kojoj se sa 0 oznaava stanje
bez bola, a sa ocjenom 10 bol najveeg intenziteta prema procjeni bolesnika.
Najintenzivnije su glavobolje kod maligne hipertenzije, meningitisa, febrilnog stanja,
klaster glavobolje i rupturirane intrakranijalne aneurizme.
Kvalitet
Migrena: pulsirajui kvalitet bola koji se opisuje i kod glavobolje febrilnog stanja,
hemangiomatoznih tumora i arterijske hipertenzije.
Glavobolja tenzionog tipa: kvalitet stezanja ili pritiska.
Klaster glavobolja se odlikuje probodnim bolom koji se opisuje kao ara u oku.
 Faktori koji provociraju ili pogoravaju glavobolju
kaalj, konzumacija odreenih namirnica, fizika aktivnost, pokreta vrata ili vilice.
Migrena, kao i glavobolja izazvana porastom intrakranijalnog pritiska poinje rano ujutru,
a atak klaster glavobolje poslije par sati nonog sna.
Fenomeni udrueni sa glavoboljom
Sa migrenom mogu biti udrueni prodromalni simptomi: umor, zijevanje, potreba za slatkom
hranom; simptomi aure, kao i munina, povraanje, fotofobija i fonofobija tokom ataka.
Glavobolja tenzionog tipa nema ili ima oskudne udruene fenomene.

PITANJA KOJA UKAZUJU DA SE RADI O SIMPTOMATSKOJ GLAVOBOLJI

1. Da li je bolesnik imao glavobolju slinu ovoj nekada ranije?
2. Da li je nedavno imao povredu glave?
3. ta je bolesnik radio kada se glavobolja javila?
4. Da li je glavobolja poela naglo?
5. Da li u linoj anamnezi postoji podatak koji bi mogao imati znaaja za pojavu glavobolje,
kao na primjer podatak o arterijskoj hipertenziji, AIDS i sl.?
6. Da li je ovo nova, progresivna glavobolja?

1.Neuroloki pregled
Kod bolesnika koji se ale na glavobolju, rezultati neurolokog pregleda su veinom
normalni.
2. Pregled onog dna
Nepravilna ivica papile optikog ivca i odsutnost venskih pulsacija mogu da sugeriu
povieni intrakranijalni pritisak. Kod bola lokalizovanog u predjelu oka potrebno je mjerenje
intraokularne i arterijske tenzije.
3. Dopunska ispitivanja
Diferencijalna dijagnoza. Kompletna krvna slika, sedimentacija eritrocita, TSH i T4,
glikemija, Na, K, Ca, kreatinin. Bolesnici sa simptomima infekcije: ispitivanje PNS, pregled
uha. Analiza likvora: sumnja na SAH, meningitis ili druge infekcije CNS.

MIGRENA
Migrena je hereditarni paroksizmalni poremeaj koji potie iz jedara modanog stabla.
Od drugih primarnih i sekundarnih glavobolja razlikuje je: klasian skup simptoma koji
obuhvata jednostranu i estoku, pulsirajuu glavobolju, muninu, povraanje, fotofobiju,
fonofobiju i osmofobiju, kao i prolazne neuroloke simptome koji se oznaavaju terminom
aura.

DIJAGNOSTIKI KRITERIJUMI ZA POSTAVLJANJE DIJAGNOZE MIGRENE

BEZ AURE
A. Najmanje 5 ataka koji ispunjavaju kriterijume B-D

B. Atak glavobolje traje 4-72 sata

C. Glavobolja ima najmanje dvije od navedenih osobina:

1. Unilateralna lokalizacija
2. Pulsirajui kvalitet
3. Umeren ili jak intenzitet bola
4. Pogoranje sa rutinskim fizikim aktivnosti (na primer hodanje ili penjanje
uz stepenice).
D. Tokom glavobolje prisutno je bar jedno od navedenog:
1. Munina sa ili bez povra
2. Fotofobija i fonofobija

E. Ne moe se pripisati drugom poremeaju

Migrena sa aurom
Aura je atak reverzibilnih fokalnih neurolokih simptoma koji se, obino, postepeno razvijaju
tokom 5-20 minuta i traju manje od 60 minuta, sa osobinom da se ponavljaju u svakom
napadu migrene. Za ovim fenomenom, najee, u roku od 60 minuta, slijedi glavobolja,
meutim, glavobolja moe da pone prije ili istovremeno sa aurom.