OSNOVNI POJMOVI MULTIMEDIJE

MULTIMEDIJA
u izrazu multimedija, rije medij predstavlja
naine, oblike kojima se predstavlja i prenosi
neka poruka (pr. tekst, slika, zvuk), a multi
oznaava da se koristi vie njih istovremeno

kombinacijom svih medija unutar jednog

raunalnog zapisa (datoteke) dobivamo
multimedijski zapis (prezentaciju)

Multimedija je kombinacija teksta, slike

(pokretne ili nepokretne), zvuka, animacije, videa
objedinjenih putem raunala i odnosi se
prvenstveno na medije koji su po svojoj prirodi
netekstualni, a ako je ukljuen tekst rije je o
kraim uputama ili objanjenjima.
MULTIMEDIJA
Multimedija je poela kad je prvi glasovir
stavljen u kino s nijemim filmom

Od tada se multimedije, kao pojam, iskljuivo

definiraju kao kombinacije razliith medija:
Kao kombinacija teksta i slike (slika, ikona,
animacija, film)
Kao kombinacija teksta i zvuka (muzika, govor)
Kao kombinacija teksta, slike i zvuka
MULTIMEDIJA
svrha je multimedije da to zanimljivije,
privlanije i stvarnije predoi i prenese neku
informaciju - pojavu, prizor, ugoaj ili dogaaj.

cilj je multimedije da zaokupi to vie naih

osjetila kako bi doivljaj prenesene poruke bio
potpuniji.
ELEMENTI MULTIMEDIJE

Tekst Slika Zvuk

Animacija Video Interaktivnost

TEKST

na raspolaganju imate razliite vrste fontova,

veliina, boja, sjene, pokretni tekst i ostale efekte
koji ine tekst zanimljivijim i lake uoljivim
TEKST

Font = skup znakova istog stila

Privlai panju
Daje poseban ton ( , luckasti)
Stvara sliku o stavu koji informacijom prenosimo
TEKST

nedostaci: nepokretan
je (statian),
nepromjenjiv i
pravocrtan (linearan)
medij ita se tako
kako je napisan (od
poetka do kraja)
TEKST

Hipertekst
vrlo se esto pojavljuje kao element multimedije
to je dio teksta koji se moe aktivirati (npr.
klikom mia) da bi se izvrila neka radnja
obino vodi do drugog dijela teksta ili ak drugog
dokumenta
pomou hiperteksta korisnik sam bira kojim e
slijedom itati i pretraivati tekst

Aplikacije za obradu teksta

Wordpad, Microsoft Word, OpenOffice Write
SLIKA

bilo
kao crte ili fotografija, ima znaajnu
ulogu u multimediji

moebiti samostalan multimedijski

sadraj, element animacije ili dio
videozapisa

zapretvaranje slika i fotografija iz

analognog u digitalni oblik koristimo
skener, digitalni fotoaparat ili digitalnu
kameru, TV karticu
SLIKA
Osnovna podjela slika

rasterska slika
vektorska slika
SLIKA
Rasterski format slike

slika je sastavljena od toaka (piksela)

kod poveanja dimenzija, GUBI SE na kvaliteti

zauzimaju vie memorije od vektorskih

primjeri rasterskih formata: JPG, TIF, GIF, PNG, BMP,

PSD

Aplikacije za izradu i obradu rasterskih slika

Adobe Photoshop, Corel Photopaint, Paintshop Pro, Gimp
SLIKA
Vektorski format slike

pamte se samo koordinate toaka, a program rauna linije

izmeu njih

kod poveanja dimenzija, NEMA gubitaka kvalitete

zauzimaju manje memorije od rasterskih

primjeri vektorskih: AI, EPS, CRD

Aplikacije za izradu i obradu vektorskih slika

Adobe Illustrator, Corel Draw, Macromedia Freehand
DIGITALNA FOTOGRAFIJA
javlja se poetkom 90-tih godina 20. stoljea

Digitalni fotoaparati koriste elektroniki

senzor slike koji sliku snima kao niz
elektronikih podataka umjesto kemijskih
promjena na filmu.
ZVUK
Zvuk je jedan od temeljnih elemenata multimedije, bilo
da se radi o glasovnom ili instrumentalnom zapisu.

Zvuk je po svojoj prirodi zvuni val, tj. analogni signal.

Da bi raunalo moglo prepoznati zvuk, potrebno ga je

digitalizirati, tj. pretvoriti u binarni oblik koji raunalo
razumije.

Taj posao u raunalu povjeren je zvunoj kartici.

Osnovna uloga zvune kartice je pretvaranje analogne

informacije (zvuni val) u digitalnu (binarnu) i obratno.
POSTUPAK DIGITALIZACIJE ZVUKA METODOM
UZORKOVANJA

Digitalizacija zvuka, pojednostavljeno, vri se u nekoliko

koraka:
1. mikrofon hvata zvune valove, pretvara ih u analogni signal i
prosljeuje zvunoj kartici,
2. sempliranje: zvuna kartica uzima uzorke zvuka,
3. kodiranje: uzorci zvuka pretvaraju se u digitalni oblik,
4. konani rezultat kodiranja pohranjuje se, kao i svaki drugi
podatak, u datoteku. Po nastavku datoteke (npr. wav, mp3,
wma), raspoznaje se koji je nain kodiranja upotrijebljen.
DIGITALIZACIJA ZVUKA PUTEM
UZORKOVANJA, SEMPLIRANJA (SAMPLING)
Tijekom reprodukcije, treba obaviti isti postupak,
ali u obratnom smjeru: od digitalne datoteke do
glasa koji e se uti preko zvunika.
U ovom sluaju, potrebno je "deifrirati" zvune
podatke zakodirane u digitalnoj datoteci.
Ovaj obrnuti postupak od kodiranja zove se
dekodiranje.
Vrsta programa kojom se vri kodiranje i
dekodiranje zvunih podataka zove se codec (od
Coder/Decoder).
Podaci zakodirani odreenim codec programom
moraju se dekodirati tim istim programom.
DIGITALIZACIJA ZVUKA PUTEM
UZORKOVANJA, SEMPLIRANJA (SAMPLING)

Kod digitalizacije zvuka sempliranjem bitan podatak je

Sample Rate uestalost (frekvencija) kojom zvuna
kartica uzima uzorke zvunog vala i pretvara ga u
digitalne.

im vea je ta uestalost, kvalitetniji je zvuk (ali i vea

zvuna datoteka)
MIDI (Musical Instrument Digital
Interface) metoda
MIDI (Musical Instrument Digital Interface) je
protokol koji upravlja razmjenom podataka
izmeu instrumenata i raunala.

Obrauje podatke o tonovima (visina, jaina,

trajanje tona) i instrumentima koji e ih odsvirati.

Na ovaj nain moe se snimiti i izvoditi kompletna

instrumentalna kompozicija za cijeli orkestar!
STVARANJE MIDI GLAZBE NA RAUNALU

MIDI glazba se obino snima tako da se na zvunu karticu,

tonije na MIDI/Game port, prikljui neki instrument.
Sekvencer snima melodiju odsviranu na instrumentu i uva je
u zasebnom tzv. kanalu.
Zvunom zapisu melodije pridjelimo zvuk kojeg elimo
instrumenta.
Na taj isti zvuni zapis moemo dopisivati druge zvune zapise
(npr. drugih instrumenata) otvaranjem novih kanala.
Kombiniranjem (miksanjem) vie zvunih zapisa dobivamo
konaan glazbeni proizvod u obliku MIDI datoteke.
MP3 GLAZBA

Naziv MP3 je skraenica za algoritam kodiranja zvuka a

puni naziv mu je MPEG-1 Layer 3.
Zvuk kodiran njime (algoritmom) pohranjuje se u datoteke s
nastavkom .mp3.
Tijekom kodiranja koristi saimanje (kompresiju) pa MP3
glazbene datoteke mogu biti i do 10 puta manje od originala
Moete i sami odabrati stupanj saimanja
to je vee saimanje, ostane manje zvunih podataka pa je
zvuk loiji. I obratno.
Mjerilo kvalitete MP3 zvunog zapisa je Bit Rate. To je
koliina bitova kojom je "opisana" jedna sekunda zvunog
zapisa.
ZVUK

Digitalni zvuni zapis

moemo obraivati,
mijenjati te mu dodavati
ili oduzimati zvune efekte
(npr. dodati jeku, oduzeti
um i sl.).
Animacija

sastoji se od niza crtea koji se brzo

izmjenjuju

crtei obino prikazuju neki lik (objekt) u

razliitom poloaju

pojedini crte u nizu naziva se okvir (frame)

ili sliica

kada se crtei izmjenjuju dovoljno brzo,

dolazi do optike iluzije kretanja
(zahvaljujui tromosti naega oka) pr. bloki
s crteima u koli
Animacija

zaprivid animacije koristi se minimalno 10

fps-ova (sliica u sekundi), dok je idealna
vrijednost 25 fps-a

primjeri
formata za animaciju: GIF
(animirani gif), SWF i svi video formati
Animacija

Aplikacije za izradu animacija

GIF animator, Flash, Power Point (za 2D
animacije), 3D studio (za 3D animaciju)
Animacija
Animacijske tehnike
Tradicionalna animacija
Stop-motion (stani-kreni) animacija
Raunalna animacija
Animacija
Tradicionalna animacija
Svaki okvir (frame, sliica) crta se runo, a
zatim se kopira ili precrtava na prozirnu foliju i
na kraju se ta folija stavlja na nacrtanu
pozadinu i fotografira (zadnjih 10-tak godina se
sliice, jednostavno, skeniraju).
Animacija - Tradicionalna animacija
Animacija
Vrste tradicionalne animacije

full animacija
(najuobiajenija vrsta
poznata po vrlo stvarnom i
detaljnom prikazu)

limited animacija
(jeftinija inaica, nije toliko
detaljan prikaz)

Rubber hose animacija

(slobodna forma animacije
jer se likovi ne ponaaju, a
niti ne izgledaju prema
zakonima fizike)

Primjer Rotoskopska animacija

(crtai, okvir po okvir
rotoskopske precrtavaju preko snimki
animacije kamerom)
Animacija - Rotoskopska
animacija
Animacija
Stop-motion (stani-kreni) animacija
Kod ove vrste animacija takoer se snima okvir po
okvir, a meukoraci se postiu pomicanjem
objekata na sceni. Ima dosta podvrsta.
Primjeri: A je to, South Park i sl.
Animacija - Stop-motion
animacija
Animacija
Raunalna
animacija
Postoji 2D i 3D
animacija.
Primjeri: Pixar-
ovi animirani
filmovi (Toy
story, A
Bugs life, U
potrazi za
Nemom)
Animacija - Raunalna animacija
3D
Animacija - Raunalna animacija
2D
VIDEO
VIDEO
temeljise na slinim principima kao i
animacija (brzo prikazivanje niza kadrova),
ali se kod videa radi o pokretnim slikama

raunalo moemo povezati s ureajima

(videokamera, videorekorder, DVD ureaj,
TV kartica) i od njih preuzeti video
materijal
VIDEO
videomaterijal se moe obraivati (pr.
dodavanje naslovnog teksta ili zvune
podloge, skraivanje i premjetaj kadrova s
jednog mjesta na drugo i sl.) to nazivamo
video montaa (eng. Video editing)

kombiniranjem video materijala sa

tehnikama 3D animacije nastaju filmovi
poput Jurskog parka, Ratova zvijezda ili
Gospodara prstenova
VIDEO
MPEG-1, MPEG-2, Standardi za kodiranje i saimanje video zapisa postavljeni od strane
MPEG-4 MPEG organizacije.
WMV (Windows Media Microsoftov format za kodiranje, saimanje i pohranu video zapisa.
Video) Daje veliku kvalitetu zapisa uz izrazito malu veliinu datoteka.

AVI (Audio Video Multimedijalni format koji zajedno pohranjuje audio i video zapise,
Interleaved) ali ih ne kodira i ne saima to je preputeno korisniku. Prije
no to se podaci pohrane, korisnik odabire koje kodiranje i
saimanje e se primijeniti na zapisima.
DivX Format za pohranjivanje video zapisa sa velikom mogunou
saimanja uz ouvanje visoke kvalitete. Udruiv s MPEG-4
standardom za kodiranje i saimanje.
DVD filmovi Film pohranjen na DVD disk u MPEG-2 formatu sa visokom
razluivou (Resolution), odlinom kvalitetom slike i sa
Dolby Surround 5.1 zvukom.

Aplikacije za izradu i obradu video zapisa

Movie Maker, Premiere, Edius, Avid
VIDEO )
kodek (eng. Codec) nain na koji se saima i
pohranjuje video zapis

osim formata zapisa u kojem su mogue razne

rezolucije (razluivosti) slike, vano je znati na
koliko se fps-ova (Frame Per Second sliica u
sekundi) odvija video zapis

bit rate mjera za koliinu podataka video zapisa u

odreenoj vremenskoj jedinici (bit/s - bitova u
sekundi ili Mbit/s milijuna bitova u sekundi) -
vei bit rate obino znai i bolju kvalitetu
VIDEO
VIDEO
Stereoskopija (prividni 3-D video zapis)
Stereoskopski video zahtijeva ili dva kanala desni za
desno, a lijevi za lijevo oko ili dva preklapajua video
sloja.

Mogunosti stereoskopije ponekad znaju iskoristiti TV

postaje (pr. RTL televizija nedjeljom u 20 sati) ili
proizvoai DVD filmova.

Za gledanje takvih video sadraja trebaju vam

jednostavne plastine naoale kroz koje na jedno oko
vidite sve u crvenim, a na drugo sve u plavim nijansama.

pr. Putopisne reportae nedljeljom u 20 sati na RTL

televiziji
MULTIMEDIJSKE KOMBINACIJE
VIDEO I ANIMACIJE

Kada se video kombinira s animacijom i

tehnikama za 3D grafiko modeliranje, mogu
se dobiti zanimljivi rezultati koji nadilaze
stvarnost (prisjetite se samo nekih filmova,
kao to su Gospodar prstenova ili Matrix).

Da bi scene u pojedinim raunalnim igrama

djelovale to stvarnije, esto se koristi
kombinacija videa i animacije.
INTERAKTIVNOST

Bez interaktivnosti poruka nije povezana niti s

jednom prethodnom porukom

Reakcija poruka je povezana samo sa porukom

neposredno prije

Interaktivnost poruka je povezana sa vie

prethodnih poruka i meu njima postoji
meusobna povezanost
INTERAKTIVNOST

Interaktivna multimedija doputa korisniku

kontrolirati nain na koji se informacije
prikazuju. To znai da korisnik moe upravljati
dolaskom i odlaskom potrebnih informacija
MULTIMEDIJA I RAUNALO
Multimedija je postojala i prije pojave raunala
(npr. film, kazalite i televizija samo su neki od
primjera multimedije ).

Kod takve se multimedije fizikalne pojave tj.

signali (zvuk, slika itd.) ne pretvaraju u digitalni
oblik, nego samo iz jedne u drugu (prikladnu)
fizikalnu veliinu. Zato se takva multimedija
naziva jo i analogna multimedija

POJEDNOSTAVLJENA SHEMA
NASTAJANJA ANALOGNE
MULTIMEDIJE
SLIJEDI:
MEDIJI