Mikroekonomija III

11. listopada 2011.

TEORIJA IGARA
(1. dio)
 Uvod
Neumann i Morgenstern (1944) kao jedan od naina analize
stratekog donoenja odluka
cilj igre: pronalaenje optimalnih strategija svakog sudionika igre
fleksibilnost joj osigurala iroku primjenu:
primjenu u drutvenim
znanostima, politikim znanostima, meunarodnim odnosima,
filozofiji i dr. (npr. politike odluke: Obama -McCain; ratne odluke: United States-
Soviet Union 1960-70, sportske odluke: Ivanievi-Rafter, Wimbledon 2001.)
u mikroekonomiji: prilikom analiziranja interakcija oligopolskih
poduzea
Meuovisnost poduzea: element koji omoguuje prikazivanje oligopolistikih akcija i
reakcija kroz teoriju igara (poduzea - igrai, poduzete aktivnosti - strategije)
 Klasifikacija igara i pojmovi
kooperativne i nekooperativne igre - osnovna razlika:
(ne)postojanje mogunosti pregovaranja i sklapanja sporazuma
(u usmenoj ili pisanoj formi) (npr. kupac i prodavatelj na trnici ili poduzea
pristupaju koluziji vs.
vs poduzee nastoji poboljati vlastitu poziciju u odnosu na
poziciju konkurentskih poduzea)
igre s nultom sumom i igre sa sumom razliitom od nule -
dobitak jednog igraa uvijek jednak gubitku drugog igraa (partija
aha ili pokera) vs. igre s konstantnom sumom: suma isplata oba
igraa e biti uvijek ista (npr. dva poduzea ulaze na novo trite vrijedno 30
milijuna kn) ili igre s nekonstantnom sumom: suma isplata igraa e
biti razliita za razliite strategije poduzea (poduzea na rastuem
tritu mogu uloiti razliite novane iznose u oglaavanje i/ili istraivanje i razvoj te
posljedino tome ostvariti razliite isplate).
 simultane igre (igrai istovremeno igraju igru, pa u trenutku
igre nijedan od igraa nema nikakvih saznanja o potezima
drugog igraa) i sekvencijalne igre (igrai igraju jedan za
drugim). Primjer: djeja igra par-nepar vs.
vs ah
igre s pozitivnom sumom i igre s negativnom sumom igrai
se nalaze u boljoj poziciji nakon igre (primjerice, nakon realizirane
kupoprodaje, i kupac i prodavatelj su ostvarili svoje ciljeve pa se nalaze u boljoj
poziciji nego ranije) vs.
vs igrai se nalaze u loijoj poziciji nakon igre
(primjerice, cjenovni rat).
igre bez ponavljanja i igre s ponavljanjem (ponavljajue igre)
Igre bez ponavljanja se igraju samo jedanput. npr. boksaki me
sa svjetskim prvakom vs.
vs Igre s ponavljanjem se igraju po nekoliko
puta (primjerice, kupoprodaja izmeu odreenih kupca i prodavatelja na trnici
voa odigrava se gotovo svakodnevno).
 Osnovni elementi od kojih se sastoji svaka igra: igrai,
strategije, isplate
Kombinacija svih moguih strategija i rezultata neke igre
predoava se pomou matrice plaanja (isplata), pa svako polje
matrice stoga predstavlja mogui rezultat igre.
Sudionici igre: osobe, poduzea, priroda (npr.=?). Br. sudionika=?

Igre s nultom sumom

Ponekad e biti mogue lako pronai ravnoteno stanje ako
poduzea imaju dominirane strategije (strategija koja rezultira niom
isplatom od bilo koje alternativne strategije koje igrau stoje na raspolaganju, neovisno o
tome koju je strategiju izabrao drugi igra) isputaju se iz daljnjeg
razmatranja
 npr. na odreenom tritu djeluju dva poduzea koja nastoje ostvariti to vei trini udjel.
Poduzee 2
Poduzee
D E F G
Min. - igrai =?
1 retka
A 50 40 25 70 25
- strategije =?
B 60 45 75 85 45
- najbolja strategija =?
C 30 35 80 90 30
Max.
60 45 80 90 45=45
stupca

Kako svaki postotak rasta trinog udjela jednog poduzea ujedno

oznaava postotak smanjenja trinog udjela drugog poduzea, rije je o
igri s nultom sumom.
U svakom polju matrice najee se nalazi samo jedna vrijednost
Igra u retku primjenjuje maximin strategiju odnosno bira maksimum
(najbolji ishod) izmeu prethodno utvrenih minimalnih (najloijih) u
svakom retku. S druge strane, igra u stupcu primjenjuje minimax
strategiju to znai da bira minimum (najloiji ishod) izmeu prethodno
utvrenih maksimuma (najboljih ishoda) u svakom stupcu.
Ravnoteno rjeenje sedlasta toka (P1=45% i P2=55%)
Alternativno, eliminacija dominiranih strategija oba poduzea (G,A,F,C,D).
 Nashova ravnotea
Igra ne mora uvijek sadravati dominantne i/ili dominirane
strategije primijeniti Nashov koncept
Nashova ravnotea situacija u kojoj svaki sudionik igre
(na temelju dane strategije drugog igraa) izabire strategiju
koja rezultira najviom isplatom.
npr. dvije zrakoplovne kompanije Croatia Airlines i British Airways trebaju donijeti
odluku o cijeni putne karte
British Airways
P=2 000 kn P=3 000 kn
Croatia P=2 000 kn 25 000, 25 000 50 000, 0
Airlines P=3 000 kn 0, 50 000 60 000, 60 000

Koju e od promatranih cijena menaderi kompanija izabrati?

Jedna Nashova ravnotea vs. vie Nashovih ravnotea.
Koja e ravnotea nastupiti?
 npr. modificirana matrica isplate zrakoplovnih kompanija
(0,2) British Airways (0,8)
P=2 000 kn P=3 000 kn
Croatia P=2 000 kn 25 000, 25 000 40 000, 30 000 37 000 kn
Airlines P=3 000 kn 0, 40 000 60 000, 60 000 48 000 kn

racionalnost igraa igrai promiljaju o posljedicama poduzetih

aktivnosti, odnosno uzimaju u obzir akcije i reakcije drugih igraa
dominantna strategija British Airways =? Rj: P=3 000 kn, P=3 000 kn (oba
poduzea su razumjela igru i ponaala se racionalno)
Meutim, to ako kompanija British Airways nije dobro procijenila situaciju
na tritu ili nije dovoljno o njoj informirana ili se iz bilo kojeg razloga ne
ponaa racionalno za Croatia Airlines je najbolje koristiti strategiju koja
maksimalizira oekivani povrat.
npr. ukoliko Croatia Airlines smatra da postoji 20% vjerojatnosti da British Airways
odredi cijenu karte od 2 000 kn, tada oekivani povrat od odreivanja cijene na visini
od 3 000 kn za kompaniju Croatia Airlines iznosi 0,20+0,860 000 = 48 000 kn, dok je
oekivani povrat od odreivanja cijene na visini od 2 000 kn za Croatia Airlines 0,225
000 kn+0,840 000 = 37 000 kn. U izloenoj situaciji za kompaniju Croatia Airlines je
bolje da odredi cijenu zrakoplovne karte od 3 000 kn.
to ako je vjerojatnost 50%-50%? Rj: P=2 000 kn.