SEMINARSKI RAD

TEMA: Google
Student: Varupa Amra

Rezime: Odabirom ove teme eljela sam da Vas bolje upoznam sa jednim od najveih
pretraivaa, google, njegovim nastankom potprogramima i podpretraivaima.

KLJUNE RIJEI:google,pretraiva

UVOD: Sredinom 90-ih, internet odnosno world wide web je dosegnuo kritinu taku s
obzirom na koliinu informacija, te je korisnicima bilo nemogue pronai traene informatice.
Tada su se pojavili prvi pretraivai. Prvi pretraivai su bile: webCrawler, Lycos i Alta
Vista. Dugo vremena je Alta Vista, kao komercijalna ( meta pretraiva ) imala vodeu ulogu
u svom podruju djelovanja. 1997 se pojavljuju Lary Page i Sergey Brin, tada jo studenti
univerziteta Stanford. Njihov pretraiva se provbitno zvao BackRubjer je sistem
provjeravao povratne veze kako bi izraunao vrijednost sajta. Prvobitni pretraiva koristio je
sajt Stenfordskog univerziteta na adresi http://google.stanford.edu/ . Poslije su mu promijenili
ime u "Google" koja je nastala pogrenim spelovanjem rijei googol to predstavlja broj
jedan iza kojeg se nalazi sto nula (10 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000
000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000). Tim
nazivom eljeli su opisati njihov pretraiva koji bi pruao veliku koliinu informacija
korisnicima..
Oni su koristili algoritme odnosno ranking- kriterije koji do tada nisu bili poznati. Jedan od tih
kriterija je tzv. PageRank. Ubrzo nakon toga Yahoo i MSN su prepoznali da bi googleova
tehnika pretraivanja world wide web mogla postii uspjeh. Larry Page i Sergey Brin su
meutim dali patentirati svoj pronalazak, tako da konkurenciji nije preostalo nita drugo nego
kupiti njihovu licencu..

Slika.1 Lary Page i Sergey Brin

Domen google.com je registrovan 15. septembra 1997. godine , a kompanija je registrovana

kao Google Inc. 17. septembra 1998. u prijateljevoj garai u Menlo Parku u Kaliforniji.
Ukupan poetni fond je porastao za novu kompaniju za skoro 1,1 milion dolara, ukljuujui
100.000 dolara od Endija Behtolajma, jednog od osnivaa San Mikrosistema.
Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna. Njihove stranice
su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je rei kako je Google po
prvi put pretraivao pomou tada jednistvena sistema posjeenosti korisnika. Dakle, to je
neka stranica bila vie posjeena, to se ona nalazila vie pri vrhu kada ste htjeli nai pojam
koji se nalazi na toj stranici. Danas veina velikih pretraivaa koristi tu tehniku.
No Google nije ostao samo pretraiva; svoju je djelatnost proirio i na newsgrupe
stvorivi Google Groups. Google Groups je najvea arhiva poruka napisanih na Usenet-
u1 koja sadri oko 900 milijuna poruka napisanih irom svijeta. Nadalje, za oglaavae tu su
Google Adwords i Adsense,a nedavno je uveden i Google mail (Gmail), a spomenimo jo i
Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podrunica.
Jo jedna zanimljivost u vezi Google.a je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji,
hakeri su uspjeli sruiti samo jednu Googleovu stranicu - servis za organizaciju digitalnih
fotografija, Picasa.
Neke od newsgrupa koje je stvorio Google da bi omoguio korisnicima da na laki nain
dou do informacija su :
Google Adsensse
Google AdWords
Google Earth
Google Books
GMail
Google Translate

Google Adsensse je googleov program koji na vau web-stranicu/blog stavlja linkove

vezane za vau stranicu/blog te Google-ov pretraiva. Kad netko klikne na te linkove,
vlasnik stranice zarauje novac.
Stranice koje Google reklamira, plaaju Googleu reklamiranje, a Google dio zarade daje
korisnicima Adsensea koji su mu pomogli da zaradi.

Slika 2. Google Adsensse [1]

1
Usenet je podmrea na Internetu koja se bazira na NNTP protokolu a ine je serveri namjenjeni primanju, slanju i
razmjenjivanju lanaka (engl. articles, posts).
Google AdWords je brz i jednostavan nain nabave visoko fokusiranog oglaavanja na
osnovi Cijene-Po-Kliku (CPK) nezavisno o proraunu korisnika. AdWords oglasi prikazuju se
pored rezultata pretraivanja na Googleu te na stranicama s rezultatima pretrage ili s
izdrajem u Google Mrei koja raste iz dana u dan i ukljuuje meu
ostalima AOL, EarthLink, HowStuffWorks i Blogger.
Adwords je 2008. godine tvrtki Google donio 21 milijardu dolara dobiti.

Slika 3. Google AdWords [2]

Google Earth je program koji omoguuje virtualni 3D prikaz Zemljine povrine, te

svemira i od 5.0 verzije i mora . Prikaz je stvoren od mnogo razliitih satelitskih slika koje
nisu iz stvarnog vremena, ve su naknadno spojene. Odabrani dio Zemljine povrine je
mogue uveavati i otkrivati i najmanje detalje. Mogue je pregledavati gradove ili prirodne
znamenitosti, ovisno o stupnju izotrenosti slike toga podruja (neka se podruja jasnije vide
na odreenom uveanju, dok su neka zamuenija).
Zbog lakeg pronalaska eljene lokacije, u lijevom oknu prozora postoji jednostavan
pretraiva. Treba samo upisati naziv mjesta, i virtualna Zemlja se poinje okretati i
namjetati za prikaz traene lokacije.
Osim opisanog "putovanja" po virtualnoj Zemlji, postoje i dodatne informacije o pojedinim
mjestima. Prikazuju se samo odabrane informacije, a to mogu biti slike s Panoramia, tekstovi
s Wikipedije, istraivanja National Geographica, zatim ceste i putevi, granice(dravne i
regionalne), glavni i ostali gradovi, zrane luke, restorani, benzinske crpke, hoteli itd. Postoji i
opcija za ukljuivanje 3D zgrada, a ona omoguava jo realniji izgled odreenog teritorija
(samo neke zgrade imaju mogunost trodimenzionalnosti).
Od verzije 5.0 Google Earth je dostupan na 37 jezika,
 Slika4.Google Earth[3]

Google Books (ranije poznat kao Google Book Search i Google Print) je googlov
podpretraiva koji pretrauje cijeli tekst knjiga i asopisa koje je Google skenirao,pretvorio u
tekst pomou optikog prepoznavanja znakova ,i pohranio u digitalnoju bazi podataka.
Udruenje autora, grupa koja predstavlja 8.000 amerikih autora, 2005 g. podnijela je tubu
federalnom sudu u New Yorku protiv Google-ovog novog servisa. Google je odgovorio da je
u skladu sa svim postojeim i historijskim primjenama zakona o autorskim pravima u vezi
knjiga. Google napokon 2009.g naao rjeenje tako to su se ograniili samo na skeniranje
knjiga autora iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.

Slika 5. Google Books[4]

GMail je servis za elektroniku potu internetskog pretraivaa Google otvoren
sredinom 2004. godine. Prednosti GMaila je vie od 7500 MB prostora za poruke koji stalno
raste, posjeduje alat za izdvajanje spama, i takoer Google tehnologiju za pretraivanje e-
pote. Ono po emu se Gmail izdvaja od ostalih web mailova je lokalizacija, to znai da je u
cijelosti preveden, ne koristi mape ve samo oznake, postoje verzije za mobilne ureaje, pa
svoju potu moete pregledavati na zaslonu svog mobilnog telefona, grupiranje na
odgovorene i ponovo primljene mailove. U GMailu je mogue avrljati s korisnicim koji
takoer imaju GMail, jedan GMail raun vrijedi za sve ostale Google aplikacije kao to
su Google Maps,Google Docs, Google Reader, Picasa, Youtube.
U decembru 2007 g. GMail je nadrograen na novu verziju GMail 2, a moe se vidjeti samo
na preglednicima novije generacije (Google Chrome, Mozilla Firefox, IE8...).
Poetkom februara 2007. GMail je postao otvoren za sve korisnike. Skoro pune tri godine bio
je dostupan samo putem pozivnica.

Slika 6. Gmail [5]

Google Translate
Google-ov besplatnih online prevodilac koji automatski prevodi tekstove i web stranice.
Podrava 64 jezika i ima opciju da otkrije o kojem je jeziku rije.
 Slika 7. Google Translate[6]

Google Chrome je web preglednik otvorenog koda kojeg razvija amerika tvrtka Google.
Stabilna verzija je dostupna za Microsoft Windows, Mac OS X i Linux operativni
sistem.U septembru 2008. Google je uinio dostupnim cjeloviti izvorni kod aplikacije, to
omoguuje ostalim programerima da pregledaju sav kod Chrome te da doprinesu u razvoju
Mac OS X i Linux verzija

.
Slika 8. Google Chrome

ZAKLJUAK:
Sasvim je jasno da je Google-u polo za rukom da naprave opepoznati Brand (marku) koji ne
predstavlja vie samo pretraiva, ve veliko poduzee koje iz dana u dan ekspandira
poslovanje u sve mogue sektore. Da li e Google moi obraniti svoju trinu poziciju, teko
je prorei. Danas je Google apsolutni vladar na tritu, iako je Yahoo u meuvremenu razvio
vlastiti algoritam. Google - index iznosi preko 90%. Yahoo i MSN odnosno Windows Live su
na 2. i 3. mjestu sa neznatnim udjelima od nekih 5%.
 Literatura

1. http://webmanufaktura.com/razvoj.html
2. http://hr.wikipedia.org/wiki/Google_(tra%C5%BEilica)
3. http://slobodan-prostor.blogspot.com/2011/10/nastanak-i-razvoj-google.html
4. http://www.design-ers.net/google-ers.asp
5. http://en.wikipedia.org/wiki/Google
6. http://www.scribd.com/leobih/d/59858591-Google-Hacking-by-UnDeAd
a. [1] http://adsensedollars.yolasite.com
b. [2] http://internetsvijet.com
c. [3] http://Soft.bramjnet.com
d. [4] http://onlyaboutbooks.com
e. [5] http://lifehack.org
f. [6] http://soundschooling.blogspot.com/2011/07/homeschool-fun-with-
google-translate.html