Crkvenac

Pojam EP:

DOPUNJAVANJE I KORIGOVANJE DJELOVANJA TRITA???

VLAST PREMA DOLE - DOHODAK PREMA GORE

Ekonomska politika je svjesno djelovanje drave i drutva u ekonomskoj sferi

ukupnog ivota, rada i razvoja.

EP u uem smislu predstavlja praktinu aktivnost s nizom mjera i instrumenata

u reguliranju ekonomskog ivota koju provodi drava i drugi subjekti u
ostvarivanju odabranih ciljeva (agrarna, industrijska, saobraajna...).

Ua EP obuhvata: mjere iz dravne nadlenosti, mjere izvan dravne nadlenosti

(lokalna samouprava), a ira EP obuhvata ve navedeno i elemente politike
razvoja.

Begic : EP je nauna disciplina koja se bavi iznalaenjem i objanjavanjem

odnosa i zakonitosti to stoje u vezi sa aktivnou drave i drugih nosilaca
ekonomsko-politikih odluka i mjera kojima se organiziraju i usmjeravaju
tokovi drutvene reprodukcije.

Teorija, analiza, kratkorona, dugorona, implementacija, makroekonomska

analiza

KLASIFIKACIJA CILJEVA

Kratkoroni (ciklini):

Puna zaposlenost, stabilnost cijena, poboljanje platnog bilansa

Dugoroni (strukturni):

Glavni- rast proizvodnje, zadovoljenje kolektivnih potreba, poboljanje

raspodjele dohotka i bogatstva, zatita i stimuliranje razvoja pojedinih podruja
privrede

Sporedni poboljanje modela line potronje, sigurnost ponude(zaliha),

natalitet i struktura populacije, skraenje radnog vremena.

NOSITELJI EP:
Dravni organi za voenje EP su: vlade, ministarstva, kantonalni i lokalni organi,
centralna banka, institucije osiguranja i drugi.

Nositelji moraju posjedovati: definiran interes, sposobnost odluivanja o

pitanjima od opeg znaaja, akcijska sposobnost (djelovanje) i samostalnost
djelovanja.

Budet ili proraun je spisak planiranih prihoda i rashoda pojedinca, firme,

organizacije, lokalne zajednice ili drave za odreeni period, obino za jednu
godinu.

Budet ima karakter finansijskog plana drave za jednu godinu. Odredbe

budeta su obavezujue za dravne organe na rashodnoj strani i predvieni
izdaci se ne bi trebali prekoraivati bez rebalansa budeta, tj. bez izmjene
budeta po istoj proceduri po kojoj je usvojen.

Sadraj dravnog budeta obino ine razvijeni spisak prihoda i rashoda,

zajedno sa njihovim planiranim iznosima za narednu godinu, kao i prateim
procesnim i slinim odredbama.

Na prihodnoj strani navode se svi zakonom propisani dravni prihodi kao to

su svi pojedini porezi, naknade, takse, kazne, prihodi od kamata i prodaje
dravne imovine i slino. Na rashodnoj stani, koja takoe uglavnom proizlazi iz
materijalnih zakona, koriste se dvije klasifikacije. Prva je administrativna,
odnosno po dravnim institucijama kao nosiocima rashoda (skuptina,
ministarstva, agencije, sudovi, zdravstvo, prosvjeta itd), a druga po
ekonomskim funkcijama (plate i socijalna davanja za zaposlene, materijalni
trokovi, investicije, otplata dugova, subvencije, budetska rezerva itd). Obino
se ove dvije klasifikacije kombinuju i dobija se sloena klasifikacija.

U novije vrijeme pokuava se priprema budeta povezati sa optom

ekonomskom politikom planiranom za dui rok (par ili nekoliko godina), kako bi
se stvorila koherentna osnova i za budetsko planiranje i za ekonomsku
politiku.

Budet donosi ekonomske efekte na vie naina:

a) svojim postojanjem, jer ubiranje budetskih prihoda smanjuje privatne

investicije i uopte ekonomsku aktivnost, dok rashodi pozitivno utiu na
ekonomiju, kako kroz potronju drave, tako i kroz usluge koje ona prua
(pravni sistem, lina sigurnost, novac itd),
b) svojom veliinom, jer se vjeruje da u optem sluaju privatni akteri
produktivnije koriste novac nego drava, pa da je bolje da je uee dravne
potronje u drutvenom proizvodu manje,

c) postojanjem deficita ili suficita u budetu, jer

postojanje i finansiranje deficita moe imati za posljedicu inflaciju,

suficit obino predstavlja konicu ekonomskoj aktivnosti,

INSTRUMENTI I MJERE EP:

Monetarna i fiskalna politika, politika ekonomskih odnosa sa inostranstvom,

politika dohodaka i politika cijena.

KOMPLEMENTARNOST I KONFLIKTNOST CILJEVA I MJERA EP

Pogledati str. 21-CRKVENAC

FAKTORI EP

Analitinost, kompleksnost, aktuelnost, angaovanost i multinistrumentalnost

Str.24- Crkvenac

IZBOR CILJEVA EP

Str. 37-8