Republikanci u SAD (i komparacija sa demokratima)

Republikanska partija ili GOP (skraenica za Grand Old Party velika stara partija) jedna je od dvije
najvee politike partije u SAD-u. Republikanci se ponekad nazivaju desnica ili konzervativci. Ime potie od
republikanizma, politike filozofije koja naglaava slobodu i ljudska prava izmeu ostalog. Tokom Amerike
revolucije 1765.-1783., ova filozofija je posluila kao osnovni ideal buduih Amerikanaca. Nije, dakle, nimalo
udno da je najvei broj predsjednika SAD-a bio upravo iz ove partije ukupno 19, poevi sa Abrahamom
Lincolnom. I Donald J. Trump, trenutni predsjednik SAD-a je iz GOP-a.

Simbol republikanske partije je slon ovaj simbol potie jo od 1874., kada je Thomas Nast, otac modernih
politikih karikatura, Republikance predstavio slonom. Pria iza simbola demokratske partije je malo zanimljivija
naime, tokom njegove kampanje 1828., kandidata Andrewa Jacksona je opozicija nazvala magarcem da ga
uvrijedi on se tome nasmijao, stavio magarca na postere i postao prvi demokrata u Bijeloj Kui.

Inae bi sada pola sata priao o historiji i predstavnicima i idealima ali...to nije zanimljivo ni sekunde. Koga
zanima ta je uradio Teddy Roosevelt, ta Reagan, a ta Nixon, sam e to istraiti. Iskreno, ovdje se ima toliko
reiJa hou da priam o tome zato su danas neke stvari takve kakve jesu i kako je do toga dolo.

Trenutna ideologija Republikanske partije u SAD-u je Ameriki konzervatizam, u kontrastu sa progresivnom

platformom Demokratske partije (Moderni liberalizam).

...ali to nije uvijek tako bilo. Dananja republikanska partija je kulturalno konzervativna. Najvie glasova dobivaju
od bijelaca. Najee izbore dominira u jugu SAD-a. Kandidat republikanaca za 2016 i njegova kampanja su
optueni za izazivanje rasnih tenzija. Sve ovo je ogromna promjena od vremena kada je Abraham Lincoln bio
predstavnik republikanaca prije skoro 160 godina. ta se desilo za to vrijeme?

Da bi to odgovorili, moramo se vratiti u 1854., godinu kada je Partija nastala. Ovo je bilo samo 7 godina prije
poetka Graanskog rata. Tada su postojale dvije partije demokrati i the Whigs (liberalna partija). Kako se
drava iri kroz kontinent javlja se pitanje da li te nove savezne drave trebaju dozvoljavati robovlasnitvo.
Tadanja demokratska partija, koja je imala veliku potporu u jugu, bila je sve vie za ropstvo. Whigs su bili
neodluni; glavno pitanje 1854. je da li e nove savezne drave, Kansas i Nebraska, dozvoliti posjedovanje
robova. Zbog te neodlunosti, Whigsi se raspadaju. Bivi lanovi sa sjevera prave novu partiju, koja bi se borila
protiv irenja ropstva; tu partiju nazivaju Republikanskom partijom. Partija se iri i postaje veoma popularna, to
kulminira 1860. kada je dotad nepoznat republikanac, Abraham Lincoln, osvojio predsjednitvo. Iako je rekao da
se nee mijeati u savezne drave u kojima je robovlasnitvo norma, 11 junjakih drava je odluilo da je on
ipak previe liberalan, pa se odvajaju od Unije da bi formirali konfederaciju. Slijedi rat koji uzimaju sjeverne
drave i ropstvo se ukida. 1866., godinu nakon Lincolnovog ubistva, partija donosi akt o graanskim pravima.
Ovaj dokument daje crncima dodatna prava. Meutim, tokom rata se deava mala promjena u partiji koja bi
imala velike posljedice.

Mnogi sjevernjaki biznismeni su tokom rata postali iznimno bogati. Imali su ogromnu koliinu moi kroz svoj
poloaj u partiji. Htjeli su da zadre te pozicije moi, i nisu mislili da je borba za prava crnaca najbolji nain da se
to postigne. Do 1920., republikanska partija je bila partija bogataa. Dok je ekonomija rasla to im je bilo super
i onda stigne 1929. I Velika Depresija. Tada mo preuzimaju Franklin Delano Roosevelt i drugi demokrati, koji
ire uticaj vlade da bi dravu spasili od ekonomske krize. Zatim u 1964. Demokratski predsjednik Lyndon B
Johnson potpisuje novi akt o graanskim pravima. Republikanska opozicija je bila protiv toga, jer iri uticaj
vlade, to se republikancima nikada nije svialo ideoloki. Tada veina crnaca, koji su kao to sam rekao dobili
pravo glasa 1866. Od republikanske partije, poinje glasati za demokrate. U meuvremenu, bijelci s juga SAD-a
koji su oduvijek bili demokrati poinju glasati za republikance. Regionalna podjela partija se u nekoliko decenija
skoro potpuno obrnula. Kroz 2000. i 2010. vidimo slian trend. Stavovi partija na pitanje ta uraditi sa ilegalnim
hispanikim imigrantima? su toliko utjecali na izbore da su 2012. Preko 70% hispanikih glasaa glasali za
demokratskog kandidata. Republikanska partija postaje sve vie bijela partija u veoma raznolikoj dravi.
Republikanci, kojih je tada strah da ako nita ne urade jednostavno nee imati ikakve anse za predsjednitvo,
donose reforme koje bi na kraju samo kod njihove glavne demografske grupe, bijelih junjakih glasaa, samo
prouzrokovalo frustraciju i nepovjerenje. Ta grupa eli samo da se zastupaju njihovi principi i da se odri i
popravi ekonomsko stanje.

I tada se 2015. Godine pojavi Donald Trump. Outsider. Biznismen. ovjek koji nije povezan sa politkom, tako da
mu ljudi vie vjeruju. ovjek koji, ni manje ni vie, ve eli sagraditi zid izmeu SAD-a i Meksika. One frustracije i
nepovjerenje koje su imali sa svakim lanom GOP-a ne postoji sa Trumpom. On nije klasini konzervativac, ali on
svoju platformu gradi na mrnji obinih ljudi, kako protiv politike elite, tako i protiv imigranata.

I tako smo dobili ono to imamo danas.

Moda jednako zanimljivo je da je Demokratska partija poela kao rasistika (barem po dananjim standardima)
grupa...koja bi 180 godina nakon Jacksona predstavila Baracka Obamu kao svog kandidata.

Nevezano direktno za politiku, ali vezano za promjene u obe partije, su boje partija. Danas su demokrati plavi a
republikanci crveni. Iskreno sam mislio da je oduvijek tako, ali je nekad bilo obrnuto. Zato?

Kada su se izbori poeli pratiti na tv-u u boji, politike partije su bile povezane sa bojama ako nita onda zbog
lakeg pregleda saveznih drava.

Na kanalu NPR, plava boja je bila blisko asocirana sa plavim uniformama vojske Unije koju je Lincoln vodio u
Graanskom ratu. Crvena, meutim, je uvijek bila boja ljeviarskih partija u cijelom svijetu. Meutim, na ABC
News, 1984. Imali su jednostavniju logiku. Reagan R Red pa su za republikance izabrali crvenu.
(Republikanci eto jo jedno r). CBS je koristio crvenu za republikance i plavu za demokrate. Eventualno se i
NBC alta na taj sistem iako su vie od 10 godina koristili obrnuto, a razlog promjene je bio jednostavan isto
da se gledatelji ne zbune.

Danas tako postoje i crvene i plave drave u SAD-u one koje e glasati za demokratsku partiju su plave drave,
one koje e glasati za republikansku crvene. Postoje ak i tzv ljubiaste drave to oznaava savezne drave
koje bi mogle glasati i za jednu i za drugu partiju.