Bilje PDF

www.top-torrent0.
net
UVOD U SAKUPLJANJE I UPORABU 1 LJEKOVITA SVOJSTVA GLJIVA 92

PSIHOLOKI ASPEKTI LJEENJA 3 VODOPIJA 94
BILJKE I BOLESTI KOJE LIJEE 4 MASLAAK 95
BACHOVI CVJETNI LIJEKOVI 7 ENJAK BIJELI LUK 96
TO SE SKUPLJA U OUJKU I TRAVNJU 9 NEVEN 98
TO SE BERE U LIPNJU I SRPNJU 10 DOBRIICA 99
TO SE BERE U KOLOVOZU I RUJNU 11 GOSPINA TRAVA - KANTARION 99
TEST ZA PROSTATU 13 TRATINICA 101
DODACI IVENIM NAMIRNICAMA 14 RUMARIN 102
KOLIKO SU SIGURNI BILJNI PRIPRAVCI 14 LJOSKAVAC - FIZALIS 103
EERNA BOLEST 17 MAJINA DUICA - TIMIJAN 104
HIPOGLIKEMIJA I HIPERGLIKEMIJA 21 KRAVOJEC - ANELIKA 105
BILJKE U LIJEENJU EERNE BOLESTI 22 OMAN 107
ALERGIJE 24 ALOJ 108
BILJNE LJEKOVITE MASTI I ULJA 29 KUPINA 110
ZATVOR STOLICE LIJENA CRIJEVA 31 DIVLJI KESTEN 111
POTAKNITE IMUNOLOKI SUSTAV 31 LIPA 112
KAKO USPORITI STARENJE 32 BREZA 114
MODANI UDAR PRVI SIMPTOMI 32 PELIN 116
LIJEENJE OVAPNJENJA ILA 33 KIICA 117
POMOZI SI SAM 34 LJEKOVITO VINO OD RUMARINA 119
MASNOE U KRVI 35 RUSOMAA PASTIRSKA TORBICA 119
PSORIJATINI ARTRITIS 36 IAK 122
URTIKARIJA 38 TRNINA 124
ZDRAVLJE MUKARCA 40 MRKVA 126
PROIRENE VENE 44 ORAH 128
OI 46 DRIJEN 130
UNI KAMENAC 47 VINO ONO TO NISTE ZNALI 131
HIPERTENZIJA 48 LIJESKA 132
HEMOROIDI 51 RAJICA 133
AROMATERAPIJA 51 JAGLAC 135
FISURE NAPUKNUA KOE 52 STOLISNIK 136
KUPINOVO VINO 53 MIRISNA LJUBICA 138
LIMUN 54 KOPRIVA 140
VINOVA LOZA 55 PLUNJAK 142
IMIR 56 BIJELI SLJEZ 143
URICA 57 CRNI SLJEZ 144
EUKALIPTUS 58 BAZGA 146
JABUKA 59 ABDOVINA 147
KONOPLJA 64 ANIS 148
KADULJA - ALFIJA 65 KORIJANDAR 149
IOKA 67 ZAINI 150
PODBIJEL 68 MENTA 154
UVARKUA 70 KOMORA 155
KAMILICA 71
HRAST 74
PERIN 76
CELER 77
KRUMPIR 79
LUK 82
KAVA 85
PRESLICA 86
ZOB 89
KESTEN 91
Page 1 / 158
www.top-torrent0.net
UVOD U SAKUPLJANJE I UPORABU LJEKOVITOG BILJA
Budite paljivi prema biljkama. Ne lomite i ne trgajte ih, a listove paljivo skidajte rukom.
Ne zaboravite da su i biljke iva bia ! Poznati travar Maurice Messegue preporuuje da se za
branje biljaka uope ne upotrebljavaju no i metalni predmeti. Takoer, pri ienju sasuenu
zemlju s korijenja uklonite trljanjem, suhu biljku i listove mrvite rukama a ne sjeckanjem.
Biljka e vau panju vratiti poveanom djelotvornou
Pri sabiranju ljekovitih biljaka - ne urite !. U prirodi ste, smirite ivce, zaboravite
ured i biznis, zaboravite TV, zaboravite raunala, zaboravite novce, usredotoite se
na ono za to ste tu na isti zrak, prirodne zvukove, pokuajte uti pjev ptica, zuj
insekta, uanj gutera u grmu, ljepotu boja cvijea i mirise koje do sada niste
opazili.
Prije svakog branja ljekovitog bilja, treba dobro poznavati odreenu biljku, njena svojstva,
vrijeme kada je najpovoljnije za branje, te da li je dotina biljna vrsta Zakonom
zatiena.
Takoer, potrebno je upoznati se sa izrazima koji se upotrebljavaju u farmakopeji, to e biti
obraeno u drugom poglavlju.
Lijeenje biljem staro je koliko i ovjeanstvo; Babilonske glinene ploice iz 3000. godine prije
Krista opisuju medicinske tretmane. Tijekom slijedeih tisuu godina kulture u Kini, Asiriji,
Egiptu i Indiji razvile su pisane oblike biljeenja podataka uglavnom o ljekovitom bilju.
Kao izvor najrazliitijih sirovina, biljke su ovjeku uvijek potrebne. Naalost, upotreba se
ponekad pretvarala u pravo pustoenje , a industrijalizacija i poveanje stanovnitva dovodi do
unitavanja kako biljnoga, tako i ivotinjskog svijeta, do unitavanja jednog povezanog lanca,
koji ima jednu slabu kariku ovjeka ! Unitavanjem uma mijenjao je ovjek i tlo i klimu, a
to remeenje itekako osjeamo posljednjih godina. Povrine s netaknutom prirodom sve je
manje. I to e ovjek vie spoznavati vrijednost biljaka, to u njima neprestano pronalazi
nove izvore sirovina, sve vie dolazi do spoznaje, nastavi li ovakvim tempom unitavati
prirodu, sva ta bogatstva e jednom nestati, a samim time i ovjek.
Za lijeenje se koriste ili biljke ili njihovi pojedini dijelovi. Koriste se uglavnom biljke sloenije
grae. Meutim, za lijeenje se koriste i neke biljke nie grae. Narod poznaje korist i
pojedinih plemenitih plijesni koje u obliku tanke prevlake ili koice , zelenkasto ili drugaije
obojene rastu na organskim tvarima. Razvijene dijelove nekih gljiva narod upotrebljava u
prehrani , a neke su i ljekovite, ali i otrovne.
Vegetativni su organi ( korijen, stabljika, list )redovno i najjae razvijeni i najbogatiji raznom
sadrinom, pa se zato i najvie koriste.
Osnovno znanje iz biologije imate, pa smatram da nema potrebe objanjavati to je korijen,
stabljika, gomolj, lukovica, kora, drvo list, cvijet, plod i sjeme .
U farmakopeji se ti pojedini dijelovi biljke nazivaju drugaije ( veinom na latinskom), pa emo
se upoznati sa latinskim nazivima pojedinih dijelova i naziva, to e biti vrlo korisno, ukoliko
naiete na kakvu strunu literaturu, a i u ljekarnama po tim nazivima prave pripravke:
KORIJEN = radix
STABLJIKA = caulis
GOMOLJ = tuber
PODANAK = rhizoma
LUKOVICA = bulbus
NADZEMNA BILJKA = herba
KORA = cortex
DRVO = lignum
LIST = folium
CVIJET = flos
SJEMENKA = semen
PLOD = fructus
SUHA BILJKA = droga
1
Page 2 / 158
Ljekovite biljke treba sabirati u slobodnoj prirodi, na njihovim prirodnim stanitima. To je

vano zbog toga to se biljka samo pod povoljnim uvjetima - u svojim prirodnim prilikama
moe u potpunosti razviti.
Potrebno je prije svega znati gdje neka ljekovita biljka raste, gdje se ona prirodno razvija. Nije
dovoljno samo znati njezinu geografsku rasprostranjenost, nego i u kojim biljnim formacijama
raste, te nam onda nee biti teko pronai je u veem broju.
Dodue, neke biljke emo nai i u naselju, u dvoritu, uz puteve i staze, (neka ak na
gnojitima ), vrtovima, oranicama.
Pojedine biljke sami uzgajamo konoplja, lan, suncokret, penica, kukuruz, kupus, paprika
celer, hren, mauran, vrtni mak, pastrnak, mrkva, bob itd
elimo ubrati zaista ljekovitu biljku, moramo znati u koje vrijeme emo to uiniti. Biljka ne
sadri ljekovite tvari u istim koliinama uvijek kroz godinu. Vrijednost tvari mijenja se u toku
rasta i razvitka biljke, pa je dakle potrebno poznavati onaj razvojni stadij u kojem ona sadri
najvie ljekovitih sastojaka.
itavu zeljastu biljku emo sabirati onda kada je zrela za razmnaanje, to vidimo po
zapoetoj cvatnji. U pravilu se koriste i sabiraju samo vrni i mlai dijelovi biljke s ograncima,
listovima i cvjetovima. NIKADA nemojte upati itavu biljku,uvijek ostavite dio korijena da
se moe dalje razmnoavati!
Korijen se vadi u vrijeme kada se u njemu nagomila najvie organskih tvari a to je pri kraju
vegetacije u jesen. Proljee i jesen su u pravilu doba kada se sabire korijen, ali i podzemne
stabljike ( podanak, gomolj, lukovica ).
Podzemni dijelovi dvogodinjih biljaka sabiru se koncem prve ili poetkom druge godine, a kod
viegodinjih biljaka ne prije druge godine. Mesnate dijelove oiene od zemlje iskopati u
ranu jesen, dok je sunce jo dosta jako, a nisu nastupile jae kie.
Listovi se u pravilu sabiru poetkom cvatnje biljke. Cvjetanje je najbolji znak da je biljka
potpuno razvijena. Treba paziti da listovi budu potpuno zeleni, razvijeni i bez nametnika.
Listove s eterinim uljima treba brzo suiti i spremiti. Prilikom suenja, ne smije doi do
izrazite promijene boje biljke.
S jo veom panjom treba sabirati cvijetove. Sabirati ih u vrijeme kada su potpuno razvijeni,
ali ne jo i ocvali. Kod nekih biljaka se sabiru jo neotvoreni cvijetovi.
Treba paziti da drci budu to krai, ali da ipak ostane makar i kratka peteljka.
Cvijetove treba suiti vrlo brzo, i moraju sauvati prirodnu boju.
Plodovi se sabiru u posve zrelom stanju, samo za preradu za vone sokove a neposredno
prije nego to posve sazru ako se koriste za suenje.
Ako se plodovi sabiru zbog sjemenki, tada ih treba sabirati prije nego potpuno budu zreli, prije
otvaranja ili pucanja, esto s ograncima kojih se jo dre.
Kora se sabire u proljee kada se najlake ljuti s drveta, u pravilu s mlaih , najvie do tri
godine starih grana - ne stabala!
Za ostale nejasnoe moete se slobodno obratiti autoru ovog teksta.
Vrlo je vano, ponovno napominjem, poznavanje ljekovitih biljaka. Iako se danas zna kemijski
sastav gotovo svih biljaka, ipak njihova uloga u lijeenju ovjeka nije jo ni izdaleka poznata.
Uzimanje ljekovitih pripravaka, naravno uz strunu konsultaciju i znanje lijenika, uveliko se

moe pomoi i bre ozdraviti i ukloniti tegobe. Pri koritenju ljekovitih biljaka treba uvijek imati
na umu da njihovo poznavanje, te poznavanje njihovih vrijednosti u lijeenju raznih bolesti, jo
uvijek nije dovoljno da se sami lijeimo i da zanemarimo koritenje lijenikog znanja i usluge.
2
Page 3 / 158
PSIHOLOKI ASPEKTI LIJEENJA
Postoji stara i mudra pouka koja kae otprilike ovako:"Kako ivi tako i boluje." To je samo
dio istine i taj savjet je samo kap u moru dobronamjernih savjeta i starih mudrosti. A koliko
smo mi mudri ili pametni? Sluamo li uope govor i signale svoga tijela? Znamo li uope stati u
sveopoj urbi i strci za materijalnim bogatstvima, a zaboravljamo sebe ! I kad se razbolimo,
udimo se kako nam se to desilo, a ne pomiljamo da smo ve puno ranije bili upozoreni.
Za ovjeka postoje samo tri dogaaja; roditi se, ivjeti i umrijeti. Ne osjea kad se rodi,
nasmrt se mui, a ivjeti zaboravlja.
Pogledajte oko sebe. Kakva lica vas okruuju: vedra ili namrgoena? A sad pogledajte malu
djecu: kakvo je njihovo lice? Eto, takva lica bi trebala da vas okruuju, ako ne na ulici, ono
makar doma, kod kue, a za to ete se vi pobrinuti, ako to elite i ako elite ivot kakav vam
je namijenjen. Jer, sami ste stvorili negativne naboje oko sebe !
Jer, kao to kae atenski filozof Antifont: U ovjeku se zdravlje krije u njegovom mozgu,
ba kao i bolest.
Ponite od sebe: ponite sebe samoga voljeti, oslukujte unutranji glas tijela, primajte poruke
i signale iz dubine due. Nee ii lako ! Mnogi e odmahnuti rukom i rei "Ovaj je lud !" Vaa
procjena. I na to imate pravo. Vaa svijest je zamraena, nezadovoljni ste sami sobom, ne
moete se disciplinirati i ne elite izai iz tokova ovog ivota, iz bujice koja rui i vas i sve oko
sebe, jer, kako ste posijali, tako i anjete!
I shvatite ve jednom da nije lijek samo materija, tableta ili tekuina, lijek je i ono to je u
vama, duh, vaa psiha, vi sami se moete izlijeiti, ako imate volje. Jer, lijek se ne pravi za
bolest, nego za ovjeka, i svaki lijek koji je napravljen ma bio on i prirodan, na jedno kodi
a drugo zaljeuje.
Strahovi, depresija, psihike smetnje, zar sve to nije bolest koja se manifestira kasnije u vidu
tjelesne bolesti. Jer kod ovih prvih bolestan je duh, kasnije postane bolesno cijelo tijelo. I sve
vie ljudi ima psihike smetnje. I vi , i ja ! A jeste li se zapitali zato? Negativne vibracije koje
su prisutne svuda oko nas i koje i mi sami svjesno ili nesvjesno irimo, djeluju kako na nas
tako i na druge!
Raduj se dok si zdrav. ivotna vedrina ili tjeskoba te optimistian ili pesimistian stav izravno
djeluju na nain ivota , na pobolijevanje i ivotni vijek. Vjera, vjerovanje takoer lijee.
O tome bi itaoci mogli dati svoj prilog, svoja iskustva!
I premda se beskrajno i u nedogled raspravlja o tome da li se puenje, neuravnoteena
prehrana, nedostatak fizike aktivnosti, razuzdanost u jelu i piu smatra stvarnim uzrocima
bolesti, neosporno je da su te navike povezane sa pojavom sranog infarkta i mnogih drugih
bolesti.
I premda neki lijenici istiu vanost prestanka puenja i predlau fiziku aktivnost, vrlo malo
njih se bavi psihosocijalnim aspektima bolesnika. Jer, nije bolesno samo tijelo, bolestan je i
um, psiha. Slubena medicina jo i danas teko priznaje pojam bolesti kao psihosomatske
bolesti, jer pod psihom treba smatrati um, duh, a ustvari taj izraz je mnogo dublji te ga treba
gledati u aspektu misli i emocija.
Stres, besanica, napetost, nervoza, potitenost, neuroze, sve to djeluje na tijelo. Gotovo sve
bolesti imaju neki psihosomatski element u svojim uzrocima, pa treba lijeiti i tijelo i duh.
Ljude treba promatrati u cjelini, te ih tako i lijeiti.
Bol je najei simptom bolesti. Ona pokazuje da neto nije u redu sa odreenim dijelovima
tijela u kojima se ona javlja. Takozvana "refleksna" bol se ponekad javlja u nekom drugom a
ne u bolesnom dijelu tijela.
Intenzitet boli ne mora znaiti i teinu bolesti. Najjednostavniji nain kojim ete sami sebi
dokazati da um moe olakati bol jeste praenje djelovanja aktivnosti koja vam odvraa
panju. Kad se panja odvraa od bola, on se ne osjea. Takoer, bol se moe suzbiti
metodama autosugestije, autogenog treninga i meditiranjem ili pak akupunkturom.
Bolesti ovisnosti slubena medicina lijei na svoj nain koji je ponekad drastian, a rezultati
slabi. Ne uzima se u obzir potreba pojedinca, ne pita se koja je potreba ovisnika da posegne
za onim od ega je ovisan? Potrebno je imati u vidu ovu injenicu: nijedan oblik terapije ne
moe dugorono biti djelotvoran ako sam bolesnik /ovisnik/ ne eli da mu terapija pomogne!
Alergije su takoer znak da se neto poremetilo, pokvarilo u sustavu tjelesnog obrambenog
mehanizma. Rjeenje nije u desenzibilizaciji ni u lijekovima, niti je potrebno dugorono
izbjegavati tvari koje izazivaju alergiju, ve pacijente treba poduiti prepoznati alergen,
ustanoviti postoji li moda neki skriveni emocionalni uzrok alergijskog simptoma, te malo i
3
Page 4 / 158
eksperimentirati i utvrditi to pomae, a to pospjeuje pojavu alergijske reakcije.

Lijenici i danas sve vie okrivljuju viruse kada ne znaju od ega pacijent boluje. Bakterije i
virusi nisu jedini uzronici specifinih bolesti. Isto tako, ni imunizacija ni lijekovi nisu potpuna
rjeenja. Potrebno je veu panju posvetiti poveanju tjelesne otpornosti kao najboljem nainu
obrane. Lijenici danas najradije prepisuju antibiotike; to je dvosjekli ma jer i antibiotici
gube svoju djelotvornost pa nee dugo biti zatitari jer se i bakterije nose sa njima,
postaju na njih otporne. Lijenici na pojavu obine prehlade i gripe gledaju drugaije nego to
to ustvari jest, jer i emocionalni i psiholoki faktori mogu potaknuti pojavu i nastanak gripe ili
prehlade, dok osobe koje nisu izloene stresu ili psihikim tegobama nee oboljeti.
Posebna je pria rak, o tome neka se oituju i itaoci ovih redaka, sa svojim iskustvima
samoizlijeenja!
Dakle, ovjek si sam moe najvie pomoi a do bolesti uope ne doe, ali i sam si moe
najbolje pomoi da kad se bolest ve pojavi da ju najbolje i suzbije.
BILJKE I BOLESTI KOJE LIJEE :
BUBRENE BOLESTI ,
BOLESTI MOKRANIH PUTEVA I MJEHURA:
- Betula pendula, B. verucosa - breza

- Ocinum basillicum - bosiljak
- Solidago virga aurea - zlatnica
- Equisetum arvense - preslica
- Visum album* - imela
- Arctostaphylos uva ursi - medvetka
- Salvia officinalis - kadulja
- Scilla maritima* - morski luk
- Juniperus communis - borovica
- Crataegus oxyacantha - glog
- Apium graveolens - celer
- Hyssopus officinalis - miloduh
- Capsella bursa pastoris - rusomaa
- Matricaria chamomilla - kamilica
- Agropyrum repens - pirika
- Cucurbita pepo - bundeva
- Ononis spinosa - zeji trn
- Sambucus ebulus - abdovina
- Larix europaea -ari
- Sambucus nigra - bazga
- Vaccinium myrtillus - borovnica
- Hedera helix* - brljan
- Galium verum - broika
- Fraxinus exselsior - jasen
- Hypericum perforatum - kantarion
- Humulus lupulus - hmelj
- Olea europaea - maslina
BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA :
- Digitalis purpurea *- pustikara crvena

- Viscum album* - imela bijela
- Allium sativum, /Allium cepa - enjak,/ i luk
- Crataegus oxyacantha - glog
- Capsella bursa pastoris - rusomaa
- Alium ursinum - medvjei luk
- Citrus medica - limun
- Convallaria maialis* - urica
- Apium graveolens -celer
- Aesculus hyppocastanum - divlji kesten
4
Page 5 / 158

- Melissa officinalis - matinjak
- Chelidonium maius - rosopas
- Vinca minor - zimzelen
BOLESTI DINIH ORGANA:
- Foeniculum vulgare - komora

- Pulmonaria officinalis - plunjak
- Tussilago farfara - podbjel
- Plantago lanceolata - trputac
- Verbascum tapsiforme - divizma
- Malva silvestris - sljez crni umski
- Althaea officinalis - sljez bijeli
- Primula vera ( officinalis) - jaglac
- Viola odorata - ljubiica
- Marrubium vulgare - marulja, tetrljan
- Thymus vulgaris , Th. serpyllum - timijan,
majina duica
- Castanea sativa - pitomi kesten
- Alium ursinum - medvjei luk
- Petasites officinalis - lopuh
- Glechoma hederacea - dobriica
- Pinus silvestris - bijeli bor
- Betonica officinalis - betonika, bukvica
- Cochlearia armoracia - hren
- Hypericum perforatum - kantarion/ gospina
trava/
- Polygala amara - krestuac
- Symphytum officinale - gavez
- Vinca minor zimzelen
BOLESTI JETRE I UI:
- Taraxacum officinalis - maslaak

- Mentha piperita - metvica
- Raphanus niger - crna rotkva
- Artemisia absinthium - pelin
- Achillea millefolium - stolisnik
- Berberis vulgaris - utika trpka
- Erythrea centaurium - kiica
- Carlina acaulis - kravljak
- Humulus lupulus - hmelj
DIJABETES - eerna bolest :
- Arctostaphylos uva ursi - medvetka

- Juglans regia - orah
- Taraxacum officinalis - maslaak
- Allium cepa - crveni luk
- Galega officinalis -draljevina
5
Page 6 / 158
- Phaseolus vulgaris - ljuske graha

- Vaccinium myrtillus - borovnica
- Urtica dioica - kopriva velika
- Avena sativa - zob
- Trigonella foenum graecum - piskavica
- Vinca minor - zimzelen
GIHT:
- Colchicum autumnale * - mrazovac

- Glechoma hederacea - dobriica
- Brassica oleracea - kupus
- Rosmarinus officinalis - rumarin
REUMATIZAM:

- Hyssopus officinalis - miloduh
- Hedera helix - brljan
- Hypericum perforatum - kantarion
- Rosmarinus officinalis rumarin
USNA UPLJINA:
- Potentilla tormentilla - stea

- Pimpinella saxifragia - bedrenika
- Matricaria chamomillae - kamilica
- Malva silvestris - sljez
LIJEENJE BOLESTI ELUCA I CRIJEVA:
eluane bolesti:
- Gentiana lutea - lincura

- Erythrea centaurium - kiica
- Menyanthes trifoliata - djetelina gorka
- Cichorium intybus - vodopija
- Juglans regia - orah
- Agrimonia eupatoria - petrovac
- Acorus calamus - iirot
- Orchis morio - kaun
- Pimpinela anisum - ani
- Coriandrum sativum - korijandar
- Foeniculum vulgare - komora
- Melissa officinalis - matinjak
- Calendula officinalis - neven
6
Page 7 / 158

- Artemisia absinthium - pelin
- Trigonella foenum graecum - piskavica
- Carlina acaulis - kravljak
- Symphytum officinale - gavez
- Brassica oleracea - kupus
- Cynara scolysmus - artioka ( ekstrakt )
Crijevne bolesti:
- Ricinus communis - ricinus

- Rhamus frangula - krkavina, pasja ljeska
- Aloe - aloj
- Prunus spinosa - tnina
- Orchis morio - kaun
- Althea rosea - trandovilje
- Malva silvestris - sljez
- Tusilago farfara - podbjel
- Verbascum phalmoides - divizma
- Quercus robur - lunjak / hrast /
- Potentilla tormentilla - stea
- Vaccinum myrtillus - borovnica
- Polygonum aviculare - troskot
- Allium sativum - enjak
- Allium cepa - crveni luk
- Geum urbanum - zeja stopa
- Agrimonia eupatoria - petrovac
- Angelica archangelica - anelika
- Rosmarinus officinalis rumarin
BACHOVI CVJETNI LIJEKOVI
Bachovi cvjetni lijekovi u osnovi zahvaaju 38 ljekovitih sredstava pripremljenih iz cvjetova

biljaka. Bolest je u biti rezultat sukoba i dua i duha sve dok dua i naa linost djeluju u
skladu, vlada radost i mir, srea i zdravlje. im naa linost zastrani s puta to ga je zacrtala
dua pod vlastitim ili tuim utjecajem dolazi do sukoba. To je miljenje dr. Edwarda Bach-a.
Po njegovom miljenju lijekovi se propisuju i rade za lijeenje glavnog uzroka svakog tjelesnog
poremeaja loeg emocionalnog stanja. Dr. Bach je tvrdio da e, ukoliko se utjee na
pacijentovu tjeskobu, depresiju, uljivost ili ogorenje nestati fiziki simptomi povezani s tim
tegobama.
Dr. E. Bach roen je 1880. godine a umro 1936. Eksperimentirao je i sa homeopatskim
lijekovima i doao do zakljuka da treba pridavati vanost pacijentu a ne prirodu pacijentovih
simptoma, jo vanije je njegovo emocionalno stanje.
Bach je odabrao 38 vrsta divljeg cvijea iz kojih je pripravljao lijekove. Njegov princip je bio da
se cvjetne glavice stavljaju na povrinu vode u obinu staklenu zdjelu, izlaui ih ujedno punoj
suevoj svjetlosti 3 sata, prije nego to bi ih spremao u boce.
Svatko moe primijeniti Bachove upute i koristiti se bilo kojim od njegovih lijekova. Budui da
su potpuno bezopasni, oni ne mogu izazvati neugodne reakcije. DANAS PRAKTIARA
PO BACHOVOJ METODI GOTOVO DA I NEMA, ali se njegovi lijekovi mogu kupiti u posebnim
7
Page 8 / 158
prodavaonicama.
Dr. Bach je svojih 38 lijekova podijelio na sedam skupina koje pokrivaju sva poznata negativna
duevna stanja. Svaki se cvijet upotrebljava za lijeenje razliitih duevnih stanja, a u
izvornom lijeenju, kao lijek se spominje i ista izvorska voda!
Njegovi lijekovi prva skupina - djelovali su na strah, stravu, veliki strah ili paniku, na strah
od poznatih stvari i na plahost, strah od sloma ivaca i nekontroliranog bijesa, na strah od
nepoznatog i tjeskobe i strepnje, na pretjerani strah ili tjeskobu za druge.
Druga skupina je lijeila nesigurnost, nepovjerenje u samoga sebe, uestalo traenje savjeta,
na neodlunost, oklijevanje, neuravnoteenost. Lijeio je i depresije nepoznatog uzroka, kada
je prevladala sumnja i pesimizam. Koristila je kod beznadnosti i oajavanja, odagnala sumnju
u vlastite snage, umor, neraspoloenje. Takoer je koristila kod lijeenja nezadovoljstva i
dezorijentiranosti.
Trea skupina je koristila kod nedostatka zanimanja za sadanjost, sanjarenja i preputanja
mati, kod ravnodunosti i bijega od stvarnosti, kod nepaljivosti i ivljenju u prolosti,
nostalgiji, apatiji i rezignaciji.
etvrta skupina lijekova djelovala je na lijeenje malodunosti i oajavanje, nedostatka
povjerenja predvianja i straha od neuspjeha, osjeaj inferiornosti, odnosno manje vrijednosti.
Djelovala je kod osjeaja krivnje, samooptuivanja i samopredbacivanja, osjeaja
bezvrijednosti, preuzimanje krivnje za poinjene greke drugih, kod osjeaja nesposobnosti za
preuzimanje odgovornosti. Posebno je djelovalo kod krajnje tjeskobe, i naputenosti, bez
samoubilakih namjera, kod svih oblika oka i tuge, bilo to tjelesni, duevni ili emocionalni ok.
Zatim je koristila kod srdbe i ogorenosti, malodunosti zbog nenapredovanja, kod uporne
borbe protiv nepovoljnih okolnosti. Pomagala je kod osjeaja neistoe duha i antipatije prema
samome sebi i vlastitom tijelu.
Peta skupina lijekova imala je svojstvo da lijei posesivnost, pretjeranu brigu za druge ljude,
samosaaljenje, prevelik entuzijazam koji stvara napetost i stres, veliku napetost i razjarenost
zbog nepravde. Lijeila je osjeaj dominacije i nefleksibilnosti, nemilosrdnosti i tenjom za
moi, netrpeljivost i drskost, kritizerstvo, samozatajivanje i samopotiskivanje i muenje radi
postizavanja ideala, te kod iscrpljenosti nakon stresa i duevne malaksalosti, kod neeljenih i
ustrajnih briga u mislima, nedoumice i dvojbe, duboke depresije, tuge i melankolije te sporog
prihvaanja iskustva iz ivota i neprestanih ponavljanja istih pogreaka.
esta skupina djelovala je na osamljenost, na ponos i suzdrljivost, uivanje u samoi i osjeaj
nadmoi ili rezerviranosti. Lijeila je i nestrpljivost i razdraljivost te preveliku brigu o samome
sebi. Pomagala je kod nesklonosti ka samoi i na neobraanje panje na drugoga, na tue
rijei i savjete.
Sedma skupina djelovala je na preosjetljivost, kod tjeskoba i duevnih patnji, koje su se
veinom skrivale iza hrabrog dranja, kod slabe volje i pretjerane elje za ugaanjem drugima,
osjeaja bezvrijednosti. Kod znaajnih promjena u ivotu pomagali su cvjetovi iz ove skupine
pubertet, menopauza te na preosjetljivost na jake utjecaje izvana, ali i na ljubomoru,
sumnjiavost i mrnju.
Neuravnoteeno duevno stanje nee samo sprijeiti ozdravljenje i produiti ozdravljenje i
oporavak, ve je takovo stanje i primarni uzrok bolesti.
Jedan od najpoznatijih Bachovih lijekova je tzv. rescue - (spas) za hitnu pomo, sastavljen
od pet lijekova i moe se koristiti u svim sluajevima panike, tuge, oka, strave i iznenadnih i
loih vijesti.
Budui da se Bachovi lijekovi ne propisuju za tjelesne tegobe, preporuuju se ljudima s
emotivnim tegobama koje su moda u svezi s tjelesnim simptomima.
Lijek se priprema tako da se stave dvije tri kapi koncentriranog lijeka ili pak svakog
pojedinog lijeka ukoliko ih se uzima vie u specijalnu bocu za koritenje, i napuni se
destiliranom vodom, NE IZ VODOVODA ! Lijek se uzima po potrebi ukapavajui po dvije do tri
kapi te otopine u au vode ili prirodnog vonog soka.
POTREBNO JE RAZLIKOVATI LIJEENJE AROMATERAPIJU I HOMEOPATIJU OD
LIJEENJA BACHOVIM CVJETNIM LIJEKOVIMA !
8
Page 9 / 158
TO SE SKUPLJA U OUJKU I TRAVNJU
Ljekovito bilje potrebno je skupljati na njihovom prirodnom stanitu. To prvenstveno zbog toga
jer se samo na svom prirodnom stanitu biljka moe potpuno razviti i imati svoja ljekovita
svojstva koja nee imati ukoliko raste van svoga stanita.
Biljka ne sadri uvijek jednake koliine ljekovitih aktivnih tvari, te je vano znati u koje
vrijeme je brati. Takoer, pojedini dijelovi jedne biljke ne sabiru se u isto vrijeme. itava biljka
sabire se kada je zrela za razmnoavanje - kada poinje cvjetati. Listovi se beru veinom kad i
kao stabljika, dakle u vrijeme poetka cvatnje, a pri berbi listova obratiti panju da oni budu
zeleni, zdravi, razvijeni i bez nametnika. Cvjetovi se beru u vrijeme njihove pune razvijenosti,
prije nego ocvatu. Kad se cvjetovi trgaju ili to je bolje reu, treba paziti da peteljka bude
to kraa. Isto tako nije dobro da cvjetovi budu bez peteljki. Kora se obino sabire u proljee,
kad se najlake guli s drveta, i to koristiti mlae grane, ne starije od 2-3 godine. Podzemni
dijelovi biljke sabiru se krajem prve ili poetkom druge godine. Plodovi se beru prije
sazrijevanja.
U priloenoj tabeli dat je popis biljaka koje se beru u oujku i travnju:
NAZIV BILJKE LATINSKI NAZIV MJESEC BERE SE :

IIROT Acorus calamus L. 3i4 podanak - rizom
PIRIKA Agropyrum repens L. 3i4 korijen
SLJEZ BIJELI Althaea oficinalis 3i4 korijen
IAK Arctium lappa L. 3i4 korijen
MEDVJETKA Arctostaphylos uva ursi 4 list
BREZA Betula ssp. Ehrh. 4 kora, list, sok
RUSOMAA Capsella bursa pastoris 3i4 biljka
BLAENI KALJ Cnicus benedictus L. 3i4 korijen
URICA Convallaria majalis L. 3i4 u 3 i 4 rizom, u 4 list
MIINAC Cynoglossum officinale L. 4 korijen
JAGODA Fragaria vesca L. 4 list
ZEJAK Geum urbanum L. 3i4 korijen
SLADKI KORIJEN Glycyrrhiza glabra L. 3i4 korijen
LJUPAC Levisticum officinale Koch. 3i4 u 3 i 4 korijen, u 4 biljka
TROLIST Menyanthes trifoliata L. 4 list
ZEJI TRN Ononis spinosa L. 3i4 korijen
SRENJAK Poygonum bistorta L. 3i4 rizom
STEA Potentilla tormentilla Neck. 3i4 korijen
JAGLAC Primula vulgaris L. 3i4 u 3 i 4 = korijen, u 4 i cvijet
HRASTOVI Quercus ssp. 3i4 kora
KRKAVINE Rhamnus ssp. 4 kora
VRBE Salix ssp. 3i4 kora
BAZGA Sambucus nigra L. 3i4 u 3 = korijen i kora, u 4 = kora
SAPUNIKA Saponaria officinalis L. 3 korijen
GAVEZ Symphy 3i4 korijen
MASLAAK Taraxacum officinale L. 4 korijen i biljka, (cvijet)
PODBIJEL Tussilago farfara L. 3i4 u 3 = cvijet, u 4 list
ODOLJEN Valeriana officinalis L. 3i4 rizom
LJUBIICA Viola odorata L. 3i4 cvijet
ANELIKA Angelica archangelica 3i4 korijen
KUPINA Rubus fruticosus 4 list
BRESKVA Prunus persica 3i4 cvijet, pupoljci
BRLJAN Hedera helix L 3 i dalje list
9
Page 10 / 158
GLOG Crataegus oxyacantha L. 4 cvijet

IMELA Viscum album L 3i4 list
DIVLJI KESTEN Aecculus hypocastanum L. 4 pupovi
PAPRAT OBINA Aspidium filix mas 3i4 rizom
PRESLICA Equisetum arvense L. 3i4 biljka
SRIJEMU Allium ursinum L. 3i4 lukovica, list
TO SE BERE U LIPNJU I SRPNJU
sazrijevanja.
U priloenoj tabeli dat je popis biljaka koje se beru u lipnju i srpnju, nastaviti emo i dalje po
dva mjeseca sa popisom biljaka, uz napomenu da su navedene veinom poznatije biljke koje
su i opisane na ovim stranicama, a one koje nisu, biti e uskoro
TO SE BERE U LIPNJU I SRPNJU:

NAZIV BILJKE LATINSKI NAZIV LIPANJ SRPANJ BERE SE :
Stolisnik Achillea millefolium + + biljka
Bijeli sljez Althaea officinalis + + list, cvijet
iak Arctium lappa + + list
Medvjee groe,
medvjetka Arctostaphylos uva ursi + + list
Pelin Artemisia absinthium - + vrci stabljika, list
Lazarkinja Asperula odorata + - biljka
Breza Betula verrucosa + - list
Neven Calendula officinalis + + cvijet, list
Rusomaa Capsella bursa pastoris + + biljka
Kiica Centaurium umbellatum + + biljka+cvijet
Preslica Equisettum arvense + + biljka
Jagoda Fragaria vesca + + plod
Zejak Geum urbanum + + biljka u 6; list u 7.
Ljupac Levisticum officinale - + biljka, list
Mauran Majorana hortensis + + biljka+cvijet
Crni sljez Malva silvestris + + list+cvojet
Marulja Marrubium vulgare + + biljka+list
Kamilica Matricaria chamomilla + + cvijet
Matinjak Melisa officinalis + + list
Brljan Hedera helix - + list
Kilavica Herniaria glabra + + biljka
Kantarion Hypericum perforatum + + biljka -gornji dio
10
Page 11 / 158
Metvica Mentha piperita + + list

Trolist Menyanthes trifoliata + + list
Bosiljak Ocimum basilicum - + biljka+cvijet
Mravinac Origanum vulgare + + biljka+cvijet
Ani Pimpinella anisum - + plod
Trputac Plantago lanceolata + + u 6 biljka, u 7 list
Oputina, ptija
tava Polygonum aviculare - + biljka
Sranik Polygonum bistorta + + korijen
Bazga Sambucus nigra + - cvijet, list
Kadulja Salvia officinalis + + list
Sapunika Saponaria officinalis + - list
Crna goruica Sinapis alba - + plod
Zlatnica Solidago virga aurea + + biljka+cvijet
Vrati Tanacetum vulgare + + biljka+cvijet
Dubac Teucrium chamaedrys - + biljka+cvijet
Puteni dubaac Teucrium marum + + bilja+cvijet
Trava iva Teucrium montanum + + biljka+cvijet
Majina duica Thymus serpyllum + + biljka+cvijet
Jasen bijeli Fraxinus excelsior + + list, kora
Lipa- razne vrste Tilia ssp. + + cvijet
Podbjel Tussilago farfara + + list, u 7 biljka
Borovnica Vaccinium myrtillus - + list
Odoljen Valeriana officinalis + - biljka
Divizma -razne
vrste Verbascum species + + cvijet
Ivanjsko gornji dio biljke u
cvijee/broika Galium verum + + cvatu
Miloduh Hyssopus officinalis - + list i cvijet
korijen za vrijeme
Petoprsta - stea Potentilla tormentilla + + cvatnje
Petrovac -turica Agrimonia eupatoria + + biljka
Rosopas Chelidonium majus + + cijela bilka kad cvate
TO SE BERE U KOLOVOZU I RUJNU
sazrijevanja.
U priloenoj tabeli dat je popis biljaka koje se beru u kolovozu i rujnu:
11
Page 12 / 158
NAZIV BILJKE LAT. NAZIV KOL. RUJAN BERE SE :
STOLISNIK Achillea millefolium + + biljka

IIROT Acorus calamus - + rizom
PIRIKA Agropyrum repens - + rizom
SLJEZ BIJELI Althaea officinalis + + u VIII -cvijet; u IX korijen
IAK Arcticum lappa + + VIII list; u IX korijen
MEDVJEE GROE Arctostaphylos uva ursi + - biljka
PELIN Artemisia absinthium + - list, vrci stabljike
NEVEN Calendula officinalis + + list i cvijet
RUSOMAA Capsella bursa pastoris + - biljka
BLAENI KALJ Cnicus benedictus + + u VIII list;u IX korijen
URICA Convallaria majalis + + rizom
KORIJANDER Coriandrum sativum + + plod (polovica VIII nadalje)
GLOG Crataegus oxyacantha + - plod
Cynoglossum officinale - + korijen
PAPRAT Dryopteris filis mas - + rizom
PRESLICA Equisetum arvense + + biljka
KOMORA Foenicum vulgare + + plod
ZEJAK Geum urbanum + + u VIII list; IX korijen
KILAVICA, SIPANICA Herniaria glabra - + korijen
GOSPINA TRAVA Hypericum perforatum + - biljka
OMAN Inula helenium - + rizom
BOROVICA Juniperus communis + + plod
LJUPAC, SELEN Levisticum officinale + + u VIII list; IX korijen
CRNI /UMSKI/SLJEZ Malva silvestris + + list
MARULJA Marrubium vulgare + - list i biljka
MATINJAK Melisa officinalis + - list
METVICA Mentha piperita + - list
BOSILJAK Ocimum basilicum + + biljka, cvijet
ZEJI TRN/GLADI/ Ononis spinosa - + korijen
ORIGANUM Origanum vulgare + + biljka i cvijet
ANI Pimpinella anisum + - plod
TROSKOT, PASJA TRAVA Polygonum aviculare + + biljka
SRENJAK Polygonum bistorta + + u VIII korijen, list; u IX korijen
KRKAVINA - razne vrste Erhamnus species + + plod
SAPUNIKA Saponaria officinalis + + korijen
BAZGA Sambucus nigra + + plod
ZLATNICA Solidago virga aurea + - biljka i cvijet
GAVEZ Symphytum officinale - + korijen
VRATI Tanacetum vulgare + - list i cvijet
MASLAAK Taraxacum officinale + + u VIII list; iu IX korijen
TRAVA IVA Teucrium chamaedrys + - biljka, list
DUBAAC Teucrium marum +
TEST ZA PROSTATU
12
Page 13 / 158
MUKARCI, PROVJERITE ZDRAVLJE SVOJE PROSTATE!

Pomou ovog jednostavnog testa , koji moe pomoi mukarcima da procjene i na vrijeme
uoe simptome poveane prostate, uz napomenu da test nije za samodijagnozu, jer se isti ili
slini simptomoi mogu pojaviti i kod drugih.
Ozbiljnost problema nije uvjetovana veliinom prostate. Normaln (ak i mala prostata) moe
izazvati sline probleme, a poveana minimalnu neugodu. Simptome treba pratiti mjesec dana
i po mogunosti ih zabiljeiti.
PITANJA ODGOVORI/ BODOVI

Manje od
jednom u Manje od Vie od Gotovo
Nikad Oko polovice
pet polovice polovice uvijek
minuta
Osjeaj
nepotpunog
0 1 2 3 4 5
pranjenja
mjehura:
Manje od dva sata
razmaka izmeu 0 1 2 3 4 5
dva mokrenja
Potreba za
prekidanjem i
0 1 2 3 4 5
nastavljanjem
mokrenja
Slab mlaz 0 1 2 3 4 5
Neodgodiva
potreba za 0 1 2 3 4 5
mokrenjem
Napor pri
0 1 2 3 4 5
mokrenju
Potreba za nonim
nikad jednom dvaput triput etiri puta pet i vie
mokrenjem:
0 1 2 3 4 5
Potrebno je odrediti i zaokruiti brojke koje odgovaraju stanju.

ZBROJ I ODGOVORI:
Manje od 7 = BLAGI SIMPTOMI
Od 8 do 19 = UMJERENI SIMPTOMI
Od 20 do 35 = OZBILJNI SIMPTOMI
Smetnje s mokrenjem znak su da ODMAH treba otii urologu, naroito KOD MUKARACA
STARIJIH OD 45 GODINA!
DODACI IVENIM NAMIRNICAMA
13
Page 14 / 158
(prijepis izvjea Klinike za Pedijatarsku onkologiju)
E100, 101, 104, 105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161,
162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260,
1.BEZOPASNI 261, 263, 270, 280,281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307,
DODACI 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337,
382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406,408, 410, 411, 413, 414,
420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480
2. SUMNJIVE
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477
TVARI
3. OPASNI DODACI E102,110,120,124
4. TETNI PO
ZDRAVLJE
a) smetnja crijeva E220,221,224,232
E338,339,340,341,450,461,463,465,466, u pakiranim sladoledima
b) smetnje probave
E407
c) kona oboljenja E230,231,232,233
d) unitava vitamin
E200
B12
e) povisuje
E320,321
kolesterol
f) podrauje ivce E311,312
E330 najopasniji je dodatak (izaziva rak). Sadre ga npr.
g) upala usne
Schwepps od limuna, senf, neka gazirana pia, meso rakova, neki
upljine
sirevi i gljive u konzervi.
5. DODACI KOJI E131,142,210,211,213,214,215,216,217,239
UZROKUJU RAK POZOR: E123 je jako otrovan i zabranjen u SAD-u
Obratite posebnu pozornost na slijedee proizvode:
E123 i E110 u gumenim bombonima, okoladnim bombonima a posebno marke TREETS,
SMARTTES, HARIBO gumeni bomboni, puding s lagom u plastinim posudicama,
zamrznuta riba marke IGLO, vrhnje za kuhanje Creme-Fraiche, topljeni sirevi za mazanje,
puding od vanilije.
E102 i E110 u gotovim umacima svih vrsta
KOLIKO SU SIGURNI BILJNI PRIPRAVCI
Nemojmo se zavaravati : prije kojih 25. godina ubrane biljke nisu bile ni zatrovane ni
ozraene, niti su rasle na mjestima koja im nisu prirodno odgovarala. Razvojem industrije,
ekolokim devastacijama i promjenama klime, poremeaja eko sustava, sve se promijenilo.
Ipak, to ne znai da ne treba koristiti biljne pripravke.
Kako je sve to utjecalo na ovjeka, utjecalo je floru i faunu !
Biljnim pripravcima treba pristupati s oprezom, kao i sa svim drugim lijekovima. Jer i biljni
pripravci mogu u odreenim uvjetima imati neeljene nus pojave, upravo zato nastojim u
opisu svake biljke i navesti njezine mogue neeljene i toksine svojstvenosti, to se
razumnom uporabom i pridravanjem recepture moe izbjei.
Veinu biljnih pripravaka moete sa sigurnou uzeti. Ipak, vano je uvijek imati na umu da su
i to lijekovi, te da mogu izazvati neeljene posljedice.
Europska istraivanja pokazuju da ak 80% osoba koje uzmu biljne pripravke osjete neko
poboljanje.Ipak,i ovdje je potrebno neko znanje.
Ako ne znate koji biljni lijek trebate uzeti, bit e vam teko razluiti ono to je sigurno od
onoga to nije, i to bi moglo izazvati ne samo nuspojave, ve i znatnu tetu po zdravlje.
Veina biljaka sadri otrovne sastojke, to ne znai da su uvijek tetni, jer se u biljnim
pripravcima obino nalaze u minimalnim koliinama.
14
Page 15 / 158
Kako nema prave kontrole na tritu biljnih pripravaka kako kvalitete, tako i doziranja, kupcu
je jedino na raspolaganju iskustvo sa onim pripravcima koji su mu pomogli, ili da kupi
potencijalno opasne.
Biljke preraene u Europi relativno su sigurne. Mnogi biljni lijekovi ve sadre i sastojke koji
pobijaju ili ublauju mnoge tetne nuspojave., to nije sluaj s normalnim lijekovima, u
kojima postoji uglavnom jedan snaan djelatni sastojak. Meutim, veina biljnih lijekova nije
dovoljno istraena, i zato ni nema dozvolu mjerodavnih tijela za kontrolu lijekova, pa se
prodaju kao dijetne namirnice.
Poruka bi bila: biljne pripravke valja uzimati s oprezom, smiju se uzimati kod niza
bezopasnih tegoba, ali kada se radi o bolestima za koje je potrebna lijenika pomo, tada
pomau samo pravi lijekovi, a biljni pripravci, uz konzultaciju lijenika mogu samo pomoi u
poboljanju.
Trudnice valja naroito upozoriti da ogranie uporabu biljnih lijekova, osim ako im
nije lijenik drugaije odredio, ali to ne znai da ne smiju popiti aj od kamilice ili ipka.
Ne oslanjajte se previe na informacije iz prodavaonice, jer savjet se moe temeljiti
iz informacija iz materijala proizvoaa, a ne na znanstvenim injenicama.
Takoer, upoznajte se o odreenim biljkama, postoje knjige, ljekarnici, a upravo zato je i ova
stranica napisana. Kada niste sigurni potraite struni savjet. Nastojte ne mijeati vie
lijekova. Sastojci u njima mogu se meusobno nadopunjivati, te se meusobno pojaavati ili
smanjivati, jedan drugoga oslabiti, pa zbog toga obavijestite svoga lijenika koji biljni preparat
uzimate uz normalne lijekove.
Ako pripravak kojega uzimate, ne djeluje ni nakon 6 tjedana , prekinite s uzimanjem i
potraite lijeniki savjet.
Ako pri uzimanju biljnog pripravka osjetite simptome kao to su glavobolja, proljev,
povraanje, osip na koi, smjesta prekinite i potraite lijeniki savjet.
Od najee koritenih biljaka kao npr. Kamilica, koja se koristi za eluane probleme,
nesanicu i tjeskobu, te menstrualne bolove, oprez nije potreban, ali ipak...
Povrati, koji se koristi za glavobolje i migrena ne smije se rabiti u trudnoi, cvijet lipe koji
inae koristimo kod prehlade i gripe, kod loe cirkulacije, nesanice i varikoznih vena nema
opasnosti, dok neven koji se koristi za vanjsku uporabu kod konih poremeaja, manjih
opeklina i liaja ako se radi o ekcemu treba potraiti lijeniki savjet.
alfija / kadulja/ koja se koristi kod laringitisa, afti, bolnog grla/ za grgljanje/ ne rabite u
trudnoi.
Ukoliko namjeravate uzimati biljne preparate, detaljno se raspitajte o njima, o

njihovom djelovanju i nus pojavama koje mogu izazvati.
Biljni lijekovi moraju se uzimati s jednakim potovanjem i oprezom kao i oni
konvencionalni.
NE DOZIRAJTE SAMI BILJNE PRIPRAVKE !!! Neki pripravci mogu u kombinaciji sa
konvencionalnim lijekovima izazvati vrlo neugodne pojave.
....nastavak...
PRIPAZITE: Primjena aloe vera moe izazvati alergijske reakcije na koi - alergijski
dermatitis.
Poseban, nuan oprez potreban je kod uzimnanja lateksa aloe, jer moe izazvai
greve u crijevima i proljev. Pridravajte se uputa, a svaku nejasnou rijeite sa
svojim lijenikom.
Ne uzimajte bazgu ako patite od stanja kod kojeg bi poveano luenje tekuine
moglo biti problematino.
Ne smije se koristiti ni u trudnoi - zbog jakog purgativnog djelovanja.
Kod enjaka pripazite ako ste skloni alergijskim reakcijama ali to je vrlo rijetko.
Vano je znati da on sadri aktivnu tvar koja spreava gruanje krvi - osobe koje
pate od tog poremeaja moraju se posavjetovati sa lijenikom.
Ulje eukaliptusa je otrovno. Pripravci s eukaliptusom ne smiju se davati mlaoj djeci

od dvije godine. Prilikom inhalacije - oi trebaju biti zatvorene!
15
Page 16 / 158
Popularni ginko moe izazvati razdraljivost i napetost, muninu i povraanje ; kod

tih simptoma odmah ga prestanite koristiti.
Trudnice, ene koje doje i djeca ne bi trebali uzimati pripravke ginka. Treba se strogo
pridravati uputa za korienje.
Isto taako koristan ginseng moe uzrokovati neeljene posljedice. Dodue, i mi u

naoj narodnoj, hrvatskoj, farmakopeji imamo zamjenu za ginseng, ali ljudi to ne
znaju; sve to je strano, ne mora biti i najbolje !
Koristi li se ginsengvie od 14 dana moe uzrokovati napetost i pojaan rad srca. (
Moe - ali ne mora, ukoliko se drimo uputstva: VIE NE ZNAI I BOLJE!)
Naroito moraju biti oprezne osobe sa viskim krvnim tlakom.
Kod ena moe izazvati postmenopauzalno krvarenje iz maternice, zatim bol i
napetost u dojkama.
U takvim sluajevima ODMAH prestati koristiti pripravak. Trudnoa, nesanica,
promjene na dojkama, srani problemi, dijabetes - sve su to kontraindikacije za
uzimanje ginsenga.
Sladi - glicinija, poznat kao slatki korijen - djeluje na ravnoteu kalija, pa treba
pojaati unos kalija u organizam. Osobe koje pate od edema i visokog krvnog tlaka
trebaju biti oprezni i ne smiju se uzimati dugo.
Uzimanje -predoziranje glogom moe naglo sniziti krni tlak. PRIPRAVKE GLOGA NE
UZIMAJTE NA SVOJU RUKU - DRITE SE PROPISANIH RECEPTURA I KOLIINA !
Ne preporuuje se trudnicama, dojiljama i djeci.
KAMILICA koja slovi kao najneotrovnija, moe kod nekih osoba izazvati alergiju.
Kopriva moe izazvati - kod predoziranja - zatvor i crvenilo koe. NE SMIJE SE

KORISTITI NEKUHANA- MOE OTETITI BUBREGE! S obzirom da je dijuretik, treba
pojaano uzimati kalij, koji se gubi estim mokrenjem.
Aromatino ulje metvice u istom obliku je otrovno. METVICA SE NE SMIJE DAVATI

DOJENADI NI U KOJEM OBLIKU. Djeca starija od dvije godine smiju je koristiti
najvie jednom tjedno. Ne preporuuje se ni trudnicama ni dojiljama.
Valerijana - odoljen - moe ponekad izazvati blagu glavobolju ili muninu, a u sluaju
predoziranja muninu i zamuen vid. Pridravajte se uputa za doziranje, i ne
kombinirajte je sa lijekovima za smirenje koje prepie lijenik, jer POJAAVA
UINAK SEDATIVA !
Stolisnik moe izazvati proljev, a kod osoba koje su alergine na ambroziju moe se
pojaviti alergijska reakcija.
Trputac se oprezno treba uzimati kao laksativ, te treba u tom sluaju piti vee
koliine vode kako bi se sprijeila blokada crijeva.
Ne smije se davati djeci mlaoj od dvije godine, kao ni trudnicama bez savjetovanja
s lijenikom.
OSTALA UPOZORENJA I MOGUNOSTI NEPOELJNIH EFEKATA MOETE NAI UZ OPIS SVAKE

POJEDINE BILJKE !
EERNA BOLEST
16
Page 17 / 158
EERNA BOLEST ( Diabetes melitus)

I DIO
Guteraa pankreas je duga, tanka lijezda koja se popreno protee neposredno iza eluca.
Guteraa ima dvije glavne funkcije:
Stvaranje enzima koji kroz izvodni vod guterae prelaze u dvanaesnik, te u njemu sudjeluje u
probavi hrane, i luenju dvaju hormona - inzulina i glukagena. Oni igraju vanu ulogu u
reguliranju razine glukoze u krvi. Glukoza se nalazi u mnogim namirnicama - ne samo u
slatkim jelima, i glavni je izvor energije za sve stanice tijela. Inzulin stimulira stanice da iz
krvi apsorbiraju koliinu glukoze koja odgovara njihovim energentskim potrebama, te stimulira
jetru da apsorbira i odlae ostatak; dakle, inzulin djeluje tako da snizuje razinu glukoze u
krvi.
Glukagen zajedno s drugim hormonima stimulira jetru da oslobaa glukozu, pa povisuje
razinu glukoze u krvi.
eerna bolest je est poremeaj iji je osnovni uzrok (djelomini ili potpuni) nedostatak
inzulina koji se stvara u guterai. Lijeenjem uzroka guterae, lijeiti emo i posljedicu
eernu bolest. Radi se ustvari o poremeaju izmjene tvari i o poremeaju lijezde s
unutranjim luenjem. Pomanjkanje hormona to ga proizvodi guteraa dovodi do poremeaja
rastvaranja ugljinih hidrata, odnosno eera. Kod eerne bolesti organizam ne moe dovoljno
brzo rastvoriti eer u one oblike koje tijelo moe iskoristiti.
Zbog nedostatka inzulina dolazi do male apsorpcije glukoze, pa se razina glukoze u krvi
poveava.
Diabetes melitus se ne smije zamjenjivati s mnogo rjeom bolesti koja se zove

Diabetes insipidus *
Dva su osnovna tipa eerne bolesti:

Juvenilni dijabetes TIP 1
Adultni dijabetes TIP 2
Adultni dijabetes je eerna bolest odraslih, neovisan o inzulinu, dok juvenilni dijabetes je
eerna bolest (veinom u mlaih osoba i djece) ovisna o inzulinu.
Adultni dijabetes pogaa osobe koje su uglavnom prele etrdesetu i odlikuje se time to
stanice koje stvaraju inzulin u guterai i dalje funkcioniraju, ali koliina inzulina nije dovoljna
s obzirom na potrebe tijela. Bolesnici su obino predebeli, a guteraa ne stvara dovoljno
inzulina s obzirom na viak glukoze u krvi i poveanu veliinu tijela koja je posljedica debljine.
Vaan je faktor nasljednosti, jer je gotovo 30% sluajeva adultni dijabetes nasljedan. Kao i
mnogi drugi organi, godinama i guteraa postaje sve nedjelotvornija. Adultni dijabetes TIP
2 - pogaa 90-95 % ukupnog broja osoba sa eernom boleu, a lijeenje treba zapoeti
redukcijom tjelesne teine !
Juvenilni dijabetes se javlja uglavnom kod mladih ljudi. Guteraa stvara vrlo malu koliinu
inzulina, ili praktiki nita, pa bolesnik ovisi o injekcijama inzulina.
Tip 1 nastaje zbog toga to su beta stanice Langerhansovih otoia ( koji se nalaze u
guterai) unitene procesom u kojem je obrana tijela pogrekom usmjerena prema vlastitim
stanicama. Ovaj proces traje dosta dugo. Tek kada strada oko 80% stanica, javlja se eerna
bolest.
Budui da se eer ne moe iskoristiti, to su stanice uvjetno reeno "gladne".

Taj nedostatak tijelo nastoji nadoknaditi iz drugih sastojaka hrane, te se moe dogoditi da se
umjesto eera bjelanevine iskoriuju za dobivanje potrebne energije. No, tada se dogaaju
procesi koji kode tijelu, jer bjelanevine imaju drugu ulogu : krajnji produkt rastvaranja
bjelanevina slui za obnovu stanica koje se troe, a krajnji rezultat je tada pomanjkanje
bjelanevina i mravljenje.
Tijelo koristi i masti, sve u cilju da "nahrani" stanice, i rastvaranjem masti iskoristi se tek mali
dio, dok veliki ostatak krui po tijelu. Upravo taj ostatak koji krui po tijelu je tetan a
organizam.
Oba oblika eerne bolesti mogu biti posljedica neke druge bolesti (akromegalija, hipertireoza
17
Page 18 / 158
ili Cushingovog sindroma), te u tom sluaju se bolest naziva sekundarnim dijabetesom. Neki
ljudi sa sekundarnim dijabetesom ostaju eerai i nakon uspjenog lijeenja osnovne bolesti.
U cijelom svijetu 14.studeni se obiljeava kao Svjetski dan eerne bolesti.
eerna bolest ili dijabetes melitus je skup razliitih bolesti kojima je zajednika karakteristika
poviena razina eera, odnosno glukoze u krvi.
Inzulin upravlja prometom ugljinih hidrata. im hrana u kojoj se nalaze ugljini hidrati doe u
probavne organe, javlja se podraaj na guterau da pone izluivati vee koliine inzulina.
Posljedice dugotrajno poviene razine eera u krvi su jednake, a oituju se u oteenju vida,
rada bubrega, ivaca, te tea i ranija ateroskleroza sa posljedicom sranog ili modanog udara,
zaepljenjima na arterijama nogu i pojavama rana (gangrena) na stopalima. Zapaeno je
takoer da je vea vjerojatnost dobivanja eerne bolesti i u onih osoba koje su ranije bolovale
od upale une vreice kesice. Ima ljudi koji ne jedu mnogo, a ipak su debeli. Uzrok njihovu
debljanju treba traiti opet u endokrinim lijezdama, a preko njih opet u promjeni izmjene
tvari
Bolesnici s Tipom 1 eerne bolesti nemaju izgleda i moraju se lijeiti inzulinom, jer im o
inzulinu ovisi ivot.
Uobiajeno je da se inzulin primjenjuje kao injekcija u potkono tkivo na nadlakticama,
bedrima ili stjenci trbuha, rjee intramuskulaturno, a u hitnim sluajevima intravenski.
nekad asu se inzulinski pripravci dobivali iz guterae goveda i svinja, a svinjski inzulin je bio
po strukturi sliniji ljudskom.
danas se inzulin dobiva tzv. genetskim inenjeringom, to znai da ga produciraju ili bakterije
ili neke gljivice u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Inzulinski pripravci se dijele prema
brzini djelovanja i prema duini trajanja. U nas su u uporabi inzulini kratkog djelovanja("bistri
inzulin") - poinje djelovati 1/2 do 1 sat nakon injiciranja, i traje najvie 6 sati.
Inzulin srednje dugog djelovanja ("mutni inzulin") poinje djelovati nakon 1-2 sata a trajanje
mu je do 16 sati, pa se najee mora davati ujutro i naveer.
Bolesnik ima glavnu ulogu u lijeenju svoje bolesti, a lijenik mu pri tome samo
savjetnik. Pri tome je vana samokontrola eera u krvi; danas postoje mali aparatii za
kontrolu eera u krvi pomou test traka koji oitavaju vrijednost eera u krvi ve nakon 30 -
tak sekundi.
Na tritu postoje dvije razliite koncentracije inzulina, to ponekad moe dovesti do kobnih
greaka. Inzulin koncentracije 100 lU/ml, ne smiju se davati u pricama predviene za inzuline
koncentracije 40 IU/ml, jer e bolesnik u tom sluaju dobiti 2,5 puta VEU dozu.
eerna bolest je etvrti uzrok smrti u svijetu. Istraivanje obavljeno u asopisu "The New
England Journal of Medicine" pokazalo je da bi se 90% sluajeva dijabetesa tipa 2 moglo
sprijeiti kada bi ljudi vie vjebali, zdravije jeli, prestali puiti i prihvatili druge zdravstvene
navike.
TIP 1 - SIMPTOMI:
- uestalo mokrenje,
- prekomjerna e,
- suhoa usta,
- stalna glad i izrazit umor,
- pojaana glad uz naglo mravljenje,
- nesnosan svrbe koe koji je izrazitiji u predjelu spolnih organa i upravo taj svrbe veinom
najprije dovodi bolesnika lijeniku,
- smetnje vida i ponavljanje infekcija, a javljaju se iznenada i dramatino,
- noni grevi listova nogu
- tvrda stolica zbog tromosti crijeva.
TIP 2 - SIMPTOMI :
ee se javlja meu starijom populacijom, ali sve vie zahvaa mlae osobe. Simptomi se
javljaju postupno i u mnogo blaem obliku, a mogu i izostati. U gotovo 50 % sluajeva, sve do
razvoja kroninih komplikacija, nema simptoma. Faktori rizika bolje su definirani a glavni
faktor je gojaznost (debljina),starosna dob, nain ivota (sjedenje i nedostatak tjelesne
18
Page 19 / 158
aktivnosti), nasljedne sklonosti, trudnoa i stres.
Mnogi ljudi koji boluju od dijabetesa imaju oslabljen osjeaj za toplinu, hladnou i bol u
stopalima. Zato je vano poduzeti neke mjere opreza. Pazite da se ne opeete npr. kad
kuhate. Ako koristite elektrino pokrivalo uvijek provjerite jeste li ga iskljuili prije odlaska na
spavanje. Ne prinosite stopala preblizu vatri ili radijatoru. Temperaturu vode u kadi provjerite
koristei lakat. U toku hladnog vremena pazite da imate tople arape. Prsti su osobito osjetljivi
na ozebu (esto miite prstima dok hodate snijegom a nakon etnje po hladnom vremenu i
obavezno ih nakon toga lagano izmasirajte). Ako se ozebline pojave otiite lijeniku. Ve je
spomenuto da kod eerne bolesti dolazi do ovapnjenja krvnih ila, naroito kapilara. Uslijed
toga je i opskrba krvlju nedovoljna, te dolazi do odumiranja tkiva gangrene. Stariji bolesnici
sa eernom boleu imaju i povieni krvni tlak i znakove ako ne i ovapnjenje krvnih ila.
Uzrok je poremeaj u prometu i razgradnji masti.
Kod eerne bolesti je znatno smanjena otpornost tijela, tako da je est pratilac eerne
bolesti i tuberkuloza.
ak vie od 50% oboljelih nije ni svjesno da ima eernu bolest.
DIJABETES TIP 1
(Juvenilni dijabetes)
eerna bolest kompleksni je poremeaj metabolizma.
Za sada se jo uvijek ne uspijeva izbjei nastanak ovog tipa eerne bolesti.
Oficijelna medicina nema lijek koji bi izlijeio ovaj tip eerne bolesti.
Kod eerne bolesti Tipa 1 postupno propadaju beta stanice guterae koje proizvode inzulin
sve do apsolutnog nedostatka inzulina. Kod dijabetesa Tip 1 poremeena je proizvodnja i
izluivanje hormona inzulina iz beta stanica guterae. Bez inzulina koji pokree
glukozu u stanice, razina eera u krvi postaje prekomjerno visoka i nastaje
hiperglikemija. Budui da tijelo ne moe koristiti eer on odlazi u urin s kojim se
izluuje. Slabost, gubitak teine, prekomjerna glad ili e neke su od posljedica ovog
"gladovanja u obilju".
ivot bolesnika poinje ovisiti o primanju inzulina. (Ponekad kod eerne bolesti Tipa
1 dolazi do remisije i pacijenti prestanu uzimati inzulin, ali ta razdoblja "medenog
mjeseca" gotovo nikada ne traju dugo, javljaju se ubrzo nakon postavljanja
dijagnoze i brzo prestaju).
Ovaj oblik eerne bolesti lijei se posebnom dijetom i injekcijama jednom ili
dvaput dnevno- inzulina. Inzulin se moe davati jedino injekcijama : (uzimanjem per
os unititi e ga probavni sokovi prije nego to se upiti u krvotok. Kod dijabetiara
djece injekcije e morati u prvom periodu davati roditelji, dok dijete samo ne bide
sposobno sebi davati pravilno injekcijske doze.
Krv mora biti opskrbljena stalnom koliinom glukoze.
Samotestiranje mokrae ne daje uvijek tone rezultate, jer pokazuju samo pozitivan
ili negativan rezultat, a ne pokazuju koliinu glukoze. Najpouzdaniji su testovi krvi, a
danas postoje usavreni i toni aparatii koji vrlo brzo daju tone podatke. Na taj se
nain moe tonije i pravovremeno utjecati na vlastito stanje.
Za uspjenu kontrolu bitna je samodisciplina.
Tjelesna aktivnost sagorijeva glukozu i moe uzrokovati hipoglikemiju, pa ete
morati jesti neto vie. Svaka bolest uzrokuje stres i time poveava potrebnu
koliinu inzulina. Ako ne moete normalno jesti, pijte napitke s glukozom, ali
NEMOJTE smanjivati dozu inzulina i obratite se to prije lijeniku.
eerna bolest ovog tipa moe uzrokovati dodatne tegobe u trudnoi i kod male
djece. Mala djeca ne mogu shvatiti zato moraju biti na dijeti i ne smiju jesti kolae
ili piti limunadu kao druga djeca, ali kad je rije o dijeti i djetetu, ne smijete biti
popustljivi. Samo ete mu nakoditi.
Ako ste dijabetiar, ne sramite se toga, i uvijek to napomenite lijeniku i zubaru prije
bilo kakve terapije ili zahvata, zbog vas samih, kako bi lijenik mogao poduzeti
odgovarajue mjere opreza.
Razborito odnoenje prema bolesti rezultirati e dugim i zdravijim nainom ivota.
Ukoliko uzimate inzulin, nastojite izbjegavati rad u smjenama, jer on remeti
redovitost dijete i uzimanja injekcija. Izbjegavajte rad na visini i ne vozite javna
19
Page 20 / 158
prometala i teka teretna vozila zbog opasnosti od napadaja hipoglikemije.

Redovitim kontrolama i pridravanjem preporuenih mjera komplikacije se mogu
svesti na najmanju moguu mjeru. Sve zavisi od vas samih.
Glavni problem kod eerne bolesti je neulazak glukoze u stanice i nakupljanje u
krvi.
DIJABETES TIP 2
eerna bolest Tip 2 je daleko najei oblik eerne bolesti - javlja se u 90% sluajeva.
Veina oboljelih od Tipa 2 proizvodi promijenjene ili ak normalne koliine inzulina, ali uslijed
poremeaja u stanicama jetre i miia dolazi do otpornosti na djelovanje inzulina. Inzulin se
vee za stanine receptore, ali glukozne moe ui u stanicu i to stanje je poznato kao
inzulinska rezistencija. Budui da mnogi bolesnici koji boluju od eerne bolesti Tip 2 ne lue
dovoljne koliine inzulina za savladavanje rezistencije na inzulin, pretpostavlja se da kod
takvih bolesnika postoji dodatno oteenje beta stanica guterae koje naruava izluivanje
inzulina. Tako je eerna bolest Tip 2 vjerojatno kombinacija nedovoljnog luenja inzulina i
nemogunosti da pravilno djeluje na ulaz glukoze u stanicu.
Dijabetes Tip 2 se moe sprijeiti zdravim nainom ivota.
Ukoliko ste stariji od 45 godina, tjelesne teine 20-30% vee od normalne, ako vam je krvni
tlak vii od 90/140, vrijednost HDL kolesterola via od 365 mg/dl, te vrijednost triglicerida vie
od 250 mg/dl, vrlo je velika vjerojatnost da pripadate velikoj skupini neotkrivenih bolesnika
od dijabetesa Tip 2, odnosno po engleskoj meunarodnoj terminologiji NIDDM o inzulinu
neovisni tip eerne bolesti.
Kod ovog tipa bolesti jo su ouvane funkcije stanica koje proizvode inzulin. Kod ove skupine
moe se primjenjivati oralna terapija lijekovima koji svojim dodatnim djelovanjem potpomau
izluivanje inzulina, kao i terapija ljekovitim biljnim pripravcima. Na taj nain se odrava
normalna koncentracija eera u krvi.
Kemijski - farmakoloki lijekovi temelje se na temelju kemijskog spoja sulfonilureja.
Vano je znati da se uz dijabetes veu mnoge bolesti ili ih dijabetes pospjeuje bolesti srca i
krvoilnog sustava, pojava modanog inzulta, promjene u masnoama krvi, retinopatije,
polineuropatije i brojnih drugih promjena.
Preventiva je u odgovarajuem reimu prehrane / raznolika hrana, izbjegavanje masnoa,
izbjegavanje industrijski preraene hrane i slatkia, vie kuhanja i pirjanja a manje prenja,
umjerenost u zainima i alkoholu/, i obavljanju fizike aktivnosti tjelovjeba i svakodnevno
kretanje.
Dijabetes gojaznih osoba nema mnogo karakteristinih simptoma. Glikozurija - latentni

dijabetes se esto otkriva sluajno. Takoer, poliurija poveana koliina mokrae i esto
mokrenje nou mogu upuivati na ovu vrstu bolesti. Poveani apetit polifagija simptom je
koji se rijetko javlja. Astenija - ope slabost je est znak ali i impotencija.
Od laboratorijskih nalaza najvanija su dva: glikozurija i hiperglikemija. Nalaz eera u

mokrai se dokazuje Fehlihg probom: u jednu epruvetu se stavi 2-3 ml Felingovog (
Fehlingovog) reagensa, a u drugu ista koliina mokrae. Sadraj u ovim epruvetama se
prokuha, a zatim se one izmijeaju. Ukoliko ima eera u mokrai, pojavljuje se UTA
boja. U najnovije vrijeme bolesnik sam moe vriti pregled testiranje mokrae.
Glikemija se odreuje natate; poslije 15,30, 60, 120 i 180 minuta.
Ovaj tip bolesti sporo se razvija.
eerna bolest se ipak mora ozbiljno shvatiti. Dijabetes moe biti opasan ako bolesnik doe u
pogrene ruke ili ako u svojoj sredini ne naie na dovoljno razumijevanja. Pravilno lijeenje i
briljivo odabrana i provedena prehrana osnovni su uvjeti da dijabetiar ostane
sposoban za rad i normalan i kvalitetan ivot.
eernu bolest moe lijeiti samo lijenik. Naravno, uz odgovarajue i struno
obrazloene mjere s podruja PRIRODNOG lijeenja, u lijeenje dijabetesa treba ukljuiti i
odgovarajue lijekove.
HIPOGLIKEMIJA I HIPERGLIKEMIJA
20
Page 21 / 158
HIPOGLIKEMIJA:
Inzulin djeluje na guterau , organ u kojemu beta stanice stvaraju inzulin, a nalazi se duboko
u trbunoj upljini, izmeu dvanaesnika i slezene, snizuje razinu glukoze u krvi. U sluaju
pojaanog djelovanja inzulina u krvi, razina glukoza u krvi se SMANJUJE.
Padne li ispod 3 mmol/l, bolesnik se poinje nelagodno osjeati, nastaje HIPOGLIKEMIJA ili
preniska vrijednost glukoze.
Zbog izrazito PREMALE koliine glukoze u krvi nastaje DIJABETIKA HIPOGLIKEMIJSKA KOMA.
Ona nastaje <B<NAGLOu svim situacijama u kojima je bolesnik uzeo PREVELIKU koliinu
inzulina ili, rjee, preveliku dozu tableta ( koje usput budi reeno ne mogu zamijeniti inzulin) -
koje smanjuju glukozu u krvi. U ovom sluaju, kod ove vrste kome, bolesnik osjea izraenu
glad, znojenje, nemir to i okolina primjeuje. Predznaci se mogu javiti i u vidu poremeaja
vida, osjeaja nedostatka zraka. Vano je ovo stanje prepoznati na vrijeme, jer e u protivnom
razina glikemije i dalje padati i ugroziti normalnu funkciju mozga i bolesnik ulazi u komu u
kojoj moe leati miran, ali je ee grenje ruku i nogu, to moe izgledati kao padavica!
BOLESNIK MORA ODMAH uzeti slatki napitak, a tek potom provjeriti razinu glukoze u krvi.
Dovoljno je dvije minute zakanjenja u izostanku reakcije na prvi znak hipoglikemije, pa da
dolazi do kome.
Ako je bolesnik bez svijesti, NE SMIJE mu se davati slatka tekuina na usta, jer moe doi
do ulaska tekuine u plua, ve u tom sluaju dati injekciju glukagena.
Alkoholna pia su neizostavan dio proslava, festivala, obiteljskih okupljanja pa ak i religioznih
ceremonija.
Amerika dijabetika udruga objavila je da osobe s dobro reguliranom eernom boleu nee
znaajno poremetiti razinu eera u krvi ako u kombinaciji s hranom umjereno konzumiraju
alkohol (jedno ili dva pia).Veliki problemi nastaju ako se alkohol konzumira bez hrane ili
ako se konzumira vea koliina alkohola. Oba sluaja mogu dovesti do teke
hipoglikemije. Alkohol nema hranjiv uinak. Alkohol sprjeava jetru da proizvodi
glukozu. Alkohol sniava glukozu u krvi i uinak pada glukoze u krvi moe potrajati i
8 do 12 sati nakon konzumacije alkoholnih pia. Ako eernu bolest regulirate
inzulinom ili tabletama konzumacija alkohola moe uzrokovati hipoglikemiju.
Nepoznavatelji hipoglikemije mogu pomisliti da se radi o pijanstvu. Previe alkohola
moe lako utjecati na sve procjene u kontroli eerne bolesti (zaboravite kontrolirati
glukozu u krvi ili primijeniti inzulin). Hipoglikemija nastaje kada bolesnik neredovito ili
nedovoljno jede ( uz redovito uzimanje inzulina), kada je pojaana fizika aktivnost odnosno
tei rad a ne jede dovoljno, ali i kad vie pije alkohola i neredovito jede, uzimanjem vee
koliine inzulina nego to je potrebno.
U sluaju hipoglikemijske krize prekinuti svaku tjelesnu aktivnost, pojesti nekoliko zalogaja
lagane hrane ili 1-2 kocke eera, odmarati se.
HIPERGLIKEMIJA :
U jutro, natate, kod normalnog ovjeka koncentracija glikoze u krvi je oko 100 mg%, a kod
dijabetiara je od 150-350 mg%. Osobe sa eernom boleu mogu doivjeti besvjesno stanje
kome u situacijama kada se u krvi nalazi izrazito PREVELIKA KOLIINA GLUKOZE. To je
HIPERGLIKEMIJSKA KOMA.
TO KADA NASTANE KOMA ?
Nuno je bolesniku omoguiti to bri dolazak do bolnice radi odgovarajue pomoi.
Dakle, poviena razina glukoze u krvi javlja se mnogo ee. No, kada poraste na 15 ili 16
mmol/l, bolesnici je ne osjeaju kao veliku smetnju, a zapravo ovolika koliina uzrokuje
razvoj kroninih komplikacija. Najee do hiperglikemije dovodi pogrena prehrana,
neredovito uzimanje propisane terapije inzulina i nedovoljna tjelesna aktivnost.
Takva stanja mogu se sprijeiti jedino paljivom edukacijom, upoznajui bolesnika sa
njegovom boleu, redovitom samokontrolom glukoze u krvi i prilagoenim lijeenjem s ciljem
spreavanja porasta glukoze u krvi. I neke bolesti mogu uzrokovati hiperglikemiju. Zbog
bolesti dijabetiari ne mogu jesti ili nemaju apetita, a takoer ne uzimaju ni inzulin; glukoza u
krvi jako poraste to ih jo vie iscrpljuje, i na kraju dolazi do gubitka svijesti i kome.
BILJKE U LIJEENJU EERNE BOLESTI
21
Page 22 / 158
Osnovna je osobina bolesti hiperglikemija, poviena razina glukoze u krvi. Stoga su nelijeene
osobe sa eernom boleu izloene svim opasnostima takva stanja. Naime, svaki put kada
razina glukoze u krvi naraste iznad 10 mmol/L, viak glukoze poinje se "lijepiti" na stjenke
malih, ali i velikih krvnih ila te ih oteuje. Oteenja koja se dogaaju godinama, iako nisu
bolna, mogu ozbiljno naruiti rad organa u kojima se krvne ile nalaze. Jednom nastala
oteenja se, na alost, ne mogu uspjeno izlijeiti. Najee pogoeni organi, odnosno dijelovi
tijela su oi, bubrezi, ivane stanice, srce, ali i noge te probavni sustav. Te promjene
nazivamo kroninim komplikacijama eerne bolesti. Kako se ne mogu uspjeno lijeiti, svrha
lijeenja eerne bolesti jest njihovo spreavanje.
U lijeenju i preventivi koriste se mnoge biljke:
draljevina (Galega officinalis L.),

grah (vrsta roda Phaseolus),
zelene grahove mahune bez sjemenki ( Fructus Phaseoli sine semine),
zelene mahune graka bez sjemenki (Pisum sativum L.),
kopriva ( vrsta roda Urtica)
kadulja
borovnica ( Vaccinium myrtillus L.),
brijest,
oman,
draguac,
dud crni,
dupac,
goruica crna,
grka djetelina,
hrast lunjak,
islandski liaj,
kiica,
kravljak,
kukuruzna svila,
maslaak,
pelin,
trava od srca,
troskot,
zeje noice,
zimzelen,
imela,
pirevina,
rosopas uti,
sljez bijeli,
breza,
vodopija..
ZABRANJENA JE SMOKVA !
To su samo neke od trava koje u kombinaciji s drugim travama lijee guterau i eernu
bolest.
Naravno, postoje i druge biljke koje nisu ovdje navedene, a koristimo ih u svakodnevnoj
prehrani.
AJ ZA SNIENJE RAZINE EERA U KRVI:

Kada osobito ne pomau propisana sredstva za sniavanje eera u krvi treba pokuati
ajem od suenih listova maslaka.
Potrebno je 10 grama ili dvije lice usitnjena lista maslaka moiti u 0,25 l vode na sobnoj
temperaturi tijekom noi ( najmanje 8 sati), dodati licu meda od kestena, kuhati pet minuta,
procijediti i piti po 1 decilitar natate i nakon doruka. Prije i poslije veere takoer popiti po
1,25 dl aja. Terapija traje 6 tjedana.
Pridravati se pravilne prehrane za dijabetiare.
Kod tegoba s jetrom, slezenom, guteraom -naroito kada je poveana razina eera u krvi,
22
Page 23 / 158
kod tegoba s bubrezima i mokranim mjehurom djelotvoran je SVJEI MLIJENI SOK OD

MASLAKA.
Ima ga mnogo u korijenu i cvjetnim stapkama. Treba provakati barem pet cvjetnih
stabljika, a nakon vakanja jednoga dijela cvjetne stabljike isisavajui gorki mlijeni sok,
ostatak moete ili progutati ( bolje) ili ispljunuti ( ne preporuam!).
Postupno na taj nain provakati sve cvjetne stabljike trgajui jednu po jednu, a ne
odjednom sve cvjetne stabljike. Poslije nekoliko sati dolazi do poboljanja funkcije jetre. Uza
sve to, ova terapija povoljno djeluje na izluivanje pijeska iz une vreice, bubrega i
mokranog mjehura, isti sluznicu dinih putova, eluca i crijeva. Postupak terapija
se ponavlja pet dana zaredom, pa prekid od tri dana.
Dnevna Tibetanska uputa : " Uvijek mudro izbjegavaj dva faktora koji dovode do bolesti:
tetnu ishranu i ponaanje. Izbjegavajte tetne akcije tijela, govora, uma i priklonite se onome
to je pravedno. Ne uskraujte sebi zadovoljstvo, niti ne pretjerujte u njima"
Radi lijeenja od eerne bolesti uzme se po 20 grama lista borovnice, duda ( Morus nigra-
seu alba) i dobriice, te 40 grama bijelih mahuna graha. TRI velike lice ove mjeavine kuhati
15 minuta u 0,5 l vod, zatim se ostavi poklopljeno 3 sata, procijedi i pije 3X dnevno po alica.
Takoer koristi ako se kuha 60 grama osuenog lia borovnice u 1 l vode tako dugo dok se ne
ukuha na polovicu, procijediti i piti 3-4 alice dnevno.
Kod lijeenja eerne bolesti koristi se i cvijet brijesta ( Ulmus campestris L.) jedna velika
lica cvijeta prelije se sa 2,5 dl kipue vode i poto odstoji 5 minuta procijedi se, pije se 2X
dnevno po alicu, i to ujutro i naveer pola sata prije jela.
Za lijeenje guterae i protiv eerne bolesti kuha se 1 velika lica dupaca (Teucrium
chamaedrys L.) 5 minuta u 250 g vode, zatim se ostavi poklopljeno 5 minuta, pa procijedi. Pije
se ujutro natate i naveer prije spavanja
Protiv eerne bolesti koristi i mjeavina od po 20 grama sjemena piskavice, dobriice, lista
borovnice, i mahune graha sve dobro izmijeati. etiri lice smjese kuhaju se pola sata u
pola litre vode a pije se aa napitka PRIJE jela 1X dnevno.
za lijeenje i dranje pod kontrolom eernu bolest treba koristiti svjee naribanu mrkvu
dnevno 2-3 svjee naribana korijena.
draljevina ( Galega officinalis) koriste se pripravci od sjemenki i lia i u lakim
sluajevima eerne bolesti moe zamijeniti inzulin. Po 50 g sjemenki, listova i biljke
izmijeati. Jedna ajna liica stavi se u 2 dl vode (hladne), zakuha i ostavi 10 minuta
poklopljeno stajati. Pije se 3X dnevno po 2 dl PRIJE jela.
Ljuske od domaeg graha: uspjeno sniavaju pretjeranu kiselinu acidozu u tijelu.
Uvarak od ljuski pomae kod LAKIH i SREDNJE TEKIH sluajeva oboljenja od eerne bolesti.
Kod TEKIH oboljenja POTPOMAE u lijeenju.
Juha od ljuski pravi se na uobiajen nain samo to se due kuha. Uzima se etvrtina ili 0,5 kg
oienog graha, stavi u 2 litre vode i kuha 4 sata, odnosno tako dugo dok se voda ne ispari
gotovo do pola litre. Tom se uvarku dodaje bujon od mesa, "Vegeta", za okus.
Uvarak iz ljuski graha u koliini od 200 g ljuski koje se dobro usitne i uzme se 2 velike lice i
iskuhaju u 4 dl vode tako dugo dok se voda ne ispari na polovicu (2 dl), pije se 1 aa dnevno
prije jela.
Ekstrakt zobi ima svojstvo sniavanja eera u krvi, isto tako i zobene pahuljice kod lakih i
srednje tekih sluajeva, uz inzulinsko lijeenje.
ALERGIJE (I)
23
Page 24 / 158
Imunologija i alergologija su nesumnjivo danas vrlo popularne grane medicine. Odavno je

primijeeno da osobe koje su preboljele neku zaraznu bolest stiu prema tim bolestima
izvjesnu otpornost imunitet.
Isto tako, primijeeno je da pojedine osobe burno reagiraju ne samo pri ponovnom , nego i pri
prvom uzimanju nekih lijekova na koje drugi uope ne reagiraju. Takoer, stara je pojava da
pelud cvijea i drvea u proljee izaziva tzv. peludnu kihavicu.
Prvi dodir sa alergenom ( to moe biti virus, bakterija, gljiva, parazit, pelud, hrana, lijek)
ostavlja informaciju u organizmu, kako bi on ubudue mogao prepoznati alergen i na njega
djelovati. Reakcija moe biti raznolika u intenzitetu i trajanju. Kao odgovor na alergen, u tijelu
se stvaraju antitijela, i pri ponovnom dodiru organizma s alergenom dolazi do vezivanja
antigena na alergen i do eliminacije antigena, i sve se veinom deava na miran nain. U tom
sluaju je stvoren imunitet i zato tijelo ne reagira vie tako burno. No, neki puta nije tako, i u
ovoj odbrani organizma dolazi do tetnih reakcija za sam organizam, nastaje alergijska
reakcija i dolazi do oteenja tkiva odnosno alergijske bolesti.
Antitijela proizvode bijela krvna zrnca i njihova je zadaa titi ovjeji organizam od slijedeih
napada, ali samo od istog alergena, koji je ve prepoznat i na koji je ve stvoren imunitet.
Organizam je u stanju prepoznati "vlastito" od "stranog", ali se ponekad dogaa suprotno,
organizam napada i unitava sam sebe.
Kada se alergina osoba "susretne" s nekim od napadaa alergena njezin organizam takav
alergen prepoznaje kao napadaa, iako se radi ak o moda bezazlenim tvarima. Nastaje
mobilizacija obrambenog sustava i pokree se u unitavanje napadaa. Zbog IgE /
imunoglobulin/protutijela koje je razliito za svakog napadaa, a nalaze se u mastocitima,
mastociti poinju otputati razliite jake upalne tvari. Posljedica su svrbe, mrcanje, suzne
oi
Kod osoba koje nisu alergine , obrambeni sustav je zapamtio alergene kao bezazlene tvari, pa
nita i ne poduzima pri susretu s njima. Kod alerginih osoba obrambeni sustav burno reagira
kao da je posrijedi infekcija te tako nastaju simptomi alergije.
Za otkrivanje, spreavanje i lijeenje alergijskih bolesti potrebno je poznavati imunoloki
sustav koji se sastoji od limfnih lijezda, kotane sri, timusa, limfocita raznih vrsta, kao i sam
mehanizam njihovog djelovanja.
Imunitet je ustvari stanje specifine otpornosti organizma, ali i preosjetljivost, odnosno
alergije. Kod imuniteta je svojstveno da organizam prepozna tue, strane tvari i da ih uniti i
odstrani iz tijela, pri emu ponekad nastaju oteenja vlastitih tkiva. Uza sve to vani su
genetski faktori, koji ponekad igraju kljunu ulogu.
Alergija je irok pojam u svom znaenju: netko je alergian na prainu, netko na perje, netko
na neku osobu.
Medicinska definicija alergije bi glasila kao nenormalne reakcije organizma na specifinu tvar ili
vie njih poznatih pod zajednikim imenom alergeni, pa ak i onda kada su prisutni u maloj
koncentraciji. Reakcija nam nije uroena, razvija se u ranim godinama ivota i sa starou,
mnoge alergije se sve manje pojavljuju. Veina alergija je specifina, pri emu ista osoba ne
reagira alergijski na razne alergene. Dijete koje ne voli zeleno povre ne mora na njega biti
alergino, jednostavno ga moda ne voli, i to dakako nije alergija. ovjek ustvari moe biti
alergian na sve to postoji.
Postoje etiri tipa alergijskih reakcija, o njima u nastavku.
U nekim obiteljima skoro svi lanovi mogu biti alergini u odreenim oblicima, dok u drugoj toj
bolesti moe biti podlona samo jedna osoba. Ovo opet upuuje na genetske predispozicije,
odnosno nasljee.
Alergija se pojavljuje kod ljudi koji za to imaju uroenu sposobnost, ili bolje reeno nesreu,
koji su izloeni neemu to moe izazvati alergiju u vrijeme kada im je imunitet slab i kada su
nezatieni. Alergije povezuju i sa ekcemima koje su kao mala djeca imali u ranom djetinjstvu,
ali ih se ne sjeaju. Sigurno da postoji neto to slui kao okida kada doe do napada alergije.
Jedan od inilaca je infekcija koja nije tako rijetka u poetku alergije, ali poslije postaje trajna.
Alergeni su najee proteinske prirode ( bjelanevine),bilo ivotinjskog, bilo biljnog. Alergijska
reakcija moe zahvatiti cijelo tijelo, pa nastaje anafilaktiki ok, koji je po ivot opasno stanje
najee kod uboda insekta ali i kod alergija na lateks ili kikiriki. U takovim sluajevima
samo hitna lijenika intervencija spaava ivot.
Astma je najtei problem vezan za alergije. Simptomi su kaljanje, zaduha i kratak dah zbog
suenja dinih putova u pluima uz pretjerano izluivanje sluzi i upala. Astmu treba shvatiti
24
Page 25 / 158
vrlo ozbiljno.
Pozitivan i ponovljen reakcijski odgovor na izvjesni alergen je dovoljan razloga da se izvri
"privikavanje" - desenzibilizacija, a dovodi do poboljanja stanja velikog broja oboljelih.
Alergidi su kone ozljede alergijskog porijekla, kao ekcemi, koprivnjaa ( urtikarija i dr.).
U sluaju alergije T- limfociti djeluju u obrani organizma kao stanice "ubojice" i pomagai u
unitavanju alergena. T- limfociti kod alergije mogu biti prisutni, ali ne djeluju normalno,
onako kakva im je uloga. Svako daljnje pogoranje smanjuje njihovu sposobnost do te mjere
da se kao posljedica razvija bolest.
Dananja znanost ulae ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija.
Najee su greke kada se bolesnik samostalno lijei uzimanjem sprejeva i kapi bez da se
javio svome lijeniku. Tek kada se potvrdi alergija, moe se i lijeiti ili ublaiti.
Alergije su sve uestalije, a broj ljudi koji se javljaju lijeniku s tim problemom je sve vei.
ALERGIJE (II)
Alergije se najee pojavljuju kod osoba u dobi izmeu 25 i 34 godine. Mukarcima prijete i
ranije, oko petnaeste godine ivota, dok su ene podjednako izloene u svim ivotnim dobima.
Ako su oba roditelja alergina, 75% je vjerojatnost da e i dijete biti alergino. Dijete e ak
biti podlonije alergijama ako je alergina majka nego otac.
Ponovno pitanje i odgovor : to je alergija ? Jednostavno, laiki reeno, to je
preosjetljivost na neku tvar ili vie razliitih tvari.
I najee pitanje: to poduzeti ?
Dati zadovoljavajui odgovor je teko.
Testiranje na pojedine alergene i cijepljenje odreenim antitijelima nam ne garantira sigurnu
zatitu. Najbolje je da se testiramo sami: svaki put kada se pojave znaci
preosjetljivosti, odmah zapisati to smo jeli, ega smo se dotakli i to smo pomirisali.
Usporedbom biljeki , opaziti ete da se neka tvar, jelo, voe ili cvijet uvijek pojavi
na spisku kad dobijete alergijsku reakciju. Tu tetnu tvar koja se ponavlja smatrajte
uzrokom preosjetljivosti. tetnu tvar ili vie njih eliminirajte iz svog jelovnika, ili se uvajte
dodira s njima.
Kada kakav alergen doe u dodir sa tijelom ( kao unutranjost nosa ) nastupa reakcija na
povrini stanica, u tijelu se stvara neka vrsta 2slike2 alergena i stvara se antigen koji krui
organizmom i dospijeva do specijalnih stanica krvi - mastocita i bazofilnih stanica. Prisustvo
antigena pokree itava lanac dogaaja na ijem se zavretku stvara antitijelo koje se zove
imunoglobulin E ili skraeno IgE.
Ova tvar se nalazi u tijelu svakoga od nas , ali u malim koliinama, dok kod osoba koje pate od
alergija nje ima mnogo vie. Upravo IgE je samostalan (individualan) za svaki alergen zato
su i sve alergije specifine. IgE se povezuje za specijalne stanice i nastavlja kruiti
organizmom pri emu ne dolazi ni do kakve reakcije. No, ova veza je kao tempirana mina;
svaka od ovih osjetljivih stanica reagirati e estoko slijedei puta kada se isti alergen pojavi u
tijelu.
IgE je specifian za svaki alergen, pa slijedei put kada se isti alergen pojavi, antigen koji
nastaje kao rezultat njegove pojave bude privuen sebi slinoj tvari na osjetljivoj stanici i na
taj nain se vee za molekulu IgE. Rezultat je neto kao eksplozija mine: specijalna stanica se
raspada ili puca, u njoj se oslobaa histamin, to je tvar koja izaziva najvei dio alergijske
reakcije. Zbog brzine kojom nastaje djelovanje i reakcija, ovo je alergija tip 1, koja se ponekad
naziva i trenutana alergijska rakcija.
Alergini ljudi obino imaju premalo kalcija u organizmu, stoga moraju uzimati to
vie hranjivih tvari koje sadre obilje prirodnog kalcija.
ALERGIJE (III dio)
Do alergijske reakcije tipa II dolazi prilikom transfuzije krvi ili u sluajevima utice koja se
javlja kod beba sa + rezus faktorom koje su rodile majke na rezus faktorom. Jake alergije na
lijekove takoer pripadaju reakcijama tipa II. Prouzrokuje ih citostatina reakcija: antigen je
vezan za stanicu koja se iscrpljuje reakcijom antigen-antitijelo.
Reakcije tipa III nisu toliko este kao one tipa I, pojavljuju se kada je prisutna velika koliina
alergena, kada se moe stvoriti specijalno antitijelo -tzv. taloee antitijelo. Ono se taloi u
25
Page 26 / 158
pogodnim tkivima ( plua), to dovodi do njihovog oteenja. Ovaj tip alergijske reakcije je
znaajan, a uglavnom se oituje u vidu industrijske astme.
Tip IV alergijske reakcije se aktivira putem limfocita, a nalazi se u ekcemima i kod nekih oblika
astme, naroito kod onih izazvanih alergijom na hranu. Veina alergija na hranu , pa i kada
nije astmatine prirode, vrlo vjerojatno e pripadati reakciji tipa IV. Ove reakcije obino
poinju tek nakon dueg vremena poslije izloenosti uzroku alergije, u nekim sluajevima ve
poslije 24 sata ili pak kroz tjedan ili ak due. Veina nas je upoznata sa ovim tipom reakcije.
Ova reakcija je uobiajenija kod alergije nego to se nekada mislilo.
Alergijska oboljenja mogu se donekle izbjei. Visokorizina godinja doba su proljee i ljeto. U
posljednje vrijeme sve je vie alergijskih reakcija.
Vie od polovice alergija uzrokuju grinje iz kune praine, a ostali alergeni su perje, pelud,
hrana, sunce, lijekovi, razni metali kao srebro i nikal ( nakit), sintetika
Simptomi su razliiti i ovise o alergenu i ivotnoj dobi. Kao odgovor na alergen moe se javiti
ekcem, urtikarija, crvenilo, svrbe ili ljutenje koe, suenje, suzenje i svrbe oiju, zatopan
nos, kaalj, beskonano kihanje, te i tee komplikacije u vidu astme ili anafilaktiki ok.
Alergija moe biti i psihiki uvjetovana. Alergijska reakcija moe u nekim sluajevima biti
trenutana ubod pele, ili pak se razvijati godinama na sastav narukvice, prstena, runog
sata ili naunica. Aktivnost centralnog ivanog sustava moe odigrati vanu ulogu u
alergijskoj reakciji. Psihike smetnje mogu pokrenuti alergiju ali samo ako su i drugi alergeni u
blizini.
Alergije na pelud, korov i travu izazivaju (uglavnom) smetnje u odreenom godinjem dobu, a
alergije na grinje i kunu prainu javljaju se tijekom cijele godine i najee dovode do astme.
Dobro je ee odlaziti u brda, jer su grinje iznad 1.000 m.n.v.
rijetkost. Redovitim usisavanjem i ienjem tepiha i zavjesa smanjuje se koliina i doticaj sa
alergenima. Posteljinu valja iskuhavati, a nakit premazati sa bezbojnim lakom za nokte.
Sunane naoale koriste naroito one s filtrom, a nosnice iznutra namaite uljem kantariona (
Gospina trava).
Umjesto vode bolji su ajevi, jer oni jaaju imunitet. Budite paljivi sa
lijekovima koje troite.
Alergija na pelud je najpoznatija od svih alergijskih reakcija zato to je iroko rasprostranjena.
Nju je i najlake dokazati i otkriti. Poznato je da se biljke razmnoavaju na vie naina,
cijepanje, rastom izdanaka ili zaperaka ili pomou lukovice. Nijedan od ovih naina ne stvara
nikakve razlike u usporedbi s matinom biljkom. Jedino kod opraivanja peludom takove se
razlike javljaju. Biljke proizvode muki i enski pelud i oni na istoj biljci sazrijevaju u razliito
vrijeme, tako da pelud ne moe biti peludom iste biljke, tako da muki pelud uvijek dolazi sa
druge biljke. U sastav sjemena ulazi razliiti genetski materijal roditelja te se na taj nain
postie raznovrsnost i vitalnost biljke.
Opraivanje se vri na razliite naine: pomou vjetra, insekta, a pojedinana peludna zrnca su
mikroskopski sitna i kroz zrak mogu noena vjetrom letjeti kilometrima. Ovo je i objanjenje
zato bolesnici koji pate od alergije osjeaju pogoranje kada je vrijeme suho i vjetrovito, a
mogu dobiti simptome oboljenja ak i u gradu gdje nema razvijenog biljnog svijeta ili ga ima
vrlo malo. Nisu sve vrste peluda koji raznosi vjetar alergeni. Javor u gradovima stvara manje
alergija od lijeske, johe ili breze, koje se ne nalaze u gradu, ali su u blizini grada. Najvie
alergija izazivaju trave na panjacima i korov u vrtu.
Miris moe takoer izazvati nadraaj, ali u tom sluaju je izaziva alergije miris a ne pelud.
Za vrijeme opraivanja biljaka ( kada cvatu), za bolesnike je to najgori period; ljeska cvate ve
u veljai sve do travnja, topola i vrbe u oujku i travnju. Topola donosi plod u svibnju, a on
zna biti vrlo neugodan pa treba izbjegavati sadnju enskih topola u gradu.
Hrast, platana, javor, divlji kesten cvatu ve u travnju i svibnju. Tada cvate i koprivi, a
breza cvate u travnju pa do kraja svibnja, lipa, koja je veliki uzronik alergija ima dugo
vrijeme cvatnje od estog mjeseca do sedmog, a ranolisna lipa ak u svibnju i lipnju.
Trave poinju proizvoditi pelud u oujku ( male koliine9, a od travnja ve izazivaju ozbiljne
alergijske tegobe.
Glavna sezona opraivanja trava je od kraja svibnja do sredine srpnja, a kod nekih vrsta moe
se produiti i do kolovoza. Konja trave i sakupljanje sijena zahtijeva da ona bude zrela, znai
u vrijeme opraivanja.
No, moda vi niste alergini na pelud, alergije na ivotinje su takoer rasprostranjene i
26
Page 27 / 158
ukljuuju najvei dio alergijskih simptoma koji se oituju u problemima sa koom, te astmu i
znakove nosne i one alergije, kao i kod alergija na travu. Problemi nastaju najee u dodiru
sa onim ivotinjama sa kojima imamo najblie i najdugotrajnije kontakte, a to su kuni
ljubimci i domae ivotinje. Najei izvor alergija su krzna kunih ljubimaca.
Neke ivotinje su opasnije od drugih u vidu mogunosti dobivanja alergije, dok neke stvaraju
posebne probleme. Ipak, ima osoba koji su alergine na jednu vrstu a nisu na drugu, njoj
slinu.
Nemogue je napraviti alergoloki test na alergiju prema ivotinji sa kojom se prije toga nije
dolo u kontakt. Test na koi na alergiju prema pseoj dlaci biti e negativan ako prije toga
niste doli u dodir sa dlakom.
Alergijske reakcije na prainu i plijesan poznate su odavno. Najgora je praina sa putova, jer
ta praina sadri i pelud. U praini ivi i jedna vrsta mikroskopski vidljiv krpelja, koji se i
naziva krpeljom iz kune praine. Krpelj je dermatofagoid, odnosno prevedeno na puki
"koojed". Latinski naziv mu je Dermatophagoides pteronyssinus. On ustvari ivi od odbaenih
ljuskica ljudske koe koje predstavljaju njegov jedini izvor hrane. On se preteno nalazi u onim
dijelovima kue ili stana gdje ovjek dovoljno dugo boravi da bi sa njega otpale znaajne
koliine ljuskica koe.
Najbolje mu odgovara topla, vlana i mrana mjesta, a teko moe opstati u dobro
osvijetljenim dijelovima stambenih prostorija. Glavni alergen je u njegovom izmetu koji
nastaje u obliku fekalnih vreica a vanjski sloj mu je identian sa materijalom u vanjskom
sastavu krpelja. Za razliku od krpelja, ove vreice su otporne na suenje i aktivne su kao
alergeni na dnevnom svjetlu ili suhim dijelovima kue ili stana. Osobito je teko osobama koje
pate od ove vrste alergija u rano jutro, a simptomi poputaju kad osoba izae iz kue ali se
pogoravaju uveer , na poinku. Postoji takoer i "skladini" krpelj, koji je otporniji i tee ga
je izbaciti iz stana, a osim toga on se hrani ostacima hrane.
Postoje ljudi koji nisu alergini na prainu, ali su alergini na plijesan, odnosno na spore
gljivine plijesni. Neke od tih plijesni su dobro poznate i ljekovite : penicilin. Plijesni imaju
sloen ivotni ciklus, a ipak, plijesni su itekako potrebne u biolokom lancu, potrebni su da bi
uginule ivotinje i biljke mogle da istrunu. Ove spore od plijesni mogu stvarati uasne
probleme. Manje su od zrnca peluda, pa je potrebna puno vea koncentracija da bi izazvale
alergijsku reakciju. Stvaraju se u svim vremenskim prilikama i mogu dugo ostati vitalne.
Daljnja vrsta alergijskih reakcija su reakcije na hranu. Dananja hrana je drugaija nego prije
50-60 godina., dodaju se konzervansi i umjetne boje prehrambenim proizvodima. Najpoznatije
alergije na hranu su one na jagode i koljke. Izazivaju koprivnjau urtikariju, esto ve
nakon nekoliko sati po uzimanju hrane, a ponekad su praene nespecifinim opim loim
stanjem organizma.
ALERGIJE (IV)
Medicinsko lijeenje alergija sastoji se u izbjegavanju alergena. Ponekad, kada se zna uzrok
alergije, dovoljno je izbjegavati alergen, no ponekad je potrebna lijenika pomo.
Kod alergija na hranu postoji okvirni dijetalni jelovnik, ali prije primjene ovog prijedloga
posavjetujte se sa lijenikom1
Dijetu nemojte primjenjivati due od tri tjedna!
Dozvoljeno je u ovoj dijeti:
Mlijeko samo poluobrano i to litre dnevno i razrijeeno s vodom.
Kava instant kava i to najvie tri alice dnevno.
aj
Od mlijenih proizvoda - tvrdi margarini.
Voe banane, svjei ananas, jabuke i njihov sok te kruke.
Meso govedina i govei loj, ovetina i meso od kunia.
eer bijeli eer, poto neke osobe imaju alergiju na smei eer, eerni sirup i eernu
repu.
Tekuine pored aja i kave najbolja je voda bez alkohola i octa.
Kruh i slastice od peninog brana. Kolae uz upotrebu soda-bikarbone, i najbolje je da
sami kod kue napravite kolae. Dozvoljeni su praak za pecivo , ali ne i kvasac za dizanje
tijesta. Izbjegavajte lag, sjemenke, oraasto voe, demove, te eerni prelivi i boje. Od
itarica najbolje je koristiti jeam, ra, zob, ria, kukuruz te heljdu.
Od povra dozvoljene su sve vrste zelenog povra osim kelja.
27
Page 28 / 158
Od gljiva -peurke, i ne vie od 125 grama nedjeljno.

Takoer je dozvoljen svjei krumpir ( instant krumpir nastojite izbjegavati ukoliko ima u svom
sastavu mlijeko u prahu),i sve vrste korijenastog povra. Kod prenja koristite po mogunosti
ulje od kukuruza. Sol je takoer dozvoljena.
Ukoliko ste patili od alergijskih reakcija tijekom ove dijete velika je vjerojatnost da uzrok vaoj
alergiji nije u hrani. Ukoliko se osjeate bolje, ak i malo bolje, onda pretpostavite da ste
alergini na neku od ovih namirnica koje ste koristili u dijeti.
Potrebno je da uz pomo alergologa otkrijete o kojoj se namirnici radi.
Teko je postaviti jedinstvenu dijagnozu kad se radi o alergijama jer ponekad i odreena
oboljenja prate odreenu alergiju.
Nemojte puiti.
Tehnika hiposenzibilizacije ( dezenzibilizacija, imunoterapija) je vrlo stara, ali relativno malo
koritena. Ipak, treba ju provoditi u suradnji sa osposobljenim lijenicima, jer na neke tvari ne
daje oekivane rezultate.
Kod djece alergijski napadaji su najee u vidu bronhijalne astme, odnosno oboljenja dinih
putova. Kod akutnih oblika to su infekcije, a kod kroninih oblika prevladava bronhijalna
astma.
Trudnoa je posebno poglavlje u obuzdavanju alergijskih reakcija i alergije.
Kada cvatu pojedine biljke:

Zob: od svibnja do kolovoza, Topole: oujak travanj,
Ra: veljaa studeni, empres: veljaa travanj (prosinac)
Penica: lipanj srpanj, Lijeska: sijeanj - travanj
Kukuruz: svibanj lipanj, Riobrada: polovica veljae srpanj
Ambrozija*: kolovoz listopad, do prosinca,
Maslina: svibanj lipanj, Maji rep: kraj oujka do kraja srpnja,
Breza: travanj svibanj, Livadarka: kraj oujka do kraja srpnja,
Hrast: travanj, poetak svibnja, Crkvina: polovica veljae do prosinca,
Crni pelin: srpanj prosinac,
Uostalom na mnogim Internet stranicama moete pronai kalendar cvjetanja biljaka.
Nekima ljudima s alergijama pomogli su alternativni postupci iako o tome ne postoje objektivni
nauno priznati dokazi. Jedan od naina je izbjegavanje stresa. Pomae aromoterapija,
masaa, joga.
Lijeenje biljem najmanje je tajanstveni nain alternativnoga lijeenja, a veina dananjih
lijekova razvila se iz bilja. Kuni lijekovi protiv alergija ukljuujui i enjak i ajeve od
slatkog korijena, te gospina trava i boraina za lijeenje astme, zatim ginseng i aj od kamilice
i cvijeta bazge te poznate Bachove kapi, isto kao i kapi koncentrata crnog ribiza protiv peludne
hunjavice. Stavljanje obloga od kamilice na oi moe izazvati opet kod nekih osoba burne
alergijske reakcije!
Akupresura i akupunktura imaju uinak na imunoloki sustav.
Akupresurno lijeenje alergijskih osipa provodi se vrstim savijanjem ruke, gdje se postavi prst
s vanjske strane nabora koji nastane na zglobu lakta i vrsto pritisne. Za suzbijanje alergijske
reakcije dinog sustava koristi se ispruena ruka koja se pritisne s unutranje strane lakta na
dvije treine puta prema vanjskoj strani. Nekima pomae.
Homeopatija se temelji na ideji "klin se klinom izbija" pa oboljeli od peludne hunjavice mogu
koristiti jako razrijeenu dozu peludi. Ovo je slian nain desenzibilizaciji koju provode lijenici!
BILJNE LJEKOVITE MASTI I ULJA
28
Page 29 / 158
CRVENILO KOE
Ljekovita mast za lijeenje crvenila koe priprema se na slijedei nain:
Po jedna velika lica sitno iskosana lista bokvice (Plantago media), lista koprive - ( Urtica
dioica ), i 50 grama rastopljene neslane svinjske masti.
Sve se ovo pomijea i kuha na pari dok se ne pretvori u kau. Ovako dobivenom ljekovitom
smjesom bolna mjesta
se mau tri puta dnevno, preko masti se stavi gaza i zamota zavojem. Smjesa se dri dva
sata, nakon toga se skine i opere mlakom kamilicom. Na crvena i upaljena mjesta tako
spravljena ljekovita mast stavlja se est dana.
URTIKARIJA
Crvene " peate" po tijelu koji se javljaju kad doe do urtikarije treba mazati biljnom masti
koja se priprema po slijedeoj recepturi:
6 lica sitno iskosana perinovog lista i 4 lice sitno iskosanog lista koprive pomijeamo s 1
litrom destilirane vode i nalijemo u bocu. Boca se dri 20 dana u hladnjaku i promuka se
vie puta tokom dana. Potom se procijedi i s time se 6 dana mau "peati" na tijelu.
LIAJ
Kad vam se na koi pojavi liaj, moete koristiti mast koja se priprema tako to se 4 velike
lice iskosanog bijelog luka /enjaka/ i 2 velike lice iskosanog lista bijelog jasena /Fraxinus
excelsior/* izmijeaju sa 6 lica meda.
Ovom masti treba mazati i previjati bolna mjesta 3 puta dnevno. Prije svakog mazanja obrisati
liaj mlakom kamilicom. Oblog se dri po dva sata dnevno, a tretman traje 10 dana.
BRADAVICE
One su vrlo esta pojava. Za jedan dan lijeenja ili za nekoliko dana , one se mogu potpuno
otkloniti s ma kojega dijela tijela. Postoji nekoliko pukih recepata za otklanjanje bradavica.
Uzmite to vei eanj bijeloga luka i u njemu izdubite rupu veliine bradavice. Stavite to na
bradavicu i poveite zavojem. Ve poslije 8-10 sati bradavica e otpasti i ostati u enju bijelog
luka;
Svjeim sokom crvenog luka natapati bradavicu vie puta tijekom dana. Ona e sama
otpasti za 2-3 dana.
Postoji jo narodnih recepata za uklanjanje bradavica, ali njih moete nai kod opisa pojedinih
biljaka !
BUBULJICE
Ako vam se esto pojavljuju bubuljice pokuajte ih "izlijeiti" biljnom masti koju ete spraviti
tako to ete zagrijati jednu veliku licu pivskog kvasca - germe - na pari i time mazati
bubuljice ujutro, u podne i naveer po nekoliko minuta.
Ako ovo ne pomogne, pokuajte koristiti mast pripremljenu od 3 velike lice sitno isjeckanog
lista bokvice i dvije lice ulja za jelo. Sve to dobro izmijeajte i stavljajte na dijelove lica s
bubuljicama. Ulje treba drati po jedan sat tri puta tokom dana.
Ako je potrebno da gnojnice na koi sazru, moe se koristiti aj koji se pravi tako to se tri
velike lice sitno iskosanog lista bokvice i cvijeta i lista podbjela /Tussilago farfara/ preliju s
jednom litrom kipue destilirane vode i ostavi poklopljeno 2 sata dalje od topline. aj se
procijedi i zasladi medom. Pije se tokom dana, a na bolna mjesta se stavlja 3 puta dnevno po
2 sata oblog , koji se moe svakih pola sata . / Oblog je neprocijeeni ostatak aja./
Po skidanju obloga bolna mjesta obrisati mlakom kamilicom. Ovaj recept koristite 5 dana.
SITNI GNOJNI VORII

Za lijeenje ovakvih promjena na koi predlae se slijedea biljna mast: pripremiti po dvije
lice iskosanog lista kupine i lista bokvice, pa ih izmijeati s dvije lice maslinovog ulja ( ili
suncokretovog ). Zagnojena mjesta treba namazati tim melemom tri puta na dan i drati po
dva sata. Recept se koristi 4 dana.
29
Page 30 / 158
ULJEVI
Vrlo esta i neugodna pojava , osobito na nonim prstima. Da biste sebi pomogli pokuajte s
jednim od dva recepta :
1/ Uzmite svjeu ili suhu ljivu i rasijecite je. Na polutke ovih ljiva izlijte po 1/2 male lice
soka od lista brljana. Ovakvu polutku ljive priveite na ulj tijekom noi. Tijekom dvije do tri
veeri ulj treba otpasti.
2/ Uzmite 1/2 glavice bijelog luka i oistite je i zgnjeite, te time premaite ulj ujutro i
uveer. Za 3-4 dana ulj treba otpasti.
KURJE OKO
Uzmite po 3 velike lice izribane povrtnice i korijena hrena. Ovu smjesu previjte komadom
lanena platna na bolna mjesta. Kurje oko prethodno namazati uljem za jelo, a oblog drati
ujutro i naveer po 2 sata. Moete koristiti i drugi recepte:
Uzmite 2 velike lice sitno iskosanog enjaka i isto toliko vinskog octa. Sve to izmijeajte i
stavite na bolno mjesto. Oblozi se dre 2 puta dnevno po 2 sata;
Ako vam ne pomognu prethodna dva recepta moete pokuati s treim : uzmite glavicu
crvenog luka, iskosajte ju i izmijeajte s istom koliinom vinskog octa. Smjesu stavite na bolno
mjesto a obloge drite 2 sata, dva put dnevno. Tretmani traju 3 dana.
ISPUCALA KOA
Biljni preparat radi se tako to se 5 velikih lica sitno iskosanog lista koprive stavi u 100 g
rastopljene neslane svinjske masti. Ova se masa kuha na pari dok se ne stvori kaa - mast i
njom se mae ispucala koa vie puta tijekom dana. Prije svakog mazanja obriite kou
mlanom kamilicom. Tretman se ponavlja 5 dana.
ZANOKTICE
U lijeenju zanoktica, naroito gnojnih, koristi mast koja se pravi od 2 velike lice sitno
iskosanog lista kupine, lista petrovca/ Agrimonia eupatoria/ i 4 velike lice meda. Sve se to
izmijea i ovom smjesom mau bolna mjesta. Prsti moraju biti zavijeni tijekom cijelog dana, a
po skidanju obloga, obriite ih mlanom kamilicom. Tretman se ponavlja 4 dana.
IREVI
Uzeti dvije glavice crvenog luka koji se sitno iskoe, tome dodati 150 g ulja za jelo. Blago
kuhati dok se ne dobije kaa - mast. Njome mazati ireve vie puta tijekom dana , a obloge
drati 2 sata. Poslije skidanja preparata obrisati ireve mlakom kamilicom. Za 2-3 dana irevi
e pui, gnoj e iscuriti, ranu oistiti i ona e zacijeliti.
U lijeenju ireva moe koristiti i glavica crvenog luka popreno izrezana. Stavlja se na plou
tednjaka da se malo zapee, skine s ploe i namae jestivim uljem. Ovakvom polovicom
ujutro previti ir. Povezati gazom i zavojem i drati do podneva. Zatim skinuti i bolesno mjesto
obrisati kamiliinim ajem. Uveer postupak ponoviti, drati cijelu no. Ujutro skinuti i oprati
kamilicom a potom namazati medom. Ovakvim nainom lijeenja ir mora proi za dan - dva.
NAULJANA KOA - DEKUBITUS

Ovakve povrede koe esto se javljaju kod bolesnika koji dugo lee zbog nekog kroninog
oboljenja. U takovim sluajevima moe koristiti slijedei biljni preparat: uzmu se po tri velike
lice sitno iskosane bokvice, lista kupine i lista maline. Sve se to prelije s 200 g maslinova ulja
i pozorno kuha na pari dok se ne pretvori u kremu. Njome treba mazati bolna mjesta 3 puta
dnevno i previjati ih. Prije svakog mazanja , bolna mjesta obrisati mlakom kamilicom, a uljnu
kremu drati privijenu po 3 sata. Ovaj tretman mora trajati najmanje 5 dana
30
Page 31 / 158
ZATVOR STOLICE = LIJENA CRIJEVA
JUHA PROTIV LIJENIH CRIJEVA
Postoji juha koju jedemo ujutro natate sa neto prepeenoga kruha - dvopeka a pomae
kod lijenih crijeva.
Poznato je da ljudi koji mnogo sjede ili se slabo kreu pate od zatvora - nemaju redovitu
stolicu ili je tvrda.
Juha se priprema na slijedei nain :
UJUTRO SKUHAMO JUHU OD SVJEE SAMLJEVENIH PENINIH MEKINJA, DODAMO MALU

GLAVICU NAREZANOG LUKA I ZGNJEENO ESNO ENJAKA. KADA JE JUHA KUHANA,
POSPEMO JE SA SITNO NASJECKANIM PERINOM I PRELIJEMO SA LIICOM MASLINOVA
ULJA.
TAJ JEDNOSTAVAN ZAJUTRAK VE JE MNOGE OSLOBODIO LIJENIH CRIJEVA.

U TVRDOKORNIM SLUAJEVIMA MOE SE TOJ JUHI DODATI JO SAMLJEVENO LANENO SJEME
ILI SJEME OD TRPUCA
Takoer se moe pripremiti BILJNA JUHA

a koristi svima kojima za pranjenje crijeva ne pomau lijekovi za ienje.
Kao prvo pripremimo aj od peteljki mane / Glyceria /, i to za one koji su inae osjetljivi, a
za manje osjetljive osobe priprema se aj od sene - / Cassia/. Pomoi e i bilo koji drugi aj
koji podstie rad crijeva potraite na ovim stranicama.
U kuhani i procijeeni aj stavimo po osobi mali sirovi krumpir narezan na kockice, zatim se
doda jo puna liica peninih mekinja i puna lica lanenog sjemena. Sve zajedno pustimo
kuhati 15 minuta.
Tu juhu moemo jesti ujutro i uveer, a ako je ne podnosimo tako pripremljenu, moemo je
procijediti i piti istu.
Polako emo se priviknuti i jesti neprocijeenu juhu, koja je kudikamo djelotvornija.
Uinak te juhe je zauujui : izlijei bolesno crijevo i onda kada ne pomau sredstva za
ienje. Ovako pripremljena juha ima sve osobine aja od sene.
Alkalne tvari sirovog krumpira veu neke kiseline i smole, koje uzrokuju bolove u trbuhu ako
pijemo isti, obini aj.
Na ovaj nain moemo prirediti i aj od preslice ( Equisetum arvense ) a isti presliin aj
se NE preporua !
TKO REDOVITO PIJE TAJ AJ, MORA PAZITI DA ZBOG VEIH KOLIINA NE DOE DO
SPOREDNOG DJELOVANJA !
POTAKNITE IMUNOLOKI SUSTAV
Za poticanje imunolokog sustava dobro koristi prehrana u koju su ukljuene ribe i to

najmanje tri obroka tjedno. Ujedno se sprjeavaju probleme s cirkulacijom. Poto je plava riba
puna viestruko nezasienim masnim kiselinama ( omega 3 ), a one pak smanjuju
trigliceride u krvi , krvni tlak i vjerojatnost pretjeranog zgruavanja krvi , a time i rizik od
infarkta srca i modanog udara bivaju bitno smanjeni.
Postoje nauni dokazi da te kiseline iz masne ribe smanjuju rizik od raka dojke.
Istraivanja takoer pokazuju da unosom manje masnoa u prehrani raste snaga imuniteta.
vrijedi i obratno. Dobra je kombinacija porcija sirovog povra, porcija kuhanog povra, salata
te dvije porcije voa dnevno. Jedan od obroka moete zamijeniti aom prirodnog soka.
Uz mnogo salate, voa i ribe, te obuzdavanje stresa, rizik od oboljenja je mnogo rjei.
pored genetske sklonosti i prehrane jo je mnogo faktora to odreuju koliko se uspjeno tijelo
brani od poremeaja.
Negativni utjecaji su dugotrajni stres koji djeluje preko hormona kortizola i pravi je otrov za
obrambene stanice ubija ih i ometa njihovu meusobnu komunikaciju.
Nikotin poveava uinkovitost slobodnih radikala koji pak unitavaju obrambene stanice.
31
Page 32 / 158
Antibiotici su dvosjekli ma, zajedno sa kemoterapijom slabe imunoloki sustav.

Droga i velike koliine alkohola smanjuju sposobnost obrane.
Pozitivni utjecaji su u umjerenom vjebanju koje stimulira obrambene snage poto se aktivira
cijeli organizam i bolje opskrbljuje kisikom.
namirnice koje su bogate echinaceom i razliiti ajevi( herba arbotani) aktiviraju obrambene
stanice, naroito u borbi protiv virusa.
Probiotske bakterijske kulture djeluju pozitivno na crijevnu floru i na mnoge obrambene
stanice u probavnom sustavu.
Vitaminsko mineralni pripravci nadoknauju gubitke do kojih dolazi naroito kod izuzetnih
tjelesnih napora.
KAKO USPORITI STARENJE UZ POMO PRIRODE
Starenje je neumitan tijek ivota, htjeli mi to ili ne. Ipak, ono se moe usporiti i uiniti ljepim
i kvalitetnijim, zdravijim. Kako? Postoji mnogo naina. Sve zavisi od nas samih.
Mnogo je znanstvenih dokaza da prehrana utjee na starenje tjelesnih stanica, dok neke vrste
hrane i sam nain pripremanja hrane, odnosno jela, ubrzava starenje, dotle na drugoj strani
ispravan nain pripremanja hrane moe znaajno usporiti starenje.
Za spreavanje i usporavanje starenja najvanije je voe i povre i to ono koje sadri najvie
antioksidansa - tvari koje spreavaju negativno djelovanje slobodnih radikala.
Od voa u prvom redu najuinkovitiji je avokado jer isti organizam od pregane ( oksidirane)
masti, zatim dolaze agrumi narana, limun, grejp koji su bogati vitaminom C a on pak ima
snano antioksidansno djelovanje.
Ne treba posebno spominjati brokulu - izvor tvari koje spreavaju stvaranje slobodnih radikala.
Dokazano je da za dvije treine smanjuje obolijevanje od raka!
pinat sadri lutein, koji je antioksidant i smatra se naroito uinkovit u spreavanju starenja.
Posebno mjesto imaju mrkva i rajica, te crveni luk i enjak; mrkva je bogata
betakarotenom: iz ae soka dobije se ak 24 mg betakarotena!
Poznato je da betakaroten titi od mnogih bolesti, a vano je znati da se kuhanjem ne
unitava. Luk i bijeli luk enjak vani su za odravanje vitalnosti krvnih ila i reguliranje
krvnog tlaka, a napose u zatiti od takozvanog loeg kolesterola. Rajica je u koncentriranom
stanju ( koncentrat) najbogatiji izvor likopena antioksidansa koji je zasluan za blagotvorno
djelovanje na mnoge tjelesne funkcije, a takoer se kuhanjem ne unitava.
Kelj spreava rizik od pojave raka dojke i eluca. Najbolje ga je kuhati sasvim kratko, ne da se
raskuha!
Bobiasto voe i posebno groe bogat su izvor antioksidansa koji spreavaju starenje, dok
crno groe u koici i sjemenkama ima uz ostale antioksidanse i onaj koji regulira razinu
kolesterola i spreava pretjerano zgruavanje krvi. Valja spomenuti i folnu kiselinu koja je
izuzetno vana za mozak i krvne ile.
Naravno, za spreavanje starenja postoje i druge biljke, a vana je i tjelovjeba, kretanje,
zdrav ivot bez stresa i napetosti, uz umjerenost u svemu.
Ovo su samo neki savjeti, a na Vama je koliko drite do sebe i kako elite ivjeti.
Odluka je samo Vaa!
MODANI UDAR PRVI SIMPTOMI
Modani udar ( apopleksija, kap, cerebrovaskularni inzult ) je trei uzrok smrti meu odraslom
populacijom.
Jo uvijek prevladava miljenje kako je modani udar neizbjean i neizljeiv.
Kao to vrijedi hitnost kod sranog infarkta, tako je neophodna hitnost i kod
modanog udara !
Jo uvijek ne raspoznajemo dovoljno simptome modanog udara, a upravo pravovremena

intervencija je od kritine vanosti; krajnji rok za uspjeh je unutar 3-6 sati.
Modani udar moe biti uzrokovan zaepljenjem arterija u glavi ili vratu stvaranjem krvnog
32
Page 33 / 158
ugruka ili pak puknuem krvne ile.

Uinci modanog udara mogu biti blagi, ali i vrlo ozbiljni. Oporavak ovisi o njezi, opem
zdravstvenom stanju i kondiciji bolesnika, te o karakteru oboljele osobe, emocionalnom stanju
i podrci okoline, osobito bliskih osoba.
SIMPTOMI :
Bilo koji znak ili simptom modanog udara treba biti shvaen kao HITNO stanje, i bolesnika
TO PRIJE dopremiti u bolnicu.
SIMTOMI SU :
- utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica ili noge, naroito ako je zahvaena SAMO
jedna strana tijela,
- poremeaj govora - oteano izgovaranje, frfljanje, te pogreno razumijevanje
jednostavnih reenica,
- gubitak ravnotee - ili koordinacija a kombinirani su i s drugim upozoravajuim znakovima,
- omaglica (ili vrtoglavica), nesigurnost u hodu, iznenadni padovi, zajedno sa drugim
simptomima.,
- naglo zamagljenje ili gubitak vida, naroito na jednom oku,
- nagla, jaka glavobolja, bez jasnog uzroka, osobito popraena povraanjem.
PREVENCIJA:
Kao prvo zdrava prehrana i nain ivota. Koristiti nezasiene masne kiseline ( omega 3), a
kojih mnogo ima u ribama, kotuniastom i oraastom vou /orasi, bademi ili slino/, koje
treba uzimati najmanje 2-4 puta tjedno, oraasto voe sadri mnogo vlakana, velike koliine
antioksidanta vitamina E, a takoer i mnogo bakra i magnezija, koji takoer djeluju
protuoksidacijski.
Oksidacija LDL estica je kljuna u procesu i razvoju ateroskleroze.
Pored vitamina E, vaan je i beta-karoten i vitamin c, a nedostatak selena nosi rizik za razvoj
karcinoma.
Smanjiti unos rafiniranog eera. Jesti puno voa i povra, smanjiti crnu kavu u razumne
mjere, manje mesa, soli, brana i masti. To su takozvane 4 bijele smrti.
Najbolji istai masti su klice soje, zobene ili kukuruzne klice.
Redovito kontrolirajte krvni tlak.
Ukoliko ste posumnjali da se kod vas ili vama bliske osobe javljaju simptomi
modanog udara, pozovite hitnu pomo. Lijenik je taj koji e procijeniti da li se
zaista radi o modanom udaru ili neem drugom, i on e znati to treba odmah
poduzeti!
Na vama je da se pobrinete da do takovog stanja i ne doe !
LIJEENJE OVAPNJENJA ILA
Lijeenje ovapnenja ila (skleroze) medom.

(prepisano iz lista " Pela) br.1/1940.godine.
"U 12.broju "Pele" god.1939. itao sam zanimiv sluaj lijeenja eluanih irova medom i
prenom stipsom. To me je evo ponukalo da i ja navedem jednu teu bolest, koje sam se
hvala Bogu rijeio te se sada osjeam posve zdrav.
Pred nekoliko mjeseci osjeao sam kod srca neki pritisak. Ako sam imalo hodao, bio sam
umoran i teko disao. Kako sam prije dvije godine imao mali napadaj kapi (Schlag), to sam uz
pripomo jednog poznatog i odlinog zagrebakog lijenika posve izlijeio - pobojao sam se -
nije li jo gore
- ne e li me opet zadesiti kap ! U velikoj brizi, a priznajem i strahu, odem k istom lijeniku. Po
obiaju pregledao me i sada vrlo savjesno, a onda mi kazao slijedee: "Nije nita pogibeljnog.
Pojavila se skleroza, to nije ni udno kraj Vaih 58 godina. Nijeste ni prvi ni zadnji, koji uz
lijeenje moe proivjeti i dulji niz godina. Dati u Vam jedan naravni lijek, koji sam s
uspjehom upotrijebio u ovakovom sluaju bolesti!"
"Uzmite 30 ehuljica enjaka, pa ih dobro smrvite (stucite) i pomijeajte sa 30 liica meda i
tako ostavite 5 do 6 dana. Nakon toga uzimajte svaku veer prije spavanja po jednu liicu
ovako prireenog lijeka, kojeg ete potroiti po prilici za mjesec dana. Poslije toga nemojte
mjesec dana uzimati nita, a onda opet nastavite, ako ne bi dalo uspjeha."
I evo blagotvornog djelovanja! ve nakon prvih mjesec dana, ja sam posve ozdravio. Kod srca
33
Page 34 / 158
ne osjeam nikakvog pritiska. Mogu po vie sati etati bez ikakvog umora, a uz to i dobro
spavam.
Ovaj medni lijek valja po koji puta promijeati, jer se smrvljeni luk die na povrinu meda.
Iza svake liice potroenog meda ispio sam malko vode, da isperem usta i grlo.
Bilo bi i za propagandu vrlo dobro, da svaki onaj, koji znade iz vlastitog iskustva ili je uo od
povjerljive i savjesne osobe - javi naoj "Peli"- kakove se sve bolesti lijee medom. Dodue
moramo priznati i to, da kod pojedinog ovjeka moe jedna vrst lijeka i lijeenja pomoi i imati
uspjeha, a kod drugoga ne - ve prema ovoj staroj hrvatskoj reenici "ne ide svaka izma na
svaku nogu, ni svaka kapa na svaku glavu" - nu pitam, zato da bolesnik u istim primjerima ne
pokua isti lijek? Pa i sami lijenici esto puta moraju prekinuti lijeenje jednim lijekom, ako
vide, da nema uspjeha! Dapae, esto puta ni ne mogu odmah pogoditi ni pravu bolest, ni njen
uzrok, a prema tomu ni njen lijek!
Razuman ovjek nee ih zato odmah osuditi i izgubiti u njih povjerenje. Mene je izlijeio dobar
i savjestan lijenik naravnim i jednostavnim, mogli bi kazati: pukim lijeenjem, jer je na
narod od vajkada cijenio med kao lijek protiv raznih bolesti!
Kada sam nakon ozdravljenja doao k svojemu lijeniku, da mu se zahvalim, rekao mi je, da
on vanredno cijeni med u slubi ljekarstva i da je nekoliko bolesnika izlijeio od kostobolje
/reume) samo time, to su pili mednu vodu!
Mnogi na selu ni nema lijenika, a ni sredstva, da se podvrgne dugom i skupom lijeenju. Zato
drim da je dobro i korisno iznaati primjere jednostavnog i jeftinog lijeenja - u tom
sluaju - medom, kojega imade hvala Bogu na pretek u svim hrvatskim krajevima!"
(A.M. Zagreb)-1940. godine.
POMOZI SI SAM
POMOZI SI SAM !
Kako ivi tako i boluje !
Lijekove imate uvijek nadohvat ruke, one prave, prirodne, koji dodue ne djeluju trenutano,
ali ipak djeluju i to bez tetnih nuspojava. Pitanje je samo koliko ih znate upotrijebiti i da li ste
voljni to koristiti, ili vie volite sve na brzinu, pa i po cijenu vlastitog zdravlja. Evo nekoliko
praktinih, jednostavnih savjeta i recepta:
1/ Odlian prijatelj dobrog raspoloenja ne treba biti alkohol, za dobro raspoloenje i psihiki
mir dobar je i koristan na vie naina ananas.Naroito koristan za ova hladna i tmurna zimska
vremena poto sadri znatne koliine serotonina . Ananas je dragocjen ba na kraju jela zbog
dva enzima koje sadri (bromelin i papain). Oni savreno ubrzavaju metabolizam, naroito
pospjeuju preradu bjelanevina. Ipak, potreban je stanoviti oprez: bromelin se unitava
grijanjem, tako da ga nema u kompotima ni u konzerviranom svjeem ananasu. Dovoljan je
samo gram bromelina da bi se probavilo kilogram bjelanevina !!!
Ananas sadri znatnu koliinu odreenih kiselina koje u organizmu djeluju preventivno na
nastanak tumora, a pouzdan je u uklanjanju celulita. Najbolji je kenijski ananas.
2/ Imate podonjake? Pripremite oblog tako da u alici vrue vode potopite dva prstohvata
ruinih latica i jedan prstohvat kamilice i to drite poklopljeno 10 minuta, zatim procijedite i
procijeena tekuina (mlaka) se u obliku obloga stavlja na oi.
3/ Pobornici lijeenja raka samo gladovanjem mogu natetiti bolesnicima nego pomoi, mala
je vjerojatnost da se rak izlijei samo gladovanjem, iako je i to mogue ! Takoer razvikani
Taheebo aj nije nauno dokazan da lijei rak. Moda pomae u nekim segmentima
lijeenja, ali ne lijei rak. Stanice raka ne mogu se samo tako unititi, niti je rak reverzibilna
bolest. Alternativa pomae uz kemo- i imuno- terapiju. SVATKO IMA SVOJU METODU
LIJEENJA RAKA, ONO TO JEDNOM KORISTI DO IZLIJEENJA, DRUGOME NE
POMAE, TREBA SAM PRONAI PUT DO IZLIJEENJA!. Vaan faktor je vjera u samoga
sebe!
4/ Umorne noge , naveer otekle, okupajte u uvarku od krumpira ili ljekovitog bilja, te ih
ovijte slanim oblozima. Sol malo prepriti, staviti jo vruu na ubrus i njime oviti noge.
Ponovite to nekoliko puta i osjetiti ete kako umor iz nogu postepeno nestaje. Ako imate pri
ruci otpatke od sijena (trina) ili neke druge biljke, moete tom uvarku dodati jo i soli, tim se
slanim biljnim uvarcima rjeavate takoer umornost nogu i onda kada vas noge peku. Obratite
pozornost da tjestasto nabrekle noge naroito u glenjevima mogu biti posljedica
sranog oboljenja. Morska sol je djelotvornija.
34
Page 35 / 158
5/ Crveni luk je odlino sredstvo koje bi trebalo imati svako kuanstvo; dobar je protiv
vjetrova u elucu i crijevima ako se jede peen. Sok od luka skuhan s medom ublauje upalu
grla. Taj sirup slui za ispiranje grla svakih sat vremena. Istodobno se uzima svaka dva sata
uzme mala liica toga sirupa. Suhi kaalj izlijeiti e crveni prepreni luk pomijean s kozjim
mlijekom i pravim pelinjim medom u jednakim omjerima uzimati svaki sat vremena po
licu.
6/ Bubuljice na licu odlino odstranjuje korijen gaveza. Lice se pere u otopini gavezova
korijena. Voda u kojoj se kuhao krumpir takoer odstranjuje pritie na licu i tijelu. Potrebno
se prati tom vodom tri puta dnevno, a ako to ne pomogne, probajte prati lice ajem od
matinjaka ili preslice, masirajui lice sokom od krastavca ili limuna, no djelotvorniji je
krastavac. Piti vodu kojoj su se kvasile suhe smokve. aj od paprene metvice kada se pije
ujutro i naveer prije spavanja uklanja neistou koe i isti ten.
7/Na ispadanje kose moe djelovati vie faktora. Ukoliko nije neka ozbiljnija bolest, moete si
pomoi na slijedei nain: nakon to je kosa dobro oprana, cijelo tjeme zajedno s kosom
izmasirati ribljim uljem ( vitamin "D" ), a postupak se ponavlja jednom tjedno. Ili 4 lice
kamilice preliti s litre vode (vrue) ostaviti poklopljeno jedan sat. Nakon toga procijediti i
tekuinom prati glavu jednom tjedno. Kod ovoga je potrebno dva puta tjedno masirati - mazati
glavu uljem od ricinusa. Preporua se svaki dan pojesti komadi kvasca ne due od 2 tjedna !
Kretati se to vie na svjeem zraku i jesti to vie voa i povra te mlijeka.
MASNOE U KRVI
Kad se govori o masnoama u krvi misli se uglavnom na lipide kolesterol i trigliceride.

To su ustvari normalni sastojci krvne plazme i slue kao izvor energije.
Kada je koliina masnoa u krvi poviena (hiperlipoproteinemija) a to je s obzirom na
dananju prehranu vrlo esta pojava, tada je to dosta ozbiljan metaboliki poremeaj, a koji
doprinosi i nastanku krvoilnih bolesti (infarkt, modani udar), a vjerojatnost nastanka
poveava se uz druge faktore rizika eerna bolest, povieni krvni tlak, debljina, puenje,
sjedenje, stresni nain ivota i slino.
Dijagnoza se postavlja na temelju povienih nalaza lipida u krvi.
Vrijednost triglicerida do 1,7 mmol/l je uredna, od 1,7-2,3 mmol/l granina, a iznad
toga je patoloka.
Za odrasle osobe normalan je nalaz ukupnog kolesterola do 5,2 mmol/l a granini do
6,5 mmol/l, dok iznad toga je patoloki.
Vrijednost HDL-a (dobrog kolesterola) iznad 1,7 mmol/l je uredna, a ispod 0,9mmol/l niske.
Normalne razine LDL (loeg kolesterola) u krvi su do 3,5 mmol/l a vie od 4,1 mmol/l znae
veliki rizik za nastanak bolesti krvnih ila srca.
Rizik je naroito velik kod osoba s ukupnim kolesterolom veim od 7,8 mmol/l ili trigliceridima
veim od 5,6 mmol/l.
Poveana masnoa u krvi moe biti primarna i sekundarna.
Primarne su uglavnom povezane s naslijeenim metabolikim poremeajima.
Sekundarne se javljaju u okviru drugih bolesti i poremeaja.
Prije poetka lijeenja treba odrediti tip poremeaja da se lijei uzrok.
Osnova lijeenja je dijeta, koja se odreuje prema tipu i teini poremeaja, uz uvaavanje dobi
i spolu bolesnika, uhranjenosti, vrsti posla koji obavlja i drugih imbenika.
Pravilnom dijetom uspjeno e se smanjiti razina masnoe u krvi; hranom se dnevno smije
unijeti samo 300 mg kolesterola, a to je otprilike koliina koja se nalazi samo u jednom
umanjku!
Idealna prehrana se sastoji od manje od 30% masti, 55-60% ugljikohidrata i bjelanevina 10-
20%.
Kolesterola ima dosta u iznutricama poput jetre, mozga, fileka, u svinjetini, govedini i svim
ostalim vrstama mesa. Takoer potrebno je smanjiti unos zasienih masnih kiselina ( maslac,
punomasno mlijeko, vrhnje, punomasni sirevi, sladoled, svinjska mast, varci, slanina,
kobasice, govei i ovji loj, dakle u masnoama ivotinjskog porijekla.
Hranu - meso kada je god to mogue zamijeniti RIBOM!, piletinom, puretinom ali treba
skinuti kou!
to vie jesti sloene ugljikohidrate koji se nalaze u vou i povru te itaricama. Od mlijenih
proizvoda koristiti obrano mlijeko i jogurt s malo masnoe, svjei kravlji sir u umjerenim
koliinama.
35
Page 36 / 158
U manjim koliinama se moe jesti i kotunjavo voe. Koristiti biljna ulja.

Iskljuiti alkohol a crnu kavu ograniiti na 2 alice dnevno.
Puenje je izrazito tetno!
Smanjite unos soli, jer sol uzrokuje nakupljanje tekuine u organizmu, a to opet dovodi do
poveanja krvnog tlaka.
Od biljaka u obzir prvenstveno dolaze artioka, bazga, buditeljica, jabuka, pelin vrtni, preslica,
sapunika, borovica, perin, ipak, enjak, piskavica,
Bijeli jasen (F. excelsior), kopriva velika, maslaak, maslina, mrkva, neven, podbjel, rumarin,
stolisnik i druge biljke.
PSORIJATINI ARTRITIS
Psorijatini artritis je upala zglobova koja je povezana s psorijazom, odnosno, moe se javiti
u bolesnika koji ima psorijazu.
Najnovija istraivanja pokazuju da je to posebna bolest, a ne reumatini artritis, kako se prije
mislilo. Uzrok nastanka jo nije poznat.
Psorijaza i psorijatini artritis se ee javljaju u pojedinim obiteljima, pa se moe pretpostaviti
da je bolest nasljedno uvjetovana.
Da bi se aktivirali geni te bolesti, potrebni su neki vanjski poticajni imbenici, esto
psihiki. Vanu ulogu ima i imunoloko stanje organizma.
Bolest se jednako susree u mukaraca i ena.
Bolest poinje postupno uz poremeaj opeg stanja zdravlja. Potom se javlja karakteristina
jutarnja ukoenost u zglobovima.
Psorijatine promijene na koi i simptomi na zglobovima mogu se pojaviti istodobno, ali se
moe prvo pojaviti psorijaza, a promijene na zglobovima i nekoliko godina kasnije.
Psorijatini artritis se najee javlja izmeu 20. i 40. godine ivota.
Bolest obino zapoinje upalnim promjenama na jednom ili nekoliko zglobova, a gotovo uvijek
se radi o asimetrino zahvaenim zglobovima. Upalne promjene najee zahvaaju male
zglobove aka i stopala. Tipina je zahvaenost svih zglobova jednog prsta koji onda izgleda
zadebljan poput kobasice. Promijene na zglobovima mogu biti vrlo blage do izrazito teke,
kada dolazi do destrukcije kosti i nastaju deformiteti u vidu skraivanja prstiju i nabiranja
koe. Sreom, taj oblik je vrlo rijedak
Upalnim promjenama moe biti zahvaena i kraljenica, te zglobovi izmeu zdjelice i
kraljenice.
Glavni simptomi su bolovi , deformiteti i oteena funkcija upalom zahvaenih zglobova,
nerijetko se javlja bol u tetivama, u kraljenici te bol u miiima, naroito u poetku bolesti.
U velikom postotku se javljaju promjene na noktima u obliku sitnih rupiastih udubljenja
nokata pa do potpunog oteenja cijelog nokta.
Bolest je kronina. Obino se izmjenjuju faze pogoranja i poboljanja.
Dijagnoza se postavlja na osnovu klinike slike, rendgenolokog nalaza i laboratorijskih
pretraga a lijeenje obuhvaa odvojenu terapiju psorijaze i psorijatinog artritisa.
Psorijaza se lijei po ustaljenim dermatolokim principima, a psorijatini artritis lijei se
farmakoterapijom, fizikalnom terapijom, balneoterapijom (NAFTALAN) , a jednako su vane
ope mjere i PREHRANA.
Farmakoterpija se dijeli na temeljno lijeenje i protuupalno lijeenje.
Od lijekova se koriste Sulfasalazin, Metotrexat, Azotioprin, Ciklosporin i soli zlata, ali se te soli
sve rjee koriste.
Za protuupalno djelovanje koriste se hormoni kore nadbubrene lijezde i nesteroidni
protuupalni lijekovi. Glukokortikoidi se mogu primijeniti sistematski u obliku tableta i
intramuskularnih injekcija ili pak lokalno u obliku infiltracije u upalom zahvaeni zglob, kao
vrsta blokade.
Sistemska primjena izaziva niz nuspojava.Prekid terapije treba biti postupan.
Ako je istodobno zahvaeno vie zglobova, lokalna primjena ne moe dati oekivane rezultate.
Vanu ulogu u lijeenju imaju ope mjere: upoznavanje bolesnika s bolesti, uklanjanje
reaktivnih psihikih imbenika, prilagodba uvjeta na radnom mjestu te osiguravanje dnevnog
odmora i pravilna prehrana.
Takoer, rano postavljanje dijagnoze te primjena i ispravna terapija u kroninoj , odnosno
mirnoj fazi bolesti fizikalna i balneoterapija jame barem zaustavljanje i kontrolu bolesti.
Nesteroidni antireumatici (Voltaren, Lubor, Indometacin, Ketonal, Artrocam ) daju se
36
Page 37 / 158
najee u kombinaciji s drugim lijekovima, u blaim sluajevima i sami.

Najvei im je nedostatak nuspojave sa strane probavnog trakta, stoga je nuan oprez kod
upale eluane sluznice, a kod bolesnika koji imaju ir na elucu ne smiju se primjenjivati.
Noviji lijekovi kojih kod nas nema (za sada) ne djeluju toliko tetno na sluznicu eluca i ir, a
mogu se nabaviti u Njemakoj i Americi ( Vioxx, Celebrex).
Neobino je vana i fizikalna terapija kojom se postie smanjenje upale, relaksacija miia, i
uklanjanje boli i bolja cirkulacija. Od fizikalnih procedura koristi se ultrazvuk, laser,
elektromagnet, elektroterapija, krioterapija i posebno medicinska gimnastika.
Balneoterapija, a naroito termalne vode koje sadre sumpor odnosno naftne derivate
povoljno djeluju na smirivanje zglobnih i konih simptoma.
Due dranje runog zgloba, koljena i stopala u skvrenom poloaju ubrzo dovodi do
kontraktura i znatnog oteenja funkcije zglobova.
Pasivni odmor zamijenite aktivnim, pasivni odmor nije prihvatljiv pogotovo ako traje dulje
vrijeme, jer se bolesnik postepeno povlai u sebe i sve manje kontaktira s okolinom.
Dodatak prirodnih supstancija standardnom lijeenju moe olakati tegobe .
Temelj zdrave prehrane je izbalansiran, raznovrsni jelovnik koji se temelji na prirodno
uzgojenim sirovinama. Doruku treba posvetiti posebnu pozornost, preporuuje se uzimati
30% dnevno potrebnih energetskih i hranjivih tvari u doruku.
Za vrijeme lijeenja treba se na due vrijeme odrei masne hrane i prei na vegetarijansku , sa
to vie voa i povra u sirovom stanju. ienje organizma i gladovanje bar jednom sedmino
preporuljivi su, jer ubrzavaju proces odzdravljivanja i donose rezultate.
Proizvodi koji sadre kiseline moraju biti iskljueni iz dijete : eer i proizvodi koji ga sadre,
mlijeko, jaja, riba, demovi, ocat, zaini kao biber i paprika, aj kava prena i masna hrana, a
naroito konzerve.
Vrlo su dobre kupke od trina sijena jer imaju korisna svojstva, eterina ulja iz njih pri kupanju
lako prodiru u pore , te djelotvorno iscjeljuju. Ve nakon tree kupke dolazi do olakanja, bol
iezava, a pokretljivost se poveava. Kupke se obavljaju uveer prije spavanja.
Nadalje, preporuuje se sunanje i to postupno te hrana bogata vitaminima. Lijeenje biljem i
narodne recepte moete nai na ovoj stranici a dodatne recepte moete dobiti od autora ovog
napisa.
Kao djelotvorna pomo slui preparat Polinesian Noni (FL0120) koji je izvrstan
preventivan proizvod za poboljanje opeg psihofizikog stanja i raspoloenja.
Jaa organizam, poveava njegovu otpornost. Umanjuje iscrpljujue bolove nastale
uslijed upale zglobova a ne izaziva ovisnost. Doza je prva 3 dana po 30 ml ujutro
natate, zatim 15 dana 30ml dva puta dnevno, zatim mjesec dana 2 -3 puta po 30 ml
(u jutro, u podne i uveer. NONI se preporuuje mazati po tijelu, svugdje, po
nogama, rukama, leima, prsima, licu, tjemenu, i to svaki drugi dan. Ponekad se
javlja reakcija u vidu osipa, ali nakon toga nastaje izrazito poboljanje. Nakon 4
mjeseca koritenja NONI soka psorijaza gotovo nestaje. . Vie nema bolova u leima,
vratu, moe se normalno raditi na ivaoj maini, kuhati, prati sue, peglati.
Nadalje, za ublaavanje bolova u zglobovima koristi preparat Green Care (FL0068)
koji sadri list lucerne i magnezij karbonat. Potrebno se savjetovati sa lijenikom radi
eventualnih komplikacija kod osoba koje primaju antikoagulantne lijekove. Za upalne bolesti
zglobova koristi i Ginseng, a detaljnije upute moete dobiti na ovoj web stranici. Preparat
Pure Yucca (FL0030) koristi se od nedavno, odnosno saponin iz ove biljke
uspjeno se primjenjuje u lijeenju upalnih procesa zglobova ali bez tetnih
djelovanja kao to imaju animalni steroidi i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR)
bez tetnog djelovanja na sluznicu probavnih organa.
Koristan je nadalje preparat Triple- Potency Lecithin (FL0037) odnosno Super Soya
Lecithin (PN0104, PN0103) koji sadri soja lecitin, i djeluje umirujue, sputa razinu
kolesterola u krvi i ublaava tegobe kod bolesti zglobova. Vrlo je koristan kod osoba
osjetljivih na promjene vremena. Lecitin osposobljava osobe koje pate od bolesti zglobova
za takove aktivnosti koje inae zbog bolova ne bi bile u stanju izvravati.
Drugim rijeima olakava takvim bolesnicima svakodnevni ivot!
37
Page 38 / 158
URTIKARIJA
U narodu se ova bolest naziva jo i koprivnjaa, oprud, divlji osip, oarica.

Urtikarija spada u ee bolesti koe. Mnogi od nas ili barem neko koga poznajemo je iskusio
karakteristine promjene na koi, koje se javljaju u obliku blijedo crvenih mrlja, koje brzo
nastaju i brzo nestaju.
Bolest se oituje blijedim s crvenim mrljama razliite veliine to se uzdiu iznad koe i jako
svrbe. Nastaje iznenada, a tako i prolaze. Svrbe moe biti toliko jaka da je bolesnik
nemiran i danju i nou, osobito kad se ugrije. Javljaju se ponekad predznaci bolesti: probavne
smetnje, povraanje, proljev ili zatvor, te groznica. U nekih bolesnika prolazi brzo, dok
kod nekih se ponavlja i prelazi u kronini oblik koji je za bolesnika muan i bolan.
Karakteristina je pojava urtika, koje brzo nastaju i brzo nestaju, nakon toga nove e se urtike
pojaviti na drugom mjestu. Urtika je promjena na koi izdignutih rubova iznad razine koe, a
od okolne koe se razlikuje jo i tvrdoom (ne da se nabrati u nabore) i bojom (blijedo
crvena). Oblik i veliina urtike vrlo su razliiti. Glavni subjektivni simptom urtike je svrbe koji
se ne ublauje grebanjem ve pritiskom i gnjeenjem promjena. Promjene se osim na koi,
mogu pojaviti i na drugim mjestima. Naroito je opasan edem glotisa i laringsa (tj. grkljana)
koji mogu dovesti do opstrukcije gornjih dinih putova. Osim toga mogu se javiti astmatski
napadaji, edemi zglobova, poviena tjelesna temperatura.
Pojedine urtike brzo nastaju, ali i isto tako brzo nestaju ili nastaju nove na drugom mjestu.
Kod trajanja promjena do mjesec dana, stanje nazivamo akutnim, dok promjene koje traju
kroz dui period dobivaju atribut kroninog.
U veini sluajeva bolest se javlja nakon uivanja odreenih jela , a da pri tome nije
bilo probavnih smetnji. Ova je bolest jedna od najee bolesti koe, posebno je to izraeno
kod ena u generativnoj dobi. Posebno su promjene uestale ako postoji za to genetska
predispozicija, pa takvi bolesnici mogu imati i druge znakove alergijske preosjetljivosti (npr.
astma). Od jela urtikariju esto izazivaju jagode, ribe, rakovi, koljke i kamenice, jestive
dagnje, orahovo ulje, kruh, te infekcije kvascem gljivicama iz roda Candida albicans i sl.
I ODREENI LIJEKOVI mogu izazvati urtikariju (kinin, aspirin, terpentinsko ulje, a kod nekih i
arnika) dok je kod ena je urtikarije povezana i sa spolnim podrujem. est je sluaj da bolest
izazivaju i crijevni nametnici. Svakako je potrebno i izvriti odreene lijenike
preglede, prvenstveno bubrege i jetra, iskljuiti eernu bolest i crijevne parazite
(gliste).
Kod djece je bolest povezana jednolinom ishranom (slatkii, konzervirana hrana, masnoe
ivotinjskog porijekla, a ponekad i na bjelanjak od jajeta). Zbog toga je najvanija promjena u
ishrani: treba jesti raskuhanu hranu s mnogo zeleni i povra i pripremljena na biljnom ulju.
Kao nezamjenjivi dodatak i preventiva koriste i dodaci ishrani, a moete i detaljnije
informacije dobiti na ve prije objavljenoj e-mail adresi.
U narodnoj medicini se koriste razni ajevi koji se uzimaju i koriste na tri naina:
Kao pie
Za kupku
Kao vlani oblozi
Jo jednom napominjem posebnu panju je potrebno posvetiti ishrani, jesti svjee
pripremljenu hranu sa to vie povra i zeleni.
Od ljekovitog bilja u obzir dolaze kiica, poljska preslica - koja povoljno djeluje na kou i
smiruje svrbe, majina duica, angelika, borovica, kopriva, mauran, divlja mauhica
bazga te iak kojeg stavljamo i u kupelj.
Od jela koriste suhe smokve -namoene suhe smokve zajedno s vodom u kojoj su se
namakale uzimati svako jutro tijekom 3-4 tjedna. Korisna je i artioka.
Ispitivanje krvi pokazuje kod koprivnjae prisustvo eonizofilije - kada poveanje eozinofilnoh
granulocita u perifernoj krvi pokazuju vrijednost 10-14% u leukocitnoj formuli.
Javlja se kao posljedica alergijskih pojava poslije unoenja stranih bjelanevina u organizam (
poslije cijepljenja, davanje streptomicina, penicilina..). Dijagnoza se postavlja na osnovu
klinike slike bolesti, ispitivanjem periferne krvne slike i mijelogramate objektivnog nalaza
pregleda stolice.
Priroda se sama brine da koa ima uvijek na raspolaganju nunu masnou, zato postoje
lijezde lojnice koje rade automatski. Dok ostali narodi ne mau kou ni uljima ni kremama, mi
u Europi smo u tome nenadmani; onda se udimo zato nam je koa takova poremetili smo
38
Page 39 / 158
rad lijezda lojnica. Ukoliko se ve koriste ulja, najbolje je ulje od kantariona ili isto maslinovo
ulje sa neto limunova soka.
Vano je napomenuti da koprivnjaa ee pogaa osobe koje u svojoj porodici imaju druge
alergijske predispozicije i koje su prisutne - ekcem, astma, peludna kihavica, , a s druge strane
uzrok je esto spazmofilija nenormalno stanje neuro muskularne preosjetljivosti , te kod
pada kalcija u krvi (hipokalcemija) , kod promjene elektrine osjetljivosti ivaca i miia, a
lijeenje se provodi uzimanjem kalcija, magnezija , vitamina D i sedativa.
Koprivnjaa se esto nadovezuje na opi umor, (ponekad i laki kao to je umor koji prati
menstruaciju), te imbenik nervoze ima znatnog utjecaja na bolest, jer koprivnjaa esto
nastaje uslijed i prilikom uzbuenja ili ljutnje.
Bilo koji faktor moe uzrokovati krizu. Neki odreeni uzorak ne moe imati utjecaja i djelovati
ako ne postoje i drugi faktori koji uzajamno uzrokuju koprivnjau: umor, nervoza endokrini
poremeaji i dr.
Dakle, nije samo potrebno lijeiti posljedice, ve prvenstveno uzrok koji dovodi do
tih posljedica! Prije poetka lijeenja lijekovima potrebno je ukloniti direktnog uzronika -
antigen, ako nam je poznat. Lijek izbora su antihistaminici, dok se kod teih stanja mogu dati i
kortikosteroidi. Kao sredstva koje smanjuju eksudat (tj. oteenost) mogu se uzimati preparati
kalcija. Sistemska terapija je mnogo vanija od lokalne. Prognoza je u veini sluajeva dobra,
jer bolest ne prijeti veim oteenjima, a tek rijetko se moe javiti akutna opasnost od
smrtnog ishoda, uglavnom od guenja.
Meu neposredne uroke svrstavaju se i razlike u temperaturi : koprivnjaa a frigore i a
calore.

Divlja mauhica (Viola tricolor) se koristi u narodnoj medicini za lijeenje konih bolesti, a kura
traje 8 tjedana. aj od divlje mauhice. 1 liicu usitnjene suhe mauhice preliti s 2,5 dl kipue
vode, poklopljeno ostaviti da stoji 10 minuta i nakon toga procijediti. aj uzimati 2-3 X na dan
a njime se moe i ispirati i koa.
Priprema se umjeren djeji aj, tj. u 1 litru prokljuale vode stavlja se 5 g mjeavine trava i
kuha poklopljeno 1/2 minute. Piti gorak aj 3 puta dnevno prije jela i izmeu obroka, manja
djeca po 1/2 cl, a vea po 1 cl. Kupka Priprema se slabi aj: u 4 litre staviti 10 g mjeavine i
kuhati poklopljeno 2 minute. Za malu djecu dovoljno je uzeti 5 g mjeavine trava i 2 litre vode.
Dijete kupati svaki drugi dan dok bolest proe.
Pripremati umjeren aj od iste mjeavine trava. U 1 litru prokljuale vode staviti 5 g mjeavine
i kuhati poklopljeno 1 minutu. Nakon to se aj ohladi, nije ga potrebno cijediti. Koristi se svaki
drugi dan, naizmjenino s kupkama; nakon to ste dijete okupali, posuili, pamune krpe
natopite ajem i lagano moite tijelo. Radnju vriti to bre da bi se izbjegle prehlade.

Lijeenje djece:
Kod djece je bolest povezana uglavnom s jednolinom ishranom kao to su slatkii,
konzervirane preraevine i masnoe ivotinjskog porekla. Zbog toga je najvanije da se
promijeni ishrana. Djeca treba da jedu raskuhanu hranu s mnogo zeleni i povra, a
pripremljenu na biljnom ulju. Od mjeavine jednakih koliina trava skuhati ajeve koji e se
uzimati i koristiti na tri naina: kao pie, za kupku i za vlane obloge. .
listova dubaca
listova bokvice muke
stabljike moraa
hrastovih listova
cvijetova stolisnika - sve u jednakom omjeru!
Priprema se umjeren djeji aj, tj. u 1 litru prokljuale vode stavlja se 5 g mjeavine trava i
kuha poklopljeno 1/2 minute. Piti gorak aj 3 puta dnevno prije jela i izmeu obroka, manja
djeca po 1/2 dl, a vea po 1 dl.
Kupka : Priprema se slabi aj: u 4 litre staviti 10 g mjeavine i kuhati poklopljeno 2 minute. Za
malu djecu dovoljno je uzeti 5 g mjeavine trava i 2 litre vode. Dijete kupati svaki drugi dan
dok bolest proe. Pripremati umjeren aj od iste mjeavine trava. U 1 litru prokljuale vode
staviti 5 g mjeavine i kuhati poklopljeno 1 minutu. Nakon to se aj ohladi, nije ga potrebno
cijediti. Koristi se svaki drugi dan, naizmjenino s kupkama; nakon to ste dijete okupali,
posuili, pamune krpe natopite ajem i lagano moite tijelo. Radnju vriti to bre da bi se
izbjegle prehlade .
39
Page 40 / 158

Lijeenje starijih osoba:
Trave jako usitniti i dobro izmijeati. U 1 litru prokuhane i ohlaene vode namoiti 4 sata 10 g
mjeavine trava, zatim kuhati na laganoj time da vri 1/2 minute. Topli aj procijediti u bocu, a
u toj mjeavini trava dodati aku trina od prologodinjeg 10 litara vode. Kuhati poklopljeno, s
time da vrije 5 minuta. S tim ajem ovlaiti cijelo tijelo, osim glave, svaki drugi dan poslije
kupanja. aj pripremljen za pie uzima se dnevno do 1 litre, prije i posle jela i umjesto vode.

Lijeenje tekih oblika bolesti:
Koristiti recepturu kao za lijeenje starijih osoba, s time da se tijelo ovlauje uvarkom trava i
trina svaki dan. aj koji se priprema za napitak uzima se 3 puta dnevno po 1 dl prije i posle
jela, a umjesto vode pije se aj to se kao lagani aj priprema od mjeavine jednakih koliina
trava: kupinovih listova, korena ika, listova koprive i majine duice. U 2 litre prokljuale
vode staviti 5 g mjeavine i kuhati poklopljeno 1/2 minute. Kad se aj ohladi, procijediti ga u
tamnu bocu i drati zaepljena na hladnom mjestu. Kod svih oblika bolesti posebnu panju
posvetiti ishrani. Jesti svee pripremljenu hranu, jako raskuhanu sa to vie povra, zeleni,
posebno divljeg zelja. Hranu pripremati na biljnoj masti ili biljnom ulju.
Osnovno lijeenje je usmjereno na uzrok i stiavanje krize, oficijelna medicina koristi najee
kortikosteroide. Ponekad, kad se utvrdi alergen, primjenjuje se desenzibilizacija. Kronini tijek
bolesti zahtjeva neto kompleksniju terapiju. Osnovna terapija je slina kao i kod akutnog
oblika bolesti: prije poetka lijeenja lijekovima potrebno je ukloniti direktnog uzronika -
antigen, ako nam je poznat.
Poto postoji sumnja da est uzrok kroninih oblika ove bolesti lei u poremeajima vezanim za
probavni trakt pokuava se specifinom terapijom antibioticima i antimikoticima izmijeniti
sastav postojee flore u crijevu. Osim toga nekada se moe preporuiti i dijeta da bi se
izbjegavala hrana koja je moebitni uzrok alergijskoj reakciji.
ZDRAVLJE MUKARCA
Mukarac se brine za sve osim za svoje zdravlje. Zdrave ivotne navike pomoi e vaem
suprugu da se zatiti od tri najvee zdravstvene pogibelji za mukarca :
Koronarne bolesti
rak
modani udar
Veina mukaraca ima prilino bezbrian pristup zdravlju : jedu to ele, mahniti se bave
tjelovjebom, 8ali samo kad im odgovara), i zanemaruju upozoravajue znakove opasnosti za
njihovo zdravlje.
Kad bi se mukarci ugledali na ene posjeivali bi lijenika 30 % ee!
Mukarci imaju veu stopu smrtnosti zbog svakog od 10 najeih uzroka smrti, a oekivana
ivotna dob im je est godina manja nego enama.
Vi kao ena, supruga, djevojka, moete pomoi svom partneru!
Svaki mukarac u dvadesetim godinama potrebno je uiniti cjelovit lijeniki pregled,

ukljuujui i pretrage krvi i mokrae svake tree godine. Krvni tlak provjeravati svake
godine. Takoer nije na odmet i preporuljivo je docjepljivanje protiv tetanusa svakih 10
godina.
Mjeseni SAMOPREGLED testisa, dojki (kvrica ) i koe neka postane navika.
Od srednjih dvadesetih obratiti panju na porast tjelesne teine, provjeravati tjelesne masti -
zdrava granica je 12-16 %.
Svakih 5 godina izvriti pretragu na tuberkulozu.
U tridesetim godinama cjelovit lijeniki pregled svake tri godine.
EKG zbog moguih poremeaja rada srca, te uiniti pretragu za tuberkulozu svakih pet godina.
U etrdesetim godinama cjeloviti lijeniki pregled svake dvije godine!
Potrebno je izvriti pregled vida sa 40 godina i zatim svake dvije do etiri godine ponovno.
EKG svake etiri godine, rektalni pregled zbog eventualnih hemoroida, problema u donjem
dijelu rektuma, rak debelog crijeva ili prostate. Pregledati stolicu svake godine jer tragovi
krvi u stolici mogu upuivati na polipe ili rak debelog crijeva!
40
Page 41 / 158
Kako to moe uiniti partnerica, kako mukarca navesti da uini te pretrage ?

Prvo, dodijavanjem, to enama i nije teko i nepoznato, no - NEETE NITA POSTII !
Bolji pristup je da njegova dobrobit postane njegova obaveza: navedite ga da se
zdravije hrani, da se vie bavi tjelovjebom, a kontrolira stres, da prestane puiti u tome mu
moete uz svoju ljubav najvie upravo vi pomoi, te da redovito odlazi na pregled prostate i
crijeva.
Znaci upozorenja su esto kod odreenih bolesti jasni i na njih ne treba zatvarati oi : bol u
prsima i zaduha tijekom malog napora su najei simptomi koronarnih bolesti.
Niste znali da i blaga neugoda nalik garavici esto je predznak infarkta.
Svi znaci koji upuuju na rak su bilo kakve promijene crijevnih navika i mokrenja, rane koje
ne zacjeljuju, kvrica ili zadebljanje bilo gdje na tijelu, este probavne smetnje, oteano
gutanje, uporan kaalj, promuklost, promjena izgleda madea ili bradavice, krv ili gnoj u
iskaljanoj sluzi, u stolici, mokrai ili ejakulatu..
NEMOJTE EKATI DA SE ZNACI POJAVE !

Oni dolaze u ve uznapredovanoj fazi bolesti.
Jaka glavobolja, omaglica, tekoe s govorom, nerazgovijetan govor, ili ak nemogunost

razumijevanja govora, iznenadna promjena vida (magljenje) ili gubitak vida, aritmija srca,
iznenadna slabost, ili pak obamrlost i kljenut jedne strane lica ili tijela sigurni su znaci
predstojeega modanog udara
O stresu i njegovim posljedicama posebno e biti govora na ovoj stranici, na njega ni mukarci
nisu imuni. Rezultati stresa i simptomi su mrzovolja, glavobolje, problemi sa spavanjem,
pojaani unos alkohola , pojaano puenje, slabiji interes za spolne odnose!
Depresija je jedna od najee nedijagnosticiranih zdravstvenih problema mukaraca.

Depresivni ljudi rijetko i vrlo teko priznaju da je njihovo stanje uistinu zdravstveni problem,
uz to mukarci dodatno pogoravaju svoje zdravstveno stanje jer ne ele potraiti strunu
pomo, mislei da e ih smatrati slabiima.
Vi kao partner ete prepoznati prije depresiju kod njega nego on sam; on ipak mora otii kod
lijenika ako dva tjedna ili dulje izgleda potiteno, izgubio zanimanje za svoje uobiajene
aktivnosti, te esto razmilja o smrti ili samoubojstvu, proganja ga osjeaj bezvrijednosti ili
krivnje, nema koncentracije ili ne moe donijeti odluku, ima pomanjkanje energije,
promijenjen mu je apetit, premalo ili pak previe spava, tjelesne reakcije su nespretne,
ponekad spore, tui se na neuobiajene i trajne bolove.
Ne upuuje samo pla na depresiju ve su najei simptomi depresije naprosto trajni umor i
bezvoljnost !
Jedine sigurne stvari kod svih nas su smrt, porez i kod mukarca - spolna nemo!
Mukarac moe biti oajan kad neto u krevetu krene krivo. Spolni problemi kod mukarca
su zapravo vrlo esti, ponekad i uobiajeni. Otprilike 25-40 % mukaraca pati od preuranjene
ejakulacije a gotovo se svakom mukarcu dogodi da ponekad ne uspije postii erekciju.
JEDNA TAKVA NO NE INI MUKARCA IMPOTENTNIM !
Prema nekim ispitivanjima, 40 % partnerica osjea se odgovorno za to, a gotovo 2/3 ena ne
zna to bi poduzele. Sada nastupate vi ene, supruge, partnerice.. ponudite se na malo
drugaiji nain: ( da vas nauim?)
Problemi s potencijom katkada nagovjetaju srani ili modani udar za koju godinu jar
erekcija ovisi o protoku krvi , te slab ili nepostojei protok moe upuivati na aterosklerozom
uzrokovano suavanje krvnih ila negdje drugdje u tijelu.
Puenje i pie, odnosno dugotrajno i kronino trovanje nikotinom i dugogodinje pijenje
alkoholnih pia najei su uzroci smanjene spolne moi.
Problemi s libidom su u 50 % sluajeva tjelesni, a druga polovica je psiholoke prirode. Ipak,
ne preporua se hormonsko lijeenje jer ono moe poveati rizik raka prostate, bolje je
posvetiti veu pozornost psiholokim uzrocima.
Naravno, kao i ene i mukarci boluju ili e oboljeti od slinih ili istih bolesti kao i
41
Page 42 / 158
njeniji spol, a preventiva je najbolji lijek!
BOLJE SPRIJEITI NEGO LIJEITI !
Kod ena dolazi do menopauze, kod mukaraca se to naziva andropauza.

To je ustvari muki klimakterij, koji kod mukaraca traje sporije, pa su i promjene sporije i
blae nego u ena. Mnogi znakovi najavljuju klimakterij: mukarac se obino sve vie deblja i
u njegovu se tijelu nakuplja mast unato vjebanju i dijetalnoj prehrani. Tjelesna snaga slabi ,
a sve su ee reumatske tegobe, gastritis i bronhitis. Promjene osobito trpe srce i krvne ile,
a sjedenje, opadanje vlasi i dalekovidnost znak su da su vrata starosti otvorena.
U petom deceniju 50% mukaraca ima probleme s prostatom, a znakovi upozorenja su

opstruktivni i nadraujui: - potreba za mokrenjem, slab ili prekinuti mlaz mokrae, osjeaj da
se mjehur nije dovoljno ispraznio, nadalje, esto mokrenje i neodgodiva potreba za
mokrenjem, te bol i eenje za vrijeme mokrenja.
Najgora varijanta je rak prostate.
Urini artritis (giht) prvenstveno pogaa odrasle mukarce, vrhunac bolesti je 5. desetljee
ivota, a nadalje uestalost napada javljanja opada. To je ustvari metabolika reumatska
bolest, koji karakterizira poviena razina mokrane kiseline u serumu (hiperuricemija) ,
ponavljajui napadaji akutnog artritisa, odlaganje kristala urata u zglobove i druga tkiva te
stvaranje uratnih kamenaca u mokranom sustavu (urolitijaza). Vano je napomenuti da sama
poveana vrijednost mokrane kiseline ne znai automatski i bolest.
eerna bolest, dijabetes to je posebna pria. O eernoj bolesti jo e se pisati, kao i

drugim tegobama koje ovdje nisu navedene.
Radi bolje informiranosti, radi prevencije ali i lijeenja te pomaganja samome sebi i
drugima, postoje isto prirodni kliniki ispitani djelotvorni preparati o kojima detalje
moete dobiti od autora, (na e-mail : imiovec@hrsume.hr
jaskanac@cro-web.com )
POTEKOE S EREKCIJOM
Smetnje erekcije esto su znak da prolazite kroz razdoblje stresa ili umora.
Umor i stres mogu se nepovoljno odraziti na va spolni ivot.
Rijetko kad je uzrok organski poremeaj povezan sa zdravljem cijelog organizma.
Bez straha i ustruavanja moete se javiti autoru teksta kako bi dobili pomo i savjet, te
na taj nain utedjeli i vrijeme i izbjegli potekoe, jer problemi se najbolje mogu
rijeiti ako se ponu rjeavati od samog poetka
Uzroci potekoa s erekcijom mogu biti bolesti krvoilnog sustava, neuroloke

bolesti, bolesti i poremeaj metabolizma, eernom boleu, povienim krvnim
tlakom, hormonski poremeaji, ozlijede lene modine, kirurke intervencije na
urogenitalnom sustavu (odstranjenje prostate u sluaju raka), lijeenje lijekovima,
alkoholizam i puenje.
Vrlo malo mukaraca se eli povjeriti lijeniku o svom problemu. Javljaju se lijeniku kada je
problem ve uznapredovao a time i lijeenje dugotrajnije.
Najei razlog traenja pomoi je neko stresno seksualno iskustvo, nerazumijevanje partnera
i strah da e ga partnerica napustiti ili pak ponovljeni neuspjeh s partnericom.
Mukarci oekuju (vrlo esto) brzo ili trenutano izljeenje a odreen broj mukaraca vjeruje
kako je erekcija iskljuivo mehanike prirode i zanemaruju psihike imbenike koji su vrlo
vani.
uvajte se lanih afrodizijaka koji se esto nude i u naim trgovinama, Takoer se nude
razni kokteli vitamina i minerala, no oni samo mogu pomoi i nadoknaditi neuravnoteenu
prehranu, i nita vie od toga !
takoer, kad vam nude feromone i spolne hormone ivotinjskog porijekla pazite
42
Page 43 / 158
rije je o prevari ! Tono je da su feromoni vrlo vani ali za spolni nagon kukaca i ptica, jo
uvijek nisu izolirani feromoni ljudskog tijela. Svi koji drugaije ne govore istinu. Proizvodi
koji bi trebali rasplamsati ugaslu vatru su vrlo skupi i imaju neugodan miris ! I ne pomau !
Zahvaljujui popularnosti Viagre uveliko se pisalo i o uinkovitosti Tigre - reklamira se kao
potpuno prirodan i potpuno bezopasan pripravak, a u pitanju je obina podvala. Nema
potvrenih rezultata ispitivanja tog preparata. Reklamira se nadalje ureaj koji stimulira penis
elektrinim impulsima a redovitom uporabom poboljava tonus miia penisa
PENIS NEMA MIIA ! - dakle, OPET PRIJEVARA !
Lijeenje vakuum metodom daje rezultate, ali ako je izvodi osposobljeni lijenik.
Zato troiti i novac i vrijeme i ivce kad postoji jednostavniji, uinkovitiji nain postizanja
erekcije?!
Istraivanja govore o velikim rizicima uzimanja stimulirajuih droga i neprovjerenih
afrodizijaka. Zabiljeeni su i smrtni sluajevi. Ameriki znanstvenici McCary i Nieger
Dokazali su da kamenice NE sadre tvari to utjeu na rad spolnih organa. Mogui uinci
pripisuju se autosugestiji.
Istraivanja i testiranje ekstrakta enjaka kod albino mieva pokazala su samo blago
poveanje broja spermija, a uinkovitost kokojih i drugih jaja, koje su se uveliko reklamirale,
pokazalo je da se kod priblino polovice ispitanika starih 47-60 godina pojavilo odreeno
poveanje spolne elje, ali taj je uinak iskljuivo pripisan autosugestiji, odnosno placebu.
U naoj pukoj ljekarni postoji nekoliko biljnih pripravaka namijenjeno suzbijanju
muke impotencije.
Dostupnost i cijena glavni su razlozi to alkohol zauzima visoko mjesto na ljestvici ljubavnih
stimulansa. Ne zaboravite da <B
Kod odreenog broja mukaraca vrlo mala koliina alkohola smanjuje psihike konice i tako
potie spolnu elju, no umjerena koliina pia dovodi do opoj tjelesnoj oputenosti to remeti
i erekciju i ejakulaciju.
Kronino pijenje alkohola, bez opijanja, iscrpljuje ivana sredita i remeti reflekse, pa nakon
izvjesnog vremena temeljito naruava erekciju i ejakulaciju.
Marihuana se esto navodi kao izvrstan spolni stimulator: znanstvene potvrde nema!
Dobro je spomenuti i davno naputeni kantaridin, - praak panjolske muice (Cantharis
vesicatoria). On se prema istraivanjima pokazao kao VRLO OPASAN OTROV : uzrokuje
greve i krvarenja u mokranom sustavu te mnoge druge poremeaje.
Amerika uprava za lijekove - FDA zakljuila je : Svi proizvodi u slobodnoj prodaji za koje se
tvrdi da imaju afrodizijako djelovanje ili su lani ili nemaju znanstvenu potporu.
Prirodnom lijeenju i pomaganje u odravanju erekcije i pojaavanje nagona pomae

preparat Pro-State PowerTM koji u sebi sadri cink a on stimulira sintezu mukog
hormona testosterona koji pomae erekciji i ejakulaciji. Nadalje u tom preparatu je zastupljen
u optimalnom omjeru i selen koji je mukarcima neophodan za stvaranje spermatozoida i
pojaava seksualni nagon te smanjuje potekoe koje se javljaju kao rezultat hormonalne
neravnotee. Djelovanje selena i cinka je sinergistiko kada se pojaava uinak svake
pojedine tvari a djeluju u istom smjeru !
Tu je dobar i L ARGININ upravo to pored ostalog pojaava djelovanje spermatozoida.

Partnerice kod kojih partneri imaju problema sa erekcijom, mogu to vrlo jednostavno provjeriti
o emu se radi: provjerite njegovu erekciju nou dok spava : veina mukaraca ima dvije do
etiri erekcije svake noi , a svaka traje od do 30 minuta. Ako ih ima, znai da cijeli
mehanizam dobro radi.
Vitamin E je vrlo vaan imbenik za spolnu potenciju, te se preporuuje uzimati preparat

Mega Vitamin E jer se u njemu nalazi E vitamin u koncentraciji od 400 I.J. u obliku gel
kapsula te ujedno to titi vitamin A, povoljno djeluje na ivani sustav , spolnu potenciju ,
pomlauje strukturu koe i kosu ini zdravijom. Izvrstan je za poboljanje cirkulacije krvi ,
iri krvne ile, smanjuje sposobnost sljepljivanja krvnih ploica, titi od visokog
krvnog tlaka i ubrzava eliminaciju tekuina te spreava nastanak jakih oiljaka.
Posebno treba istai njegovu vrijednost kao jakog antioksidansa
43
Page 44 / 158
Za poboljanje i omoguavanje erekcije i spolne elje koristi takoer preparat MegaProtect

4Life, koji u sebi sadri sve neophodne vitamine antioksidativnog djelovanja, sadri i
ekstrakte ginkga i zelenog aja , koenzim Q10, biljne kartenoide, antioksidantne minerale i
aminokiseline, ova jedinstvena kombinacija osigurava efikasno funkcioniranje tjelesnog
obrambenog mehanizma i ima vrlo iroki spektar djelovanja.
Posebno su uinkoviti preparati VitalManTM za mukarce, koji upravo djeluje
zapanjujue i uinkovito za navedene probleme! Ovaj preparat djeluje na poboljanja
raspoloenja i opeg stanja te poveava fizike sposobnosti i potenciju, jaa
seksualnu elju, pospjeuje rad spolnih organa, mozga i srca.
Takoer, enama se preporuuje VitalWomanTM za ublaavanje napetosti i
poboljanje opeg psihofizikog stanja.
NAPOMENA: Svi ovi preparati su ispitani od strane FDA ( Food and Drug
Administration) odnosno Komiteta za hranu i lijekove u SAD- u i u Hrvatskoj
odobreni.
PROIRENE VENE
Krvne ile koje se nalaze u tijelu granaju se u sve sitnije ilice, a one najsitnije koje se prostim
okom ne vide su kapilare . Razlikuju se dvije vrste krvnih ila: one koje dovode krv u srce i ine
koje odvode krv iz srca : prve su vene, a druge arterije. Glavna ila koja odvodi krv iz srca je
aorta.
PROIRENE VENE
Proirenja vena na nogama javljaju se kod ena poslije poroda, zatim kod ljudi koji mnogo
vremena provode stojei, ili pak sjedei, budui da dolazi do slabijeg odvoda krvi od nogu do
srca.
Posebno se ire velike vene na nogama ispod koe. One postaju kvrgaste ili struno reeno
varikozne, te se oko njih vidi lagano oticanje. Koa iznad njih postepeno postaje sve tanja i
osjetljivija, a vene sve ire i pravi jaki pritisak na kou iznad sebe. Koa moe puknuti i poslije
lakih udara, te nastaju rane na potkoljenici i cjevanici i teko zarastaju.
Da ne bi dolo do ireva, bolesnik mora leati u krevetu uzdignutim nogama (ili nogom), da
krv lake otjee. Prije ustajanja treba navui elastine arape ili zavoje, da pritisnu nogu i
venu, te tako sprijee u njoj zastoj krvi. Krajnja mjera je operacijsko vaenje cijele proirene
vene.
Poremeaj u optoku krvi ei je u venskom nego arterijskom sustavu. Ako mladi ljudi pate
zbog hladnih nogu, to je odraz slabe cirkulacije krvi, a u mladih je posljedica nedovoljnog
kretanja i nedostatno oblaenje. Zbog hladnih nogu najlake obole trbuni organi i bubrezi, a
mnoge mlade djevojke na taj nain unite temelje svoga zdravlja, pa i esto nemogunost ili
probleme od zaea.
Lijeenje se veinom svodi (kako tko) na prema vanjskim znacima, umjesto da se lijei zastoj
krvi koji je pravi uzrok nastanka proirenih vena, ali i drugih bolesti krvoilnog sustava. Za
uklanjanje unutranjih uzroka bolesti nune su izmjenine i trajne kupke.
Visoke pete, tijesno pripijena odjea, neprikladno rublje, nain prehrane, sve to pogoduje
proirenju vena.
Ako venski sustav ne drimo u redu, ne njegujemo ga prikladno, dolazi do komplikacija,
nastaju tromboza i embolija.
Pri proirenim venama tijelu je potrebno kalcija u prikladnim preparatima, zatim preparat
divljeg kestena i koristi kantarion - gospina trava, stolisnik, branka (zakonom je kod
nas zatiena!!!) . Obratite panju na prehranu koja mora biti bogata mineralima i
vitaminima koje je najbolje koristiti u obliku prijesnog voa i povra.
Optok, cirkulacija krvi zahtijeva kisik, zato i preporuujem etnje, lagane, ali polako,
postepeno sve due..
44
Page 45 / 158
Za vanjsku njegu nogu (estetski ali i dubinski) potrebno je svaki dan drati noge visoko
podignute i lagano potiskivati krv iz vena odozdo prema gore ! najbolje uveer, prije
spavanja, ali ako je prilika i nakon posla- nakon objeda.
Jednom tjedno natrljajte noge uljem od kantariona- gospine trave.
Moj savjet je : tko ima proirene mora biti uporan i prirodno se lijeiti, najdrastinija mjera i
zahvat je njihovo odstranjenje , ali nije i nee biti suvino tijelu pokloniti nunu panju i
strpljenje.
Za poboljanje cirkulacije pomae kupka naizmjence toplo pa hladno ; potrebne su dvije
posude, u jednoj topla voda u drugoj hladna; pola minute drati noge u jednoj posudi a zatim
pola minute u drugoj. Koristi trljanje frotirskim runikom ili nekom malo grubljom vunenom
tkaninom. Nakon toga svakako obui tople vunene arape. I postavite si pitanje: koliko se
kreete? Koliko hodate, etate, to radite vikendom: sjedite li doma ili ste negdje u laganom
planinarenju ?
Za poboljanje krvotoka pomau ajevi. Skuhajte aj od rumarina (2 ajne liice suenih

listia) preliti s alicom kljuale vode, poklopiti i ostaviti da stoji 2-3 minute, Zasladite medom i
pijte dok je jo toplo.
Napitak od zobi : dobro oprati 2 litre zobi i kuhati u 3 litre vode. Ocijediti, zasladiti medom i
takav aj pomalo piti tijekom dana.
Rane od otvorenih vena izmeu ostalih lijekova lijee se i oblozima od ikova lista, koji se s
donje strane namau svinjskom mau.
Takoer uvarak od jasenove kore moe pomoi i kod starih i zaputenih rana od proirenih
vena na nogama: one zacjeljuju ako se tim uvarkom ispiru li u njemu kupaju, a isto tako tane
zacjeljuju ako se na njih povojem privee sona strana svjee oguljene mlade jasenove kore,
koja ujedno i zaustavlja krvarenje.
Ukoliko su vene izrazito vidljive s malim kvrgama, plave ili crne boje preporua se operativni
zahvat. Ukoliko se radi o venama bez kvrga, oboljela mjesta potrebno je izmasirati i utrljati
rakijom lozovaom. Nakon toga, mjeavinom od jednakih dijelova (koliina) vinskog octa i
vode namazati bolesne dijelove i umotati ih pamunim zavojem bez jaeg stezanja. Vei dio
vremena provesti leei ili sjedei s malo podignutim nogama. Izbjegavati svaki naporan rad,
osobito posao koji se obavlja hodajui ili stojei.
Gotovo 40 posto ena u dobi od 35 do 70 godina ima proirene vene na nogama.

Veina ljudi s proirenim venama ne boluju od nekih ozbiljnijih bolesti, ali vene su neugodne
jer koa svrbi, a i sam pogled na takve noge nije ugodan. U normalnoj veni zalisci sprjeavaju
povratak krvi prema dolje, ako zalisci ne zatvaraju promjer vene, krv se vraa prema dolje pa
vena nabrekne od zaostale krvi.
Pomo lijenika trai se kad noge oteaju i postanu bolne, kad mrea popucalih venica ve
nagruje nogu. Ipak, ti simptomi nisu opasni za zdravlje.
Za preventivu, i ako su se ve poele pojavljivati vene, rijeite se vika kilograma.

Nakon dugog stajanja odmarajte noge stavljajui ih u povien poloaj : legnuti na lea i
podignuti ih tako da budu vie od prsnog koa. Na taj nain krv se vraa iz nogu i stopala.
Za lijeenje rana i ireva na nogama uslijed proirenih vena upotrebljavaju se u prvom
redu neven (Calendula officinalis) i bukvica ( Betonica officinalis).
Oblozi za ireve na nogama prave se od otopine nevena kao tinktura :
( Tinct. Calendulae) 5 ccm.
prokuhana hladna voda (Aquae coctae) 250 ccm.
Sve se to dobro promuka i stavlja kao oblog na ir koji je nastao od proirenih vena na nozi.
Kod upala vena koristi i aj od cvjeta divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), a koristi se i
kod hemoroida, poveane prostate, reume, artritisa i gihta. Cvjetove treba dobro osuiti i
spremiti u limenku, jer se rado kvare.
aj od divljeg kestena :
1 ajnu liicu dobro osuenih cvjetova preliti sa 2,5 dl kipue vode i pokriveno ostaviti 10-15
minuta. Procijediti i uzimati 2 puta na dan, poslije jela.
Ekstrakt od divljeg kestena moemo i sami pripremiti: 12 do 15 svjee ubranih i sitno
naribanih kestenova (sjemenki), zajedno sa njihovom smeom korom, sipati polako u 2,5 dl
45
Page 46 / 158
kipueg konjaka na taj nain unitava se fermentiranje i spreava kvarenje i kad se ohladi
procijediti i filtrirati , dobiveni ekstrakt slui za vanjsku uporabu masau i nikako se ne smije
piti.
Drugi nain pripreme ekstrakta je taj da se naribani divlji kesten prelije hladnim konjakom,
ostavi u utoj boci irokog grla i zatvoreno staklenim epom na suncu 6-8 tjedana, ocijedi se i
profiltrira, a uporaba je kao i u prvom nainu.
OI
OI UPOZORAVAJU NA BOLESTI I POREMEAJE ( prvi dio)
Oi su ogledalo due. Ali isto tako i odraz stanja naeg organizma i njih samih.
Krvave oi, naroito ako se krvne ilice u oku ire zbog nekog vanjskog podraaja (alergije), ali
i ukazuju na pretjerano konzumiranje alkohola. Najbolje je kupiti kapi za oi ukoliko se samo
radi o crvenilu i svrbeu.
Ukoliko to ne pomogne, otiite lijeniku.
Ona prhut nastaje kada se koa ispod oiju prhuta, ispadaju trepavice i oi svrbe i bole na
dodir. Najbolji lijek su oblozi natopljeni u vruu vodu, stavljaju se na oi dva puta na dan -
ujutro i uveer. Ako to ne pomogne, ispirite donji i gornji kapak nekoliko puta na dan blagim
amponom za djecu, nikako obinim, jer e nagristi oi. Ako to traje due od 7 dana, otiite
lijeniku.
Jemenac je bakterijska infekcija i manifestira se malim nabubrenjem na onom kapku.
Nabubrenje je slino pritiu i na dodir boli. Crveno je i nateklo. Ni u kojem sluaju ne
istiskivati ili nadraivati, jer na taj nain nakupljene bakterije jo lake prodiru u krvne ilice i
uzrokuju jo vee probleme. U ljekarnama moete kupiti mast koja uglavnom brzo djeluje, za
nekoliko dana nabubrenje i oteklina trebale bi nestati.
Konjuktivitis je upala tankoga konog sloja koji povezuje oko s kapcima. Kod ove bolesti oi
pocrvene i bolne su na dodir. Uzrok moe biti bakterijske prirode, ali i strano tijelo koje se
zadralo u oku. Najbolje je potraiti lijenika, pogotovo ako je rije o bakterijskoj upali. Tada u
obzir dolaze antibiotici. Oko ispirajte vodom.
Hyphaema je bolest oka koja se najee odraava kao mala krvava mrlja ( fleka) unutar irisa,
a najee je uzrokovana jaom ozljedom oka. Treba se to prije javiti lijeniku, jer ne
lijeenje dovodi do slabljenja vida.
Krvava mrlja moe biti vrlo mala, da se ne moe na prvi pogled i uoiti, a moe biti opasna za
va vid.
Plavo oko je drugi naziv za ljivu, kao posljedica ozlijede krvnih ila u oku i oko njega.
ljive na oku najbolje se lijee izmjenom vrlo hladnih i vruih obloga koji smanjuju otekline i
vratiti krvne ile u normalnu veliinu. Ako vid slabi, otii lijeniku, jer su mogue i ozbiljnije
komplikacije.
OI I BOLESTI (2)
Nekoliko korisnih savjeta za prirodnu zatitu oiju:
Nae oko mnogo trpi pri napornom psihikom radu, no ukoliko nastojimo ivjeti to prirodnije i
neusiljenije, utoliko emo vie sauvati nae oi.
Bolestima oiju pridonosi i prehrana koju namee suvremena civilizacija. Umjetna rasvjeta,
ukoliko nije pravilno podeena, samo e nakoditi oima, a nudim vam jednu probu: probajte
se mjesec dana buditi i ustajati a da ne upalite svjetlo ! Ispoetka e biti bolno i teko, par
dana, a kasnije ete vidjeti kako vam se vid sve vie popravlja. I sama Priroda se pobrinula i
ponudila nam je rjeenje za nae zdravlje, ali zaboravili smo da ivimo na prirodan nain: jer,
nije uzalud stvorila sunevo, jako svjetlo i blago, umirujue mjeseevo ! Probajte raditi pri
slabom svjetlu mjeseca: neete imati dugo volje za rad, uskoro ete poeljeti da utonete u
duboki i miran san.
Ako prepustite noi da njezina snaga i mo dou do svog prirodnog punog izraaja, probuditi
e vas prva suneva zraka vesele i odmorene.
Ono to niste mogli uiniti ili dovriti pri umjetnoj rasvjeti, s uspjehom i bre ete dovriti pri
punoj sunevoj svjetlosti. Biti ete iznenaeni to moe uiniti prirodni nain ivljenja !
Umjetno svjetlo, na koje smo se ve i navikli, neprirodno iscrpljuje i optereuje oi.
Prilagodimo li na ivot ritmu prirode, ritmu dana i noi, presjei emo tetno djelovanje
umjetne rasvjete. To je ustvari prirodni bioloki poredak; to mu se vie opiremo, to vie
46
Page 47 / 158
stradavamo.
emu nemirne noi, emu spavanje po danu i uurbano po noi pokuavati zavriti
nedovreno? Nae tijelo trai prirodni ritam, a toga mu pruamo sve manje, na nau tetu !
Zimi je dan krai, ali u proljee, tada ponimo koristiti ovaj prirodni ritam prirode.
Pruite oima da rade pri dnevnoj svjetlosti, zatitite ih od umjetne svjetlosti.
ONE BOLESTI - nastavakIako ima mnogo onih bolesti, upozoriti u na one koje moemo
sami sprijeiti ili postupiti ako se javi bol. Dakako da postoje i nasljedne one bolesti a bilo bi i
neodgovorno da dijagnozu onih bolesti postavljaju laici ili se prema njoj ak i sami lijee.!
Svako ono oboljenje spada u prvom redu u lijeniku domenu.
Uzroci meu onim bolestima su razliiti: infekcije, ozljede, preoptereenja i ope unutranje
bolesti (tumori ili trovanja), no ne treba uz medicinsko lijeenje zanemariti i prirodno lijeenje.
U lijeenje bolesti oiju prvenstveno se koriste slijedee biljke:
luk kod jemenca ( hordeolum),
komora i vidac za ienje oiju,
pelin vrtni kod one mrene ( cantaracta senilis),
kamilica, kokotac, malina, medenika, razliak kod oteklih i gnojnih onih kapaka,
Za jaanje vida koriste se borovnica crna, divizma, jabuka, kilavica, komora, krika, krkavina,
kumin, odoljen, pitomi orah, vidac,
pritisak u oima - krkavina,
kiselica, rumarin, krika - za jaanje oiju,
bunika ( po recepturi) za upalu ronice iritis
za lijeenje conjuctivis-a ( upaljene oi) - koriste se brljan, kamilica, kokotac, komora,
malina, medenika, rutica, vidac,
za lijeenje upala vjea na rubu oiju tzv. blepharitis koriste kamilica, pitomi orah, perin,
vidac,
kod bolesti distrophia epitelialis corneae zamuene ronice u podruju zjenice koriste krika,
mijakinja, odoljen..
Ovo su samo neke biljke koje kod odreenih bolesti pomau. Naravno, ne treba odmah na
svoju ruku poduzeti lijeenje, prvo se posavjetovati sa lijenikom, a biljke su ispomo.
Oima e pomoi terapija sokom od mrkve, koja je bogata provitaminom A. Kod onih
bolesti uzrok moe leati u bolesti nekog drugog organa: npr. Bolesna jetra, tvrda stolica,
premorenost esto mogu biti uzrok onim bolestima, te prvenstveno treba onda lijeiti uzroke
a ne posljedice.
Prirodna hrana je vaan imbenik u ouvanju zdravih oiju: hrana mora sadravati malo
jajanih bjelanevina i soli, a koristan je sok od zobi, koji ne samo da pomae oima nego i
slabim ivcima i okrepljuje.
Svaki sluaj one bolesti treba razmatrati posebno i posvetiti mu punu panju. Iz pregleda
arenice oka ( iris) moe se utvrditi mnogo toga to e rei o stanju organizma i bolestima koje
su se tek javile, i ve u najranijoj fazi mogue je primijeniti lijeenje. O tome u nastavku!
UNI KAMENAC
Postoji vie biljaka koje pospjeuju uklanjanju kamenaca, bilo bubrenih, bilo onih unih. No,
kod jednih i drugih potrebno je znati da je upala unog mjehura najee tijesno povezana sa
unim kamencima.
Na stvaranje unih kamenaca utjee i gojaznost a esti su i u trudnoi.
Kamenci su veinom mjeovitog tipa sastavljeni od kolesterola i kalcijevih spojeva. Tegobe
su vrlo razliite. uni kamenci mogu nastati na vie naina. : izmeu ostaloga i nepravilnom
prehranom, a ne treba zanemariti i nasljedne sklonosti. No, nasljedna dispozicija ne mora
nuno znaiti da e osoba oboljeti i dobiti une kamence.
Previe masti i brana , svinjetina, jaja, kupus, (kiseli), naroito pogoduju nastanku unih
kamenaca. Zapravo, uni kamenci su posljedica prijanjih upala unog mjehura, a i psihika
uzbuenja mogu pridonijeti nastanku kamenaca.
Ako se uni kamenac zaglavi ili se uovod potpuno zatvori (uslijed upale), uni
mjehur treba esto operacijom ukloniti da se izbjegnu jo vee opasnosti.
U svakom sluaju potrebno je uzimati jabuke, dok god tegobe traju.
Jabuka bez ljuske i kuhana jabuka potie izluivanje ui te smanjuje grevite bolove kod
47
Page 48 / 158
upale unog mjehura i unih kanala. Pravi, domai jabuni ocat moe uveliko pomoi, uz
due uzimanje.
Izbjegavati ili potpuno ukloniti iz prehrane masna jela, alkohol i cigarete.
Terapija gladovanjem postom ili dijetom moe pomoi u smanjenju boli. Potrebno je
regulirati stolicu.
Od biljaka u obzir dolaze :
Ari: iz kore izbuenog drveta ( u proljee, kad krenu sokovi) uzme se mirisava smola i s
3 velike lice meda kuha u 2,5 dl vina, ostavi se poklopljeno pola sata i zatim se pije svaka 2
sata po 1 lica. Taj napitak drobi kamence i pijesak i omoguuje njihovo izluivanje iz
bubrenog, iz unog i mokranog mjehura.
uni pijesak i kamence odstranjuje mjeavina od 100 g svjeeg soka od maslaka, 18 g
90% alkohola, 15 g glicerina i 17 g vode. Uzimaju se 1-2 velike lice dnevno poslije jela! Nema
li svjeeg soka moe se uzeti i vodeni ekstrakt korijena maslaka i to do najvie 5 g ( koliko
stane u liicu za crnu kavu) - 1 X dnevno.
Maslinovo ulje koristi se protiv kamenaca i pijeska unog mjehura, kod napada i tegoba
jetre, i to u koliini 100 (max. 200 g) maslinovog ulja u toku nekoliko sati : 200 g maslinovog
ulja pomijea se sa 0,5 g mentola i 1 umanjkom, sve dobro promijeati, i pije se u tri obroka
tijekom dana. Poslije ulja popiti malo crne kave. I jo jedan recept s maslinovim uljem: 150-
400 g maslinovog ulja, 15 g konjaka, 2 umanjka, 0,25 g mentola ( ili 50 g jakog aja od
metvice), pije se u dva obroka: ujutro i uveer, a ako se pojavi napad treba piti u razmaku od
15 30 minuta.
Na u najbolje djeluje tinktura imira - od 1 g lia / 10 g konjaka. Uzima se 2 X dnevno
prije ruka i veere, po 25 30 kapi razrijeeno u ai vode. Ovdje je potreban oprez, jer
moe uzrokovati proljev i greve u elucu, a trudnice ga ne smiju uzimati !
Prirodni lijekovi kamen polako otapaju.
Vrlo pouzdan je lijek od broa (Rubia tinctorum) i potpomognuto pijenjem istodobno veih
koliina aja od zlatnice ( Solidago virga aurea).
za uklanjanje unih kamenaca vrlo je dobra rotkva ( Raphanus sativus L), ali ne u
prevelikim koliinama, jer onda teti bubrezima! Pije se 60 dana ujutro natate svjei sok od
rotkve i to :
prvi dan 1 aica,
drugi dan 2 aice, trei dan 3 aice i etvrti dan 4 aice, zatim se smanjuje svaki dan po
aica manje. Napraviti svakako pauzu nakon toga od tjedan dana.
SIRUP ZA UKLANJANJE UNIH KAMENACA.
Krupne une kamence treba ipak operativno ukloniti. One sitnije uspjeno uklanja ovaj sirup:
U jedan kilogram meda dodati oko 100 grama soka od crne rotkve ( Raphanus sativus), 100
grama soka od limuna, 10 grama izribanog hrena od korijena i 50 grama samljevenog kima.
Uzima se 3 puta po ajna liica dnevno
Hipertenzija
VISOKI TKRVNI TLAK (Hipertenzija)

O ovoj bolesti moe se slobodno rei da bi se mogla napisati podebela knjiga.
(NAJTEA BOL JE NEZNANJE!)
Krvni je tlak sila kojom krv pritie stjenke krvnih ila.
Ustvari to je poveanje pritiska u arterijskom sustavu, nekim venama (portalna hipertenzija),
lubanjskoj upljini ( intrakranijalna hipertenzija) te u onoj jabuici
(glaukom).
Kada srce pumpa krv kroz arterije, krv tlai zidove krvnih ila. Kod ljudi koji imaju hipertenziju
taj je tlak abnormalno visok. Kada je krvni tlak povien ,srce mora snanije raditi da bi krvlju
snabdjelo tkiva. Konano, takvo stanje vodi do zatajenja rada bubrega, srca i do kapi.
Uz to, hipertenzija je esto povezana sa bolestima kao to su: kardio-vaskularna oboljenja,
arteroskleroza, bubrene bolesti, debljina, dijabetes i hipertireoza.
Mjere se stistolini krvni tlak, koji uobiajeno zovemo gornjim, te dijastoliki ili, kako ga
zovemo, donji krvni tlak. Sistoliki tlak pokazuje koliki je pritisak za izbacivanja krvi iz srca, a
dijastoliki tlak prikazuje pritisak krvi na ile kada srce ne radi, odnosno izmeu otkucaja srca.
Medicina je davno napustila, nekada u narodu uvrijeeno pravilo, kako je normalan
48
Page 49 / 158
tlak kada se godinama pribroji brojka sto.

Arterijska hipertenzija postoji ako je maksimalni - sistolni pritisak iznad 160 mm, a
minimalni, dijastolni
pritisak iznad 90 mm ivinog stupca, mjereno u stanju mirovanja.
Hipertoniari su podloniji infarktu i modanom udaru !
Visoki tlak treba lijeiti do kraja ivota.
Uz individualno lijeenje presudan je nain ivota, izbjegavanje stresa, redovita tjelesna
aktivnosti i zdrava prehrana - lijeenje tlaka ne podrazumijeva samo terapiju lijekovima,
lijeenje visokoga krvnog tlaka znai i edukaciju pacijenta o tome to moe uiniti sam za
sebe.
Na tlak utjeu mnoge ivotne situacije, osobito uzbuenje i stresovi, ali i okolnosti na koje ne
moemo ni utjecati niti ih promijeniti poput tlaka zraka. Za nestabilna vremena i uestalih
oscilacija tlaka zraka najvie pate kronini bolesnici jer su im oteeni mehanizmi prilagodbe.
Najei je savjet da izbjegavaju tee fizike poslove kako bi se sauvali od komplikacija.
Takvih dana pate i mladi zdravi ljudi koji se najee ale na glavobolje, omaglice, neugodna
lupanja srca.
Visoki krvni tlak, koji se esto naziva i "tihim ubojicom", treba biti stalno pod kontrolom!
Visoki krvni tlak primarno je udarac na krvne ile, jer se zbog kontinuiranog pritiska one ire, a
njihove stjenke s vremenom postaju sve tanje i slabije. K tome, visoki tlak pogoduje i
stvaranju aterosklerotskih plakova na krvnim ilama. I u jednom trenutku krvna ila srca ili
mozga e naprosto puknuti to moe izazvati fatalne posljedice.
No, mnogi hipertoniari ne znaju sve mogue prijetnje bolesti. Hrvatska studija pokazala je da
gotovo polovina pacijenata koji su pod terapijom za visoki krvni talk ima i popratne pojave
lijekova koje im naruavaju kvalitetu ivota. I zbog toga mogu prekidaju ili ele prekinuti s
uzimanjem tableta.
Vano je znati i ovo : Veina ljudi s nelijeenom hipertenzijom posve sigurno e tijekom ivota
doivjeti neku komplikaciju visokoga tlaka, i to znatno ranije od onih koji su pod terapijom. Jo
konkretnije, osobe s povienim krvnim tlakom etiri puta ee doivljavaju infarkt i sedam
puta ee doive modani udar. Kod hipertoniara koji se lijee opasnost od kardiovaskularnih
bolesti upola se smanjuje.
Istina je da razliiti lijekovi izazivaju i razliite nus pojave. Primjerice, posljedica terapije
diureticima je jaka e, pacijent takoer gubi kalij. Posljedica druge vrste lijekova,
betablokatora, moe biti usporeni rad srca, impotencija, ak i poveanje masnoa u krvi.
Najloije je rjeenje da pacijenti samovoljno, bez savjetovanja sa svojim lijenikom prekidaju
terapiju. Jer, terapija se moe promijeniti, kombinirati, ukratko, prilagodi pacijentu.
U lijeenju visokoga tlaka ne postoji "ablona" koja e pomoi svakom bolesniku. Terapija ovisi
o vrijednostima tlaka kao i o drugim evnetulanim bolestima.
Ne bi smjeli troiti vie od 1,5 grama soli na dan.
Strunjaci su otkrili da na naem planetu raste najmanje 70 biljaka koje ire krvne ile i
djeluju hipotenzivno. Kako sve te biljke ne rastu kraj svaije kue ili okolici, potrebno je barem
poznavati one koje su nam pri ruci.
Jedna od njih je arnika planinska ili branka, KOJA JE ZAKONOM ZATIENA U SVOM
PRIRODNOM STANITU ! Od nje se upotrebljavaju dijelovi biljke koji se preporuuju u
obliku ajnog preljeva ili pak kao tinktura, bilo sama ili u kombinaciji sa drugim biljkama istog
djelovanja. (R. Willfort). Branka djeluje na tlak i smanjuje i razinu kolesterola u krvi.
Osobito su korisne namirnice: cvjetaa, repa, celer, mrkva, grah , brokula, blitva, tikvica,
rajica, graak, od mesa piletina i puretina. ee moraju jesti soju u zrnu, integralnu
tjesteninu, smeu riu, jeam te integralni i raeni kruh. Dobro je uzimati i sve bobiasto voe.
Moraju izbjegavati masna i pohana jela, suhomesnate proizvode, majonezu, mlijeko s vie od
3,6 posto masnoe te hranu s velikom koliinom soli.
Hipertoniari bi morali izbjegavati alkohol, prestati puiti i, dakako, kretati se. Lijenici
preporuuju svakodnevne polusatne etnje. Glavobolja, oteana koncentracija, neugodna
lupanja srca, um u uima najee su tegobe na koje se ale hipertoniari. Visoki tlak moe
biti povezan s vikom tjelesne teine, eernom boleu, slabom fizikom aktivnou. Moe biti
i posljedica stresa, ali se moe pojaviti i za izrazito niskih temperatura zraka.
Visokotlakai moraju skinuti prekomjerne kilograme i promijeniti nain prehrane.
U Americi je ve odavno usvojena spoznaja o ljekovitosti i uinkovitosti rie na smanjenje
krvnog tlaka. Koristi se dijeta riom; ali ima jednu negativnu stranu bolesnici postaju
slabokrvni. To se ipak dade ispraviti ukoliko se ne koristi bijela, ispolirana ria ve
49
Page 50 / 158
punovrijedna prirodna ria. Javna je tajna da otpatke od polirane rie ne bacaju, ve se koristi
kao sirovina za jaanje. Takve su stvari iza kulisa. I radi vae informiranosti.
Strune spoznaje o lijeenju i posljedicama visokog tlaka stalno se mijenjaju. Kao normalan
tlak naputena je i vrijednost od 160 kroz 95, a posljednjih desetak godina medicinska znanost
kae da osim "teke", treba lijeiti i "laku" hipertenziju odnosno kada je gornja vrijednost via
od 140, a donja via od 90 mmHg.
Za sniavanje visokog krvnog tlaka koriste se jo slijedee biljke: pitomi bosiljak, hmelj, imela,
jaglac, divlji kesten, ljupac, stolisnik, enjak, dimnjaa, glog bijeli, jagoda, kukuruzna svila,
luk, maslina, mrazovac ( koji je otrovan ako se uzima bez konzultacije i odobrenja lijenika, te
moe biti smrtonosan), odoljen, preslica, crveni ribiz, zeji trn uti, koji se takoer uzima u
dogovoru sa lijenikom.
Naravno, ovo su samo neke od biljaka, a koja e se koristiti i u kojoj kombinaciji, ovisi opet o
zdravstvenom stanju bolesnika, jer visoki tlak nije samo za sebe, uz pojavu visokog tlaka treba
lijeiti jo kojeta. Zato na svoju ruku ne poduzimajte nita, savjetujte se sa lijenikom, pa
onda u prirodu!
HIPERTENZIJA
Hipertenzija se laiki naziva povieni krvni pritisak u arterijama. Poto se srani mii skuplja,
gura krv u glavne arterije i dalje kroz njih u kapilare do vena. Pritisak unutar arterija se moe
mjeriti.
Srednji krvni pritisak u arterijama se izraunava mnoei izliv od srca s otvorom toka kroz
arterijski sustav. U praksi se pritisak izraunava u mililitrima ivinog (Hg) stupa (MG).
Sistolini (histolini) krvni pritisak se dobiva mjerenjem pritiska u arterijama dok se srce
skuplja. Normalna vrijednost je oko 110 do 130 mm ivinog stupa KOD MLADIH
OSOBA.
Drugo oitavanje dijastoliki pritisak se dobiva mjerenjem pritiska u arterijama dok je srce
oputeno i kree se obino izmeu 70 i 80 mm.
NORMALNI TLAK BI BIO KOD VRIJEDNOSTI OD OKO 11/70.
Sistolini i dijastolini pritisak obino raste s godinama . s tim da gornji sistolini raste
neto vie od donjeg dijastolinog. Obino se s gornjim pritiskom od oko 140 i donjim od 90
definira kao hipertenzija povieni krvni tlak kod odraslih.
U pojedinim statistikim izvjeima krvni pritisak je jedan od najeih faktora u oekivanom
ljudskom ivotu.
Statistike ( amerikih kompanija) predviaju da e ivotni vijek 35 godinjaka biti smanjen
za 16 godina ivota ako je njegov krvni pritisak vei od 150/100. U istoj naunoj studiji
dijastoliki pritisak izmeu 85 i 94 se povezuje s peterostrukim porastom u broju sranih
napada od 30 te do 39 te godine ivota. Vjerojatnost napada je rasla s porastom oba
pritiska.
Za mlade osobe ili dijete pritisak od 140/90 je previsok. Ako se u nekoliko prilika ( mjerenja)
utvrdi da je krvni pritisak visok, treba potraiti lijeniku pomo, kako bi se utvrdile okolnosti
koje dovode to takovog stanja, opet uzevi u obzir dob bolesnika. Tako tzv. labilna hipertenzija
, ako je i krvni pritisak povien u toku velike napetosti, vraa se na normalu i lijei drugaije
od stalnog visokog krvnog pritiska. Ako je pritisak konstantno povien tada treba svakako
ispitati uroke tome. Tako na primjer tumor adrenalnih lijezda, ili pak stezanje aorte ili jedne
od arterija koje vode k bubrezima moe dovesti do povienog krvnog pritiska, kao i stalno
uzimanje kontracepcijskih pilula.
Oko 90% osoba s povienim krvnim pritiskom tlakom spada u kategoriju kod koje se ne
moe utvrditi uzrok nastanka povienog tlaka. No, povieni ili visoki tlak mogu uzrokovati
stisnute arterije i arteriole. Istraivanja pokazuju da samo priblino 30% ljudi zna da imaju
povieni ili visoki tlak.
Visoki krvni pritisak dovodi do ranih sranih napada, do oteavanja rada srca i bubrega, pa je
izuzetno vano kontrolirati sve poremeaje u svezi s krvnim tlakom!
50
Page 51 / 158
HEMOROIDI - TO TREBA ZNATI :
Hemoroidi su jedna od najeih bolesti civiliziranog svijeta,nastaju bubrenjem krvoilnih

jastuia u gornjem dijelu analnog kanala i u pravilu ne bole.
Treba razlikovati hemoroide od takozvanih "vanjskih hemoroida".
To su ustvari dvije razliite bolesti. " Vanjski" hemoroidi nastaju na maru i lijee se potpuno
na drugaiji nain.
Hemoroidi nisu proirene vene !
Kod krvarenja, svrbea i peckanja dolazi u obzir skleroziranje, a vide se samo endoskopski.
Kad nastupi peckanje, svrbe, a krvarenje manje bude izraeno, bolovi se javljaju samo kod
ukljetenja. Vide se samo endoskopski, a u obzir za lijeenje dolazi Barron ligatura.
Kada se hemoroidi mogu vidjeti, jer izlaze na vanjski otvor, kroz mar, u obzir dolazi operacija.
Iako su lijeenja hemoroida veinom sa dobrim ishodom, pravilnom prehranom i tjelesnim

aktivnostima bolest se moe sprijeiti.
U preventivne svrhe dobro je piti puno tekuine, najmanje do 3 litre dnevno, jesti hranu
bogatu balastnim tvarima - penine klice,msli, corn flakes, zatim uzimati mnogo mlijeka i
mlijenihproizvoda,
jesti mnogo zelenog - svjeeg povra,voe s korom, naroito jabuke, redovita analna higijena,
i to vie kretanja.
Treba naroito izbjegavati: bijelo brano, kolae, peciva,kekse, zatim mahunasto povre,
snano tiskanje pri pranjenju, alkohol, jake zaine i crni aj, te kakao iostalo to izaziva
zatvor.
AROMATERAPIJA
Aromaterapija se bazira na mirisima. Udahnuti miris ima zadivljujua svojstva, djelujui na

psihu ovjeka, podsjeajui ga na lijepe trenutke i uspomene, vraa prolost u sadanjost.
Aromatine biljke i njihova ulja upotrebljavaju se ve tisuama godina.
Kao terapeutsko sredstvo koristi se za ublaavanje , lijeenje ili spreavanje raznih bolesti,
infekcija, pa ak i loeg raspoloenja, a sve tehnikom inhalacije. Bit svega su eterina ulja,
koja se primjenjuju uz inhalaciju i za masau, kao oblozi, za ispiranje usta i grla, pa ak i za
oralni unos.
Eterina ulja su lako hlapljive tekuine a dobivaju se iz raznih vrsta biljnog materijala ( cvijet,
list, korijen). Po svojemu kemijskom sastavu eterina ulja su sloene smjese velikog broja
organskih spojeva, a mnogi imaju snano fizioloko djelovanje.
Glavna im je odlika snaan, intenzivan i karakteristian miris.
Pravi ljekar lijei itavog ovjeka, dakle i duu i tijelo, preferirajui pri tom svakom pojedincu
individualni pristup, uzimajui u obzir njegovo psihiko stanje, fiziko i duevno, interesira ga
njegov nain ivota, uvjete njegova ivota i na taj nain dobiva sliku pacijenta.
Za pravilan aromaterapijski tretman bitno je da se koriste provjerena eterina ulja iz poznatog
podrijetla. Eterina ulja imaju izravan utjecaj na nae vitalne funkcije, te na emocije i
raspoloenje. kad neto mirisno osjeamo, mi smo u tom trenutku u fizikom kontaktu
s tim objektom ili ivim biem.
Bilo koji nain primjene aromaterapije dovodi do toga da dio mirisnih molekula ulazi u krvotok
odnosno u organizam gdje se dijelom metaboliziraju a djelom organizam naputaju
nepromijenjene. Eterina ulja iznimno brzo prodiru kroz kou iako u krvotok ulaze znatno bre
prilikom udisanja. Raznim primjenama postiu se i razliiti uinci. Tako na primjer ulje od
despika prilikom opeklina spreava nastanak mjehura.
Sva eterina ulja imaju vie-manje baktericidna i antiseptika svojstva, djeluju protuupalno,
stimuliraju ili djeluju blago sedativno, takoer im je djelovanje kozmetiko i dermatoloko, i
napose, djeluju na podruju emocija i psihikog zdravlja. Isto tako mnoga ulja imaju diuretska,
analgetika, mukolitika i imunostimulirajua svojstva. No, treba i naglasiti da eterina ulja
u pojedinim sluajevima iritiraju kou i da su neurotoksina.
Budui su eterina ulja koncentrirani proizvodi, rad s njima zahtjeva i nuan oprez. Za to je
potrebno odreeno znanje o sastavu ulja, njegovom djelovanju, interakcijama i
kontraindikacijama.
Zato ne preporuam uporabu eterinih ulja oralnim putem, poto je sluznica probavnog trakta
51
Page 52 / 158
preosjetljiva na eterina ulja. Samo iskusni aromaterapeut moe preporuiti i primjenjivati

uporabu eterinih ulja per os.
FISURE NAPUKNUA KOE
Fisure ili napuknua na koi i sluznici anusa pripisuju se prekomjernoj samokontroli. Napukline
ili rascjepi na anusu nisu bezazlene tegobe, jer ima osoba koje nerijetko pate od vrlo jakih boli.
Fisure se mogu javiti bez obzira da ivotnu dob.
Anus (mar) je donji otvor digestivne cijevi. Nalazi se na samom kraju rektuma, odnosno
zavrnom dijelu debeloga crijeva.
Steza anusa sfinkter je kruni mii koji obavija sluznicu i osigurava njegovo zatvaranje
osim prilikom vrenja nude (defekacija), kada se on olabavljuje. U visini anusa glatka sluznica
rektuma prelazi u kou susjednih oblasti i predstavlja rub mara, sjedite koje je mnogobrojnih
lojnih lijezda.
Analna fisura je ustvari izdueni ulkus (ir ili rana) koki se od analnog sfinktera prua u analni
kanal. Kad bolesnik vri nudu , nadraaj ulkusa izaziva spazam grenje sfinktera koji je
popraen jakim bolovima a ponekad i krvarenjem. Iako je ovo rijetko oboljenje, i najee se
javlja kod ena, moe se katkada izlijeiti veim sadrajem vlaknaste hrane u ishrani i
sredstvom za otvaranje (tekui parafin).Ako je fisura dugotrajna ili recidivira, lijenici
pribjegavaju manjim operativnim zahvatima.
Meu mladom djecom fisura je najuestalija u dobi od 4-5 godina.
Uzroci jo uvijek nisu potpuno poznati, iako ih sigurno pospjeuje poveana osjetljivost crijeva.
Fisure anusa mogu biti ak i psiholoki uzrokovane pojaanom frustracijom ili napetou.
Fisura moe praktiki nastati na bilo kojem dijelu mara, ali u 80% sluajeva stvara se na
povrini koe koja obavija rub mara, na mjestu na kojem je anus snopom miinih vlakana
spojen s trtinom kosti. Najee problem s fisurama imaju perfekcionisti i one osobe koje
moraju sve imati pod svojom kontrolom.
Fisura je u poetku akutna i javlja se trenutno napuknue koje lako zarasta, ali se nakon
nekog vremena ponovno javlja. Kod fisure, za vrijeme pranjenja crijeva osjea se arenje, a
ponekad se u stolici nau tragovi krvi. Ovakav rascjep nerijetko prelazi u kronini oblik s
nepodnoljivom boli, naroito kod pranjenja crijeva. Bol ostaje prisutna i nekoliko sati nakon
pranjenja i zna se pojaavati. Bol se smanjuje nou, ali nakon buenja i odlaska u nunik
opet se javlja, a smiruje se tek uz jake analgetike. Pranje hladnom vodom POGORAVA
stanje. Pranje mlakom vodom donekle ublaava tegobe.
Zbog psihikih imbenika na autonomni ivani sustav nastaju promjene u radu toga miia.
Dolazi do pucanja sluznice (koe), te do pojave fisure ragade. Uzrok je da se mii poinje
puno snanije stezati nego to je to potrebno, a prekomjerna napetost miia ukoliko je
stegnut due nego je to potrebno, dovodi do zapreke normalnom prolazu stolice. Poto je
svojim stranjim dijelom spojen s trtinom kosti, podraaj za vrijeme pranjenja crijeva
postupno dovodi do pucanja mara upravo u visini zavrnog dijela kraljenice.
Osobe koje imaju ovakve probleme su veinom krute osobe u ophoenju s drugima i
vrlo stroge prema sebi, ljudi koji si ne doputaju oputanje, pogreku ili
popustljivost. To su vrlo sitniave osobe. Ne doputaju improvizaciju, naroito ne u
poslu kojim se bave, uvijek ele imati kontrolu nad situacijom, no to ne mora biti
pravilo.
Prelaskom u kronini oblik fisura postaje sve dublja, rascjep postaje dubok da vlakna miia
sfinktera ( koji je inae bogat zavretcima ivaca) ostaju otkrivena i pranjenje crijeva postaje
istinska patnja.
Vremenom se na rubu fisure stvara zadebljala koa i spontano zarastanje rane postaje
nemogue. Tu se javlja zaarani krug: prekomjerna napetost (tonus) sfinktera uzrokuje fisuru,
a fisura izaziva bol. Bol pak uzrokuje jo jae stezanje miia mara.
Higijena i oputanje tkiva mara nisu uzrok fisurama. Uzrok je mnogo dublji: unutranji,
psihiki nesklad. To je odraz poremeene emocionalne ravnotee i duevnog nesklada, a fisura
se javlja kada tijelo vie ne moe podnositi taj nesklad..
LIJERNJE:
U akutnom stadiju pomau kreme za zacjeljivanje. I u kroninom stadiju treba lijeiti i psihu i
tijelo!
Osobitu pozornost treba posvetiti emocionalnim problemima koji su i podloga ove
bolesti!
52
Page 53 / 158
Kod kroninog nastupa bolesti koristi mjeavina aja od po 20 grama stolisnika, srenjaka (
Polygonum bistorta), stabljike i cvijetova majine duice, hrastove kore ( lunjak stabljike
pirike puzavi dio i ikovog sjemena ili ikove stabljike s listovima.
Priprema se tako da se sastojci dobro usitne i izmijeaju. U jednu litru prokljuale vode stavi
se 5 grama mjeavine trava i kuha poklopljeno 1 minutu. Pije se decilitra prije i poslije jela
te po 1 decilitar za vrijeme ruka i veere. Preostala koliina uzima se tijekom dana umjesto
vode s dodatkom limunovog soka ili soka od kisele jabuke. Ukoliko se pojavi zatvor,
upotrijebiti klistir i poslije toga obavezno isprati MLAKIM ajem od jednakih dijelova /
koliinski/ hrastove kore i listova. Taj aj se priprema tako da se u 2 litre vode stavi po 15
grama hrastove kore i lia i kuha poklopljeno 5 minuta. Po potrebi dodati nekoliko kapi
limunovog soka.
Nakon to se ispralo, obavezno ubrizgati ulje od kantariona i takoer uljem od kantariona
namazati mjesta oko mara.
U ishrani koristiti to vie kuhanog voa, ali bez eera. Preporuljivo je uzimati pelud ne stariji
od 1 godine. U aj se stavljaju 2 male ajne liice peluda.
Kora hrasta / SREDDINA/ se sabire od svibnja do lipnja. Ljekovitija je mlada kora i po
mogunosti svjea. U ljekarnama se moe nabaviti ekstrakt hrastove kore.
Pomae i sjedea kupelj: u zemljani iznutra pocakljeni ili emajlirani lonac od 2 litre stave se
dvije dobre ake hrastove kore i zalije hladnom vodom do vrha. Poklopi se porculanskim ili
emajliranim poklopcem i ostavi preko noi. Ujutro se stavi kuhati i kad zakipi ostavi se jo na
laganoj vatri polako kuhati jo pola sata. Zatim se skine s vatre i ostavi poklopljeno do veeri.
Tada se u posebnom loncu jako ugrije toliko vode da, kada se sjedne u sjedau kadu dosegne
do pupka.( Ili se iz bojlera pusti vrua voda) Kuhani ekstrakt iz zemljanog/emajliranog
lonca se ulije u tu vruu vodu kroz gusto cjedilo da u kadu ne uu komadii kore. Kad se
sjedne u kadu, pokrije se tijelo plahtom iznad vode da se sprijei prehlada i ne izlazi para.
Prvi dan se sjedi u kupki 10 minuta, drugi 15, a trei i dalje po 20 minuta. Voda treba biti
vrua koliko tijelo moe izdrati. Nakon kupke ne trljati tijelo nego lagano pritiskom runika
osuiti, omotati se starom plahtom i lei u krevet, te se dobro pokriti. Budui da od tanina
ostaju smee mrlje koje se ne daju oprati, za suenje koristimo stare runike i plahte, koji se
nakon suenja mogu ponovno upotrijebiti. Potrebno je svakako ocijeniti da li srce
podnaa vruu vodu.
U istu svrhu koristi se lie od oraha i hrasta u jednakim dijelovima, a taj odvar se moe
stavljati na mar.
Kod ove bolesti uspjena je i kamilica u praku; u tijeku 24 sata uzme se 6X po 1 kavska
liica kamiliina praka, prije jela, s vodom.
Takoer djelotvorna je i pomonica, kao ulje i kao mast u kombinaciji s kamilicom, stolisnikom
i kantarionom, te preslica u kombinaciji s hrastovom korom i grkom djetelinom, kao klistir i
kao aj.
KAKO SE PRAVI KUPINOVO VINO
Ubrane se ( ili kupljene) svjee kupine zgnjee. Za vee koliine je najbolja vinogradarska
muljaa. Sadraj se ostavi u posudi - najbolje su i najpraktinije plastine, jer ne uvlae boju
kupina - te im se doda 15 posto eera. Ostavi ih se tako stajati 7-10 dana. To je vrijeme
vrenja, a najbolje je da se ono obavi bez prisutnosti zraka.
Nakon toga se odvaja suha tvar (trop iz kojeg se moe pei rakija!).
Tekuina se ocijedi i stavlja u bave i doda se jo 10 posto eera na cjelokupnu tekuinu.
Zatim slijedi pretakanje, isto kao i kod vina.
Vano je napomenuti da se u ovom procesu NE koristi NI KVASAC NI VINOBRAN!
Kupinovo vino se pije po naelu "apotekarske mjerice" - na naprnjak - zbog 15 posto
alkohola, a valja voditi rauna i o afrodizijakom djelovanju!
53
Page 54 / 158
LIMUN (Citrus medica)
Porodica : Rutaceae
Farmakoloki naziv: Citri pricarpium, aetheroleum
Limun je zimzeleno drvo visine do 10 metar, listovi su duguljasti i koasti. Cvjetovi su obino
pojedinani, bijele boje a s vanjske strane ruiasti.
Nalazite mu je u Kini, Iranu i Istonoj Indiji; uspijeva u svim tropskim krajevima cijele
Zemlje. U primorskim krajevima uzgaja se plantano.
Limun sadri velike koliine vitamina C, a u kori su mnoge upljine pune eterinog ulja ugodna
mirisa i gorkog okusa, ima sluzi, pektina i nekih heterozida, kalcijum oksalata, a u ulju oko
94% terpena, naroito limonena, pa seskviterpena, oko 3% citrala i oko 1% geranil-acetata,
eera, limunove i jabune kiseline, kalija i fosfora.
Beru se zreli plodovi, kora - bez unutranjeg bijelog, bezvrijednog dijela, cvijetovi i lie.
Limunov plod koji je sazrio na suncu salicilnom kiselinom unitava eer u krvi, tetne kiseline
i bakterije.
Lijei od prehlade i plunih bolesti, isti krv od mokrane kiseline, isti lijezde, rastvara
kamence, zaustavlja krvarenje, lijei razne upale, umiruje i pomlauje, a takoer suzbija
malariju i reumatine tegobe.
Sok od 1-2 limuna dnevno poslije jela ili prije jela lijei bolesti jetre i reumu. Mijeanjem soka
od 1 limuna s toliko soli koliko stane meu 2 prsta, sve dok ne postane mlijena masa,
naroito u proljee pospjeuje jae izluivanje i djeluje protiv debljine i sluzavosti probavnih
organa, te potie rad srca i jetre.
Limun treba uzimati cijelu godinu umjesto octa, poto fosfor oivljava ivce, kalij srce i lijei
bubrege, dok kalcij neutralizira oksalnu kiselinu. Poto je bogat vitaminima, hranu ini
probavljivom i djeluje osvjeavajue.
Kod grlobolje otopiti malo soli u liici limunovog soka i popiti.

Pomae i ovaj recept : iscijediti limun i razblaiti ga aom vrele vode. Tri puta dnevno po 3
minute ispirati grlo. Za grlo je dobra i liica eera u koju se kapne malo ulja od kantariona (
ili lavande ili u krajnjem sluaju obino jestivo), te nekoliko kapi soka od limuna.
Za cirkulaciju krvi: u pola litre alkohola mijeati 100 grama morske soli i 50 grama kamfora,
sok od 2 limuna, dodati 1 litru destilirane vode i to vrue, te tom tekuinom izmasirati kou
nakon tuiranja.
Za lijeenje pjega na licu: 2 dijela limunovog soka i 1 dio ruma; pomijeati, nanijeti na lice i
pustiti da se na licu osui. Toplom vodom isprati.
Limun se koristi za gaenje ei, a kao lijek odlino djeluje u obliku zaslaene limunade
naroito kod glavobolje migrene, avitaminoze, dok se iz kore dobiva mirisno eterino ulje
koje se koristi u kozmetici.
Za zatezanje koe: maska od bjelanca i limuna ulupati snijeg od bjelanca i dodati mu
nekoliko kapi limuna. Masu kistom nanesti na lice i pustiti da djeluje, nakon 15 minuta oprati
mlakom vodom.
Pun protiv gripe: pomijeati l mlijeka i vode, 1/8 l bijelog vina, 1/8 kg eera i est lica
soka od limuna. Ukuhati dok se eer ne rastopi i koristiti to toplije.
Svjei vanjski dio ulazi u sastav Tinctura Aurantii, Tinctura Aurantii composita, Sirupus
Aurantii, zatim Tinctura Chinae composita, Tinctura amara i raznih oblika za izradu likera.
Koristi se i kao sedativ i antispazmolitik, u obliku infuza.
Limun je odlian korigens ukusa i mirisa, nekodljivi gorak aromatik i gorak tonik.
Limunada je tekue nakiselo ljekovito pie, a prvenstveno se izrauje sa sokom od limuna ili
nekog drugog kiselog voa. Limunada podstie probavu ili kao topli aj za bolesnike.
54
Page 55 / 158
VINOVA LOZA ( Vitis vinifera L.)
Ostali nazivi : okot, loza, trs, vinoloza, vinska loza, vinski trs.
Vinova loza je pored jema, masline i nekada lana najstarija biljka koju ovjek koristi.
Danas ima veliko privredno znaenje. Vinova loza se spominje jo od najstarijih vremena,
tono se ne moe odgovoriti. Vjerojatno joj je domovina oko Kaspijskog mora ili juna Europa.
Prije 6.000 godina uzgajala se u Egiptu, a odatle su je preuzeli Grci i Rimljani.
Evropska vinova loza ( Vitis vinifera L.) dijeli se u dvije glavne podvrste: divlja loza ( ssp.
silvestris) i pitoma loza ( ssp. sativa).
Opis:to je trajan grm, penjaica s cvijeem malih dimenzija sakupljenih u grozdasti cvat. Plod
je bobica koja sadri od 1 - 4 sjemenke..
Upotrebljava se: lie, plod, sjemenke i biljni sok tzv. limfa.
Cvate od lipnja do srpnja, a traje samo 4-5 dana. Groe dozrijeva ovisno o podneblju od
srpnja do listopada.
Rauna se da faza cvjetanja v. loze poinje kada je 5 % cvjetova otvoreno,dakle svi cvjetovi
na jednom trsu ne otvaraju se istovremeno. Cvjetanje v.loze ovisi o sorti, klimatskim i
zemljinim uvjetima, te obino traje od 12 do 25 dana. Plod, lie i sok vinove loze ( ne mot)
predstavljaju odlian lijek i hranu bez ikakvih toksinih tvari, to se ne moe rei za vino !
Vino se dobiva alkoholnom fermentacijom mota mladog vina. Za vrijeme fermentacije sok
gubi ljekovita svojstva i prelazi u alkohol.
Sok je bogat eerima, proteinima, vitaminima i mineralima dok vino gubi veliki dio onoga
ega ima u soku.
Vino moe tetiti organizmu pije li se u velikim (ali i manjim dozama), ono je dobar antiseptik
(zbog prisustva alkohola), Moe se priviti na ranu.
Ljekovitost vinove loze krije se u liu i grou.
Groe je izvanredna dobra dijetalna hrana zbog svog sastava, naalost, jo se uvijek
nedovoljno koristi.
U zrelim bobama ( grozdu) ima 21-30% eera, pektina , jabune, vinske i drugih kiselina,
tanina i neto bjelanevina, te oko 79% vode. Od mineralnih tvari ono sadri fosfor, kalcija,
sulfate i soli eljeza. U potpuno zrelim bobicama kiselina je manje. Plod grozd se jede sirov
svje ili kao preraen na razne naine ( voni sokovi, vino, konjak). Kao hrana vrlo se cijene
osuene bobice groa bez sjemenki takozvane " rozine ili cvebe " (Vitis vinifera
apyrena.) Najpoznatije su iz Italije, Grke, panjolske i prednje Azije.
U narodnoj medicini aj od listova vinove loza upotrebljava se kao sredstvo protiv proljeva,
te za jae izluivanje mokrae.
Groe lijei razne bolesti ( srane, ivane, probavne), dok mot i rozine su sredstvo za
otvaranje a takoer i debljaju jer sadre mnogo eera.
Suho groe u koliini alice sadri 440 Kj ili 106 kcal, te 3,1 g prehrambenih vlakana.
Bijelo vino slui za izradu nekih lijekova u kombinaciji s razliitim travama.
vidi napis o ljekovitim - medicinskim vinima !
Crno groe i sok sadri ( 1 alica) 113 kcal, te 9 g masnoe, prua tri vana sastojka bitna za
zdravlje srca: flavonoide, antocijane i rezveratrol. Bijelo groe njima nije bogato !
Vano je napomenuti za one koji ne prate redovito Zelenu apoteku da su flavonoidi biljni
sastojci koji spreavaju rak na razne naine!
Sok koji istjee iz svjee obrezane loze djeluje na umirenje krvarenja, stee, a kada se
razrijedi s vodom koristi se kao oblog za jaanje oiju.
aj od cvjetova loze koristi za oslabljene funkcije mozga i kimene modine.
aj od listova ( naroito crne vinove loze) takoer se koristi kod reumatizma, gihta, povraanja
i krvavog ispljuvka, te uz ostalo i ima zatvarajua svojstva i titi kapilare a takoer zaustavlja
krvarenje.
Vinski ocat hladi i stee, smiruje proljeve i krvarenja. Od vinskog octa pripremaju se oblozi za
razne bolesti. Povremeno pranje cijelog tijela mjeavinom vinskog octa i vode isti kou i
otvara pore, pospjeuje cirkulaciju krvi - na taj nain tijelo postaje otpornije na razne bolesti i
tetne vanjske utjecaje.
55
Page 56 / 158
RP/ VINO OD KANTARIONA

Od cvjetova kantariona ( gospine trave) moe se pripremiti i ljekovito vino; potrebno je 40
grama cvjetova gospine trave preliti litrom vina i ostaviti 30 dana da odstoji. Poslije toga treba
cvjetove dobro ocjediti, vino procijediti i malo zasladiti. Najbolje je da se pije po 2 aice
prije jela za bolju probavu.
Uz malo volje moe se ( ustvari moglo se ) pripremiti i crveno ulje od gospine trave s bijelim
vinom. Kao lijek se uspjeno koristi za lijeenje ireva, rana i opekotina.
Za spravljanje ovog lijeka potrebno je 250 grama svjeih cvjetova kantariona, dva puta vie
maslinovog ulja i 250 grama bijelog vina. Najprije treba pomijeati ulje i vino, pa u mjeavinu
staviti cvijetove kantariona i pustiti da stoji 4 dana. Nakon toga smjesu kuhati nad parom dva
do tri sata dok se vino ne ispari. Zatim se procijedi i ulije u staklenu boicu i dobro zatvori.
RP/2 - sok
Sok dobiven rezanjem mladica u proljee prije nego to se pojavi lie predstavlja dobar lijek
za upaljenu kou, i naroito za lijeenje i pranje oiju kod upale kapaka, konjunktivitisa, upale
one ronice i jemenca.
RP3/ dijeta: uzima se do 3 kg groa dnevno kao jedinu hranu. Moe se uzimati i kao sok.
Ovaj tretman djeluje depurativno - isti krv odnosno izluuje otrovne tvari i ostatke
metabolizma iz tijela. Naroito je blagotvoran i koristan za jetru. Posebno je pogodno kod
tekih dijeta, kod povienog kolesterola u krvi, kod bubrenih bolesti, debljine, hemoroida,
hepatitisa, slabokrvnosti i ope fizike iscrpljenosti, visokog krvnog tlaka,,artritisa i kod stresa.
Pluni i srani bolesnici kao i oni sa visokim krvnim tlakom, teko e i nepravilno disati budu li
prije spavanja pili alkoholna pia. Smanjenu e koliinu kisika ima i posve zdravi ljudi ukoliko
uveer prije spavanja piju alkohol. Poslije pijenja alkohola dva puta se ee javljaju
nepravilnosti u disanju kao to su zastoj u disanju, nemogunost dubokog disanja i openito
smanjenje koliine kisika u krvoilnom sustavu.
RP/3 ispiranje vinskim octom u vodi odlino je za razlaganje ostataka sapuna koji ponekad
ostane u kosi. Vinski ocat vraa ravnoteu kiselinu u koi vlasita. Normalna koa je kisela, a
sapun je alkalan. amponiranje ini kosu trenutano alkalnom i potrebno je 24 sata da ona
vrati normalnu kiselost. Vinski ocat neutralizira alkalni uinak sapunskih proizvoda, a osim toga
je blago antiseptian.
Uliti pola ae vinskog octa u litru tople vode, blago izlijati na glavu. Ispiranje octom ini se
nakon to je kosa isprana u istoj vodi. Vinski ocat moe se aromatizirati ekstraktima biljaka ili
cvijea.
IMIR
IMIR (Buxus sempervirens L.)

Porodica : Buxaceae
Ljekarniki naziv : Folia Cupressus
Ostali nazivi: pukan, zelenika
OPIS: Doivi starost i do 400 godina. To je drvo visoko i do 25 metara, slino crnogorinom
drveu. Uzgaja se kao ukrasno grmlje po parkovima i grobljima, te u vrtovima. Korjenov
sustav je irok i dobro razvijen.
Listovi su koasti, sjajni, goli do 3 cm dugi, na kratkim peteljkama, na licu tamnozeleni, na
naliju blijedozeleni. Plod je koasta svjetlosmea, 6-7 mm duga ahura (tobolac), sa tri
pregrade; u svakoj pregradi su po tri sjemenke. Plodovi sazrijevaju u jesen i ostaju na stablu
preko cijele zime.
Dobro podnosi mrazeve kao i egu, ali i punu svjetlost.
Razmnoava se sjemenom, no u praksi preteno vegetativno.
Raste preteno na vapnencu krenjaku, do 1200 mnv, no penje se i do 1600 mnv.
Od davnina je vrlo cijenjena vrsta u hortikulturi, te se svugdje susree u starijim parkovima, a
56
Page 57 / 158
prema habitusu, formi i boji listova i drugim osobinama poznato je mnogo vrtlarskih formi.
SADRI : tanin, eterino ulje ugodnog mirisa.
BERE SE : lie
UPORABA: koristi se za lijeenje bolesti unog mjehura, isti ga od kamenaca, djeluje protiv
boginja, malarije ( povratne groznice), otvara stolicu, lijei bolesna jetra i slezenu, pospjeuje
znojenje, te kod enskih menstrualnih tegoba.
Uzima se kao aj koji se priprema tako da se 2 velike lice lia popare s1/2 litre kljuale vode
i ostavi stajati poklopljeno 15 minuta. Procijeeno i zaslaeno medom.
Na u najbolje djeluje tinktura od 1 grama lia na 10 grama konjaka ili 45% alkohola.
Uzima se 2 X dnevno, prije objeda i veere, u koliini od 25 do 30 kapi u ai vode.
Lijek treba uzimati oprezno, jer moe izazvati proljev i greve u elucu.
TRUDNICE GA NE SMIJU UPOTREBLJAVATI !- moe izazvati pobaaj.!
Kao 20 % alkoholotura koristi u lijeenje hemoroida i proirenih vena na nogama.
URICA
URICA - Convallaria majalis L. Porodica : Liliaceae - ljiljani ili lukovi Farmakopejski naziv :
Convallariae herba cum radice, flores, rhizoma Ostali nazivi : urevak, marnica,
urevac. etajui u svibnju po umama, nai emo lijepe, zelene, sabljaste listove, koje
mnogi neiskusni mogu zamijeniti za srijemu medvjei luk, to moe biti kobno! U usporedbi
sa digitalisom, urica je neopravdano stavljena u drugi plan, iako ima neka bolja svojstva od
digitalisa - crvenog naprstka, jer nije uvijek biljka s najizrazitijim djelovanjem i
najbolja! Upravo najvei nedostatak digitalisa je to se nakuplja - akumulira u tijelu, dok to
kod urice nije sluaj. OPIS: urica ima debeo podanak, lankovit, bjeliast i horizontalan.
Iz njega se razvija 1-3, a najee 2 lista, koji su na dugoj peteljci , i cvjetna stabljika koja je
kraa od listova. Svi dijelovi urice su ljutog i gorkog okusa. Cvijetovi su snjenobijeli,
prijatnog mirisa , stvaraju jednostrane cvatove. Plod je crvena boba oko 8 mm u promjeru,
sadri 2-6 modrih sjemenki. Raste u sjenovitim bjelogorinim umama, osobito u hrastovim, u
ikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kue. Koristi se u slubenoj medicini za lijeenje
sranih bolesti, regulira rad srca, jaa ga, ublaava greve i djeluje povoljno na krvne ile. S
uspjehom se primjenjuje kod mitralne insificijencije a dekompenzacijom. Sadri otrovne
glikozide i alkaloide. urica sadri oko 20 sranih glikozida i to : kordenolidov, konvalotoksin,
konvalotoksol, konvalozid ( 0,05- do 0,07%), saponine, hladinoid, asparagin, kumarin, efirnu
mast, jabuna kiselina, limunska kiselina, saharoza, i razne minerale. Danas farmaceutska
industrija proizvodi velik broj preparata . Koristi se cijela biljka, cvjetovi lie i podanak.
urica je na mnogim mjestima prorijeena zbog prevelikog iskoriivanja. Ipak, zahvaljujui
brzom vegetativnom razmnoavanju rijetko dolazi do istrebljenja. Danas se forsira plantano
uzgajanje urice. Uinak se oituje u pojaanom izluivanju mokrae, naroito kod sranih
bolesnika nervoznog stanja. Za lijeenje sranih nervoza kombinira se sa tinkturom valerijane.
Bere se cvijet i lie, list duine 2-3 cm, a cvijet duine do 1 cm. Cvate u svibnju.
Biljku treba brzo suiti i spremiti u dobro zatvorene limenke, jer zrak i vlaga te
enzimi brzo kvare drogu. Poslije branja ruke dobro oprati toplom vodom i sapunom.
Trudnice i djeca neka je ne beru! Sui se na papiru ili tkanini u hladu uz ee
57
Page 58 / 158
mijeanje. Svjea biljka je ljekovitija i postojanija i jae djeluje.

BILJKA JE OTROVNA PA JE VALJA UZIMATI OPREZN I RAZBORITO, UZ
SAVJETOVANJE S LIJENIKOM! Znaci trovanja su jak proljev, povraanje, opa
slabost, i iznemoglost. PROTUOTROV: kod trovanja uricom kuhati hrastovu koru u
mlijeku!
BOLESTI I STANJA: U Prusiji se upotrebljava voda Hartman za paralizu (Aquaapcplectica
Hartmani za tu vodu Hartman sakupljaju se cvjetovi po zalasku sunca, sue se i kuha se aj.
U Engleskoj se cvjetna voda urice zove Zlatna voda - (Aquaaurea), i dugo se vremena
upotrebljavala za okrepu ivaca, protiv glavobolje i kao sredstvo preventivno kod zaraznih
bolesti i epidemija. Cvijet se upotrebljava kod vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije,
apoplektikog udara ( modani udar kap), a u narodnoj medicini se upotrebljava u obliku
alkoholoture u otopini pirita ili votke i to cvijet, kao umirujue sredstvo i za smanjivanje
bolova i kod upalnih procesa.
OTOPINA - TINKTURA: Otopina se moe pripremiti na ovaj nain: posuda od pola litre, u nju
se sloi cvijet do i nalije se 90% alkohol ili pirit ili votka , pusti se stajati 14 dana, otopina
se nakon toga filtrira i dobije se svjetlo uta prozrana masa. Uzima se 10-15 kapi kod sranih
bolesti i bolesti ivaca, ali u suradnji sa lijenikom ! Upotrebljava se jo kod klimakterinim
smetnjama, nervozi i aritmiji srca. Najdjelotvorniji je sok iz cvijeta: cvijet djeluje 4x a list 2x
jae od rhizoma. Osnovna priprema: aj se priprema tako da se 3 grama svjee biljke
prelije s 2,5 dl kipue vode i poklopi, te ostavi 5 minuta poklopljeno, i zatim procijedi. Pije se 2
x dnevno poslije jela. U sluaju ubrzanog pulsa, nervoze i razdraljivosti koristi se tinktura;
3 x dnevno po 10 kapi u vodi, prije jela. uricu je najprikladnije upotrebljavati kao
standardni ekstrakt svjee biljke. Pri sranoj slabosti jaa srani mii, a izrazito povoljno
djeluje i na same krvne ile. Nema onih neugodnih nus pojava kao kod digitalisa. Pri sranim
slabostima, poslije gripe, upale plua, kod infektivnih bolesti, kao i poslije angine, djeluje
uriin preparat. urica je takoer prikladna za lijeenje neugodnih sranih smetnji koje
nastaju zbog poveanog rada titne lijezde (titnjae), dok digitalis ne preporuujem. U
SVAKOM SLUAJU, PREPARATE URICE UZIMAJTE U DOGOVORU SA LIJENIKOM !
EUKALIPTUS
EUKALIPTUS (Eucalyptus globulus Labi ll.)

Porodica: Myrtaceae ( mre, mirte)
Ljekarniki naziv: Oleum eucalipti, folia Eucalypti
Grki Kalyptos znai sakriti a Eu znai dobro.

Drvo porijeklom iz Tasmanije i Australije, raste vrlo brzo i dosegne visinu do 80 metara. Danas
se uzgaja u mnogim zemljama toplog podneblja. Ima ga i u naem Primorju. Budui da jako
upija vodu iz zemlje, sadi se radi isuivanja vlanih movarnih terena.
Upotrebljava se lie starijih grana .Oficijelno lie (Eucalypti folium je dugako, kopljasto ,
najee srpasto i pri dnu koso s kratkom drkom.
Dugako je oko 20 cm., iroko oko 5 cm. Lie je koasto i golo , sitno bradaviasto,
blijedozelene boje. Ako se list gleda prema svjetlosti, vide se tokice koje potjeu od upljina
sa eterinim uljem.
U osuenom liu ima 1,5 3 % eterinog ulja iji je glavni sastojak cineol (eukaliptol).
Najvea kolekcija eukaliptusa kod nas se nalazi u botanikom vrtu na otoku Lokrumu kod
Dubrovnika.
58
Page 59 / 158
Ulje i lie eukaliptusa slue za lijeenje organa za disanje, u astmi, kod bronhitisa, kod
infekcija gornjih dinih putova. Najea primjena je u obliku inhalacije.
Razmnoava se sjemenom koje se sije krajem oujka ili poetkom travnja u dobro obraenu
zemlju.
Kao infuz stavlja se 10 g lia na 1 litru vode. List obiluje umirujuim stanjem te
antiseptikim.
Pri oboljenju usta, grla ( laringitis) i nosa daje se u obliku mjeavine za inhalaciju ili kao
ljekovita mast. Mast za nos ne smije sadravati vie od 1% cineola.
Upotrebljava se i kao slab dezodorantni antiseptik u sobama bolesnika.
Ulje eukaliptusa i sam eukaliptol ulaze u sastav raznih preparata za utrljavanje kod
reumatinih oboljenja. Primjenjuje se i kod enskih bolesti u obliku aja i kupki.
Eukaliptol je glavni sastojak eterinog ulja koje se dobije destilacijom s vodenom parom iz
svjeeg lia i cvjetnih pupoljaka raznih vrsta roda Eucalyptus, posebice E. globulus. Eterino
ulje je bezbojna ili svijetla zelenkastoukasta tekuina , karakteristinog svjeeg ukusa koji
hladi i jakog je posebnog mirisa. Osim eukaliptola, sadri jo pinen, kamfen, terpineol, razne
aldehide, tanine, smole, vosak, gorke tvari i dr.
PRIPREMA LIJEKA I DJELOVANJE:
Od njegovog mirisa bjee komarci. Na taj nain se indirektno upotrebljava za suzbijanje

malarije, a lie se jo dodaje mjeavinama ajeva protiv eerne bolesti, za ienje u sluaju
zatvora, protiv ivanih bolesti. Djeluje kao adstrigens, ponekad kao tonik i antiseptik.
Eterino ulje se moe nabaviti u ljekarnama. Gotov preparat se zove Klorofilipt. Sredstvo je
za ubijanje stafilokoka, naroito kod sepse, peritonitisa, pleuritisa, pneumonije, opeklina i
trofinih rana.
JABUKA
JABUKA Malus sylvestris Mill. -(Pirus malus ssp. sylvestris Achers & Graebn., Malus acerba
Mrat)
Porodica : Rosaceae rue.
Ljekarniki naziv : nije u farmakopeji.
Ostali nazivi: divlja, umska jabuka.
Openito pod jabukom smatramo jestiv plod drveta jabuke.
Jabuka je drvo koje raste divlje ( Malus silvestris, divlja jabuka), ili uzgajano ( Malus pumila
Mill. pitoma jabuka).
Jabuka se uzgaja od pradavnih vremena, poznavali su je Grci, a ve su Rimljani uzgajali
njezine razliite sorte.
Opisana e biti divlja jabuka zbog njezine ljekovitosti, no, ne treba zanemariti i uzgojene
jabuke.
Divlja jabuka je listopadni grm visine 3-4 metra, rjee drvo, koji naraste do 10 metara visine,
iroke, nepravilne i prozrane kronje.
Kora je sivo smea, dugo vremena ostaje glatka, tek u starosti plitko ispuca. Korijenov sustav
59
Page 60 / 158
je dobro razvijen i srcast.

Pupovi su dosta sitni i pokriveni sa vie crvenkastosmeih i tijesno priljubljenih vie-manje
golih ljuski. Pupovi esto zavravaju jakim i izrazitim trnovima. Listovi su po obliku dosta
varijabilni ; na rubu grubo nazubljeni i u mladosti vunasto dlakavi, na licu tamnozeleni a na
naliju blijedozeleni, bez sjaja. Cvjetovi su bijeli (ili ruiasti), skupljeni u malocvjetnim
cvatovima. Plod je kuglast ili jajolik, 2-4 cm. u promjeru. utozelene je boje, na sunanoj
strani esto crvenkast, na peteljci je, okus je kiseli.
Sjeme je tamnosmee boje. Cvate od IV VI mjeseca. Razmnoava se sjemenom. Nalazimo
je u mezofilnim umama i ikarama, usamljeno na livadama i panjacima, od nieg do brdskog
predjela.
Vrste ovog roda su vrlo komplicirane za determinaciju, s obzirom to su se brojni oblici
umskih divljih vrsta kriali sa raznim kulturnim sortama.
Jabuka sadri natrij, eljezo, fosfor, neke alkaloide, geraniol, acetaldehid, pektin, eer,
jabunu kiselinu, galotanin, malo eterinog ulja, estere octene, limunske, jantarne, mlijene,
oksalne, salicilne, kremine, kapronske i mravlje kiseline, vitamine A, B i C.
U narodnoj medicini koristi se list, cvijet i plod.
Na 100 grama jabuke (ploda) nalazi se 84 g vode ( 90% ukupne teine), 0,4 g masnoe , 15 g
eera, pektina*, 0,9 g celuloze, karotena ekvivalentno 90 jedinica vitamina A, 10 mg vitamina
C, 270 mg jabune kiseline, 116 - 144 mg kalija,kalcija 7,1 mg, natrija - 3 mg, eljeza
0,48 mg, mangana i fosfora 12 mg, magnezija 6,4 mg, cinka 0,12 mg, fluora 0,6
miligrama i bakra 0,1 mg. U naribanim jabukama ove vrijednosti su manje, ali ne puno !
Ako se jede sirova ili peena jabuka olakava probavu i ima malu kalorijsku vrijednost,
(58-61 kalorija u 100 grama). Sirova, izribana kisela jabuka na zraku vrlo brzo oksidira
postaje smea i tada se upotrebljava protiv proljeva. U jabuci ima 0,045 mg vitamina B6. .
Jabuna dijeta zasniva se na djelovanju pektina. Jabuni sok koji nije provreo je prijatan
napitak, hrana i narodni lijek. Vrenjem daje jabukovau jabuni ocat. Ljuske od jabuka
pogotovo osuene imaju dosta pektina te se koriste za spreavanje lakih poremeaja
probavnih organa.
*PEKTIN je polisaharid, (ustvari saharid sa velikom molekulom ) derivat galakturonske

kiseline. Pektin daje koloidne rastvore iz kojih se taloi alkoholom i saharozom. Pektin je
potreban kod izbistravanja sokova i sirupa od voa. Ulazi u sastav mnogih sluznih lijekova.
Zaustavlja krvarenje.
Jabuka se koristi za lijeenje i spreavanje mnogih bolesti: nesanicu, za osvjeenje, djeluje na

cjelokupni metabolizam, spreava rano starenje, u lijeenju ekcema, fosfor djeluje na ivani
sustav, povoljno djeluje na duevno izmorene osobe. Sirovom jabukom lijei se zatvor
zaepljenost ( zbog prisustva celuloze i biljnih vlakana), hemoroida, navale krvi u glavu, kod
konih bolesti, bolesti bubrega i mjehura.
Jabuni sok od kiselih jabuka lijei prehladu, promuklost, kaalj, razne upale, ovapnjenje
krvnih ila, bolesti kostiju.
Jedna lica jabunog octa ujutro natate 1 mjesec za gore navedene bolesti.
Jabuni ocat nadoknauje gubitak minerala i odrava acidobaznu ravnoteu u granicama
normale.
isti jabuni ocat, industrijski proizveden, moete kupiti u svakoj samoposluzi, biljnim
ljekarnama i drugdje. No, ako imate i jedno stablo jabuke, moete ga pripremiti i sami. Osim
toga, jabuka ima u izobilju velik dio ljeta i jeseni, kad se prodaju vrlo jeftino, jer se mnoge
sorte ne mogu dugo uvati.
Jabuke treba dobro oprati, ukloniti im samo peteljke, a zatim zajedno s koicom i sjemenjem
to je mogue vie usitniti. Mogu se, primjerice, izrezati na komade, a zatim samljeti u stroju
za meso ili u muljai za groe. Usitnjene jabuke, zajedno sa sokom koji su pustile, stavljaju
se u istu posudu: veu staklenku, lonac, plastino bure i sl. Ako ima malo soka, moe se
dodati do pola litre vode na 10 kg samljevenih jabuka.
Kako bi se potaknulo vrenje, treba dodati 50-100 kg eera na 10 kg jabuka te sve dobro
izmijeati i prekriti viestrukom gazom. Ostavi se stajati na toplom mjestu ili suncu.
Povremeno treba kontrolirati tok vrenja. Kraj vrenja procjenjuje se na temelju kiselosti octa.
Kada je ocat gotov, cjelokupni se sadraj prvo procijedi kroz guu cjediljku, a na kraju kroz
60
Page 61 / 158
viestruku gazu, kako bi se dobio istiji i bistriji ocat. Zatim ga treba naliti u iste tamne boce,
hermetiki zatvoriti i uvati na hladnom i tamnom mjestu. Dobar jabuni ocat ima zlatnoutu
boju i karakteristian, ugodan kiseo okus.
Narodni je lijek za mnoge tegobe, neopravdano zapostavljen.
Jabuka je voe koje strunjaci za prehranu posebno cijene i preporuuju jer je izvrstan izvor ne
samo lako probavljivih vonih eera, koji u organizmu brzo oslobaaju energiju, nego i vrlo
potrebnih mineralnih tvari, vitamina, enzima, organskih kiselina, pektina, celuloze i drugih
sastojaka koji imaju zatitnu ulogu. Jabuni ocat sadri sastojke kao i jabuka osim vonih
eera, koji se u tijeku vrenja soka jabuke pretvaraju u octenu kiselinu. Poznato je njegovo
diuretino djelovanje, pa se koristi za uklanjanje suvine vode iz organizma, te je jabuni ocat
nadasve koristan kod bolesti bubrega i mokranih putova te bolesti srca i krvnih ila, koje su
praene pojavom otoka.
Pospjeujui mokrenje, jabuni ocat omoguava i bolje izluivanje otrova, koji se nagomilavaju
u organizmu. Sranim bolesnicima i onima s povienim krvnim tlakom jabuni ocat koristi i
zato to smanjuje viskozitet krvi, pa tako i optereenje srca. Jabuni ocat koristan je i za
lijeenje proljeva, a ako se tri puta dnevno uzima po liica u ai vode, pomae i da se izgubi
koji suvian kilogram. Uvijek se uzima razrijeen vodom - jedna liica na au vode, a
dobro je dodati i liicu meda, koji jabunom octu poveava ljekovitost. Ovaj recept
preporuuje se u svim sluajevima osim za lijeenje proljeva, kada med ne treba dodavati.
Osim toga, jabuni se ocat moe rabiti i izvana, kao oblog za lijeenje proirenih vena, upale
zglobova i reume. Trljanjem tijela razblaenim jabunim octom nakon kupanja otklanja se
umor.
Uzreica " ab ovo usque ad mala" potjee iz Starog Rima, kada je obrok zapoinjao s jajetom a
zavravao s jabukom.
JABUNI OCAT:
Ovu dragocjenu tekuinu moete koristiti za pripremu salate, ali i u druge svrhe, prvenstveno
za ouvanje svoga zdravlja. Jabuni ocat ima u sebi mlijenu, jabunu i limunsku kiselinu zbog
kojih mu se daje atribut ljekovitosti.
Za pripremu kvalitetnog jabunog octa potrebo je : potpuno zrele i zdrave jabuke oprati i
narezati ili najbolje ribeom usitniti, te ih u otvorenoj posudi ostaviti stajati 2 do 3 dana, da
puste sok i omekaju. Na taj nain usitnjene jabuke lake se ispreaju, a ocat e imati bolji
okus i boju. Mot nakon preanja ostaviti u otvorenoj posudi na neto toplijem mjestu kako bi
uz prisustvo zraka dolo do breg vrenja. Ukoliko se na povrini pripravka stvori gljivasta
opna, utisnuti je u tekuinu kako bi sve bilo izloeno zraku. Kad je pripravak prokuhao,
pretoiti ga i zatvoriti posudu. Dobar domai jabuni ocat uvijek je malo zamuen, a
moe imati i malo taloga. Nedozreli ili sirovi jabuni ocat intenzivnije je ute boje i jae
je zamuen. Sadri u sebi kiselinsku bakteriju koja brani nau crijevnu floru od patogenih
bakterija. Potie probavu na rad, kao i metabolizam ubrzava. Na masnoe djeluje tako da
otvara masne stanice i predaje masnou u krv koja tada izlazi iz organizma.
Preporua se kod povienih masnoa u krvi, kao pomo pri mravljenju i razgradnji celulita,
kod ublaavanja tegoba kod artritisa, reumatskih tegoba, odranja razine eera u normalnim
granicama, kod problema s bubrezima i infekcija mokranog trakta, kod konih problema
(liaja, krasta), kod nesanice, glavobolje, povienog tlaka, oslabljenog imuniteta.
Za 1 litru octa potrebo je 3 kg jabuka.
Za tjelesne potrebe: svakog dana jednom ili vie puta treba uzeti sa aom vode dvije lice
jabunog octa. Jabuni ocat sadri mineralne sastojke jabuke.
Za normalan razvoj vrlo je vaan kalij - jedan od naina dodavanja kalija hrani je uzimanje
jabunog octa. Tako stanice svog tijela snabdijevamo kalijem koji privlai vlagu i neophodan je
za stalnu borbu s bakterijama. Jabuni ocat izuzetno je bogat kalijem.
Njegovo djelovanje na crijevnu floru koristi u mnogim sluajevima kroninog zatvora. Kod
neiste koe, povraanja u trudnoi i posebno kod loe probave, gastritisa.
Za pospjeivanje probave - uzeti au napitka od jabunog octa prije glavnog obroka. Poznata
je stvar da jabuni ocat djeluje protiv poviene kiseline, opeklina, proljeva, zadaha iz usta,
tucanja.
Preventivno djeluje protiv dekalcifikacije kostiju, taloenja kalcija u mekim tkivima, kod bolova
u kostima te poboljava kvalitetu kose i nokata.
Za lijeenje organa za disanje: jabuni ocat ima dobra antibakterijska i antiiritirajua svojstva.
koristan je u sluajevima upala nosne sluznice, kalja, laringitisa, astme, po mogunosti
61
Page 62 / 158
zajedno s medom i prirodnim vitaminom C.

Kupka za nokte: umoite nokte na 10 minuta u mjeavinu nainjenu od ae jabunog
octa i ae maslinovog ulja. Nokti e biti jai i manje e se lomiti.
Kaalj i laringitis: 4 liice octa od jabuka u au vode s malo propolisa: uzimati tekuinu
svakih pola sata lagano grgljajui. Nekoliko dana ponavljati postupak ujutro i na veer. U vodu
za grgljanje dodati malo soli.
Moe pomoi i sirup koji se spravlja na slijedei nain: 1 aa vode, 2 june lice glicerina,
aa meda, ae jabunog octa,; uzima se prema potrebi ili 1 lica dnevno dok kaalj ne
prestane. Protiv jakog kalja uzima se 5-6 puta dnevno po lica. Ne izaziva une tegobe !
Astma: esto popiti au vode u koju ste dodali dvije liice octa od jabuka.
Glavobolja: Migrenska glavobolja: iako se smatra da je migrenska glavobolja nasljedna,
moe pomoi u ublaavanju bolova da se uz svaki objed popije aa vode uz dodatak 2 lice
jabunog octa i 2 liice meda. Ili: u posudu staviti jabuni ocat i voda u omjeru 1:1, pustiti da
se zagrije. Kada se pone dizati para (ne smije vrijeti !), nagnuti se nad posudu i inhalirati -
udisati paru oko 30 puta.
Rije je o inhalaciji. Ili : u posudu se stavi jednaki dio jabunog octa i vode i zagrije do vrenja.
Kad pare ponu izlaziti, nagnemo se to blie i udiemo pare. Treba udahnuti najmanje 75
puta. Glavobolja e prestati ili se znatno smanjiti.
Prehlada: Pri prvim simptomima prehlade, u posudu s toplom vodom uliti au octa od jabuka.
Navlaiti runik u vruoj vodi, iscijediti ga i umoiti u ocat od jabuka te se umotati njime preko
lea. Jedan sat lei u krevet dobro pokriveni. Kroz to vrijeme piti vodu pomijeanu s octom od
jabuka. Nakon toga se oprati spuvom u hladnoj vodi pomijeanoj s octom od jabuka.
Prehlada i katar iz nosa: U litru vode dodati 10 liica octa od jabuka. Zagrijati tekuinu do
vrenja i inhaliranjem para nosnice e biti slobodne 12 sati. Prema potrebi ponoviti postupak.
Krvarenje zubnog mesa, mala zagnojenja, afte bre e ozdraviti ako se esto ispiru vodom s
octom od jabuka.
Opekline: Ako se nerazrijeen jabuni ocat nekoliko puta stavi na opeklinu sprijeit e se
pojavljivanje plika i ublaiti bolovi.
Visoki krvni tlak: Jabuni ocat treba uzimati s vodom u omjeru 2 lice na au vode.
Proirene vene: istim jabunim octom dobro se istrlja koa preko proirenih vena svake
veeri i jutra. Poboljanje se primjeuje nakon prvog mjeseca.
Zglobovi, ukoenost, utrnulost: Naveer popiti au vode s 2 lice octa od jabuka i 1 liicom
meda. Preporuuje se upotreba octa od jabuka kao redovitog zaina.
Terapijska upotreba kod stresa, premorenosti, poviene temperature, nonog znojenja,
nesanice: u au vode uliti dvije liice octa od jabuka, umoiti spuvu i njome se namazati po
tijelu te se nakon toga snano istrljati.
Pretjerana tjelesna teina : ako se uz svako jelo popije aa vode s 2 liice jabunog octa,
krajem drugog mjeseca u struku se gubi 2 centimetra. Gubljenje pretjerane tjelesne teine je
postupno. Veliki trbuh postupno e se smanjivati, a nakon dvije godine masne naslage e
potpuno nestati. Za ovakvo gubljenje tjelesne teine ne treba bitno mijenjati nain prehrane.
Higijena i kozmetika :
Maska za suhu kou lica pravi se od 3 lice naribanih jabuka i 1 umanjka, nanosi se na
lagano ovlaeno lice i pusti djelovati 30 minuta.
Dodati 2 liice octa od jabuka u vodu kod zadnjeg ispiranja kose. Nakon ovakvog tretmana
kosa e postati sjajna. U intimnoj higijeni voda s jednom licom octa od jabuka posebno je
prikladna za pranje.
SAVJETI KOLIINE PREMA DOBNOM UZRASTU:
Djeji uzrast :
Poevi od tree godine starosti, djecu moemo paljivo navikavati na redovito uzimanje
octa od jabuka i izrast e zdrava i jaka, sa snanim zubima i kostima. Prema potrebi moete
zasladiti pie s medom.
Odrasli :
Tri puta dnevno u au vode dodati 2 liice octa od jabuka i zasladiti liicom meda. Lagano
piti u malim gutljajima za vrijeme obroka. Ovu naviku zadrati i nakon postignutog eljenog
uinka.
Proljev :
Nekoliko puta ( do 6) tijekom dana uzimati -popiti alicu ohlaenog aja od kamilice u koju se
stavi liica jabunog octa. Ujutro popiti au sluzi od rie i zobenih pahuljica. Ria se potopi
preko noi u mlaku vodu, ujutro se kuha na laganoj vatri 1 sat i kroz gusto sito (cjedilo)
62
Page 63 / 158
procijedi; dodati prokuhanu vodu. Ne piti mlijeko, voe, povre, meso i mesne preraevine.
Moe samo dvopek.
JO JEDAN RECEPT za pripravu JABUNOG OCTA:

5 kg jabuka,
5 lit. vode,
1 aa eera,
2 dl. vinskog octa,
1 aica prepeenice,
kg. kvasca.
Sve dobro izmijeati i pustiti stajati 30 dana.
Nakon toga, dobro procijediti kroz dvostruku gazu, naliti u iste boce.
U bocama mora 14 dana odstajati, nakon toga se moe troiti.
Jabuke je najbolje izribati na trenici sa korom i sjemenkama.
PRIPREMA AJA :
aj se priprema od 10 g. cvijeta jabuke koji se prelije s 2,5 dl. kipue vode, u kojoj se prije
toga 5 minuta kuhala 1 velika lica meda, doda se dosta limunovog soka, poklopi i pusti
poklopljeno stajati 10 minuta, te se procijedi. Koristi za rashlaivanje, jaanje ivaca, plua i
srca, reguliranje probave, lijei od kalja s hunjavicom. Pije se 3 x dnevno po alica poslije
jela. Najbolje djeluje cvijet divlje jabuke.
Protiv promuklosti pomae itava jabuka koja se u sredini izdube, napuni medom i ispee. Jede
se topla.
Iijas i boli u kukovima lijee se svakodnevnim oblozima od trulih jabuka, koji se privijaju
na bolno mjesto 14 dana.
Peena jabuka posuta eerom i privijena na ir oisti ga nekoliko dana.
SVJEI sok od celera i jabuke: ( oprez kod bubrenih bolesnika i trudnica): potrebna su 2
vea celera i 1 velika kisela jabuka,( ili dl soka od groa ili sok limuna umjesto
jabuke),izribati na ribe, ocijediti kroz dvostruku gazu, dodati sok od limuna. Koristi se
odmah nakon pripreme. Sok od celera ima diuretiko svojstvo a koristi se protiv debljanja i
reumatinih oboljenja.
Preporuka strunjaka za prehranu je da se dnevno pojede barem jedna jabuka. Najbolje je

jesti jabuku uoi obroka ili pak nekoliko sati poslije obroka.
Jabuka uzeta sama ili sa drugim jelom probavlja se drugaije u elucu: sama jabuka probavi se
u elucu za 15-20 minuta, a sa jelom tek nakon par sati. Jabuka u tijelu djeluje luinasto i
uravnoteuje kiselo-luinastu reakciju i time pomae u ienju organizma. U nesigurnim
uvjetima opskrbe vodom i upitnosti vode za pie, jabuka je najbolji izbor: vodenasta je i gasi
e. U nudi iz sjemenki jabuka jabuke se moe dobiti i ulje, sadre ga 24%. Jabuka je redoviti
dio dijeta za mravljenje, jedan kilogram jabuka ima oko 600 kalorija, isto kao i 1 litra mlijeka.
Pektin u jabukama stvara osjeaj sitosti. Taninska kiselina iz jabuke je izvrstan antioksidant,
povoljno utjee na metabolizam masti i onemoguuje njihovo taloenje u jetri.
Zbog tanina jabuka stee stolicu, e slui u suzbijanju proljeva Dijeta koja se tada provodi je
ova: na poetku se bolesniku daje samo nezaslaeni ipkov ( ili indijski) aj, u prvim danima
dijete slijede riina sluz i odstajale, naribane jabuke, one koje su poprimile smeu boju, a uz
dodatak malo cimeta. Tek nakon toga smije se uzimati svjei kravlji sir i konano postepeno
prelaziti na normalnu hranu.
Tanin u jabuci je jedan od polifenola, koji su ujedno i bioflavonoidi koji su ustvari boje ili
pigmenti. Upravo zbog njih svaka biljka ima svoje svojstvenu boju, okus i miris, i naravno,
ljekovitost. Polifenoli su pravi lovci slobodnih radikala, te su ujedno i prirodni lijekovi za
lijeenje alergija, astme, malignih oboljenja pa ak i AIDS-a. Jabuka ima najvie antocijanidina
koji je koncentriran u kori i daje jabuci svojstvenu crvenu ( ili utu/zelenu) boju. C vitamin je
ravnomjerno rasporeen u plodu. Antocijadini imaju protuupalno djelovanje i tite jetru i srce,
stimuliraju imunitet, pojaavaju djelovanje vitamina C.
Mladi listovi jabuke preporuuju se puaima kao aj u pomoi odvikavanja od puenja.
63
Page 64 / 158
KONOPLJA
KONOPLJA (Cannabis sativa L.)

Porodica : Moraceae
Ljekarniki naziv: Fructus Cannabis
Drugi nazivi: konopljika.
Ova konoplja je industrijska biljka.
Mlae, a i starije e sam naziv "konoplja" asocirati na "hai", ili na smeu grubu uad i stare
vree. Stariji sigurno znaju kako se nekad mukotrpno radilo da bi se od konoplje dobila fino
platno za laganu odjeu. Karakteristika takove odjee je bila ta da se i za najvrelijih ljetnih
dana nije ljepila za kou. Konoplja se uzgaja i raste na hladnijim poljima i vrtovima po
visoravnima, u svim krajevima gdje uspijeva i kukuruz, ali je zahtjevnija prema tlu. Najbolje
uspijeva tamo gdje itarice pokazuju sklonost polijeganju; na plodnim, duboko humusno
pjeskovitim i umjereno vlanim tlima, u rijenim dolinama. To je oko 2 m. visoka
jednogodinja, dvodomna biljka; enske biljke su vee i nose brojne neugledne cvjetove u
skupinama (klas), a muke biljke su manje i tvore cvatove poput metlice. Plodovi su sitni
nepucavci, jednosjemeni oraii.
U plodu ima malo smole i masnog ulja, bjelanevina, glikozida kanabina, sluzi i vitamina "K".
Za lijeenje u narodnoj medicini upotrebljava se list i sjeme, a beru se kad sjeme
dozrije.
Odjea od konoplje se osobito preporua ljudima s osjetljivom koom, a obzirom da je
konoplja prilino otporna na bolesti i tetnike, prikladna je za plantani uzgoj, a sjeme se moe
nai u trgovinama zdravom hranom. Lagano preprene u tavi bogate su proteinima, uljima i
celulozom te su ukusan i hranjiv dodatak kruhu i muslima. Iz sjemenki dobiveno ulje ima
antibakterijska svojstva i koristi se u terapeutske svrhe kod nekih konih bolesti. Njezina
svojstva koristi i kozmetika industrija.
Nekada se od konopljina sjemena dobivalo ulje za dobivanje boje i "firnisa", a nakon cijeenja
ulja ostajale su bjelanevine bogate uljane pogae i njima se hranila stoka. Za proizvodnju
"haia" koristi se INDIJSKA KONOPLJA i njen uzgoj je u Hrvatskoj zabranjen!
Konoplja koju opisujemo koristi se u narodu kao lijek za smirenje sedativ, hipnotik, ali i kao
narkotik i diuretik. Lijei od hripavca, migrene, bolova maternice, greva, astme, raznih konih
osipa, neistoe koe i bubuljica, liajeva, ekcema, tuberkuloze koe, plijesni koe itd.
UPORABA:
Izvana kao oblog za oteena i udarena mjesta. Stueni plodovi (vidi ljekarniki naziv!)
pomijeani s vodom lijee od upala probavnih organa, mokranog mjehura i mokranih putova.
Na slian nain djeluje i lie. Valja napomenuti da je lie neugodna mirisa a skuhano
djeluje kao opij Alkoholotura iz ploda umanjuje postotak eera u krvi, no ovo djelovanje je
jo u fazi ispitivanja !
Protiv tekog zatvora stolice koristi se 1- 2 velike lice sjemenja koje se kuhaju 10 minuta u
litre mlijeka i zatim procijede, pije se tri puta dnevno po 1 mala alica.
aj se priprema od 1- 2 velike lice lia koje se kuha u litre vode 4-5 minuta, pa se
procijedi. aj se pije hladan. Pije se do 2 alice na dan protiv reume, iijasa, bolesti - upale
mokranog mjehura i prostate. Moe se piti i toplo, u tom sluaju s e3-5 grama lia popari s 1
dl kipue vode i nakon 5 minuta pije.
NAPOMENA i UPOZORENJE: hai je opojna droga koja se dobiva od posebne vrste konoplje
( Cannabis indica), i koja raste na Orijentu.
Hai je preana smola koja se izluuje na cvjetnim vrcima biljke kanabisa. Droga djeluje na
mozak, a zloupotreba vodi kao to to vrijedi za sve opojne droge - u tjelesnu i psihiku
propast !!!
Obina konoplja izaziva vrtoglavicu i zasjenjenosti. Kanadska konoplja izaziva srane smetnje
slinim onima od digitalisa. Najotrovnija je indijska konoplja !
Kanabidiol, kemikalija iz marihuane koja nema psihoaktivno djelovanje olakava bol kod
artritisa. Znanstvenici s Kennedy Institute of Rheumatology u Londonu i Hebrew University u
Jeruzalemu otkrili su da ta tvar utiava dio imunoga odgovora kod mieva s artritisom. Tako se
bitno smanjuje upala i tete na zglobovima uzrokovane ovom boleu. (Proceedings of the
National Academy of Science).
Kanabidiol se moe uzimati na usta umjesto u obliku injekcija pa je time potencijalni lijek za
ljudski artritis. Indijska je konoplja sloena mjeavina dijelova, neki od njih mogu biti korisni u
dobre svrhe, poput ove.
64
Page 65 / 158
KADULJA ( Salvia officinalis L.)
Porodica : Labiatae - usnae

Ljekarniki naziv: Folia Salviae
Ostali nazivi: divlji ku, pitomi pelin, nemaki kaloper, ajbel, alfija, ljekovita slavulja,
krstaica, pelim, kadulja, ku, kalaver, diger trava, beli diger, vrtni , goloper, avbej, ajbl,
alvija, alfa, janovdene, kadilja, kaduja, kadulja kriatica, kaduna, kaluper, krastatica, krina
kadulja, ljekovita kadulja, ljekovita slavulja, pelin, peruina, prava kadulja,uzani kaloper, crni
kaloper, crnogorski pelen, alvija.
Naziv dolazi od "salvare" spasiti, izlijeiti. Postoje jo biljke iz porodice kadulja kao: ljepljiva
S. glutinosa, S. pratensis livadska kadulja, umska S. silvestris, te austrijska, etiopska,
amerika, koje veinom slue kao ukrasne biljke.
Biljke su njeni pomagai naega zdravlja, no samo na izgled njene, one ipak
snano djeluju na na organizam. Kadulja je biljka koja hrani sve lijezde sa
unutranjim luenjem, isti otrove iz organizma i regulira krvni pritisak.
Praak cvijeta kadulje i pelina sastavni su dijelovi poznatog torinskog vermuta.
Odmah da napomenem da prevelike koliine pripravka kadulje mogu izazvati podraaj eluca,
ne preporua se dugotrajno uzimanje bez savjetovanja s lijenikom, kao i uzimanje
tijekom trajanja trudnoe.
Kadulja se cijeni ve odavno kao ljekovita biljka. Salvia, botaniko ime biljke ukazuje da su
kadulji ve odavna pripisivali ljekovite osobine. Stoljeima unazad je bila jedan od
najznaajnijih svakidanjih domaih lijekova. Koristili su je za umanjenje svraba i glavobolje te
za sniavanje tjelesne temperature.
Vjerovalo se da se kadulja takoer pospjeuje razboritost i poboljava pamenje.
Ima modrikaste cvjetove, relativno malene, mnogo neprimjetnije nego livadni ku, takoer
biljka iz porodice kadulja ( Salvia pratensis). Kadulja iri oko sebe prodoran miris koji joj daje
eterino ulje, koje se nalazi u listovima i koji daju drogu "Folia salviae".
Uz eterino ulje( koje sadri cineol), kadulja sadri treslovine, kalij, kalcij, natrij, a
mnogobrojne dlaice spreavaju isparavanje vode, zbog ega kadulja izvrsno podnosi i najvee
sue.
Lie djeluje adstrigentno i antiseptiki. Okus joj je gorak (zbog tanina) i gorkih tvari,
koje su takoer ljekovite. Suenjem se miris ne gubi.
Kadulja naraste do 6o cm. visine, viegodinja je biljka, donji dijelovi stabljike su drvenasti, a
sama stabljika je uspravna. Cvate od svibnja do srpnja, tamnoljubiasti cvjetovi skupljeni su u
cvatove poput klasova koji su sastavljeni u prljenove.
Kadulja u prirodi raste divlje, po kamenitim i neplodnim mjestima a uzgaja se i u vrtovima. Za
zainjavanje koristimo svjee ili sueno lie kadulje i cvjetne vrke. Beremo ih u svibnju i
lipnju, prije nego biljka procvjeta. Tada sadri najvie aromatinoga eterinog ulja. U hranu se
stavlja u obliku cijelih listia ili vraka, a moe se usitniti ili samljeti.
Kadulju najee dodajemo divljai, ribljim i krem juhama, kotletima, svinjskoj peenki,
jetricama, peradi, mesnim nadjevima i morskim ribama. Vrlo je omiljena u talijanskoj kuhinji.
Budui da ima izraziti miris i okus, koristimo je manjim koliinama. Zainska i ljekovita biljka
koju su Stari Rimljani smatrali "svetom biljkom". U srednjem vijeku su je u kombinaciji s
timijanom, lavandom, rumarinom i octom koristili za stvaranje otopine kojim su se mazali
protiv svih epidemija, pa i epidemije kuge.
Ima gorkast i trpak okus, a njezini se listovi svjei i sueni koriste kao dodatak mesnim i
ribljim jelima, a posebice u marinadi i jelima od divljai i rie. esti je zain u mesnim
konzervama.
Za lijeenje se sakupljaju PRIJE cvatnje listovi i mlade granice.
LJEKOVITO DJELOVANJE:
Lijei promuklost, isti i jaa krv, grije eludac, otklanja vjetrove, pomae kod svake vrsti
nahlade, katara i gripe. Izvrstan je lijek za ienje jetre, pomae kod bolesti bubrega i
PROTIV NONOG ZNOJENJA. Kadulja lijei menstrualne tegobe, hemoroide (uljevi, zlatna
ila), upalu mjehura, jetrene bolesti, reumu, proljev, razne ivane bolesti
PRIPREMA I DJELOVANJE LIJEKA:
Sredstvo za ispiranje desni radi se po receptu ( kadulja sama ili u kombinaciji s kamilicom) :
65
Page 66 / 158
Rp/ Foliae Salviae 25,0

D.S. jednu licu lista preliti aom kipue vode, ostaviti 20 minuta, ocijediti, ispirati usta kod
upale sluznice.
Moe se upotrebljavati samo kadulja ili s kamilicom, naroito kod stomatitisa, parodontopatija,
gingivitisa, odontogenih i parodontalnih apscesa, krvarenja desni, djeluje baktericidno i
protuupalno.
Rp/ Kod oboljelih desni usta : 3 june lice kaduljinog lista preliti sa pola litre kipue vode,
dobro poklopiti i ostaviti da stoji preko noi, ujutro se procijedi i ispiru oboljele desni i usta. aj
to due drati u ustima.
Rp/ AJ PROTIV upale mokranih putova: po 50 grama lista kadulje, breze i medvjeeg
groa dobro izmijeati i mjeavini dodati 50 grama cvjeta bijelog sljeza i 50 grama preslice.
Sve dobro usitniti i izmijeati i od mjeavine uzeti 3 june lice napravljene mjeavine, preliti
sa litre kipue vode , ostaviti poklopljeno najmanje 6 sati i piti nakon toga tijekom dana
umjesto vode.
RP ASTMA: 60 grama lia kadulje dobro usitniti i pomijeati sa 40 grama listia rumarina,
mjeavinom puniti lulu i puiti NEKOLIKO dimova.
Kadulja djeluje na svojevrstan nain:obratno od djelovanja nekih drugih biljaka: kadulja

je biljka koja izrazito spreava znojenje. U tu svrhu koristi se za spreavanje i smanjenje
znojenja ena u klimakteriju, zatim kod prekomjernih nonih znojenja kada je prenadraen
vegetativni ivani sustav.
Pri tome treba imati na umu da se spreavanje znojenja pomou kadulje postie tek nakon
primjene velikih koliina droge. na alicu vode stavi se najmanje 2 vrhom pune liice
droge, pa jednu alicu popiti odmah nakon veere, a drugu neposredno prije spavanja. aj
treba piti hladan, jer ve svojom toplinom moe izazvati znojenje ! Moe se zasladiti medom.
Isto tako, lijeenje nee dati odmah oekivani i eljeni efekt: aj je potrebno piti due vrijeme
- u obliku kure, koja mora trajati najmanje 3 4 tjedna. Djelovanje se osjea nakon nekoliko
dana, ponekad i nakon tjedan dana.
KADULJIN MED ima snano antiseptiko i umirujue djelovanje. Izvanredno djeluje protiv
suhog kalja jer omoguuje izbacivanje sluzi iz dunika i bronhija. Nezamjenjiv u terapiji dinih
organa.
RP Vodica od kadulje uvarak od lia upotrebljava se s uspjehom kod upala - (ali ne i
gnojnih) usne upljine i drijela, kod promuklosti, ne gnojnih upala lijezda (tonzila) te
nadraaj na kaalj.
Uvarak se priprema tako da se u 3 dl vode stavi oko 100 grama lia kadulje koje se kuha 10
minuta pa procijedi. Tako nerazrijeenim uvarkom grglja se usna upljina kod upale sluznice,
zubnog mesa, jezika i tonzila.
RP Za potrebu per os koristi se kod akutnih prehlada i tada se pije jak, topao aj ili se u au
tople vode stavi 10 20 kapi tinkture kadulje ili jo jaeg fluid ekstrakta (Extractum Salviae
fluidum).
Lokalno upotrebljena kadulja djeluje smirujue i spreava upalu sluznica; prema najnovijim
rezultatima ona uz to spreava razvoj klica djeluje antibakterijski.
66
Page 67 / 158
IOKA (HELLIANTHUS TUBEROSUS L.)
Familija: Compositae - glavoike

Ostali nazivi: Topinambur -/njemaki naziv/, nahod, slatki krumpir, divlji krumpir, zemljana
kruka, "Jerusalem artishoke" /engl./, stoljetni krumpir,
Naziv "Jeruzalemska artioka" uope nema veze sa Jeruzalemom a tako niti sa artiokom, osim
moda po okusu kuhanih gomolja, koji podsjeaju na artioku.
Srodnik joj je suncokret, po nekim izvorima navodi se da je to suncokret, ali da ima malene
cvjetove koji rastu na jednako visokim stabljikama.
ioka je zanemareno i dosta nepoznato povre, moda je lovci poznaju dobro, ali samo kao
biljku koja e prehraniti divlja u zimskim uvjetima, jer divlja, npr. srne, zeevi, divlje svinje,
medvjedi na taj nain dobivaju hranu i tada ne prave vee tete na usjevima zemljoradnika.
Ova biljka idealna je za sadnju na goletima, a njezinom sadnjom i uzgojem bi divlja dobila ne
samo hranu, nego bi nala i zaklone meu njenim stabljikama.
Preporuljivo ju je saditi i u umama na istinama, krapama, tlima podlonim eroziji, jer vrlo
brzo osvoji golu povrinu. ioka je porijeklom iz Sjeverne Amerike gdje su je indijanska
plemena uzgajala radi jela. U Evropu je prenesena 1616 godine.
OPIS BILJKE:
Stabljika je visoka do 2 m,( 1,5 - 3 m), listovi su hrapavi i srcoliki do jajasto - plosnatog
oblika, zelene boje, na drkama. Stabljika, grane i lie obrasli su grubim dlaicama. Cvjeta u
IX i X mjesecu, a cvijet je slian suncokretu; to su ute glavice
veliine 5-7 cm., koje izrastaju na vrhu stabljike, sline
suncokretovom cvijetu, no sitniji. Korijen biljke je gomoljast,
nepravilnog oblika i veliine, zavisno od sorte. Znaajno za ovu
biljku je da ima jednogodinju stabljiku, ali je to viegodinja
biljka: gomolji prezimljuju u zemlji podnosei maksimalno niske
temperature i na proljee ponovo izbija nova stabljika.
STANITE: ioka je gotovo neunitiva, jer jednom posaena

trajno se odrava i regenerira. Odlino podnosi nae klimatske
uvijete, kako suu tako i mraz, te ima veoma iroku visinsku
amplitudu rasprostiranja. Sadi se kao krumpir, razmaka redova
60 cm, a gomolj do gomolja 40 cm na dubini od 15 cm, no nae
se i divlja, samonikla.
Dugo vremena bila je zanemarena, ali se u posljednje vrijeme ponovo rehabilitira kao ljudska i
stona hrana. Ova biljka ne pokazuje velike zahtjeve u pogledu tla; podnosi i loa tla, biljke su
otporne na sve vrste tetnika i nije potrebna nikakva kemijska zatita, a najbolje uspijeva na
lakim pjeskovitim aluvijalnim tlima, rijenim terasama, umskim istinama, krapama,
naputenim zemljitima i meama. Jednom zasijana na istom zemljitu se odrava i 8 godina,
bez ikakvih naknadnih radova osim etve.
Gomolje u sirovom stanju rado jedu krave, ovce, koze, konji, kunii, nutrije, pa i perad.
Uspijeva u toploj i u kontinentalnoj klimi, uz rijeke i potoke, a moda ju neemo prepoznati u
neijem vrtu kao ukrasnu biljku.
LJEKOVITI DIJELOVI BILJKE: Mlade stabljike s liem visine do 30 cm mogu se koristiti u

ishrani ljudi, kao zeleno povre i varivo, a i domae ivotinje rado ju jedu. Ljekoviti su
gomolji, vretenasti i izdueni, koji sadre polisaharid inulin, za razliku od krumpira koji sadri
krob.
Gomolji se vade obino u 10 ili 11 mjesecu, kada listovi ponu venuti. Otporni su na hladnou i
najbolje ih je ostaviti u zemlji i iskapati po potrebi.
LJEKOVITO DJELOVANJE:
Osnovni sastojak iokina gomolja je inulin koji je potreban dijabetiarima, i prua im se na
prirodan i dostupan nain. Ovime ne mislim omalovaiti oficijelnu medicinu i farmaciju.!
Takoer sadri mnogo kalcija, eljeza, cinka, vitamina B1 i B2 , do 2% bjelanevina, eljeza,
kalija, fosfora, vitamina A, te manje vitamina C i D, proteina, masti, celuloze, ugljikohidrata.
U gomolju se nalazi znaajna koliina ugljikohidrata inulina, ak i do 25%, koji prilikom vrenja
prelazi u fruktozu. Zbog toga je veoma dobra i preporuljiva hrana za dijabetiare, ali i
67
Page 68 / 158
osobe koje boluju od arterioskleroze i gojaznosti. Poznato je da osobe koje jedu sirov
gomolj ioke manje obolijevaju od karijesa zuba. Najvea je vrijednost gomolja, zbog ve
navedenog inulina, pa se preporuuje bolesnicima koji boluju od eerne bolesti poto
smanjuje koliinu eera u krvi, ujedno regulira probavu. Inulin u debelom crijevu pomae
korisnim bakterijama u eliminaciji tetnih bakterija - Escherichia coli, Candida sp. , Clostridium
perfringens, Staphylococcus sp.. i druge, te sprjeava crijevne infekcije, poboljava apsorpciju
minerala ( kalcij, magnezij, eljezo), i vitamine grupe B. Isto tako, pojaava imunitet i
prevencija je raku debelog crijeva. Kod uzimanja antibiotika, preporuuje se uzimanje i inulina,
poto obnavlja crijevnu floru, koju antibiotici, htjeli mi to ili ne , ipak donekle i unite. Inulin
djeluje na trigliceride i kolesterol uope. Preventiva je sranim oboljenjima i pomae kod borbe
protiv debljanja.
Poto gomolji sadre i kalij, koji igra vanu ulogu u reguliranju krvnog tlaka, rada srca, te
regulira vodu u tijelu, takoer sadri i fosfor, koji je neophodan za normalan rad za prijenos
ivanih impulsa, i za zube.
Pomae kod probavnih infekcija, alergija na hranu, visokog krvnog tlaka, poviene masnoe u
krvi i kardiovaskularnih oboljenja. Slabokrvne osobe ( anemine) takoer bi trebale uzimati
ioku.
OSTALE NAMJENE I UPORABA:
Gomolji ioke se mogu svestrano koristiti za ljudsku ishranu. Moe se jesti kao sirovi gomolj
ili kao salata - tanko narezana, a takoer se moe priti, pirjati ili pei, uza sve to, slaa je i
bre se skuha nego krumpir. Jer za razliku od krumpira, ija konzumacija u sirovom obliku
izaziva poveanje tjelesne temperature, gomolj ioke nema otrovnog glikozida solanina.
Gomolj se moe pei ili kuhati isto kao krumpir, sam ili sa drugim prilozima, a ima i okus slian
artioci. Od gomolja se moe spraviti i rakija !
Kod pripreme preporua se kuhana u kori ( neoguljena), ili peena. Nije na odmet, koji mogu,
da ju koriste sirovu.
PODBIJEL
PODBIJEL (Tussilago farfara L)

Familija: Compositae
Ostali nazivi: podbjek, bjelokopitnjak, konjsko kopito, lepuh, lepuk, podbelek, podbilj, konjski
lopuh, lapuh, vinogradarska kopaica.
uti cvjetovi podbjela pomoi e da se rijeite zimske sluzi koja se jo nalazi u tijelu. Mala
biljka koja raste na vlanim mjestima pored putova, na novim nasipima, oko izvora, potoka,
kanala, na vlanim livadama.
U rano proljee prvo izbijaju glavice cvasti sa utim cvjetovima ve u oujku, kada se i
sabiru, a list bez peteljki u lipnju i srpnju. Listovi se javljaju kasnije, nakon cvata. Ubrano i
osueno bilje ne smije promijeniti boju! Kad ocvate i oplodi se, cvjetna stabljika odumre.
Listovi su s lica blijedozeleni, goli, a s nalija pokriveni bijelim dlakama. Listovi su ponekad
zaista velik, no, premauju ih listovi ika. Biljka je trajnica, viegodinja biljka, a korijen je
sastavljen od mnogo sitnih vlakana. Raste na glinastom tlu.
Koriste se i cvjetovi i to samo razvijeni cvjetovi - (Flores Farfarae) i listovi (Folia
Farfarae).
Sadre sluzi tanina, gorkih tvari, inulina, fitosterola i mineralnih soli. U cvijetu se nalaze
faradiol, flavonoidi, tanin, stigmasterin, rutin i giporozid. U listu poetkom ljeta ima sluzi,
askorbinske kiseline, jabune i vinske kiseline. Gorki glikozid uz inulin i holin (tzv. tusilijagini)
sredstva su za tavljenje. Podbjel od minerala sadri eljezo, kalij, natrij, sumpori mnogo
vitamina.
68
Page 69 / 158
Upotrebljava se u obliku aja protiv promuklosti, katara drijela i protiv kalja. U vanjskoj
uporabi koristi se za oblaganje upaljenih vena, opekotina, ireva. Ulazi u sastav raznih ajnih
mjeavina protiv kalja. Cijela biljka obiluje protuupalnim svojstvima, ukljuujui i korijen. aj
se pije kod bronhitisa, upale plua, astme, angine. U narodnoj medicini koristi se i kod katara
eluca, kod bolesti bubrega i katara mokranih organa , u kombinaciji s drugim biljem, a
svjei sok zacjeljuje rane.
U mjeavini sa koprivom kao kupka za glavu kod opadanja kose i obilnih prhuti.
Naelno se aj priprema tako da se u pola litre zakuhale vode stavi 1 lica bilja,
poklopljeno jo kuhati 2 minute. Pije se 3X na dan.
I drugi recept: 20 do 30 grama lia prokuha se u 2 dl vode, uzima se po jedna ajna liica
vie puta dnevno.
Priroda je stvorila toliko razliitih trava i biljaka na koje uope ne obraamo dovoljno panje ili
ih uope ne zamijetimo, esto je ovjek i veseo ako moe da utne nogom neku takvu biljku.
To se dogaa i podbjelu, kojega smatraju korovom, tko tu biljku upozna - visoko e
cijeniti njezina ljekovita svojstva i svrstati e je u nezaobilazne domae lijekove.
Ve samo ime "Tussilago" koje potjee od latinskog izraza "Tussis" to znai kaalj, pokazuje
zato se biljka upotrebljava.
Podbjel je preporuivao i dr. Kneipp, za kronini kaalj, kod bronhijalnih katara, a pogotovo
kod bronhijalnih katara povezanih sa proirenjem plua enfizem, koji se mogu vui godinama
i postaju tei u hladno doba godine, a astmatiarima e aj od podbjela biti od izuzetne koristi.
Za takove je bolesnike primjerena alica toploga aja rano ujutro, im se ustanu, to e im
olakati iskaljavanje sluzi koja se nakupila tijekom noi. Jo je bolje aj spravljen uliti mu
termos bocu i imati ga ujutro ve spremljenog.
aj se pripravlja od vrhom pune lice jednakih dijelova listova i cvjetova koje pomijeamo u
vruu vodu i u njoj drimo deset minuta i zasladimo medom. To je bitno za aj kada slui za
iskaljavanje, jer jaa ljekovito djelovanje. aj se pije topao i u gutljajima.
Rano ujutro popiti po alicu aja, zatim u podne i naroito uveer prije spavanja.
Podbjel je nabolje uzimati sam, bolje je ne mijeati podbjel sa drugim biljkama koje
takoer smiruju kaalj. U upornim sluajevima moe se poveati doza.
Kneippov sok od podbjela: upotrebljava se prvenstveno u dugotrajnim kurama bolesnika;
za kronini kaalj treba uzimati 3 X na dan po 1 licu soka, no moe se dobro upotrijebiti i pri
akutnim oboljenjima. U tom sluaju stavi se 1 lica soka na alicu vrele vode koja je kasnije
(mlaka) medom zaslaena. Da se med bre rastopi u alicu najprije staviti samo malo vode i
dobro promijeati i tek onda doliti toliko vode da alica bude puna i dodaje se lica soka od
podbjela.
Za lijeenje i zaraivanje vanjskih rana svjei listovi (oprani) stavljaju se na bolno mjesto
te ih zavojem vrsto zaviti, slino kao to se radi i sa listovima trpuca. Dodue, danas se na
takav nain ne lijee rane, ali u nudi nije na odmet i ovo znati, pogotovo kada smo sami u
prirodi i daleko od lijenika.
Mjeavina kod upale crijeva s nadraajima i proljevima:
20 grama lia podbjela,
20 grama cvijeta i lista bijelog sljeza,
20 grama cvijeta i lista crnog sljeza, sve dobro usitniti i izmijeati. Od te mjeavine se uzimaju
2 lice droge i kuhaju u 2 dl. vode ; od tako napravljenog aja pije se svaka dva sata po 1
velika lica.
za jae iskaljavanje popularna je mjeavina aja od jednakih dijelova cvijetova podbjela,
divizma, plunjak i trputac. U apotekama se mogu nabaviti prsne karamele koje sadre
sastojke ovih biljaka.
pluna astma : po 40 grama lista podbjela, bosiljka, plod borovice,
po 30 grama podanka iirota i ploda komoraa,
po 20 grama lista kopitnjaka, korijena sapunike, ploda korijandera i korijena perina.
Tri lice ajne mjeavine preliti sa litre hladne vode, pustiti da vrije 5 minuta, kad se smlai
dodati med i pustiti da se ohladi. Mlaki aj pije se vie puta dnevno u gutljajima.
69
Page 70 / 158
UVARKUA
UVARKUA Sempervivum tectorum L.

Porodica : Crossulaceae.
Farmakopejski naziv: Sempervivi tectori folium (Sedi magni folium),
Sempervivi tectorum succus et folia.
Ostali narodni nazivi: uvarka, pod silu iv, cmili, divlje smilje, gromovna trava, pazikua,
uhovnik, uvara, rosa u zlu dobra, Hauswurz, Houseleek, Sempervivo, netres.
U lijeenju se koriste i srodne vrste roda Sempervivum.
NALAZITE: uvarkua je jedna od oko 150 biljka iz porodice koja se inae izvorno nalazi u
Meksiku. Raste divlja po krovovima kua, stijenama i zidovima, a dre je i uzgajaju u loncima
po krovovima. Biljka je vrlo skromna i nema gotovo nikakvih zahtjeva. Nije jo istraena u
onom omjeru u kojem bi trebalo, jer ima velika ljekovita svojstva.
OPIS : uvarkua je trajnica, zeljasta biljka visine od 15-60 cm., u velikim ruicama i listovima
s crvenim vrhom, duguljasto jajolikog oblika. Listovi na stabljici su duguljasto lancentni, s
dlaicama s lica i s nalija, cvjetovi su sastavljeni od 12-15 lancetnih latica crvenopurpurne
boje i gusto zbijenih u bogatu gronju. Iz sredine se razvija cvjetna stabljika, visine od 10 30
cm. Listovi su vrlo debeli i soni. Cvate od lipnja do srpnja. Razmnoava se diobom ruice u
podnoju matine biljke. Stanite joj je na suncu. Za uzgoj u loncu potrebna joj je obina vrtna
zemlja, laka i porozna. Zalijevati je rijetko i malo; uvarkua zahtijeva iste uvijete kao i ostale
sukulentne biljke.
LJEKOVITO DJELOVANJE I PRIMJENA: za lijek se koriste listovi i to od oujka do kraja
listopada. Najbolji nain u lijeenju je svjee iscijeeni sok iz listova ili cijele biljke.
Sadri jabunu i mravlju kiselinu i njihove soli, tanin, sluz, smolu i drugo.
R. Willfort je napisao da svjee ubrani listovi uvarkue pripremljeni kao aj, a istodobno i
oblozi u obliku laganog ocjetka, primjenjuju se kao pouzdano sredstvo protiv herpesa zostera
pojasastog osipa, zloudnih konih bolesti, hemoroida, raspucane koe i glista.
Po drugim autorima /Munch, Stauffer/ se priprema sok od cijele biljke, bilo u obliku tinkture ili
kao homeopatski preparat, te ga preporuuju kod gnojne upale zubnog mesa, kod upale grla,
spominje se i primjena kod raka na maternici (Carcinoma uteri. Bjeloruski strunjaci piu da
se svjea uvarkua i to listovi s medom i eerom daju onima koji imaju srane mane, te da
se mijea sa svinjskom masti i time premazuju fistule i gnojne rane koje dugo ne zarauju.
Svinjsku nesoljenu mast, toplu i tekuu pomijeaju sa svjee stijenjenim sokom iz listova i
ostave da se ohladi. Iako uvarkua jo nije dovoljno istraena, preporuuju je kod raka
maternice i koe.
Takoer, svjee iscijeeni sok iz listova uvarkue koristi se u lijeenju nervne rastrojenosti,
padavice, nemirnih snova i straha u male djece. Svjee zdrobljeni listovi ili isti sok koristi se
kao sredstvo koje hladi i stee, protiv ireva i rana, kod opekotina, zatim za bolna mjesta
nastala gihtom, te za lijeenje kurjih oiju, bradavica, upale uha. Kao samopomo u
prirodi, svjee iscijeen sok lijei i ublaava bolove uboda insekta. Sokom od
uvarkue se uklanjaju i suneve pjege. Svjei sok koristi se i za lijeenje nagluhosti naroito
one izazvane skrutnutim utim sekretom - poto ga sok uvarkue rastvara. Inae sama biljka
pospjeuje izluivanje mokrae, pa se zato upotrebljava kao lijek protiv kamenaca u
mokranom mjehuru, kao i openito kod bolesti mjehura.
aka iscijeenog lia, 9 velikih lica vode /izvorska ili destilirana/, i 20 dag svinjskog sala
kuha se na slaboj vatri dok se mast ne pone odjeljivati. Na taj nain se dobiva tekua mast
koju treba brzo procijediti kroz cjedilo ili pogodno sito u porculansku ili staklenu posudicu za
mast i ostaviti da se stisne. Tom mau se mau i oblau rane od prignjeenja, udarca i
otekline. Svjee istisnut sok pomijean sa svinjskom mau odstranjuje sunane pjege. isti
sok lijei odstranjuje bradavice i kurje oi. Takoer, isti sok je koristan za lijeenje crvenog
vjetra, osipa i ireva.
za lijeenje ili ublaavanje padavice, ivane rastrojenosti, osjeaja straha u snu kod male
djece uzimaju se 2 do 3 kavene liice svjee iscijeenog soka (3xpo 1 liicu na dan.)
tijekom 3 tjedna za lijeenje prejake menstruacije i ira na elucu, i ujedno osvjeava -
koristi se aj koji se priprema od 12 grama osuenog ili 1 dekagrama svjeeg lia koje se
kuha u litre vode (2,5 dl) petnaest minuta i zatim procijedi. Pije se 1 alica NATATE a
dalje svaki sat po 1 velika lica aja. Istim ajem dobro je ispirati usnu upljinu ako je gnojna i
grlo u sluaju angine.
za jaanje organizma: - recept Matije Paunovske: iscijediti 50 g soka uvarkue, karama
70
Page 71 / 158
narezati nadzemne dijelove ivanjskog cvijea i iz njega iscijediti 50 grama soka. Svjee listove
kadulje samljeti i iz njih takoer iscijediti 50 grama soka. Istu koliinu iscijediti i iz listova
dubaca, pitomog bosiljka, latica rue i metvice (pitome). Samljeti i 100 grama svjeih plodova
borovnice; sve sokove i plodove borovnice staviti u jednu posudu i dodati 2 kg meda, dobro
promijeati i u staklenke uliti, uvati na hladnom mjestu. Uzima se 3 x POSLIJE jela.
KAMILICA
KAMILICA / Matricaria chamomillla L./ - Compositae

Ljekarniki naziv: Flores chamomillae ; flos Chamomillae vulgaris). Te eterino ulje:
Aetheroleum Chamomillae.
Ostali nazivi: gamilica, jarmen, bela rada /sasa/, carev cvet, lepa kata, ljuti, mala titrica,
rman, zdravi, milica, abnjak, kamomila, maternjak, kokotnjak, telenak
Znanstveno ime Matricaria je dobila na osnovu latinske rijei Mater - majka a u starim
rjenicima je znaila uterus maternicu.
OPIS: kamilica je mala zeljasta jednogodinja korovska biljka dobro poznata ;stabljika je visine
od 15 do 30 cm, dosta razgranata. Cvjetne glavice rastu pojedinano i ugodno miriu. Okus im
je malo gorak. Latice cvijeta su bijele, a cvjetite uto i na presjeku uplje. Cvate od svibnja
do kolovoza. Ubiru se samo cvjetne glavice bez peteljki u lipnju i srpnju.
Sui se u hladu i na propuhu. Uzgaja se i plantano i to sjemenom u proljee; trai stanite na
suncu ili barem na dobro osunanom mjestu. Odgovara joj i obina vrtna zemlja. Treba je
zalijevati redovito ali ne vrlo esto.
U meunarodnoj trgovinskoj razmjeni bila je poznata kao njemaka kamilica (Chamomilla
germanica) za razliku od rimske (Ch. romana).
Sadri karotin, nikotin, 11 flavinoida, organske kiseline, vitamine C i B grupe, kumarin, stearin,
kalcij, fosfor, sumpor, gorke tvari, tanin, gumi eterino ulje tamnomodre boje zbog azulena.
Nalazimo je u blizini i u naseljima, na poljima, meu itom i uz puteve, na naputenim
zemljitima.
Upotrebljava se na razne naine: cijeni se zbog tri naina djelovanja: spreava upale,
uklanja greve i pospjeuje zacjeljivanje rana i to kao aj oparak, u obliku tinkture,
tekueg ekstrakta, ili u obliku raznih farmaceutskih preparata kao karminativ, blagi
spazmolitik, antiflogistik, antiseptik.
Vanjska primjena za ispiranje i kod zapaljenja koe i sluznica, za obloge i u ljekovitim mastima
za rane.
Odavno se preporuuje u sluajevima bolnog mjesenog pranja i to da se popije vie puta
dnevno alica vrueg aja.
Najobiniji aj od kamilice pomoi e kod nateklih oiju i podbuhlih vjea. Komade vate
namoiti u aj od kamilice i privijati na oi. Ve nakon jednokratne uporabe primijetiti ete da
vam bjeloonica nee vie biti protkana krvnim ilicama i da e oi dobiti sjaj.
Kamilica je poznata i kao sredstvo za ouvanje zdrave kose. Masirati treba kosu i korijen
vlasita mjeavinom od 50 grama alkohola, 30 grama ruine vodice i 20 grama cvijetova
kamilice, po pola sata prije svakog pranja glave, kosa e dobiti potrebnu vrstou, bit e sjajna
i leprava. Kosu kasnije oprati u kamiliinom amponu !
Kamilica je jedno od najboljih sredstava za ene i djecu. Koristi se za lijeenje razdraljivosti,
kod neuralgija, reumatizma, kriobolje, nemira, nesanice, duevne klonulosti, premorenosti,
kod oboljenja eluca i crijeva, bolesti probavnih organa, te lijeenje bubrega, jetre i ui, za
ispiranja.
Manje je poznato da zimi, kada je zrak u prostorijama suh i zagrijani kada se ljudi tue na
isuenu kou, moe pomoi losion koji se pravi od 12 cvjetova kamilice kuhanih na pari u litri
71
Page 72 / 158
obine mineralne vode.

Protiv nonih mora i nemirna sna posebno kod djece pomae aj od kamilice prije spavanja. Za
djecu se aj pravi od jedne do dvije june lice tri do etiri puta dnevno. Odrasli
uzimaju tri ili etiri alice aja.
aj za odrasle:
Priprema se od 2 velike lice cvijeta, koji se prelije s 2 3 dl. kipue vode. Kad odstoji 1 sat
procijedi se i zasladi medom. Pije se topao aj. Taj aj umiruje bolove u tijelu ma gdje se
pojavili. Kamilica se ne smije kuhati, jer kuhanjem isparavaju eterina ulja, koja su glavni
ljekoviti sastojak.
aj za novoroenad pomae protiv greva u trbuhu i prehlade. Upotrebljava se za ispiranje
spolnih organa, a jaki aj od kamilice slui za ispiranje i oblaganje oiju u sluaju katara i
upale vjea.
Topli oblozi od kamilice pomau da otekline bre splasnu. Oblozi moraju biti topli i treba ih
mijenjati svakih 15 do 45 minuta, u protivnom pojaavaju bol !
Parenje kamilicom je dobro protiv bolova uha, a grgljanje spreava infekcije usne upljine,
zubnih fistula i angine.
Protiv gripe i nazeba koritenje kamilice ublauje bolove u glavi, nogama i leima. Mjeavina s
metvicom (Mentha piperita) daje aj koji pospjeuje znojenje, uklanja nadutost trbuha,
navale krvi u glavu i pomae protiv nervoze. Pije se 1 alica 3 X dnevno.
Kamilica utrostruuje broj leukocita, olakava probavu, odstranjuje nadimanja i smanjuje
sekreciju pri upali crijeva, te normalizira stolicu.
aj od kamilice upotrebljava se i kod neuralginih bolova:( neuralgija trigemini) - radi
smanjenja bola, jer aj djeluje smirujue. Rp/ Flores Chamomillae 30,0
Jednu licu cvjetova kamilice preliti aom vrele vode, ohladiti, procijediti, upotrebljavati kao
blago antiseptiko sredstvo za ispiranje usne upljine.
Rp 2/ List kadulje 20%, cvijet kamilice 20%, tinktura mirchae /10%- tna/ 50% - pripravak se
primjenjuje pri upali sluznice i desni, kod krvarenja iz zubnog mesa ili kao terapija kod akutnih
ulceracija i oteenja sluznice usta razne etiologije, te kod stomatitisa, gingivitisa, afta,
dekubitnih ulcera. Smanjuje bol, upalu i eventualno prisutnu infekciju.
Gastritis se moe lijeiti biljkama koje imaju svrhu reguliranja stvaranja eluane kiseline,
ublae ivanu napetost i smire sluznicu probavnog sustava i pridonesu resorpciji suvinih
izluevina. Gastritis se dobro lijei mjeavinom biljaka: cvjetovi kamilice 8 grama, suruica
25 30 grama, korijen bijelog sljeza - 15 grama i tetrljan 15 grama - u pola litre kipue
vode. Odmah skinuti s vatre i poklopiti, mlako uzimati 2 do 4 kavene liice s istom koliinom
vode 2 sata prije obroka.
Kod oboljenja sluznice usne upljine , zubnog mesa i krvarenja s uspjehom se upotrebljava
smjesa kamilice i kadulje /alfije/ i to u omjeru 50:50. Ta se smjesa najprije prelije sa 3 dl
kipue vode, zatim se kuha 10 minuta pa procijedi. Nerazrijeenim uvarkom se ispiru usta i
grglja kod upale drijela.
Povraanje se lijei smjesom bilja u sastavu: lie matinjaka /Fol. Melissae offic./ 60 grama,
lie ljute metvice /Fol. Menthae pip./ 40 grama, cvijet kamilice 40 grama. Od toga se napravi
mjeavina, uzme jedna velika lica i prelije kipuom vodom. Preko dana uzima se vie puta po
jedan gutljaj.
Protiv proljeva: cvjetovi kamilice 40 grama, listovi matinjaka i listovi metvice po 30 grama.
Sve se dobro izmijea, uzme jedna velika lica i prelije sa 2 dl kipue vode, od toga se dnevno
pije pola ae.
aj za znojenje: Obino je kombiniran od vie biljaka. Uzme se po 30 grama cvata lipe i cvata
bazge, te 40 grama cvijeta kamilice. Napravi se mjeavina i od nje se uzme jedna velika lica ,
prelije aom kipue vode, ostavi 15 minuta i procijedi. aj se pije vru i zaslaen medom.
Kod bijelog pranja flusa - /fluor/ ispiranje se vri uvarkom od slijedeih biljaka: kora hrasta u
koliini 10 grama, cvat kamilice 10 grama, lie koprive 30 grama i biljka oputine /Herbae
polygoni aviculare/ - 50 grama. Napravi se smjesa za aj , uzmu 4 velike lice te mjeavine i
stave u 1 litru vode, prokuhaju i ostave 10 minuta stajati, procijede i na tjelesnoj temperaturi
ispire. Danas postoje moderni lijekovi za suzbijanje bijelog pranja, koje lako propie lijenik,
ali ni ovo nije na odmet znati!
U kozmetici kamilica se moe pripremiti na jedan od mnogo naina: uzme se 100 grama
kamiliinog cvijeta i namoi se u litri suncokretovog ulja i zatim kuhati 3 sata na pari pa
procijediti dobije se ulje kojim moete naveer umjesto krema mazati lice. Prije nego to tim
uljem namaete lice, prvo ga dobro naparite nad ajem od kamilice, kako bi para omekala
72
Page 73 / 158
kou.
Kamilica kosi daje zlatno uti sjaj.
Ako vas napadaju komarci za obranu napravite jaki aj od kamilice i pustite da se hladi bez
cijeenja. Namaite njime otvorene dijelove tijela i pustite da se osui.
RECEPT ZA AMPON OD BILJAKA : Staviti po jednu kavenu liicu koprive, rumarina,
kamilice i breskvinog lia u porculansku alicu. Preliti s pola litre vrele vode i ostaviti 15 do 20
minuta poklopljeno. Izliti i dodati naribani marsejski sapun dok je tekuina jo dovoljno vrua
da se on u njoj rastopi
Praak od suhe kamilice u dozi od kavene liice slui za ublaavanje bolova uz dodatak
malo eera kao aspirin.
Praak za rane se pravi ovako : cvat kamilice dobro se smrvi u prah. Koliini od 20 grama
tog praha doda se po 35 grama brana od rie i brana od penice, a onda i jo 10 grama
talka. Sve se dobro izmijea u praak koji slui za posipanje mokrih i svrbvljivih rana.
Pije li se aj od kamilice u velikoj koliini ili koncentraciji javljaju se munina i
povraanje.
Parenje kamilicom koristi protiv bolova uha, bubrenih kolika, bolova mokranog mjehura, a
ispiranje i protiv kroninog nosnog katara.
Alkoholna otopina kamilice: jedan dio cvijetova zalijeva se sa pet dijelova 75% alkohola i ta
otopina se ostavlja zaepljena u boci 8 dana na sobnoj temperaturi. Tada se izlije, a ostatak
kamilice iscijedi kroz dvostruko sloenu gazu. Ta se alkoholna otopina dodaje kada treba
nainiti pomadu za lice ili se njome otare lice poslije boravka na mjestima gdje ima mnogo
praine, ili se dodaje toaletnoj vodi.
Toaletna voda od kamilice se pravi tako da se uzme 70 grama preliva od kamilice i doda 25
grama istog alkohola i 5 grama glicerina. Sve se to izmijea. Ta se toaletna voda upotrebljava
za ienje lica. Na nadraenu kou lica poslije brijanja mukarci mogu staviti oblog od preliva
kamilice. Preliv se pravi tako da se ajna liica smrvljenih cvjetova kamilice prelije aom
kipue vode i ostavi 10 do 15 minuta da stoji i zatim se stavlja kao oblog na lice.
ULJNI EKSTRAT KAMILICE:
10 grama suhih cvjetova kamilice staviti u tamnu bocu i preliti sa 400 grama sojinog ili
maslinovog ulja. Dobro zatvoreno drati 3 tjedna na toplom mjestu. Mirisno uto-zlatno ulje
procijediti kroz izglaanu lanenu krpu i istisnuti cvijetove. uvati na tamnome mjestu.
UPORABA: za masau upaljene suhe koe ruku, isuene koe na laktovima, petama, bolnih
nogu, perutanja koe na glavi. Prije pranja kose kou izmasirati ekstraktom koji se pusti
djelovati pola sata a zatim kosu isprati blagim amponom, te osuiti.
Za bojenje kose: uzima se 100 grama suhe kamilice za vrlo svijetlu kosu ili 150 do 200
grama za tamniju kosu. Ta se koliina prelije sa dvije i pol ae kipue vode, prokuha 5 minuta
i ostavi da stoji jo 1 sat. Kosa se najprije opere, pa osui i odmah zatim namoi prelivom.
Kosa se ne smije brisati runikom, ve treba ostaviti da se sama osui.
Upaljeni oni kapci : treba ih ujutro i naveer isprati prelivom od kamilice. Jedna do dvije ajne
liice izmrvljenih cvjetova kamilice prelije se aom kipue vode i ostavi 15 minuta stajati.
Komadi iste sterilne vate namoi se u taj aj i stavi na zatvorene kapke i dri 3 do 5
minuta, dok se lei.
U homeopatiji Chamomilla je za akutni enteritis, kamen u ui, a i glavni lijek za greve kod
novoroenadi. Dijete je uznemireno, bijesno plae, savija lea, a lice mu pocrveni. Bol ne
dozvoljava mokrenje i najgora je nou. Praena je akutnim proljevom sa zelenom stolicom
koja slii na isjeckani pinat. Daje se ko izbijanja zubia kod djece, jer djeca ele ovo ili ono i
kad dobiju eljeno, onda to odbace.
KAMILICA RIMSKA Anthemis nobilis Compositae. Je uzgajana i takoer ljekovita biljka.
Ima krupnije cvjetne glavice od obine kamilice a naroito se uzgaja u zapadnoj Europi.
Cvjetne glavice rimske kamilice (flos Chamomillae romanae) sadre do 1% eterinog ulja i
upotrebljava se kao i obina kamilica, no djelovanje joj je ipak neto slabije, koristi se u obliku
oparka, u dozi od nekoliko glavica na alicu aja, a djeluje kao stomahik, i protiv greva. U
jaoj koncentraciji ( dekokt) i uzeta ohlaena predstavlja izvrstan aperitiv gorkog okusa.
Koristi se i kao sredstvo za pranje kose.
Mali uzroci dovode do velikih posljedica.
73
Page 74 / 158
HRAST
HRAST ( Quercus ssp.)

U naoj zemlji raste vie vrsta hrasta, a najpoznatiji su hrast lunjak (Quercus robur; Q.
pedunculata) i kitnjak. (Quercus petraea / Q. sessiliflora/).
Familija: Fagaceae.
Ljekarniki naziv: Cortex quercus
Ostali narodni nazivi: za lunjak: dub, dubovina, hrast lunik, luni hrast, rani hrast.
za kitnjak: ljutik, beljik, brdnik, belj, sr.
Od ostalih vrsta hrastova nabrojati u samo neke najpoznatije: cer (Q. cerris), sladun (Q.
frainetto), medunac (Q. pubescens), makedonski hrast (Q. trojana), crnika (Q. ilex),
komorovac (Q. coccifera), i dr.
Smatram da detaljniji opis hrastova nije potreban, fotografije i determinaciju ete nai i u
kolskim knjigama!
U literaturi se najvie za lijeenje spominje hrast lunjak. Hrast je vrlo rasprostranjen kod nas.
Jednostavnost primjene aja od hrastove kore pridonosi mogunosti nabavke gotovih ekstrakta
u ljekarnama. U pukoj i znanstvenoj medicini primjenjuju se dvije vrste hrasta lunjak i
kitnjak. Ljekoviti dijelovi su kora i plod i mladi list. Kora se sabire od svibnja do lipnja a plod
ujesen rujan-listopad. Valja napomenuti da mlada i svjea hrastova kora sadri vie
ljekovitih tvari od stare pa nju treba sakupljati i suiti.
Za unutranju uporabu koristi se u obliku aja kod upale crijevne i eluane sluznice te
crijevnog katara. Ne preporuuje se kod ivanih crijevnih tegoba!
Svi hrastovi daju plodove ireve - zanimljive za prehranu i lijeenje mnogih ivotinja , ali i
ljudi.
Hrastova kora ( Cortex Quercus) je star i dobar lijek. U kori ima mnogo tanina (treslovine),
koji djeluje na upaljenu kou time to je stee.Hrastova se kora najuspjenije primjenjuje kod
konih oboljenja, koja akutno vlae. To je ustvari uvijek potpuno svjee upalno stanje za
koje vrijedi naelo vlano na vlano. Dakle, na takvu kou ne smijemo sipati praak ni mazati
mast ili kremu nego jedino upotrijebiti vlaan zavoj. Zavoj stavljamo sve dok vlaenje ne
prestane i akutna upala ne smiri. Tek onda moemo oprezno prijei na kreme a jo kasnije i
na masti. Upravo za takve obloge najprimjerenija je hrastova kora, ona iznenaujue brzo
sui, uglavnom nakon 2-3 dana. Potrebno je ipak obloge primjenjivati pravilno i voditi rauna
da vlani oblozi budu potpuno ovla stavljeni i treba ih vie puta mijenjati, im se ponu suiti.
Pogreno je vlaan oblog pokriti nepropusnom tkaninom, jer time stvaramo vlanu
komoru koja ne hladi nego grije i pogorava upalu. na donju stranu staviti nepropusno
platno da se jastuk ili plahta ne smoe.
Za oblog uzimamo ( po dr. Kneipp-u) licu hrastove kore na litre vode i kuhati najmanje 10
minuta. Ukoliko se smea smjesa previe zgusne kuhanjem, razrijediti ju i u nju umakati
komad platna (ili runik), lagano ga imikati i jo vlanog staviti na ranu. Istu smjesu moemo
upotrebljavati cijeli dan, ali za naredni dan treba pripremiti novu. Temperatura obloga mora
biti sobne temperature.
Kuhanjem se ne mijenja djelotvornost tanina /taninske kiseline/, ali koru moramo KUHATI,
a ne samo popariti.
Upotreba uvarka od hrastove kore je mnogostrana: kod akutnih ekcema, /vlani liaj /, kod
kronine gnojne upale potkoljenice /ir potkoljenice /, na rane koje teko zacjeljuju, te kod
tekih i vlanih upala zadnjeg crijeva i akutno nabreklih hemoroida, a u tom sluaju moemo
koristiti i kupelj od hrastove kore.
Hrastova kora moe koristiti i kod akutne upale spojnice oka, i u ovom sluaju u prvom
akutnom stadiju pomau vlani oblozi vie nego kapi i masti za oi.
Pije se kod otrovanja mrazovcem, nikotinom i gljivama ali nakon toga SVAKAKO otii
lijeniku.
Nadalje, aj od hrastove kore vee otrove i na taj nain proiuje tijelo. Takoer slui kao
protuotrov kod otrovanja kovinama i otrovima.
Kombinacija hrastove kore i kore divljeg kestena ( 1:1) osobito je djelotvorna kod jakih
proljeva. ajni oparak od hrastove kore preporua se i kod upale bubrega i bolesti jetre te
eerne bolesti.
PRIPREMA KUPKI: 500 grama sitno narezane hrastove kore prelije se sa 4-5 litara vode, zakipi
i ostavi da kuha 20 minuta. Nakon toga se procijedi , a otopina se moe upotrebljavati kada se
temperatura spusti na 370 C. Prvi dan se sjedi u kupki 10 minuta, drugi dan 15 minuta, a trei
74
Page 75 / 158
i dalje po 20 minuta. Nakon kupke ne valja se trljati nego samo laganim pritiskom runika
osuiti, lei umotan starom i istom plahtom u krevet. Kod sjedeih kupki potreban je oprez
kod osoba sa slabim srcem !
Otopine za grgljanje pripremaju se na isti nain samo se upotrijebe 2 velike lice kore na
litre vode.
Mlado hrastovo lie kao aj jaa slabe, one koji se oporavljaju od bolesti.
Kada se velika lica meda kuha sa 1,25 dl vina / crno / i 1,25 dl vode, te se jo kipue prelije
preko 25 grama svjeeg, malo svenutog lia , jo jednom zakipi i poklopljeno ostavi stajati
25-30 minuta. Tom aju dodaje se i nekoliko zrna tamjana, te tada aj djeluje protiv nonog
mokrenja u djece.
Mjeavina od 20 grama hrastovog lia, 3 grama kantariona i 2 grama pelina pije se poslije
jela tri put dnevno po alica za ienje krvi, jaanje eluca i protiv ireva. Hrastovo lie
kuhano s pola vode i pola octa lijei zubobolju drati u ustima na bolesnom zubu.
Protiv znojenja nogu preporua se svakodnevna kupelj nogu, ali i otkriti uzrok znojenja nogu.
aj od kore pomae i kod psorijaze.
Kava od ira regulira rad titnjae, ka i oblozi i aj od kore. Kava se priprema na slijedei
nain: zreli ir se oguli i izree na veliinu zrna kave. Dobro se osui na umjerenoj temperaturi
i spremi u dobro zatvorene staklenke. Uzima se onoliko zrna koliko je potrebno i pre se dok
ne postanu tamnosmea, grubo se samelje i kuha kao prava kava desetak minuta. Ocijedi se i
doda eer, dolije mlijeko i pije se 2 alice na dan (ili svaki drugi dan), ukoliko je bolest
napredovala.
aj od mlade hrastove kore pripremljen s vinom i medom koristi kod povraanja krvi iz eluca i
plua, kod krvavih proljeva i grie, jer djeluje adstringentno.
Poznato je da mnoge vrste ivotinja (od najkrupnijih do najsitnijih) rado jedu ir. To je
ponekad i glavna hrana za stvaranje zaliha sala, rezerve energije za zimu. Neke ivotinje
(vjeverica, ojka krijetalica) skladite ir za hladne zimske dane.
ir je hrana energetski bogata tvarima koje organizam lako prihvaa. Sadri oko 35% kroba,
osam posto eera, do 4% bjelanevina, trijeslovine i drugih tvari. Okus mu je trpak i gorak,
to ivotinjama ne smeta. Manje je poznato da je ir bio hrana ovjeku od najdavnijih
vremena, a negdje je to i sada. Za prvobitnog ovjeka je ir bio i prvi kruh. Stari su narodi
znali kako ukloniti neprijatan okus ira, a ta su se iskustva i sauvala.
ir za jelo moe se pokupiti u jesen, ali i kasnije. to kasnije prije nicanja, to e biti manje
neprijatnog okusa. Ipak, kasnije e ga biti i mnogo manje, jer e ga pojesti i sakriti razne
ivotinje. Skupljeni se ir isti od starih primjesa i kapica te uklone crvljivi plodovi. Zatim se
uklanja trijeslovina i ir dobiva prijatan, slatkast okus. Oieni i probrani ir se sui; vani - na
suncu, uz kasnije dosuavanje u penici (ili na radijatoru), te se osueni ir na taj nain moe
vrlo dugo ouvati ne gubei na prehrambenim kvalitetama.
Osueni ir se isti od ljuske, zatim mrvi ili ree na male komade. Svaka se polovica sitni na 6-
8 komadia. Zatim se namau 2-3 dana u vodi; tijekom dana vodu treba mijenjati etiri puta.
Na kraju se prelije svjeom vodom i neko vrijeme kuha. Kuhani se ir sui na isti nain kao i
onaj u ljusci. Osueni se komadii melju u brano ili krupicu.
Od irovog brana mogu se pei lepinje, utipci, keks i drugo. Ako se doda 10-15 posto brana
od penice ili drugih itarica, moe se napraviti ukusan i hranjiv kruh. U nekim zapadnim
zemljama i danas se pravi irovo brano koje se koristi za spravljanje torti, keksa i drugih
kolaa.
Preni i mljeveni ir moe posluiti kao zamjena za kavu; u Njemakoj se odavno upotrebljava
poznata irova kava - (Eichelkaffee).
Kao lijek protiv bijelog cvijeta u ena uzima se 10 velikih lica kore, kuha u 1 litri vode 10
minuta i procijedi. Time se ispire splovilo pomou irigatora. Protiv krvarenja iz maternice
izazvanog upalom, tumorom ili kod starijih ena klimakterijem, pomae odvar od 100 grama
kore kuhane 10 min u litri vode. Pije se 3x dnevno po mala alica. Istodobno su potrebne
svakodnevne sjedee kupke u odvaru od hrastove kore i to najmanje 30-42 dana. Najbolje je
kupke provoditi uveer i nakon toga odmah lei u krevet.
U veterini aj od hrastove kore se daje kod zlokobnih groznica, zbog poremetnje sustava
lijezda, greva crijeva, ivanih fibroza. Doza je 1 lica na litre vode. Kobilama koje se ne
mogu odrijebiti daje se dnevno pola litre do litre aja hrastove kore.
ir se daje blagu kao dodatna hrana umjesto kukuruza i kestenja.
Konjima i krupnom rogatom blagu daje se aj za unutranju uporabu u dozi 2-3 velike lice 3X
dnevno. Ovcama i svinjama kao aj u dozi 1 mala lica do 3 X dnevno Kobilama se daje
75
Page 76 / 158
otopina kore u omjeru 1:10 za jaanje i kod unutranjih upala. Opekline koe kod ivotinja
lijee se s 1 licom kore u 5 lica vode (kuhano) prati opeklinu mlakom otopinom.
PERIN
Petroselinum hortense), / P. sativum Hoffm./

Porodica: Umbelliferae titarke.
Ostali narodni nazivi: a, majdonos, petrusin, petrusimul, petroil, zelen, peterilj,
Porijeklo: Teko je odrediti pravu domovinu ove biljke; nalazimo je ne samo u Europi, ve i u
Sjevernoj i Junoj Africi, Indiji, Japanu, Australiji i Novom Zelandu. Smatra se da bi joj
domovina mogla biti podruje zapadnog Sredozemlja: panjolska, Maroko, Tunis i Kanarski
otoci. Stanite: Raste kao samonikla biljka, ali i kao zainska biljka koja se uzgaja u vrtovima.
Srodne vrste: neupuen ovjek lako ga moe zamijeniti sa otrovnom kukutom (Conium
maculatum) i s divljim perinom (Aethusa cynapium).
O biljci: Perin je jednogodinja ili dvogodinja biljka s bijelim, tankim i repastim korijenom.
Stabljika je gola, malo ljebasta i uglasta. Listovi su razliitog oblika, cvjetovi su sloeni u
titac. Cvjetni vjeni je ukasto-zelene boje. Cvate od svibnja do lipnja. Sjeme sazrijeva u
kolovozu i rujnu. U proljee i jesen kopa se korijen, sjeme se sakuplja neposredno prije
sazrijevanja dok cijelu biljku moemo najbolje iskoristiti kada je u cvatu. Koristi se i u veterini.
Kod ivotinja plodovi perina daju se protiv crijevnih parazita (psi i svinje). Kod svinjskog
vrbanca plodovi stueni u prah. Stari Grci su ga davali kao hranu konjima za borbu, perinovim
liem bi okrunili pobjednike olimpijskih igara i pjesnike. Smatrali su ga i za simbol smrti;
posipali su ga preko grobova svojih mrtvih. Kad se kae : "treba samo jo perin" znai da
ovjek umire. Stari Grci ga nisu upotrebljavali za kuhanje - stari Rimljani su ga voljeli jesti.
Ukusi su razliiti !
U srednjem vijeku su vjerovali da sjeme tako kasno isklija jer mora prije nego isklija sedam
puta do vraga i nazad. Vjerovali su, takoer, da presaivanje perina znai nesreu, pa su ga
zato vrtlari izbjegavali.
Droga: list Petroselini folium, sjeme, korijen, cijela biljka. Ulje ( P. oleum) dobiva se iz
zdrobljenih plodova perina destilacijom pomou vodene pare. Ulje je bezbojno i jako lomi
svjetlost.
Sastav i aktivne tvari: do 7% eterinog ulja, 20% masnog ulja, palmitinska kiselina,
aleuron, tanin, uta boja, glikozid apiin (djelovanjem vode hidrolizom prelazi u apiozu i
trioxiflavon apigenin), perinov kamfor apiol, keton, eer, krob, sluz, i dr.
U 100 grama svjeeg lista ima vie od 170 mikrograma vitamina C, dok ga u korijenu ima 4
puta manje ! U listu ima do 8 miligrama karotina te vitamini B grupe, meu kojima i traeni
i neophodan vitamin B12 Hranjiva vrijednost se oituje u obilju minerala ( u 100 grama lista
ima ih 1630 miligrama). Polovica od te koliine otpada na kalij, a ima i eljeza i kalcija, te
magnezija, mangana, bakra i dr.
Djelovanje:Perin je diuretik, pomae u izluivanju soli iz organizma. Zbog toga se preporua
kod oboljenja bubrega, upali prostate, pri oteanom mokrenju u sluajevima oticanja, naroito
nogu, te otklanja nadutost od plinova, reumatizma, artritisa, gihta, debljine i celulita, te svjee
zdrobljeno lie protiv bolova u uhu i zubobolji. Djeluje i na spolne lijezde i kod neplodnosti.
Ukoliko ste odluili smraviti a jedete kao ptiica a na vagi vam kile ne odlaze udite se
to se to dogodilo? A ustvari, na poetku vae kure organizam gomila vie vode i naravno
kilogrami ne odlaze. Mlade ene u elji da to prije smrave esto uzimaju diuretike. No, im
prestane terapija (pod navodnicima) diureticima, u tijelu se ponovno zadrava vie soli koja
pak vee vie vode nego ranije. I ovim zaaranim krugom ne samo da se ne poveava tjelesna
teina, nego mogu nastati i druge tegobe: otekline lica i zglobova. Ako se elite osloboditi
vika kilograma ponite sa perinom ! Napravite sami jednostavan napitak - operite vezicu
perina, usitnite je, prelijte s 3 dl hladne vode, poklopite i pustite stajati 8 sati. Zatim tijekom
dana malo-pomalo pijte tu tekuinu i budite strpljivi: finom papicom bilo je lako zaokruiti
se, postati ponovno tanak malo je tee !
Navodno i potie rast. Openito se dodaje hrani kao preventivno sredstvo protiv bolesti, a
prvenstveno kao zain. PERIN KUHANJEM GUBI VITAMIN C ! Najbolje ga uzimati
neposredno PRIJE jela. Najbolje ga je koristiti svjeeg, najvie sat vremena poslije berbe.
aj od sjemena perina takoer sniava tjelesnu temperaturu.
Indikacije: nadimanje, grevi i vrenje u crijevima, vodena bolest, lagano pospjeuje
menstruaciju. Ubraja se u biljke koje otvaraju. Kod lagane impotencije. Kod kroninog
76
Page 77 / 158
artritisa 10 grama perinovog korijena prokuhati 1o minuta u 3 dl vode. Pustiti mirovati 15

minuta, procijediti i piti jedanput na dan - natate !
Kod vodene bolesti 1 veliku licu usitnjenog korijena kuhati 5' u 2,5 dl vode (ili 1oo grama/1
litru vode), pustiti da se hladi samo od sebe 10' i naravno, procijediti. Pije se 2-3 X dnevno po
alica. Ili: 1-2 male alice u gutljajima tijekom dana. Uinak je bolji ako se perinu dodaju
jednaki dijelovi abdovine Sambucus ebulus, krkavine - Rhamnus i borovice Juniperus.
Kontraindikacije nepoeljno djelovanje: Kod upalnih procesa u bubrezima.
Kombinacije i recepture: Kod impotencije u sastavu sa rosopasom, koprivom, bosiljkom,
ikom, jaglacem list, sljez plod, celer, lavandula, stolisnik. U kombinaciji s drugim
biljkama kod astme.
Protiv upale mokranih putova :pomijeati u jednakim dijelovima po 10 grama sitnice
(Herniaria), lista breze i korijena zejeg trna, perinovog ploda i metvice, te 30 grama lista
medvjeeg groa. Dvije june lice mjeavine popariti sa 4 dl kljuale ( uzavrele) vode i
poklopljeno ostaviti 2 sata, pije tijekom dana umjesto vode.
U sluaju uboda insekta pomau oblozi od zdrobljenog perinovog lista.
Za spolne lijezde te kao blagi afrodizijak uzima se mjeavina od po 3 kavske liice
samljevenog perinovog ploda i 3 liice sitno narezanog korijena. Nije loa kombinacija od 3
kavske liice sitno narezanog korijena perina, i celera, ili po 3 kavske liice perina i breze.
Svaka od tih kombinacija popari se s 1/2 litre kipue vode i poklopi, odstoji 2 sata te se pije u
3 obroka prije jela.
Takoer za impotenciju koristi se apiol*, ustvari sjeme perina ( Fructus petrosilini) u dozi
50 grama, od koje se 1 ajna liica prelije aom kipue vode. Pije se 1 aa poslije ruka do
veere u 3 navrata; izaziva irenje krvnih ila spolnih organa i nadrauje (uzbuuje).
Kod upale bubrega koristi se mjeavina ( ne kod akutne upale bubrega !) od borovice plod =
10 grama, isto toliko i korijena i lista perina, 5 grama preslice, 3 grama korijena b. Sljeza,
svila od kukuruza 5 grama, i 3 gram peteljki od treanja, i na kraju 1 gram kiice. Sve dobro
izmijeati, mjeavinu preliti sa 1 litrom hladne vode, zagrijati i pustiti da 5' vrije, poklopiti i
pustiti da se hladi 15'. Procijedi se i pije umjesto vode.
PERINOVO ULJE: skuhati cijelu biljku, uvarak procijediti kroz platnenu krpu. Nakon 2 sata
licom pokupiti ulje to pliva na povrini. Uzima se na kapi !
NAPOMENA U VEZI IMPOTENCIJE: nerealno je oekivati da e alica aja, nekoliko kapi ili
jedna pilula rijeiti sve tekoe vezane uz impotenciju, jer se ipak ovdje radi i o poremeenom
spolnom ivotu. Ipak, ispravno odreen i kratko vrijeme uziman pripravak moe pomoi
mukarcu i eni da prevladaju krizu. Nije dovoljno uzeti pripravak i ekati da se dogodi neto,
treba se upustiti u ljubavnu igru za uspjean seks uz iskrene osjeaje, ugodu, glazbu i au
dobrog vina vie e pomoi nego svi mogui afrodizijaci !
* Apiol izaziva kontrakcije maternice te se zloupotrebljavao kao arboritiv
CELER
CELER ( Apium gravolens L.)

Familija: Umbelliferae titarke.
Ostali narodni nazivi: ereviz, pravi celer, selen, vrtni celer, zelena, selin.
Ako esto posjeujete trnice, obratite pozornost na neke od ponuenih biljaka: brokulu,
enjak i celer koji e vam pomoi i da snizite tlak. Poto sadri i kalij, regulirati ete i
uravnoteiti tjelesne tekuine, te sprijeiti mnoge upale i bolove u zglobovima.
Stanite: Raste samoniklo na vlanim livadama, movarnim mjestima i obalnom podruju
(voli slana tla), u Europi od Britanskih otoka do Sredozemlja. Nalazimo ga i u sjevernoj Africi i
u Aziji, sve do Indije. Uzgaja se u vrtovima.
Srodne vrste: Uzgojeni celer razvio se iz samoniklog - Apium graveolens var. silvestris.
O biljci: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer .." /Narodna popevka /.
Celer je dvogodinja biljka, /sijana ujesen moe biti i jednogodinja/,- mesnata sa odebljanim
vretenastim korijenom koji ponekad moe biti i gomoljast. Uzgaja se u vrtovima kao vrlo
cijenjeno povre. Okus sirove biljke je aromatian i otar, ali je kuhani celer vrlo ukusan.
Cvate od lipnja do rujna, kada se beru svjee stabljike i listove ( do konca kolovoza), a
korijene iskopavamo od sredine rujna do zime. Za celer se navodi da se koristio kao znak
alosti kod nekih starih naroda. Pojedine egipatske mumije bile su ukraene vijencem od
lotosovih cvjetova i listova celera. Jo i danas se vjeruje /Grka/ da celer donosi sreu, pa ga
stavljaju u sobe kao ukras.
77
Page 78 / 158
Droga: / Apii rhizoma, herba, fructus/. Svjee iscijeeni sok iz korijena, stabljika i listovi.
Listova uzimati to manje da sok ne bude gorak ! Dri se da je "divlji celer " otrovan te ga zato
nema u opisima lijeenja ljekovitim biljem. Korijen je upotrebljiv u prvoj godini.
Sastav i aktivne tvari: Ljekovitost se najvie oituje u prijesnoj biljci. Ima mnogo rudnih soli,
osobito kuhan u juhi, isjeckan na salatu ili kuhan kao povre. Kao hrana se upotrebljava:
repasti korijen celera korjenaa /Apium gravolens var. rapaceum, mesnato odebljale
peteljke celera rebraa /A. g. var. dulce/ i listovi celera listaa /A. g. var. secalinum/ .
Listovi sadre mnogo mirisnih eterinih ulja i mineralnih tvari te karotina. U repastom korijenu
ima eera, sluzi, kroba, asparagina i eterinih ulja. Ima i karotina, vitamina "B" kompleksa,
te vitamina "C". Listovi imaju znatno vie mineralnih tvari i karotina nego korijen, pa su i
ljekovitiji. Glavni dio ulja je limonen. U plodovima ima oko 16% masnog ulja. Cijela biljka ima
poseban okus i aromatian miris, a naroito listovi i korijen. Ljekovite i aromatine tvari nalaze
se u korijenu, stabljici i listovima. To su alakloid apiin, eterina ulja, asparagin, holin, te
elementi kalij, natrij, klor i vitamini A, B, C i E.
Indikacije: vodena bolest, reumatske bolesti, giht, pretjerana gojaznost, rad lijezda, djeluje
na ivani sustav, izmjenu tvari u organizmu, izluivanje mokrae, kod plunih bolesti te
eluanih tegoba, dijabetesa, za reguliranje mjesenice, kod gubitka teka apetita. Popravlja
krvnu sliku i povoljno utjee na cirkulaciju i prokrvavljenost organizma. (sok). Celer je zain za
oboljele od reumatizma i gihta te onih koji takvima ne ele postati. Tko ee upotrebljava
korijen i lie celera kao zain, vjerojatno se nee tuiti na pijesak i / ili kamence u bubregu.
Za one koji boluju od vodene bolesti celer je lijek vrijedan panje. Pomae u kombinaciji s
jabukom kod konih bolesti.
Kontraindikacije: Miris celera je nekim neugodan. BUBRENI GA BOLESNICI SMIJU UZIMATI
SAMO VRLO UMJERENO. TKO UZIMA SOK OD CELERA na due vrijeme kao kuru MORA IMATI
ZDRAVO SRCE DAKLE NIJE ZA SRANE BOLESNIKE. KOD UPALE BUBREGA CELER SE NE
UZIMA! TRUDNICE NEKA NE UZIMAJU SOK. Svjei sok jako pospjeuje menstruaciju.
Recepture: Svjei sok uzima se 3X na dan PRIJE jela, sam ili u kombinaciji s drugim
sokovima. Treba voditi rauna kod pripreme soka da ne bude mnogo lia.
Umjesto soka bolje je celer konzumirati kao varivo ili kao salatu.
Nariban s jabukom uz po volji dodan orah i eer - za jaanje krvi.
Nasjeckan svjei korijen stavlja se na grudi kao oblog kod kvrica u dojkama.
Za lijeenje reume, gihta, vodene bolesti i gojaznosti uzima se 2-3 june lice soka.
Ujedno sok pospjeuje izluivanje mokrae.
Ako se ajem od celera pere glava, otklanja se prhut i jaa vlasite.
Za podraavanje apetita celer se odavno upotrebljava. Korijen se isjecka, doda mu se lica
meda i stavi u bocu prirodnog vina. Za vrijeme jela uzima se gutljaj tog vina koje izaziva
apetit.
Kod aneminih osoba ishrana treba biti to bolja i jae kalorina. Jesti to vie raskuhano
povre sa suhim i svjeim mesom te jetru i slezenu pripremljenu na aru. Obavezno uzimati
juhu s dosta povra u kojoj mora biti celera i luka preprenoga na ploi tednjaka. Ako se jetra
i slezena ne mogu pripremiti na aru, onda na ulju, ali nikako na masti !
Za ienje krvi i odstranjivanje suvinih tvari napravi se mjeavina od po 40 grama
hrastove i isto toliko vrbove kore, po 20 grama cvijeta gloga, majine duice i stolisnika, te po
10 grama listova celera, listova komoraa i cvijeta trnine -(Prunus spinosa). Sve se usitni,
dobro izmijea te 10 grama mjeavine ubaciti u 1 litru kipue vode. Promijeati i ostaviti da
kuha jo 30'' /pola minute/ poklopljeno. Hladan aj procijediti u tamnu bocu i piti 5 dl dnevno
vremenski proizvoljno. Prije upotrebe u hladan aj moe se dodati malo meda i svjee
ocijeenog limunovog soka.
Kod modane kapi, prije kada se nije moglo brzo dovesti bolesnika do lijenika bolesnika
se poleglo, pod glavu se stavio jastuk, i mirovati. Ako je bio pri svijesti davao se hladni aj od
dl mjeavine jednakih dijelova arnike i celera, 8X dnevno. aj se pripremao tako da se u
litre prokljuale vode stavilo 2-3 g mjeavine trava, ohladilo i pilo gorko.
Za tegobe vezane klimakterijem preporua se ajna mjeavina od po 40 grama slijedeih
trava: kiice /Centaurium umbellatum/, cvijeta bazge, lista matinjaka, listova celera i
listova perina. Sve dobro izmijeati i usitniti, pa na 2 litre kipue vode staviti 15 grama
mjeavine i kuhati 1' poklopljeno. U ve hladan aj dodati 7 junih lica meda, dobro umijeati,
uliti u staklenke i piti svaka 2 sata po 1 dl. Pije se prije i poslije jela, a i izmeu obroka
umjesto vode.
Za miini reumatizam koristi se aj od mjeavine po 50 grama ila zejeg trna, stabljike
78
Page 79 / 158
zejeg trna, listova celera, stabljike komoraa, te po 30 grama stabljike majine duice, listova
matinjaka, stabljike petoprste i pirike. Trave jako usitniti i dobro smijeati. U 2 litre kipue
vode staviti 15 g mjeavine trava i kuhati poklopljeno 1', i poklopljeno ostaviti da se hladi.
Hladan aj uliti u bocu i piti dnevno 8 dl u jednakim vremenskim razmacima i umjesto vode.
Protiv reumatskih bolova pravi se od stabljika celera sok, koji se pije u koliini ae
dnevno, 2-3 tjedna. Uvijek /svaki dan/ se pije svjei sok.
Kod uboda insekta izvaditi alac i ubodeno mjesto natrljati usitnjenim listovima celera i
perina.
Za bolji apetit i probavu koristi se 25 g sjemenja celera na 1 litru vode: sjeme se opere,
prelije kipuom vodom i ostavi stajati neko vrijeme. Piju se 3 alice dnevno 1 sat prije jela. Za
bolju probavu koristi odvar od listova od 50-60 g /25-30 g suhih/ listova celera i 1 litra vode.
Svjee listove oprati, sitno isjeckati i ostaviti 10' da se kuhaju u vodi. Ostaviti poklopljeno neko
vrijeme. Piju se 3 alice i to: ujutro na prazan eludac, a kasnije izmeu obroka. U ovakav
odvar treba dodati malo mlijeka. Isto koristi i za promuklost i gubitak glasa.
Sok od celera i jabuke: potrebna su 2 vea korijena celera i 1 velika jabuka kisela te sok
od limuna; celer se nariba kao i jabuka te procijedi. Koristi se odmah nakon pripreme.
Koktel od rajica, celera i jabuke: /za jednu osobu/: 10 dag rajice, 10 dag korijena celera i 10
dag jabuke, ajna liica crvene paprike, ajna liica sjeckana lia perina, kockice leda, sol,
papar. Rajice staviti kratko u kljualu vodu, ocijediti i oguliti kou, narezati na manje komade
i staviti u mikser. Jabuku oprati i oguliti te izrezati na manje komade i dodati u mikser zajedno
s ostalim sastojcima. Sve izmiksati i naliti u au, dodati kockice leda i dopuniti vodom.
Jela od celera:
oko 75 dag korijena celera
5 dag sira ribanca
1 lica brana
1 lica maslaca
1 jaje
3 dl mlijeka
20 dag ementalskog sira
mukatni orai
sol.
Priprema :Oistite korijen celera pa ga kuhajte desetak minuta. Nareite ga na krike i sloite
na dno vatrostalne posude koju ste namazali maslacem. Od maslaca, brana i mlijeka
napravite beamel (U zaprku oprezno umijeajte mlijeko da dobijete kremastu masu.). U
ohlaeni beamel umijeajte jaje, naribani emental, naribani mukatni orai i sol. Umak
prelijte preko celera, posipajte sirom ribancem i zapecite u penici.
TO JE DOBRO ZNATI PRI PRIPREMI POVRA:
Kad kuhate povre, kuhajte ga u to manje vode a ocijeenu vodu ne bacajte ! Upotrijebite je
kao dodatak juhama, umacima, preljevima. Upravo u vodi ostaju najvrjedniji sastojci.
Korjenasto i Korjenasto povre kuhajte u kori, pa ga tek onda ogulite i pripremajte. Na taj
nain e povre zadrati vie hranjivih sastojaka nego kad je oguljeno.
Tee probavljivo povre ( mahunarke) protisnuti. Nemojte ih se odrei mahunarke su
nenadoknadiv izvor energije.
Izbacite iz jela zaprku. Umjesto zaprke povre "poveite" razmuenim mljevenim itaricama
branom od soje, slanutkom, zobenim pahuljicama
KRUMPIR
KRUMPIR Slanum tubersum L.

Familija : Solanaceae
Nije u farmakologiji!
Ostali narodni nazivi: krtola, krompir, kalampir, kumpir
Stanite: Peru i ile.
Srodne vrste: ( ima vie vrsta sorata krumpira : rani, srednji i kasni, stolni za ljudsku
ishranu, industrijski, stoni i univerzalni).
O biljci: Prije neto vie od 400 godina donijeli su panjolski moreplovci iz brdskih predjela
Perua krumpir. Vie stoljea ta se biljka uzgajala kao ukras, a njome su se za vrijeme zabava
kitile visoke linosti, pa ak i kraljevi. Jo oko 1800. godine krumpir je kao ivena namirnica
bio rijetkost pa su se njegovi gomolji darivali u najsveanijim zgodama. Upotreba krumpira kao
79
Page 80 / 158
svakodnevnog jela puka nastala je zbog povremenih stranih gladi. U 19. stoljeu krumpir je
postao svakidanje jelo. Danas se bez njega i itarica ne moe zamisliti na ivot i opstanak na
Zemlji.
Iz nepravilno valjkastog gomolja krumpira razvija se biljka koja na zelenim nadzemnim
dijelovima nosi bijele i ljubiaste cvjetove. Iz njih nastaje otrovni plod jer sadri mnogo
solanina. Gomolji krumpira - podzemne stabljike nisu otrovni i danas znae nezamjenjivu
hranu.
Kuhanjem ili peenjem koliina vitamina C se smanji na polovicu, dok kod drugih vrsta povra
on se potpuno uniti.
Droga: Smatram da opis koji bi iao u detalje nije potreban.

Iskopani gomolji ne smiju se ostaviti na svjetlu jer pozelene i tada se stvara otrovni solanin.
Gomolj je namirnica po kemijskom sastavu slina kruhu, a po bogatstvu vitamina i mineralnih
soli slian je povru.
Sastav i aktivne tvari: Gomolji krumpira bogati su ugljinim hidratima i rezervnim krobom,
te 74% vode, bjelanevine, malo masti (0,2%), karotin ( 0,06%), vitamine " B" kompleksa,
vitamina " C " i mineralnih tvari, sa velikom koliinom kalija. Ista koliina krumpira ima po
svom sastavu 2,5 puta manje ugljinih hidrata nego kruh, to ga ini znaajnim u ishrani
dijabetiara. 40 grama kruha moe zamijeniti 100 grama krumpira. Vodu koju sadri u sebi niti
dobija niti gubi prilikom kuhanja.
Indikacije: Sastav koji ima krumpir odlino djeluje na zdravlje ovjeka, te lijee bolesti
nastale uslijed poremeene izmjene tvari, kao to su giht i reuma.
Kontraindikacije: Ne smije biti odvie mlad jer tada sadri neto solanina, koji u zrelom
krumpiru nestaje. Kad krumpir pone klijati, osim klica treba izrezati i okolno tkivo jer se i u
njemu takoer nalazi solanin.
RECEPTI : Krumpir se moe kao bolesnika hrana pripremati na razliite naine.
Promrzla mjesta ozeblih udova (congelatio, perniones) treba obloiti toplom kaom od
kuhana krumpira, a opekline hladnom kaom od sirovog naribanog krumpira.
garavica: Protiv garavice koja se ispoljava estokim bolovima u elucu, kiselim,
povremenim podrigivanjem, koristi krumpir: prijesan krumpir naribati i ocijediti. Iscijeeni sok
razrijediti u omjeru 1:2-3 sa vodom; dakle na jedan dio soka 2 do tri dijela TOPLE vode. Ujutro
natate, u podne prije objeda i naveer prije spavanja pripremite krumpirov sok ( uvijek
svjee!) i popijte. Odstajao sok ne upotrebljavati! Ukoliko garavica ne proe potpuno, uzmite
poslije jela jednu liicu drvenog pepela u ai TOPLE vode. To moe imati eljeni uspjeh.
(Pepeo prelijemo toplom vodom i popijemo sve zajedno).
Kod premalo eluane kiseline pije se sok od krumpira, svjee iscijeen, uzima se prije
svakog obroka po dvije lice.
ir na elucu: sok od krumpira ili kupusa treba piti due vrijeme. Prijesni sirovi sok krumpira
uzima se 3X prije jela, iscijedi se iz maloga naribanog krumpira, pije se razrijeen s toplom
vodom, ujutro, natate. Sok od sirova krumpira je izvrstan i za upale eluane sluznice. Sok se
ne smije prekuhati ! Jesti treba polako, dobro i temeljito provakati hranu i dobro natopiti
slinom.
Krumpirov sok vee na sebe mokranu kiselinu.
Lijeenje reumatinih bolesti i bolesti zglobova: za poetak, bez lijekova, ponite ujutro
natate s pola ae krumpirova soka koji po elji razrijedite toplom vodom. Jutarnji, podnevni i
veernji obroci moraju biti spremljeni od PRIRODNE hrane! e se u ovoj prilici utauje
kuhanom krumpirovom vodom.
Jedan obrok u danu treba da se sastoji od zeljaste orbe, a priprema se ovako: 1 kg mijeanog
divljeg zelja, kuhanog i sitno nasjeckanog moe za tu priliku posluiti veliki i mali tavelj,
maslaak, kostrije, sve vrste lukovica, loboda, bokvica, tir, odnosno onog to trenutno ima,
te kg krumpira, oguljenog i sitno narezanog na kockice, kg luka, oguljenog i sitno
narezanog, te 6 junih lica maslinovog ili obinog ulja. Umjereno posoliti i staviti na laganu
vatru; kuhati da se dobro raskuha. A jede se toplo i obavezno 1-2 obroka dnevno. Umjesto
vode pije se blagi aj od mjeavine biljaka: 40 g samljevenog sjemena od komoraa, 40 g
usitnjenih mladih listova i stabljike komoraa, 40 g listova i cvijetova stolisnika, te po 20 g
listova breze i samljevenog ikovog ili lepuhova korijena. aj se pije u neogranienoj koliini,
hladan, gorak, ponekad s malo limunovog soka koji je takoer svjee iscijeen.
Svrbe i peenje: Svaki svrbe je neugodan; pomae prijesni krumpir koji se oguli, naree na
krike i njime nataru mjesta koja svrbe. To isto moe se nainiti i naribanim krumpirom, a
80
Page 81 / 158
takav postupak nee nakoditi koi, pa ak ni koi lica. Istodobno treba regulirati rad bubrega.
Potrebno je saznati uzrok svrbea, jer u pitanju mogu biti i jetra ili eerna bolest, ali i gliste.
irevi, gnojni pritevi, bubuljice, akne: ako nema ba nita drugo, zgnjeite kuhani vrui
krumpir i njime obloite upaljeno mjesto. im se rana otvori i gnoj potee, pospite je eerom
ili mlijenim eerom u prahu i potom stavite na ranu zgnjeeno lie kupusa. Kontrolirajte
eer!
Otklanjanje zatvora: - cjelodnevna dijeta krumpirom; kuhanom i zdrobljenom krumpiru
dodati jabunog octa.
Kod angine pomae oblog koji mora biti vru i oko dva-tri sata se dri umotano oko vrata.
Omotati vunenim alom da oblog ostane topao to due. Taj postupak ponoviti tri dana za
redom. Grlo dezinficirati grgljanjem slane vode ili prakom divljeg kestena. Tri srednje
velika krumpira skuhati, zamotati u krpu , zgnjeiti i tu jo toplu masu staviti oko vrata na sat-
dva, preko toga omotati kako je ve i napomenuto vunenu tkaninu da zadrava toplinu. Na
glavu stavimo kapu i leimo na leima, ramena i nadlaktica moraju biti dobro pokriveni.
Nemojte bacati koru kuhanog krumpira: usput, kuhajui ga, pojedite je koliko
moete sniziti ete povieni krvni tlak.
Opekline lijeimo oblozima hladnog krumpira.
Visoka temperatura s glavoboljom kao prva pomo posluiti e na ploke narezani sirovi
krumpir stavljen kao hladan oblog na elo i sljepooice.
Umorne noge koje su naveer otekle, okupajte u uvarku od krumpira (ili bilja), oviti ih slanim
oblozima; sol malo prepriti staviti jo vruu na ubrus i njim oviti noge.
Prijesan oguljen krumpir djeluje izvrsno na rane koje teko zacjeljuju, protiv izrastanja
divljeg mesa i svih arinih bolesti iz kojih se lui smrdljivo stanino tkivo.
Oblozi od sirovog krumpira pogodni su za one koji dobro reagiraju na hladno.
Kod slabosti nogu u starijih ljudi osnovni preduvjet je odbaciti jake zaine i masnoe
ivotinjskog porijekla, cigarete i alkohol. Tri puta tjedno za ruak ili veeru jesti zeljanicu koja
se spravlja od kg divljeg zelja, obariti i sitno narezati ili samljeti, kg luka, oguljenog i
sitno narezanog, kg raova brana ili jemena ili pola-pola. Takoer jo kg krumpira,
oguliti i sitno narezati / ili istu koliinu rie/, 10 g listova perina i 10 g listova celera. Sve
smijeati i umjereno posoliti, dodati 1 litru vode i u dubokoj tepsiji pei, za vrijeme peenja
moe se jednom promijeati i po potrebi dodati mlake vode. Jede se mlako uz dodatak 1-2 dl
blagog aja od po 20 g listova kadulje, stabljike rusomae i stabljike trave ive.
Upute za DEBLJANJE nai ete u arhivi "Zelene apoteke."
Jeste li znali da krika kruha sadri 270 kalorija a 2 kuhana krumpira 170 kalorija!?
SAVJET: Korjenasto povre kuhajte u kori, pa ga tek onda ogulite i pripremajte. Na taj nain
e povre zadrati vie hranjivih sastojaka nego kad je oguljeno.
uvanje gomolja krumpira:Gomolji krumpira u toku skladitenja diu, pa im je zbog toga
potreban kisik koji kroz pore ljuske ulazi u gomolj, a izlazi ugljini dioksid i voda. Svjetlo
gomoljima nije potrebno , naprotiv, u skladinim uvjetima djeluje tetno. Ovo su znali jo nai
stari pa su sanduke napunjene gomoljima uvali zimi pod krevetom. Najbolje je krumpir
skladititi na oko +5o C, u zraenom i tamnom prostoru. Skladita se pune sirovinama u
paletama, dok vree punjene gomoljima treba sloiti unakrsno da bi bile stabilnije na
paletama. Cirkulacija zraka je neophodna jer se jednolino rasporeuje temperatura i vlaga
zraka. Cirkulacija ne smije biti preintenzivna, maksimalno 0,2 m/sek.
U domainstvu se rijetko nau skladini uvjeti kakve imaju velike trnice, pa se sprema u
podrume i tu ostave. Podrum ne smije biti vlaan i mora postojati mogunost provjetravanja.
U ovakvim sluajevima gomolje ne istresamo na tlo ve njima punimo velike drvene sanduke
koje na dnu izbuimo debljim svrdlom oko 2 cm promjera i stavljamo ih na drvene grede koje
stoje oko 20 cm od tla. Za podmetae moe koristiti opeka, betonski blokovi i sl. Ako se
neposredno uz napunjene sanduke nalazi prozor, treba ga zasjeniti komadom debljeg kartona.
Provjetravati treba redovito. U ostavama se skladiti na drugaiji nain: gomolje treba istresti
iz vrea u velike pletene koare od ibe ili u drvene sanduke na ijim se bonim stranama
nalaze otvori za cirkulaciju zraka. Napunjene koare ili sanduke treba pokriti debljom tkaninom
koja ne proputa svjetlo (ili debljim natron papirom). Ukoliko samo polietilen vree izbuimo
i napunimo krumpirom, on u toku skladitenja trune. Sunano svjetlo djeluje na gomolje i
uvjetuje nastajanje zelene boje ispod ljuske, nastaje alkaloid solanin (sterolske strukture)
/C45 H7 3O15 N /. Kada se uoi nastanak solanina, takve gomolje vie ne kuhamo u ljusci, ve
ih u sirovom stanju ogulimo i odstranimo zajedno s ljuskom zeleni dio. Krumpir i jabuke se
mogu zajedno skladititi, dok rajica i krumpir ne. Temperaturu u ostavi pratiti termometrom,
81
Page 82 / 158
jer su nepoeljne sve koje su nie od +5o C. Krumpir skladiten na takvoj temperaturi je
slatkog okusa. Ta se organoleptika promjena moe izbjei ako se prije upotrebe, u trajanju 1-
2 tjedna gomolji dre na sobnoj temperaturi; na taj nain se ponovno normalizira sadraj
eera u gomolju. krob u gomolju takoer se mijenja jer prelazi u eer, a eer se
razgrauje u ugljini dioksid i vodu. to je proces disanja intenzivniji postotak kroba u
gomolju biti e manji. U proljee, kada se znatnije povisi temperatura zraka, poveava se
proces disanja, odnosno pretvaranja kroba u eer. Tada nakupljeni eer prelazi u pazune
pupove gomolja, koji se nazivaju oka. Oka bubre i rastu a stanice iz kojih su graena poinju
diobu i nastaju nove stanice. Klica se postupno uzdie iznad gomolja - u tami nastale klice su
produljene i blijedoute boje (etiolirane), dok se na svjetlu razvijaju kratke zelene s
ljubiastoplavim tonom.
Proklijale gomolje treba prije pripremanja jela u sirovom stanju oguliti, jer u zelenom dijelu se
nalazi solanin. Da se ne bi suoili s ovim injenicama, tretirajte gomolje sredstvima protiv
klicanja.
LUK
LUK ( Allium ssp.)

Porodica: Liliaceae
Nije u farmakopeji !
a) Crni luk (Allium cepa L.) crveni luk, kapula, crvenac, glavata ljutika, mrki luk, obini luk,
ebula.
b) Luk kozjak ( Allium ascalonicum L.)
c) Luk vlasac (Allium schoenoprasum L.) drobnjak
d) Luk srebrenac *
e) porji luk (poriluk) (Allium porrum L.)
Ovdje e biti opisan obini luk ( crveni luk), iako lukova ima oko 250 vrsta.
Porijeklo: Crveni luk potjee iz zapadne Azije i Beludistana. (Po nekima porijeklo vue iz
Indije.) Odatle se proirio i danas se uzgaja u razliitim zemljama svijeta gdje mu klima
pogoduje. Pravi je predstavnik zainskog povra (zain+povre). Vjerojatno je najstarija
ljekovita biljka ije je djelovanje opisano klinastim pismom (Sumerani) prije 6.ooo godina.
Naime, jedan zapis ovim pismom veli: " ako pojede luk ujesen, nee trpjeti zimi od
trbunih bolesti.." Nadalje, u starom Egiptu pred lukom se polagao najvii oblik zakletve.
Dakle, vjerovanje u ljekovitost luka ( crvenog i bijelog) staro je tisuama godinama ima
istaknuto mjesto ouvanju ljudskog zdravlja koje bi trebalo biti nae najvee blago.
Luk kozjak je biljka poznata od davnina u Kini, Japanu, Indiji, Perziji i Turskoj. Luk vlasac je
divlja trajna biljka, rasprostire se od Grke do sjeverne vedske, Sibira i Sjeverne Amerike.
Uzgojeni vlasac je slian divljemu. Vlasac se moe uzgojiti u loncu kod kue i troiti prema
potrebi velik dio godine.
O biljci: Navedene vrste luka imaju zainska i ljekovita svojstva, pa je njima mogue
sprijeiti i lijeiti itav niz bolesti. Od cijele biljke za lijeenje se upotrebljava podzemna
gomoljasta lukovica To je ustvari podzemna stabljika sastavljena od mesnih listova. Vonj je
luka otar i izaziva suzenje, okus je slatkast, kuhanjem se gubi miris a okus ublai. Najbolje
uspijeva na vapnenastom tlu, a treba ga gnojiti samo odleanim gnojem.
Sorte luka se dijele na slatke, poluljute i ljute.
- koliine eterinog ulja: o,1%
Osnovu ovog eterinog ulja predstavlja cistein-allin ili S-alil-cistein-foksin. Allin predstavlja
supstrat za formiranje isparljivih sumporastih tvari koje se isparavaju prilikom rezanja luka.
Aromatine tvari mu daju okus i miris, te imaju svojstva da su lakrimogena, baktericidna i
fitocidna te antibiotika.
Droga: Koristi se u svjeem stanju. U nekim kombinacijama (s medom) kuha se.
Sastav i aktivne tvari: sadri u sebi izmeu ostalog inzulinske tvari (glukokinin) i djeluje vrlo
dobro kod lakih i srednje tekih sluajeva eerne bolesti, a i kao sredstvo koje tjera na
mokrenje. Sniava eer u krvi. Sadri vitamine A, B1, B2, E, H, K i P, te je vrlo ljekovit.
Ljekovitost luka proizlazi iz visokog sadraja makro i mikro elemenata a posebno treba
naglasiti sadraj biljnih hormona, vitamina, esencijalnih masnih i aminokiselina te
mikroelemenata posebno selen koji ima antikancerogena svojstva i vanadij koji djelomino
izmjenjuje inzulin to je od ivotne vanosti za dijabetiare.
Prodorni miris potie od eterinih ulja sa sumporom, a ta ulja hlape na zraku i jo bre pri
82
Page 83 / 158
kuhanju.
Kemijski sastav luka: vrijednosti su izraene u gramima na 1oo g jestivog dijela, a u zagradi
su navedene vrijednosti za mladi luk.
- energetska vrijednost: 167,2 KJ (15o,48)
- voda: 88 (89,4)
- bjelanevine: 1,4 (1,5)
- masnoe: o,2 (o,2)
- ugljikohidrati: 9,8 (9,4)
- kalcij: 32 mg (51)
- fosfor: 36 mg (39)
- eljezo: o,5 mg (1)
- vitamin A: 5o IJ (2ooo)
- vitamin B1 : o,o3 mg (o,o5)
- vitamin B2 : o,o4 mg (o,o5)
- vitamin C: 9 mg (32)
Takoer sadri celulozu, eer, sluz, organske kiseline i njihove soli, mineralne soli.
Djelovanje: Osobito povoljno djeluje na zarazna oboljenja crijeva. Crveni luk ima
protuparazitno djelovanje jer ubija zarazne klice. Spada u skupinu fitonocida. Djelovanje mu je
neto slabije od bijelog luka, ali se koristi kao preventivno zatitno sredstvo protiv zaraznih
klica crijevnih zaraza, protiv gripe, leukemije i raka. Luk snizuje krvni tlak. Uz bijeli luk, i
crveni luk suzbijaju neke poremeaje uslijed trovanja nikotinom. Pospjeuje prokrvljenost,
potie izluivanje sluznih lijezda te brzo zaustavlja truljenje i vrenje u crijevima, smanjuje
eer, pobuuje tek, tjera na mokrenje, jaa ivce, pospjeuje probavu, odstranjuje plinove i
gliste, dezinficira tijelo i ublaava greve. Sranim bolesnicima jaa srce.
Crveni luk je afrodizijak za nervozne. Sok crvenog luka pomijean s medom najbolje je
alternativno sredstvo za umirenje ivaca, promuklosti i sredstvo protiv kalja.
Kod upale crijeva pomijea se sirovi umanjak, svjei maslac, zdrobljeno sjeme kima i sok
crvenog luka; svjee iscijeeni sok bez dodatka soli dobro je sredstvo protiv konih liaja,
peruti i opadanja kose.
Indikacije: za izbacivanje nagomilane sluzi i gnoja iz plua. Kod tekih zaraznih proljeva s
grevima i kod nadimanja crveni luk se moe s uspjehom spojiti s vodenim kupkama ili pak s
kurom kiselkastih jabuka.
Kombinacije i recepture:
Kuhan u mlijeku zaustavlja krvarenje iz eluca. Nasjeckan s kruhom odstranjuje nadimanje i
garavicu. Razrijeen sok pomae kod vodene bolesti 2-3 ajne liice na dan.
Sok s medom je jedan od najboljih lijekova za ivce 2-5 ajnih liica dnevno.
Luk pren na masti vrlo je koristan kao oblog na prsima kod upale plua.
Mijenja se svaka 3 sata.
Luk i paprika sniavaju kolesterol. Za ouvanje zdravlja, a posebno spreavanja rasta
kolesterola u krvi, dokazano je, vegetarijanska prehrana i dijeta, upotpunjena mlijenim
proizvodima, te maslac, jaja i visokokvalitetnim uljima (kukuruzne klice) djeluju najbolje.
Naroitu ulogu imaju crveni i bijeli luk koji sniavaju nivo kolesterola u krvi, pomalo djeluju
kao sredstvo za mravljenje i podstiu fibrinoliznu reakciju koja smanjuje sklonost krvi ka
zgrunjavanju i time stvaranju tromba. Da bi se odstranio miris po luku iz usta
provakati nekoliko listia zelenog perina.
Slian nain djelovanja ima i crvena paprika.
Vodena bolest se lijei ako se u o,5 l vode i o,5 l kvalitetnog bijelog vina kuha usitnjeni luk 3
glavice i lica rumarina. Uzima se svaki sat po lica.
Vjetrovi u elucu i crijevima nestaju ako se jede peeni luk ili pije sok od samljevenog luka sa
/ili bez/ jednim dijelom rakije u koliini 2-3 aice na dan.
Upala grla prestaje ako se koristi sok od luka koji je kuhan s medom. Ovim sirupom ispire se
grlo svaki sat vremena i istodobno svaka dva sata uzima kavena liica ovog sirupa.
Krmeljive, upaljene i suzne oi lijee se tako da se dnevno nekoliko puta ispiru mlijekom u
kojem se kuhao luk s malo pravog vrcanog meda.
Kod zastoja mokrae uzima se luk, perin, celer i med: sve se kuha u vodi i topla tekuina pije
vie puta dnevno po mala alica.
Suhi kaalj se lijei s lukom koji se kuha u kozjem mlijeku uz dodatak pravog pelinjeg meda
u jednakim dijelovima i uzima svaki sat po licu.
SIRUP OD CRVENOG LUKA: 6oo grama crvenog luka sitno isjeckati i staviti u 1,5 l bunarske
83
Page 84 / 158
vode, 1.2oo g meda i 6o g eera.

Polagano kuhati /3-4 sata/ i napuniti iste staklenke i dobro zatvoriti. Ovo je vrlo dobro
sredstvo protiv kalja i hripavca.
Peen i zgnjeen luk kao oblog djelotvorno lijei ireve.
Utrljan sok sirovog luka lijei liaje, prhut i zaustavlja ispadanje kose.
Sok od luka pomijean s rijetkim medom i nakapan u oi spreava sivu mrenu. Ubode insekata
ublauje sok od luka koji se nakapa na mjesto uboda. Protiv gripe koristi s ekstrakt luka u
rakiji.
Krhke nokte dobro je vie puta namazati sokom od luka.
Kod umova u uima stavljamo u uho na vati nekoliko kapi soka a kod nosnoga katara isto
tako u nos.
Kurje oi na nonim prstima zadaju mnogima velike probleme; ako kuhamo usitnjeni luk u
octu i od dobivenog pripravka napravimo obloge za kurje oi nakon viestruke primjene nestati
e spomenute tegobe.
U klinikim ispitivanjima aplikacije svjeeg soka luka pokazale su da taj sok jaa srani mii i
da djeluje kao svojevrstan afrodizijak, a naroito ako je spolna nemo posljedica tjelesne
iscrpljenosti ili pretjerane ivane napetosti.
Protiv kalja: mlijeko u kojem se kuhala glavica luka zajedno s ljuskom, procijediti i piti 2x na
dan.
Spreavanje opadanja kose i protiv peruti:
25 gr ljuski luka treba potopiti u 6o% alkohol kojem se doda nekoliko istucanih karamfilia.
Na tamnom mjestu mora odstajati 2 tjedna; procijedi se i koristi za masau korijena kose.
(Krunim pokretima). Ako je kosa suha i dalje opada, rastvoru treba dodati 15 gr ricinusova
ulja, kosa e tada biti vra i sjajnija.
SIBIRSKO SREDSTVO ZA JAANJE: kod umora i pomanjkanja energije, starake

iscrpljenosti:
zgnjeiti 4 esna enjaka te ih dodati 4-ima samljevenim malim glavicama crvenog luka, koji
se propusti stroj za mljevenje mesa, te iskoristiti i sok.
Uzeti 225 grama svjee zobi i 2x je propustiti kroz stroj za mljevenje mesa, zatim 6o grama
sitno nasjeckanog osuenog korijena odoljena i sve izmijeati sa cca 9oograma meda, kuhati
na tihoj vatri dok sve ne postane itko. Nakon toga cijelu masu razmazati da bude debela 2,5
cm i pustiti da se ohladi. Kad se masa stvrdne, izrezati je na kvadratie od po 2,5 cm i spremiti
na hladno mjesto.
Uzima se 3-6 komadia dnevno PRIJE jela. To je vrlo vrijedna nadopuna hrani za sve osobe s
vie od 5o godina starosti.
PORILUK kod trbunih i bubrenih bolesti: 9 veih glavica i to neoljutenih i dobro oprati te
kuhati u 5 litara zdravog i prirodnog bijelog vina.
Posuda mora biti vea od 5 litara. Kuha se dok se ne ukuha na 1 litru i kad se smlai ocijedi se
i spremi u staklenku. Uzima se svako jutro NATATE jedna nepuna lica oko 50 grama.
Gua (struma) lijei se porilukom: uzima se sredina porjeg luka i nasjecka na sitno, pomijea
sa finom morskom soli i cvijetom od ljiljana (samo mala koliina !) Taj lijek PRIVITI na guu
svaku veer prije spavanja. Svakako se obratiti lijeniku !
Protiv crijevnih parazita - 4 velike glavice luka rasjei i podijeliti na 4 dijela (sveukupno 16
komada) i preliti sa o,5 lit vode, prokuhati i procijediti, tekuinu piti po 1 kavenu liicu prije
svakog obroka, a ukoliko ne djeluje, skuhati luk s mlijekom.
Kod GLAVOBOLJE 2-3 glavice luka samljeti u stroju za mljevenje mesa i pomijeati sa finim
uljem uz dodatak malo soli. Tom smjesom masirati glavu, zatim se ta masa stavi u gustu krpu
i privee na glavu, preko krpe se stavi suha marama i malo prilegne u tihu zamraenu
prostoriju.
BOLOVI koji trgaju u glavi, zubima uima prestati e ako u tavicu stavite po licu ljuski
crvenog luka, bijelog luka, kamilice, lovorovog lista, borovice i rumarina. Nakapati malo finog
ulja pa kada se najvie dimi (NE SMIJE GORJETI !) drati nad dimom sloen topao runik. Kada
se runik napuni dimom, brzo ga povezati na glavu i preko toga jo jedan topa runik. Ako od
prvog postupka bol ne proe, ponoviti postupak.
84
Page 85 / 158
*Luk srebrenac spada u grupu ozimnog povra, moe se uzgajati na dva naina direktnom
sjetvom na gredicu ili presadom. Drugi je nain bolji!
Vrlo je otporan na hladnou te se sije ili presauje u jesen. Razvija lijepu bijelu glavicu vrlo
blaga okusa. Dospijeva na trpezu kada su ve zalihe starog luka pri kraju. Za razliku od
crvenog luka, ovaj se ne moe sauvati preko zime. Ima ljekovita svojstva isto kao i svi lukovi,
te isti krv, pobuuje apetit, jaa ivce.
PRILOG:
Raeni kola s lukom: potrebno je 35o grama rai,15o grama penice, dvije liice korijandera,
3o grama kvasca, liica soli, 2 ae jogurta, 5o grama maslaca i margarina za mazanje, a za
nadjev treba 4oo grama luka, 2o grama maslaca, liica juhe od povra, jedan umanjak, lica
bijelog vina i dvije liice usitnjenog zainskog bilja: majine duice, perina, ljupaca) i liica
kima.
ito i zaine samljeti u fino brano. Na sredini smjese nainiti udubljenje i u njega sipati
rastopljeni kvasac u jogurtu imalo soli. Dodati i otopljeni maslac. Od svega toga umijesiti
tijesto. Ostaviti na toplom. U meuvremenu pripremiti masu za nadjev. Oistiti i izribati luk,
zatim ga pirjati na zagrijanom maslacu. Kad se sva tekuina ispari dodati licu juhe od povra,
malo vode i pirjati sve dok luk ne omeka. Tepsiju u kojoj ete pei ovaj slani raeni kola
namaite margarinom i posipajte branom. Istanjite tijesto i stavite u tepsiju tako da rubovi
budu podignuti za oko 2 cm. Prije nego to nadjev posipate po tijestu , umanjak umutite s
vinom i aromatinim biljem i kimom, pa sve dodajte pirjanom crvenom luku. Ovu mjeavinu
raspodijelite po tijestu i posipajte naribanim sirom (gauda ili sojin sir) i ispecite oko 30 minuta
na temperaturi oko 2000 C.
Raeni kola treba posluiti dok je vru.
LUICE U OCTU :
Odaberite male, podjednako velike luice, potopite ih u vrelu vodu i ogulite. Prokuhajte litru
razblaenog octa (1 litra 1o% octa s 2 litre vode) s liicom soli , ohladite i stavite luice da
stoje u tome jedan dan. Drugi dan ocijedite, zagrijte ocat do vrenja, stavite luice i kuhajte 4-5
minuta, ohladite. Zagrijte ocat, dodajte liicu eera i sok od 2 limuna, slaite luice u male
staklenke od najvie litre uz dodatak nekoliko zrna opranog papra i prelijte vruim octom.
Zatvoriti i spremiti.
KAVA
KAVA ( PRAVA ) Coffea arabica

Porodica: Rubiaceae
Farmakopejski naziv: Coffeae semen
OPIS: Potjee iz june Etiopije, kasnije je prenesena u Arabiju. A iz nje po cijelom svijetu.
(Odatle i naziv " arapska kava" ). Uzgaja se plantano u Brazilu, odakle dolaze najbolje vrste.
Voli duboku, laganu i vlanu zemlju. Kava uzgajana u planinskim krajevima je bolja od one
uzgajane u nizinama.
Kava je grm, sivozeleno drvo, oko 5 m visine s nasuprotnim granama, koje su rairene i uvijek
pune zelenog i jajastog, odozgor tamnozelenog a odozdo blijedog i nasuprotno postavljenog
lia.
Ima 3-7 bijelih mirisavih cvjetova koji stoje u pazucima listova. Plod je okrugla boba crvena
kao trenja i pregraena u 2 pretinca sa po jednom ronatom, sprijeda ravnom i straga
zaobljenom sjemenkom zrnom kave.
Zrno gubi na teini nakon 2 godine. Poslije prenja aroma postaje bolja, jer zelena kava nema
taj tipini miris i gorka je. Kava se bere nakon 3- 5 godina starosti drva. U desetoj godini jedno
drvo moe dati oko 1-2 kg kave godinje.
SASTAV: Neprena kava ima drugaiji sastav od prene. Prenjem nastaje u zrnu mrko,
isparljivo i vrlo aromatino ulje. To je kofein.
PRIREMA, PRIMJENA I DJELOVANJE:
Samljevene prena kava upotrebljava se obino kao aj odnosno odvar.
To je takozvana "crna kava".
Daje se u sluaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage ( kod upale plua, grozniavih
stanja), kod iscrpljenosti u tijeku i poslije tekih bolesti. Lijei i prevenira migrenu a osobito
kod glavobolja kada se u nju nacijedi limunovog soka. Crna kava potie i krijepi ivce
85
Page 86 / 158
oslabljene za vrijeme dugih bolesti ili dugog umnog rada. U veim koliinama izaziva nesanicu.
Kao protuotrov kod trovanja bunikom - ( Hyoscyamus niger), te kukutom (Conium
maculatum) te opijumom. Tada se treba brzo pojesti nekoliko liica samljevene prene kave!
Kod opeklina ako se opeeno mjesto ( vrelom vodom) posipa prahom samljevene prene kave
i to 2 X dnevno.
Kod proljeva se koristi crna kava kao napitak, pa i kod onih teih proljeva. U tom sluaju je ne
treba eeriti.
I zeleno zrnje kave pomae kod raznih oboljenja. Samljeveno u prah snizuje temperaturu kod
groznica, umiruje veliki kaalj i tada se daje 1 gram samljevene zelene neprene kave
razdijeljene u pet prakova, uzima se u jednakim vremenskim razmacima u toku dana.
Protiv reumatizma i dugotrajnih groznica uzima se 25 grama samljevene neprene kave i
prelije sa 125 grama hladne vode -(1/8 litre) i ostavi stajati 12 sati te se procijedi i pije
natate i bez eera.
Crna kava se ne preporua nervoznim osobama ili onima koji imaju eluani ir (vrijed) , jer
podrauje sluznicu eluca i izaziva nesanicu, pa je nervozni ljudi neka ne piju poslije 15 sati.
Nije udo da se o pitanju kave ve dugo raspravlja u zdravstvenim krugovima, jer dugotrajno
uivanje u kavi moe stvoriti ovisnost. Crna kava je "bi za ivce", ali je i to bolje nego zaspati
za volanom automobila ili kojeg drugog vozila.
Kofein u kavi iri krvne ile.
Arapi kao i Turci serviraju kavu u manjim alicama (fildanima), zajedno s talogom. U pravilu
je primjenjuju tek kada stignu gosti i to svee prenu i samljevenu kavu koja nije dugo bila u
zalihi. Tek prije kuhanja oni je ispre i samelju, brzo zakuhaju i poto kratko zavrije lagano je
preliju s malo hladne vode, te zajedno s talogom i prilino mnogo eera serviraju i piju jaku i
koncentriranu. Upravo u talogu kave se nalaze vani sastojci koji neutraliziraju i oslabe
djelovanje kofeina i hlapljivih kavinih tvari.
Danas je u modi kava bez kofeina. No, kofein nije sam po sebi najkodljiviji sastojak kave; na
zdravlje mogu nepovoljno utjecati jo i druge tvari, a kofein se odstranjuje iz kave
kemikalijama benzolom ili neim slinim. I ta metoda ima svojih slabosti te nastaju zatvoreni
krug.
Aparati za kavu u kavanama i restoranima su praktini, ali se pri tome izgubi dio najukusnijih
tvari koje imaju najugodniji miris. Tako dobijemo crni uvarak, poneto gorak koji onda sladimo
ali ne i sadraj i okus koji se gube.
Mlijeko nema za kavu tetne osobine, a ujedno koristi tijelu, naroito elucu.
Takoer se sve vie proizvodi kava od itna voa i vona kava, te poznata Kneippova kava. Tu
kavu je izmislio Kneipp.
PRESLICA
PRESLICA POLJSKA ( Equisetum arvense)

PORODICA: Equisetaceae
Farmakoloki naziv: Equiseti herba maioris
Ostali nazivi: konjski rep, konjogriz, kositrena trava, njivska preslica, poljski cinkrot, rastavi,
pirika, koseterka, poljska preslica, utkavac, voe, barska metlica, borak, konjorep,
kositrenica, kositrenka, kre, mala preslica, Zinnkraut.
Equisetum dolazi od latinskog equus = konj, seta = dlaka, ekinja; u svezi s izgledom
nadzemnog dijela veine vrsta ovog roda. Arvensis ( arvense) upuuje na polje, oranice.
STANITE: raste u movarnom tlu, grabama, na pjeskovitom tlu ( livade i polja) te uzdu
eljeznikih nasipa, ali autor ne preporuuje na tim mjestima ( uz prugu) brati preslicu.
Rasprostranjena je u zemljama Europe, zapadne Azije, sjeverozapadne Afrike, zapadne
Sjeverne Amerike i na sjevernoatlantskim otocima.
U rano proljee, poslije snijega nie u poljima i njivama. Istjera samo nerazgranjena plodna
stabljika preslice, koja na vrhu nosi klas sa sporama. Preslica nema cvjetova jer spada meu
tzv., bezcvjetne nie biljke sline papratnjaama. Njezi preci ivjeli su jo u davnoj prolosti.
Dananje preslice su vrlo male i neprimjetne. , dok su u ranijim erama nae Zemlje bile velika
stabla koja su rasla po movarama i morskim obalama s drugim bezcvjetnicama u tako velikim
koliinama da je od njih nastao dananji crni ugljen. Mala preslica se javlja u dva oblika:
86
Page 87 / 158
plodnom (fertilnom) i neplodnom (sterilnom). Jestive su mlade fertilne biljke iza kojih se,
nakon to im sazore spore i one se osue, pojavljuju se sterilne biljke to se skupljaju i slue u
ljekovite svrhe. Visoke su oko 50 cm, lijepe zelene boje, izbrazdane i otre, a razgranjuju se
prljenasto prema vrhu biljke. Razvijene sterilne biljke izgledom podsjeaju na konjski rep ili
na male borie.
Preslica je dosadan korov. Okus je gorkoslan. Nekada se njome istilo posue od cinka.
BRANJE: Od poetka lipnja do kraja srpnja, dok je svjea i zelena i bez tamnih mrlja po
povrini biljke. Treba je odrezati malo iznad zemlje , zavezati u snopie i suiti na zranom
mjestu. Postupak branja treba obaviti uistinu temeljito jer je mala preslica u svjeem stanju
krhka , pa ako se njena suhoa provjerava samo drobljenjem moe doi do zabune.
Prerano zatvorena ( neosuena dovoljno) ubrzo e poprimiti sivu boju i neugodan miris po
plijesni. Tada, naravno nije za uporabu. Pravilno osuena Herba equiseti lijepe je zelene boje i
bez mirisa. Ljekovite su jalove, zelene preslice, one daju pravu drogu!
SASTAV: saponini, alkaloidi, flavinoidi, kremika kiselina silicijeva kiselina, aksorbinska
kiselina, organske kiseline, karotin smole, ekvizetonin, tvari za tavljenje, vitamin C, te
jabuna, oksalna i peptinska kiselina. Takoer sadri kalij, kalcij, natrij, sumpor, saponin
equisetin, akonitin, tanin, smolu, gorke tvari, pektin.
DJELOVANJE: OPREZ: preslica je jaka droga i s njom budite oprezni, radije je koristite
umjereno i prema recepturama ! Sok i aj ne maju nikakvih popratnih tetnih uinaka ako se
pravilno primjenjuju. ZA LIJEENJE SE UZIMA SAMO LIVADNA PRESLICA !!! Neke vrste
su otrovne kao npr. E. heleocharis, u kojoj je naen otrovni alkaloid equisetin. Ta vrsta je
vea od livadne preslice. Nalik je movarnoj preslici - ( E. palustre), koju takoer ne treba
upotrebljavati za lijeenje!
Djeluje tako da blago ovjeka podrauje na mokrenje- ( diuretik) -no to djelovanje se mora
uzeti i sa izvjesnom rezervom. Za poticanje mokrenja ima mnogo boljih biljaka. Njezino
djelovanje potjee djelovanjem kremine i uglavnom openito pospjeuje izmjenu tvari i
pobuuje vezivno tkivo. Dezinficira mokrane putove. Djelotvorna je kod pojave krvi u mokrai
zbog kamenaca ili pijeska, a takoer kod ira na elucu smanjuje krvarenje. Popravlja krvnu
sliku.
Uspjesi se postiu kod greva u mjehuru, bolnog mokrenja, zadravanje mokrae, upale
bubrega s pojavom bjelanevina proteina u mokrai, , upale bubrene nakapnice,
krvarenje bubrega, kod kroninog nadraaja mjehura s pritiskom na mokrenje ( u ena), kod
poetne tuberkuloze bubrega i mjehura.
UPOTREBA:
Upotrebljava se kao samostalna droga, bez dodatka u mjeavine i kao dodatak mjeavinama
ajeva kao znaajna komponenta. Zastupljena je i slubenoj medicini! Presliin aj olakava
probleme kod arlaha i poveanih krajnika, te anemije, bolesti vezane s metabolizmom i kod
nervoze. Suha preslica, zdrobljena ( izmrvljena) i zakuhana u mlijeku daje se
slabanoj djeci jer jaa organizam i stvara krv.
PRESLICU NE SMIJEMO PITI U PREJAKOJ KONCENTRACIJI I PREDUGO, VE U
VREMENSKIM RAZMACIMA!
Upotrebljava se cijela biljka , kod bolesti mokranih organa, ALI NE KOD UPALE BUBREGA!
U staro vrijeme Grci su je upotrebljavali za lijeenje tumora jetri i eluca.
Svjeim sokom lijeili su rane. Uporabu nalazi kod bolesti i lijeenja cistitisa, zatim kod upale
maternice, hemoroida i pleuritisa.
U Bugarskoj je biljka upotrebljavana kod TBC plua, u Njemakoj za kupke, furunkule, kod
angine i upale desni i grla. Austrija je upotrebljava (mlade izdanke) za bolji sastav krvi.
Naroito je potrebna paljivost i NE uporaba kod akutne upale bubrega!
Preslica ne samo da isti posue, nego i lijei unutarnja i vanjska oteenja tijela.
Za lijeenje tuberkuloze postoje efikasni lijekovi, jedino za staru, neizlijeenu tuberkulozu
moemo dugotrajnim lijeenjem preslicom pospjeiti tijek lijeenja plua, ali to su ipak rijetki
sluajevi.
Oblozi i kupke uvarka preslice lijee ekceme ruku, kone liajeve, oboljelo vlasite a sjedea
kupka sa svjeom i osuenom drogom olakava tegobe i bolove kod izlaenja kamenaca ili
pijeska iz mokranih putova.
Kod upaljene sluznice usne upljine ili krvarenja desni djelotvorno je ispiranje ovim uvarkom a
dokazano je i povoljno djelovanje na neistu ili olabavljenu kou.
87
Page 88 / 158
KUPELJI: 100 grama biljke namakati 1 sat u vruoj vodi i potom procijediti u vodu za kupelj.
Djeluje povoljno na kou , cirkulaciju, ozebline, smiruje svrbe.
AJNA MJEAVINA: Mnogima je sama preslica prejaka, pa evo ajne mjeavine od
preslice, podbjela, lipina cvijeta, trpuca bazginih bobica i timijana: Mjeavinu popariti ,
ostaviti da odstoji 15-2o minuta i potom procijediti. Pije se 2-3 alice na dan. Zaslauje se
kestenovim medom!
PROTIV MOKRANIH KAMENACA: jednu veliku licu mjeavine od preslice i boroviinih
bobica u omjeru 1:1 uz dodatak malo pelina, kuhati u 2,5 dl vode 5 minuta. Treba odstajati
najmanje 15 minuta. aj se procijedi i odmah popiti jednu alicu, a drugu gutljaj po gutljaj
tijekom dana. Kad se kamenci sputaju kroz mokraovod treba napraviti sjedeu kupelj koja
mora biti vrua, i to s malo suhe i malo svjee preslice. Jaka e se bol smiriti.
Protiv NONOG mokrenja u krevet: treba 1 veliku licu mjeavine od jednakih dijelova
preslice i kantariona gospine trave - kuhati 10 minuta u 4 dl vode i procijediti. Pije se po 1
alica ujutro i naveer. Veerati treba suhu hranu!
GIHT i ULOGA ( podagra) - 2 velike lice mjeavine od po 20 grama preslice, lia oraha,
kore divljeg kestena, po 30 grama vrbove kore i 10 grama ploda ljoskavca ( Physalis
alkekengi) kuhati 5 minuta u 4 dl vode, ostaviti poklopljeno preko noi i sutradan procijediti.
Pije se pola ujutro i pola naveer.
OSNOVNI RECEPT ZA PRIPRAVU : jedna lica droge na tri alice vode kuha se 15
minuta, polovica se popije ujutro a druga polovica naveer.
Za lijeenje gnojne upale (ira) potkoljenice, upale vena ili upale hemoroida stavljaju se
oblozi od uvarka.
Za enske tegobe pomae kupelj u sjedeem poloaju.
aj od preslice za unutarnju uporabu treba DUGO kuhati , jer u protivnom kremika
kiselina iz droge nee prijei u vodu. Stoga se odjednom priprema UKUPNA KOLIINA aja
AJ: 1 lica na pola litre zakuhane vode, prokljuati 2-3 minute, ostaviti da stoji 15 minuta i
piti 3X POSLIJE jela.
Oparak od male preslice: dvije do tri ajne liice osuene i izmrvljene droge preliti sa 2,5 dl
kipue vode. Poklopiti i ostaviti stajati pola sata., nakon toga procijediti. Po jednu alicu
oparka piti 2-3 puta na dan kako bi se uklonio suviak vode iz tijela prouzrokovan
sranim oboljenjima ili upalom porebrice. I plunim e bolesnicima taj napitak ublaiti
tegobe ako se uzima nekoliko tjedana.
KUPKA ZA UMORNE NOGE: 4 lice suhe droge i jedna litre vode; razmrvljenu suhu drogu
preliti vodom, kratko prokuhati i poklopiti .Ostavite poklopljeno 15 minuta. Procijediti i uliti u
lavor s toplom vodom. U toj kupki drite umorne noge 20 minuta , nakon toga ih uronite u
hladnu vodu pa ih dobro istrljajte suhim runikom.
Kod osoba koje dugo stoje ili hodaju pa im noge oteavaju i nateknu, ova e kupka pomoi ako
se ponovi 2-3 puta na tjedan.
LOSION ZA LICE : 20 grama suhe droge, 5 dl vode: usitnjenu drogu prelijte kipuom vodom
i ostavite 20 minuta. Procijedite i dobivenom losionu tjedan dana svaku veer umijte lice.
Pustite da se tekuina sama osui na licu. Pore e se na koi same zatvoriti, a i oputena e se
koa sama zategnuti. Za ienje masne i bubuljiave koe ovom losionu dodajte malo
kolonjske vode ili octa. Primjena je 2X na dan.
PROTIV arterioskleroze: cvijet ili list gloga 25 grama, 25 grama enjeva bijelog luka
enjak, preslica 10 grama, imela 10 grama, kamilica 5 grama, list matinjaka 25
grama; junu licu mjeavine ovih sastojaka kuhati 15 minuta u alici vode ( 3 dl), ohladiti i
procijediti te piti ujutro, u podne i uveer po jednu alicu.
PROTIV ZAPALJENJA PROSTATE i oteanog mokrenja:
pomijeati po 30 grama lista breze, medvjeeg groa, preslice i po 10 grama cvijeta
podbjela. Jednu junu licu mjeavine kuhati 5 minuta u 2 dl vode i ostaviti 3 sata , procijediti i
piti mlako. To ponoviti u toku dana 2-3 puta PRIJE jela.
aj za PROSTATU: perin ( Petroselinum sativum) 20 grama, medvjetka ( Arctostaphylos
uva ursi) 20 grama, breza 20 grama, kantarion 10 grama, preslica 20 grama; jednu
veliku licu ove mjeavine staviti u 2 dl kljuale vode, kratko prokuhati, i ostaviti poklopljeno
da se hladi 30 minuta pola sata. Procijediti i piti 3 X dnevno po jednu liicu.
PROTIV BIJELOG CVIJETA u ena treba 3 velike lice mjeavine od po 20 grama preslice,
lista smrdljive koprive ( Galeopsis ochroleuca), i troskota te 10 grama lincure i 15 grama
kamilice i virka (Alchemilla vulgaris) popariti s pola litre kipue vode, ostaviti poklopljeno pola
sata i procijediti, pije se tijekom dana.
88
Page 89 / 158
Pokusi koji su vreni ekstraktom preslice, stolisnika, kapucinke, i drugih slinim ekstraktima
dali su dobre rezultate pa ne bi trebalo prskati voe i povre tetnim kemijskim preparatima.
NAPOMENA Uslijed velike otrovnosti movarna preslica ( E. palustre L.) smatra se naom
najopasnijom otrovnom livadskom vrstom. Njezina uporaba dovodi do gubitka vitamina B1 u
organizmu domaih ivotinja. kodljiva je kako u svjeem, tako i u suhom stanju!
ZOB
ZOB - Avena sativa L.

Ostali nazivi: ovas, avs, oves, pir, pitoma, silj, siljevina, usjevna zob.
Porodica: Gramineae.(trave).
OPIS: Zob vrlo vjerojatno potjee iz srednje Azije, a uspijeva gotovo na svakom tlu. Razlikuje
se od naih najvanijih itarica po tome to ima metlicu. Ta jednogodinja biljka uspijeva i u
ravnici i u brdskim predjelima. Zob cvate od lipnja do srpnja, sjeme dozrijeva u srpnju
(kolovozu), ovisno o sorti i klimatskim prilikama.
Osim toga ima mnogo kalijevih soli, kroba i eera. Iz oljutenih zrna dobivaju se zobene
pahuljice, zobena kaa i zobeno brano. Sve je to lako probavljiva hrana za djecu i bolesnike.
Oljutena zob i danas se koristi za dobivanje zobene sluzi kojoj je svrha da pokua
nadomjestiti eluanu i crijevnu sluz. Za ovjekovu ishranu zob postaje vrlo vana biljka poto
ima veliku hranjivu vrijednost i veoma mnogo masti, po koliini bjelanevina zob je
najhranjivija itarica. Samonikle vrste su A. sterilis i A. barbata, koje su ujedno i korovne
biljke. Zob je biljka koja se ubraja u porodicu trava. Klasi zobi sadre 2 do 6 cvjetia. Nalaze
se na rairenoj metlici na vrhu stabljike. Zrna su obavijena pljevom koja nije srasla sa zrnom
po emu se zob razlikuje od drugih itarica (penice, jema i rai). Njen sadraj visokovrijednih
materija koji se sastoji od: joda, klora, fosfora, magnezija, kalija, mangana, cinka, bakra,
niacina, biotina, te vitamina. Odline su zobene pahuljice, koje se prelijevaju vrelim mlijekom
ili juhom, i jedu u kombinaciji sa drugim namirnicama. Preporuka je da se zob kuha 2-5
minuta, jer se u ovom intervalu ne gubi nita od njene hranljive vrijednosti, a postaje lako
probavljiva.
U sluajevima eerne bolesti, zob se pokazala kao vrlo uspjena. Redovnim uzimanjem zobi u
ishrani, zapravo zobenom kurom koju treba provoditi due vrijeme, dolazi do opadanja eera
u krvi.
Napomena: nikada ne odlijevajte vodu u kojoj ste kuhali zob! U njoj se nalaze mnoge
vane materije.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek koristi se sjeme - zrno i slama za vrijeme etve i neposredno
prije etve.
Ljekovito djelovanje: zob je neobino vana u dijetalnoj ishrani bolesnika. U sebi sadri sve
vanije vitamine i minerale. Koristi se za lijeenje malokrvnosti, raznih kataralnih upala
probavnih organa, a djeluje na regeneraciju cjelokupnog organizma. Kupelji pripremljeni od
zobene slame veoma su korisne u bolestima bubrega, bubrenih kamenaca i gihta, zatim kod
svih reumatinih potekoa, kod kriobolje, koenja svih vrsti te kod bolesne jetre, ui.. Zob
je dobro koristiti u ishrani jer potpomae stvaranje krvi, jaa zube i kosti, podstie rad mozga,
89
Page 90 / 158
rast kod djece i jaanje miine mase kod odraslih. Zbog lakoe sa kojom se probavlja, zob se
preporuuje oboljelima na elucu, a isto tako i osobama sa bronhijalnim smetnjama. Slaboj
djeci i iscrpljenim osobama uope, zob se preporuuje: treba da je uzimaju svakog dana, u
obliku kae ili drugaije.
Zbog jednostrane prehrane zobenim pahuljicama moe doi do nestaice vitamina D!,
to pogoduje rahitisu , te treba obratiti panju na to kod dojenadi i male djece. Ako zrno zobi
dobro skuhamo, od njih emo dobiti onu snagu koja se krije u njima.
Poznato je da zob konjima daje snagu. Indijski lijenici jo i sada upotrebljavaju uvarke obinih
zrna zobi ( oats ), u kurama koje se primjenjuju radi odvikavanja od opojnih droga. Tako se
zob poela ponegdje i upotrebljavati kod odvikavanja od puenja, i to je mogue.
Broj popuenih cigareta se bitno smanjuje kad se pone jesti ekstrakt zobi, a djelotvornost se
osjea jo mjesec-dva. Nakon prestanka uzimanja lijeka.
Zrna zobi ne upotrebljavaju se izvana; kao dodatak za kupelji pri oboljenju zglobova ili
reumatizma upotrebljava se zobena slama, uglavnom zbog kremine kiseline. Zobena slama
inae djeluje kao preslica ali mnogo slabije. Prednost joj je to je jeftina. Za neke enske
bolesti upotrebljava se kao kupelj u sjedeem poloaju.
Jedna alica zobi( porcija kuhane zobene kae) ili alica i pol zobenih pahuljica sadre 88 kcal i
4 g masnoe, te smanjuju kolesterol za 5%.
Jedini lijek i prvo i osnovno pravilo kod celijakije je bezglutenska dijeta koja traje
cijeli ivot. To znai da se iz prehrane izbacuju sve namirnice koje u sebi sadre
itarice: penicu, ra, jeam. Najnovija istraivanja pokazuju da zob nije tetna za
oboljele od celijakije.
Osobe alergine na mlijeko i mlijene proizvode, te vegetarijanci mogu zobene pahuljice preliti
sojinim, riinim ili jemenim mlijekom.
Konzumiranje cjelovitih itarica, prema nekim istraivanjima jo je nedovoljno, pa je usvajanje
novih prehrambenih navika za doruak dobar poetak za to. Svi zajedno, od male djece,
adolescenata, ljudi u srednjoj i treoj dobi, mogu biti samo na dobiti, jer su cjelovite itarice
izvrstan izvor biljnih vlakana i rezistentna kroba, a ujedno i dobar nain unosa proteina
biljnog porijekla. itarice, poput zobi, palente, rie, jema i heljde bogate su vitaminima,
ukljuujui vitamine B skupine, vitamin E, te mineralima - eljezom, magnezijem, selenijem i
cinkom. Cjelovite itarice bogate su vanim nutrientima i fitokemijskim sastojcima koji
promoviraju zdravlje, te pomau u prevenciji mnogih bolesti.
Osobama koje su izloene intelektualnom naporu takoer e odgovarati namirnice niskog
glikemikog indeksa, jer e ih vremenski dulje initi energinijima. Zobene pahuljice su
najdragocjenije - najhranjivije jelo za iscrpljene ljude.
RECEPTI:
aj od oljutenih zrna upotrebljava se kod bolesti eluca, crijeva i plua, a oblozi od zobene
kae stavljaju se na ireve.
Pripravljanje zobi za ishranu je uistinu jednostavno: u hladnoj vodi 6-8 puta operemo litru
zobi, a zatim je u 2 litre vode kuhamo tako dugo dok se ne smanji na polovicu, a u uvarak
umijeamo 2 lice meda i ostavimo da jo neko vrijeme vrije.
Takav napitak od zrnja zobi daje snagu, a to djelovanje temelji se na kreminoj kiselini koja
podstie izmjenu tvari i jaa vezivno tkivo i djeluje kao tonik. U zobi postoji indol-alkaloid koji
smiruje ( kao sedativ), i pomae da lake zaspimo. Dodue, ve se dugo zna za to umirujue
djelovanje zobi odnosno ekstrakta cvijetova i cijele svjee biljke, ali su miljenja razliita.
Kupelj u sjedeem poloaju dobro djeluje kod bolesti koje uzrokuje giht.
Bubrege i kamence lijeio je Kneipp kupeljima uz dodatak zobene slame.
Zob smanjuje eer u krvi ,a isto tako i kruh od itavog zrna. U Zob je dakle vrlo vana u
dijetalnom lijeenju eerne bolesti, uklanja otrovne tvari iz tijela, bistri duh i obnavlja
organizam. Sadri sve vitamine iz skupine B.
Kod poveanih jetra dolazi u obzir kupelj od zobene slame.
Za osobe koje ele izgubiti na tjelesnoj teini, kao i za one s kardio-vaskularnim bolestima
openito su dobre itarice niskog glikemikog indeksa. Zob, koja ima glikemiki indeks 42 (245
g kuhana s vodom), je idealna i za dijabetiare.
Dobar izbor za njih je i prepeeni kruh s groicama, jabuka, nekoliko marelica i naranin sok
od 1/2 vode i 1/2 soka.
aj od jo zelene slame hrana je za ivce, bolesne bubrege, mjehur i reumu. Imamo li hladne
noge, pomoi e kupelj od zobove slame.
Vrua, gusta kaa od zobi stavlja se na ireve da dozriju. Poznati su sluajevi kada je zob
90
Page 91 / 158
djelovala kod padavice i pomagala ljudima kod odvikavanja od morfija.

Od zobi sami moete napraviti odlian lijek za ivce: nekoliko tek dozrelih stabljika zobi treba
samljeti ili na drugi nain usitniti, dobivenu zelenu kau treba preliti toplom vodom i ostaviti da
odstoji oko 2 minute, ocijediti i zasladiti medom, ovako pripremljen napitak ubrzo e smiriti
ivce.
Moe se pripremiti i na drugaiji nain: samelju se zobene stabljike s bobicama groa ili
rozina ( cvebe), prelije se toplom vodom, pusti da odstoji oko 2 minute, i onda ocijediti. Na taj
nain je napitak ve zaslaen. A ako se pije due vrijeme, ivci se preporode i smire dobivajui
novu snagu.
Poslije etve zobi sakupite slamu ( iako ima slabije djelovanje), i koristite kao aj protiv
katara, kalja, grozniavih stanja. Iako ne djeluje tako kao svjea biljka, ipak se ubraja meu
vrlo dobre prirodne lijekove.
Za dobar i zdrav doruak : 30 g zobenih pahuljica, voe po izboru, jedan nemasan jogurt,
desertnu licu buinih sjemenki i 110 ml sojina ili kravljeg mlijeka. Zobene pahuljice prelijte
mlijekom, dodajte voe, jogurt i sjemenke
Kupanje djece u uvarku od zobene slame uklanja nedostatni rad koe.
Homeopatija upotrebljava izvrstan lijek za ivce iz soka zelene zobi pod imenom Avena
sativa, to je ustvari i latinski naziv za zob.
Lijek se dobiva iz zgnjeenog soka zobenih stabljika u cvatu, a uzima se u kapljicama. Osobito
za djecu i osjetljive ljude izvanredan je lijek za ivce.
Sa ekstraktom korijena ginsenga (Ginsavena) pouzdano krijepi ivce.
Zob je najdjelotvornija dok cvate, u zrnu ima mlijenog soka; tko se lijei zobenim napitkom,
otklanja neuroze i tegobe izazvane oboljenjem eluca i probavnog trakta.
Zdrava namirnica koju su nai stari esto koristili u prehrani i lijeenju bolesti bila je zob -
tonik za ivce koji usto i jaa tijelo. Zob je jedan od najboljih lijekova za oporavak ivanog
sustava, a koristio se u lijeenju tjeskobe, malaksalosti i ivane iscrpljenosti. Oputajue
osobine zobi dokazuje i tradicionalni recept za ljude koji pate od nesanice: treba spavati na
madracu napunjenim zobenim ljuskama. Budui da je lako probavljiva zob je pogodna tijekom
kroninih bolesti ili oporavka. Zobena kaa sa zainima, eerom, limunom ili vinom prastaro
je jelo za bolesne i starije osobe. Na glasu je i kao sredstvo za lijeenje neplodnosti i
impotencije. Novija istraivanja pokazala su da zobeno vlakno moe znatno smanjiti koliinu
kolesterola u krvi, pomoi u borbi bolesti srca, povienog tlaka, pretjerane debljine, proirenih
vena i hemoroida.
Kad imamo pokvaren eludac, u pravilu emo najprije pripremiti zobenu juhu jer e pomoi u
rjeavanju tegoba s probavom.
Protiv kolesterola dnevno pojesti 100 grama posija od zobi, ime se smanjuje koliina
kolesterola u krvi za 15%.
Kaa: staviti pet lica zobenih pahuljica u pola litre kipue vode. Pustiti da kuha 2-5 minuta,
zatim odmai s vatre i pustiti da stoji dok ne upije svu vodu i nabubri. Posle toga, dodavati po
elji razliite sastojke - jogurt, med i slino. Kaa se moe pripremati i sa kipuim mlijekom ili
juhom.
Sredstvo za jaanje: jedan kg neoljutene zobi dobro se ispere i skuha u tri litre vode.
Procijediti i piti ovu tekuinu, zaslaenu medom.
Kupke: kao obino, za njih se koristi cijela zob i zobena slama. Pomau kod umora, bolesti
bubrega, kao i kod konih bolesti.
Zob u novije vrijeme zovu i alternativna Viagra jer djeluje kao afrodizijak to je jo uvijek
upitno! - odnosno pojaava rad testosterona u organizmu a samim tim je preporuuju za one
koji imaju poveanu prostatu.
KESTEN (Castanea sativa)
Drugi nazivi :
pitomi kesten, gorski kesten, kostanj...
Lijepo i preko 20m visoko drvo s bujnom i velikom kronjom. Kora mu je glatka i sivosmea.
Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, na licu goli, na naliju dlakavi. Cvijeta tek poetkom
lipnja kad su listovi ve potpuno razvijeni. Kesten je najrasprostranjeniji u junoj Europi i u
zemljama oko Sredozemnog mora. Uspjeva na kiselom tlu i ne podnosi preveliku vlagu.
Kod nas ga ima najvie na obroncima Medvednice i Uke gdje je nadaleko poznat kao maron
91
Page 92 / 158
(kesten dubenac).
Kesten kao hrana ima visoku energetsku vrijednost, a glavni sastojak mu je krob kojeg ima
oko 44%, nadalje slijedi eer, te oko 4%, bjelanevina, oko 2% masti i vrlo velika koliina
vitamina B1. Zanimljivo je da jedno kestenovo drvo moe godinje roditi i do 200kg plodova, a
moe dostii starost i do 500 godina.
U kulinarstvu je kesten vrlo cijenjena namirnica i od njega se spremaju mnoge poznate
delicije.
Moda je manje poznato da se od kestenovih listova moe uz dodatak limunske kiseline
pripremiti ukusan napitak kao zamjena za ruski aj.
LJEKOVITA SVOJSTVA GLJIVA
Postoji oko 50 000 razliitih vrsta gljiva, a samo se oko dvjestotinjak smatra jestivim. Gljive su
vrlo korisne a neke pomau kod pojedinih bolesti.
Po hranjivost gljive se mogu svrstati izmeu mesa i povra. Gljive ne sadre saharozu ni krob
pa ih mogu uzimati osobe koje boluju od dijabetesa.
Gljive su jedine namirnice biljnog porijekla koje sadre vitamin D, preporuuju se kod rahitisa,
osteomalacije i drugih metabolikih bolesti kostiju. Neke gljive jaaju imunoloki sustav, a
gotovo sve jestive gljive djeluju na regulaciju eera u krvi i uspostavljaju pravilan
nain prehrane.
Glavni aktivni sastojak shiitake s hipolipidemikim djelovanjem nazvan je eritadenin.
Utvreno je najprije na takorima da on poinje sniavati kolesterol u krvi ve 3 sata nakon
uzimanja, i da to djelovanje traje i do godinu dana nakon to se iskljui iz prehrane! Pokazalo
se da eritadenin sniava razinu svih masnoa u krvi - kolesterole (osobito onaj "opasni" - niske
gustoe), trigliceride i fosfolipide. Pri tome ne utjee na sintezu kolesterola neophodnoga za
izgradnju stanica, nego djeluje tako to ubrzava preradu kolesterola u jetri i njegovo
izluivanje probavom, s tim to ta prilagodba metabolizma na pojaano "odmaivanje" krvi
traje dugo vremena. U shiitake ima i drugih tvari s takvim djelovanjem. Neprekinutu liniju
istraivakih napora pokazuje npr. i istraivanje Sugiyame i suradnika, koji su sredinom 90-tih
godina dokazali da u zec gljivi postoji aktivna tvar grifolin, koja takoer sniava kolesterol u
krvi. Pored svega, shiitake snano spreava sljepljivanje krvi ili agregaciju krvnih zrnaca. Vrsta
Judinog uha (Auricularia polytricha) ima antitrombotski efekt ak 8 puta jai nego shiitake.
Kasnija su istraivanja registrirala taj efekt i kod A. auricula (a uz to i dodatno spreavanje
zgruavanja krvi), kod G. lucidum (aktivna tvar je adenozin), micelija gube C. versicolor (uz
dodatno vazodilatacijsko djelovanje) i dr.
Neke vrste ljekovitih gljiva takoer mogu optimalno regulirati razinu eera u krvi kod ve
nastale eerne bolesti (diabetes mellitus), te pomoi opem uspostavljanju zdravog naina
ivota, a time i spreavanju nastanka i razvoja dijabetesa kod zdravih osoba i osoba s
graninim oblikom eerne bolesti.
Ljekovitim gljivama ne moe se, naravno, rjeavati akutne komplikacije eerne
bolesti, koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. One, meutim, mogu biti od
izuzetne pomoi dijabetiarima koji ele kvalitetno unaprijediti regulaciju razine
eera u krvi, osobama s graninim oblikom eerne bolesti za spreavanje ili to
dulje odgaanje razvoja bolesti, kao i svima zdravim osobama koje ele smanjiti rizik
nastanka eerne bolesti, osobito ako u obitelji imaju ili su imali dijabetiara.
Sastojci gljiva utjeu na pozitivan nain kod nekih kardiovaskularnih bolesti ,a neke utjeu na
sniavanje krvnog tlaka i ateroskleroze dok neke poput shiitake reguliraju masnou u krvi,
poboljavaju krvotok i spreavaju gubitak elastinosti krvnih ila. Znanstvena su istraivanja
potvrdila popularno shvaanje narodne medicine dalekoistonih naroda da je gljiva shiitake (L.
edodes) takva hrana koja "aktivira krvotok" i spreava ili ak i lijei "izljev krvi u mozak". Ne
samo shiitake, nego i neke druge vrste ljekovitih gljiva, sadre eritadenin, grifolin, visoko
nezasiene masne kiseline, derivate nekih ganoderinih kiselina, neutralna detergent-vlakna i
hitinska vlakna... , koji u znatnoj mjeri sniavaju odnosno odravaju normalnu razinu masnoa
(kolesterola, triglicerida i fosfolipida) u krvi. Druge pak tvari iz odreenih vrsta gljiva
(germanij, lentinan, tirozinaza...) neposrednije poboljavaju krvotok, ire krvne ile,
spreavaju gubitak njihove elastinosti, i posebno poveavaju opskrbu mozga i srca krvlju. Te
procese dodatno potpomau tvari koje na nekodljiv, prirodni nain djeluju smirujue na
sredinji i autonomni ivani sistem, to dodatno regulira tlak. Nukleozidi i drugi derivati
92
Page 93 / 158
nukleinskih kiselina, kao i adenozin, spreavaju agregaciju krvnih zrnaca (antitrombotski

efekt).
Pojedine gljive sadre tvari koje djeluju protiv virusa i tumora te reguliraju probavu, neke
djeluju antireumatski i antialergijski, poboljavaju rad dinih organa, jaaju i usporavaju
starenje.
Gljive s antitumornim efektima trebali bi, dakle, ukljuiti u svoju redovitu ishranu ili
koristiti preparate iz ljekovitih gljiva, svi koji ele ojaati svoj opi imunitet i svoj specifini
imunitet protiv tumora.
Osobito se to preporuuje osobama izloenima veem broju faktora rizika obolijevanja od raka:
osobama u ijim obiteljima su jedan ili vie neposrednih srodnika oboljeli ili umrli od raka;
osobama srednje i starije dobi;
osobama s rizinim nainom prehrane (premasna hrana, pretjerana tjelesna teina, nedovoljno
itarica, voa i povra, odnosno nedovoljno vitamina A i C, te vlaknastih tvari u prehrani);
osobama koje prekomjerno piju alkohol;
puaima i svima koji su izloeni duhanskim proizvodima;
osobama koje su prekomjerno izloene x-zrakama;
enama koje uzimaju estrogenske preparate;
osobama koje su jae izloene industrijskim kancerogenim agensima na radnome mjestu i
mjestu stanovanja (kemikalije kao npr. azbest, benzen, pesticidi, radioaktivne materije,
vinilklorid, aa, katran, mineralna ulja i dr., teki metali - olovo, iva, kadmij..., metali kao
npr. krom i njegovi spojevi, nikal u postupku proiavanja i dr., industrijska praina...).
Ljekovite gljive zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka mogu biti od velike
koristi i protiv drugih virusa. Mogu pruiti snanu zatitu od infekcija ako se uzimaju prije
kontakta s virusom, a mogu i pomoi organizmu da infekciju zakoi i savlada nakon to je do
nje ve dolo, ubrzavajui oporavak. Odreene vrste gljiva mogu u znatnoj mjeri ili sprijeiti ili
olakati borbu s virusima parainfluence i rinovirusima (prehlade), influence (gripe), herpes
simplex i herpes zoster virusima, cytomegalovirusom, Epstein - Barrovim virusom (infektivna
mononukleoza - "bolest ljubljenja"), razliitim virusima hepatitisa, itd. anse su to bolje to su
bolje ouvane prirodne obrambene snage organizma i to se ranije pone s primjenom gljiva ili
njihovih proizvoda.
Najei uzrok zdravstvenih tegoba i smrti suvremenog ovjeka ipak su kardiovaskularne
bolesti. Previsoka razina masnoa u krvi, uz pomo visokog tlaka, dovodi do temeljnog
poremeaja krvnih ila - ateroskleroze, koja suava ile, remeti krvotok i uzrokuje sve slabiju
ishranu tkiva i organa i tako uzrokuje razliite bolesti srca i krvnih ila. Sama pak arterijska
hipertenzija (visoki tlak), jedna od najeih zdravstvenih tegoba, oteuje unutranjost
stijenki arterija i ubrzava razvoj koronarne ateroskleroze, pa je zato jedan od glavnih faktora
rizika za nastanak sranih bolesti (angina pektoris, predinfarktno stanje, infarkt miokarda,
miokardiopatija, iznenadna srana smrt), ishemije i modanog udara, tromboze, plune
embolije, gangrene, slabljenja rada bubrega, smetnji potencije...
VRSTA; NAJVANIJE DJELOVANJE; UPOTREBA; DOZA; KONTRAINDIKACIJE;
GANODERMA APLANATUM (Sjajna hrastovaa); imunostimulator, inhibitor tumora; suhe,

kapsule 30 g/dan u aju ili vodenom ekstraktu; nema
CANTHARELLUS CIBARIUS (Lisiarka);inhibitor tumora;svjee ili suhe, kuhani obrok; nema
FLAMMULINA VELUTIPES (Barunasta panjevica); Inibitor tumora ;nema
ARMILLARIA MELLEA (Puza); gastritis, nono sljepilo, insomnia, artritis; svjea ili suha u
prahu; netoksina; moe izazvati slabo povraanje i diareju
TRICHOLOMA MATSUTAKE; visoki krvni pritisak, inhibicija tumora, zatita jetre; svjea ili suha
3-7 g/dan; nema
PLEUROTUS OSTREATUS (Bukovaa); inhibitor tumora, sniava kolesterol; svjee skuhana,

suha; niska
93
Page 94 / 158
GANODERMA LUCIDUM (Sjajna hrastovaa); imuno aktivator, inhibitor tumora, hepatits B,

hipertenzija, nervoza,slabost; suha, vodeni ekstrakt tablete tinktura, 10 ml 3 x dnevno; tablete
3 x1; niska
LENTINULES EDODES (Shi-take); imunoregulator, tumor inhibitor, antiviralni, antibakterijska;

svjea, osuena vodeni ekstrakt kapsule suhe, 6-16 g, svjee 90g ; niska
TRAMETES VERSICOLOR (arene tvrdokoka); diabetis, antivirusni imunostimulator, hepatitis;

suha 20 g, 3 x dnevno kao aj; nema
AURICULARIA AURICULA (Judino uho); imunostimulator, loa cirkulacija; suha, 15 g kao aj 2

x dnevno,; rijetka alergija
Istraivanja su potvrdila i tvrdnje tradicionalne kineske i japanske medicine da shiitake, G.

lucidum i jo neke vrste gljiva ublaavaju i sniavaju visoki tlak. Kabir je na hipertenzivnim
takorima postigao s pomou ljekovitih gljiva znaajno smanjenje tlaka za samo 14 dana, a ti
su efekti kliniki provjereni i na ljudima. Jedna pilot studija u Kini krajem 80-tih pokazala je da
su se visoki tlak i visoki kolesterol kod sranih bolesnika znaajno popravili u 20-48 %
sluajeva, a razina kolesterola je nakon nekoliko mjeseci koritenja ekstrakta gljiva smanjena
u 68 % sluajeva. Ispitivanja u 7 kineskih bolnica pokazala su ope poboljanje kod sranih
bolesti u ak 81,8 % sluajeva.
VODOPIJA - Cichorium intybus L. / Compositae /
Farmakopejski naziv : Cichorii radix, herba
Ostali narodni nazivi: cikorija, entrga, potronik, konjogriz, divlji radi, divlja loika, konjska
trava, plavocvijet, uenica, jandraica, mleak, modar cvijet, zmijina trava.
OPIS, NALAZITE :
Raste posvuda kao korov, kraj staza i putova, po panjacima, livadama i rubovima uma, a
ponegdje se i uzgaja.
Vodopija se zove i putnik, upravo zbog toga to esto raste uz puteve. Jedno od njezinih imena
je i suncokretjer joj se listovi uvijek okreu prema suncu.
Kad pogledamo tu mravu stabljiku i raupane listove uini nam se da pred sobom imamo
Janka Raupanka Jedino modri cvijetovi vraaju malo vanosti i pozornosti.
Koliko puta nas je neiji izgled prevario?!
U vodopiji ima gorke tvari koja poticajno djeluje na eludac i neto manje na rad ui. Stoga
se vodopija upotrebljava isto kao i kiicu i stolisnik protiv kroninih eluanih tegoba
popraenih osjeajem nadutosti i gubljenjem teka. No, po jaini djelovanja vodopija mnogo
zaostaje za kiicom i stolisnikom, pa se danas rjee upotrebljava.
Vodopija ima valjkast i vretenast korijen, izvana ukasto bijele boje, a iznutra bijele boje. Iz
korijena izbija razgranjena i vrsta stabljika visine 30 100 cm. Listovi su grubo nazubljeni i
podsjeaju na maslaak. U pazuhu listova ili na vrhu grana razvijaju se pojedinano po cijeloj
biljci cvjetne glavice svjetloplave boje, ali se mogu nai primjerci i bijele boje ili ruiasti,
ponekad i vie njih zajedno. Prizemni listovi tvore rozetu, veliki su, dugi i nazubljeni.
Vodopija sadri inulin, cikoriteol, derivate vonog eera, 25 % pektina, eljezo, kalcij ,kalij,
natrij. Korijen u suhom stanju sadri jo intybin, fruktozu, pentosan i mast.
Cvate od srpnja do kolovoza. U ljekovite svrhe koriste se korijen, cvjetovi i listovi. Od

druge polovice oujka do konca svibnja kopa se korijen, te u jesen, kada je najdeblji,
i u jesen najvie ljekovitih tvari ima u korijenu, a listovi i cvijetovi beru se ljeti - u
vrijeme cvatnje.
94
Page 95 / 158
Od njezinog se korijena suenjem , prenjem i mljevenjem priprema poznati

nadomjestak za kavu cikorija! "Franckova" je cikorija ustvari korijen vodopije,
pripremljen na opisani nain, pomijean sa polisaharidom inulinom, koji u organizmu
hidrolizira u levulozu, fruktozu ili voni eer, pa kako nema kroba, slui kao hrana
za dijabetiare, kao i sve biljke iz porodice glavoika
<B< DJELOVANJE, PRIMJENA,>

Vodopija isti i jaa eludac, popravlja probavu, odvaja prekomjernu u, isti jetru, bubrege i
slezenu, lijei uticu i anemiju. Pomae kod gihta.
Pomae kod kroninog katara eluca, popravlja raspoloenje i smanjuje razdraljivost.
Za masau uzetih udova
- aku lia i aku usitnjenog korijena staviti u staklenku od jedne litre i preliti sa 60 %
alkoholom ili konjakom, dobro zaepiti i ostaviti da stoji na suncu ili toplom mjestu 6 8
tjedana. potrebno je svakodnevno mukanje staklenke. na taj nain se dobiva djelotvorno
sredstvo za masau uzetih udova, a dobro je i piti 2 3 puta na dan po 20 30 kapi za istu
bolest.
Jo djelotvornije je ako se gore navedenoj tekuini dodaju jo jednaki dijelovi ulja od
matinjaka ( Melissae off.) i rute ( Ruta graveolens ).
Tada je sredstvo za masau jo djelotvornije
osnovna receptura pripreme aja od vodopije je: 15 g lia i cvijeta popari se sa 2,5 dl
kljuale vode i nakon 10 minuta procijedi, a pije se po 2 alice dnevno, jedna ujutro natate, a
druga uveer prije spavanja.
protiv kroninog katara eluca : naveer pripremiti 3 velike lice mjeavine od po 20 g

korijena vodopije, trave ive ( Teucrium montanum), lista stolisnika, timijana (Thymus
serpyllum) i oraha ( Juglans regia), popariti s litre kljuale vode poklopiti i pustiti da stoji
cijelu no, a sutradan procijediti. Pije se nezaslaeno tokom dana umjesto vode.
ienje unih puteva: aj od mjeavine od po 40 g korijena vodopije i maslaka, te po 10

g trave ive i pitome metvice ( Mentha piperita). Priprema se i pije kao gore navedeni aj.
MASLAAK ( Tarxacum officinale )
Maslaak je trajnica koja najee raste po travnjacima, livadama, parkovima, te uz staze i

ivice. Ljekovit je i jestiv, jedna je od onih biljaka koju nalazimo posvuda. Iznimno je korisna
biljka za aj, salate, sokove, variva, juhe
Kao ljekoviti dijelovi biljke sabiru se korijen, list i cvijet.
U slubenoj je uporabi biljka u cvatu, ili pak korijen s biljkom, dok se u pukoj medicini sabiru i
cvijetovi.
Maslaak pojaava luenje ui, djeluje kao diuretik, pojaava rad bubrega, ienja
krvi, pomae kod lijeenja gihta, reumatizma , konih ekcema, ireva kod
pomanjkanja apetita.
95
Page 96 / 158
Cvjeta od oujka do svibnja. Maslaak od aktivnih ljekovitih tvari sadri gorke

tvari/seskviterpenske laktone /, mnogo kalija u nadzemnom dijelu, smole, treslovine, eterino
ulje, 40% inulina u korijenu.
Listovi sadre 16 18 % vitamina C, eljeza/ oko 3% /,dakle vie nego pinat !.
Mladi listovi u proljee ukusna su i zdrava osvjeavajua salata, a mogu se skuhati i kao
varivo. Da se otkloni gorina, mlade rozete valja ostaviti u vodi preko noi.
Maslakov aj moraju troiti dijabetiari, a preporuuje se i svaki dan savakati 5 do 10 upljih
stabljika. aj pomae i u terapiji slabokrvnosti, gihta, reume, neredovite mjesenice i unih
kamenaca.
PRIPREMA AJA:
aj se priprema najee od suhog usitnjenog korijena. Jedna lica korijena stavi se u 2 cl
vode, kuha na laganoj vatri nekoliko minuta, procijedi nakon 15 minuta i pije tijekom dana
nezaslaeno, ili jo bolje, zaslaen pravim domaim medom.
Taj aj proiava organizam, pomae kod degeneracije hrskavice, potie znojenje.

Pomae u borbi protiv debljine i celulita.
Korijen se isjee na tanke ploke, te se moe jesti sirov na kruhu, s maslacem. Ipak, bolje ga
je skuhati. U juhama i varivima tako dobivamo odlian nadomjestak za krumpir i mrkvu.
Ispren i samljeven korijen odlian je nadomjestak za kavu. Mladi i jo tvrdi cvjetni pupoljci
mogu se kiseliti u octu i koristiti kao zain umjesto kapare.
TOKSINOST:
Korijen i stabljika sadre gorku tvar taraxacin koji djeluje diuretiki, a moe izazvati
proljeve i smetnje u sranom ritmu. No, vidljivi znakovi trovanja nastupaju tek kad se biljka
konzumira u velikim koliinama osobito gorki stariji dijelovi droge. Mladi su listovi potpuno
bezopasni.
Maslakov sirup ( med )

Tri etiri pune ake cvjetnih glavica maslaka (svjee) preliti sa 2 litre kipue vode, i
prokuhaju. Procijediti, istjeniti da se iz cvijetova iskoristi sav ljekoviti sok i u jo toplo dodati
1,5 kg eera ili odgovarajuega zaslaivala, te sok od dva limuna. Ukuhavati na laganoj vatri
stalno mijeajui do gustoe sirupa.
Dobiveni sirup se puni u iste staklenke u kojima se obino i konzervira voe. Dobiveni sirup
jedva se po okusu razlikuje od meda.
Ovaj sirup jaa i proiuje organizam, regulira probavu, jaa apetit.
Uzima se po jedna lica prije svakog obroka. Nakon svake uporabe, staklenku dobro zatvoriti.*
ENJAK - BIJELI LUK
ENJAK ( Allium sativum )

enjak je zain i lijek poznat tisuljeima, a znanstveno je ispitan u 20. stoljeu. Dokazano je
da ublaava upale sluznica kod prehlada, ubija tetne bakterije, djeluje preventivno protiv
infarkta i modane kapi, a moe sprijeiti i nastanak karcinoma. Omoguuje bolju regulaciju
eera oboljelima od eerne bolesti a losion od lice soka enjaka na lica rakije potie rast
kose.
enjak sadri dva oksidansa : selen i germanij, koji zajedno sa vitaminom C ine dobru
obranu od slobodnih radikala, koji su odgovorni za degenerativne bolesti i ubrzavanje starenja.
Dr. Reg Saynor, autor brojnih znanstvenih radova o enjaku, objanjava da je korist od
enjaka uvijek ista jede li se on sirov, kuhan ili peen u ulju. Gotovo i nema bolesti u kojoj
narod nije iskuao mo enjaka, ali najee se koristi kao antiseptik, kao sredstvo
antibakterijskog djelovanja, lijeenje proljeva i eliminacija crijevnih parazita. Osobito je
popularan kao preventiva u spreavanju prehlada, gripe, bronhitisa, sniavanja visokog krvnog
pritiska, preventiva za spreavanje infarkta i modanog udara.
Preventiva za spreavanje prehlade i gripe: 250 g enjaka zdrobiti
i moiti u litri komovice dva tjedna.. Procijediti i uvati u hladnjaku, a uzima se
uveer po 20 kapi.
Postoji izreka . Ako jede enjak, izgubiti e prijatelje,. Ako ga, pak, ne jede, izgubiti e
zdravlje. Da se izbjegne miris enjaka, treba uz enjak jesti perin, vakati zrno prene
96
Page 97 / 158
kave, jesti svjei sir, piti jogurt ili mlijeko. Najsigurnije je ipak jesti enjak kada se ne planira
neka drutvena obveza, ili uzimati kapsule s ekstraktom enjaka, uinkovitost je ista, ali
nema ubitanog mirisa.
Malo kome je poznati znameniti ocat ETIRI LOPOVA koji se proizvodi i danas u
Francuskoj. U 14. stoljeu( po nekima u 17.) za vrijeme haranja kuge, mrtvace su pokapali
kanjenici, a lijenici su nosili maske natopljene sokom enjaka. Preivjela su samo etiri
osuenika, a po drugoj verziji lopovi su pljakali mrtve koje je ubila kuga, te kada su bili
uhvaeni, u zamjenu za smrt, ponueno im je da otkriju tajnu kako su preivjeli. Tako je
otkrivena receptura kasnije nazvana etiri lopova, koju su kasnije doradili lopovi iz
Marseillesa, koji su u aseptini losion dodavali jo i enjak. Ova mjeavina sastoji se od
kadulje , timijana, lavande i rumarina, te dodatka enjaka. Umjesto mazanja octom svakako
je lake pripraviti aj, dobro ga je svako jutro popiti alicu u sluaju iscrpljenosti ili intenzivne
kure ienja organizma, ali ga izbjegavati piti uveer, jer moe izazvati nesanicu!. Ako pak
vam treba razbuiva i energizator, popijte aj etiri lopova .
Priprema aja: u litru kipue vode stavi se poravnata juna lica kadulje, treina
rumarina, neto manje timijana i samo na vrak lavande. Pustimo da minutu-dvije
zavri, iskljuiti plamen, poklopiti i ostaviti pet est minuta. Procijediti i dodati
limun i med.Tako pripremljen aj moe u poklopljenoj posudi ostati svje cijeli dan.
enjak se naroito preporuuje puaima jer smanjuje stezanje krvnih ila koje prouzrokuje
nikotin. No, nema boljeg savjeta nego PRESTATI PUITI.
Znate li kako se brzo moe oistiti enjak ? enjak stavite trideset sekundi u mikrovalnu
penicu ili u vruu vodu ( malo due), brzo ohladite i koulju ete skinuti bez muke.
TOKSINOST:
U veim koliinama moe nakoditi bubrezima.
Iijas i upala zglobova : u litrenu bocu do napuniti dobrom komovom rakijom, nai
mravinjak, postaviti kraj njega bocu,- tako da mravi mogu ui. Kada se nakupi mnogo mrava,
boca se zatvori i ostavi 4 tjedna dobro zatvorena. Nakon toga procijediti i tom tekuinom
masirati bolna mjesta.
<B< jela prije se uzimaju enjaka lijekovi :>
Za lijeenje stafilokoka se preporuuje uzimanje enjaka, jer alizatin, sastojak enjaka
djeluje na stafilokoke.
I za kraj: enjak spreava svako truljenje u tijelu, isti crijeva od otrova, a jetru i bubrege
podstie na bolji rad i tako pospjeuje mokrenje. Umjereno uziman s lukom spreava
ovapnjenje ila, snizuje tlak, lijei od astme, gihta, reume, eerne bolesti, bolesti srca, protiv
glavobolje, razdraljivosti, umora, olakava iskaljavanje.
Zbog svih tih ljekovitih svojstva treba ee jesti luk i enjak, kao zaine, salate, sosove ili
prijesne uz drugo jelo ,jer daje tijelu obrambene snage protiv gotovo svih zaraza.
LIJEK PROTIV SKLEROZE:
Starokineski recept pronala je jedna komisija za zdravstvo UNESCO-a 1971. godine, u nekom
sruenom tibetanskom samostanu.
Recept je napisan na glinenim ploicama.
INDIKACIJE : oslobaa organizam masnih i vapnenastih naslaga, poboljava izmjenu tvari,
spreava infarkt i sklerozu, stenokardiju, apopleksiju i stvaranje tumora. Prestaje um u glavi,
a poboljava vid.
Dani doruak ruak veera

1. 1 kap 2 kapi 3 kapi
2. 4 kapi 5 kapi 6 kapi
10. 3 kapi 2 kapi 1 kap
97
Page 98 / 158
PRIPREMA: treba dobro oistiti i isprati 35 dkg enjaka i istucati drvenim tukom. Zatim to
staviti u 30 dkg 96 % alkohola, pa dobro zatvoriti posudu i uvati 10 dana na hladnom mjestu.
Potom procijediti kroz gustu gazu. Za 2 do 3 dana poeti s lijeenjem.
Popiti s etvrt ae mlijeka i to kako je gore navedeno po danima.
Poslije nastaviti s uzimanjem lijeka 3 puta dnevno po 25 kapi sa navedenom koliinom mlijeka
sve dok se ne potroi.
Najbolje je lijek uzeti kod jela. Lijeenje ponoviti nakon 5 godina
NEVEN (Calendula officinalis )
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Calendulae flos, herba
Kao omiljeno cvijee sadi se po vrtovima i vinogradima, a divljega ima neto na livadama oko
naselja.
Bere se cvijet, koji je ute do naranaste boje, i to cijelu godinu, ovisno o klimi.
Sastav: kalendulin, karotinoidi, flavinoidi, organske kiseline, eterina ulja, smole, eer,
bjelanevine, encimi, fitosterol, kalcij, sumpor.
SABIRE SE : po sunanom vremenu u punom cvatu. Upotrebljava se cvijet, rjee vrhovi biljke
s cvijetovima.
Treba ubirati jarkonaranaste, debele cvijetove, a ne blijede i tanke.Moraju se brzo
suiti na propuhu, da bi sauvali prirodnu boju. Latice imaju najveu vrijednost.
PRIPREMANJE, PRIMJENA, DJELOVANJE :
Biljka je baktericidna, i slui kao antibiotik, upotrebljava se za unutranje i vanjsko
lijeenje raznih bolesti i stanja:
Za vanjsku uporabu: za gnojne rane i posjekotine, pomae u lijeenju psorijaze, kod impetiga,
ireva, opeklina, ozeblina, upalu vena
ZA VANJSKU UPORABU :
Mast od nevena: 1 alica svjee iscijeenog soka od lia i cvijeta, 2 aliice nesoljene
svinjske masti ( kod kue topljene) i aliice voska mijeaju na vatri dok se sve ne spoji. Ta
mast koristi i u sluaju oteenih lijezda ( svakako se konzultirati sa lijenikom ) ireva i
rana koje teko zarastaju. Preporuka dr. Kneippa je da se uz to popije i 1 alica aja od lia i
cvijeta, dnevno. Ubrzo nakon to mast od nevena namaemo na rane, opaziti emo kako
pospjeuje zacjeljivanje. Vano i dobro svojstvo te masti je da ne nadrauje. Koliina koja se
primjenjuje kod uporabe masti: na platnenu krpu namae se sloj debljine hrpta noa, krpa se
stavi na ran ili ir, pokrije s malo vate i sve to uvrsti zavojem, a na manjim mjestima i
flasterom.
TINKTURA i primjena:
Tinktura se radi od 20 dijelova cvijeta moenih u 100 dijelova 70% alkohola. (1:20).Ostavi se
stajati dobro zatvoreno 10 dana, zatim procijedi i ostavi u dobro zaepljenoj boci.
Alkoholoturna otopina nevena smiruje upale koe i zubnog mesa.
Angina i upaljene desni ispiru se s uspjehom prelivom od nevena. Preliv se pripravlja tako da
se jedna ajna liica usitnjenih cvjetova nevena prelije kipuom vodom i ostavi 15 minuta da
stoji. Njime se ispiru usta i grlo. Protiv elavljenja i spreavanja ispadanja kose, te za
bolji rast kose pravi se ovaj aj: 20 g sitno izrezanog korijena podbjela (Tussilago farfara), 10
g suhih cvijetova nevena, sve to prelije jednom litrom kipue vode , ostavi da vrije 10 15
minuta, a zatim se jo i doda samo malo preliva od nevena i procijedi. Tim se toplim ajem
tjedno dvaput istrlja glava.
98
Page 99 / 158
DOBRIICA
DOBRIICA ( Glechoma hederacea L. )

Farmakopejski naziv : Herba Glechomae
Dobriica ( samobajka, koturac, oujen) je 20 40 cm visoka trajnica puzavom

etverouglatom, dlakavom stabljikom, iji donji dio puzi po zemlji, a gornji stoji uspravno. Iz
nje izlaze mnoge vrijee kojima se dalje iri. Listovi nasuprotni, bubreasti, navoraena ruba.
Gore su tamniji, a odozdo crvenkasti, na dugim peteljkama. Duguljast, dvousni cvijet svijetle
modroljubiaste boje s purpurnim tokicama ima 4 pranika.
BERE SE : itava biljka u cvatu i sui u hladu. Cvate od travnja do lipnja. Ako je potreban
svje sok biljke, ona se cijela odree blizu zemlje.
KORISTI SE:prvenstveno za lijeenje dinih pusteva, prouzrokovane astmom ili drugih
oboljenja bronhija i plua. Ljekoviti pripravci od dobriice pomau izmjeni tvari u organizmu.
Potiu izluivanje mokrae, a olakavaju eluane i crijevne probleme koje potjeu od
pomanjkanja solne kiseline. Djeluje smirujue kod nekih ivanih tegoba. Koristi se i kao
sredstvo za jaanje organizma, naroito kod manjka vitamina C. Smiruje bolove kod gihta i
reume. Djeluje kod otrovanja olovom.
SOK OD DOBRIICE:
Pripremite to vie mladih i svjeih dobriica. Dobro ih operite i sitno nareite. U sokovniku , ili
jednostavno kroz istu platnenu tkaninu, istisnite to vie soka. Pola ae soka uzmite svaki
dan, osvjeiti e i ojaati organizam kako odrasle osobe, tako i djece. Djeca neka popiju samo
2-3 ajne liice s malo meda ili mlakog mlijeka.
Nekoliko kapi soka ukapanih u nos pomoi e kod krvarenja iz nosa, a mala koliina duboko
uvuena kroz nosnice olakati e glavobolju.
Kod upaljenog grla / za grgljanje /: uzeti 30 g dobriice, 1 velika lica meda, 125 g
jabukova octa i 125 g vode. Kuhati 10- 15 minuta.
Tim se ajem mogu ispirati uha kad iz njih curi gnoj, a lie kuhano u jabukovu octu stavlja se
kao vrui oblog protiv krstobolje, uloga i reume.
Boli li vas glava, a ne elite piti tablete, nainite kuglicu od svjeeg lista dobriice, i stavite je u
nosnicu. Glavobolja u pravilu prestaje za 10 minuta.
aj se koristi kod upalnih procesa eluca i crijeva i pije se 1,5 decilitar svaka dva sata.
AJ KOD MANJKA KISELINE U ELUCU : uzeti 30 g vrkova dobriice, 20 g bobica
borovnice, 10 g sjemena komoraa, 10 g sjemena kima, 10 g vrkova kiice, 20 g vrkova
piramidalne ili puzajue ivice.
Priprema: Dvije lice ajne mjeavine preliti sa 6 decilitara vrele vode, ostaviti poklopljeno 20
30 minuta, procijediti i piti po decilitar aja svaka dva sata, mlak i nezaslaen.
AJ KOD IENJA KRVI OD MASNOA TALONIH SOLI : ajna mjeavina pripravlja se
od: 30 g vrkova dobriice, 30 g vrkova plunjaka, 20 g bijele mrtve koprive i 20 g vrkova
dupaca.
Dvije lice ajne mjeavine preliti pola litre vrele vode, ostaviti poklopljeno pola sata,
procijediti i piti po 1,5 dl aja svaka tri sata, mlak i nezaslaen.
aj pobuuje funkciju jetre i ui te smanjuje reumatine tegobe. Takoer djeluje smirujue.
GOSPINA TRAVA - KANTARION
GOSPINA TRAVA / KANTARION ( Hypericum perforatum )

Narodni nazivi: bogorodina trava, uti kantarion, gorac, trava od poseke, enjanevka, trava
svetog Ivana, utenica, ivanje zelje, krv sv. Ivana, gora, ovnika, pljuskavica.
FARMAKOPEJSKI NAZIV. Herba hyperici
NALAZITE. Raste uz rubove uma, suhi breuljci, polja, livade, kamenita mjesta.
SASTAV: Flavonoidi, karotin, nikotinska kiselina, vitamin C, gipericin, smole, tanin, glikozidi,
antociani. Antibiotik Gipeforin. Biljka ima fitocidno djelovanje od kojeg ugibaju stafilokoki,
streptokoki bacili dizenterije TBC i druge bakterije, ali to ne znai da se ne treba
posavjetovati sa lijenikom.
99
Page 100 / 158
OPIS: 30 70 cm. Visoka trajnica, uspravne stabljike. Listovi nasuprotni, jajasto tupi, glatki,
bez peteljki, s puno prozirnih toaka, na obodu crno istokani. Jako razvijeni zlatnouti cvjetovi
s 5 latica, odozdo takoer imaju crna toke, tvore cvatove. Imaju mnogo pranika sraslih u 3
snopia. Biljka ima svojstven miris, opor, gorak i aromatian okus.
BERE SE : lipanj kolovoz, kada i cvate. Upotrebljava se prvenstveno cvijet, te lie odnosno
vrne grane u cvatu. Sui se u hladu.
TOKSINOST:
Biljka ima fotosenzibilno djelovanje, pa je potrebno odmah na poetku primjene
upozoriti pacijenta da se NE IZLAE SUNCU, da mu se ne bi upalila koa, a jedna od
nuspojava pri izlaganju suncu je nateenost usnica kao u konja. Hipericin, koji je
djelotvoran kod depresije, uzrokuje i tu fotosenzibilnost.
DJELOVANJE:
Gospina trava od davnina je poznata narodu. Posljednjih desetljea mnogo je farmakoloki
ispitivana i dokazana su njena ljekovita svojstva.
Dobro djeluje na ivani sustav.
svojevremeno se najvie upotrebljavalo ulje od gospine trave, koje se i dan danas
proizvodi u ljekarnama, i vrlo je skupo, ali i djelotvorno.
Ulje se najvie koristi za vanjsko lijeenje rana, ali i za unutranju uporabu. Ulje se stavlja na
rane koje teko zacjeljuju, na starije opekline, a isprobano i dokazano kod zubara, prilikom
vaenja zuba, rane bolje zacjeljuju ako se u njih stavi tampon namoen u ulje gospine trave.
VANA NAPOMENA. ULJEM SE NE LIJEE SVJEE RANE !
Treba znati i staro pravilo: rane bre zacjeljuju ako lijek mijenjamo vie puta. Dakle, treba vie
dana uzastopno mijenjati zavoj s uljem od gospine trave. Takoer, to je ulje djelotvorno i za
utrljavanje pri reumatskim oboljenjima i neuralgijama, a i pri krvarenju, ako se ozlijedimo.
Ulje gospine trave djeluje kao balzam za otekline, rane, giht, i iaenja. Najbolje je sredstvo
za spreavanje stvaranja rana od leanja kod bolesnika i starijih ljudi.
PRIPRAVA ULJA OD GOSPINE TRAVE.
1. nain: 4 velike lice nerazvijenih pupova biljke usipati u staklenku i ostaviti jedan dan, da
malo povenu. Na njih zatim naliti lit. maslinovog ulja, staklenku dobro zatvoriti zaepiti
pustiti da stoji na suncu 6 8 tjedana. Tim se uljem mau kraste, osipi, a takoer i hemoroidi,
a korisno je svaki dan popiti 1 kavenu liicu ulja, sa komadiem kruha zbog okusa.
2. nain: 500 g cvijeta i sitno isjeckanog lia kantariona potopi u staklenki s 1 l najboljeg
stolnog ulja (maslinovo ) i litre bijelog vina, pa se kuha na vodenoj pari dok vino ne ishlapi.
Ulje gospine trave moe se sa uspjehom u kombinaciji sa drugim lijekovima koristiti za

lijeenje ira na elucu, treba svaki dan natate popiti po 1 licu ulja.
Lijeenje se mora provoditi kao kura najmanje 4 6 tjedana, neprekidno, a ponekad i
2mjeseca, pa i dulje. Ne smijemo oekivati da e gospina trava djelovati odmah, kao neke
druge ljekovite biljke.
Kod lijeenja depresije, prvo se posavjetovati sa lijenikom, jer moda nije u pitanju depresija
nego neka druga ivana tegoba, za koju postoje bolji i djelotvorniji lijekovi !
Za lijeenje depresije dobar je i sok gospine trave, a treba ga piti najmanje po 2 lice 3 puta
dnevno od 3 do 6 mjeseci. Naravno da sintetiki lijekovi djeluju bre, ali i stvaraju ovisnost ili
neke druge pojave.
aj od lia i cvijetova koristi se za lijeenje jetre, ako je nateena, spreava nakupljanje sluzi
u pluima, lijei mjehur, pogotovo ako se ne moe zadravati mokraa pomae aj koji se
priprema od 3 velike lice kantariona, prelivenog s 1 litrom kipue vode, pa se ponovno stavi
na vatru i, im ponovno provrije ukloni s vatre i procijedi. Pije se tri puta dnevno po 1 alica
prije jela.
100
Page 101 / 158
Kod kroninog bronhitisa i astme pomae aj od mjeavine od 6 g kantarionovog cvijeta, lia

podbjela ( Tussilago farfara), omana ( Inula Helenium) i kuha 5 minuta u litre vina s 1
velikom licom meda. Pije se po 1 alica triput dnevno.
Kantarion pomijean u jednakim dijelovima sa stolisnikom (Achilea millefolium), jaa mjehur i

spreava nono mokrenje u krevet. U tu svrhu treba piti 1 2 alice toga aja u toku dana,
noge utopljivati, a naveer jesti suhu hranu, bez tekuine.
Inae, osnovni recept za pripremu aja od gospine trave je: u uzavrelu vodu( 2 dl) stavi se 1
lica sitno izrezane droge, skine s vatre, poklopljeno ostavi 10-15 minuta i pije se 3 puta
dnevno kod gastritisa, ira na elucu, proljeva, ( meu njima i krvavi9, kod bolesti jetre,
utice, upale mokranog mjehura, nervnih bolesti, glavobolje, bubrenih tegoba, menstrualnih
tegoba, slabokrvnosti u kombinaciji sa drugim travama i lijekovima, kalja i dr.
Gospina trava koristi se i u veterini za lijeenje domaih ivotinja, kao protuupalno sredstvo
kod oteklina, kao antimikrobno sredstvo kod rana. U narodnoj veterini kantarion se kao aj
daje ivotinjama kod katara eluca i crijeva, bolesti jetre, slabosti srca, bolesti bubrega i
mokranih organa. aj biljke (1.10) daje se za manje blago a 1.20 za vee.*
TRATINICA ( Bellis perennis L. )
Ostali nazivi: krasuljak, bela rada, gusja ruica, katarinica, margetica, ovica.
FARMAKOPEJSKI NAZIV: Bellidis flos
OPIS: Tratinica je trajnica koja neposredno iznad zemlje razvija lisnu rozetu s obrnuto
jajastim i nazubljenim listovima. Cvjetna peteljka visine 3- 15 cm, ovisno o stanitu. Cvjetne
glavice nalaze se pojedinano na cvjetnim peteljkama i bijele su boje, crveno nahukane
jeziaste i ute cjevaste cvjetie. Medonosna je i ljekovita biljka. Cvate od ranog proljea do
prvih jesenskih mrazova. Miris joj je slab, ali ugodan. Interesantno je da joj se cvijetovi od
jutra do veeri okreu prema Suncu s istoka na zapad.
LJEKOVITI DIJELOVI BILJKE: za lijek se beru cvjetovi i listovi, uglavnom u proljee, iako se
mogu sabirati do kolovoza.
DJELOVANJE: rastvara, hladi, lagano otvara, smiruje bolove i greve, jaa organizam i
pospjeuje razmjenu tvari. Izvrsno je sredstvo za ienje krvi, kod lijeenja prehlade, bolesti
eluca i crijeva, katara sluznice, crijevnih greva, smetnji u radu jetre kod bolesti bubrega i
mjehura, te nekih konih bolesti.
Od mladih listova tratinice i matovilca moe se pripremiti ukusna salata, a pomijeana s
mladim liem koprive i korijenastim povrem dobiva se odlina juha ili varivo.
Ljekovitost tratinice malo je poznata u narodu, pa zasluuje da joj se posveti vea pozornost.
UPOTREBA I KORIENJE:
Za rane koje se pokrivaju svjeim i istrljanim listiima tratinice, kao napitak kod vodene
bolesti, bubrenih kamenaca i unutranja (crijevna ) krvarenja.
RECEPTI :
OBLOZI : - svjee ubrani listovi s cvijetovima dobro se operu, ocijede, usitne. Kao biljna masa
(kaa ) stave se na ranu, odnosno na ir furunkulu ili konu upalu.
NAPITAK : Dvije liice cvjetia preliti s 3 dl hladne vode. Kada odstoji 8 sati, procijedi se i pije
cijeloga dana na gutljaje radi djelovanja na unutranje organe.
101
Page 102 / 158
RUMARIN
RUMARIN ( Rosmarinus officinalis )

LJEKARNIKI NAZIV : Rosmarini flores, folia, oleum.
NARODNI NAZIVI : rozmarin, rusmarin, zimorad, murod.
Porodica: Usnae ( Labiatae )
Stanite: Vrlo rasprostranjena vrsta naih krajeva koja kao divlja raste u podrujima s
mediteranskom klimom.
OPIS: vrlo razgranat aromatian polugrm, odrvenjen samo u donjem dijelu, s gustim liem,
na rubovima prema dolje savijeni, visok 1-3 m. Listovi su sjedei, usko lancelasti, koasti,
tamnozeleni. Odozgo malo hrapavi, odozdo bjelkasto pusteni, sa bijelom prugom. Cvijet je
bljedomodar, dvousnat. Biljka cvate dvaput godinje u travnju i rujnu.
Sadri kalcij, eterino ulje u kojem ima pinena, kamfona, borneola, izobornylacetata, zatim
tanina, gorke tvari, kamforasto ulje, ( koje krijepi i jaa ), arbutin, kverciton, glikozid,
limunsku kiselinu, pektin, smolu.
Zaslugom maarske kraljice Izabele, rumarin je postao uven kao sredstvo za pomlaivanje.
Takoer valja znati da su stari Grci rumarin posvetili Afroditi, boici ljepote i ljubavi.
NUSPOJAVE: Otrovnost rumarina slian je onoj u komoraa: izaziva tromost, dok
kod pelina i kadulje izaziva nasrtljivost. Rumarin u predoziranim koliinama
uzrokuje i proljev.
UPORABA:
Svje rumarin u starom vinu dobar je tonik za srce, osobito povoljno djeluje protiv
snienog tlaka.
Koristi blijedim, slabim i starim ljudima. Poslije gripe aa rumarinovog vina pridonosi brem
ozdravljenju. Skroman, lijep grmi sa svojim liem i cvijetom omiljeli je zain i lijek. Povoljno
utjee prije svega na ivce krvnih ila, a posebno na srane ivce. Kiticu rumarina bi trebalo
da dobije svaki gost na svadbi, a na sveanoj proslavi morao bi ga imati svako tko doe na
proslavu. Bilo bi sramota kada bera bilja ne bi za svoju kunu ljekarnu uspio sabrati
rumarin
U medicini se upotrebljavaju listovi rumarina. Tvar koja jako mirii je rumarinov kamfor, koji
je kemijski jednak pravom kamforu od kamforovca. Jednako kao pravi kamfor, i rumarinov
kamfor potie krvni optok i dobro djeluje na ivce. Pospjeuje izluivanje ui.
Ipak, glavna upotreba rumarina je u vezi sa ivcima i optokom krvi cirkulacija.
Danas se veinom upotrebljava za vanjsko utrljavanje i u kupeljima od rumarina. Alkoholnu
otopinu utrljavamo pri masai reumatskih bolesnika i oboljelih od neuralgija. Mast od
rumarina je dobra protiv rana i ireva koji slabo zacjeljuju.
Za kupelji se danas upotrebljava ekstrakt od rumarina. Vrlo elegantan oblik je rumarinska
sol za kupelj. Takva kupelj prijatno osvjeava i razbuuje. Stoga se takva kupelj ne
preporuuje uveer, jer se nakon toga ne spava dobro, dapae, ujutro je ta kupelj
idealna za nastavak radnog dana
Takve kupelji su najkorisnije za osobe sa niskom tlakom.
Za tegobe srca dobro se pokazala mast od rumarina, koja se utrljava ujutro i uveer u prsni
ko iznad srca.(S Naziv masti u ljekarni : Unguentum cardiacum) utrljava se krunim
pokretima.
Drugi oblik je vino od rumarina, aica vina popije se nakon ruka i veere. Ono je takoer
tonik za ljude sa slabim krvnim optokom. To vino je stimulans za starije ljude.
U tom smislu vino od rumarina koristi pouzdano, za razliku od pojedinih buno reklamiranih
preparata. Treba znati da pravog pomlaivanja nema i da ga ne moe biti. Ali, starom
ovjekom moemo pomoi blago stimulirajui njegov krvni optok i izluivanje eluanih
sokova.
Tko eli izbjei alkohol, neka uzme 2 3 puta dnevno po 1 licu soka od rumarina
Poznate su Cardalept kapi u kojima uz rumarin ima i drugih ljekovitih biljaka. Te kapi su
poticajno sredstvo ili analeptik, naroito za one s niskim krvnim tlakom, kod poremeaja u
krvnom optoku i ope iscrpljenosti, a i za starije ljude koji pokazuju znakove istroenosti ili ve
znatnije razvijenu arteriosklerozu ovapnjenje ila ., pogotovo kod promjena venskih ila.
Dok je bolest akutna uzima se po 30 kapi s vodom. Ako se provodi kura , ujutro i uveer uzeti
po 20 kapi i to jednakomjerno i neprekidno 6 8 tjedana.
UPAMTITE : RUMARIN POMAE CIRKULACIJI KRVI, ALI NIJE LIJEK ZA SRCE !
102
Page 103 / 158
Alkoholna otopina ( Spiritus Rosmarini ) koristi se takoer kao odlino sredstvo za masau kod
glavobolje, reumatizma i naravno cirkulacije.
Potrebno je znati da mirisno eterino ulje jako hlapi, pa suhu biljku treba uvati zatvorenu.
RECEPTURE:
ALKOHOLOTURA: 30 gr. Sitno isjeckanog rumarina, 1 limun izrezan zajedno s korom, (na
kockice), 2 ploice kamfora, 300 g 96 % alkohola. Mjeavina neka stoji 48 sati na suncu ili
toplom mjestu, dobro zatvorena, nakon toga vremena procijediti i na preostalu masu naliti
ponovno 300 gr. Alkohola. Nakon 48 sati spoje se oba naljeva i moe se upotrebljavati za
masau bolnih mjesta lea, bokovi , ili nervozni bolovi u oteenim nogama.
PROTIV BIJELOG CVIJETA KOD ENA: aj za ispiranje: 5 velikih lica mjeavine od po 20 g
kamilice, rumarina, kadulje stolisnika i bijele koprive ( Lamium album) popari se s 1 l kljuale
vode, poklopi i nakon 3 sata procijedi. Ispire se mlakim ajem. Istodobno treba piti ovaj aj : 2
velike lice mjeavine od po 25 g rumarina, kadulje, stolisnika, i bijele koprive, popariti sa 4
dl kljuale vode, pustiti da odstoji 2 sata, procijediti, piti pola ujutro, a pola naveer.
VINO OD RUMARINA: 2 velike lice rumarina kuhati 5 10 min. U 7,5 dl vode i 2,5 dl vina
(bijelo), kad se ohladi i procijedi , pije se 1 2 alica dnevno protiv upale bubrega.
Dobro je 2 velike lice rumarinovog lia i cvijeta moiti 6 dana u 1 l bijelog vina, ili 60 %
alkoholu, a zatim procijediti. Pije se dnevno po rakijska aica <B<NATATE. Umiruje
srce, pospjeuje mokrenje i podstie cirkulaciju, pa se koristi i kod vodene bolesti, reume,
gihta, i upale zglobova.
Od istih bolesti lijee i kapljice rumarina, koje se dobiju tako da se razrezane granice
rumarina preliju alkoholom ili maslinovim uljem. Takve se kapljice dre godinama. Uzima se
dnevno dva puta po 6 10 kapi na eeru ako su uljnate, ili 20 25 kapi u vodi , ako su
alkoholne.
LJOSKAVAC - FIZALIS
LJOSKAVAC FIZALIS ( Physalis alkekengi L. )

Druga imena: poganeva trava, pljuskavac.
Porodica: Solanaceae
Naziv physalis potjee od grke rijei physao, naduven, napuhnut, zbog izgleda ake ove
biljke. Postojbina joj je Japan, u Europi je od 1800 te godine.
Kod nas raste divlja, po ikarama, ivicama, vinogradima i svijetlim umama.
OPIS
Jednogodinja ili viegodinja biljka, zeljasta, visoka oko pola metra. Listovi jednostavni i na
kratkim peteljkama. Cvjetovi su bjeliasti s vjeniem u obliku kratke cjevice iji je obod
rairen. aka je mala i zelenkasta, ali ubrzo naraste kad omota plod. Tako dobiva izgled
mjehura, a kada plod sazre, poprima ivu crvenu boju. Plod je tada skerletne boje. Cvate ljeti
VI IX mjesec. Plod sazrijeva u ranu jesen. Kiselkast je i moe se jesti, ali treba paziti da ne
doe u dodir s vrlo gorkom akom. Plod se sabire i sui kraj pei ili u penici. Kad je suh,
pod prstima uka, ali mora zadrati svoju prirodnu boju.
SASTOJCI : sadri karotenoid fizalin, (koji daje boju aki ), vitamin C u aki ima oko 800
mg %, u bobicama oko 100 mg %, zatim limunovu kiselinu, eer, te neke alkaloide, koji jo
nisu dovoljno istraeni.
UPORABA : Suhi plod koristi se protiv tekoa mokrenja, kroninog katara mokranog
mjehura, pijeska i kamenaca mokranog mjehura i bubrega.
Biljka je DIURETIK, zbog ega pomae kod uloga i slui kao laksans.
aj se priprema od 20 g suhih plodova koji se kuhaju 1 2 minute u lit. vode ili vina. Pije
se tokom dana u gutljajima.
NE SMIJE SE UZIMATI MNOGO; NI ESTO; NI DUE VRIJEME; JER TRUJE ELUDAC !
Od 300 g bobica, 2 dl vode i 70 dg meda skuha se pekmez, od kojega svako jutro prije jela
uzeti 100 g u toku 10 dana. Jednako je dobro , takoer u toku 10 dana, svako jutro prije jela
popiti 20 g soka od svjeih bobica.
Ova je biljka osobito djelotvorna protiv podagre, kad u mokranim solima ima mnogo oksalata.
103
Page 104 / 158
MAJINA DUICA - TIMIJAN
MAJINA DUICA (Thymus serpyllum L. )

Ostali nazivi: babina duica, divlji bosiljak, ubri, duica, materina dubica, materinka, timijan
poljski,.
OPIS : Livadnu vrstu koju tovu jo i timijan, nalazimo na suhim travnjacima, suncu izloenom
poloaju na breuljcima, uz jarke, putove, pa ak i uz more.
VRSTA Thymus vulgaris L. jeste timijan vrtni koji se uzgaja u vrtovima.
Stabljika je duga i pri osnovi odrvenila, puza u vidu izduenih stolona razvijajui adventivne
korjenova i na vrhu zavrava sterilnom rozetom listova. Cvjetne grane visoke 4-10 cm.,
razvijaju se du poloenog stabla u nizovima, ravnomjerno pokriveni dlakama sa svih strana.
Listovi su joj mali, vrsti, uzano jajast eliptini, na vrhu zaokrueni a pri osnovi klinasti, 4-6
mm. Dugi, goli, osim pri osnovi du oboda, gdje su trepljasti, sa izraenim srednjim nervom.
Medonosna je i ljekovita biljka, ali slaba kao krmna biljka, zbog prisustva eterinih ulja.
SASTAV : Najdjelotvornija tvar u majinoj duici je timol eterino ulje, kvarkvaral koji ima
veliku dezinfekcijsku mo, kiseli saponin jedan neistraeni glikozid, tanin, mangan, eljezo,
kalcij,.
Najvie eterinog ulja ima u biljci oko 2 sata poslije podne. Ulje je mrkocrveno, aromatino,
ljuta okusa, mirie na timol.
BERE SE : Cvate od svibnja do rujna. Sabiru se mladice s cvjetovima prije i za vrijeme cvatnje.
Upotrebljava se samo gornji dio vrijea, a ne donji drvenasti dio !
Rezati je noem, a ne trgati, da se ne oteti drveni dio iz kojega biljka raste !
UPOTREBA : u lijeenju, te kao zain jelu.
BOLESTI I STANJA:
Slui za rastvaranje i izluivanje sluzi, kao dezinfekcijsko sredstvo, protiv kalja, hripavca,
bronhijalnog katara, za jaanje eluca i ivaca, kao vrlo djelotvoran napitak kod oboljenja
eluca i crijeva, naroito smanjuje eluane greve, kod nesanice odraslih (i djece, u manjoj
koliini ), kod neurastenine vrtoglavice, kod krofuloze, bljedoe i slabokrvnosti.
Za masau kod reume, uganua, zgnjeenog tkiva, kod oteklina, kod psorijaze u obliku kupki,
zacjeljuje rane, za bolesti oiju ,za inhalaciju, kod lijeenje alkoholizma, bolesti plua i dinih
organa, crijevnih parazita, proljeva, nadimanja, neuredne menstruacije..
PRIPREMA LIJEKA - RECEPTURE :

Kod lijeene alkoholiara koristi aj: 15 dana , bez upotrebe alkohola. 2 ajne lice majine
duice na 1 litru vode. Pije se tokom dana.
PROTIV KALJA : 1 velika lica majine duice ili timijana se popari s 3-4 dl kipue vode, zatim
ostavi poklopljeno da stoji 15 minuta, procijediti, dodati 1 veliku licu meda i sok pola limuna.
Pije se u gutljajima tokom dana. Ujedno koristi kod nesanice, migrene i astme, eluanog ira.
PROTIV VELIKOG KALJA : 3 velike lice popariti s 1/2 lit. kipue vode, ostaviti 2 sata da
odstoji poklopljeno, procijediti, dodati 2 velike lice meda. Pije se svaki sat po 1 velika lica.
Jednako i jo bolje djelovanje je u mjeavini timijana, majine duice (1.1) te lista pitomog
kestena ( Castanea sativa ).
Majina duica kuhana u vinu s jednakim koliinom korijena oslada ( Polipodium vulgare ), i
komoraa ( Fructus foeniculi ), lijei od kalja s krvarenjem i ublauje astmu. Pije se ujutro
natate.
PRIPREMA PRSNOG AJA:
3 velike lice mjeavine od po: 2 g cvijeta crnog sljeza ( Malvae silvestris ),divljeg maka
(Papaver rhoeas), divizme ( Verbascum thapsus), zatim po 4 g ania ( Fructus anisi), 15 g
korijena bijelog sljeza ( Radix althaea), 20 g lista majine duice, ( ili timijana), 25 g slatkog
korijena ( Radix glycyrrhizae), i 30 g lia bijelog sljeza ( Folium althaeae) sve usitnjeno i
dobro izmijeano, preliti s l kipue vode, poklopljeno ostaviti 2 sata, procijediti, dodati 2
velike lice meda od kadulje ili pitomog kestena.
Pije se svaka 2 sata po 1 velika lica.
Lijei od bronhitisa, upale plua i gnojenje plua ( naravno uz znanje lijenika !)
RAZMEKANJE SLUZI U BRONHIJAMA I OLAKAVANJE ISKALJAVANJA:
1 veliku licu mjeavine od po 15 g majine duice, korijena jaglaca ( Primula officinalis), i
lia podbjela ( Tussilago farfara) preliti s 2,5 dl kipue vode, ostaviti poklopljeno 15 minuta,
procijediti i dodati kavenu liicu meda. Pije se toplo u gutljajima, 3-4 alice dnevno.
104
Page 105 / 158
NADIMANJE, BOLOVI U TRBUHU, NEUREDNA MENSTRUACIJA:

Treba 3 velike lice mjeavine od po 20 g majine duice, nane ( metvica ( Mentha piperita),
kamilice ( Flores chamomillae), i stolisnika ( Achillea millefolium), popariti s l kipue vode ,
ostaviti poklopljeno 3 sata i procijediti. Pije se toplo, svaki sat po 1 velika lica.
TINKTURA :
200 g lia majine duice, 100 g glicerola, 320 g koncentriranog alkohola ( 96 %) i 580 g
proiene ( prokuhane) vode.
Usitnjeno lie preliti smjesom glicerola ( kupi se u apoteci), i alkohola.
Nakon 8 dana stajanja i eeg mijeanja, tinktura se procijedi.
Srednja terapijska doza je 2 g tinkture
Najbolje je uzeti 20-30 kapi -nakapati na kocku eera i uzimati dnevno 3 puta.
Za oboljela jetra u alkoholiara: kadulja ( Folia salviae) 4 velike lice, kantarion ( Herba
hyperici) 8 velikih lica, majina duica - 5 velikih lica, stolisnik 4 velike lice, maslaak
(Radix taraxaci) 3 velike lice i kiica ( Herba centrauri minoris) 9 velikih lica i kopriva
velika ( Folium urticae) - list 10 velikih lica.
Od te mjeavine uzeti 3 velike lice i preliti s 7 dl kipue vode, poklopiti i ostaviti poklopljeno 2
sata. Procijediti i zasladiti s medom, ili tko moe piti nezaslaeno. Pije se 4 puta dnevno u
gutljajima. Drati se propisane lijenike dijete !
Majina duica uspjeno pomae djeci koja se lako prehlade i esto pate od hunjavice i upale
sluznice - katara.
KRAVOJAC /ANELIKA/
KRAVOJAC
NAPOMENA: na slici je Angelica silvestris L.
Ljekarniki ( farmakopejski) naziv: Radix, herba angelicae silvestris.
Ostali nazivi : trubaljka, kravojac, aneoski korijen, angelika, divlja anelika. navodni gozdni
koren.
U nekim dijelovima nae zemlje raste srodna vrsta Angelica archangelica L, sinonim lat.
Naziva : Archangelica officinalis Hoffm.)
I jedna i druga su ljekovite osim to se A. Archangelica od A. Silvestris razlikuje po izrazitoj
aromatinosti i skoro kuglastim, 20-40- zrakastim titovima. Naraste u visinu 2-3 m, a donji
listovi su joj 60-90 cm dugaki. Podanak je u A. silvestris puzav, dug oko 1 m., s mnogo ila.
Cvijetovi ine zelenkastouto-bijele titce. Aromatini, otar okus daje korijenu eterino ulje,
kiseline valerijane i angelike, te jabuna kiselina. Miris i okus kravojca slini su mousu ili
vaniliji.
esto se kultivira kao aromatina ,zainska i ljekovita biljka.

Pristupanija je A. Silvestris, jer ju je puno lake pronai u prirodi.
A. archangelica je u narodu poznata pod imenima kravojac, siri te vrtna angelika, odnosno
anelika, no raste preteno u planinskim umama.
B. A. silvestris divlja anelika, nalazi se svugdje po bjelogorinim umama, a prije svega po
105
Page 106 / 158
umskim proplancima.
I ona je velika biljka koja lako upada u oi, ali je manja od anelike.
Manje se upotrebljava , ali joj je prednost to je moemo sami sabirati, DAKLE, moemo je
dobiti bez napora.
Cvate u srpnju i kolovozu, a sabire se zimi ili na poetku proljea.
Upotrebljava se korijen, mladice s listovima i sjemenke. PRI BRANJU TREBA BITI VRLO
OPREZAN, JER JE BILJKA VRLO SLINA OTROVNOJ TRUHELJKI KUKUTI
Kada je u srednjem vijeku harala kuga, prestraeni su se ljudi potucali po umama i

movarama, traei pomo da bi u rukavcima potoka i vlanih proplanaka nakopali korijenja
angelike / kravojca/ nadajui se da e on pomoi.
Angelika je uz lopuh u to doba bila najvaniji lijek protiv kuge, i u spisima iz tog doba itamo
udesne prie o pouzdanoj pomoi toga lijeka.
umski korijen kravojac ili divlja anelika je aromatini gorki lijek
.
Dobro djeluje na eludac jer pospjeuje izluivanje probavnih sokova i ostale funkcije. eludac
ojaa , pa moe bolje primiti i preraivati hranu. Kravojac prvenstveno poveava tek, pa je
i zbog toga , izmeu ostalog, u sastavu mnogih eluanih ajeva.
Uporaba kravojca ovisi o tome to elimo njime potii. Radi poveanja teka uzima se 15
minuta prije jela , dakle, na prazan eludac. Ako se eli pospjeiti probava kada je eludac
osjetljiv, uzima se nakon jela.
Ekstrakt sirove biljke djeluje izvrsno kod slabe probave. Kapljice kravojca s medom izvrsno
pomau kod zaepljenosti bronha i protiv kroninog bronhitisa.
.
Recept za pripremanje likera od angelike vesptro :
Uzme se 60 g sjemena angelike ( ako ga ne dobijemo , moemo upotrijebiti i isjeckane
korjenie ), 8 g anisa ( Fructus anisi ), 8 g sjemena komoraa ( Foeniculum officinale), 6 g
sjemena korijandra ( Coriandrum sativum), ukupno 82 grama. Sve lagano zgnjeiti i staviti u
200 g istog alkohola. Osam dana kasnije
Uzeti jo kg eera ( najbolji je groani), rastopiti ga u 1 1,5 l vode, pomijeati s
preanjim alkoholnom otopinom i procijediti kroz istu krpu ili vatu.
Protiv nadimanja i slabe probave nema ugodnijeg i boljeg lijeka. Napitak je zlatnoukaste
boje, a kod pokvarenog ili prehlaenog eluca pomae djelotvorno , bolje od kemijskih tableta,
bre i bolje.
Kao aj se koristi korijenje, ali treba znati da je dugotrajno kuhanje bez uinka, jer ishlape
eterina ulja.
Za upotrebu izvana koristi se alkoholni ekstrakt anelike - kod ishijasa i bolnih ivaca, kao
pripravak za masiranje. Za takvo masiranje jo je djelotvornije ulje od anelike, naroito kod
bolesnih miia ili posjekotina.
Za jaanje probave , jetre, olakavanje mokrenja, uklanjanje astmatinih greva i nadutosti
pripravlja se aj:
1 velika lica mjeavine od jednakih dijelova kravojca, kiice (Erythraea centaurium), i pelina
(Artemisia absinthium) prelije se s 2,5 dl kipue vode, poklopi i ostavi tako 5 minuta, procijedi.
Pije se tokom dana po 1 alica u gutljajima.
Svjee mladice beru se u svibnju i lipnju, pa se reu na neto due komadie, kuhaju u slanoj
vodi i jedu kao varivo, a mladice i peteljke kuhaju se u eeru kao slatko, koje jaa eludac i
poboljava probavu.
106
Page 107 / 158
OMAN
OMAN ( Inula Helenium L. )
Ostali nazivi: ivanjsko zelje, obrati, ovnjak, tuak, veliki korijen, veliko zelje.
Farmakopejski naziv : Inulae helenii radix
OPASKA : na slici je srodna vrsta Inula salicina L. vrbolisni oman.
Sadi se po vrtovima , a raste i na vlanim livadama, u jarcima kraj potoka, uz rubove uma, pa
i po brdima. Brdska je vrsta ljekovitija.
To je trajnica, zeljasta, do 2 m. visoka, gore razgranata stabljika, velikog, ovalnog,
dugoljastog i nazupanog lia, odozgo hrapavog a na donjoj strani pusteno dlakavog. Nalik je
liu hrena. Korijen je debeo i mesnat, a mirie po kamforu. Cvijet je ut, slian malom
suncokretu ili lincuri (Gentiani ), te tvori glaviaste cvatove na vrhovima stabljika i ogranaka.
Sjemenke imaju perjanicu pa ih vjetar lako raznosi i tako se biljka razmnoava. itava je biljka
manje vie dlakava. Slui kao lijek i kao zain. Najvie se koriste njegovi podzemni dijelovi
podanak s korijenjem / Rhizoma Helenii)
Sabiru se od viegodinjih primjeraka.
LJEKOVITE TVARI: oko 40% inulina, gorke tvari, eterino ulje, helenin, fruktoza, fruktozid
pseudoinulin, stearopten, alantolakton, alantol, azulen, kamfor i smolu.
BERE SE : cvate od srpnja do rujna. korijen se vadi sabire u proljee i kasnu jesen, ali
samo onaj iznad 2. godine, jer mlae korijenje je vodenasto, a starije odrvenjelo. Rjee se
upotrebljava cvijet i list, to se bere za vrijeme cvatnje.
UPORABA:
To je antiseptik dinih organa, lijei kod svih vrsta kalja, bronhitisa, astme, uloga,
reumatizma, te neke bolesti spolnih organa. Djeluje i kao stomahik. Dim omanova korijena
stavljenog na eravicu rastjeruje iz prostorije komarce i ostale insekte, pa djeluje i kao
insektifug.
PRIPREMA:
za lake iskaljavanje: velika lica mjeavine od po 20 g omana, komoraa ( Foeniculum
officinale ), stuenog sjemena ania ( Fructus anisi ), kumina ( Carum carvi ), i kamilice (
Flores chamomillae ), popari se s 2 dl kipue vode, poklopi i nakon 2 sata procijedi. Pije se
svaka 2 sata po 1 velika lica.
<Btreba u 1 dl mladog vina ili mota koji jo vrije moiti 10 dana 12
dg usitnjenog korijena omana, pa zatim procijediti. Pije se 2-3 puta dnevno po 1 rakijska
aica.
bolovi u elucu, grevi od ui, i nadimanje od plinova:
odstranjuje mjeavina od po 20 g omanova korijena, sjemenki ania, pelina ( Artemisia
absinthium ), kiice ( Herba centauri ) i 80 g groica, koja se moi 16 sati u 1,5 l rakije. pije
se aica dnevno, natate, poto prije toga odstoji na suncu 4- 6 tjedana.
Za jaanje trudnica i spreavanje pobaaja: 4 g praha od omanova korijena moi se 12 sati u

l vina ili vode, zatim se kuha 15 minuta, pa time jo dok vrije prelijemo 4 g osuena
cvijeta omana pomijeanog s 1 velikom licom meda; nakon toga kuha se jo 5 minuta,
procijedi. Pije se ujutro pola, a pola uveer.
Kod bolova u maternici i za lijeenje vodene bolesti: 8 g praka suhog omanova korijena
kuhati u l vina s 1 velikom licom meda. Uzima se pola natate, a pola prije spavanja. i to 6
8 tjedana. U sluaju kile ( hernija, bruh) treba na bolna mjesta stavljati obloge od toplog
lia i cvijea omana kuhanog 5 min. u vinu.
PRIPREMA EKSTRAKTA: 1 kg usitnjenog omanovog korijena prelije se s 5 litara hladne vode i

moi 12 sati, uz ee mijeanje, a zatim procijedi. Preostalo korijenje ponovno se prelije s 3
litre hladne vode, opet moi 12 sati i zatim procijedi. nakon toga se obje procijeene tekuine
spoje,
i ostave da se slegnu, te se bistri dio odlije u plitku porculansku posudu ( ne metalnu 9 ispari
do gustoe tekueg meda dakle zagrijavati na pari - i uliti u boice od po 2 dl ( 20 g ). Boice
dobro zatvoriti, spremiti na hladno mjesto do upotrebe.
107
Page 108 / 158
Od ekstrakta se prave i pilule tablete potrebno je 1,5 g ekstrakta za 30 pilula. Ipak,

pravljenje pilula bolje je prepustiti ljekarniku!
Uzima se 3 6 pilula dnevno.
ULJE ZA LIJEENJE KONIH BOLESTI:

po 25 g usitnjenog korijena ,cvijeta omana, plodova kantariona ( Hypericum perforatum )
namoi se u 200 g ribljeg ulja, koje se grije pokriveno 3 sata u kipuoj vodi na pari a zatim
se procijedi. Tim se uljem rane namau ili se oblau gazom , ili istim platnenim krpicama
namoenim u to ulje.
ALOJ
ALOJA ( Aloe vulgaris Lam. )

Ljekarniki naziv : Aloe pulvis, extractum, emulsio )
* Vulgaris dolazi od lat. = vulgatus = obian, iroko rasprostranjeni.
Ostali nazivi : aloj

NAPOMENA : danas se uveliko favorizira A. vera, koja ustvari nije nita uinkovitija i ljekovitija
od A. vulgaris i A. ferox.
NA FOTOGRAFIJI JE Aloe ferox )
Aloje spadaju u porodicu ljiljana ( Liliaceae ) Postojbina im je juna Afrika i juno Sredozemlje,
ali i drugdje. Iz obje vrste dobiva se droga alojev sok.
OPIS: Aloe ferox je viegodinja biljka u obliku drveta, jednostavne stabljike, koja na vrhu ima
skup debelih i mesnatih listova, koji su s nalija pokriveni iljastim bodljikama, a u manjem
broju i s lica.
Boja ovih listova je plaviasto zelena, a po rubu imaju crvenkaste bodljike. Cvjetovi su
cjevastog oblika, utonaranaste boje i skupljeni su u guste grozdove.
Cvate od oujka do travnja.
A. Vulgaris je jednogodinja biljka, uzgaja se i u klijalitima uzgajivaa. Listovi su joj mesnati,

blijedozeleni, kopljasti, na rubu pilasti, s dugim bodljama. Cvijet je crven i cjevast sa 6 latica,
koje ine duge, visee cvjetne grozdove. na jugu Europe cvate u lipnju.
U daljnjem tekstu odlike i priprava, te koritenje odnose se na A. vulgaris, iako isto

vrijedi i za A. ferox i A. vera
Sadri jaku gorku tvar , emodin, te biogene stimulanse koji pojaavaju obrambene snage
organizma.
Bere se cijelu godinu. Za lijek se upotrebljavaju listovi, tako da se iz njih iscijedi sok,
i razrijeen u alkoholu u omjeru 80 g soka na 20 g alkohola. Zgusnut alojev sok je
108
Page 109 / 158
smea masa koja se prerauje.

Iz soka se dobiva tinktura, tablete, a danas jedva jo i alojev aj.
Aloj djeluje na vie naina: vrlo razrijeen sok ( alojeve kapi ) <B<GORKOje sredstvo
/amaro/ koje podrauju eludac i jaaju ga. Na taj se nain i u iste svrhe upotrebljava i alojevo
vino. U veoj koncentraciji alojev sok djeluje kao sredstvo za ienje.. To je dobro i blago
sredstvo za te svrhe. Tek nakon 8-10 sati pokae se njegova djelotvornost.
Alojev sok ili tablete, uzimamo uveer ako elimo ujutro ili ak prijepodnevnim satima dobiti
kaastu, ali ne prerijetku stolicu.
Za unutarnju primjenu aloj polako ali sigurno isti crijeva ve u dozi od o,2-o,6 g. Ne trebaju
vee doze.
UPOZORENJE: SOK OD ALOJA SE NIKADA NE SMIJE DAVATI TRUDNICAMA KAO
SREDSTVO ZA IENJE ! ISTO TAKO ALOJEV SOK SE NE SMIJE UZIMATI DUE
VRIJEME. AKO SU ZAEPLJENI UNI KANALI NEDJELOTVORAN JE. U VEIM
DOZAMA 8 GRAMA MOE USMRTITI! ZA DJECU NE DOLAZI U OBZIR NIKAKO !
Aloj djeluje bakericidno. Primjenjuje se kod onih bolesti, kroninog artritisa, ira na elucu i
dvanaestercu. Svjee odsjeeni listovi mogu i pod nepovoljnim uvjetima dugo sintetizirati
biogene faktore.
im se odsijeku, stave se 12 dana u tamnu sobu kod 4-8 stupnjeva C, zatim im se odstrane
bodlje, izreu na komade i u zatvorenim staklenkama steriliziraju u autoklavu na 120
stupnjeva Celzijusovih.
Tako sterilni uvaju se za uivavanje pod kou ali za takve postupke su nadleni i struni
lijenici.
Samljeveni dijelovi lia pomijeaju se s destiliranom vodom ili fiziolokom otopinom, u omjeru
1: 5, ostave stajati 2 sata., zatim se puste da zakipe, procijede, ponovno prekipe 2 minute i na
kraju filtriraju.
Dobiveni vodeni ekstrakt stavlja se u ampule, zatali i sterilizira u autoklavu 1 sat kod 120
stupnjeva Celzijusa, za potkone injekcije po 1 ml dnevno kroz mjesec dana.
Sok lia pomijean s ricinusovim i eukaliptusovim uljem daje emulziju, koja lijei suhi i mokri
epidermitis, te opekline II i III stupnja poslije rendgenskog zraenja.
Kuhanjem soka aloje dobiva se staklasta, tvrda i gorka masa, neugodnog okusa , za unutarnju
primjenu ( peroralno ), i vanjsku ( parenteralnu ) primjenu.
Izvana se primjenjuje na opeklinama prelivenim sokom, ili pokrivenim pljotimice presjeenim
listom, ublauju bol i zacjeljuju.
Protiv kronino otekle jetre i poremeene stolice kuha se 5-10 minuta uvarak od - lista, ili
2 g praka sa po jednom ajnom liicom samljevenog komoraa / Foeniculum off. /,
zgnjeenih boba borovice /Fructus juniperi /, prosenice / Trigonella Phoenum Graceum / koliko
stane na 2 vrha noa , i bazginoga cvijeta koliko stane na vrh noa., sve u lite vode.
NAPOMENA: sigurno ste primijetili da se radi o pracima praak samljevene bazge i
prosenice / grka djetelina, piskavica/ . Pije se 1 alica kroz cijeli dan, u gutljajima.
Protiv hemoroida, navale krvi u glavu, plua i srce, ali i zakanjele menstruacije, pomijea se
praak aloja - koliko stane na vrh noa , sa po jednom ajnom liicom kantariona /gospine
trave/ i stolisnika, rastopi se u vodi i pomijea s medom. /Opet se radi o pracima
samljevenim dijelovima navedenih biljaka !/- pa se uzima 2 dana , a kasnije , 4-5 puta , svaki
trei dan samo koliko stane na vrh noa !
Aloj se ne smije takoer uzimati kod plunih bolesti, jer uzrokuje krvarenje i druge
poremeaje !
Ako se praak aloja sa vrha noa popari sa 2 dl kipue vode i kuha dok zakipi, pa se tom
ohlaenom vodom ispiru upaljene i mutne oi, dolazi do ozdravljenja, a znak je to nakon
ispiranja oi peku i svrbe .
Stare gnojne rane i ireve iste se i brzo zacjeljuju ako se jedanput na dan pospu debelim
slojem alojeva praka, ili ispiru uvarkom od 1 ajne liice praka kuhanog 5 minuta u l.
vode.
Dakle, ako se sok aloja pripravlja sa drugim biljkama, djeluje postojanije.
109
Page 110 / 158
KUPINA
KUPINA ( Rubus fructicosus L.)

Ljekarniki naziv: Folium et fructus rubi fruticosi
OSTALI NAZIVI : kupina divlja, brestova ostruga, crna jagoda.
OPIS:
Raste na rubovima oranica, u grmlju, umama, ikarama i ivicama, uz potoke i putove, na
neobraenom zemljitu, po brdima i planinama.
To je grm dugakih, ravnih ili kao luk savijenih grana punih jakog trnja. Mislim da neki
podrobniji opis nije potreban, osim da ima bijeli cvijet, ponekad svjetloruiast, cvate u
kitama. Plod je crna ukusna boba.
UPORABA: poto sadri eljezo, kalcij, natrij, vitamine, tanin, alkaloid, jabunu i vinsku
kiselinu, sol i eer, svjei listovi (mladi ) sadre vitamin C; za lijeenje se koristi praktiki
itava biljka; korijen, list, cvijet i plod. Korijen i mladi listovi sa vrikama beru se u proljee i
jesen, cvijet za vrijeme cvatnje, od svibnja do kolovoza, listovi u lipnju i srpnju dok su jo
mladi. Plodovi se beru ili zeleni nezreli, ili potpuno zreli - crni, potkraj ljeta.
Kupina puta brojno korijenje iz kojega niu biljke obogaene liem. Po liu se moe
utvrditi prisutnost podzemnih voda.
Ukoliko je lie s donje strane potpuno glatko znai da raste na zemljitu koje je
bogato podzemnim vodama Ako je lie s donje strane dlakavo, vode je manje i duboko je
u zemlji.
Lie se sakuplja bez peteljki, sui se u hladu. Pet kilograma sirovog lia daje kilogram
osuenog.
Danas se sade mnogi varijeteti divlje kupine, odlikuju se veom rodnou, ali i slabijom
kvalitetom plodova. Naravno, u ljekovitom smislu!
Pripravci od lista kupine ( ajevi i ekstrakti ) imaju nekoliko ljekovitih djelovanja, prije svega
glede lijeenja probavnog crijevnog sustava. aj od lia kupine se preporua pri
krvavim proljevima dojenadi i male djece, odnosno za saniranje svih upale u
crijevima. Na djelotvornost toga aja ukazuju alternativna i oficijelna medicina.
Jo je P. Mattioli ( 1501-1577) pisao o ljekovitosti lista kupine : Mladi listovi i izdanci, kuhani
u vinu, slue topli za ispiranje usta i lijee gnojnu upalu usta i uvruju zube. Vjerojatno je i
to prvi lijek koji je poznat za lijeenje paradentoze.
RECEPTI - MJEAVINE LJEKOVITIH AJEVA S LISTOM KUPINE:

aj za ienje: dva dijela /po 10 grama / lista kupine i koprive, te jedan dio / 5 grama /
lista bazge i lista maslaka.
aj se priprema kao oparak- kipuom vodom se prelije droga.
AJ ZA TRUDNICE: dva dijela lista maline, jedan dio lista kupine i stolisnika ( Herba
millefolii), te malo kore cimeta. aj se takoer priprema kao oparak. Pije se dvije alice
dnevno.
Domai - 2 ruski aj: 10 dijelova lista maline, 2 dijela lista kupine, 5 dijelova lista umske
jagode, 1 dio ploda umske borovice ( u zamjenu crna ribizla ). Probajte, pa recite !
KINESKI AJ : da -dobro ste proitali !

Pomijeati 3 dijela lista maline, jedan dio lista kupine, posuiti, ali ne potpuno! Uvenule
listove zgnjeiti i navlaiti mlakom vodom. Smjesu umotati u lanenu krpu ( kao kad se pravi
savijaa ), te staviti na toplo mjesto da fermentira 4 dana.
Smjesa poprima poseban kineski miris, a nestaje kada se smjesa posui, da bi mogla due
stajati. Meutim, kineska aroma ponovno se vraa pri kuhanju aja.
Prejake menstruacije ublaava aj od kupinovog cvijeta, pomijeanog sa liem i granicama

imele ( Viscum album ) koja mora biti bez boba!
TINKTURA za jaanje eluca : aka boba se pomijea sa 5 velikih lica meda. ( ili kg
110
Page 111 / 158
eera ), namoi u 1 litri rakije ili konjaka, pa se ostavi na suncu ili toplom mjestu 6 8
tjedana.. Pije se po 1 likerska aica na dan
aj od korijena kupine i ila od korijena kuhan u crnom vinu obustavlja krvarenja kod ena
koje su u klimakteriju.
KESTEN DIVLJI ( Aesculus hippocastanum L. )
Ostali nazivi: nema

LJEKARNIKO IME :Hyppocastani semen, cortex, flos.
OPIS : drvo visoko, razgranato i stasito. Gaji se u drvoredima, parkovima i pojedinano .

Raste u najveem dijelu Europe. Moe doivjeti preko 200 godina. Lie je krupno, prstasto
podijeljeno na 5-7 sjedeih listia, na zajednikoj dugakoj peteljci.
Cvijetovi bijeli ili ruiasti, sa utim i ruiastim mrljama, poredani u piramidalne, zbijene i
uspravne grozdove. imaju 4-5 latica i 7 pranika, koji zavinuto stre izvan cvijeta.
Plod je krupna bodljikava zelena ahura koja se otvara na tri ava i sadri 1, rjee 2-3 krupna,
zaobljena , smeecrvema sjemena koje nazivamo kestenima.
Kora drveta je tamnosmee-siva, grubo ispucana.

Pupoljci pupaju od oujka do svibnja, omotani su sjajnom ljuskom to izluuje smolasto
ljepljivu tvar, radi zatite od hladnoe.
LJEKOVITI SASTOJCI:
Kora sa stabla i grana ( Hipopocastani cortex) ili ( Castaneae equinae cortex ) sadri oko 3%
eskulina, aglikona eskuletina, kumarinskog glikozida fraksina, tanina i dr. Upotrebljava se kao
adstringens i taninska sirovina.
Sjeme ( Hipopocastani semen ) sadri 40-60 % kroba, 8-28% sirovog saponina /escina/, oko
9% eera, 8-10% bjelanevina, 2,5-7% masnog ulja, oko 2% tanina, flavonske, kumarinske
derivate i druge sastojke. Ne moe se jesti, jer je gorkog okusa.
Pupoljci sadre eskulin, cvjetovi tanin i kvercitin, zelena bodljikava ljuska katehinske tanine i
flavonske heterozide.
Upotrebljava se za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih preparata (
Vasocastan, Venocuran, Veneton i dr.) prvenstveno za lijeenje venoznih oboljenja, prije
svega proirene vene, hemoroida, tromboflebitisa i dr. Djelovanje se pripisuje flavonidnim,
kumarinima i saponozidima.
Sjeme divljeg kestena koristi se za dobivanje kroba iz kojega se nakon hidrolizacije u eer i
fermentacije eera moe dobiti alkohol ili mlijena kiselina. Saponin izoliran iz sjemena moe
se koristiti za pranje , njegu kose, i drugih kozmetikih preparata, za pjenuave rastvore u
aparatima za gaenje poara kao emulgator. Sjeme takoer sadri vitamine B1, C i K, te
neto mineralnih soli. U svim dijelovima biljke koja se koristi, najdjelotvorniji i ljekoviti je
upravo saponin koji lijei od konih bolesti, razrjeuje krv i ini je manje ljepljivom.
Masno ulje ( Oleum Hipopocastani ) dobije se ekstrakcijom iz oljutenog sjemena, odnosno iz
njegove kouljice, - ( 4-6%) ili kao sporedan produkt prilikom proizvodnje kroba ili alkohola iz
sjemena, koristi se u sapunskoj industriji.
BERE SE:
pupoljci i cvijetovi u travnju i svibnju, plodovi u rujnu i listopadu, a kora potkraj zime i u
proljee.
RECEPTURE
priprema ekstrakta:
12 15 svjeih i sitno naribanih kestenovih sjemenki zajedno sa njihovom smeom korom
sipamo polako u 2,5 dl kipueg konjaka, ime se unitavaju fermenti i spreava kvarenje
otopine., pa kad se ohladi, procijedimo, profiltriramo, a moe se dobiti i na drugi nain:
naribani kesten prelijemo hladnim konjakom i ostavimo da stoji u utoj boci iroka grla,
zatvorenoj staklenim epom, 6-8 tjedana , zatim ocijedimo, profiltriramo.
Ekstrakt slui za unutarnju upotrebu: pije se u obliku kapljica za lijeenje vena i krvotoka.
111
Page 112 / 158
Ako se boca do polovice napuni hrutevima ( maikeffer, kebar ), a ostatak dopuni pupoljcima i
cvijetovima kestena, pa se sve prelije konjakom te sve ostavi da stoji 10-12 tjedana, zatim
procijedi i filtrira, pomijea sa jednakom koliinom terpentinskog ulja, dobiva se mjeavina za
vanjsku uporabu - masau pogotovo reumatinih mjesta. MJEAVINA SE NIKAKO NE
SMIJE PITI!
Ekstraktom divljeg kestena lijei se venozni sustav uope, naroito hemoroidi, proirene vene
na nogama, thrombophlebitis i varikozna ulcera ( otvorene rane puknutih vena na nogama ).
Pomae i u sluajevima katara nosne sluznice, bronhija, plua i crijeva.
<B< vitamina P, koji poveava otpornost kapilara i smanjuje im propusnost.
NAPOMENA : zbog tanina kojeg sadre preparati d. kestena, ne smiju doi u dodir sa eljezom
i limom!. U tu svrhu koristite emajlirane ili porculanske posude.
Preparati su osjetljivi na zrak i svjetlost, a dugim stajanjem gube ljekovitost, te ih
svake godine treba pripremiti svjee.
aj od mlade kore drveta ( grane) i smee kore ploda bez ute iznutrice lijee hemoroide,
poveanu prostatu, upalu i proirenje vena, osobito varikokele, te kod varikoziteta nogu,
stiava bolove to od njih nastaju.
LIJEENJE GIHTA: pomijeati s korom kestena i ploda jo koru od orahova ploda i vrbe
bijele-/Salix alba/ te preslice /Equisetum arvense/, pa se to lagano kuha 10 minuta, ostavi na
miru 10-ak minuta, procijedi i pije ujutro i uveer po 1 alica.
Za lijeenje AKUTNIH BOLOVA KOD HEMOROIDA: pije se ekstrakt tri puta dnevno po 15-20
kapi u vodi ili na kocki eera.
Terapija traje i po 6 puta na dan po 4o kapi.
Kapi se pije prije objeda i veere.
Napraviti prekid nakon 14 dana, pa 7 dana koristiti druge preparate, te ponovno , ukoliko se
stanje ne poboljava ponoviti terapiju.
utim uljem koje sadri velike koliine provitamina A, te mau od kestenovih cvijetova uz
dodatak kamilice, lijeimo se od opekotina sunca i sunanih pjega na koi. Mjesta oteenih i
proirenih vena namau se mau od 20 g ekstrakta, pomijeanog sa 20 g lanolina, pa se
pokriju zavojem.
Odvar od kestenove kore koristi kao oblog kod nekih konih bolesti i lupusa.
Protiv groznice i nazeba umjesto kininove kore uzima se 2-3 puta dnevno naribanog
kestena natate s malo vode.
LIPA ( Tilia europaea L. )
Farmakoloki naziv : Flos tiliae, ugljen od lipova drveta ( Carbo

medicinalis ligni )
LJEKOVITE VRSTE : Tilia officinalis, T. grandifolia, T. parvifolia, T platyphyllos, te T. cordata.
NAPOMENA : SVE TE VRSTE UZ NEZNATNE MORFOLOKE RAZLIKE, IMAJU JEDNAKA
LJEKOVITA SVOJSTVA, PA JE SVEJEDNO KOJU OD NJIH UPOTREBLJAVATE.
OSTALI NAZIVI: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa, pozna lipa, sitolisna lipa.
OPIS I SASTAV :
Danas gotovo samo jo stariji ljudi sabiru nekada tako omiljene cvijetove lipe, a oni su i
potpuno u pravu to tako ine; uz aj od bazge, aj od lipovog cvijeta je najpoznatije sredstvo
za znojenje.
Lipa je veliko drvo, koje kao stablo dostie visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko
stotina godina. kronja je gustozatvorena, listovi zagasitozeleni, koso srcasti, zailjeni i pilasti.
S lica su dlakavi.
Cvijetovi su na dugakoj stapci, imaju 30- 40 pranika, 5 latica, a stapka je otprilike do
polovine srasla sa pricvjetnim listom, a sloeni su u patitaste cvatove. pricvjetnim su listovi
duguljasti, blijedozelene boje, dugaki do 8 cm, mreasto su isprepleteni ilicama.
Plodovi su mali oraii.
112
Page 113 / 158
CVATE od lipnja do srpnja.

Za lijek se sabire cvijet sa pricvjetnim listovima( lijepe zelene boje, bez re). Veinom se beru
samo cvijetovi u vrijeme kada su se otvorili i prije nego to ostare i promijene boju.
Sue se u hladu na prozranom mjestu, najbolje na tavanu. Sabrani cvijetovi suenjem moraju
zadrati svoju prirodnu boju, i ugodan miris.
Samo iskusan bera i sakuplja ljekovitog bilja, ovjek koji je skoro svaki dan u dodiru sa
prirodom moe odrediti trenutak kada e brati lipu; odmah nakon otvaranja, jer nakon dan
dva, ve je opraena i mijenja boju.
Kad se potpuno rasvjeta ne valja.
Od lipovog drveta i dobiva se aktivni ugljen velike adsorpcione moi, pa se primjenjuje u
lijeenju bolesti eluca ( trovanja) i crijeva pogotovo prouzrokovanim infekcijom.
LIPOV cvijet sadri eljezo, kalcij, soli mangana, tanin, eterino ulje, sluz, jo neistraene
heterozide, zatim glikozide, eer, gumu, vosak, smolu, utu boju, manitol, kartarat, farnezol,
jedan alkaloid ( terpentinski) koji daje svijetu miris, osim toga u cvijetu ima vitamina C, a u
sjemenu masnoga ulja i hesperidina.
Napomena : lipov aj se ne smije trajno uivati, jer moe dovesti do oteenja

sranog miia !
PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA, DJELOVANJE, RECEPTURE:
Sredstvo za pojaano znojenje:
- 3 g cvijeta kamilice, 3 g cvijeta bazge, 4 g cvijeta lipe. Tu ajnu mjeavinu preporuujemo
kad se eli pojaati znojenje.
Lipa oputa napete ivce i daje dobar san. Lipov cvijet lijei od malokrvnosti, vodene bolesti,
prehlade, kalja, ublauje bolove pri mokrenju, pospjeuje stolicu i isti krv i bubrege.
Za sve to evo recepta:
priprema se aj od 10-20 g cvijeta lipe koji se popari s 1 litrom kipue vode. Poklopi se i
pusti stajati oko 15- 20 minuta. Pije se dnevno triput po alica, a ostatak u toku dana umjesto
vode.
Ako se taj aj pije vru s dodatkom 1 velike lice meda na alicu aja i soka od 1/2 limuna
podstaknuli smo jako znojenje.
Ako se aj pije poslije obroka, spreava upalu plua i dunika, isti mjehur, umiruje ivce, te
lijei od bubrenih kamenaca.
Djelotvorna je i kupelj od toga aja.
protiv proljeva spravlja se aj tako da se 3 velike lice mjeavine od po 30 g cvijeta lipe i

kamilice, te po 10 g petrovca ( Agrimonia eupatoria) i dupaca ( teucrium chamaedrys) popare
s litre kipue vode, ostavi poklopljeno 1 sat, pa se procijedi. Pije se to toplije u toku dana.
Takoer je protiv proljeva dobro uzimati 2-3 velike lice praka od stuenog i prosijanog
ugljena lipovog drveta u mlijeku, vinu, ili jelu, a protiv probavnih smetnji - eluca i crijeva -
osobito od pokvarene hrane po 1 velika lica poslije svakog obroka.
Sredstvo za ienje krvi : 25 g lipovog cvijeta kuhati u 2,5 dl vode , dok ne ukuha na
polovicu, a zatim se doda mlijeku / kao kava / koje se kuhalo s 1 velikom licom meda na
jednu alicu. To se pije due vrijeme, po 1-2 alice dnevno.
Za lijeene simptoma nervoze, ivanosti i depresije : u l vina moi se 16 sati 10 g lipe,

10 g matinjaka ( Melissae off.) i 2 velike lice meda; posebno se u l vode kuha 2 dg sitno
izrezane pirike puzave ( Triticum repens ), tako dugo dok se ne ukuha na polovicu; zatim se
oboje pomijea i od toga pije svaki sat po 1 velika lica.
Kao klistir za umirenje i ublaavanje greva izlaznog crijeva u 1 litri vode skuhaju se 2
velike lice lipova cvijeta, koji se procijedi kroz gusto platno.
Krv isti i lipov sok koji sakupljamo u proljee, kada krenu sokovi, buenjem stabla ili bolje
deblje grane.
Prah od lipova ugljena lijei bolesti jetre uzima se 2 puta dnevno i to 1 velika lica
natate, a druga velika lica poslije podne u kavi ili mlijeku.
113
Page 114 / 158
BREZA
BREZA (Betula pendula , Betula alba ), ( Betula pubenscens)

Ljekarniko ime : Betulae folium, cortex, gemmae Betulae, Pyroleum Betulae, Succus Betulae
recens sinonim: Nectarus Betulae.
Objanjenje ljekarnikih naziva:
List breze, kora breze, pupoljci breze, brezov katran, svjei brezov sok.
DAKLE: SVE OSIM KORIJENA KORISTI SE U LJEKOVITE SVRHE !
OPIS, NALAZITE:
Breza je poznato i cijenjeno stablo u naim umama. Spada u meke listae. Raste i po
parkovima, i okunicama, kao ukrasno drvo.
S gospodarskog stajalita, breza je zahvalna, jer brzo raste, ne zahtijeva posebno tlo, raste i
na najprostijem tlu, i to je vano, podnosi vrlo niske temperature. CVATE POKRAJ TRAVNJA I
SVIBNJA. Zelene su rese s tukovim cvjetovima enske, krae su i vise pojedinano na strani.
Smee su rese s pranikim cvjetovima muke, dulje su te vise po dvije na kraju granice.
U prirodi rast dvije vrste breza: bijela i crna.
Uostalom, opis nije potreban, pogledajte fotografije, i odmah ete znati o kojem drvetu je rije
UPORABA, RECEPTURE:
U brezi ima kalcija, natrija, fosfora , posebno u pupovima ima eterinog ulja ugodnog mirisa, u
liu oko 8% katehinskog tanina, flavonskih spojeva, gorkih tvari, smole, oko 8% eera, 0,05
eterinog ulja, u kori ima fenolnog heterozida glikozida, kriloze, metilnog salicilata.
U brezovu katranu ima antiseptinih i ljekovitih tvari gvajakol, krezol, zbog ega se kao
sumporna mast upotrebljava protiv svraba, ali i drugih parazitskih konih bolesti.
Pupoljci ( gemmae) sadre oko 4% eterinog ulja, koje se pri niskoj temperaturi kristalizira,
zatim 42-46% slobodnog i 30-40% vezanog alkohola betulola.
Bere se : lisni pupoljci potkraj zime, te u rano proljee, mlado lie cijelo vrijeme dok
traje cvatnja ; sui se u hladu.
Sok se vadi potkraj veljae i na poetku oujka. Lie se bere od proljea do jeseni, a
kora na poetku proljea i potkraj jeseni.
Pupoljci sadre mnogo eterinog ulja, ali ne i vitamina C, kojega pak ima u listovima.
Eterino ulje pupoljaka povoljno djeluje na dina puteve.
Od pupoljaka i listova breze priprema se ajni oparak ( prelijevanje droge vruom vodom ),
te se taj aj ne smije se kuhati ! koristi kao jedan od najboljih prirodnih diuretika . Taj
aj je i jedno od prirodnih sredstava za izluivanje mokrae uope.
S ajem od listova pomaemo izljeenju bolesnih organa, odnosno spreavamo oboljenje istih
koji primarno stradavaju od nakupljanja suvine vode u organizmu ( bubrezi, mjehur, jetra,
zglobovi itd.).
aj od brezovog lia ne treba esto piti, jer ima i drugog ljekovitog bilja sa slinim
djelovanjem glede izluivanja urina, ali se brezov aj preporuuje za rastvaranje bubrenih
kamenaca i njihovo bezbolno izluivanje.
Brezovo lie koristi se vrlo uspjeno za lijeenje konih bolesti liajeva - te raznih
dermatida, a aplikacija je u vidu ljekovitih kupki.
Svjei sok od breze je izvanredno ljekovito sredstvo. Sok se skuplja zarezivanjem kore
STARIH breza, te ugradnjom lijevka kroz koji sok curi u staklenku.
Ovako dobiveni sok ( svjei ) pije se 2-3 puta na dan ( najvie jedan decilitar !) i smatra se da
je to najbolji prirodni lijek protiv utice, bolesti mokranih organa i nezdrave koe dakle
brezov sok moemo koristiti i u kozmetike svrhe tzv. kozmetika iznutra.
U brezovom soku nalazi se rijetka vrsta eera ( ksilit) koji spreava nastanak karijesa, pa se
dodaje gumama za vakanje. Smatra se takoer da je sok od breze odlino sredstvo za jaanje
korijena kose, djeluje protiv stvaranja peruti, ispadanja kose, itd. Osim toga , ekstrakt
brezovog lia koristi se za pripremu brezova ampona od kojeg kosa dobiva specifian sjaj i
boju.
114
Page 115 / 158
Ugljen od brezova drva se koristi pri pripremi jakih alkoholnih pia i rakije. To se postie
preko granulata ugljena preko kojega se smjesa alkohola i vode filtrira ( alkoholat ili rakija ) te
se tako odstranjuje viak nepoeljnih kiselina i viih alkohola ( patoka ).
AJ PROTIV VODENE BOLESTI:

- 5 g lista breze, 5 g rumarina, 5 g lista koprive, 10 g poljske preslice, i 10 g borovnice.
JEDNA LICA AJNE MJEAVINE PRELIJE SE VRUOM VODOM /2 dl/. Ohlaen aj moe se po
elji zasladiti medom.
AJ PROTIV REUMATIZMA I GIHTA

Primjeni se ista koliina lista breze, koprive list - i kore krkavine ( Cortex Frangulae). aj se
priprema i pije kao i u prije navedenom sluaju.
AJ PROTIV BUBRENIH KAMENACA

Pripremi se ajna mjeavina od lista breze, pirike (Rhizoma Graminis),estoslavice (Herba
Veronicae) i vodopije (Herba Cichorii). priprema i pijenje aja je ista kao kod aja protiv
vodene bolesti.
Iz stabla iscijeeno 5-6 velikih lica svjeeg soka pomijea se s kozjim mlijekom i medom,
ili s malo vina, pa se pije u proljee radi ienja krvi od loih sokova, plua od sluzavosti,
bubrega od pijeska, te konih osipa i avitaminoze skorbuta.
U sluaju oteene slezene pije se natate aj od 20 g brezove kore i 10 g korijandra (

Coriandrum sativum ) kuhanih u 2,5 dl bijeloga vina.
NAPOMENA : UROLOKE AJEVE NE PITI BEZ DOGOVORA SA SVOJIM LIJENIKOM !!!
RECEPT AJA koji je poznati i priznati uroloki aj.
Dakle : list breze (20%), biljka sitnice ( 5%), svila od kukuruza (15%), list borovnice (10%),
vranilovka (15%),list koprive (15%) i list medvjeeg groa (20%).
Protiv zapaljenja bubrega ovaj aj se upotrebljava na slijedei nain:
Junu licu mjeavine preliti sa 2 dl hladne vode, poklopiti, zagrijati do vrenja, ostaviti da
odstoji 1 sat, procijediti.
Tri puta dnevno piti po 2 dl nezaslaenoga aja poslije jela.
Za lake mokrenje: tri puta dnevno prije jela uzeti po 1 licu sitno samljevenog lia breze
. List usitniti prije same upotrebe. Tko ne podnosi ukus lista, moe ga uzeti sa medom ili nekim
prirodnim sokom, najbolje borovnicom.
PROTIV ZAPALJENJA PROSTATE I OTEANOG MOKRENJA

pomijeati po 30 g lista breze, medvjeeg groa, preslice i 10 g cvijeta podbjela.
Jednu junu licu mjeavine kuhati oko 5 minuta u 2 dl vode, poklopiti i ostaviti da stoji 3
sata..procijediti i piti mlako. To se ponovi jo 2-3 puta u toku dana prije jela.
115
Page 116 / 158
PELIN ( Artemisia absinthium L.)
OSTALI NAZIVI: pelin vrtni, pelen, osena, pelinek, vakanac,akenac,beli

pelin,dul,gorika,oksijenac,pelim,turski neven,vermut,uhki pelin.
LJEKARNIKI NAZIV : Herba Absinthii ,Aetheroleum Absinthii, Absinthii

folium.
NAPOMENA: POTO PELIN SADRI OD AKTIVNIH TVARI U ETERINIM ULJIMA KETON TUJON,
KOJI JE U VEOJ DOZI OTROVAN, JER DJELUJE NA NEUROMIINI APARAT I IZAZIVA
TETANUSNE GREVE I PSIHIKE POREMEAJE (absinthismus ).
VANO :
PRIPRAVKE OD SAMOG PELINA NE PITI DUE OD 4- 6 TJEDANA!!!
OPIS BILJKE:
Pelin je trajnica, s razgranjenom stabljikom, polugrmastog oblika, naraste do 1 metra.
Stabljika je okrugla s perasto razdijeljenim listovima. Stabljika i listovi pokriveni su sivo-
bijelimpustom. Cvate u grozdu sitnim sunovratim glavicama, cvijetovi se sastoje od ake s
uskim lapovima, blijedoutog, ljevkastog, na krajevima peterodijelnog rascijepljenog vjenia,
5 pranika i nadrasla plodnica.
AKTIVNI SASTOJCI:
mnogo gorkih tvari, absinthin, anabsinthin, oko 5 % eterinog ulja azulena, jabunu i jantarnu
kiselinu, tanin i eljezo.
Ulje ima terpena, oko 3-10 % tujona ( neki ga nazivaju i tanaceton i salvon), koji ini
pelinovo ulje otrovnim.
ZNAKOVI TROVANJA:
POVRAANJE, GLAVOBOLJA, ZBUNJENOST, NESVJESTICA. To se naroito dogaa kod
predoziranosti u uporabi protiv glista, kod prekomjernog uivanja pelinkovca, te kod
izazivanja pobaaja.
Umjesto njega se u te svrhe koriste lincura i kiica !
KORISTE SE:
Cvjetni vrci s listiima, koji se beru u lipnju i srpnju, ( dok se pelin jo nije potpuno
rascvjetao), a lie u jesen, sui se u hladu 2 6 tjedana, odabire se dvogodinja biljka!
Ve je napomenuto da je pelin vrlo gorka okusa. Izvanredno je sredstvo za ienje krvi i
jaanje eluca. Upotrebljava se u lijeenju loe probave, nadimanja, prejake spolne
nadraenosti, slabog apetita, podrigivanja, garavice, glista , bolesti jetre, slezene, bubrega,
utice, groznice, gruanja krvi, mokranog mjehura, vodene bolesti, osipa. Koristi kod izmjene
tvari u organizmu, debljine, eerne bolesti, duevnim smetnjama, koje vie/manje imaju
dublji uzrok u neredovitom radu probavnih organa, smetnje u radu jetre, ui, slezene i
enskih spolnih organa.
PRIPREMA LIJEKA, PRIMJENA, DJELOVANJE, RECEPTURE:
Pelin se koristi u obliku aja, tinkture i ekstrakta, a moe se koristiti i u obliku praka. ZBOG
JAKE GORKOSTI PELIN SE NE KUHA, NEGO SAMO POPARI; ISTO VRIJEDI I ZA
PRAAK OSUENA PELINA.
Djeluje kao tonik za jaanje; kao amarum za podsticanje teka; digestivum za reguliranje
probave; carminativum - protiv nadutosti i vjetrova; emenagogum - za regulaciju menzesa,
antihelminthicum protiv glista, te antiflogistik protiv upale sluznice i koe.
Kod otrovanja olovom i ivom naroito grafiki radnici : u toku dana popiti u gutljajima 2
male alice aja koji se priprema tako da se 1 kavska liica pelina popari s 2 dl kipue vode,
nakon 10 minuta se procijedi.
116
Page 117 / 158
Pelin uz dodatak matinjaka ( Melissa off.) u jednakim dijelovima djeluje stimulativno na

ivce i na rad mozga. Ako se tim ajem 2 do 3 puta dnevno ispiru oi jaa vid.
Bolna i grevita menstruacija:

20 g listova pelina i isto toliko vrbove kore (Salix caprea), te 10 g cikorije ( Cichorium
intybus); trave usitniti, dobro pomijeati. U 1 litru prokljuale vode staviti 10 g mjeavine od
gore navedenih trava, kuhati poklopljeno 2 minute; kad se aj ohladi, dodati 5 junih lica
meda i dobro promijeati.
Procijediti i piti po 1 dl svaka 2 sata.
PRIPREMA TINKTURE:
50 g pelinovog cvijeta moi se u litre konjaka 14 dana, a zatim odfiltrira.
Uzima se po 30 do 6o kapi triput dnevno, ili 1 kavena liica tinkture 2 puta dnevno.
Ta tinktura otklanja bolove i muninu, pa se moe koristiti na putovanjima.
Protiv jakog mravljenja uzima se ujutro 20 do 30 kapi pelinove tinkture, a naveer 25 do 30
kapi ipkove tinkture, pola sata prije jela.
PRIPREMA PELINKOVCA :
15 20 grama pelina ( gornja treina sa cvijetovima) moi se 8 dana u 1 litri crnog
dalmatinskog vina, a zatim procijedi.
Pije se po 1 aica dnevno i to pola sata prije jela - doruka.
PELINOVO ULJE: dobiva se ekstrakcijom od nerascvjetanih cvjetova. Uzima se 3 puta

dnevno po 10 kapi prije jela, kod bolesti jetre, slezene, gruanja krvi, enskih bolesti, te za
jaanje eluca.
VINO OD PELINA ZA JAANJE I POSPJEIVANJE MENSTRUACIJE:

30 g pelinovog lia ili bolje lia i cvijeta u jednakim omjerima, moiti 24 sata u 60 g konjaka,
zatim dodati 1 litru kvalitetnog bijelog vina i ostaviti uz ee mukanje da odstoji 10 dana.
Procijediti,i piti tri puta na dan po 1 2 kavene liice u vodi ili pivu, prije jela, u toku 2 3
tjedna. NAPOMENA: NAKON TRI TJEDNA PREKINUTI , PA PONOVITI UKOLIKO JE
POTREBNO NAKON 30 DANA !
Da bi se sprijeilo trovanje pelinom, ali i bilo kojih drugih ljekovitih pripravaka, treba
se striktno i disciplinirano, te tono pridravati navedena uputstva, a ni u kojem
sluaju prekoraiti ni naznaeno vrijeme uzimanja, ni koliinu lijeka !
KAO PRVA POMO, ALI SAMO KAO PRVA POMO DO ODLASKA LIJENIKU KOD TROVANJA
GLJIVAMA I PESTICIDIMA MOE POSLUITI PIJENJE VEE KOLIINE RAZBLAENOGA
JABUNOG OCTA U KOJEMU JE KUHAN PELIN.
KIICA
KIICA ( Centaurium erythraea ) Rafn.

( Erythraea cetaurum) Pers.
Ljekarniki naziv: Herba Centaurii minoris
Ostali nazivi: grozniava trava, taventroa, crvena kantarija, raljasta kiica, bor cvita, mali
stozlatnik, grievnjak, gorica, kantarija muka, kiica prava.
OPIS: jednogodinja ili dvogodinja biljka visoka 10-50 cm. Stabljika je jednostavna ili u
gornjem dijelu granata, 4 . uglasta, gola. Prizemni listovi u rozeti, objajasti do jajasto eliptini,
zatupasti, pri osnovi vie-manje sueni u drku. Listovi na stablu sjedei, nasuprotni,
duguljasto jajasti do lancelasto eliptini. Petodijelni cvijetovi tvore metlaste cvatove - na vrhu
.stabljike Stari i na suncu osueni cvijetovi izblijede. Cvijetovi se otvaraju samo na suncu,
obino oko podneva. Cijela biljka je gorkog okusa. NIJE OTROVNA raste na suhim i na
vlanim umskim i livadskim prostorima, ali gotovo uvijek pojedinano ili raspreno, zbog ega
je i sabiranje dugotrajno.
KORISTI SE: biljka kad je u punom cvatu, a cvate od srpnja do rujna.

Upotrebljavaju se listovi i cvijetovi, ustvari gornji dio biljke.
117
Page 118 / 158
Sui se u hladu i na propuhu -mora sauvati prirodnu boju !
LJEKOVITOST, DJELOVANJE, PRIPREMA:

Kiica je dobar gorki lijek. Ima manje gorkih tvari nego lincura ( lincura je i zakonom
zatiena !), ali joj je ukus mnogo prijatniji.
upravo zbog toga joj se esto daje prednost pred lincurom.
Gorke tvari potiu izluivanju eluanih sokova.
Inae biljka sadri eljezo, natrij, gorke heterozide, genciopikrozid, eritaurozid, glikozid
eritaurin, smolu, eer, vosak, do 1% alkaloida, od kojih najvie gencijanina, te eterino ulje.
Budui da pospjeuje tek, jaa cijelo tijelo. Prema tome, gorka tvar kiice je pravi tonik.
Lijekove koji potiu rad eluca treba uivati koristiti drugaije nego one koji ga
vie smiruju i reguliraju, kao npr. aj od paprene metvice ili kamilice. treba voditi
rauna o slijedeem: AJ S GORKIM TVARIMA PIJEMO UVIJEKHLADAN, NE PIJEMO
GA NAKON JELA, NEGO OTPRILIKE SATA PRIJE JELA.
Lijek treba poeti djelovati prije nego to ponemo jesti, kako bi s e u elucu stvarali i izluivali
eluani sokovi.
aj od kiice treba prvenstveno da piju ljudi sa slabim tekom, kojima se esto podriguje, koji
osjeaju teinu u elucu, nemirni, kojima ne prija hrana i sasvim im je svejedno to e jesti.
Jo povoljnije djeluje ako na elucu nema ira, nego je mlohav, izduen i sputen.
aj takoer otklanja bolove u elucu, sluz iz eluca i crijeva, lijei bolesnu jetru i bubrege.
Pomae kod garavice, glavobolje, te kod enskih bijeli cvijet.
Za proljetno ienje krvi uzimaju se jednaki dijelovi kiice i maslaka kao dodatak mesnoj
juhi, radi uklanjanja garavice, protiv loe stolice, obinog i krvavog proljeva, glista, gihta i
krvarenja, protiv temperature i za umirenje nervoznih bolesnika.
aj protiv groznice, potitenosti, sjete, histerije, glavobolje, bolesti eluca i loe probave,
gripe, reume miia i zglobova, eerne bolesti i slabokrvnosti priprema se:
od 20 g kiice koja se prelije s 2,5 dl kipue vode. Pije se u gutljajima po 1 alica u toku dana.
ili alice pola sata prije jela. Lijeenje traje 2-4 tjedna. Uz spomenuto, ovaj aj koristi kod
unih kamenaca i regulira neurednu menstruaciju.
<B
Protiv neistoe koe, mladenakih akni i nekih osipa, treba 2 velike lice mjeavine od
jednakih dijelova kiice i kadulje / alfije /( Salvia off. ) popariti s 2,5 dl kljuale vode: pije se
3X dnevno po 1 alica poslije jela.
Kad se 25 g kiice kuha u l bijelog vina, a pije 3X dnevno po 1 kavena liica POSLIJE jela
jaa ivce i miie. Uz to, pomae protiv groznice.
Jo je djelotvornija tinktura, koja se razrijeena s malo vode uzima 3X dnevno po 10-15 kapi.
Za pripremu tinkture - recept: bocu napunimo do l svenutim listovima i cvijetovima kiice,

zalijemo do vrha jakom rakijom, ostavimo na suncu ili kraj pei 6-8 tjedana, zatim
procijedimo, filtriramo i spremimo u tamnu bocu. Uzima se 2-3 puta dnevno po 20 kapi.
Protiv garavice: po 3 june lice kiice i ploda borovnice ( Juniperus ).Od mjeavine odvojiti 1
junu licu i usipati u 2 dl kljuale vode, ostavi se stajati 10 minuta, procijediti, uzima se svaki
sat po juna lica.
118
Page 119 / 158
LJEKOVITO VINO OD RUMARINA
Drugi nain pripremanja i uporabe vina od rumarina:
4 lice osuena rumarina,

1 litra bijelog vina.
Drogu usitniti i staviti u staklenu bocu sa irokim grlom pa ju preliti kvalitetnim vinom.
Bocu poklopiti i vino ostaviti stajati dva dana. Povremeno promijeati.

Procijeeno vino uliti u bocu koja se uva dobro zatvorena, tamne boje, na tamnom i hladnom
mjestu.
Starim i iscrpljenim osobama preporuuje se redovito pijenje ovog vina, jer ono
stimulira optok krvi i druge tjelesne funkcije, to omoguuje osvjeavanje cijelog
organizma.
PIJE SE TRI PUTA NA DAN PO 0,5 DL VINA, I TO PRVI PUT UJUTRO NATATE, DRUGI
PUT PRIJE RUKA I TREI PUT PRIJE VEERE.
Razrijeeno vino u omjeru 2:1 pomae prilikom bubrenih bolesti i povisuje niski krvni tlak.
Treba popiti dva puta na dan po jednu licu takvog pripravka
RUSOMAA - PASTIRSKA TORBICA
RUSOMAA ( Capsella bursa pastoris )
Drugi nazivi : obanska torba, hou- neu, gusomaa, gudomok, eslika, goramuk, kesica,
pastirska torbica, rosomaa, skrian, surlin, , taruak.
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Herba bursae pastoris
OPIS:
Zeljasta, vrlo rasprostranjena korovska biljka. Pri zemlji ima rozetu od lia. Stabljika je
uspravna, u gornjem dijelu malo razgranata, visoka do 0,5 m, Cvjetii su sitni , bijeli, a plodovi
su naopako trouglasti i plosnati, na dugakim drkama , kao pastirska torbica !. Nadzemni
dio biljke u cvijetu sadri aktivne tvari.
Mladi i njeni listovi ili cijele rozete, ubrane u proljee, prije nego se biljka razvije, mogu se
upotrijebiti kao povre, slino pinatu.
Biljka cvate od travnja do kasne jeseni.
Na obraenom zemljitu razvija se mnogo jaa biljka nego na neobraenom. Rusomaa nema
mirisa, a okus je ljutkast, zbog sumpornih heterozida koje sadri. Korijen je vretenast.
LJEKOVITOST, AKTIVNE TVARI, UPORABA :
Za lijek se sakuplja cijela biljka u vrijeme cvatnje, zajedno sa plodovima cvijetovima i

listovima.
Sui se u hladu, nakon ega se sitno izree i sprema u tamne staklene posude ili
posude od porculana, uglavnom, staklo mora biti neprozirno.
U narodnoj medicini koristi se i svjea biljka, kao i suena.
Sakupljati se moe cijele godine, ali je ipak najvrjednija u proljetnim mjesecima. Za uporabu
svjee biljke ista se mora dobro oprati i odmah koristiti za pripremanje.
Rusomaa NIJE otrovna, i duom uporabom NE stvara naviku.
uinkovite su tvari u rusomai organske baze holin, acetiholin, tiramin, histamin, alkaloid
bursin, tanin, saponini, flavonoidi, eterino ulje i vitamin C - (u proljee !), te kalcij, natrij,
fosfor.
Rusomaa je jo u srednjem vijeku bila poznata kao korisna ljekovita biljka u zaustavljanju
krvarenja, protiv krvavog mokrenja, kod prejake menstruacije, krvarenje iz nosa, za
119
Page 120 / 158
zaustavljanje krvarenja iz rana koje jako krvare.

Stee krvne ile, te se koristi i za zaustavljanje krvarenja iz eluca, crijeva, nosa, zatim
bubrega, plua i maternice.
Rusomaa u sebi ima tvar koja djeluje na ritmiko skupljanje muskulature maternice
i na peristaltiku crijeva te se koristila kao sredstvo za pospjeivanje trudova i olakanje
poroaja, te kod lijenih crijeva, za pospjeivanje stolice, protiv bolova u trbuhu, krvarenja iz
hemeroida, protiv reume, pijeska mokranog mjehura i bubrega, ubrzanog pulsa sa niskim
tlakom i slabim radom srca. Koristi kod " bijelog cvijeta " u ena, te upale miinog tkiva
maternice.
POSEBNO LJEKOVITO DJELUJE NA REGULACIJU KRVNOG TLAKA, BEZ OBZIRA RADI

LI SE O VISOKOM ILI NISKOM TLAKU .
Pomijeana sa drugim biljkama koristi se u lijeenju mnogih bolesti.
Budui da je rusomaa tako esta biljka i vrlo dostupna, ne treba ju zanemariti !
RECEPTURE:
SOK OD SVJEE RUSOMAE :

- iz svjee, zdrave biljke , koja je ve razvijena, prethodno dobro oprane, istisnuti sok, najbolje
u elektrinom sokovniku. Priprema se aa soka i malo meda. Protiv svakog krvarenja
pomae ako se svakog sata popije gutljaj ovog soka.
Nekoliko kapi ovog soka , ukapanih u svaku nosnicu, ublaiti e krvarenje iz nosa. Za tu svrhu
moe se mali komadi vate namoiti u sok pa ga staviti u nosnice.
VINO OD RUSOMAE:
- 200 g svjee droge, te 1 litra kvalitetnog bijelog vina.
PRIPREMA : svjee ubrane i neoteene nadzemne dijelove biljke oprati i nasjeckati, preliti ih
vinom i ostaviti 8 dana.
Procijediti i tekuinu uliti u staklenu bocu koja se mora hermetiki zatvoriti. To ljekovito vino
uva se na hladnom i tamnom mjestu.
Kod proljeva izazvanih upalom eluca ili crijeva, pomoi e ako se dnevno popije 2 - 3 puta po
jedna mala aica toga pripravka.
OPARAK OD RUSOMAE :
- 100 g svjee droge ili 50 g suhe droge - usitnjeno - preliti s 1 litrom kipue vode, poklopiti i
pustiti poklopljeno 90 minuta.
Nakon toga procijediti.
Kod obilnih ginekoloka krvarenja, piti 3 - 4 alice oparka redovito svaki dan, a kod ostalih
krvarenja dvije alice na dan, nezaslaeno i u malim gutljajima.
OBLOZI OD RUSOMAE :
- Dobro oprati lijepe, zdrave primjerke biljke, sitno ih zgnjeiti uz nadodatak malo vrue vode,
izmijeati u gustu kau.
Pripravak staviti u istu lanenu ili pamunu tkaninu, , preklopiti da se dobije oblik obloga,
poloiti na bolno mjesto izazvano proirenim venama.
Ostavite stajati samo pet minuta, a postupak moete ponoviti jo nekoliko puta u odreenim
vremenskim razmacima u tijeku dana.
Bolovi u trbuhu : 100 g suhog lia kuha se u 1 litri bijelog vina, kuha se poklopljeno 15
minuta. Poklopljeno se ostavi stajati jo 1 sat, procijedi , piti topao pripravak, 1 alicu natate,
nakon 1 sat drugu alicu, a ostatak svaka 2 sata po 1 veliku licu.
U SLUAJU KRVARENJA IZ ELUCA - NAPITAK SE UZIMA -HLADAN ! i to : 1 alica
natate, a zatim svakih pola sata po velika lica, u sluaju krvarenja iz plua - svaki sat.
Krvarenje iz hemoroida zaustavlja klistir od 1 litre te otopine.
PROTIV "BIJELOG CVIJETA"

- 3 velike lice mjeavine od po 50 g rusomae i cvijeta bijele mrtve koprive ( Lamium album )
popariti s a 4 dl kipue vode, poklopiti i poslije 2 sata procijediti. Pije se tijekom dana.
Istodobno se rodnica ispire mlakim ajem od lista te koprive i kamilice ( Flores chamomillae ).
120
Page 121 / 158
PROTIV KRVARENJA IZ BUBREGA :

- jednako se priprema mjeavina od po 50 g rusomae, preslice ( Equisetum arvense ),i
brezovog lia ( Betula alba ), a protiv kamenaca u bubrezima mjeavina od po 50 g rusomae
i svile kukuruza ( Stigmata maydis ).
PREJAKA I PRODUENA MENSTRUACIJA .

- SVAKAKO PRIJE SVEGA POSJETITI GINEKOLOGA !
3 velike lice mjeavine od po 30 g rusomae, 30 g troskota ( Polygonum aviculare), te po 20

g kamilice, i lista bijele imele ( Viscum album ) popariti sa 4 dl kipue vode, poklopiti i nakon 2
sata procijediti. Pije se toplo, ujutro i naveer, po 1 alica.
Drugi nain je isto taninska mjeavina ajeva, koja se priprema od 25 g rusomae, cvijeta
stolisnika ( Achillea millefolia) korijena stee ( Potentilla tormentilla ), te hrastova kora (
Cortex quercus) ; ili blaa , aromatinija mjeavina:
- 35 g rusomae, i po 15 g kamilice, i cvijeta nevena ( Calendula officinalis).
PRIPREMA : mjeavinu moiti u 1 litri crnog vina 12-16 sati, , nakon toga tiho kuhati 30
minuta i poklopljeno ostaviti jo pola sata. Procijediti, a pije se dnevno 3 alice , svakih 30 - 60
minuta po gutljaj.
Uz to se na donji dio trbuha stavljaju oblozi od ilovae razrijeeni ajem od 1 dag preslice (
Equisetum arvense ) moene 12 sati u 1 l vode, pa onda u njoj kuhane 20 - 25 minuta.
ini se komplicirano, ali kada proitate o preslici, shvatiti ete zato je to potrebno ! ( o.a )
Oblozi se mijenjaju svaka 3 sata. Obloge i trbuh treba previti suhim krpama, da do tijela ne
doe zrak.
(Ekstrakt rusomae (Extractum bursae pastoris fluid.), najbolje je uzimati iz ljekarne i to 3-4
puta na dan po pola ajne liice.)
U narodu se koristi jo jedna recept za zaustavljanje krvarenja, naroito kod ena :

180 g svjee oiene biljke stavi se u 1 litru bijelog vina i ostavi 8 dana da stoji. Procijedi
se, spremi u tamnu bocu, i pije se svakog sata po jedna velika juna lica.
MI
121
Page 122 / 158
IAK
IAK ( Arctium lappa L.) -Compositae

/ Lappa major/
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Bardanae radix ( Extractum fluidum radicis Bardanae )
Drugi nazivi : veliki lopuh , iak zeleni, gorki lepuh, konjski iak, lepuina, repuh, veliki
iak, veliki lepuh, akalj, poluina.
NALAZITE: na neobraenom zemljitu, bunitima, uz ivice, plotove i grabe kraj cesta i

putova, po rubovima uma, uz nasipe potoka i rijeka, a budui da mu odgovara gnojeno tlo,
najvie ga je uz naselja.
OPIS: Izrasta kao dvogodinja biljka od 80 do 120 cm visine. U prvoj godini listovi su prizemni
i veliki, nepravilnog srcolikog oblika, smjeteni na jakim peteljkama. Tek u drugoj godini
formira se jaka razgranata stabljika do spomenute visine s gusto zbijenim cvjetnim glavicama
grimizno crvene boje, smjetenim na vrhovima grana. Ovojni listovi cvjetova imaju na vrhu
kukice zbog ega se cvijee prima za odjeu ,kao i ivotinjsku dlaku, te se na taj nain i
rasprostire. Korijen je dug i vretenast, sivosmee boje.
Cvate od srpnja do kolovoza.
SADRI : oksidazu inulin, glikozid lapin i jedan sastojak s baktericidnim svojstvima na

stafilokoke. Sadri takoer gorke tvari, eterino ulje, nerastvorljive gume, tanin, sumpornih
spojeva, kalijeva fosfata, eljeza, natrija, kalcija, magnezija i druge spojeve.
BERE SE:
sabire se korijen i to dvogodinjih biljaka, koji se iskopa u jesen ili proljee idue godine, ali
najee u listopadu i studenom, kad je biljka dostigla svoj puni razvitak., a potom oisti od
korjenia, zemlje i ostalog zeljastog dijela biljke. Zatim se preree po duini
i tako sui. Kad je suh, na prijelomima je bijele boje i spuvast.
U travnju sakupljamo samo mlade listove koji slue za pripravu ljekovitih kupki kojima se lijee
kona oboljenja. Sjemenke se beru kada dozriju.
Ne valja brati pretanke korjenie, ali niti predebeo odrvenjeli korijen.
Ukoliko je korijen predebeo, i poinje biti drvenast, oguli se i upotrebljava samo mesnati
vanjski dio. Korijen moe narasti do 40 cm. duboko u zemlju, pa ga treba lopatom iskopati.
oprati, oguliti, uzduno prerezati i pustiti kroz paru 96 % alkohola, dobro osuiti i zatvoriti u
limenke, jer ga rado napadaju crvi. SVJE KORIJEN JE LJEKOVITIJI.
PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE :

Upotrebljava se u obliku praka, a naroito u obliku itkog ekstrakta, izvana protiv konih
ireva. Lie se upotrebljava u obliku dekokta ( odvara), takoer za vanjsku uporabu, za
smirivanje svrbei kod izvjesnih konih bolesti.
Takoer, korijen i list koriste se i kod upale i ireva eluca, koriste se kod pospjeivanja
znojenja, kod probave, pomau u ublaavanju reume, konog ekcema, liaja, osipa, gnojnih
rana i skorbuta.
Suh korijen stucan u prah i pomijean sa jestivim ( maslina ) uljem, lijei gnojne rane kada se
njime namau.
Protiv reume koristi se aj od ikovih sjemenki.
Lijek protiv gore navedenih bolesti priprema se tako da se 1 velika lica sitno narezanog
korijenja i lia kuha u litre vode u trajanju od 5 minuta, zatim se ostavi poklopljeno
10-15 minuta i na kraju procijedi. Piju se po 2 velike lice dvaput dnevno, ujutro i naveer.
Ako se 60 grama korijena kuha 5 minuta u 1 litri vode, moe se uzimati po alica ujutro i
uveer.
Prah od suhog korijena pomijean sa zejim lojem izvlai strana tijela iz rane.
U sluaju kljenuti linog ivca ( Nervus facialis ), kada se usta iskrive, zdrobi se svje korijen i
lie s donjim dijelom stabljike ika i privije na ZDRAVU stranu.
Kod gnojnih procesa usne upljine grglja se a irevi se i rane ispiru , te osip po koi oblae
odvarom od ikovog lia, koje ima osobinu da hlad. Na 1 litru vode uzme se 1 dag. suenog
lia i pije ujutro i naveer po 1 alica.
aj od korijena pospjeuje stolicu, izluivanje znoja i mokrau, te isti krv. Ako se pije
122
Page 123 / 158
NATATE po 1 alica , te 1-2 alice u toku dana, u dugim polaganim gutljajima, pomae u
sluaju gihta , podagre, upornog reumatizma, uloga, vodene bolesti, ireva i kod otrovanja
ivom, kao protuotrov !
ikovo lie kuhano sa mladicama izbojcima smreke ( Picea abies) isti krv i lijei od
mnogih konih bolesti. Istim odvarom treba ireve ispirati, stavljati od njega obloge na oboljelo
mjesto i ujedno piti aj.
TREBA ZNATI DA JE KORIJEN LJEKOVIT SAMO GODINU DANA NAKON TO JE UBRAN.
Kada se koa glave dobro opere ajem od ikova korijena, a svaki drugi dan namae ikovim
uljem, stimulira rast kose, ako joj korijenje nije uginulo.
PRIPRAVA IKOVOG ULJA.

aka suhog i sitno izrezanog korijena, polivena s malo 80-90 % alkohola, ostavi se stajati 14
dana , zatim se dolije do litre ulja ( najbolje maslinovog, ali ako ga nema dobro je i stolno
), pa se opet ostavi 4 tjedna na toplom mjestu, uz povremeno mukanje. Da bi alkohol ispario,
bocu s uljem ne zatvaramo epom nego s malo gaze ili papirom u kome su izbuene sitne
rupice. NAPOMENA: NA ISTI NAIN SE RADI ULJE OD SJEMENA KOJE JE JO LJEKOVITIJE !
Za aj se na jednu litru vode uzima 1 velika lica isjeenog korijena i skuha. Pije se mlaki aj
tri puta dnevno, po jedna aa, pomijeana s liicom meda.
Pomijeaju li se jednaki dijelovi toga aja i octa ( jabuni domai ) pa se time natrlja koa
glave dvaput dnevno, zaustavlja se ispadanje kose. AJ OD SJEMENKI U TU SVRHU JE
LJEKOVITIJI DJELOTVORNIJI.
U vinu skuhano lie ika lijei od mokranih kamenaca. Oni nestaju i kada se uzima sitno
izrezan ikov korijen ( ili prah ) od suhog korijena, pomijeano s medom.
Neki ljudi kuhaju iak ( u proljee) u juhi, a lie i mladice mogu se zainiti uljem i limunovim
sokom, te posluiti kao varivo.
Rane od otvorenih vena na nogama lijee se oblozima od ikovog lista namazanog s donje
strane svinjskom mau.
Reumatizam - kostobolja :
po 10 grama korijena ika, cvijeta bazge, 2 grama pelina, 50 grama listova kadulje, istucanih
bobica borovice ( Juniperus )15 grama, korijena kravojca 5 grama i kantariona 3 grama.
Napraviti ajnu mjeavinu od usitnjenih biljaka, i itavu koliinu nasuti u 1 litru kvalitetnog
bijelog vina, poklopiti i pustiti da se sve zajedno kvasi 5 sati. Zatim zagrijati samo da jednom
provri, poklopljeno ostaviti 15 minuta, procijediti u istu staklenu bocu i dnevno piti po 1
kavenu alicu 3 puta dnevno.
Ljekoviti pripravci od ikovog korijena vrlo su djelotvorni kao istai krvi, pomau kod
oboljele jetre, pospjeuju izluivanje ui, , ublaavaju reumatske tegobe, slue u lijeenju
konih bolesti, a preporuuju se i kod dijabetesa.
Svjee istisnuti sok iz ikovog korijena pomae kod opeklina, konih ekcema, potkonih
ireva. U istu se svrhu koristi i mast iz ikova korijena.
MAST OD IKOVOG KORIJENA :
Dobro oistiti i oprati ikov korijen. Narezati ga na male komadie i iz njih istisnuti to vie
soka ( najbolje pomou sokovnika ). Pripremiti kvalitetnu i istu, nesoljenu svinjsku mast.
Koliina masti ovisi o tome koliko se istisnulo soka, jer njihovim mijeanjem treba postii gustu
kaastu konzistenciju. Tako pripremljenu ljekovitu mast staviti u porculansku ( nikako u
metalnu) posudu, dobro je zatvoriti i uvati u hladnjaku.
Nekoliko puta na dan nanosi se na opeenu kou, a koristi se i kod ireva, rana i liajeva.
UVARAK OD IKOVOG KORIJENA:

Dvije pune ajne liice suhog usitnjenog korijena ika preliti sa 2,5 dl. MLAKE vode, ostaviti
8 sati da se moi, a zatim zagrijati do vrenja, kuhati minutu i procijediti.
Ovaj uvarak treba piti tri puta na dan po jednu alicu, i to kod bolesti jetre, ui, kao i za
poticanje izluivanje mokrae i znoja iz organizma. Moe se koristiti i za vanjsku primjenu kao
kupka za neistu kou ili oblog kod konih ekcema.
Kroketi od ikova korijena :

Potrebno je pet ikovih korijena, 1 mladi luk, 60 g maslaca, 1 jaje, zeleni perin, krune
123
Page 124 / 158
mrvice, kukuruzna krupica / griz/, sol, uje za prenje.
Svjee iskopan korijen mlade biljke kada se jo nisu razvili stabljika i cvjetne glavice dobro
oprati i ostrugati. Narezati ga na kolutie i staviti kuhati u 2 litre hladne vode. Kada voda
zakipi, smanjiti vatru, i kuhati jo 25 minuta, odnosno dok korijen ne omeka. Odliti vodu a
korijen mikserom usitniti u kau. Na rastopljenom maslacu pirjati sitno nasjeckani luk, pa kada
lagano pouti, maknuti s vatre i prohladiti. Pomijeati s kaom od ikovog korijena, dodati
istueno jaje, sitno narezani zeleni perin, sol i toliko krunih mrvica da se od dobivene smjese
mogu oblikovati kroketi dugaki oko 5 cm. Uvaljati i h u kukuruznu krupicu i priti na
zagrijanom ulju. Kad postanu zlatnouti, izvaditi ih upljikavom licom na upijajui papir i jo
vrue posluiti.
Ovako pripremljen ikov korijen vrlo je ukusan, pa se moe uz neku salatu ponuditi kao
glavno jelo, pogotovo dijabetiarima, a prijati e i koristiti i ostalima.
TRNINA
TRNINA ( Prunus spinosa L. ) Fam. Rosaceae

Farmakopejski naziv: cvat trnine : Flores pruni spinosae; Flos, Fructus, Radix, cortex Prunus
spinosae.
Ostali nazivi : crni trn, neki ga pogreno nazivaju i glog ), crna trnovina, divlje ljivice, draa,
drnula, kukinja, trnavka, trnula, trnjina, mrki trn, trlinka.
STANITE : Raste preteno u nizinskim i brdskim poloajima, u svijetlim hrastovim umama i

ikarama, esto ratrkan na sunanim, kamenitim i suhim mjestima, uz putove i ivice, te na
zaputenim panjacima, esto meu drugim grmljem. To je gust, trnovit listopadni grm, visok
do 3 m. Ima lancelaste listove pilasta ruba koji stoje na kratkim peteljkama. Cvate sredinom
proljea, prije nego to prolista, sitnim, gustim, bijelim cvjetiima koji prekrivaju cijele grane.
U kolovozu i rujnu dozrijevaju plodovi ( trnine ), plavocrne okrugle kotunjice sa sivkastom
nahukom, promjera do 1,5 cm, sa zelenim, trpkim i kiselim mesom. Vrlo se vrsto dre grana
pa na njima ostaju sve do proljea. Nakon nekoliko uzastopnih mrazova trnine postaju slae i
ukusnije. Pogodne su za preradu u sirupe, sokove, pekmeze, marmelade, vina i likere. Sadre
invertni eer, dosta vitamina C, pektina i treslovine, te glikozid amigdalin ( u sjemenkama ).
Ostali dijelovi trnine ( cvjetovi, listovi, kora ) slue kao prirodni lijekovi. Obilno tjera izdanke iz
panja i ila. Razmnoava se sjemenom i vegetativno. Pogodna je za ive ograde, a zbog iroko
razvedenog korijenja slui za zatitu strmih i jaruastih terena od erozije.
Plodovi trnine se opisuju tek od polovine XVI stoljea, zbog botanike neukosti, stari su Grci i
Rimljani vidjeli u trnini preesto akaciju ( bagrem ) . Botaniki naziv sadri latinske oznake "
bodljikava " spinosa, i "
ljiva " ( prunus ). Nade u lijeenju jaanja srca izjalovile su se, tako da ne pomae u lijeenju
jaanja srca.
BERBA : Cvjetovi se beru prije nego se potpuno otvore i odmah stave suiti u hlad, rasprostrti
na zranu podlogu. Listovi se skupljaju s grmova koji su ocvali dok su jo potpuno mladi, ali
razvijeni. Kora i plodovi najbolji su bijeli ako se uberu u listopadu i studenome. Plodovi se
mogu suiti ili odmah preraivati. Kora se sui i samo ako je pravilno osuena i prhka postii
e eljeni uinak.
LJEKOVITOST : Ljekovite i djelatne tvari u cvjetovima trnine su flavonski glikozidi, nitril-

glikozid i derivati kumarina. Listovi sadre jo i treslovine, gorke tvari i vitamin C. Kora ima
mnogo tanina.
Osueni cvjetovi imaju laksativna i diuretika svojstva pa slue i za ublaavanje eluanih
greva, lijeenje od proljeva, pomau kod plunih bolesti i smiruju kaalj. Od trnine priprema
se napitak koji " isti " krv, pomae kod bolesti mokranog mjehura i bubrega, a njezinim
uvarkom ispire se usna upljina prilikom upalnih i gnojnih procesa na desnima.
TRNJINE preraene u pekmez ili marmeladu otvaraju apetit, a uvarak od tih zdravih plodova
pomae prilikom krvarenja, proljeva i katara eluca i crijeva.
U nas se trnjine rijetko beru i prerauju, to je teta, jer njima nae ume i ikare obiluju. U
berbu treba ii s debelim rukavicama, a nakon prvih mrazova skupite neto zdravih plodova i
124
Page 125 / 158
iskoristite ih za ukusne i ljekovite pripravke. Osnovna uporaba je za poboljanje probave i

mokrenje.
Od cvijetova se spravlja alkoholna otopina hlapljivog ulja, koja se koristila za " ienje " krvi,
crijeva, eluca, te protiv kalja i plunih bolesti.
Sirup od plodova pomijean sa korijenom stee ( Potentilla erecta) povoljno djeluje na
eluanu i crijevnu sluznicu.
Osobito za anemine sirup trnjine dobar je prirodan lijek.
Mnogi ne znaju da trninu ubrajamo u kotunjiavo voe iako ga ne uivamo kao voe !
Blago sredstvo za ienje: uzmemo 3 lice cvjetova trnine na alicu vode i jednu minutu
kuhamo u vreloj vodi, 3 4 dana uzastopno popijmo po jednu alicu takovog aja ! aj djeluje
vrlo blago, bez kakvih neprijatnosti i tegoba, a uza sve to i temeljito.
U dananje vrijeme ovaj recept se ne primjenjuje, jer zaista djeluje blago.
Za izmjenu tvari : koristi se plod trnine: u obliku sirupa. Koristi takoer kod reumatizma i
iijasa, ali ne tako snano i bez ogranienja na 4 6 tjedana kao to je to sluaj kod borovice (
Juniperus communis).
FRANCUSKI LIKER " Prunelle "

Potrebno : 250 g trnjina, 1 l rakije, 750 g eera.
Promrzle trnine operite, osuite i rastresite na papir. Suite ih na suncu najmanje jedan dan.
Tada iz njih izvadite kotice, pa ih nastavite suiti.
Suhe plodove lagano istucite u muaru, zalijte ih rakijom i ostavite stajati
pet tjedana. Svaki tjedan jedanput promijeajte. Nakon toga procijedite tekuinu kroz gustu
gazu pa joj dodajte sirup od eera i malo vode. Dobro promijeajte, a liker ulijte u iste
staklene boce i dobro ih zatvorite. neka jo neko vrijeme stoji, a nakon toga ga moete troiti.
MARMELADA OD TRNJINA :
Potrebno : trnjine, bijelo vino, eer.
Kilogram opranih trnjina ( bez peteljaka ) stavite u iroku posudu, prelijte vodom, ostavite
stajati preko noi, a ujutro odlijte vodu te ih prelijte s 2,5 dl vina i 1,25 dl vode. Na laganoj
vatri, uz stalno mijeanje, kuhajte dok se plodovi smekaju. Kad se ohlade, protisnite ih kroz
sito i izvaite dobivenu kau. Na svakih 500 g kae dodajte 1,25 dl vina i 200 g eera pa sve
skupa ukuhajte u gustu marmeladu. Jo vruu ulijte u ugrijane iste staklenke. Ohlaenu
marmeladu dobro zatvorite dvostrukim celofanom i spremite na hladno mjesto.
lica dvije marmelade ujutro potaknut e apetit. To se preporuuje osobito onima koji ne
mogu jesti ujutro.
AJ: - osnovni recept ; koji jaa i isti krv, osobito u sluaju konih bolesti, bolesti plua i
dinih organa, priprema se tako to se 1 velika lica osuenog ili 7 velikih lica svjeeg cvijeta
prelije s 2,5 dl kljuale vode, prokuha 1 minutu i poklopljeno ostavi 10 minuta, i zatim
procijedi.
Pije se 3-4 puta dnevno po 1 alica i to samo po gutljaj svaki sat.
Ako taj aj ponovno prokuhamo s 1 velikom licom meda, lijei od upale plua, bronhije,
omekava sluz i olakava iskaljavanje, te koristi puaima za lake iskaljavanje. Piju se 2-3
alice dnevno, svaki sat po 1 velika lica.
U kombinaciji sa drugim ljekovitim biljem koristi se protiv debljine.
Protiv utice treba 5 g stucane nutarnje kore korijena , ili 50 g svjee, kuhati u 2,5 dl bijelog
vina dok se ne ukuha za treinu. To se pije u 3 obroka: ujutro natate, pred ruak i prije
veere.
TURIJA od trnjina priprema se tako da se na 1 kg zgnjeenih trnjina ulije litre vode i sve
zajedno pusti da stoji 24 sata poklopljeno. Nakon toga ulije se 1 litra prokuhane, ali ohlaene
vode i eera ili meda.
Sve se dobro promijea, poklopi i stavi na laganu vatru da provri. nakon to je mjeavina
provrela, procijedi se i zaepljena pohranjuje na hladno mjesto. Kad se gnjei trnjina, treba
125
Page 126 / 158
paziti da se ne zdrobe koice.

Turija od trnjina moe se pripremati i u veim koliinama, ali treba paziti na omjer trnine,
vode i eera meda. Kod slabokrvnosti, izmeu ostalog, preporua se 3 puta dnevno piti po 1
dl ove turije.
VINO OD TRNJINA : potrebno je 5 kg zrelih plodova trnine, 1,5 kg eera, 10 g kvasca i 5 l

vode.
Oiene trnjine staviti u emajlirani lonac, preliti sa 2,5 l vode i kuhati pola sata. Nakon toga
plodove zgnjeiti drvenom kuhaom tako da im popuca koica. Ohladiti, procijediti i tekuinu
uliti u plastinu posudu.
U preostaloj vodi otopiti eer, uliti u plastinu posudu ( vjedro ), te dodati aktivirani kvasac.
Vjedro pokriti platnom i pustiti mot mirovati 3 dana, pa ga preliti u staklenu posudu za vrenje,
namjestiti ep sa staklenom vrelnom cjevicom i ostaviti na toplom mjestu dok vrenje ne
zavri.
To e potrajati oko tri mjeseca.
Mlado vino treba vrlo paljivo pretoiti i po potrebi filtrirati, potom ga uliti u staklene boce,
dobro ih zaepiti i uskladititi na hladno mjesto.
Nakon to odstoji osam do devet mjeseci, vino se moe ponuditi.
MRKVA
Mrkva (Dauctus carota L. ) - Fam. Apiaceae)

/Divlja mrkva ( Dauctus carota L. subsp. carota) /
NALAZITE: raste divlja po livadama i oranicama, a kultivirana se uzgaja u vrtovima i
plantaama.
OPIS: opis nije potreban !
U narodnoj medicini koristi se korijen i plod ( Radix et Semen Dauci silvestris). Aromatini
listovi i korijen koriste se u kulinarstvu kao zain i povre.
SADRI : u mrkvi ima vitamina B1, B2, mnogo karotena provitamina A, prilino mnogo
vitamina E, te vitamina H, oko 1% eterinog ulja, oko 12% masnog ulja, 6% eera, oko 10%
pektina, pantotenske i jabune kiseline, fitosterina, stigmasterina, asparagina, glutamina,
galaktana, pentozana, metilpentozana, neto masti, kroba, celuloze, bjelanevina, sluzi,
inozitola, te nekih mineralnih soli, osobito kalija.
BERE SE : sije se u oujku i travnju. Mlado korijenje vadi se cijelo ljeto za jelo. Radi spremanja
za zimu vadi se ujesen, sloi u hrpu i ostavi neko vrijeme na polju da ga sunce obasjava i kia
ispire, jer se onda bolje odri u podrumu ili u trapovima.
PRIPREMA LIJEKA , PRIMJENA I DJELOVANJE:

MRKVA JE NAJDJELOTVORNIJA U SIROVOM STANJU ! Koristi se cijeli korijen bez
guljenja.
Mrkva spreava i otklanja truljenje u crijevima, u elucu i crijevima brzo uspostavlja normalnu
funkciju. Neutralizira prekomjernu eluanu kiselinu i uklanja garavicu bolje od sode-
bikarbone. pomae protiv debljanja, uklanja otekline od vodene bolesti i oboljelih bubrega.
126
Page 127 / 158
Sirova, naribana mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste ( oxyuris). Za tu svrhu treba nekoliko
dana jesti po 2-3 sirova naribana korijena. Takoer koristi protiv proljeva, eerne bolesti,
olakava mokrenje, poboljava vid, predusree ispadanje kose.
Radi lijeenja eluca i crijeva dojenadi izriba se 500 g. korijena mrkve, gusto ukuha s 2 dl.
vode, zatim se ispasira i izmijea sa 1 l. guste mesne juhe ( govedina, teletina).
aj za mokrenje mjeavina je od po 20 g. plodova ( sjemena) mrkve, perina ( Petroselinum

sativum), celera ( Apium graveolens), anisa ( Pimpinella anisum) i kumina ( Carum carvi). Od
te mjeavine uzme se 1 velika lica i popari s 2,5 dl. kipue vode, poklopljeno ostavi stajati 3-
4 sata i popije prije jela.
Mrkva pomae protiv gihta i reume; za tu svrhu treba piti 2 alice soka dnevno.
Kod eerne bolesti treba mrkvin sok uivati svakodnevno. Sok sirove mrkve je izuzetno
djelotvoran kod tjelesnog umora, malokrvnosti, infekcije crijeva, djeji proljev, ir eluca i
dvanaesterca, slabosti jetre i mjehura, kone bolesti, preventiva u spreavanju infekcija,
usporavanje starenja, kronini bronhitis, bronhijalna astma.
SOK: 100 g. mrkve daje 55 ccm soka naranaste boje, slatkog okusa i ugodne arome, a sadri
:
vitamina C- 4,59 mg; vitamina B1- 0,o33 mg; vitamin B2 - 0,o33 mg; pantotenska kiselina
0,148 mg; vitamin B6 0,11 mg; karotin - 3,3 mg; vitamin E - 1,65 mg; sumpor 12,10 mg
; fosfor 20,35 mg; natrij 333 mg; kalij 155,1 mg; magnezij 8,25 mg; kalcij 20,9 mg;
eljezo - 0,55 mg.
Soka se moe piti do pola litre dnevno, podijeljenog u dva dijela: ujutro bez ikakvih dodataka,
naveer prije spavanja zaslaen eerom. Kod proljeva dojenadi moe dva do tri dana
zamijeniti mlijeko. U tom sluaju mora se razrijediti vodom, na isti nain kao mlijeko.
Sok sirove mrkve spreava upalu krajnika i stvaranje polipa, isti krv, odstranjuje otrovne tvari
iz tijela, pa se koristi kod nekih konih bolesti.
Jedna mrkva srednje veliine sadri fantastini izvor beta karotena. Jedna mrkva sadri
dvostruku dnevnu dozu za vitaminom A, a po nekim autorima stoji da su kuhane mrkve
zdravije od sirovi, ali im treba uvijek dodati nekoliko kapi ulja jer vitamin A je topiv samo u
mastima. Jedna osrednja mrkva ima 26 kcal, i 0 g. masnoe !
SIRUP : pomae kod bolesti dinih organa, prehlade, gripe, bronhitisa, upale grla, i grkljana,
a priprema se tako da se dobro oprana mrkva izriba, istisne sok, doda utog ( kandis- eera),
gusto ukuha, ulije u boce, zatvori celofanom, a uzima se po 1 velika lica 3 puta dnevno poslije
jela.
Ponegdje se zelena stabljika mrkve popari kipuom vodom i prireuje kao pinat. To varivo ne
nadima, to se kod pinata dogaa.
Karotin poboljava i funkciju spolnih lijezda vrei izvrstan utjecaj na stvaranje seksualnih
hormona, te pomae pri impotenciji.
Donosim i nekoliko recepta jela od mrkve, probajte, nakoditi vam nee!

1) KISELA JUHA OD MRKVE, CRVENE LEE I MANDARINKA
50 dag. mrkve, 10 dag. crvene lee, 1 poriluk, 2 lice ulja, sok od 2 mandarinke i liice
korice koja se nariba, 2 liice naribanog pistacja, sol, liice mljevenog kardamoma.
Poriluk nareite na oblik polumjeseca, a mrkvu na kolutie i pirjajte na vruem ulju oko 5
minuta. Posolite, dodajte opranu leu i vode toliko da prekrije povre. Kuhajte na laganoj vatri
dok sastojci ne omekaju. Sve zajedno izmiksajte, dodajte sok mandarinke, razrijedite vodom
da dobijete krem-juhu. Prije posluivanja juhu zainite kardamomom, mandarinkinom koricom
i pospite pistacijama.
Po elji juhi moete dodati i nekoliko lica slatkog vrhnja. Od kuhanih sastojaka moete
napraviti i pire, no tada izostavite mandarinin sok, a pistacije pospite prije posluivanja kako bi
ostale hrskave.
127
Page 128 / 158
KUGLICE OD MRKVE : 500 g. oiene mrkve, 300 g. eera, sok i kora jednoga limuna, sok i
kora jedne narane. Mrkvu dobro oprati i noem ostrugati koru. Vrlo sitno je naribati .
Upotrijebite iroku, plitku posudu debelog dna. Pirjati na laganoj vatri, dodati eer i nastaviti
pirjati dok voda ne ispari i dok se smjesa ne zgusne. To traje oko 1 sat. Paziti da ne zagori.
Dodati limunov i naranin sok, te koricu. Nastaviti pirjati dok se ne zgusne. Kada se potpuno
ohladi, oblikovati kuglice i uvaljati ih u bijeli kristalni eer radi dekoracije, ili ih ostavite u
prirodnoj vrlo lijepoj naranastoj boji. Od ove koliine dobije se oko 30 kuglica.
JUHA OD MRKVE: 4-5 mladih mrkvi, lica ulja, 1 dl. kiselog vrhnja, 2 lice rie, liica brana,
sol, list celera i perina, vrlo malo eera.
Mrkvu tanko ostrugati., oprati i sitno naribati. Na blago zagrijanom ulju lagano popriti mrkvu,
zaliti vrelom vodom oko 1 litre, posoliti, dodati meu prstima koliko stane eera. Riu
prokuhati u slanoj vodi, ocijediti i dodati juhi. U vrhnju izmijeati brano i umutiti u juhu. Neka
lagano zakipi. Obilno posipati nasjeckanim celerovim i perinovim liem; neka odstoji nekoliko
minuta prije posluivanja.
ORAH
Farmakopejski naziv : Juglandis folia, Pericarpium, Fructus, Oleum.
OPIS: listopadno drvo do oko 25-30 m visine i do oko 1-2 m debljine, sa dosta rijetkom, iroko
ovalnom do okruglastom kronjom. Kora je tamnosiva, do oko 2 cm debela, u poetku glatka,
kasnije uzdu raspucana. Korijenov sustav je jako razvijen s dubokim centralnim korijenom (
ila sranica ) i brojnim bonim ilama. Pupovi su smeasti ili zelenkastosivi, sa 2-4
sivosmee, fino dlakave ljuske. Listovi su neparno perasti, 20-40 cm dugi, sa 3-11 listia ( 5-
9), naizmjenini, sjajnozeleni, vrni su neto dui i na duoj peteljci; imaju karakteristian
miris. Lista u IV mjesecu.
Cvjetovi su jednospolni; muki su skupljeni u debelim i dugim ( do 10 cm.) viseim macama
resama , a svaki od njih se sastoji od 8 do 40 pranika i iz 3-5 listia neuglednog ocvijea,
pojavljuju se prije listanja; enski su pojedinani ili u skupovima po 2-3 i lie na pupoljke. Plod
je okrugao, najprije zelen, zatim crn, a u njemu je kotunjava ljuska i jestiva jezgra.
Stanite mu je u pogledu zemljita zahtjevno trai duboka i rahla te neto vlanija zemljita,
veinom na vapnencu, uglavnom u niim zonama
SADRI : eljezo, kalij, kalcij, fosfor, sumpor, galnu, jabunu i limunsku kiselinu, uglikohidrate
( 12%), razne soli, glikozid juglandin, etrino ulje katranskog mirisa, juglena, inozitola, smole.
PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE:

Bere se mlado lie u proljee a plod ujesen. Mlado lie se odmah sui bez prevrtanja.
Ozlijeeni, otpali ili ujesen ubrani listovi ne koriste. Svjee je lie aktivnije od suhog.
Listovi se mogu brati do lipnja. Osueni moraju zadrati prirodnu boju. aj od orahova lia
preporuuje se kao sredstvo za ienje krvi, protiv eerne bolesti, i utice, uz dodatak
meda.
Za ove bolesti lijek se priprema moenjem 5 lica listova koji se usitne u 1 litri bijeloga vina
tijekom 24 sata. Pije se po 1 aica 2 X u danu.
za lijeenje upale mandula i drijela priprema se ajni oparak od 100 g. Orahova lista
koje se prelije s 1 litrom kipue vode, te se nakon hlaenja tim oparkom ispere, grglja drijelo.
U pukoj medicini ajni oparak preporuuje se i kao oblog, za lijeenje upalnih procesa na
onim kapcima, a njime se i masira vlasite jer spreava ispadanje kose.
U narodnoj medicini posebno se preporua kupelj s orahovim liem. ajni se oparak ulije u
kadu s toplom vodom. Tretman pogoduje izljeenju rahitisa, liajeva i krasta te pri
prekomjernom znojenju nogu. Takoer se preporuuje i za lijeenje upala na spolnim
organima.
Zeleno usploe oraha: nezreli, zeleni plodovi oraha beru se na poetku srpnja, reu i sue.
128
Page 129 / 158
Zeleni orah ima mnogostruku primjenu: no najvie se od njih priprema orahovaa - rakija
koja je univerzalno sredstvo za eluane tegobe. ORAHOVAA se priprema tako da se
narezani i osueni plodovi maceriraju u komovici kojoj dodamo umbira, klinia i cimeta. U
bocu sa irokim grlom stavimo ploke 5-6 zelenih oraha, pola grama umbira i cimeta, te 1
gram klinia. Zatim se stave 3 lice gustog eernog sirupa ( 2 lice eera ukuhaju se sa 2
lice vode), i nadolije komovicom do 1 litre.
Zaepljena boca ostavi se na suncu 30 dana, potom napitak treba filtrirati i koristiti.
Za masiranje vlasita glave pripremi se smjesa 200 g suhih zelenih oraha, koji se preliju sa
litre crnog vina i litre maslinovog ulja. Smjesa je odlino sredstvo za jaanje kose i
protiv nastajanja prhuti.
Zeleni se orah s uspjehom primjenjuje i u kozmetici, osobito za bojanje kose. Za to se kuha

100 g. Suhog zelenog oraha sa 10 g stipse. Procijeena otopina slui za pranje kose. Osobito
brinete dobivaju " prirodnu " boju i sjaj svoje kose.
Protiv bijelog cvijeta u ena treba 4-5 velikih lica orahova lia kuhati 5minuta u litre
vode, procijediti kroz istu lanenu krpu i time ispirati rodnicu. Isti se oparak moe upotrijebiti i
za obloge koji se stavljaju na priteve i ireve na koi.
Kupke u aju od 1,5 kg orahovog lia kuhanog 10 litara vode jaaju organizam, naroito
slabunjave djece, a pomae i kod luenja loih sokova iz tijela, kod osipa i krofula. Voda
mora biti zagrijana na 35 C.
Radi reguliranja probave treba narezati 15 zelenih oraha i staviti u staklenku od 1,5 litre.
Prelije se rakijom ili konjakom, doda 30 grama osuene naranine kore, komad cimetove kore,
te -8 klinia, staklenku drati na suncu 6-8 tjedana. Pije se ujutro i naveer po mala aica.
Prena i u prah samljevena ili istucana jezgra oraha uzima se 2-3 X dnevno koliko stane na vrh
noa protiv nadimanja, a u prah istucana prena ljuska zrelogoraha uzima se 2-3 X dnevno,
koliko stane na vrh noa s malo vina radi lakeg mokrenja.
Za jaanje probavnih organa i miia dobro je 60 g ekstrakta od orahovog lia i 120 g
glicerina politi s 300 ccm destilirane vode ( ili prokuhane), pa piti po 1 kavsku liicu poslije
ruka i veere. Svaka liica sadri po 1 g ekstrakta.
Orahovo ulje dobiva se tako da se nezrele ljuske kuhaju u ulju na pari, uz dodatak male
koliine amonijaka. To ulje slui za mazanje koe radi zatite od opekotina pri sunanju.
Posebna znaajka orahovog ploda je to potie proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, pridonosi
jaanju obrambenih snaga organizma. Po nekima regulira krvni tlak. Preporuuje se kao lijek
protiv crijevnih parazita, kamena u mokranom mjehuru, te kod dijabetesa. Orah sadri
nezasiene masne kiseline, mnogo cinka, sumpora, fosfora, joda, te magnezija i pridonosi
jaanju srca, a sadri i B vitamine.
Oni koji pate od probavnih smetnji trebali bi jesti orahe, a izvrsni su za jetru, a povoljno
djeluju na rad crijeva. Bolesnici koji imaju bolesnu jetru i ne podnose nikakvu masnou, mogu
bez smetnje jesti umjerene koliine oraha.
aj od orahovih pregradaka:
Ovaj aj djeluje protiv ovapnjenja koronarnih arterija, sranih bolesti i temperature:
esto suenje arterija odraava kronino trovanje nikotinom. Lijek za gore navedene bolesti se
nalazi u pregradcima izmeu jezgri; od tih pregradaka priprema se aj: naveer 4-5
pregradaka namoimo, a ujutro skuhamo kao aj i natate ga popijemo. aj treba trajno piti, a
djeluje takoer protiv povienog tlaka i bolova u prsima. Ovaj aj djeluje uspjeno i protiv
vruine koja je u vezi sa sranim bolovima. Ve se poslije prve alice aja opaa poboljanje, a
ako su bolovi trajni, treba i dalje uzimati aj dokle god bolovi i vruina ne prou.
129
Page 130 / 158
DRIJEN, DRENJ
DRIJEN, DRENJ ( Cornus mas) Cornaceae

Ljekarniki naziv: Fructus cornus mascula.
Ostali nazivi : dren, drenak, drenjina.
Opis :
Listopadni grm ili manje stabalce, oko 6-9 m. visine, sa zaobljenom gustom kronjom. Kora je
siva ili ukastosiva, u mladosti glatka, kasnije raspucana, ljuti se u obliku sitnih ljuski. Mlade
granice su zelenkastosmee i veinom fino dlakave. Korijenov sustav veinom dobro razvijen i
duboko prodire u tlo. Pupovi su dvojaki; lisni su mali, kopljasto zailjeni, pokriveni sa dvije
ukaste, fino dlakave ljuske, cvjetni su znatno krupniji i pokriveni brojnim zelenkastoutim
ljuskama i nalaze se uvijek na kratkim izbojcima. Listovi su nasuprotni, oko 4 cm dugi, iroki
oko 3 cm, sa 3-5 srpasto povijenih ilica ( nerava), u uglovima bonih nerava na naliju lista
nalaze se uperci bijelih dlaica. Cvijetovi su sitni i dvospolni, zlatnouti, u titastim cvastima
koje pri dnu imaju etverolisni ukasti ovoj. Cvjetovi se pojavljuju vrlo rano, prije listanja.
Plod i sjeme je kotunica ( drenjina), oko 12 mm duga i 5 mm iroka, sa eliptinom, na
povrini gotovo glatkom do 10 mm dugom koticom. Sazrijeva poetkom jeseni (VIII-IX). Ima
kiselkast i trpak okus.
Drijen raste sporo i doivi starost preko 2oo godina. Odlino tjera izdanke iz panja i korijena.
Cvate u II i III mjesecu, razmnoava se sjemenom i korijenovim izdancima.
Penje se do 13oo mnv, a najbolje uspijeva na krenjakim tlima, na toplim i suhim stanitima,
koja nisu izloena kasnim mrazevima.
Drvo drijena je jako tvrdo, teko i ilavo. Drenjine se koriste za ljudsku ishranu, bilo da se
konzumiraju sirove ili preraene.
Sadri : tanin, organske kiseline, pektin, eer, sluz, glikosalnu kiselinu, u ori smolu. Drenjine
su vrlo zdravo i ukusno umsko voe. Sadre 50-90 mg.% vitamina C.
Mogu se jesti svjee im se sakupe. U Italiji i junoj Francuskoj beru se nedozreli plodovi i
konzerviraju kao masline. U Njemakoj ih ukuhavaju sa eerom i octom, a u Rusiji ih koriste
kao zain za mesna i riblja jela. U nas se ovo voe slabo bere i tek ponegdje donosi na trnice.
PRIPREMANJE , PRIMJENA I DJELOVANJE:

Plod i kora, kao aj, lijee od bolesti crijeva, od proljeva i groznice. Od zrelih plodova
pripremaju se pekmez, voni sok i vino.
Kiselkasti plod koji skuplja usta, upotrebljava se nezreo, i to protiv proljeva, odlijeva krvi,
katara crijeva i grozniavih stanja uslijed bolesti probavnog trakta.
za gore navedeno priprema se odvar od 5-10 g kore koja se kuha 5 minuta u 2 dl. Vode,
poklopi i ostavi stajati 20 min. Nakon toga se procijedi, pije se 3X dnevno po alica poslije jela.
MARMELADA OD DRENJNA: 2 kg drenjina, 500 g eera.

Zrele plodove drijena oprati, staviti u iroku posudu i zagrijavati na laganoj vatri dok ne
omekaju i ponu se odvajati od kotice. Tada ih propasirati a dobiveni sok pomijeati sa
eerom. Kuhati uz stalno mijeanje dok ne dobijete eljenu gustou. Zagrijati iste staklenke i
u njih uliti jo vruu marmeladu. Drugi dan ih zatvoriti dvostrukim celofanom.
MARMELADA OD DRENJNA II:

Pripraviti 1 kg protisnutog drijenka ( otprilike 3 kg s koticama), kg eera.
Drijenak mora biti ve mekan, oprati ga i osuiti. Propasirati ga pa dobivenu masu pomijeati
sa eerom. Kuhati i esto mijeati, skidati pjenu. Ukoliko drijenak nije dovoljno sladak, dodati
jo eera, kuhati da se zgusne, razlijati u zagrijane staklenke i spremiti.
KOMPOT OD DRENJINA: 1 kg drenjina, 500 g eera, 1 limun.
Od eera i 7,5 dl vode skuhati sirup. Preliti ga preko opranih drenjina i sve zajedno kratko
prokuhati. Uliti i limunov sok. Rupiastom licom izvaditi drenjine iz sirupa i staviti ih u iste
staklenke, a sirup jo neko vrijeme kuhati. Preliti ga preko voa, ali ne staklenku napuniti do
vrha. Zatvoriti ih i sterilizirati na uobiajeni nain.
CHUTNEY OD DRENJINA:
1 kg drenjina, 5 dl. Crvenog vina, 1 lica umbira u prahu, 1 liica ljevenog mukatnog
130
Page 131 / 158
oraia, kora od jedne narane, kora jednog limuna, eer.

Drenjine oprati, preliti ih vinom i kuhati dok ne omekaju. Propasirati, dobiveni sok izvagati i
dodati isto toliko eera koliko ima soka. Izmijeati s umbirom i mukatnim oraiem, dodati
limunove i naranine kore, kuhati na laganoj vatri dok se umak ne zgusne. Uliti ga u male,
prije toga sterilizirane staklenke, hermetiki ih zatvoriti i uvati na hladnom mjestu. Ovaj
nadomjestak za pravi indijski chatney ( ljuti zain) servirajte kao pikantni dodatak uz kuhano
meso, hladno peenje ili divlja.
VINO ONO TO NISTE ZNALI
VINO ono to niste znali.

Vino je alkoholno pie, proizvod potpunog ili nepotpunog vrenja alkohola svjeeg groa ili
njegovog soka.
Vino sadri razliite koncentracije alkohola ( 9 - 15 ), a sadri i izvjestan broj mineralnih
sastojaka, uglavnom soli natrija i magnezija preteno vezane za organske kiseline ( vinsku
kiselinu), koje se lako razgrauju u organizmu i koje daju vinu alkalna svojstva ( u mokrai ).
Vino sadri oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilino mala. Isto tako, vino
je bogato vitaminima grupe B, naroito B2 i nikotinske kiseline(B3), a hranjiva vrijednost je
600-700 kalorija/lit, a kod slatkih vina moe se kretati i do 1.400 kalorija. Jedna aa ( 130 g.
Vina sadri prosjeno 90 kalorija kao jedan sendvi. DOVOLJNO JE 2 AE DNEVNO DA
SE U ORGANIZAM UNESE 180 KALORIJA, ISTO KAO TANJUR TJESTENINE ZAINENE
UMAKOM OD RAJICE, ULJEM, ENJAKOM I PARMEZANOM, ALI TAKOVA PREHRANA
VODI U ALKOHOLIZAM!
Vina sadre razliite koliine vode ( 800-900 g/lit), alkohola (90-150 g/lit) i eera ( 2-30
g/lit).
KADA SE SMIJE A KADA NE SMIJE PITI VINO ?

Konzumirano u malim koliinama vino izaziva osjeaj veselja.
Stanice ivanog sustava su podraene te postoji osjeaj sigurnosti i jaine, dok se refleksi
lagano smanjuju. Nastavite li piti, nakon prve ugodne faze slijedi depresivna faza, koja je
ponekad popraena neprisebnou. Konzumira li se u malim koliinama, vino ima pozitivno
djelovanje : podie razinu dobrog kolesterola u krvi. Alkohol potie stvaranje enzima ije
djelovanje dovodi do poveanja kolesterola Hdl ( kolesterol visoke gustoe), koji nije tetan za
organizam. Napokon, vino potie probavu, jer njegova kiselost omoguuje najveu
probavljivost bjelanevina( mesa, sireva, jaja).
Kiselina koju sadri vino slina je onoj koja se nalazi u eluanom soku, te vino predstavlja
lako pie koje pomae probavu bjelanevina. U umjerenim koliinama pojaava apetit,
izluivanje ui i ak mokrae (bijelo vino), meutim vino je alkoholno pie pa dovodi do
nastajanja svih loih pojava koje prate alkoholizam.
Iako su preporuljive koliine vina vrlo razliite i zavise od individualnih mogunosti, ipak se
svi slau da dozvoljena dnevna koliina alkohola ne smije biti vea od 10-30% od
kalorijske vrijednosti dnevnog obroka, to znai oko litru vina 11 i to ukoliko se
hranom dnevno unosi 3.000 kalorija. Vino ( crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod
jednog oboljenja jetre, a potpuno potpuno je zabranjeno u sluajevima kroninog
zapaljenja jetre ( hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino tetnije
od bijelog.
Zbog toga to nadrauje nervni sustav i izaziva nesanicu, vino ( bijelo naroito) je tetno u
najveem broju nervnih oboljenja.
Medicinsko vino ili oenoli su zasnovani na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih
ljekovitih tvari. U ovom sluaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lake
unesao u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s razliitim sadrajem alkohola.
Postoje obina vina koja sadre samo jedan ljekoviti sastojak i sloena vina s veim brojem
ovih sastojaka.
Ona se spravljaju dugim potapanjem a zatim filtriranjem, a uvaju se i odravaju svjea u
bocama koje su do vrha napunjene i dobro zaepljene. Uporaba ovih vina je bila nekada
znatno vea, ali danas iezava. Osim toga, po meunarodnoj konvenciji ( Brisel,1925.g.),
lijekovi jakog djelovanja ne smiju se koristiti u obliku vina zbog toga to bolesnik moe stei
naviku ovisnost pa postupno poveava njegovo uzimanje. Kao medicinska vina spomenimo
neka oficijelna vina i to kina-vino, vino od lincure s groem i druga.
131
Page 132 / 158
(Neke recepte moete dobiti od autora !)

VINO NIKAD NE PIJTE NA PRAZAN ELUDAC !
Dijetolozi preporuuju samo pola ae po obroku tj. Jedna aa za ruak ili za veeru. Ne
preporua se piti vino kao aperitiv. Na prazan eludac negativno djeluje na jetru, koja sadre
enzim koji moe probaviti alkohol, pretvarajui ga u octenu kiselinu, tvar koju organizam
koristi na isti nain kao i eere, i izaziva osjeaj gladi. Bolji je sok od narane ili rajice: ima
malo kalorija, a ne potie apetit.
Enzim u jetri moe ukloniti iz organizma zdravog mukarca litre a u ena litre alkohola
dnevno. Vie od te koliine postaje otrovom i pretvara se u kolesterol i masnoe, a da bi ga se
otklonilo, organizam je prisiljen unitavati vlastita tkiva, poevi od jetre i guterae. Neke
namirnice imaju pozitivan uinak na konzumente vina: voni eeri i bjelanevine ( koje se
nalaze u mesu, ribi, jajima, i mlijenim proizvodima), otklanjaju otrovne ostatke alkohola.
Pijete li vino natate, iritirati ete sluznicu eluca, a to zbog toga to natate bre prelazi u krv
a jo bre iz krvi u jetru. Jedna aa na tate prijee u krv za 15-30 minuta, dok se taj rok
produava na blizu 3 sata ako ga popijete za vrijeme jela.
Kalorije koje se unesu vinom su neiskoritene, ne pomau radu miia, jer alkohol spreava
gomilanje eera koji je osnovna namirnica za miie. Zbog toga lijenici vino smatraju
antinamirnicom. Od vina se deblja. Dodue, na posredan nain.
Dobra kapljica i dijeta, dobra kapljica i sport ne idu zajedno!
Kalorije koje se nalaze u vinu ne pomau u zatiti protiv hladnoe ! Alkohol, odmah nakon to
smo ga popili daje varljivi osjeaj topline, budui da iri krvne ile, dok u dubini uzrokuje
hlaenje organizma. Alkohol uzrokuje i pojaano mokrenje; u engleskim pubovima gdje se pije
velike koliine piva, odlazak u zahod znai visoku kvalitetu pia.
Nai su stari govorili da alkohol uklanja brige, i, zapravo, reakcije mozga mogle bi dati potvrdu
toj pretpostavci. Iako alkohol smatramo piem koje uzrokuje euforiju, u medicinskim
terminima naziva se depresorom ivanog sustava. U stvarnosti, uzbuenje koje se osjea
nakon nekoliko dobrih gutljaja vina, dolazi se do injenice da etanol utjee na strukturu
mozga, koja odreuje ponaanje pojedinca. Posljedica je gubitak kontrole te osjeaj euforije,
koji traje dok je alkohol prisutan u cirkulaciji, da bi zatim nestao.
JEDNA ZANIMLJIVOST : ENE APSORBIRAJU ETANOL BRE OD MUKARCA - DAKLE
BRE SE I OPIJU!
Velike koliine alkohola tete srcu i jetri. Alkohol je opasniji nou!
Najnepogodnije razdoblje za pijenje vina je od 2 sata ujutro do podneva. Nakon 17 sati do
veere alkohol je podnoljiv. Nou probavni sustav ima manje energije za probavu alkohola.
Oni koji vjeruju da vino pomijeano s vodom ne kodi, rtve su predrasuda. Koliina alkohola
se u takvom vinu ne mijenja a voda olakava njegovu apsorpciju.
Vitamin C suzbija uinak alkohola.
LIJESKA ( Corylus avellana L.) Corylaceae
Lijeska obina
FARMAKOPEJSKI NAZIV : Coryli avellani folia, cortex, oleum.
NALAZITE :
ume, ikare, umjerenog pojasa sjeverne hemisfere. Vrlo esta u hrastovim, grabovim i
bukovim umama. Javlja se od nizine do pa do 1800 mnv. javlja se na svjeim plodnim i
dubokim zemljitima.
U kultiviranom obliku uzgajaju se razne sorte lijeske koje se razlikuju po veliini i kvaliteti
plodova, vrlo traeni na tritu.
Iz roda lijeski poznata je jo tzv. divolijeska ili meja lijeska ( Corylus colurna), koja je
zastupljena u reliktnim zajednicama toplijih podruja, trai dublja i svjeija zemljita a
nalazita su joj od 100 do 1700 mnv.
Opa rasprostranjenost . Skandinavija / osim sjevernih dijelova /, srednja i zapadna Europa,

Sredozemlje, Balkan, Cipar, M. Azija, Kavkaz, S. Afrika.
OPIS:
vrlo razgranat, gust listopadni grm, 2-4 m visine, ali se nekada razvije i kao manje drvo /7- 10
m. visine / i do 20 cm u promjeru.
132
Page 133 / 158
Kora je pepeljastosiva ili crvenkasta, glatka i tanka, sa markantnim bjelkastim lenticelama,

kasnije posivi i plitko ispuca.
Korijen je plitak, iroko razgranjen, do tree godine ima vertikalan korijen, kasnije
horizontalne ile. Pupovi su dosta krupnipokriveni svijetlosmeim, po rubu trepaviastim
ljuskama. Listovi su od 6-10 cm dugi i 5-9 cm iroki, na licu tamnozeleni sa rijetkim dlaicama
ili goli, bez sjaja, na naliju svjetliji, uz ilice dlakavi.
Lijeska je jednodomna biljka.
Cvate dosta prije listanja II- III mjesec, a cvjetovi se sastoje od mukih rese, obino 2-4
zajedno, formiraju se ve ujesen, u zimi poprime naranastu boju, u rano proljee se otvaraju i
prae pelud / polen / a enski cvjetovi su po dva u cvatovima, koji su obino slini pupoljcima
iz kojih u rano proljee vire tamnocrveni dvodijelni .
Plod je u grupama, najee 1-4 zajedno, okrueni listolikim, vie - manje zvonolikim ovojem,
nazubljenog ili renjevitog ruba, u poetku zelen, kasnije sme i koast. Plod je jednoplodniki
orai ljenjak sa jednom sjemenkom okrugli ili jajast.
Razmnoava se sjemenom i vegetativno.
SADRI:
kora lijeske sadri oko 5 % katehinskog tanina, neto smole, flavonskih heterozida koji joj daju
utu boju, eterinog ulja ;
u liu ima oko 120 mg % vitamina C, a u sjemenu ljenjaku - oko 50 % masnog ulja sa 90
% oleinske i linolne kiseline, mnogo masti i bjelanevina, zbog ega je i pogodan za ishranu.
BERE SE :
enski cvjetovi u veljai i oujku, a muki u rujnu prethodne godine. Plodovi se beru u rujnu i
spremaju u ljusci.
PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE :

Kada se kora ljenjaka kuha u pola vode sa pola vina /1:1/, dobije se aj od kojega se prave
oblozi za otvorene rane od proirenih vena na nogama.
U istu svrhu slui i lie, koje se kao i kora , prije uporabe sitno izree. Taj aj slui i za kupke
kod hemoroida, kao i protiv proljeva, jer se zbog djelovanja tanina steu krvne ile.
U ljekarnama se priprema ekstrakt i od njega se pravi mast za lijeenje hemoroida, i to ovako

:
10 g ekstrakta od lia i kore,
10 g lanolina,
25 g masti od pupova topole / crna topola/.
Taj pripravak slui kao vrlo dobra zamjena za skupu i teko dobavljivu ameriku biljku
Hamamelis Virginijana.
Takoer, rese se koriste za pospjeivanje znojenja u obliku aja a sami ljenjaci povisuju
krvni tlak, pomau kod anemije i smanjuju garavicu.
RAJICA
Rajica ( Solanum lycopersicum L. )
NIJE U FARMAKOPEJI !
Ostali nazivi : paradajz.
NALAZITE: Uzgaja se u vrtovima i plantano.
Opis: nije potreban ! Vidi sliku.
U odnosu na neke druge povrtlarske kulture ( krastavac) rajica se relativno kasno pojavila na
ovjekovoj trpezi jelovniku, tek neto prije 150. godina! Razlog je otrovna stabljika.
Sudbina rajice slina je sudbini krumpira, takoer zbog otrovnosti stabljike.
Danas je rajica jedna od najrairenijih povrtlarskih kultura.
133
Page 134 / 158
KORITENJE, LJEKOVITOST, SASTAV:

Rajica ima nisku kalorinu vrijednost ( 93 kcal/ 100 g),to znai da mu je energetska
vrijednost 12 puta manja od kruha.
Upravo zbog toga rajica je idealna za debele ljude i onih koji ele smraviti na prirodan nain.
U rajici ima malo ugljikohidrata koji uglavnom ine glukozu, fruktozu i saharozu. Bjelanevina
i masti u rajici ima vrlo malo ( 1,1 % odnosno 0,2 % ). Neto vie ima biljnih vlakana.
Rajica je bogata mineralima i vitaminima; najvie kalija, fosfora, magnezija, kalcija, a u
manjim koliinama bakra, sumpora, kobalta ,joda ,radija i drugih mikroelemenata.
Od vitamina najvie ima provitamina A, te vitamina C, to zavisi o zrelosti rajice. Najvie ih
ima u ljusci i neposredno ispod ljuske koice. U rajici takoer ima vitamina K, e, b1, i u
manjim koliinama vitamina B6, B3, niacina, folne kiseline i biotina. Takoer rajica sadri
limunsku, jabunu te vinsku i jantarnu kiselinu. Pektina ima oko 1%, a vano je naglasiti da
u rajici ima vrlo malo oksalne kiseline.
Upravo zbog toga, to sadri vrlo malo oksalne kiseline, POGODNA JE ZA ISHRANU ONIH
KOJI BOLUJU OD REUMATIZMA I ZAPALJENJA ZGLOBOVA !
Zbog znatnog sadraja kalija rajica podstie izluivanje suvine vode iz tijela, zbog
ega se preporuuje osobama koje pate od reumatizma , zapaljenja zglobova, gihta,
kamenaca u bubregu i unom mjehuru, te kod sranih bolesti praenih otocima.
Sok od rajice pospjeuje probavu izluivanje eluanih sokova.
Rajica je dobro sredstvo za pranjenje crijeva, to trebaju uzeti u obzir oni koji pate
od hemeroida ( "uljeva") i zatvora.
Rajica povoljno djeluje i na snienje krvnog pritiska zbog flavonskih derivata koji proiruju
krvne ile.
Rajica se preporuuje aneminim osobama, jer pomae u stvaranju krvnih zrnaca. Takoer,
ne smiju ga zaboravljati dijabetiari, upravo zato to podstie na rad guterau.
NAPOMENA: Ne treba zaboraviti da je sama biljka ne plod otrovna, dodue
otrovnost pokazuju i nezreli zeleni plodovi, ali se mogu kiseliti, to je svojevrstan
specijalitet, a otrovnost se gubi. Otrovnost potie od alkaloida solanina.
No, rajica sadri i jedan fitonocid : zbog toga je i biljni antibiotik. To je tomarin, koji
djeluje kao bakteriostatik, fungicid, te insekticid, zbog ega biljka rajice ima veliki
farmakodinamiki i bioloki znaaj.
Najvie tomarina ima u liu rajice, zbog ega se od njega u fitofarmaciji priprema jeftin i
svakome pristupaan parazitocid.
Preparat se priprema na slijedei nain:

2 kg svjeega lia sitno isjeckati, preliti sa 10 litara 7 % rastvora alkohola i poklopljeno
ostaviti 3 dana. U meuvremenu ee promijeati. Nakon 3 dana procijediti, i prije upotrebe
alkoholni ekstrakt pomijeati sa vodom u omjeru 1 : 1 .
Tim preparatom se prska povre radi zatite, naroito krumpir - protiv krumpirovih zlatica !
Zanimljivo je - probajte ! u zemljani loni za cvijee posadite rajicu i drite je na

prozoru vidjeti ete da vam u sobu nee dolaziti muhe !
Reguliranje VISOKOG krvnog tlaka : rajicu sa enjakom i perinom pirjati na

ulju, zaliti vodom, na tihoj vatri ukuhati na polovicu, procijediti, te u toj juhi skuhati
riu.
Sok od rajica se preporuuje kao lijek protiv prijevremenog starenja i kao lijek koji spreava
pojave premorenosti. Uz to, sok osvjeava i isti organizam, te mu oduzima neugodne mirise.
Iako nije praksa, donosimo i recept za pekmez od rajica:

Potrebno je 5 kg sasvim zrelih rajica, 5 7 dag soli, 2 dag eera.
Priprema: dobro oprati rajice, oistiti i narezati ih te kuhati da se napola raspadnu.
Propasirati, posoliti i mijeajui kuhati da se raspadnu. Po elji moete u rajicama kuhati
nekoliko listia bosiljka.
134
Page 135 / 158
Zasladiti , podijeliti u staklenke, zatvoriti i prekriti jastucima da se pasterizira jo 24 sata.

Sok od rajica priprema se jednako samo se krae kuha i ulijeva u boce. Takoer ostaviti 24
sata pokriveno.
Rajica takoer uvruje vezivno tkivo, regenerira prenapregnute ivce i krvne ile,
poboljava probavu, potie dobro raspoloenje i omoguuje okrepljujui san. titi od smetnji u
rastu, slabokrvnosti, oteenju stanica, slabljenju vida.
JAGLAC
JAGLAC ( Primula vera,( Primula veris - rani jaglac) , Primula officinalis Jacq.)
Porodica: Primulaceae
Farmakopejski naziv: Radix, Flores, herba primulae.
Ostali nazivi: galina, jaglac rani, jaglika, jagorevina, pramalie, sunace, migavec,
migovec, visoki jegli, pomladanski jegli.. Primel echte, La primvere, Primorse,
Primaverina..
OPIS: jedna od prvih proljetnih biljaka. To je trajnica s kratkim smeim korijenom, listovi koji
su jajasto-okrugli, prizemni, sloeni su u rozetu. Valovito su nazubljeni, za vrijeme pupanja
uvinuti unatrag. Iz sredita rozete izraste 10-20 cm visoka cvjetna stapka na ijem kraju se
nalazi 5-10 utih cvjetova. Cvjetovi su sloeni u titasti cvat, a nalazi se u duguljastoj zelenoj
aki. Cijela biljka je dlakava. Cvate u travnju i svibnju. Raste u svijetlim suhim i umjereno
vlanim umama, meu ivicama, u grmlju ali se uzgaja i kao ukrasno cvijee u domainstvu,
tako da postoje mnogi varijeteti ove biljke. Za lijek se bere u svibnju cvijet, listovi i korijen koji
se sabire u proljee i jesen. Osuen korijen mirie kao ani.LJEKOVITA JE ONA BILJKA IJI
SU CVJETOVI NA DUGOJ PETELJCI I NAGNUTI U STRANU. Miris je slab, ali
karakteristian, a okus neugodno ljut. Kod nas u prirodi rastu tri vrste jaglaca koji dolaze u
obzir za lijeenje. Jedan od njih je obian jaglac - Primula vulgaris. Raste po livadama, meu
grmljem i po umama ( bjelogorica). Nema zajedniku cvjetnu stapku, cvjetovi su joj veliki,
lijepi, utozlatni; druga vrsta je visoka jagorika ili jaglac ( Primula elatior), koji ima
lijepe zlatnoute cvjetove koji se razlikuju od P. Vulgaris i nalaze se na zajednikoj cvjetnoj
stapci, raste u nizinama i visoko po planinama, a trea vrsta je ljekoviti jaglac ( Primula
vera.) Njegovi su cvjetovi jo manji od prethodnog i koji su na vrhu sloeni u titasti cvat ,
boja im je sumporastouta, ljevkastog oblika, sakupljeni na vrhu uspravne i duge peteljke.
Ukrasna vrsta jaglaca ( Primula obconica) je prekrivena ljezdastim dlakama sa sadrajem koji
drai, te pri dodiru izaziva zapaljenje koe i sluznice.
U medicini se upotrebljava korijen svih triju vrsta koji slui za omekavanje sluzi u pluima,
zahvaljujui saponozidima, to omoguuje lake i bezbolnije iskaljavanje, dakle kao
ekspektorans. Koriste se i listovi i cvijetovi. Interesantno je da za vrijeme cvatnje jaglaca
vrste Primula vulgaris u listovima ima oko 300 mg % vitamina C, a nakon cvatnje ta
vrijednost poraste na 500 mg % !, a u studenome ti listovi sadravaju jo oko 200
mg % vitamina C.
Korijen koji se iskapa u jesenskim mjesecima, pere se i sui u hladu na suhom i prozranom
mjestu. Od njega se rade ljekoviti pripravci: (sirupi, ajevi).
LJEKOVITO DJELOVANJE : osobito je dobar lijek za lijeenje plunih bolesti, nesvjestice i

lupanje srca. aj pripravljen od cvijetova poveava broj crvenih krvnih zrnaca. Koristi se kod
nesanice, migrene, i neuredne menstruacije. Pospjeuje cirkulaciju krvi i izbacivanje sluzi. aj
od korijena vrlo uspjeno djeluje kao umirujue sredstvo za stiavanje glavobolje, nervoze,
nesanice, vrtoglavice, za lijeenje uzetosti, bolesti bubrega, reumatizma i kronine
zaepljenosti. Mladi listovi sadre karoten, vitamin C i malo saponozida. U rano proljee lie
se moe upotrebljavati za jelo kao mlada salata. Narodna medicina preporua jaglac i u sluaju
bolesti bubrega, mokranog mjehura i srca.
Jaglac kao domai lijek, uvijek na dohvatu, uspjeno zamjenjuje strani lijek - senegu,
te je priznat kao dobar lijek kod upale bronhija i plua u stadiju kada poinje
rastvaranje ( solucija) upaljenog izljeva kod upale plua. Koristan je takoer u prvom
stadiju gripe. Nadalje, jaglac pomae cirkulaciju krvi, regulira neurednu menstruaciju u mladih
djevojaka.
135
Page 136 / 158
Osnovna priprema jaglaca je da se 6 grama isjeckanog korijena prelije aom kipue vode,
procijedi nakon 10', zasladi liicom meda i dnevno se piju 3X po jedna alica aja.
Kod tzv. velikog kalja ( Pertussis) dobar je aj od sljedee mjeavine droga :

cvijet jaglaca ( Flor. Primulae) 20 g,
biljka timijana ( Herb. Thymi) 20 g i
majina duica ( Herb. Serpylli) 10 grama.
Sve se dobro izmijea u smjesu za aj od koje se uzme jedna velika lica i prelije sa 4 dl
kipue vode, ostavi 15-20 minuta, procijedi i zasladi medom. Pije se vrue tijekom dana u vie
navrata. Uz to preporua se piti sirup od crvenog kupusa.
aj za iskaljavanje i bronhitis:
Uzeti jednake dijelove korijena bijeloga sljeza ( usitnjeno), zeleni dijelovi trpuca ( Plantaginis
herba), cvijet bazge, jaglaca i divizme ( Verbasci flos) te listove kadulje ( alfije).
Od te mjeavine uzimaju se 2 velike ajne lice i preliju s pola litre kipue vode, ostaviti 15'
poklopljeno, procijediti i piti neovisno o obroku po jedna alica aja zaslaena medom ili bez
eera. U aj se mogu dodati i kapi kadulje.
Ovaj aj smanjuje nadraivanje i upalu sluznice dinih putova i olakava iskaljavanje. Na taj
nain pomae i "ienju" bronhija od nakupljene sluzi.
Uvarak od korijena ranog jaglaca : suhu drogu usitniti to bolje, preliti je hladnom vodom.
Zagrijati do vrenja kuhajui na laganoj vatri poklopljeno pola sata. Uvarak procijediti i piti jo
topao kod suhog kalja i kod hripavca dnevno po tri alice. Olakava iskaljavanje.
Protiv reume u zglobovima ( u bilo kojem stanju) treba 3-4 mjeseca piti aj od cvijeta
jaglaca svaki dan ujutro natate i pola sata prije veere po malu alicu.
Protiv nesanice, za jaanje ivaca, lake iskaljavanje i znojenje, za odstranjivanje loih

tvari iz tijela i za ublaavanje bolova kod kronine reume zglobova i kod uloga uzima se aj od
1 velike lice lia popareno s 2,5 dl kipue vode i poto odstoji 5' piju se 1-2 male alice
dnevno kroz due vrijeme.
PRILOG : Od mladih proljetnih listova jaglaca mogu se pripravljati juhe, variva i umaci, a
cvijetovi bez ake pogodni su za ukraavanje jela.Treba naglasiti da nazonost
saponozida u listovima jaglaca moe u nekih osoba izazvati alergijske smetnje pa ne
valja jesti mnogo jela pripravljenih od njih.
R) Jastuii punjeni listovima jaglaca: 200 g listova jaglaca, 1 glavica luka, 3 jaja, 2 lice
kiselog vrhnja, 3oo g brana,, sol, maslac.
Od brana i jednog jajeta, soli i vode umijesiti dosta vrsto tijesto. Neka miruje pola sata. Za
to vrijeme prirediti nadjev od sitno narezanih listia jaglaca, nasjeckanog luka, na kockice
narezanih tvrdo kuhanih jaja, vrhnja i soli. Tijesto tanko razvaljati pa ga izrezati na kvadrate
sa stranicama oko 7 cm. Na jedan kvadrat staviti licu nadjeva, poklopiti ga drugim i stranice
im dobro pritisnuti rukom drvene kuhae kako bi se slijepile. Rubovi se mogu premazati i
bjelancem prije nego to ih stisnete. Jastuie staviti kuhati u slanu kipuu vodu, a kad
isplivaju na povrinu, vaditi ih upljikavom licom i stavljati na zagrijanu pliticu. Jo vrue
preliti rastopljenim maslacem i posluiti uza zelenu salatu. STOLISNIK
STOLISNIK HAJDUKA TRAVA - KUNICA (Achillea millefolium)
LJEKARNIKI NAZIV : Millefolii herba, folia et flores.

Ostali nazivi : hajduka trava, pori, kunica, kostrijet, petrovsko cvijee, ravanika, stolis,
rman..
STOLISNIK I KAMILICA SU NAJUNIVERZALNIJE LJEKOVITE DROGE JER U SEBI
SADRE LJEKOVITE TVARI KOJE KOD SVIH TEGOBA I BOLESTI POMAU U
OZDRAVLJENJU !
136
Page 137 / 158
OPIS: Raste posvuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao samonikla biljka. Cvijeta
bijelim cvjetovima od lipnja do rujna. Bere se u vrijeme cvjetanja a listovi itavo vrijeme do
jeseni. Vrlo mali cvijetovi skupljeni su u glavice, a oni u cvatove koji su nalik na tice. Ako
dobro pogledamo svaki pojedini cvijet, ubrzo emo spoznati srodstvo kamilice i stolisnika.
Botaniko ime je dato prema grkom junaku Ahilu / Achillea /, i navodno bi trebao imat
znaenje da daje snagu. Ime vrste millefolium oznaava tisuu listova, jer je list razdijeljen
na tanka perca od kojih svaki posebno izgleda kao pojedinani list.
U ljekovite svrhe koristi se itava biljka, osim korijena, naravno.
SASTAV: kao i kamilica sadri modro eterino ulje , gorke tvari,efirna masti( 8%), vitamini K,
C, alkaloide, flavonoide, mravlju, octenu,valerijansku,oleinsku,linoleonsku kiselinu,
stearin,inulin,fosfati, nitrati,fosfor, kalijeve soli, te sumpor.
BOLESTI I STANJA:
aj od stolisnika korisno djeluje i lijei bilo kao kupelj ili oblog ispucane ruke, ranjive prsne
bradavice majki koje doje, te kod lijeenja dosadnog osipa na koi psorijaze.
Kod psorijaze se uz obloge i kupelji moraju provesti i kure ienja krvi. Takoer se
upotrebljava kod angine pektoris, i to kao aj. Kod nervnih osoba preporua se ee pranje
itavog tijela rashlaenim ajem od stolisnika i to ujutro i uveer. Tople kupke od stolisnika i
kamilice ublauju openito nervne bolove.
Smanjuje tekoe kod gihta i reumatizma. Povoljno djeluje za lijeenje eerne bolesti,
naroito u poetnom stadiju. Koristi i kod prekomjernog krvarenja.
Stolisnik kao droga spada meu ljekovita sredstva koja djeluju svojim gorkim okusom ( amara
) na sluznicu eluca, pa tako potie izluivanje eluanog soka, peristaltiku eluca i crijeva, a
samim tim pobuuje apetit.
Povoljno djeluje na resorpciju hrane. Ljekoviti pripravci sa stolisnikom, dakle mjeavina
ajeva, pomau kod gastritisa, kolitisa, greva u elucu i crijevima. Kalij, koji je sadran u
stolisniku potpomae rad bubrega i krvotoka, te tako posredno utjee na rad srca. Poto
stolisnik djeluje kao spazmolitik, uspjeno se koristi kod enskih bolesti ( PMS ).
UPOZORENJE :
Neke su osobe alergine na stolisnik i njegove pripravke, pa mogu dobiti upalu koe
ili mjehurasti osip. im opazite takve pojave na koi, smjesta prekinuti s primjenom
lijeka ili izbjegavati kontakt s biljkom
RECEPTURE
OPARAK OD STOLISNIKA : 1 lica suhe droge , 2,5 dl vode. Drogu (sueni aj) prelijte
kipuom vodom, ostavite stajati pola sata. Procijediti. Kod eluanih tegobatreba piti malu
aicu dva puta na dan, sat vremena prije jela. Grevi u elucu i crijevima smiriti e se ako
se tri puta na dan popije po 2 dl tog napitka
Kod neredovitih menstruacija treba popiti 3-4 puta na dan po alicu ovoga oparka, dva
dana na poetku menstruacije.
Ovaj oparak pomae i kod navale krvi u glavu, vrtoglavice, depresija u klimakteriju. Pije se
prema potrebi.
ULJE SA STOLISNIKOM
100 g suhih listova stolisnika, 1 lit. suncokretova ulja. U staklenku sa irokim grlom staviti
usitnjenu suhu drogu i preliti svjeim suncokretovim uljem. Grlo pokriti pergament papirom,
ili najlonskom folijom, dobro zavezati. Prirediti vei lonac, kojem na staviti sloj istih platnenih
krpa, na njih staviti staklenku omotanu istom tkaninom.
U lonac uliti hladnu vodu tako da oblije cijelu staklenku. Zagrijavati na slaboj vatri sve dok
voda ne zakuha, pustiti da lagano kipi tri sata. Maknuti s vatre i ostaviti da se voda u loncu
potpuno ohladi.
Tada ulje procijediti kroz istu platnenu tkaninu, uliti ga u manje iste boice, koje moraju biti
od neprozirnog stakla i dobro zaepiti.
uvati ih omotane u tamni papir na suhom i hladnom mjestu.
UPORABA ULJA: : je mnogostruka: Posebno je pogodna za sunanje, kako bi se izbjeglo
crvenilo i upala koe pri izlaganju sunevim zrakama, a ujedno se postie lijepa boja koe.
Dobro je kod rada na polju -na suncu dijelove tijela izloene suncu obilno namazati ovim
uljem.
137
Page 138 / 158
Kod upale hemoroida pomae oblog od stolisnikova ulja, i to tako da se komad istog platna
namoi uljem, presavije nekoliko puta, ( da se dobije eljena irina i debljina ), stavi na
upaljeni dio tijela i ostavi preko noi.
Ljudi koji pate od ira na elucu mogu popiti ujutro i naveer, prije jela po jednu ajnu liicu
toga ulja.
VINO SA STOLISNIKOM: 40-50 g svjee droge, 1 l vina.
Oprane nadzemne dijelove stolisnika usitniti i prelitikvalitetnimvinom. Zagrijava se do vrenja,
te na laganoj vatri kuhati 15 minuta. Pustiti da se posve ohladi pa tada vino procijediti i uliti u
istu staklenu bocu. uva se na hladnom i tamnom mjestu.
U pukoj medicini to se vino koristi kao sredstvo za ienje i dezinfekciju koe. Primjenjuje se
kod raznih rana, ozljeda, nagnjeenja, priteva, ireva i ispucale koe.
Redovito uzimanje svjeeg soka / 2-3 lice na dan /uspjeno otklanja deformacije sranog
miia / myodegeneratio cordis / odnosno stenokardiju /angina pectoris /
U veterini se daje konjima i ovcama kod nadimanja i greva, a mladim odojcima kod bolesti
crijeva. Ujedno je i najzdravije krmivo. Takoer se sitno iskosan list daje peradi dok je mala, i
to pomijean sa kukuruznim branom - za bri rast.
MIRISNA LJUBICA ( Viola odorata L.)
PORODICA: Violaceae ( ljubiice)

LJEKARNIKI NAZIV: Flores Violarum. ( Viola flos, Viola radix).
Narodni nazivi: fijolica, diea vijolica, ljubiica, pitoma ljubiica, vijolica, miomirisna ljubica,
modra ljubica, poljska ljubica, malekua, viola,
OPIS BILJKE: Ljubiica je trajna proljetna biljka s odebljalim i kratkim podankom iz kojeg
tjeraju nadzemne puzave vrijee. Osim vrijeama biljka se razmnoava i sjemenom. Izdanci su
tamnozeleni, polegli, kratko dlakavi (ili goli), sa 10-20 cm dugim i oko 1,5 mm debelim,
izduenim, poleglim lozicama.
Listovi su okruglasto bubreasti do iroko jajasti, sa srcastom osnovom i sa 1-5 cm dugim
drkama.
Cvjetovi su dugaki od 1,5-2 cm, ljubiasti, rijetko bijeli, miriljavi otuda joj i ime! na oko
3-7 cm dugim drkama. Razvijaju se od veljae do svibnja. Ponekad po drugi put procvate u
jesen. Sjemenke su sa velikom sonom karunkulom (karunkula = caruncula; resasti dodatak
na sjemenki kojeg rado jedu mravi) koje raznose mravi i tako rasijavaju njezino sjeme. To se
naziva mirmekohorija.
Nalazimo je s prvim sunanim danima ranog proljea na sjenovitim mjestima po livadama, uz
putove, ivice, na obalama rijeka i potoka, u baama, grobljima, parkovima, meu grmljem,
te u rijetkim listopadnim umama. Sam naziv "odorata" znai prijatno mirisna; to je ona -
proljetna mirisna ljubica, koju ste nebrojeno puta ubrali u lijepi buketi i darivali
voljenu!
( Jeste li?)
Zbog ljepote cvjetia i njihova mirisa ta je njena biljka obljubljena kao ukrasna, pa se nekad i
uzgajala radi proizvodnje parfema. Manje vam je poznato da je ona i jestiva dekorativna biljka,
kojom su se ukraavala razna slatka i slana jela, a narodna medicina preporuuje ju za
spravljanje ljekovitih pripravaka.
SADRI: salicilnu kiselinu, alkaloid violin ( slian ametinu), heterozidnu modru boju, eterino
ulje i neke soli.
BERE SE: korijen se bere rano, na poetku proljea, cvijet kad procvate, list kada potpuno
naraste ljeti. NAJLJEKOVITIJI JE CVIJET.
PRIPREMANJE LIJEKA, PRIMJENA I DJELOVANJE:

Listovi ljubiice sadre dosta vitamina C i karotena pa se mogu dodati drugom zelenom
proljetnom samoniklom povru. Svjei se cvjetovi kandiraju ili koriste za spravljanje ljekovita
i ukusna sirupa, ili pak osueni dodaju drugim ljekovitim biljkama te se mogu koristiti za
kozmetike pripravke. U korijenu ima saponina koji je slian onom kod jaglaca upravo zbog
toga se koristi za omekanje sluzi i olakanje kalja!
Za takvo koritenje najbolje ih je brati za suha vremena ujutro nakon rose. Cvjetove
suiti u hladu da sauvaju svoju lijepu boju, rasprostrte na papirnatoj podlozi ( ne na
138
Page 139 / 158
novinama!!!) ili skupljene u male struke i objeene na zranom mjestu.
PRIMJENA : za lijeenje astme, upala grla, dunika i bronhija, upale krajnika, stimulira
znojenje, potie na povraanje, isti krv, kod tuberkuloze, glavobolje, gihta, nadimanja,
zapaljenje grla, osipi ekcemi, pritii, svrbe, ospice, arlah, pluni katar. Zbog umirujueg
djelovanja ljubica se uspjeno koristi u lijeenju histerije, hipohondrije, nervoznog lupanja srca
povezanog sa osjeajem straha i tekim disanjem, kod nesanice, reumatske bolesti, kod
temperature, kao antiseptik kod upala koe, kontuzija, opeklina, pomae u zaraivanju rana.
KOD ASTME: slui aj od 10 grama lista ljubice poparenog s 2,5 dl kipue vode uz dodatak 1
velike lice meda. Pije se 2-3 tjedna, 3x dnevno po 1 velika alica. Ujedno se taj aj moe
primijeniti kao oblog u sluaju osipa na glavi novoroeneta, a kod anginoznih upala grla dobro
je njime grgljati.
SIRUP OD LJUBICE: potrebno je 9o grama cvjetova mirisne ljubice, 120 grama eera i 1,5
dl vode.
Cvjetove mirisnih ljubica ( bez cvjetne aice) staviti u lonac pa preliti kipuom vodom. Lonac
poklopiti i oparak ostaviti stajati 24 sata. Nakon toga procijediti, dobro istisnuti i dodati mu
eer. Na laganoj vatri zagrijavati uz neprestano mijeanje, dok se eer potpuno ne rastopi.
im sirup pone kljuati, maknuti ga s vatre i ostaviti da se hladi. Uliti ga u istu staklenu
bocu, koja mora biti dobro zaepljena. Sirup uvati na tamnom i svjeem mjestu.
POMAE PRILIKOM KALJA, NESANICE I SRANIH TEGOBA.
ULJE : jednu aku ubranih cvjetova bez peteljki preliti sa pola decilitra maslinovog ulja i
nakon 4 dana iscijediti u manju boicu. Koristi se za laganu masau onih kapaka i
sljepoonica. Pomae kod "umornih" oiju. ( Korisno za one koji puno vremena provode pred
TV ili za raunalom!!). Upotreba: bronhitis, glavobolje, insomnija, reumatizam, slaba
cirkulacija, problemi s grlom, stres. Napomena: nema posebnih indikacija i specijalnih mjera
predostronosti kod upotrebe ovog ulja.
PROTIV GLAVOBOLJE: aj od 1 velike lice MJEAVINE od po 10 grama lia ljubice i
metvice (Mentha piperita), popari s 2,5 dl kipue vode i ostavi da stoji 10 minuta te se nakon
toga procijedi. Pije se 3X dnevno po 1 alica.
Za lijeenje katara plua koristi se lie ljubice kuhano u mlijeku.
AJ OD LJUBICE: 2 liice osuene i razmrvljene droge, 2,5 dl vode i med; suhu drogu
preliti hladnom vodom, staviti na vatru i zagrijavati do vrenja i kuhati jo 5 minuta.
Procijediti, ohladiti aj da bude mlak, u njega umijeati liicu meda.
KORISTI KOD UPALE GRLA i BRONHITISA ; popiti 3X na dan po alicu aja.
ZA IZAZIVANJE POVRAANJA kod otrovanja hranom i sl. kuhati 20 grama cvijeta ljubice u 3
dl vode dok se ne ukuha na polovicu, od toga se svakih 15 30 minuta popije po 1 velika
lica. To e izazvati 2-3 stolice!
GIHT: 3 dag svjeeg ili 1 dag suhog korijena i lia ljubice kuha pola sata u 1 litri vinskog
octa, ili se korijen moi u octu 12 sati, pa se zatim kuha 10 minuta, dobiva se sredstvo za
OBLOGE koji lijee od gihta i podagre.
Samo lie ljubice ( svjee) zdrobljeno i privijeno na elo i zatiljak lijei migrenu, otekline
splasnu, ali kad se lie ugrije, treba ga zamijeniti novim.
UPALA BUBREGA I MJEHURA: djelotvoran je aj od 10 grama suhog cvijeta poparenog s 1
litrom kipue vode, a 30 grama praka od korijena ljubice ako se uzima svaka 2 ili 4 sata
koliko stane na vrh noa, zamjenjuje u svim navedenim sluajevima sirup od ljubice.
Ljubica se u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod lijeenja katara one spojnice (
konjunktivitis), apopleksije modanog udara, drhtanja fascikulacije i fibrilacije, histerije,
alkoholizma.
KRISTALIZIRANI CVJETOVI LJUBICE: potrebno: cvjetovi ljubice, bjelance, kristalni eer. Za
suha vremena ubrane cvjetove ljubica pozorno odvojiti od peteljki. Bjelance, vilicom istui da
se lagano zapjeni. istim, mekanim, tankim kistom premazati latice ljubica pa ih posipati
eerom. Slagati ih na masni kuhinjski papir kojim prethodno prekriti reetku penice. Prije
nego to ih stavite suiti, prekrijte ih jo jednim slojem papira. Ugrijati penicu na najniu
temperaturu i pri otvorenim vratima zagrijavati dok se latice ne osue. Kristalizirane ljubice
uvaju se u hermetiki zatvorenim posudama. S tako konzerviranim cvjetovima moete
ukrasiti vone salate, sladolede, i druge slastice.
Ljubiasta boja je u mnogim tradicijama simbol inteligencije i znanja, pobonosti i svetinje. U
kranstvu ljubiasto je jo simbol vladavine i autoriteta, pa je ljubiasta boja kraljevskih i
139
Page 140 / 158
sveenikih obiljeja.
Ljubiica se povezuje sa skrivenim vrlinama, ljepotom i skromnou. U kranstvu predstavlja
oivotvorenje Bojeg sina, dok je bijela ljubiica simbol Djevice Marije.
KOPRIVA ( Urtica dioca L.)
Porodica : Urticaceae
Ljekarniki naziv: Folium urticae.
Ostali nazivi: ara, koprva, velika kopriva, kopriva obina, pasja kupina, pitoma kopriva, velika
zgoa.
Inae izraz kopriva oznaava dvije grupe razliitih biljaka:
Kopriva, velika kopriva ili ara ovdje opisana i
mala kopriva ( Urtica urens), koje pri dodiru izazivaju na koi nadraaj (urtikariju), koja se
ublauje ljekovitim mastima na bazi antihistaminika i
bijela kopriva ili mrtva bijela kopriva (Lamium album Labiatae), koja je esta biljka po
poljima od koje se upotrebljavaju vrni dijelovi ili samo cvijetovi. Bijela kopriva i druge
usnatice (crvena, uta itd.) ne izazivaju na koi arenje!
Koprive su izvrsni preparati kalcija.
NALAZITE: Raste svuda: na zaputenim mjestima, gajevima, rubovima uma, obalama rijeka
i potoka, uz ograde, kao korov.
OPIS: Trajnica, 60-80 cm visoka, uspravna, etverouglaste stabljike s nasuprotnim, srcoliko
iljatim i grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki.
Cvate od lipnja do rujna. Sjeme se bere u kolovozu i rujnu.
SADRI: eljezo, sumpor, kalcij, natrij, mineralne soli, mravlju, octenu,
maslanu i kreminu kiselinu, vitamine A, C i K. U liu ima tanina, klorofila, karotena,
fitosterola, lecitina, neto sluzi i voska, i u dlaicama acetilholina i histamina.
Navodno su je zbog poznatog arenja Cezarove trupe pronijele tada poznatim svijetom.
Koristili su je za "odravanje topline" te kao lijek protiv artritisa i reumatizma.
Od davnina kopriva se rabila u prehrani za vrijeme nerodnih godina i oskudica. Mnogo je
razloga da se ovo zdravo divlje povre nae ee na jelovniku suvremenog ovjeka. Kopriva
je prirodni koncentrat vitamina i minerala, te biljnih boja. Mlado lie koprive sadri 20
puta vie vitamina C nego zelena salata ili drugo uzgojeno povre. List koprive sadri dosta
tanina , pa se aj od koprive rabi za zaustavljanje unutranjeg i vanjskog krvarenja,
kao stimulans za rast i jaanje korijena kose. Klorofil iz korijena koprive povoljno djeluje
kod anemije i ope slabosti organizma. are koprive sadre acetilholin i histamin, koji pri
dodiru jako reagiraju , te se javlja crvenilo, otok i bol na koi pa ih treba paljivo brati. Za
suenje kopriva se sabire cijelog ljeta. Najbolje ju je pokositi pa zatim skinuti lie i suiti. Sui
se razastrta u hladu ili u sunicama na 40 stupnjeva Celzija. Od 6 kg zelenog lia dobije se 1
kg suhe droge.
Korijen za suenje se sakuplja u vrijeme kada nema vegetacije- u rano proljee ili kasnu jesen,
nakon pranja i skidanja sitnih ilica se sui. Korijen se koristi za spreavanje opadanja kose.
aj od cijele biljke odvaja sluz iz plua, isti eludac, jetru i crijeva, ujedno je izvrstan lijek za
lijeenje anemije, uljeva, utice, groznice, pomijeana s drugim biljkama lijei ireve na
elucu i crijevima, isti krv, pospjeuje probavu, smanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako je
dobra za lijeenje vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvjestice.
U proljee treba brati mlade koprive, nasjeckati ih rukom ili strojem, i dodati salati. Nasjeckane
svjee koprive (mlade) mogu se takoer dodati juhi prije nego ju ponemo jesti. Stalno
uzimanje kopriva je vano jer sadre obilje kalcijeva fosfata. Nasjeckane koprive mogu se
pomijeati i sa pinatom, prije nego se poslui. Koprive se ne smiju kuhati sa drugim
jelima jer time gube svoje djelovanje. IMA JAKO ANTIBAKTERIJSKO DJELOVANJE. Uz to je
i priznati dijuretik. U posljednje vrijeme sve je ei glavni sastojak pripravaka koji se
uzimaju kod dobroudnog poveanja prostate.
Koprivom se mogu suzbijati i lisne ui otopinu moe svatko sam pripremiti. U posudu od 10
litara napuni se svjee ubrana kopriva sa stabljikom, moe i u fazi cvatnje, ali ne kada dozrije i
javi se sjeme. Prelije se vodom tako da koprive budu prekrivene 4-5 cm, a kao voda
najpoeljnija je kinica. Ostavi se stajati 24 sata. Tekuina se ocijedi i njome nekoliko puta
poprska napadnuto voe i povre. Koristi se kod manjih napada ui. Ui unitava mravlja
kiselina koja se nalazi u svjee pripremljenoj otopini.
140
Page 141 / 158
PROTIV SLABOKRVNOSTI, ZA JAANJE, UTICE I KAMENA U MJEHURU:

Priprema se aj : 50 gr isitnjenog lista kuha se 15 minuta u 1 litri vode. Ostavi se da prenoi (
stoji najmanje 8 sati), i u tijeku dana pije umjesto vode .
SOK :
Potrebno je 1 kg svjeeg opranog mladog lia koje se samelje strojem za mljevenje mesa i
iscijedi sok. Pije se s medom po 3-4 lice dnevno za lijeenje slabokrvnosti, za jaanje,
ispiranje usta protiv angine, upale desni, kamena u mjehuru.
SIRUP:
Potrebno je dobiti mljevenjem 1 kg soka koji se prokuha i procijedi kroz gazu da bi bio bistar,
pomijea se s 2 kg meda (ili se doda 1,5 kg eera).
Kuha se 15 minuta.
Uzimaju se 3-4 lice dnevno za jaanje organizma, poslije jela.
EKSTRAKT:
Sok se isparava na vodenoj pari u plitkoj zdjeli do gustoe meda. Uzima se dnevno 5-10 grama
s medom.
PROTIV SLABOKRVNOSTI.
U litri vode kuha se 15 minuta jedna aka mladih pupoljaka koprive i pije se mjesec dana
umjesto vode.
Zimi se mogu koristiti osueni pupoljci, ali se upotrijebi upola manje koprive.
PROTIV REUMATIZMA:
Po 20 grama lista koprive i breze kuhati 15 minuta u pola litre vode, tome se doda po 20
grama cvijeta bazge, lipe i pupoljaka topole.
Kada zakipi, poklopi se i ostavi 8 sati stajati i pije se u tijeku dana umjesto vode.
ZA JETRA ( kod alkoholizma):
Kadulje 4 velike lice, kantariona - 8 velikih lica, majine duice - 5 velikih lica, stolisnika -
4 velike lice, maslaka ( korijen) 3 velike lice, kiica 9 velikih lica, kopriva velika 10
velikih lica. Trave dobro izmijeati i od mjeavine uzeti 3 velike lice i preliti sa 7 dl kipue
vode, poklopiti i ostaviti stajati 2 sata. Procijediti i zasladiti medom, ili popiti nezaslaeno. Pije
se 4 X dnevno u gutljajima. Drati se jetrene dijete.
PROTIV KAMENACA MOKRANIH ORGANA:
Pripremi se mjeavina od 10 g koprive, preslice (Equisetum arvense), i lia stolisnika koja se
kuha 10 minuta u 1 litri vode. Ostavi se poklopljeno 4 sata i nakon toga procijedi. Pije se
tijekom dana umjesto vode. Od istog sastava
biljaka moe se 3 velike lice moiti 12 sati u 2 litre vode, zatim kuhati pola sata, ostaviti
poklopljeno da stoji jo 1 sat i onda procijedi. Pije se 3X dnevno po 1 alicu prije jela. Time se
popravlja poremeena izmjena tvari u tijelu i pomae da se sve nezdravo iz njega izlui
mokraom, dakle, pospjeuje i mokrenje.
PROTIV GIHTA, IIJASA, REUME i NEURALGIJE koristi ovaj recept:
10 velikih lica lia i sitno narezanog korijena koprive , 2 velike lice trpuca ( Plantago
lanceolata), i 1 veliku licu smrvljenih boba borovice ( Juniperus communis) treba moiti u 1
litri slatkog crnog vina 14 sati, zatim kuhati pola sata sa 4 velike lice meda i ostaviti
poklopljeno da stoji 2 sata. Uzima se toplo po 1 lica 3x dnevno. U istu svrhu koristi se i
korijen koprive koji se moi 14 sati u 2 dl crnog vina, zatim se prokuha pola sata sa 8 velikih
lica meda i ostavi poklopljeno 1 sat. Pije se svaki sat po 1 velika lica.
PROTIV MUCANJA:
5-6 kapi svjeeg soka koprive stavlja se 5 puta na dan pod jezik. Ujedno lijei i od straha.
AJ ZA LIJEENJE UVEANE PROSTATE:
U 3 litre vrele vode staviti: po 5 grama lista koprive, korijena koprive, korijena zejeg trna,
lista lijeske, 6 grama boroviinih boba ( Fructus juniperi), 8 grama zobi, 4 grama lista breze i 3
grama kore jasike ( Populi tremulae cortex). aj poklopiti i ostaviti da se hladi pet sati, zatim
podgrijavati i piti gorak. Tri litre aja popiti za jedan dan. Uz to svaki dan pojesti po etvrtinu
kilograma kuhane tikve ( bilo koje vrste) i 40 koica tikve. Terapija traje 30 dana. Alkohol,
kava, bijeli eer i ivotinjske masnoe iskljuuju se iz ishrane!
IENJE KRVI, REGULIRANJE PROBAVE, OTKLANJANJE BESANICE I IVANE NAPETOSTI:
Priprema se od po 1 dag svjeeg lia koprive, kiselice (Rumex acetosa), trpuca i kiice, koje
se moi 12 sati u pola litre vode i kuha zatim 10 minuta, uz dodatak 2 velike lice meda, ostavi
se poklopljeno 20 minuta i procijedi. Pije se ujutro i naveer po 1 alica poslije jela.
PROTIV NONOG MOKRENJA U KREVET: priprema se lijek od 20 g zdrobljenog sjemena
koprive i 60 g raenog brana s malo vode i meda, te se neprave i ispeku kolaii 5 komada.
141
Page 142 / 158
Mjesec dana pojede se svaku veer nakon jela po jedan takav kolai.
NUSPOJAVE: Velike doze mogu izazvati zatvor i crvenilo koe. Ne smije se koristiti
neprokuhana, JER MOE OTETITI BUBREGE. S obzirom da je dijuretik, kod este primjene
treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.
PLUNJAK
PLUNJAK ( Pulmonaria officinalis L.)

Porodica: Borraginaceae
Farmakopejski naziv : Pulmonariae folium, herba.
Ostali narodni nazivi: digerinjak, medunica, kudravac, zdravilna plunica, lisac, liac, trava
od buje, turski svati, velik danak, igerinjak, medunika.
Plunjak spada meu lijepe proljetne cvjetove naih bjelogorinih uma.
Lako ga je prepoznati po vrlo karakteristinoj boji cvjetova koji su u poetku crvenkasti, zatim
modrikasti, a jedni i drugi su na istoj biljci. Ljeti, kada nema cvjetova a djelomino ni cvjetnih
stabljika, razvijaju se prizemni listii koji su vrsti i relativno veliki , a lako se prepoznaju po
bjelkastim pjegama na gornjoj strani lista.
Plunjak je odavno poznati lijek za iskaljavanje. Sam naziv " Pulmonaria" na latinskom znai
plua, a upotrebljava se cijela biljka. Pije se kao aj u mjeavini s drugim biljkama, oslaen
medom. Plunjak je danas omiljeni aj i sastavni dio mnogih plunih ajeva.
LJEKOVITO DJELOVANJE: s uspjehom se primjenjuje kod svih katara dinih putova, naroito
kalja s manje ili vie izbacivanja sluzi, kod gripoznih pojava, te kod krvavog kalja i upale
plua, kroninog bronhitisa i plunih tuberkuloza. Koristan je za ienje krvi i obnavljanje
tjelesne snage, protiv promuklosti, upale u grlu i prsima.
Sadri eljezo, vapno kalcij, sluz, tanin, ulje, silikat.
Bere se u svibnju i lipnju. Upotrebljava se lie, rjee itava biljka u cvatu (bez korijena !.
Cvate od oujka do svibnja.
Priprema aja: 1 velika lica osuenog ia popari se s 3 dl kipue vode i nakon 15 minuta
procijedi. Pije se 6-8 puta dnevno po malu alicu. Jo je djelotvornije dodamo li plunjaku
jednaki dio bijelog sljeza ( Althaea officinalis) sabljastog trpuca (Plantago lanceolata) i sve
zasladi s 2 velike lice meda.
Tuberkuloznima koristi mjeavina jednakih dijelova plunjaka, bijelog sljeza, smrdljive koprive
( Galeopsis ochroleuca), podbjela i sabljastog trpuca. Priprema se tako da se 1 velika lica
mjeavine popari s 2 dl kipue vode i nakon 15 minuta procijedi. Pije se 3X dnevno po jedna
alica poslije jela. U alicu treba dodati i 1 veliku licu meda.
Protiv kalja, za lake izbacivanje sluzi, ienje plua i grla dobar je aj od mjeavine trava:
po 15 g plunjaka, podbjela, stolisnika, trpuca, islandskog liaja, odoljena ( valerijana) i 20 g
korijena omana. Sve se to moi 16 sati u 2 litre vina, doda kg meda i kuha na tihoj vatri
pola sata i zatim procijedi. Uzima se svaki sat po 1 velika lica, a uz to kao dodatak grgljati
mlakim odvarom od kadulje (alfije) ili preslice, a odvar se priprema tako da se 80-100 grama
biljke moi 12 sati u 1 litri vode i zatim lagano kuha 10 minuta i tada procijedi.
Za jaanje plua dobro je uzimati 3-4 tjedna iscijeeni sok od svjee biljke po 3 kavene liice
dnevno.
Uspjenije je ako se 1 kavska liica iscijeenog soka plunjaka i 1 lica meda stave u mlijeko
( alicu) i tako pije. Djelotvornije je kozje mlijeko.
142
Page 143 / 158
BIJELI SLJEZ
BIJELI SLJEZ (Althaea officinalis L.)

Porodica: Malvaceae ( Sljezovi)
Ljekarniki farmaceutski naziv: Radix, Folia et Flores althaeae.
Ostali narodni nazivi: ajbi, veliki sljez, bili sliz, dobri slez, ljez,
ljezovina, pitomi sljez, trandovilje, trandofil.
Bijeli sljez je trajna biljka s mesnatim i jakim razgranatim korijenom bijele boje. Iz korijena
izbijaju najprije zeleni i okruglasti listovi a potom nekoliko stabljika koje dosegnu visinu i do 2
m. Listovi na stabljici su prilino veliki, naborani i trokrpasti, debeli i s obje strane obrasli
pustenim dlakama. Listovi su srebrnosive boje. ( Ili sivo-zelene boje.)
Veliki cvjetovi pojavljuju se u nakupinama u pazucima listova, a boja im je bijela do
svjetlocrvena. Plodovi nalikuju plodovima crnog sljeza a razlikuju se po tome to im je vanjska
aka sastavljena iz mnogo ovrnih listova. ( Kod crnog sljeza se sastoji od 2-3.)
Cvate od lipnja do konca kolovoza.
Raste na nasipima, uz rijeke, u grabama, na vlanim livadama i, openito, na poplavnim
podrujima. Uzgaja se i u vrtovima. Voli neto slanija mjesta.
Ljekoviti dijelovi su: korijen, koji se kopa u proljee ili ujesen, nakon cvatnje.
Cvjetovi se sabiru za vrijeme cvatnje, a listovi u jesen ( ne u proljee!), nakon cvatnje.
Korijen se opere, oguli se vanjski sloj, uzduno preree, i naglo osui. Kada je gotovo posve
suh, razree se na sitne kockice i mora biti sasvim bijel. Ako je namoen u vodu i iz njega
isplivaju bjelkasti crvii , onda sve treba baciti. Od cijele biljke korijen je najljekovitiji.
Sadri mnogo hranjivih tvari, ( ugljikohidrate), asparagin, masno ulje, saharozu, sluz, krob,
pektin. Sluz se u hladnoj vodi rastvara na glikozu, galaktozu i ksilozu.)
aj od bijelog sljeza mnogo se koristi kod prehlade, kalja i hripanja. Bijeli sljez sadrava
sluzavu tvar i osim nje nema nekih drugih ljekovitih tvari. Veinom koristi kod bolesti drijela.
Stoga se najbolje pokazao kod poetne upale gornjih dinih putova, a nikako pri dubljem
kataru dinog kanala i bronhija. Danas se jo rijetko upotrebljava aj od bijelog sljeza.
On je uglavnom SAMO DODATAK ajevima protiv kalja, a njegovo djelovanje poveava sluz
koja ini zatitni sloj.
Za bijeli sljez je karakteristino da djeluje smirujue pri akutnim upalama eluane sluznice, u
mjeavini s kamilicom. Dobar je i pri kroninom kataru drijela kada suha sluznica uzrokuje
esto kaljucanje. Djelotvoran je i kod upornog kroninog katara kod PUAA.
MACERAT: uzmu se 1-2 velike lice sitno izrezanog korijena i moe se u 2-4 dl hladne vode 2-3
sata, uz ee mukanje. Na taj nain se ekstrahira samo sluz. Korijen se NE SMIJE NI KUHATI
NITI POPARITI , jer tada izlazi krob, tekuina postaje gua, mutna i lako se i brzo kvari.
Osim toga, smanjuje se ljekovito djelovanje.
Sluz je blago sredstvo protiv upala sluznica mokranih, spolnih, dinih i probavnih organa.
Koristi se i za klistiranje - klizme.
AJ: se priprema od lia. Jedna velika lica lia ( usitnjenoga) prelije se s 2-3 dl kljuale
vode i poklopljeno pusti hladiti10 minuta, procijedi se i pije u gutljajima tijekom dana.
PROTIV UPALE GRLA, JEDNJAKA I DUNIKA: 3 velike lice mjeavine od 50 grama narezanog
korijena sljeza, 30 grama korijena sladia ( Glycyrrhiza glabra), 10 g korijena ljubice ( Viola
odorata), i 40 grama lista podbjela ( Tussilago farfara), kuha se 10-15 minuta, procijedi i
ponovno kuha uz dodatak 3 velike lice meda.
Piju se 2-3 alice dnevno.
Takoer, gornja mjeavina se moe popariti s1/2litre kljuale vode i pusti stajati 3 sata, te se
nakon toga vremena procijedi. Pije se u toku dana umjesto vode. Djeci se daje isti aj, ali
uz dodatak 50 grama kamilice. Taj se aj koristi protiv bolesti dinih organa, promuklosti,
te katara probavnih organa.
Protiv ira na elucu i dvanaestercu dodaje se toj mjeavini i hrastova kora ( Cortex quercus),
ili stea (Pottentilla tormentilla). Taj aj jaa starije i nemone.
MALOJ DJECI DAJE SE 4-5 PUTA DNEVNO PO 1 VELIKA LICA.
143
Page 144 / 158
Za lijeenje bolesnih bubrega, utice uzrokovane zaepljenjem jetre, ili zaepljenja unog
mjehura, bolesti slezene, upale guterae, zanemarenih hemoroida, bolesti maternice, bijelog
cvijeta i kod venerinih bolesti pomae 10 g suhog korijena ( ili 5 g svjeeg), kuhati 25 minuta
u 2,5 dl mjeavine od vode i vina i dodati 1 veliku licu meda. Piju se dnevno po 2 alice
svaki sat po lica.
UBLAAVANJE KALJA I OLAKAVANJE ISKALJAVANJA: 1 velika lica mjeavine od 50 grama

korijena b. sljeza komoraa, i lista podbjela popari s 2 dl kljuale vode, ostavi stajati 2 sata,
procijedi i pije toplo po 1 velika lica svakih 10-15 minuta. Na jednu alicu aja moe se dodati
1 kavska lica sirupa od malina. Mjeavini se moe dodati i list trpuca.
ZA DOBAR GLAS I BOLESTI GRLA: 0,5 l Blatine (crno vino loze rasle na kamenu), 0,5 kg
eera, 0,5 kg isjeckanog limuna s korom, 3 june lice sljezovog korijena. eer se rastopi i
doda vino, limun i sljez, kuha se dok se ne smanji na polovicu. Ne cijedi se, nego se u toku
dana pojede dobivena masa. Terapija traje 3 dana.
Za lijeenje upale mokranih putova: 50 grama korijena sljeza i isto toliko lista breze, kadulje i
preslice. Od te koliine ( mjeavine) uzme se 4 lice i popari sa litre vrue vode i nakon 2-3
sata pije se 4 X dnevno po aa.
Postoje i drugi recepti sa drugim sastavom bilja, ali su ove recepture najlake za pripremanje.
SLJEZ CRNI
SLJEZ CRNI ( Malva silvestris L.)

Porodica: Malvaceae sljezovi
Farmakopejski naziv: Folia et Flores Malvae
Narodni nazivi: guje cvijee, divlji papel, divlji slezenovac, divlji ljez,planinski sliz, slizovaa,
urea trava.
Crni sljez je jednogodinja biljka ( ili viegodinja), iz ijeg podanka izbijaju uglavnom
polegnute i razgranjene stabljike. Naraste u visinu do 80 cm. Listovi su okruglog i srcastog ili
bubreastog oblika, krpasti i nazubljeni na dugakim peteljkama. Cvjetovi izbijaju iz lisnih
pazuaca, imaju dvostruku aku. Cvjetni listovi imaju 3-5 duguljastih pruga. Boja cvijeta
varira, ovisno o vrsti, od plavkaste do ruiasto crvene.
Biljka je bez mirisa i neukusna, sluzava okusa.
Raste u blizini naselja, po naputenim zemljitima, meu ruevinama i po jarcima. Vrlo je
rasprostranjen blizu naselja na gnojnom tlu.
Cvate od lipnja do sredine rujna, plodovi sazrijevaju u kolovozu ili rujnu.
Za lijek se beru prije svega listovi i to od lipnja do sredine rujna, a cvjetovi za vrijeme
cvatnje. Ponekad se sabiru korijen i sjeme. Korijen se kopa u oujku, travnju i listopadu, a
sjeme nakon to sazri kolovoz-rujan. Plod je kalavac koji u vrijeme sazrijevanja stvara
brojne jednosjemene plodie.
Crni sljez sadri kalij, kalcij, natrij, fosfor i sumpor. U cvijetu ima mnogo sluzi i antocijana
malvina te jedan klorid koji prelazi u malvidin i glukozu. List sadri i tanin.
Cvjetovi se smiju brati samo po suhom vremenu, kada su potpuno otvoreni. Sue se u
144
Page 145 / 158
HLADU u veoma tankom sloju na toplom i prozranom mjestu, ne smiju promijeniti boju!
Listovi se sabiru sa to kraom peteljkom i sue u tankom sloju na prozranom mjestu.
Oboljeli i oteeni listovi se ne upotrebljavaju.
Crni sljez je prastara ljekovita biljka koju su jo prije pet tisua godina cijenili Kinezi kao biljku
koja koristi za otklanjanje probavnih smetnji i za rastvaranje sluzi. aj pripremljen na
pravilan nain koristi kod kalja, katara, lijeenju bronha, promuklosti, upale drijela,
emfizema, i kod katara plua. Preporuuje se kod greva u elucu i crijevima, kod bolnog
mokrenja. Od listova sljeza pripremaju se sluzavi kaasti oblozi (kataplazme) koji se koriste
kod upale koe.
Topli klistiri koji se pripremaju od prokuhanih listova sljeza lijee razne crijevne tegobe.
Crni sljez primjenjuje se u raznim mjeavinama protiv kalja, a aj od cvjetova upotrebljava se
i kod upale usta i drijela za ispiranje i grgljanje.
Postupak pripreme aja isti je kao i kod pripreme aja od bijelog sljeza. TO ZNAI DA
SE SLJEZ NIKADA NE SMIJE KUHATI NITI PRELITI JAKO VRUOM VODOM, NEGO SE
PRIREUJE NA TZV. "HLADNI" NAIN.
Osnovna receptura za aj: dvije pune lice (ajne) suhog izrezanog sljeza ( svejedno,
uzimamo li cvijet, list ili cijelu biljku), prelije se litre mlake vode i pusti da odstoji 5-10 sati.
Nakon toga aj se procijedi, pije se ili grglja ili se koristi za ispiranje ili klistiranje. aj koji se
pije protiv kalja zasladite medom.
Protiv kataralne upale dinih putova, za omekanje sluzi i olakanje njezinog izbacivanja
priprema se aj od 15 g cvijetova kuhanih u 2,5 dl mjeavine od pola vode i pola vina, uz
dodatak 2 lice meda.
Za lijeenje probave, oteklina u grlu, pospjeivanje iskaljavanja i lijeenju dinih

organa u trajanju 40 dana pije se 3X dnevno po jedna alica aja od 20 g korijena i cvijeta
kuhanog* s 2 velike lice meda uz dodatak kadulje i cvijeta divizme, piju se 2 male alice
dnevno u gutljajima.
Svi ovi ajevi koriste kod hemoroida, ireva, promuklosti, pa i kod bolova uha parenje ajem
od sljezova cvijeta.
Uz ve napomenuto, ,pripravci crnog sljeza se koriste i u kozmetici, naroito kod upaljene i
nadraene koe, te upale uha i oka, kod otvorenih rana zbog proirenih vena. Zubi e postati
bijeli ako ih se trlja svjeim korijenom crnog sljeza. Laksativna svojstva sljeza koriste se kod
raznih kura za mravljenje. HRANJIVA KREMA ZA LICE: 25 g svjeih listova crnog sljeza, 5
dl vode i maslac; usitnjene listove preliti hladnom vodom i zagrijati do vrenja, kuhati 5-7
minuta i procijediti. U omekani, potpuno svjei maslac umijeati toliko mlane tekuine da se
dobije gusta krema. Spremiti je u porculansku zdjelicu, zatvoriti i uvati u hladnjaku. Svaku
veer prije spavanja na oieno lice nanesti tanki sloj ove kreme i laganim je masiranjem
utrljati u kou. UVARAK OD CRNOG SLJEZA: 1 lica svjeih listova, 2,5 dl vode; zdrave listove
crnog sljeza usitniti i preliti mlakom vodom. Staviti na laganu vatru i zagrijavati dok voda ne
zakipi, kuhati 5 minuta, poklopiti i nakon 10 minuta procijediti. Za uinkovitiju kuru za
mravljenje popiti svako jutro natate po 1 alicu ovog uvarka. Moe ga se zasladiti
UMJETNIM sladilom. KURA TRAJE 30 DANA.
* ne kuhati, nego preliti vruom vodom!! op.a.
145
Page 146 / 158
BAZGA
BAZGA ( Sambucus nigra L) - crna bazga

( Sambucus racemosa L.) - crvena bazga
( Sambucus ebulus L.) - aptovina
Porodica : Caprifoliaceae - kozokrvnice
Ljekarniki naziv: Flores Sambuci
Crna bazga ( crna zova, zovika, baz, baza, obzovina, bezeg ).

Bazga je listopadni grm ili nisko drvo koje u povoljnim prilikama dosegne visinu od priblino 8
metara i promjer oko 50 cm, sa zaobljenom, jajolikom do tanjurastom kronjom.
Na starijim primjercima kora je sivosmea sa uzduno ispucalim plutom, mlade granice imaju
sivosmeu do sivozelenu koru, sa jako uoljivim okruglastim i bradaviastim lenticelama.
Korijen je jako razvijen i uglavnom povrinski.
Listovi su neparno perasti (5-7), odozgora tamnozeleni, odozdol svjetliji dlakavi listii koji su
na dugakoj i zajednikoj , s gornje strane ulijebljenoj peteljci. Vrni listi je obino i najvei.
Cvjetovi su u titastoj cvasti, cvate u svibnju i lipnju, pojedini cvjetovi su peterodijelni, imaju
nisku podraslu plodnicu, jako su mirisni, upotrebljavaju se u medicini.
Plod je sakupljen u bogate i iroke , visee plodne gronje, to su okrugle, debele i sone bobe
sa koticom, sjajne su i crne boje, a sok je crvenocrn. Sazrijeva u kolovozu i rujnu, kada i
postepeno otpada. Plodovi se takoer upotrebljavaju za razliite svrhe: kompot, sok, slatko,
pekmez, te su ljekoviti. Bazga je otporna na niske temperature.
Voli vlana i humusna tla, duboka zemljita bogata duikom. Nai emo je u ikarama,
ivicama, na rubovima uma, umskim sjeinama, sve do 1200 m.n.v.
esto se uzgaja i kao ukrasna vrsta.
Za lijek se upotrebljava list, pupoljak, cvijet i kora od travnja do listopada.
Pupoljci u proljee imaju eljezo, natrij, kalijev nitrat, eer emulin, sambucin i druge jo
dovoljno neistraene sastojke.
Cvijet sadri eterina ulja, sluzi, holin, eer, saponine, jabunu, valerijansku i vinsku kiselinu,
glikozid sambunigrin i antocijan.
Bobe sadre kiseline kao i cvijet, tanin, eterina ulja, gumu i smolu, vitamine A,B,B1,B,C,E te J
vitamin.
Crvena bazga ( Sambucus racemosa L.) je listopadni grm do 5 m visok, sa zbijenom i neto
piramidalnom kronjom. Kora je kod starijih primjeraka rastosiva, ispucala, pokrivena
brojnim lenticelama, mlade granice su zelenkastocrvene, glatke i pomalo sjajne, srika je ira,
okrugla i rahla, utosmea, za razliku od crne bazge koja ima bijelu sriku.
Korijenov sustav je dobro razvijen i povrinski. Snano tjera izbojke iz panja. Listovi imaju 5-7
listia, , cvjetovi su skupljeni u vrne, uspravne i grudaste ( jajaste ) grozdove, plod je
krvavocrvena boba.
Razmnoava se sjemenom i vegetativno.. Nai emo je na istinama, sjeinama i umskim
poaritima, inae se javlja u planinskim umama u pojasu mijeane bukve i jele, trai svjea,
rahla i humozna zemljita, sunane poloaje, mada dobro podnosi i zasjenu. Gornja granica
rasprostranjenosti je oko 1700 m.n.v. Vrlo rijetko se kultivira u dekorativne svrhe.
NAJVIE SE KORISTI CRNA BAZGA i ponegdje abdovina, te e ove dvije vrste i biti
najvie opisane.
Aptovina ( Sambucus ebulus L.) , (abda, bujad, obad, aptika, divlja bazgovina, habat,
smrdljiva zova).
esto je nalazimo u veim skupinama na umskim istinama, uz putove, ivice na bogatim
humoznim zemljitima. To je do 2 m visoka trajna zeljasta biljka, sa parno perastim listovima,
a cijela biljka ima jako neugodan miris. Jo se ponegdje koristi u ljekovite svrhe. Miris cvjetova
je dvojben, specifinog mirisa, a istie se miomiris po bademu.
Cvate u srpnju i kolovozu. Lie ,korijen i cvijet od kojih se pravi rakija, sabiru se u rujnu i
listopadu, a korijen u listopadu i u proljee. Plod je kiselo-sladak i sluzav. Obino se koriste
lie, plod i korijen. Cvijet se bere im procvate i kuha se kao aj za pospjeivanje mokrenja,
smirivanje ivaca, protiv kalja i promuklosti.
146
Page 147 / 158
BAZGA
aj od listia pospjeuje izluivanje mokrae ( kod slabog izluivanja), te se koristi kod eerne
bolesti.
aj od cvjetova slui za preznojavanje. Topao aj kod bronhitisa, kalja gripe, hripavca, upale
plua, TBC, te kod ospica, arlaha, astme, kod svih reumatinih oboljenja i za ispiranje grla.
aj od bazginog lia (svjei ili suhi) ukapan u uho 2X dnevno osam dana sa 2-3 kapi
poboljava oslabljeni sluh. Droga vrijedi najvie 2 godine.
Recepti za pravljenje sokova i vina vee su opisani na ovim stranicama, treba ih
samo pronai!
Kora od grana i stabla koristi se za spravljanje aja kojim se odstranjuju potekoe kod
mokrenja, smetnje u radu bubrega i mjehura, lijei vodenu bolest, razne edeme i tvrdu stolicu.
Sok od svjeih boba koristi se u lijeenju neuralgije trigeminusa ( neuralgija linog ivca), za
jaanje, blago reguliranje stolice, ienje krvi, umirenje trbunih greva i crijevnih kolika, za
poboljanje apetita i cirkulaciju krvi.
Bazgov aj zaslaujte medom, a ne eerom mnogo je zdravije i djelotvornije.
Uz dodatak lipe i kamilice djelovanje aja se pojaava, a slui za jae znojenje i mokrenje, kod
nazeba, prehlade, gripe, boli u nogama, glavobolje.
Brza priprema bazgova vina dobiva se od 3-4 cvjetna titca, 5 litara vode i kg eera, 1 aa
octa, soka i razrezane kore 1 limuna, nakon to je odstajalo 1 dan na toplome, uz ee
mukanje. Ovo vino je osvjeavajue a pije se POSLIJE jela po malu aicu.
Za ienje organizma dobro je zrele i svjee bobe posuti eerom i vinom ili limunovim
sokom, te svaki dan pojesti po tanjuri u vremenu 3-4 tjedna. Na taj nain krv se isti i
obnavlja.
Sirup od zrelih boba preporua se osobama koje dugo sjede.
List se koristi kod lijeenja bubrega, slabog mokrenja i eerne bolesti.
Mlaki aj od svjeeg ili suhog lia utrca se dva puta dnevno u uho radi jaanja oslabljenoga
sluha. aj od unutranje zelene kore lijei kronini eluani katar i pospjeuje stolicu i
mokrenje; u trajanju od 2-3 mjeseca po 1 alica dnevno natate.
Vodenu bolest lijei 15 g sitno nasjeckanog bazginog korijena kojeg se moi 20 sati u 2,5 dl
vina, dodajui med veliku licu, kuha se 15 minuta i poklopljeno ostavi jo 15 minuta. Jedan
dio se pije natate a drugi dio pola sata prije ruka, te trei dio pola sata prije veere. Ovim
ajem moe se smanjiti debljanje i lijeiti mokrani organi.
Cvjetni titci se mogu pripremati tako da se umau u tijesto kao za palainke, te se ispeku na
ulju, posipaju cimetom ili garniraju vonim demom.
ABDOVINA
Zbog svog izrazito gorkog okusa prikladna je za pravljenje rakije irokog spektra gorine i
arome. Za rakiju se koristi plod i list u rujnu ili korijen jesen/zima, ili pak cvijet u
srpnju/kolovozu.
Najee se u proizvodnji rakije koristi osueni cvijet koji se sui postupno u hladu i
ne smije promijeniti boju. Na suncu suen cvijet gubi intenzitet arome.
PRIPREMA RAKIJE:
U slabiju (meku) rakiju urone se eljeni dijelovi biljke (cvijet, korijen, list, plod), i potom obavi
destilacija. Najvie se koristi cvijet. ILI:
Dijelovi biljke urone se u rakiju prepeenicu (ljutu), i ostave da se ekstrahiraju na toplijem
mjestu, izloeno suncu sve dok rakija ne dobije miris i gorinu eljenog intenziteta. Drugi
nain ove metode je da se na isti nain kroz due vrijeme proizvede tzv. bonifikater
poboljiva, ekstrakt u manjoj koliini prepeenice, a dodaje se rakiji po osobnom ukusu. Ovu
verziju vam ne preporuujem! Inae, nepanjom i loim pripremanjem rakija moe izazvati
glavobolju. Pomijeana sa vodom, rakija slui kao oblog protiv vodene bolesti.
Cvijet im procvate kuha se aj za pospjeivanje mokrenja, smirivanje ivaca, protiv kalja i
promuklosti.
Pola kilograma usitnjenoga korijena kuhati dva sata u 5 litara vode te u tom toplom odvaru
namakati udove oboljele od reume.
Svi dijelovi biljke pripremljeni kao aj, odvar ili tinktura izazivaju ienje, mokrenje i znojenje
i na taj nain izlaze iz tijela loi sokovi.
147
Page 148 / 158
Za bubrege, vodenu bolest i bolest mokranog mjehura koristi se suhi u prah usitnjeni korijen,
u koliini koja stane na vrh noa i prelije sa 2,5 dl kipue vode i pusti kipjeti jo 5 minuta, pa
procijedi i pije 1 alica dnevno u gutljajima, svaka 2-3 sata. Dodatkom lia perina ( i
korijena) te boba borovice (Juniperus communis) ili korijen zejeg trna ( Ononis spinosa)
pojaava se djelovanje osnovnog aja.
Uporaba bazge u veterini:

U veterini cvijet i list se koriste kao aj kod bubrenih bolesti ivotinja, upale crijevnog trakta,
bolesti guterae i ui, bolesti dinih putova. Sredstvo za znojenje. Ovcama i svinjama aj od
1 male lice na pola litre zakuhale vode, konjima 1-3 lice ljekovitog bilja na pola litre zakuhale
vode. Psima se daje ista koliina kao i ovcama. aj se daje 20 minuta prije jela. Dobro ga je
kombinirati s kamilicom.
ANIS
Porodica: Umbelliferae (Apiaceae) - titarke.

Povijest i puka medicina: Anis se u prolosti koristio protiv ugriza otrovnih ivotinja,
edema, nadutosti i proljeva. Vjerovalo se da pospjeuje izluivanje mlijeka i uklanja lo zadah
iz usta. Dim zapaljenog anisa udisao se za ublaavanje glavobolje. Smrvljen i pomijean s
ruinim uljem upotrebljavao se kao kapi za uho. Vjerovalo se da pranje u uvarku od anisa daje
vjenu mladost i snagu.
Stanite: Rijetko je samonikla biljka, a kad se uzgaja, najbolje uspijeva na vapnenakom tlu.
Srodne vrste: kim (Carum carvi L.), celer (Apium graveolans L.), komora (Foeniculum
vulgare Mill.).
O biljci: Anis je jednogodinja biljka koja naraste do metar u visinu. Ima razgranatu, valjkastu
i uplju stabljiku s pahuljastim dlakama. Donji listovi su okruglasti, na dugim peteljkama i
krupno nazubljeni, srednji dvostruko perasti, a gornji uski, kopljasti i nazubljeni. Cvjetovi su
sitni, bijeli i tvore titaste cvjetove. Plod je krukast, 3-5 mm dug, sivozelene boje i dlakav.
Potreban je oprez kod uporabe ploda anisa, jer je vrlo slian otrovnom plodu kukute (Conium
maculatum L.).
Ljekoviti dio biljke: Plod.
Sastav: Eterino ulje 1,5-4 posto, bjelanevine 20 posto, masno ulje 10 posto, eer. Ulje
anisa sadri 80-90 posto anetola. Na zraku i svjetlu brzo se kvari i postaje otrovno, pa ga
treba drati na hladnome i tamnome mjestu, u boci od utog stakla sa staklenim epom.
Droga: Anisi fructus - plod anisa. Plodovi se beru u rujnu, oiste od peteljki i sue na
zranome mjestu uz esto mijeanje. Kao droga moe posluiti i suhi korijen anisa, koji se
stue u prah i dodaje ljekovitim pripravcima.
148
Page 149 / 158
Pravljenje ljekovitih pripravaka:
Jedna liica samljevenih plodova anisa kuha se desetak minuta u dva dl mlijeka.
Kad se ohladi, doda se lica meda i pije nekoliko puta dnevno za uklanjanje vjetrova,
probavnih smetnji i ublaavanje kalja.
Ljekoviti su i suhi plodovi anisa koji se vau.
aj od anisa pripravlja se s jednom liicom usitnjenih plodova na alicu kipue
vode
Djelovanje:
karminativ - protiv nadimanja i probavnih tegoba

stomahik - protiv bolova u elucu
ekspektorans i antitusik - pospjeuje iskaljavanje i smiruje kaalj
tonik i afrodizijak - regulira cikluse mjesenice
laktogen - pospjeuje izluivanje mlijeka
diuretik - stimulira funkciju bubrega.
Indikacije:
Probavni sustav - protiv eluanih i crijevnih tegoba, nadimanja i greva.

Dini sustav - produktivni i nadraajni kaalj.
Urogenitalni sustav - regulacija ciklusa mjesenice, poticanje laktacije,
normalizacija funkcije mokranih puteva.
Neeljeni uinci: Rijetki, iako katkad moe izazvati alergijsku reakciju. Dobro je prije
uporabe nanijeti malo ljekovitog pripravka s anisom na kou kako bi se provjerila mogua
preosjetljivost na biljku.
Kombinacije: Dobro se kombinira s komoraem i kimom u pripravcima za poboljanje
probavnih smetnji. U kulinarstvu se moe upotrebljavati kao zain, a od njegovih plodova
mogu se praviti likeri.
KORIJANDAR
Porodica: Umbelliferae (Apiaceae) - titarke.

Povijest i puka medicina: Korijandar se od davnine koristi u pripravcima za uklanjanje
probavnih smetnji i nadutosti. Upotrebljavao se i u klasi-nim, dobro poznatim ljekovitim
pripravcima: Aqua carminativa i Spiritus aromaticus.
Stanite: Raste kao korov po itnim poljima, a ima ga i samoniklog. No, za ljekovite pripravke
koristio se samo korijandar iz uzgoja.
Berba: Lipanj i srpanj.
Srodne vrste: Kim (Carum carvi L.), celer (Apium graveolans L.), komora (Foeniculum
vulgare Mill.), anis (Pimpinella anisum L.).
149
Page 150 / 158
O biljci: Korijandar je jednogodinja, 50 do 80 cm visoka zeljasta biljka. Ima razgranatu

stabljiku neugodna mirisa na stjenice. Donji listovi su veliki, okrugli, a gornji sitni, duguljasti i
perasto razdijeljeni. Cvjetovi su joj sitni bijeli. Plod je okruglast.
Ljekoviti dio biljke: Plod. Neosuen ima neugodan miris koji suenjem prelazi u ugodan. Za
ljekovite pripravke upotrebljava se samo osueni plod.
Sastav: Eterino ulje oko jedan posto, bjelanevine 16 posto, masno ulje 20 posto.
Korijandrovo ulje sadri 60 do 70 posto linalola, ali i pineol, borneol, limonen i geraniol. Ulje se
dobiva destilacijom nezrelih plodova i u velikoj koliini je otrovno - izaziva dubok san i osjeaj
omamljenosti.
Droga: Coriandri fructus - plod korijandra.
Pripravljanje ljekovitih pripravaka:
aj - Jedna ajna liica plodova prelije se sa 2 dl vode, ostavi da odstoji pola sata, procijedi i
uzima nekoliko puta na dan, poslije jela.
Praak - Moe se upotrebljavati i praak od plodova, nekoliko puta na dan.
Djelovanje:
1. karminativ - protiv nadimanja i probavnih tegoba

2. stomahik - protiv bolova u elucu
3. aperitiv - za poticanje apetita.
Indikacije:
Probavni sustav - protiv eluanih i crijevnih tegoba, nadimanja i greva.
Neeljeni uinci: Eterino ulje korijandra u velikoj je koliini otrovno - izaziva dubok san i
osjeaj omamljenosti.
Kombinacije: Dobro se kombinira s kimom u pripravcima za poboljanje probavnih smetnji. U

tu svrhu koristi se mjeavina plodova kima i korijandra, tuenih u praak. Mjeavina se uzima
nakon jela, u koliini koja stane na vrak noa. U kulinarstvu se moe upotrebljavati kao zain,
a najvie se upotrebljava u industriji likera, peciva, slatkia i piva.
ZAINI
BOSILJAK
Sastav: Bosiljak
Okus: tipini, isti okus bosiljka
Upotreba: kao zain salatama, povru, umacima i juhama
Bosiljak (Bot. Ocimum basilicum L.) porijeklom iz Indije, omiljeni zain zbog svog toplo-
aromatskog okusa vaan dodatak u kuhinji. Danas je bosiljak dostupan u razliitim formama,
jedna od njih je i citrusni bosiljak poznat po svojim bogatim listovima i blagoj aromi.
150
Page 151 / 158
CHILI PRAH
Sastav: osuene mljevene chili papriice

Okus: tipini miris i okus, specifini i prirodni
Upotreba: svugdje gdje elite dobiti papreni okus
Dobija se od suenih i mljevenih chili papriica . Domovina chilia je centralna i juna Amerika.
Chili je glavni sastojak veine chili umaka i krema. Zajedno sa paprom i umbirom ini jedan
od glavnih sastojaka internacionalne kuhinje.
INDIJSKI CURRY
Sastav: Kurkuma, mljevena goruica, Koriander, crni papar, enjak, ljuta paprika i umbir.
Okus: blago ljutkast
Upotreba: kao zain jelima od rie, svjetlim umacima i povru
Postoji uzreica: U Indiji postoji toliko curry mjeavina koliko i kuhara, to znai da postoji
toliko razliitih varijanti iz razliitih predjela Indije koje se koriste za razna jela prema okusu
svakog kuhara. Lebensbaum se odluio ponuditi Vam umjereno ljutu varijantu koja e
zasigurno oarati nepce svakog gurmana.
UMBIR MLJEVENI
Sastav: umbir
Okus: tipini miris i okus umbira
Upotreba: kao dodatak kolaima, kruhu, slatkim jelima, vonim salatama. umbir je
neizostavni dodatak zaina curry.
Dobiva se od korijena biljke umbir (Bot. Zingiber officinale Roscoe). Osam do deset mjeseci
star korijen ubire se neposredno prije nego to mu procvjetaju listovi, guli se, umae u vlastiti
sok te na kraju sui i melje. Korijen umbira se moe koristit svje dok su umbirovo pivo,
vino ili aj omiljeni topli napici.
KARDAMON OLJUTENI
Sastav: Kardamon
Okus: tipini miris i okus kardamona?
Upotreba: kao zain jelima od rie, vonim jelima i kolaima
Kardamon je jedan od najstarijih zaina poznatih ovjeanstvu te mu to daje pridjev

najskupljih i najomiljenijih zaina. Dobiva se od zrelih cijelih ili oljutenih sjemenki biljke
Kardamon (Bot. Elettaria cardamomum). U arapskim zemljama kardamon slui kao jedan od
omiljenih zaina za pripremu kave. Razlikujemo zeleni, bijeli ili smei kardamon, za zeleni se
kae da je najbolji zbog svog visoko aromatinog citrusnog okusa.
151
Page 152 / 158
KORIANDER MLJEVENI
Sastav: koriander
Okus: tipini miris i okus koriandera
Upotreba: kao zain junim jelima, jelima od povra, vonim jelima i kolaima
Koriander (Bot. Coriandrum sativum) je porijeklom iz sredozemlja no danas se koristi kao

zain u cijelome svijetu. Sjemenke koriandera daju aromatini i karakteristini okus kako
slanim tako i slatkim jelima. Mljevene sjemenke koriandera su neizostavni sastojak indijskog
currya.
GARAM MASALA
Sastav: kardamon, crni papar, cimet i klini

Okus: biljni, lagano papreni
Upotreba: kao zain jelima od povra, jelima od smee lee, graha, slanutka.
Garam masala je svjetski poznat zain iji sastav je slian indijskom curryu. Meu paprenijim
slove one mjeavine koje sadre papar dok one bez slove kao posebno aromatine. U Indiji se
zaini koji se nalaze u Garam masali pre na tavi, melju i dodaju kada je jelo gotovo.
KURKUMA MLJEVENA
Sastav: kurkuma
Okus: tipini miris i okus kurkume
Upotreba: kao zain umacima, marinadama, jelima od grahorica. Njegova uta boja korijena
ga ini estim nadomjestom za skupi afran, te je jedan od neizostavnih sastojaka indijskog
currya.
Dobiva se od korijena kurkume (Bot. Curcuma longa) koja potie iz jugoistone Azije. Postupak
dobivanja ovog jarko utog, aromatinog prakastog zaina je da se korijen iskopa, opere,
sitno nasjecka, osui i na kraju samelje. Njegova intenzivna uta boja se koristi za bojanje jela
kao to su senf, kruh ili namazi.
MUKATNI ORAI MLJEVENI
Sastav: mukatni orai

Okus: tipini miris i okus mukatni oraia
Upotreba: daje pikatni okus povru (kelj, paroge), koristi se u talijanskoj kuhinji. Posebno je
cijenjen kao dodatak vonim jelima.
Sjemenke su plodovi stabla muakata koje je visoko deset metara i mora biti najmanje osam
godina staro da bi plodovi bili spremni za etvu, te moe davati urod sljedeih sto godina.
Pored sjemenki korisit kao cjenjeni zain se koristi i kora samoga ploda.
152
Page 153 / 158
ORIGANO
Sastav: origano
Okus: tipini miris i okus origana
Upotreba: kao dodatak pizzama, svjeim rajicama, tjestenini i itaricama
Origano (Bot. Origanum vulgare) potjee iz june Europe te se dobiva od rascvjetale suene i
nasjeckane biljke. Origano je jedan od vanih sastojaka mjeavina zainskog bilja.
PAPAR BIJELI U ZRNU
Sastav: bijeli papar

Okus: tipini miris i okus papra
Upotreba: kao zain svjetlim umacima, kiselim krastavcima
Raste na do devet metara visokoj biljci (Bot. Piper nigrum) ije se zrele mahune ljute, zrno se
sui i melje ili koristi u zrnu.
PAPRIKA SLATKA
Sastav: paprika
Okus: tipini miris i okus paprike
Upotreba: kao zain jelima s rotilja, tofua, umacima od rajice
Biljka paprika (Bot. Capsicum annuum) spada meu najstarije kulture srednje Amerike koja je
dola u panjolsku u 16 st. Paprika spada danas u najkoritenije zaine u Europi. Miris i okus
(blag, sladak do papreno ljutog) ovisi o sorti i zrelosti samog ploda. Lebensbaum slatku
papriku odlikuje njezin blagi i slatki okus.
PIMENT MLJEVENI
Sastav: piment
Okus: tipini miris i okus pimenta
Upotreba: kao dodatak umacima, marinadama, dodaje se raznim kolaima (moe se nai u
naim boinom biskvitu s zainima?), vaan sastojak mjeavina zainskog bilja.
Piment (Bot. Pimenta dioica) se bere zelen sa 6-13 metara visokog stabla pimenta te se
sprema u vree 4-5 dana. U tih par dana sjemneke fermentiraju i poprimaju smeu boju te se
na kraju sue na suncu. Piment nazivaju i zainom za sve jer njegova aroma podsjea na
sve vanije zaine kao to su papar, klini. Cimet i mukatni orai.
153
Page 154 / 158
TIMIJAN
Sastav: timijan
Okus: tipini miris i okus timijana
Upotreba: kao zain jelima od krumpira, povra, juhama, gljivama
Intenzivno aromatini listovi timijana (Bot. Thymus vulgaris) se koriste kao dodatak jelima u
veini kuhinja, te pritom timijan spada u tradicionalne biljke koje se koriste za lijeenje bolesti
povezanih s dinim sustavom.
CIMET MLJEVENI
Sastav: cimet
Okus: tipini miris i okus cimeta
Upotreba: kao dodatak vou, kolaima i punevima
Cimet (Bot. Cinnamomum aromaticum) se dobiva od stabljike cimet koja se porijeklom iz Kine
a uzgaja se u Vijetnamu, Kamboi, Laosu, Sumatri, Javi i Japanu. Kao zain se koristi samo
kora koja se prilikom suenja smota u tapie i poprima crvenkastu do tamno smee boje.
Miris je ugodno aromatian doke je okus blago ljutkast.
ZAINSKO BILJE
Sastav: rumarin, timijan, origano, lovor, bosiljak

Okus: aromatino balzamian, lagano pikantan i ljut
Upotreba: izvrstan dodatak jelima od rie, povra, juhama od povra, umacima i marinadama.
MENTA
Menta je viegodinja biljka, visoka oko 80 cm. Ima razgranam stabljiku i kopljaste, pilasto
nazubljene listove. Zbog modrih ila osobito u proljee, lie se ini tamno, a ta se najbolja
vrsta naziva " crna menta ". Cvjetovi su crveno - ljubiaste boje, a rastu iz koljenaca kao
prljenovi, tvorei cvatove sline klasu. Plod je orai od etiri dijela, sa po jednom
sjemenkom u svakom dijelu. Menta ima jak miris, a okus ljut koji hladi. Cvate od lipnja do
kolovoza. Sabire se lie i mladice s cvjetnim vrcima u vrijeme sadnje. Menta se najee
uzgaja u vrtovima, a dobro uspijeva i na vlanim mjestima. Sadri eterino ulje, flavonske
glikozide, triterpenske kiseline i brojne fenilkarboksilne kiseline. Stari Grci i Rimljani dobro su
poznavali ovu biljku. Od nje su spravljali parfeme i vijence za razne sveanosti, a koristili su je
i kod ujeda zmije, korpiona i insekata, protiv kalja, povraanja, mokranih smetnji, vrto
glavice, glavobolje, seksualne nemoi i menstrualnih bolova. Rimljanke su mijeale mentu s
medom kako bi zasladile svoj dah nakon to su pile vino, jer je u ono vrijeme to bio zloin koji
se kanjavao smrtnom kaznom. U srednjem vijeku lijenici su poeli otkrivati njezina nova
znaajnija svojstva, pa su je naroito koristili protiv poviene tjelesne temperature, kao
sredstvo za stimuliranje eluca i crijeva, protiv histerije i smetnji vida, protiv utice i prsnih
bolesti, te kao lijek za otekline i sve vrste bolova. Ona se danas uzgaja u cijelom svijetu i
jedna je od najtraenijih aromatinih biljaka. Njena je upotreba mogua na bezbroj naina - u
obliku aja, u raznim umacima, koktelima i salatama. Najee se koristi kao svakodnevni
napitak. Ali takva se upotreba ne preporuuje, jer u sluaju ozbiljnijih bolesti nee vie biti
tako djelotvorna.
Menta jaa organizam i vraa snagu svim organima, pa se naroito preporuuje djeci,
starijim osobama i rekonvalescentima. U unutarnjoj upotrebi njeno antiseptino djelovanje
dragocjeno je kod svih vrsta kalja i bolesti dinih organa, astme i bronhitisa. No, to isto
djelovanje korisno je i za ivce, naroito kod neuralgija, nervoze, nesanice i tjeskobe. Menta je
154
Page 155 / 158
tonik za srce, koji olakava lupanja srca, potie njihov rad i krvotok, te izaziva znojenje.
Oputa i djeluje protuupalno pa je korisno kod stanja povezanih s bolovima i grevima, kao to
su bol u elucu, nadutost, garavica, dispepsija, tucanje, glavobolja, migrena i munina.
Pomae rad crijeva i oslobaanje crijevnih plinova. Gorki sastojci potiu rad jetre i ui, zbog
ega se menta koristi i za proiavanje jetre i kod unih kamenaca. Diuretiko svojstvo i
sposobnost da sniava tjelesnu temperaturu ine ovu biljku djelotvornom protiv mnogih tegoba
infektivnog porijekla, to vie to se ovo djelovanje pojaava jo i njenom baktericidnim i
antiseptinim svojstvima. U vanjskoj primjeni zbog antiseptikih hlapljivih ulja, osobito
kamfora i mentola, korisno je sredstvo za herpes simplex, rane, infekcije, upale, giht i bolna
reumatina mjesta. Grgljanje aja od mente pomae kod grlobolje, a izvanredno djeluje i
protiv bolova desni i zubi. Ustima daje ugodno svje dah.
KOMORA
KOMORA ( Foeniculum vulgare Mill.)

Porodica : Umbelliferae - titarke
Farmakopejski naziv : Herba foeniculi, Radix foeniculi, Fructus foeniculi.
Ostali nazivi :divlja miroija, jane, kopar, mora, slatki jane, slatki janu, slatki kopar, slatki
mora, koroma.
Vulgare = obian, opi, iroko rasprostranjen.
Komora je aromatina titarka koja spada meu najstarije poznate ljekovite biljke, poznavali
su je jo Egipani, Rimljani i Grci. Kod nas raste samoniklo najvie du jadranske obale i na
otocima, ali se mnogo uzgaja za zain i drogu. To jedvogodinja biljka koja naraste do 2
metra. Ljekovita je itava biljka koja se moe brati cijeloga ljeta, te njezin korijen iskopan
sredinom proljea i plodovi to dozrijevaju u listopadu. Uzgajani komora trai duboko orano
zemljite, isto od korova s dosta hranjiva, a razmnoava se sjetvom sjemena ili uzgojem
rasada.
Cvijetovi su zlatnoute boje i nalaze se u ticima. Zeljasti, svjei dijelovi biljke slue, zbog
posebnog mirisa, za zain slino kopru, ili kao dodatak mesu, varivu i salati, pa se zbog toga
i koriste za posipavanje peciva.
Cijela se biljka sui u hladu uz oprez da iz titaca prerano ne ispadnu plodii. Oni se istresu na
podlogu iz potpuno osuene droge i uvaju u hermetiki zatvorenim posudama od tamnog
stakla. Ostali dijelovi osuene biljke mogu se uvati u dobro zatvorenim kartonskim kutijama.
Korijen kao lijek se sabire od kraja oujka do kraja travnja.
Glavne i djelatne tvari iz komoraa su eterino i masno ulje, bjelanevine, eer, vitamin C i
karotin. Takoer sadri eljezo, kalij, kalcij, fosfor i sumpor.
Komora je jedno od najstarijih sredstava za oslabjele i slabokrvne ene.
Uporaba ove droge u slubenoj i narodnoj medicini je mnogostruka. Koristi se samostalno ili
kao dodatak ajnim mjeavinama slinog djelovanja. Najee se koristi u lijeenju probavnog
trakta i dinih organa. Eterino ulje omoguava izluivanje nagomilanih plinova u probavnim
organima, pospjeuje iskaljavanje ( posebno puaima), uklanja neugodni zadah iz ustiju,
stimulira tek i djeluje antiseptiki.
Komoraevo ulje pomijeano s malo vode blagotvorno djeluje kod promuklosti i upale grla, a
oblozi s tim uljem ublaavaju reumatske bolove. Dojiljama potie stvaranje mlijeka. Pripravci
komoraa pomau kod problema s mokranim putovima, uklanjaju parazite iz probavnog
trakta, omoguuju miran san, naroito onima koji pate od napadaja kalja zbog hripavca ili
astme. U vanjskoj primjeni se najee koristi kod onih bolesti, u obliku kolirija vode za oi.
Onima koji boluju od proirenih vena ili vodene bolesti preporua se da piju toplo vino u kojem
je kuhan komoraev korijen. To je vino izvrstan napitak za starije ljude, brzo otklanja tekoe
u funkciji eluca i probave nastale kao posljedica starosti.
Zainska vrijednost biljke je kada je svjee ubrana, i svjee ubrana najbolje koristi kao
dodatak masnim i tekim jelima olakavajui njihovu probavljivost.
Uivanje mladih listova komoraa osobito je raireno u junoeuropskim zemljama, pa je tako u
talijanskoj i junofrancuskoj kuhinji komora stalni zain za mnoga jela.
Dobra mjeavina od anisa i komoraa kao aj pomae maloj djeci koja pate od eluanih i
155
Page 156 / 158
crijevnih tegoba.
aj od komoraa grije. Komora uglavnom djeluje vrlo brzo i vrlo dobro, toplina se brzo iri i
smiruje greve koji poputaju i nestaju. Kao aj uzima se 1 liica na alicu vode, samo se
promijea u vruoj vodi a ne kuhati, jer kuhanjem ishlapljuje eterino ulje iz plodova. Ostavi
se jo 10-15' u vodi i pije se jo vrui aj u gutljajima.
Komora se upotrebljava i kao pripravak za vodu za oi: ohladi se aj od komoraa i prave se
komprese za oi, umjesto toga, mogu se oi kvasiti ili ispirati tri puta dnevno. Jo su
djelotvornije komoraeve parne kupelji za oi.
AJ ZA IENJE : potrebno je 20 grama komoraa, kruina 20 grama, kamilice 20

grama, bazge 15 grama, lanenog sjemena 15 grama; od ove mjeavine za pripremu alice
aja staviti 1 licu u 2-3 dl hladne vode, poklopiti i kad prokuha ostaviti 15 minuta poklopljeno
da se hladi. Zaslauje se po elji.
UVARAK OD KOMORAA: 4 g suhe droge ( Herba foeniculi), 1 l vode; drogu preliti hladnom
vodom pa lagano zagrijavati do vrenja. Kratko prokuhati i odmah procijediti. Uvarak valja piti
2-3 puta na dan po jednu alicu kako bi se pospjeilo izluivanje mokrae te ublaile tegobe
kod upale bubrega. Ljudi koji pate od loe probave neka ovaj uvarak piju nakon svakog obroka
po jednu alicu.
Za bolji tek dobro je popiti po alicu mlakog napitka prije jela.
Kod lakih konjunktivitisa pomoi e ako oi ispirete mlakim uvarkom.
AJ OD PLODOVA KOMORAA: 1 ajna liica suhog ploda, 2,5 dl vode: suhu drogu usitniti
u muaru, preliti kljualom vodom, poklopiti i nakon 10' procijediti. Za smirivanje svih vrsta
kalja mlaki "aj" zasladiti medom i piti po nekoliko puta na dan po jednu alicu. Probavne e
smetnje ublaiti ako ga pijete 3x na dan po 1 alicu nezaslaeno!.
Dojiljama s premalo mlijeka preporuuje se ovaj napitak umjesto vode i to od 5 grama
izgnjeenog sjemenja koje se prelije sa 2 dl kipue vode, poklopi i ostavi stajati 15-20 minuta.
Najbolje je za majku da pije preko dana po 2 velike lice u etiri navrata.
VINO S KOMORAEM: 3 lice suhih plodova komoraa, 1 litra bijelog vina: suhu drogu
samljeti u prah i preliti kvalitetnim vinom. Ostaviti da se namae 10 dana, potom vino
procijediti u staklenu bocu i dobro zaepljeno uvati na tamnom i hladnom mjestu.
Ovo vino kao preventiva pomae ljudima sklonim bubrenim kamencima i pijesku. Svako
jutro valja popiti po jednu malu aicu vina natate. Deset dana, svako jutro, natate popiti po
pola dl vina, potom napraviti pauzu od deset dana, pa ponovno deset dana piti lijek.
AJ ZA STVARANJE I IZLUIVANJE MLIJEKA: zgnjeeno sjeme anisa 25 g, zgnjeeno sjeme

kopra 25 g, biljka maurana 25 g; od svega se napravi smjesa, uzme jedna velika lica smjese
i prokuha u 2 dl vode, dojilja pije po jednu au tog vrueg aja ujutro i naveer.
ANTIDOT kod otrovanja JODOM : 1 velika lica samljevenog sjemena kuha se 10 minuta u
2,5 dl mlijeka, te se uzima svakih pola sata po lica.
Lijek za eludac, bubrege, protiv vjetrova i nadutosti : korijen komoraa kuha se kao odvar i
to 40-80 grama/1 litru vode. Pije se po alica poslije jela, 2X dnevno. Jo je bolje kada se
pomijea sa jednakom koliinom kamilice.
Gotovo svi ajevi i lijekovi protiv nadimanja od plinova i slinih smetnji probavnih
organa, te oni za olakavanje iskaljavanja guste i ljepljive sluzi u dinim organima,
bez izuzetka sadre komora.
Zbog anetola kojeg sadri, komora djeluje i antiseptiki.
TINKTURA ZA JAANJE SRANOG MIIA:

U ishrani izbaciti sve to uzrokuje debljanje, cigarete i alkohol.
Za pripremu tinkture :
Po 10 grama . listova kadulje, stabljike preslice, cvijeta i lista stolisnika, listova i cvijeta
156
Page 157 / 158
plunjaka, listova miloduha, listova i cvijetova plavog vrijeska, usitnjenog korijena trave od
srca ( Polygonum bistorta), listova i cvijetova timijana, listova i cvijetova majine duice,
listova trputac ( Plantago lanceolata), listova velikog trpuca ( P. major), isjeckanih ila
lincure, listova crvotoine ( Lycopodium clavatum), stabljike komoraa, listova omana,
stabljike rusomae, ila pirike, listova limuna.
Sve trave jako usitniti i staviti u staklenu posudu od 4 litre, na mjeavinu naliti 3 litre rakije
lozovae jaine 40-45 vol.% alkohola, zaepiti i ostaviti da stoji 24 sata. Nakon toga tinkturu
procijediti u drugu staklenu posudu ili bocu. U preostale trave moe se jo jednom dodati 3
litre rakije lozovae i ponoviti postupak, s time da se u drugom postupku staklenka bude
zaepljena 48 sati. Procijeena tinktura dri se na tamnom mjestu, uzima se 3X dnevno po 18-
20 kapi na kocki eera ili uz srednju licu meda.
mi
157
Page 158 / 158

Bilje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bilje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.top-torrent0.

UVOD U SAKUPLJANJE I UPORABU 1 LJEKOVITA SVOJSTVA GLJIVA 92

UVOD U SAKUPLJANJE I UPORABU LJEKOVITOG BILJA

Ljekovite biljke treba sabirati u slobodnoj prirodi, na njihovim prirodnim stanitima. To je

Za ostale nejasnoe moete se slobodno obratiti autoru ovog teksta.

Uzimanje ljekovitih pripravaka, naravno uz strunu konsultaciju i znanje lijenika, uveliko se

PSIHOLOKI ASPEKTI LIJEENJA

eksperimentirati i utvrditi to pomae, a to pospjeuje pojavu alergijske reakcije.

BILJKE I BOLESTI KOJE LIJEE :

- Betula pendula, B. verucosa - breza

BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA :

- Digitalis purpurea *- pustikara crvena

- Olea europaea - maslina

BOLESTI DINIH ORGANA:

- Foeniculum vulgare - komora

BOLESTI JETRE I UI:

- Taraxacum officinalis - maslaak

DIJABETES - eerna bolest :

- Arctostaphylos uva ursi - medvetka

- Phaseolus vulgaris - ljuske graha

- Colchicum autumnale * - mrazovac

- Juniperus communis - borovica

- Potentilla tormentilla - stea

LIJEENJE BOLESTI ELUCA I CRIJEVA:

- Gentiana lutea - lincura

- Equisetum arvense - preslica

- Ricinus communis - ricinus

BACHOVI CVJETNI LIJEKOVI

Bachovi cvjetni lijekovi u osnovi zahvaaju 38 ljekovitih sredstava pripremljenih iz cvjetova

TO SE SKUPLJA U OUJKU I TRAVNJU

NAZIV BILJKE LATINSKI NAZIV MJESEC BERE SE :

GLOG Crataegus oxyacantha L. 4 cvijet

TO SE BERE U LIPNJU I SRPNJU

TO SE BERE U LIPNJU I SRPNJU:

Metvica Mentha piperita + + list

TO SE BERE U KOLOVOZU I RUJNU

NAZIV BILJKE LAT. NAZIV KOL. RUJAN BERE SE :

STOLISNIK Achillea millefolium + + biljka

MUKARCI, PROVJERITE ZDRAVLJE SVOJE PROSTATE!

PITANJA ODGOVORI/ BODOVI

Potrebno je odrediti i zaokruiti brojke koje odgovaraju stanju.

DODACI IVENIM NAMIRNICAMA

(prijepis izvjea Klinike za Pedijatarsku onkologiju)

KOLIKO SU SIGURNI BILJNI PRIPRAVCI

Ukoliko namjeravate uzimati biljne preparate, detaljno se raspitajte o njima, o

Ulje eukaliptusa je otrovno. Pripravci s eukaliptusom ne smiju se davati mlaoj djeci

Popularni ginko moe izazvati razdraljivost i napetost, muninu i povraanje ; kod

Isto taako koristan ginseng moe uzrokovati neeljene posljedice. Dodue, i mi u

Kopriva moe izazvati - kod predoziranja - zatvor i crvenilo koe. NE SMIJE SE

Aromatino ulje metvice u istom obliku je otrovno. METVICA SE NE SMIJE DAVATI

OSTALA UPOZORENJA I MOGUNOSTI NEPOELJNIH EFEKATA MOETE NAI UZ OPIS SVAKE

EERNA BOLEST ( Diabetes melitus)

Diabetes melitus se ne smije zamjenjivati s mnogo rjeom bolesti koja se zove

Dva su osnovna tipa eerne bolesti:

Budui da se eer ne moe iskoristiti, to su stanice uvjetno reeno "gladne".

aktivnosti), nasljedne sklonosti, trudnoa i stres.

prometala i teka teretna vozila zbog opasnosti od napadaja hipoglikemije.

Dijabetes gojaznih osoba nema mnogo karakteristinih simptoma. Glikozurija - latentni

Od laboratorijskih nalaza najvanija su dva: glikozurija i hiperglikemija. Nalaz eera u

BILJKE U LIJEENJU EERNE BOLESTI

draljevina (Galega officinalis L.),

AJ ZA SNIENJE RAZINE EERA U KRVI:

kod tegoba s bubrezima i mokranim mjehurom djelotvoran je SVJEI MLIJENI SOK OD