Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Sustavi za praenje i voenje procesa

Seminarski rad
Ad hoc mree

Ivan Koprivni
0036383738
INE

Zagreb
Svibanj, 2004.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 2

Sadraj:

1. Uvod ...... 3
2. Karakretistike ad hoc mrea ...... 4
3. Naini upotrebe ...... 6
3.1. Samostojee Ad-hoc mree ...... 6
3.2. Kompatibilnost s fiksnom/overlay mreom ...... 8
3.3. Uklapanje ad-hoc mree u cellularnu mreu ...... 9
3.4. Multi hop proirenje Infrastrukturne mree ........ 11
3.5. PAN (Personal area network) .... 12
3.6. Beine senzorske mree ........ 14
4. Zakljuak ........ 16
5. Literatura .... 17
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 3

1. Uvod

Ad-hoc mree su formirane od strane korisnika koji ele komunicirati bez potrebe za
infrastrukturom. Svaki modul u mrei ima mogunost beinog komuniciranja te moe u
svakom trenutku pristupiti i napustiti mreu. Zbog ogranienog broja modula koji mogu
istovremeno komunicirati u mrei koristiti e se 'multi-hop' nain komuniciranja. Ad hoc
komunikacija se upotrebljava u senzorskim mreama, u vojnoj komunikaciji i kao proirenje i
nadopuna ve postojeih mrea u svrhu efikasnijeg djelovanja. U zadnje vrijeme je ovaj nain
organizacije mrea privukao mnogo panje tako da se mnoga istraivanja provode na tom
podruuju. Dokument sadri osnove karakteristike ad-hoc mrea te neke naine na koje je se
moe upotrijebiti.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 4

2. Karakteraistike ad hoc mrea

Ad hoc mree su mree definirane na nain da njeni korisnici mogu komunicirati bez
potrebe za postojanjem infrastrukture ili prethodno ureenih odnosa meu potencijalnim
korisnicima mree.
Ad hoc komunikacija moe nastati na razliite naine i neovisno o pojedinim
ureajima, nainu beinog prijenosa, mree i protokola. Ad hoc mrea se moe znaajno
razlikovati u veliini- moe postojati s dva modula koji razmjenjuju podatke, pa sve do na
tisue malih senzora koji promatraju okolinu. Moduli mogu pristupati i naputati mreu u bilo
kojem trenutku.
Ureaji u ad-hoc mrei mogu biti razliiti (prijenosna raunala, PDAovi, mobiteli,
MP3 playeri, senzori, igrae konzole...) i sa razliitim karakteristikama kao to su protonost,
jaina odailjaa, kapacitet baterije, veliina ili cijena. Glavna osobina ad-hoc mree je
mogunost ostvarenja komunikacije poostojeim beinim tehnologijama i s ogranienim
energetskim izvorima. Najee razmatrane tehnologije su Bluetooth, WLAN 802.11, i UWB.
Vrlo razliite upotrebe, ureaji i tehnologije, i mnogo razliitih, ponekad
suprotstavljenih zahtjeva, ine istraivanje ad-hoc mree jako sloenim zadatkom. Najvanije
osobine Ad-hoc mrea su:
- Dinamika topologija mree: Zbog pokretljivosti modula i radio naina irenja
valova, topologija mree se konstantno mijenja. To zahtjeva posebni mreni
protokol za izgradnju i odravanje topologije.
- Prirodno irenje (Distributed nature): Budui da nema sredinjeg autoriteta, sva
djelovanja u mrei se ire preko samih modula.
- 'Multi hop' komunikacija: Zbog ogranienog broja modula koji mogu beino
komunicirati, obino je nemogue uspostaviti direktnu komunikaciju meu svim
modulima. Budui nema infrastrukture da podri izgradnju 'multi hop' puteva,
moduli moraju sami biti sposobni odreivati putove za prijenos podataka.
- Ogranien frekvencijski opseg: Beine tehnologije razmatrane za koritenje u
ad-hoc mreama osiguravaju protonost od nekoliko 100kb/s pa sve do nekoliko
Mb/s to je dovoljno za razne upotrebe. Beina komunikacija pokupi mnogo
smetnji tako da je 'error rate' velik.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 5

- Ogranieni energetski izvori: Moduli u ad-hoc mreama su obino s baterijskim

napajanjem i stoga je bitno da su moduli male potronje. O tome je bitno voditi
rauna i u protokolima.

slika 1. primjer ad-hoc mree s osam modula

Na slici 1. je prkazan primjer ad-hoc mree s osam modula. Vidimo da se prijenos

podataka moe prenositi preko vie razliitih modula tj. postoji vie 'routova'. 'Route' odreuje
algoritam u pojedinom modulu koji alje podatak.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 6

3. Naini upotrebe

Ad-hoc mrea se moe koristiti u mnoge svrhe. Moe biti ostvarena na bojitu, tako
da se stalno moe promatrati poloaj i zdravstveno stanje vojnika, mogu biti razvijeni razni
senzori u svrhu promatranja kretanja neprijateljskih vozila, ili samo u kontroli naoruanja.
U uredima ad-hoc komunikacija moe koristiti da bi slubenici razmjenjivali podatke.
Nakon neke katastrofe, vitalni komunikacijski vorovi mogu biti ostvareni na principu ad-hoc
mrea. Oneienje okoline se moe promatrati koristei se senzorskim mreama, koje se
organiziraju automatski i alju podatke u centar koristei 'multi hop' putove.
Komunikacija PANa (Personal area network) se sporazumno uspostavlja, ovisno o
potrebama osobe i njezinog trenutanog okruenja.
Ad-hoc mree, onako kako su temeljno zamiljene, su daleko od ostvarenja zbog
raznih tehnikih, a i ljudskih ogranienja. Predvia se da e ad-hoc komunikacija biti
koritena kao nadogradnja infrastrukturno temeljenih mrea.
Sljedei odlomci detaljnije opisuju osnovnu upotrebu ad-hoc mrea i zahtjeve vezane
za dotinu.

3.1. Samostojee Ad-hoc mree

Samostoee, temeljene na WLAN 802.11, ad-hoc mree, s IP routing protokolom su
najee istraivani tipovi ad-hoc mrea danas. Ove ad-hoc mree su najjednostavniji oblik
mrea koje moemo primjeniti u sljedeim sluajevima:
- na konferencijama ljudi ele uspostaviti mreu radi lakeg izmjenjivanja fileova,
prezentacija ili pak aplikacija
- ljudi koji se voze busom, tramvajem i sl. ele igrati igrice u mrei
- vatrogasci trebaju osigurati meusobnu komunikaciju kad gase poare i sl. u
zgradama, umama...
- kada se pjeaci hodajui kroz maglovite predjele kanjona ne ele izgubiti
- kada se nakon kakve katastrofe koja je unitila infrastrukturu postojee
komunikacijske mree treba uspostaviti komunikacija meu ekipama za
spaavanje i sl.
- kada vojnici na bojitu izmjenjuju informacije o svom poloaju i o poloaju
neprijateljskih trupa
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 7

Mogue je predviati i vee ad-hoc mree, ali je realnije da e se u opisanim

primjerima razvijati mree male i srednje veliine, koje ostvaruju komunikaciju s ne vie od
deset 'skokova' (misli se na preskakivanje s modula na modul pri prenoenju podataka od
polazine do odredine toke). U mrei e pokretljivost modula biti od male (ljudi koji sjede u
busu) do srednje veliine (spasilake slube na terenu). Mogua protonost mree bi trebala
biti vie nego dovoljna da zadovolji razliitim multimedijskim aplikacijama. Prijenos
podataka treba biti siguran. Protokoli bi trebali biti takvi da vode rauna o potronji energije i
time bi trebali osigurati dui ivotni vijek ureaja.
Glavna podruja istraivanja su:
- Organizacija mree: Ad-hoc mree bi trebale imati iroku primjenu ako bi se
osigurali mehanizmmi za automatsko formiranje i odravanje mree. Korisnici bi
trebali moi otkriti postojee mree i automatski podesiti ureaje i komunikacijske
parametre da bi se uspostavila komunikacija.
- Prijenos IP adresa: Prije nego to modul pristupi postojeoj ad-hoc mrei, trebala
bi se dostaviti IP adresa modulu. Protokol bi trebao osigurati jedinstvenu adresu u
mrei.
- Service discovery: Budui je mrea sporazumno organizirana, korisnici ne znaju
koje su usluge mogue u mrei ili koji ureaji u mrei nude pojedine usluge. Stoga
bi trebao postojati 'service discovery' protokol da osigura informacije o moguim
uslugama. Budui da nema hijerarhije u mrei, a time niti centralne jedinice koja
bi osigurala takve informacije, protokol treba biti izveden kroz sve module u
mrei.
- Routing: Routing (odreivanje staze za prijenos podatka) u ad-hoc mrei je jako
velik problem zbog pokretljivosti modula, ograniene protonosti i zbog toga to
beina komunikacija lako pokupi smetnje to moe prouzroiti lou kvalitetu
komunikacijskog signala. Routing protokoli moraju ponekad zadovoljiti
kontradiktorne zahtjeve kao to je zahtjev za minimalnim brojem routing poruka u
nizu da bi se sauvao frekvencijski opseg i u isto vrijeme zahtjev za brzim
uspostavljanjem i efikasnim odravanjem staze (route).
- Relaying: Budui da je gotovo nemogue ostvariti direktnu komunikaciju izmeu
dva modula koja ele komunicirati trebalo bi osigurati 'relay' funkciju u realnom
vremenu.
- Air interface (Zrano suelje): Zahtjevi kod zranog suelja za ad-hoc mreu su
razliiti i mogu biti od niskih snaga, malog prijenosa podataka i senzorskih
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 8

zahtjeva, gdje mali kapacitet baterije mora omoguiti ivotni vijek modula preko
10 godina, pa sve do vrlo velike brzine prijenosa podataka za visoku kvalitetu npr.
slike u multimediji. Budui ovisno o upotrebi, brzina prijenosa podataka moe
varirati, MAC (Medium access control) protokol je sastavljen od raznih MAC
procedura.
- Motivacija slanja poruka: Kao to je prije reeno, svi moduli preuzimaju dio u
odailjanju poruka od poiljaoca od odredinog modula. Svako odailjanje poruke
troi ionako male energetske zalihe i moe prouzroiti ispranjenje baterije
modula. Ako se to dogodi modul e biti izvan funkcije i ne moe vie prenositi
poruke. Oito je da mrea ne moe funkcionirati ako moduli ne prenose poruke
jedni drugima, ali je injenica da neki moduli prenose puno vie poruka od drugih.
Stoga je potreban mehanizam koji e osigurati donekle podjednaku iskoritenost
svih modula.
- Sigurnost: beina komuniacija je jako nesigurna komunikacija u smislu zatite
podataka. Sigurnost je kod ad-hoc mrea utoliko upitna to svaki modul ima
pristup tuim podacima kad ih prenosi. Problem u razvoju odgovarajueg
sigurnosnog protokola je u tome to kad netko trei pristupa mrei mi ne moemo
biti sigurni u njegov identitet.

3.2. Kompatibilnost s fiksnom/overlay mreom

Iako se samostojea ad-hoc mrea moe koristiti na mnogo naina, kombinacija ad-
hoc i fiksne/overlay mree je vrlo privlana jer omoguuje puno iri opseg usluga. To se moe
zamisliti na nain da se spoji modul direktno izmeu fiksne i ad-hoc mree. Veza s fiksnom
mreom moe biti realizirana i s jo jednom beinom vezom s modulom koji je direktno
spojen na fiksnu mreu. Moduli koji slue kao veza izmeu ad-hoc i fiksne mree se ponaaju
kao mostovi (bridges) ili routers (naziv za modul koji prenosi podatke iz jedne u drugu
mreu). Moduli u ad-hoc mrei, ako bi htjeli koristiti usluge overlay mree, trebali bi pronai
'border router' (granini modul).
Na slici 2. je prikazan primjer ad-hoc mree kombinirane s fiksnom i overlay mreom.
Beini moduli su smjeteni preko odreenog podruja. Neki moduli su spojeni direktno s
ianim access pointom (AP, pristupnom tokom). Budui nedostaje infrastruktura, ne mogu
se svi AP spojiti iano. Na slici su prikazane i virtualni AP. Oni su spojeni direktno ili preko
drugih modula s ianom AP. Beini moduli se mogu spojiti s bilo kojom AP, ovisno o
poloaju ili jakosti signala. U sluaju da se moduli ne mogu spojiti ni s jednom AP (nalaze se
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 9

izmeu zgrada i sl.), kao vezu e koristiti druge module kao routere za multi-hopping nain
pristupa s AP.

Slika 2. Ad hoc mrea kombinirana s fiksnom mreom

3.3. Uklapanje ad-hoc mree u cellularnu mreu

U budunosti e se beina komunikacija vie oslanjati na radio sustave kao npr.
satelitske mree, HAPove (high altitude platforms), CN (cellular networks), PMP (point-to-
multipoint) pristupni sustavi, WLANove i PANove. Najkoriteniji beini pristupni sustav je
danas 'cellular radio' sustav, temeljen na GSM, GPRS, UMTS i nedavno razvijenima WLAN i
HIPERLAN/2. Sustavi slini WLAN se moe koristiti u ad-hoc jednako kao u infrastrukturno
temeljenom modu. Drugi sustavi osiguravaju ad-hoc mod, cellularni sustavi se oslanjaju na
infrastrukturu bazne stanice (BS) i zahtjevaju planiranje mree u licensnom radio spektru.
UMTS osigurava prijenos podataka do 2Mbit/s, koje i nije dovoljno u podrujima gdje je
koncentracija pokretnih modula velika (hot-spot areas). Da bi se poveala brzina
individualnog prijenosa podataka, WLAN sustav je upoznat s takvim podrujima i moe
osigurati brzinu prijenosa podataka od 54Mbit/s. Ovi sustavi rade u nelicensnom radio
spektru, i jeftino nude mobilnu komunikaciju. Ipak, jaina odailjaa u takvom
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 10

komunikacijskom sustavu je ograniena pa je ograniena i pokrivenost i teko je predvidjeti i

kontrolirati interferenciju meu sustavima.
Promatrajui pozitivne i negativne fiksne cellularne mree, WLANa i
samoorganizirane arhitekture mrea u odnosu na pokrivenost, mogunosti, pokretljivost,
cijenu infrastrukture i fleksibilnost, oito je da to dobitna kombinacija za budue generacije
mrea.
Ureajima koji istovremeno podravaju cellularni i ad-hoc naina rada (MN), mogue
je natjerati cellularnu mreu da pomae ad-hoc mrei. Takav oblik hibridne mree moe imati
sredinjeg usluitelja u fiksnoj/cellularnoj mrei koji e upravljati topologijom ad-hoc mree i
pomoi u routingu i zatiti. To vie nije tipino ad-hoc umreavanje. Vidimo da je ovo nain
proirenja cellularne mree ad-hoc mreom.
Razvoni pristup ka hijerarhijskoj strukturi multi-hop cellularne mree (HMCN) je
prikazan na slici 3. Sustav tree generacije predstavlja temelj arhitekture ove mree. Potpuna
pokrivenost garantira da e uvijek biti mogua veza meu MN (vidi odlomak ispred) i BS
(bazne stanice), ak i kada MN izgubi vezu s bilo kojom mreom s kojom bi u nekom
trenutku trebala biti vezana. BS osigurava vezu s 'backbone' (okosnica), koja se najee
bazira na TCP/IP protokolu.
Da bi zadovoljio zahtjevu za veim prijnosom podataka u 'hot-spot' podrujima
WLAN sustav omoguava 'broadband' (sustav koji zahtjeva prijenos vei od 2Mbit/s) radio
pristup internetu preko pristupnih toaka (AP-access point).
Sljedei korak ka hijerarhiskoj multi-hop mrei je da uvede multi-hop sposobne
module (MHN-multihop capable nodes), koji mogu biti fiksni ili mobilni. Sa fiksnim
MHNovima pokrivenost APova je prostrana. Pomone elije mogu biti uspostavljene na
samoorganizirajui nain. To znai da MHN moe prepoznati AP od elije i preuzeti kontrolu
unutar elije. Osim toga, osigurava vezu meu MNovima unutar elije, koje mogu direktno
komunicirati jedna s drugom. MHNovi i MNovi e biti omogueni signalnim informacijama
od APa (npr. routing informacije). Osim od APa signalne informacije mogu dobiti i od
'overlaying cellular' 3G sustava.
Osim fiksnih MHNova u budunosti je razmatrano koritenje mobilnih MHNova. U
sluaju da zahtjevana protonost ne moe biti ostvarena pomou APova ili uspostavljenih
fiksnih MHNova, MN e postati MHN i uspostaviti podeliju. Ta elija moe koristiti iste ili
razliite frekvencije. To je primjer prilagodljivo uspostavljene elije. U sluaju koritenja
razliitih frekvencija u razliitim podelijama mogua brzina prijenosa podataka unutar elije
se moe poveati.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 11

Slika 3. Hijerarhijska struktura multi-hop cellularne mree

3.4. Multi hop proirenje Infrastrukturne mree

U budunosti se predvia da e velika poveanja brzina prijenosa podataka za beine
sustave velikih povrina biti mogua ako se povea gustoa APova ili ako se omogui rad u
nekom drugom spektru. Drugog spektra nema u bliskoj budunosti na vidiku, kau strunjaci,
dok poveanje gustoe AP nije ekonomski prihvatljivo.
U bliskoj prolosti glavni napredak je bio u tehnikama obrade signala (interferencijsko
obarivanje signala) i u arhitekturi 'collocated' antena, koji nas je doveo do 'pametnih' antena.
Ove tehnike e u budunosti beinih sustava biti bitne, ali one same ne mogu biti dovoljne
da se ostvari pokrivenost s vrlo velikom brzinom prijenosa podataka. Nepraktino je razviti
sloeni antenski sustav na beinom terminalu, a i u podrujima gdje nema signala (podruja
u sjeni) niti 'pametne' antene nee biti od neke koristi.
U budunosti se treba poveati protonost, pokrivenost signalom i sl. Zbog toga, uz
napredne tehnike obrade signala se trai i neka vea promjena u arhitekturi beine mree
koja e osigurati efekrivno rasprostiranje i sakupljanje signala kako prema, tako i od beinih
korisnika. Integracija multi-hop naina rada u beinim mreama je jedna od obeavajuih
nadogradnji u arhitekturi mrea.
U tom smjeru, u zadnjih nekoliko godina, bilo je zanimanja za generike multi-hop
mree i u industriji, i u znanosti, kao proirenje HiperLAN2 preko prijamnika i sl. Posredni
prijamnici/routeri u multi-hop proirenim mreama mogu biti fiksni jednostavni entiteti, ili
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 12

drugi beini terminali u mrei. Napredne antenske tehnologije mogu biti ukljuene u ove
mree da bi efikasno poveale rasprostiranje signala.
Vrijedno je naglasiti razliku izmeu ad-hoc i opisane multi-hop proirene
infrastrukturne mree. Osnovni cilj ad-hoc mree je bio napraviti mreu koja e funkcionirati
bez infrastrukture, dok je kod kasnijih oblika mrea bitno da imaju veliku pokrivenost s
velikom brzinom prijenosa podataka i veliku protonost.

3.5. PAN (Personal area network)

PAN se sastoji od mrenih ureaja koji se nalaze na ogranienom podruju (obino
promjera 10m). To je mrea koja okruuje i kree se zajedno s osobom. Svi ureaji koji
okruuju osobu na bliskoj udaljenosti su potencijalni dijelovi PANa. Ureaji obino pripadaju
osobi, ali i ostali ureaji koji dou u djelokrug PANa mogu takoer biti dio PANa (osoba
moe uoiti printer i iskoristiti ga za printanje ili se moe spojiti na Internet ako je AP u
blizini). Komunikacija i uzajamno djelovanje ureaja je prilagodjivo, i ovisi o potrebama
korisnika.
Upotreba PANa je raznolika:
- Zamjenjuje kabele: Kabeli koji su danas u irokoj upotrebi za povezivanje raznih
ureaja kao to su povezivanje linije i zvunika, MP3 playera i slualica, DVDa,
videa i TVa, mogu biti zamjenjeni odgovarajuom beinom tehnologijom.
Komunikacija izmeu dva ureaja e biti uspostavljena i nee je se prekidati ako
to nije potrebno.
- Meudjelovanje ureaja koji se nalaze u okruenju osobe: Mobiteli, PDAovi,
prijenosna raunala, digitalne kamere, MP3 playeri i dr. e komunicirati
meusobno u smislu da osoba koja koristi te ureaje jednostavnije i efikasnije
obavi zadatak. Korisnik moe poslati slike s fotoaparata na PDA ili prijenosno
raunalo da bi bolje vidio sliku, ili je ak moe isprintati na printeru i sl.
- Meudjelovanje senzora i regulatora: Tehnoloko napredovanje je omoguilo
razvoj malih senzora, zvanih 'Smart sensors' s raunalom za obradu informacija i
prikladnim beinim sueljem. Oekuje se da e razni 'smart' senzori biti razvijeni
u naoj okolini. Bit e ih u naoj odjei, nosit emo ih na sebi, bit e ugraeni u
vozila i kuanske ureaje i sl. Ljudi e nositi na sebi senzore koji e motriti
njihovo zdravstveno stanje i komunicirat e s njima preko PDAova, mobitela i sl.
Kad e voza dolaziti do automobila, automobil e prepoznati vlasnika, ugasiti
alarm, otkljuati vrata, itd. Voza e moi prije vonje pomou mobitela provjeriti
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 13

stanje vozila kao to su tlak u gumama, koliina benzina, ulja i sl. Za vrijeme
vonje, vozaev PAN e komunicirati sa senzorima koji e javljati ako je negdje
guva i predlagati optimalni put do odredita.
- Meudjelovanje s fiksnim ureajima: Korisnici mogu koristiti 'osobne' ureaje
(ureaji pomou kojih se moe identificirati osoba) koji e komunicirati s fiksnim
ureajima kao to su bankomati, te tako plaati raune, kupovati u trgovinama,
plaati parkiraline karte... Takoer, korisnik moe uspostavit vezu s printerom da
mu isprinta neki dokument ili preko PDA upravljati ureajima u kuanstvu kad on
nije u kui.
- Meudjelovanje s drugim mreama: U mnogo situacija PAN e komunicirati s
nekim drugim PANom ili nekom lokalnom mreom da dobije pristup uslugama od
ureaja iz drugih PANova ili radi pristupa Internetu... U ovakvim sluajevima
obino se jedan od ureaja u PANu ponaa kao 'gateway' i kontrolira komnikaciju
s pokretnom mreom.

slika 4. Primjer PAN

PAN obino ima 5-10 ureaja od kojih se jedan ureaj ponaa kao kontroler. Najea
je kontroler mobitel ili PDA. PAN ureaje obino nose korisnici i stoga su vrlo malih
dimenzija i napajaju se iz baterije.
Kao tehnologije za beinu komunikaciju se najee koriste Bluetooth, IrDA, UWB,
HomeRF itd. Bluetooth podrava ad-hoc nain komunikacije, ima malu potronju i prikladan
je zbog malih dimenzija ureaja. Ugraen je u mnogo ureaja i njegova iroka dostupnost s
ostalim karakteristikama ga ine glavnim kandidatom za PAN komunikaciju.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 14

3.6. Beine senzorske mree

Beine senzorske mree su posebni oblik ad-hoc mrea koje ine velik broj malih
naprava s razliitim senzorima. Naprave su obino isputene iz aviona, ili izbaene iz topa
koje se zatim raspre po okolini i formiraju ad-hoc mreu. Glavna osobina im je mogunost
samoorganiziranosti i samostalnog rada (uzimanje uzoraka iz okoline pomou senzora, obrada
podataka i komunikacija). Budui su ureaji mali i beini, mogue ih je rasporediti dosta
blizu promatranih podruja. Zbog malih udaljenosti ne moraju biti jako precizni i ne moraju
imati svojstva velikih mrea, ali e ih zato biti raspreno i vie no to ih treba. Viak modula
e koristiti za dobivanje preciznijih mjerenja. Mnogobrojnost modula ini dodjeljivanje
jedinstvene adrese gotovo nemoguom misijom. Gdje su poruke temeljne na opisu podataka,
predlae se podatkovni centralni pristup umjesto adresiranja pojedinog modula. Drugim
rijeima, kad korisnik eli podatak o temperaturi iz nekog podruja, nee adresirati modul
koji se tamo nalazi nego e poslati upit s opisom podatka koji ga zanima (temperatura u
podruju XYZ). Routing protokol e tada proslijediti pitanje svim modulima koji mjere
temperatru u traenom podruju.
Velika mogunost beinih senzorskih mrea je u promatranju okoline, vojnim i
sigurnosnim ureajima kao i u prehrambenoj industriji. Promatranjem okoline, odnosno
oitavanjem temperature s uspostavljenih ad-hoc mrea po umama, pustinjama i drugim
nepristupanim terenima, moemo na vrijeme uoiti poare i sline opasnosti i sprijeiti
katastrofe u njihovom poetku. Na taj nain moemo spasiti ume , ljudske ivote i utedjeti
mnogo novca. Upotreba u vojne svrhe je oita ako imamo pametne naprave s seizmolokim,
akustinim i video senzorima. Takvi ureaji mogu pratiti poloaje neprijateljskih trupa ili
samo sluiti za kontrolu naoruanja. Zanimljive su i 'pametne' zgrade, gdje senzori prate
naprezanja zidova i sl. i u sluaju potresa i slinih katastrofa mogu izvjestiti o teti.
Zahtjevi za odgovarajue ad-hoc mree kod beinih senzorskih mrea su:
- Zrano suelje (Air interface): na kratkim udaljenostima (par metara) treba biti
osigurana niska do srednja protonost podataka.
- Sredinji podatkovni routing protokol: MANET routing protokol je razvijen za
IP okruenje s visokom pokretljivou modula tako da ne gleda potronju energije
kao routing parametar to ga ini neprikladnim za senzorske mree. Routing
protokol za senzorske mree treba voditi rauna o potronji energije i treba moi
prenositi podatke bez adresiranja modula na temelju opisa podataka
- Nacrt lokaliziranog i rasprenog algoritma za obradu podataka: Obrada
podataka troi manje energije od beine komunikacije i ima iroku primjenu u
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 15

senzorskim mreama da ogranii koliinu odaslanih podataka. Suvini moduli

komuniciraju, sabiru podatke, obrauju ih i zatim se odailju samo rezultati
zatraeni od korisnika.
- Meudjelovanje s fiksnom infrastrukturom (UMTS, GPRS, GSM, WLAN):
Senzorske mree obino meudjeluju s ostalim mreama preko gateway modula.
Gateway moduli trebaju osiguravati potrebne informacije o mogunostima
senzorskih modula u mrei, prenositi zahtjeve korisnika, skupljati traene podatke
i slati ih nazad korisniku.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 16

4. Zakljuak

Iz proitanog teksta se da zakljuiti da je ad hoc tehnologija vrlo zanimljiva, kako za

upotrebu tako i za daljnje istraivanje. Pokuao sam u nekoliko primjera pokazati gdje, i u
kojim sve sluajevima se moe koristiti. U nekima je vrlo korisna i praktiki nezamjenjiva,
dok u drugima slui vie kao proirenje postojeih mrea u svrhu dobivanja kvalitetnijih
usluga ili u otklanjanju uoenih nedostataka. Naveo sam nedostatke postojeih mrea i
primjere kako ad hoc mrea moe nadograditi ili nadopuniti postojeu u neplaniranim
sluajevima kad su dijelovi infrastrukture postojee mree uniteni ili nisu u upotrebi. Iz toga
slijedi glavna prednost ad hoc mrea, a to je da moduli u ad hoc mrei ne ovise o
infrastrukturi.
Nedostaci su razni, od toga da su moduli uglavnom baterijski napajani i da se prijenos
podataka vri preko drugih modula, koji sad jesu, sutra nisu dio mree, dakle nisu pouzdani,
pa sve do toga da je sigurnost podataka od strane nepoznatog korisnika gotovo nepostojea.
To ne znai da se ti i slini nedostaci nee ukloniti, tako da treba prionuti na istraivanje, i
upravo je to razlog zato nisam naveo neke smjernice u rjeavanju problema, da bi vae ideje i
razmiljanja, cjenjeni itatelju, moda otvorila nova vrata i pokoji novi pogled na rjeavanje
problema.
Seminar iz Sustava za praenje i voenje procesa: Ad hoc mree 17

5. Literatura

[1] Advanced Network Technologies Division, http://www.antd.nist.gov/index.shtml

[2] Acticom mobile network, http://www.acticom.de/research.html
[3] http://www.congresbcu.com/adhocnow03/default.htm