FILOLOGIJA 50, Zagreb 2008

UDK 811.163.42'373.46:003.083>61
Pregledni lanak
Rukopis primljen 30.I.2008.
Prihvaen za tisak 29.IX.2008.
Anamarija Gjuran-Coha
Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Brae Branchetta 20, HR-51000 Rijeka
agjuran@medri.hr
Brigita Bosnar-Valkovi
Fakultet za hotelski i turistiki menadment
Sveuilita u Rijeci
Ika 42, HR-51410 Opatija
brigita.bosnar-valkovic@fhtm.hr

UPORABA KRATICA
U JEZIKU MEDICINSKE STRUKE

U ovom emo se radu osvrnuti na uporabu kratica u jeziku medicinske

struke. Naime, dobro je poznato da je skraivanje rijei uestala pojava
ne samo u razgovornom jezinom stilu i u argonu, ve mnoge kratice
s vremenom postaju prihvatljive i u standardnojezinoj uporabi, a po-
sebno i u jeziku struka. Jedan od razloga pojave kratica jezina je eko-
nomija, odnosno tenja za to kraim nainom izraavanja.
Cilj je ovoga rada analizirati uporabu hrvatskih i engleskih kratica u je-
ziku medicinske struke i ukazati na probleme koji se pritom pojavljuju,
kao to su pojava pleonastikih konstrukcija, sronost s kraticom ili vi-
eznanost kratica. Korpus obuhvaa medicinske znanstvene, strune i
popularne asopise i rjenike.

1. Uvod
U dananje vrijeme intenzivnog tehnolokog napretka i znanosti, bilje-
i se i velik priljev novih stranih rijei, posebice onih engleskog podrijetla.
To je izraeno ne samo u svakodnevnom govoru koji je pod snanim utje-
cajem medija, tiskovina i radija i televizije, ve i u jeziku struka koje sve
vie idu u korak sa zapadnim svijetom. Tako je i u jeziku medicinske stru-
ke. Medicinska znanost iz dana u dan napreduje, uvode se nove metode
dijagnostike i lijeenja, a pojavljuju se i nove bolesti ovoga stoljea. Sto-

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 1 04.03.2009 19:22:38

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

ga se usporedo s novim pojmovima prihvaaju i novi nazivi prvo u izvor-

nom obliku, zatim se pravopisno prilagoavaju, a nakon nekog se vreme-
na stvaraju i prevednice koje se u poetku koriste paralelno sa stranom
rijei. Nemalen je broj takvih primjera u jeziku medicinske struke npr. by-
pass, bajpas premosnica; pacemaker, pejsmejker srani elektrostimulator;
screening, skrining probir itd.
Istodobno s priljevom novih engleskih naziva u hrvatski jezik ulaze i
engleske kratice. Skraivanje naziva znai utedu vremena uz istodobno
ostvarenje komunikacije. Meutim, strune su kratice poznate samo ma-
lom broju ljudi koji se bave nekom strukom ili onima kojima je to podru-
je blisko.
U jeziku medicinske struke kratice su uestale posebno u pisanim me-
dicinskim tekstovima, ali velik priljev kratica, posebice onih stranoga po-
drijetla, moe prouzroiti smetnje u komunikaciji zbog nejasnoe njihova
sadraja. To su u potpunosti neprozirne rijei iz ijeg se oblika ne moe
prepoznati znaenje. Na govornika i itatelja obino djeluju zbunjujue
ako oni ne poznaju potpuni naziv. Glesinger kae da se kratice i koriste
dijelom zbog utede vremena, a dijelom da se odreeni izrazi uine ne-
razumljivim za bolesnike (1965:1127). Meutim, taj je stav vrlo dvojben
s bioetikog stajalita jer prema dananjim naelima medicinske bioetike
pacijent ima pravo na potpunu informiranost (informed consent) (Kodeks
medicinske etike i deontologije 2002:7). Zbog male informacijske vrijed-
nosti ipak se neke kratice zadravaju kratko u jeziku.

2. Vrste kratica
Tvorba kratica u hrvatskome jeziku jedan je od tvorbenih naina koji se
koristi u nazivlju. Razlog je u prvome redu jezina ekonomija i elja za to
kraim nainom izraavanja. Npr. laser ili LASER kratica je engleskog na-
ziva Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation koji se u hrvat-
skom prevodi izvor monokromatskoga koherentnog elektromagnetskog zraenja
(Jernej 2006) ili ureaj za stvaranje ili pojaavanje koherentnih valova svjetlos-
ti, koji snopu svjetlosti daje uinkovitu snagu (Ani 2004) ili elektroniki izvor
koherentne svjetlosti (Padovan 2006). Dakle, svi su ponueni nazivi vie-
rjeni, teko razumljivi i jo tee zapamtljivi te se u irokoj uporabi koristi
akronim LASER i u znanstvenoj i u svakodnevnoj komunikaciji. Isti je slu-
aj s bolesti poznatom pod nazivom Acquired Immunodeficiency Syndrom,
odnosno AIDS ili SIDA (fr. syndrome immunodeficitaire acquis) iji je akro-
nim AIDS prihvaen kao naziv za tu opaku bolest. Osim kratice u korpu-
su biljeimo hrvatsku istovrijednicu kopnica.

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 2 04.03.2009 19:22:50

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

Kratice se spominju u brojnim gramatikama i jezinim prirunicima

u kojima se propisuje nain njihova pisanja i izgovor (Babi 1992; Fran-
iHudeekMihaljevi 2005; BadurinaMarkoviMianovi 2007)
a uglavnom se spominju abrevijacije kao jednostavne kratice ili akronimi
kao sloene kratice.
Meutim, u jezikoslovnoj se literaturi u osnovi razlikuju tri tipa: apo-
kopa, afereza i kontrakcija (Muhvi-Dimanovski 2001:192). Apokopa je otpa-
danje jednoga ili vie slova (glasova) na kraju rijei...; gubljenje ili namjer-
no izostavljanje posljednjega slova, sloga ili dijela rijei (Simeon 1969:88).
Afereza je izostavljanje jednoga ili vie glasova na poetku rijei (Sime-
on 1969:18).
U engleskoj se literaturi spominje clipping (rezanje), odnosno kraenje
na poetku rijei, na kraju rijei i kraenje s obje strane rijei. Kontrahirani
se oblici u engleskome nazivaju blends (Muhvi-Dimanovski 2001:192).
U naem su korpusu zabiljeeni brojni primjeri tvorbe medicinskih
kratica i u engleskom i u hrvatskom jeziku pa e o tome biti vie rijei u
sljedeim poglavljima. U radu smo pokuali sustavno klasificirati krati-
ce u engleskom i hrvatskom jeziku te ih meusobno usporediti. Na kraju
smo se osvrnuli na probleme s kojima se susreu govornici pri uporabi i
razumijevanju kratica.

3. Tvorba kratica
Pri tvorbi kratica vrijede dva naela:
ekonominost: rijei se skrauju radi utede prostora, pa je ekono-
minost vea to je slova u kratici manje
razumljivost: rijei se i nakon skraivanja moraju razumjeti (Badu-
rinaMarkoviMianovi 2007:179).
3.1. Tvorba kratica u engleskom jeziku
U medicinskome je nazivlju zabiljeen velik broj engleskih kratica koje
nastaju na nekoliko naina, a one se u nepromijenjenom obliku preuzima-
ju u hrvatski jezik.
3.1.1. Najuestalije su kratice koje su nastale po uzorku poetnih slova en-
gleskih rijei:
ACT < activated clotting time
ADD < attention deficit disorder
ADCC < antibody dependent cell-mediated cytotoxicity
BMI < body mass index

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 3 04.03.2009 19:22:50

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

CT < computerized tomography

DAF < decay accelerating factor
MR < magnetic resonance
HIV < human immunodeficiency virus
LTR < long terminal repeat
LDL < low density lipoprotein
MCDT < mixed connective tissue disease
MAC < membrane attack complex
NREM< non rapid eye movement
OGTT < oral glucose tolerance test
OCD < obsessive-compulsive disturbance
PBM < peak bone mass
PTSD < post traumatic stress disorder
PET < positrone emission tomography
TIA < transient ischaemic attack
TBI< total body irradiation.
Njihov se fonoloki oblik oblikuje prema dvama principima:
Posuena se rije formira na osnovi izgovora engleske rijei po abe-
cednim nazivima slova engleske abecede:
DDT (di di ti)
BMI (bi em aj).
PTSD (pi ti es di)
Drugi je princip da se glasovne sloene kratice itaju kao rijei:
LASER (leiz) Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation
SARS (sa:z) Severe Acute Respiratory Syndrome
AIDS (eidz) Acquired Immunodeficiency Syndrome
ELISA (ilaiz) Enzyme-Linked Immunosorbent Assay
MODY (modi) Maturity Onset Diabetes of the Young
CAST (kast) Cellular Antigen Stimulation Test.
FAB (fb) Fast Atom Bombardment
ALARA (lr) As Low as Reasonably Achievable
GRAS (grs) generally recognized as safe.
Navedene se kratice u hrvatskom jeziku izgovaraju kao cjelovite rijei, a
glasovi koji u hrvatskome ne postoje, zamjenjuju se najbliim hrvatskim
glasovima, npr. se izgovara e, u primjeru kratice fab (feb), ili a u primje-
ru kratice gras. Katkad kratice sudjeluju u tvorbi novih rijei, npr. LASER
(laser) > laserski (pridjev).

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 4 04.03.2009 19:22:50

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.1.2. Slogovni i mjeoviti uzorak

Osim kratica koje su nastale po uzorku poetnih slova, postoje i krati-
ce koje se sastoje od poetnih i krajnjih slogova ili poetnih i krajnjih dije-
lova engleskih rijei, lijepljenja (tzv. blends).
WELLNESS < (Well)being i fit(ness)
mSENSE < modified Sensitivity Encoding
FLASH < Fast Low Angle Shot
FLAIR < Fluid Attenuation Inversion Recovery
LINAC < linear accelerator
GRASE < Gradient Spin Echo
STEAM < Stimulated Echo Acquisition Mode
venc < velocity encoding.
Te se kratice nisu ni pravopisno ni fonoloki prilagodile zakonitostima hr-
vatskoga jezika.
3.1.3. Kratice nastale kraenjem duge rijei
U veini je jezika zamijeen nastanak kratica kraenjem duih rijei,
izrezivanjem (tzv. clipping). Takvih primjera nema mnogo u medicinskom
nazivlju, ali je to je jedan od naina stvaranja kratica zabiljeenih u naem
korpusu.
Ori sequence < origin sequence
linear RF coil < lin RF coil
magnetization transfer < magneto-transfer.
U hrvatskom su jeziku te kratice takoer preuzete u skraenom obliku
ori sekvencija, lin RF zavojnica, magneto-transfer.

3.2. Tvorba kratica u hrvatskom jeziku

Prema elementima od kojih su sastavljene, razlikuju se dvije vrste kra-
tica:
3.2.1. Kratice koje su nastale kraenjem duge rijei
U korpusu ih biljeimo u argonu ili u razgovornom stilu.

Skraena rije Potpuna rije

patofiza patofiziologija
otorina otorinolaringologija
hista histologija
farma farmakologija
derma dermatologija

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 5 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.2.2. Sloene kratice koje su nastale:

od poetnih slova rijei
DIK < (d)iseminirana (i)ntravaskularna (k)oagulacija
GMO < genetski modificirani organizam
RNK < ribonukleinska kiselina
AVM < arterijsko-venska malformacija
ATS < antitetanus serum
PET < pozitronska emisijska tomografija
CS < centralni ivani sustav
ITM < indeks tjelesne mase
EKG < elektrokardiogram
PMS < priroene mane srca, predmentrualni sindrom
PDD < propisana dnevna doza
JIL < jedinica intenzivnog lijeenja
KKS< kompletna krvna slika
SMK < slobodne masne kiseline
DKS < diferencijalna krvna slika
UZV < ultrazvuk;
od poetnih slogova rijei, npr.
DITEPER cjepivo < difterija tetanus pertusis.
KAPRA < kapacitet polja razumljivosti.
3.2.3. Pisanje kratica
Postoje strogo odreena pravila u pisanju kratica, ali u praksi to i nije
uvijek tako.
Kratice koje se piu velikim slovima u sklonidbi izmeu osnove i
nastavka imaju spojnicu, npr. AIDS-u, CT-a.
Ako se velikim poetnim slovom pie samo prva jedinica, onda se
izmeu osnove i nastavka ne stavlja spojnica, npr. Unicefa, Lasera.
Openito poznate i prihvaene kratice u jeziku navode se bez objanje-
nja koje se stavlja u zagradu. Ako je kratica nepoznata ili rjee koritena,
u zagradi se navodi popratno objanjenje, npr.:
DXA metoda (apsorpciometrija s pomou X zraka dviju razliitih energija)
KIU (kronina idiopatska urtikarija)
SPECT (raunalna tomografija fotonske emisije)
PET (pozitronska emisijska tomografija)
RIA (radioimunoloka analiza)
MRI (snimanje magnetskom rezonancijom).

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 6 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

3.2.4. Izgovor kratica

Prema izgovoru razlikujemo dvije vrste kratica:
Kratice koje se izgovaraju onako kako su napisane, dakle kao cje-
lovite rijei, npr.: SIDA, SARS, REM, PET, LASER, HIV, ELISA,
GRAS, JIL, PIF, KERMA.
Kratice koje se itaju po hrvatskim abecednim nazivima slova koja
ih sainjavaju, npr.: CT (ce te), DNK (de en ka), EKG (e ka ge), PMS
(pe em es), PPD (pe pe de).
Meutim, katkad se hrvatske kratice itaju po engleskim abecednim na-
zivima slova kao da se radi o engleskim kraticama. Vrlo est primjer jest
PTSP, kratica za postraumatski stresni poremeaj, hrvatski prijevod eng-
leskog naziva postraumatic stress disorder. Vrlo se esto ta hrvatska kratica
ita pi ti es pi, umjesto pe te es pe. Engleska kratica tog naziva glasi PTSD,
te je stoga potpuno neopravdano hrvatsku kraticu izgovarati na engleski
nain. Osim toga, u korpusu biljeimo i naziv pitiespijevac, koji se u argo-
nu koristi za osobu oboljelu od PTSP-ija, a zabiljeili smo i pridjev piti-
espijevski (sindrom). Isti sluaj biljeimo s kraticom PPD, odnosno purified
protein derivative koji se vrlo esto izgovara pi pi di, umjesto pe pe de, kao i
DDT, kratica od diklordifeniltrikloretan koja se u hrvatskom uestalo izgo-
vara di di ti (prema engleskom), umjesto de de te.
Osim itanja kratica, tu postoje brojni pravopisni i gramatiki proble-
mi, meu kojima je i sronost s kraticom, a rod kratice odreuje se prema
njezinu zavretku, odnosno prema izgovornom obliku kratice. Mukoga
su roda kratice koje izgovorno zavravaju suglasnikom, samoglasnicima
e, i, o, u ili naglaenim a, a meu njima i one na h i k. enskoga su roda kra-
tice koje izgovorno zavravaju nenaglaenim a. U radu su zabiljeeni slje-
dei primjeri sronosti s kraticom, npr.
prijenosna DNK umjesto prijenosni DNK
SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) je razvila mjerenje oe-
kivanog ivotnog vijeka s obzirom na invaliditet.... (Medix 2001)
umjesto SZO je razvio
Protein Rev vee se za svoj slijed na virusnoj RNA ... (Molekularna
biologija 248) umjesto virusnom RNA.
Isti je sluaj zabiljeen u medicinskom rjeniku u kojem se recombinant
DNA prevodi kao rekombinantna DNA umjesto rekombinantni DNK (En-
glesko-hrvatski medicinski rjenik 2005).
Katkad u hrvatskome jeziku uz englesku kraticu, radi objanjenja, stoji
i domaa rije pa tako nastaju pleonastike konstrukcije (FraniHude-
ekMihaljevi 2005). U korpusu biljeimo primjere:

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 7 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

Hrvatska kratica Engleski naziv Interpretirani naziv u hrvat-

skom cjelovitom obliku
PMS sindrom premenstrual syndrome predmenstrualni sindrom
sindrom
EIA test enzyme immunoassay enzimski imunotest test
HIV virus human immunodeficiency virus humane imunodefici-
virus jencije virus
ADD poremeaj attention deficit disorder poremeaj s deficitom po-
zornosti poremeaj
OGTT test oral glusoce tolerance test test optereenja glukozom
test
PIF faktor prolactin inhibiting factor faktor koji inhibira prolaktin
faktor
Dakle, ako se koristimo kraticom, nije potrebno navoditi i imenicu, ve je
ona sadrana u samoj kratici, npr.
Trudnicama se preporua napraviti OGTT u drugom tromjeseju
trudnoe.
Ili: OGT test
ADD je est kod predkolske djece. Ili: AD poremeaj.

4. Vieznanost kratica
U korpusu su zabiljeene kratice koje imaju dva pa ak i tri znaenja
u medicinskoj struci. Meutim, prema terminolokim naelima trebalo bi
izbjegavati vieznanost naziva. Isto se naelo odnosi i na kratice. Navest
emo neke primjere:

Kratica Znaenje kratice Hrvatski naziv

ABC 1. Airway, Breathing, Circulation
2. Aspiration Biopsy Cytology
3. Antigen Binding Capacity
ABP 1. arterial blood pressure
2. androgen binding protein
ADH 1. antidiuretic hormone
2. alcohol dehydrogenase
ALS 1. amyotrophic lateral sclerosis
2. antilymphocyte serum
1. dini put, disanje, cirkulacija
2. citologija iz uzorka aspiracij-
ske biopsije
3. sposobnost vezanja antigena
1. arterijski krvni tlak
2. bjelanevina koja vee andro-
gene
1. antidiuretski hormon
2. alkohol dehidrogenaza
1. amiotrofna lateralna skleroza
2. antilimfocitni serum

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 8 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

Kratica Znaenje kratice Hrvatski naziv

BSA 1. body surface area 1. povrina tijela
2. bovine serum albumin 2. govei serumski albumin
BSE 1. bovine spongiform encepha- 1. spongiformna encefalopatija
lopathy goveda
2. breast self-examination 2. samopretraga dojke
Bp 1. base pair 1. par baza
2. boiling point 2. vrelite
CML 1. cell-mediated lymphocyto- 1.stanina limfotoksinost
toxicity 2. kronina mijelocitna leukemija
2. chronic myelocytic leukemia
CMV 1. controlled mechanical ventila- 1. nadgledana mehanika venti-
tion lacija
2. cytomegalovirus 2. citomegalovirus
CSF 1. cerebrospinal fluid 1. cerebrospinalni likvor
2. colony stimulating factor 2. initelj stimulacije kolonija
CS 1. cesarean section 1. carski rez
2. conditioned stimulus 2. uvjetovani podraaj
EEG 1. electroencephalography 1. elektroencefalografija
2. electroencephalogram 2. elektroencefalogram
ER 1. endoplasmatic reticulum 1. endoplazmina mreica
2. emergency room 2. prostorija za hitne medicinske
zahvate
FIA 1. fluoroimmunoassay 1. fluoroimunoesej
2. feline infectious anemia 2. zarazna maja anemija
PAS 1. para-aminosalicylic acid 1. para-aminosalicilna kiselina
2. periodic acid-schiff 2. histokemijska metoda za pri-
kaz glikogena
PMS 1. premenstrual syndrome 1. predmenstrualni sindrom
2. perfect moment syndrome 2. sindrom savrenog trenutka
3. priroene mane srca
U korpusu biljeimo naizgled istu kraticu koja pisana tiskanim slovima
ima jedno znaenje, a pisana pisanim slovima ima drugo znaenje:
Fab fragment-antigen binding (fragment nastao enzimskom raz-
gradnjom molekule imunoglobulina)
FAB fast atom bombardment (tehnika za usporedbu rekombi-
nantnih s prirodnim proteinima ili s oekivanim fragmentima)
Smatramo da je to dobar nain izbjegavanja vieznanosti.

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 9 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

5. Zakljuak
Iz istraivanja moemo zakljuiti da su kratice u medicinskom naziv-
lju vrlo este. Hrvatski autori preuzimaju engleske kratice ak ako i po-
stoji hrvatska istovrijednica za odreeni engleski naziv pa tako i hrvatska
kratica. Na primjer za naziv indeks tjelesne mase autori se koriste internaci-
onalnom kraticom BMI (body mass index) mnogo ee nego ITM; za de-
oksiribonukleinsku kiselinu ee smo zabiljeili englesku kraticu DNA
nego hrvatsku kraticu DNK; uestalo se pojavljuje kratica CNS za sredi-
nji ivani sustav iako je poetkom 90-tih uvedena kratica SS. Stoga je
potrebno ujednaiti uporabu kratica u medicinskom nazivlju i to tako da
se istodobno s uvoenjem hrvatskoga naziva uvede i njegova kratica, pa
se ne bi biljeili zbunjujui primjeri poput ovih:
Visoki indeks tjelesne mase (BMI) dovodi do preranih krvoilnih i
sranih problema. Ili
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvila je mjerenje oeki-
vanog ivotnog vijeka s obzirom na invaliditet koji uzima u obzir
dob u kojoj osoba umre (Medix, 12/01, 133).
Takoer je vano izbjegavati vieznanost kratica. Svakom bi nazivu
trebala odgovarati jedna kratica jer vieznanost nerijetko dovodi do za-
bune i pogrjene interpretacije.
Dok u opem jeziku kratice iezavaju iz uporabe slabljenjem interesa
za neki predmet ili pojam koji oznauju ili promjenom drutveno-politi-
kih prilika, npr. SDK (sluba drutvenog knjigovodstva), CK (centralni komi-
tet), PTT (pota, telegraf, telefon), TIPS (Teorija i praksa samoupravnog socija-
lizma), ONO (openarodna obrana), LP ploa (long plej ploa) itd. u jeziku me-
dicinske struke to je rjee jer postojee kratice za bolesti, organe, terapije
i ostale dijagnostike postupke ostaju i dalje u uporabi, npr. ERPP efek-
tivni renalni protok plazme, ACTH adrenokortikotropni hormon, ICP intra-
kranijalni tlak , IFN interferon, IVP intravenska pijelografija, a uvode se
nove koje oznaavaju nove pojmove o kojima je bilo rijei u prethodnim
poglavljima.

10

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 10 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

Literatura
Ani, Vladimir, Ivo Goldstein. 2004. Rjenik stranih rijei. Zagreb : Novi Li-
ber.
Babi, Stjepan. 1986. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. Zagreb :
HAZU Globus.
Babi, Stjepan, Milena ic-Fuchs. 2007. Rjenik kratica. Zagreb : Globus.
Badurina, Lada, Ivan Markovi, Kreimir Mianovi. 2007. Hrvatski pravo-
pis. Zagreb : Matica hrvatska.
Enciklopedijski rjenik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. 2006. Pri-
redio Ivo Padovan. Zagreb : HAZU.
Englesko-hrvatski medicinski rjenik. 2005. Priredila Vlasta elikovi. Za-
greb : kolska knjiga.
Frani, Anela, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi. 2005. Normativnost i vi-
efunkcionalnost u hrvatskome jeziku. Zagreb : Hrvatska sveuilina na-
klada.
Glesinger, Lavoslav. 1965. O nekim anomalijama naega medicinskog je-
zika. Lijeniki vjesnik 87: 11271133.
Jernej, Branimir. 2006. Englesko-hrvatski medicinski rjenik. Zagreb : kol-
ska knjiga.
Muhvi-Dimanovski, Vesna. 2001. Apokopa i afereza u funkciji jezine
ekonomije. Suvremena lingvistika 5152: 191202.
Simeon, Rikard. 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva. Zagreb :
Matica hrvatska.

Izvori
Lijenike novine
Medix
Pharmaca
Lijeniki vjesnik
Narodni zdravstveni list

11

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 11 04.03.2009 19:22:51

 A. Gjuran-Coha, B. Bosnar-Valkovi: Uporaba kratica u jeziku medicinske struke
FILOLOGIJA 50(2008), 112

The use of abbreviations in the language of medicine

Summary
The aim of this paper is to examine the use of abbreviations in the language
of medicine. In general, the tendency to use abbreviations is not only evident
in everyday communication, but it is widespread in languages for special pur-
poses. The reasons for their popularity vary, but linguistic economy is usually
considered to be the main reason for the pervasive use of abbreviations. How-
ever, their use in Croatian medical terminology leads to several problems,
such as the determination of gender (which is usually not determined accord-
ing to grammatical rules e.g., the feminine form rekombinantna DNK instead
of the masculine rekombinantni DNK recombinant DNA), abbreviations with
multiple meanings, and pleonastic constructions, such as OGTT test instead
of OGT test OGTT.

Kljune rijei: jezik medicinske struke, kratice, jezina ekonomija

Key words: language of medicine, abbreviations, language economy

12

001_012_Filologija_50_Gjuran_Bosnar.indd 12 04.03.2009 19:22:51