Visoko Obrazovanje

VISOKO OBRAZOVANJE
Sposobnost sagledavanja, analize, pristupa i rjeavanja najsloenijih

zadaa zahtijeva kompetencije koje se stjeu tercijarnim obrazovanjem
pa to stavlja visoko obrazovanje u poziciju glavne pokretake snage svih
drutvenih promjena. Stoga se ovom Strategijom eli postii poveanje
ukupne kvalitete visokog obrazovanja u cilju postizanja kompetencija
studenata za kreativan profesionalan rad i aktivno djelovanje u demokrat-
skom drutvu, pozitivnog utjecaja na drutvo u cjelini, poticanja razvoja
gospodarstva i osobnih potreba. Nuno je studiranje uiniti dostupnim
svima, u skladu s individualnim sposobnostima kandidata. Javna visoka
uilita u RH institucije su od posebnoga drutvenog interesa. Stoga
drava mora preuzeti jasnu odgovornost za organizaciju i funkcioniranje
hrvatskoga visokoobrazovnog prostora.
Ciljevi definirani u Strategiji u skladu su s ciljevima koje je EU definirao u

stratekom dokumentu Europa 2020.,77 kao i ostalim stratekim inicijati-
vama koje iz njega proizlaze, izmeu ostalih, Obrazovanje i usavravanje
2020.78, Promiljanje obrazovanja,79 Modernizacija visokog obrazovanja,80
Internacionalizacija visokog obrazovanja.81 U namjeri da jaanjem visokog
obrazovanja postavi temelje breg razvoja prema drutvu znanja, toleran-
cije i jednakih mogunosti implementiran je i bolonjski proces reforme
visokog obrazovanja kao temelj daljnjeg razvoja europskih visokih uilita.
Europski razvojni trendovi u koje se nuno mora uklopiti i hrvatski sustav
visokog obrazovanja odraz su svijesti da se jedino sinergijom visokog
obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije moe postii konkurentnost
Europe u globalnim okvirima.
Ukupan razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja treba voditi

kompetentnosti studenata za budua zanimanja, ali i za kreativni i
inovativni rad i razvoj u svrhu samozapoljavanja te pokretanja novih
gospodarskih i drutvenih entiteta. Obrazovni proces treba biti bolje
prilagoen stjecanju potrebnih kompetencija u svrhu zadovoljavanja
drutvenih potreba i organiziran na nain da osigurava motivirajue
77, EUROPE 2020, A strategy for smart, sustainable and inclusive growth
78, Education and training within europe 2020 strategy
79, Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for
better socio-economic outcomes
80, Summaries in European legislation, Modernising universities
81, Internationalisation in European higher education: European policies, institutional
strategies and EUA support
okruje za uenje i pouavanje. Da bi se postigao taj cilj, potrebne
su supstancijalne promjene u sustavu mree visokih uilita, njenoj
organizaciji, visokoobrazovnom procesu i resursima kojima raspolau
visoka uilita. Daljnjim razvojem mehanizama osiguravanja kvalitete
potrebno je osigurati uinkovitost sustava i optimalno koritenje po-
stojeih i osiguravanje novih resursa u skladu s ciljevima dokumen-
ta Europa 2020. Postizanje stratekih ciljeva dovest e do poveanja
kompetitivnosti hrvatskih strunjaka u europskom i irem okruju, a
temeljem toga i poveanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u
europskim i globalnim okvirima. U tom smislu, potrebno je posebno
poticati studije koji obrazuju kadrove za zanimanja koja su u postoje-
em sustavu nedovoljno zastupljena, a od kojih se neposredno oekuje
poveanje zapoljivosti i pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i
drutvo. Meutim, samo zadovoljenje postojeih potreba nije dovoljno,
nego se temeljem nacionalnih razvojnih projekcija trebaju pokrenuti
obrazovanje
Visoko
studijski programi u obliku redovnih studija, ali i u formi cjeloivotnog

obrazovanja, koji e biti podloga za diversificirani gospodarski razvoj.
U tom kontekstu posebno treba istaknuti i ulogu visokog obrazovanja
u razvoju kvalitetnih kadrova za itav znanstveni i obrazovni sustav.
Funkcija pouavanja pouavatelja temeljna je zadaa o kojoj ovisi
kvaliteta ukupnog obrazovanja pa time i svi segmenti funkcioniranja
jednog drutva.
Ciljevima definiranima u ovoj Strategiji postie se i opa dostupnost

visokog obrazovanja, ime se osigurava socijalno pravedniji sustav, ira
baza iz koje se regrutiraju budui strunjaci, ali i vei ukupan broj viso-
koobrazovanih pojedinaca, to izravno utjee na ukupnu kvalitetu dru-
tvenih odnosa. Hrvatska treba, u skladu s trendovima drugih zemalja
EU-a, do 2020. dosei udio od 35% osoba u dobi od 30 do 34 godine sa
zavrenim nekim oblikom tercijarnog obrazovanja.82Osjetno poveanje
broja studenata u posljednjih desetak godina ini ovaj cilj dostinim,
no ujednaavanje kvalitete sustava visokog obrazovanja s europskim
standardima zahtjevna je zadaa koja mora ujediniti sve institucije i
pojedince, ne samo one koji su sastavni dio sustava, nego i sve one o
kojima razvoj visokog obrazovanja na bilo koji nain ovisi. Proirenje
kapaciteta dijela visokog obrazovanja u STEM podruju predstavlja ra-
zvojni prioritet. Usto, nuno je i poveanje uinkovitosti sustava koje
vodi skraivanju vremena studiranja i poveanju zavrnosti. Sve to moe
se postii samo povezivanjem napora i inicijativa na svim razinama
koje vode pozitivnim pomacima u sustavu visokog obrazovanja, a time
i pozitivnim trendovima u hrvatskom drutvu.
82, EC, The Higher Education Modernisation Agenda

1. cilj: UNAPRIJEDITI STUDIJSKE PROGRAME
DOSLJEDNOM PROVEDBOM POSTAVKI BOLONJSKE
REFORME I REDEFINIRATI KOMPETENCIJE KOJE SE
NJIMA STJEU
Uvoenjem odrednica bolonjskog procesa83u visokoobrazovni prostor
dolo je do vane promjene u broju i vrstama programa koje visokoobra-
zovne institucije nude. Visoka su uilita pokuala identificirati nove,
moderne programe koji bi udovoljili zahtjevima za novim vrstama poslova,
ali je dolo i do multipliciranja programa, pa i do obnavljanja dijela sta-
rih programa za koje vie ne postoje drutvene potrebe. Visoka uilita
razliito su pristupila reformi studijskih programa, od onih koja su u
primjeni bolonjske reforme vidjeli prigodu za pozitivan pomak u kvaliteti
i sadraju studija, do onih koji su zadrali stare programe ukalupljene u
obrazovanje
Visoko
novu studijsku formu. Veina visokih uilita nije nakon uvoenja novih
programa provela ozbiljniju analizu rezultata provedenih promjena, pa
na temelju njih ni daljnje modifikacije u njihovu izvoenju. Bolonjska
je reforma uglavnom shvaena kao jednokratna promjena, a ne kao du-
goroan proces preobrazbe studija. Stoga je potrebno redovito provoditi
praenje procesa da bi se mogle provesti potrebne promjene. Studijske
programe treba stalno prilagoavati potrebama kvalitetnog obrazovanja
u skladu s promjenama u irem drutvenom kontekstu.
Posebnu pozornost treba posvetiti modernizaciji studijskih programa

za nastavnike kompetencije jer o tome u velikoj mjeri ovisi kvaliteta
osnovnog i srednjeg obrazovanja, a time posredno i cijele obrazovne ver-
tikale. Usto, uoava se i potreba za modernije koncipiranim programima
za kontinuirano obrazovanje djelatnika u javnoj upravi.
Sva hrvatska sveuilita trebaju razvijati i istraivaku djelatnost koju

treba na primjeren nain ugraditi u obrazovni proces kao jednu od osnov-
nih pretpostavki izvoenja sveuilinih studija. Umjetnike studije i
akademije koje ih izvode treba razvijati u skladu s posebnostima umjet-
nikog podruja pri emu poloaj umjetnosti u tim studijima treba biti
izjednaen s poloajem znanosti u izvoenju sveuilinih studija.
1.1. USKLADITI BROJ I PROFIL STUDIJSKIH PROGRAMA S

DRUTVENIM I GOSPODARSKIM POTREBAMA
Trenutno se prema podatcima AZVO-a izvodi ukupno 1350 studijskih

programa od ega 1133 sveuilina, a 217 strunih. U posljednjih osam
godina broj studijskih programa vie se nego utrostruio to je djelomino
posljedica podjele programa na preddiplomske i diplomske prelaskom na
bolonjski sustav, ali i otvaranja novih visokih uilita. Meu studijima
koje izvode sveuilita dominiraju programi iz podruja drutvenih (302) i
83, EC, The Bologna Process Towards the European Higher Education Area
humanistikih znanosti (239), a slijede tehnike znanosti (178), umjetniko
podruje (139), biomedicina i zdravstvo (108), biotehniko podruje (91) te
prirodne znanosti (89). Usto, izvodi se jo 39 programa interdisciplinarnog
karaktera. Na veleuilitima i visokim kolama dominiraju programi iz
podruja drutvenih (67) i tehnikih znanosti (51), a slijede biomedicina i
zdravstvo (15), biotehnike znanosti (13), umjetniko podruje (3) i jedan
program interdisciplinarnog karaktera.84
Analiza stanja pokazuje dominaciju programa iz podruja drutvenih i hu-

manistikih znanosti (ovih drugih samo na sveuilitima), kao i domina-
ciju sveuilinih (89%) u odnosu na programe veleuilita i visokih kola.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za statistiku u zimski semestar

prole akademske godine bilo je upisano 152 857 studenata od ega 118 976
(78%) na sveuilitima, a 33 889 (22%) na veleuilitima i visokim kola-
obrazovanje
Visoko
ma.85Prosjean broj studenata po studijskom je programu 113. Prosjean

broj studenata na sveuilinim je programima 100, a na veleuilitima
i visokim kolama 217. Kako je na sveuilitima u punome radnom vre-
menu zaposleno 7640 nastavnika, a na veleuilitima i visokim kolama
860, proizlazi da je prosjean broj stalno zaposlenih nastavnika po stu-
dijskom programu 6,4 na sveuilitima, odnosno 5,5 na veleuilitima i
visokim kolama.
Iz ovih podataka jasno slijedi da je broj studijskih programa prevelik, to

nuno dovodi do neracionalnog troenja resursa, posebno na sveuiliti-
ma. Postoji niz slinih ili gotovo istovjetnih programa, za to u velikom
broju sluajeva nema stvarnog opravdanja. Stoga e se pristupiti detaljnoj
analizi postojeih studijskih programa po ishodima uenja i kompeten-
cijama koje se njima stjeu, i nakon toga provesti racionalizacija broja
studijskih programa, pri emu e glavni alat biti programski ugovori, kao
i pregovori visokih uilita o suradnji i izvoenju zajednikih studija.
Dodatno, koristit e se i mehanizmi osiguravanja kvalitete i potpora
povezivanju visokih uilita oko zajednikih studijskih programa. Sline
preporuke proizlaze i iz dokumenta Mrea visokih uilita i studijskih
programa u Republici Hrvatskoj86koji definira i osnovu za racionalizaciju
mree visokih uilita u cilju bolje uinkovitosti nacionalnog sustava
visokog obrazovanja. Bolja uinkovitost podrazumijeva skraivanje tra-
janja studija, poveavanje zavrnosti studiranja, smanjivanje upisnih
kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama koje ne
omoguavaju zapoljavanje, poveavanje kvota za studije u deficitarnim
zanimanjima, omoguavanje zapoljivosti nakon stjecanja prvostupnike
diplome i poveanje kvalitete visokog obrazovanja u svim podrujima.
84, MOZVAG, Preglednik studijskih programa

85, http://www.dzs.hr
86, Mrea visokih uilita i studijskih programa u Republici Hrvatskoj,
http://www.unipu.hr/uploads/media/Mreza_visokih_ucilista_i_studijskih_programa_u_
RH_final.pdf
MJERA 1.1.1. Provesti analizu studijskih programa prema sadraji-
ma i usklaenosti ishoda uenja i kompetencija koje se njima stjeu
s realnim potrebama drutva. Na toj osnovi racionalizirati broj stu-
dijskih programa i upisne kvote. Pri tome se koristiti instrumenti-
ma HKO-a. Poticati visoka uilita na izradu standarda kvalifikacija.
Na temelju analize usvojiti i provesti plan racionalizacije broja stu-
dijskih programa. Koristiti sektorska vijea i HZZ kao predlagatelje
upisnih kvota prilikom sklapanja programskih ugovora.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: radna skupina za analizu studijskih programa, Rektor-
ski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Provedena analiza prema kvalifikacijama,
postupcima i standardima HKO-a. Usvojeni plan racionalizacije i ra-
zina odraavanja rezultata iz analize. Razina usklaenosti s realnim
potrebama drutva. Broj studijskih programa s akreditacijom.
obrazovanje
Visoko
1.2. PRILAGODITI SADRAJE STUDIJSKIH PROGRAMA JASNO
DEFINIRANIM ISHODIMA UENJA
Prilikom uvoenja novih programa usklaenih s bolonjskom reformom

nisu se definirali izlazni parametri kao to su ishodi uenja i kompetencije
studenata, a rad na HKO-u jo nije bio ni poeo. Uz rijetke iznimke, novi
studijski programi izraeni su u okviru visokih uilita bez posebnih
konzultacija s drugim dionicima kao to su poslodavci, odgovarajua
dravna tijela i drugi. Rezultat je bila izraena neujednaenost u kvaliteti
razliitih programa, u njihovu prihvaanju od trita rada i u njihovu
opem doprinosu drutvu.
U meuvremenu je uspostavljen zakonski okvir osiguravanja kvalitete

u visokom obrazovanju, a na snagu je stupio i Zakon o Hrvatskom kva-
lifikacijskom okviru (Narodne novine, br. 22/13.),87 ime su definirani i
glavni alati za ujednaavanje kvalitete studijskih programa te se stoga
namee potreba revizije njihovih struktura i ishoda uenja, kao i naina
njihova izvoenja. Studijski programi moraju osigurati stjecanje propi-
sanih ishoda uenja, ali i zadrati fleksibilnost kojom e se prilagoavati
stalnim i brzim promjenama u iremu drutvenom kontekstu. Mora se
razviti i uinkovit nain provjere tih ishoda. Na dijelu visokih uilita jo
nije zaivio prelazak s prijenosa znanja kao rezultata visokoobrazovnog
procesa na razvoj kompetencija, pa se ishodi uenja i dalje vrednuju na
temelju provjere zapamenog sadraja znanja studenata, a ne i njihovih
usvojenih znanja i vjetina te provjerom kompetentnosti.
Studijskim programima i dalje nedostaju metode kojima se razvijaju tran-

sverzalne kompetencije kao to su vjetina komunikacije i predstavljanja,
vjetina upravljanja ili poduzetnost. Udio praktine nastave i dalje je pre-
87, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

sluzbeni/2013_02_22_359.html
malen, a u dijelu se studijskih programa uoava nedostatak studentske
prakse i terenske nastave. Kvalitetno izvoenje strune prakse za mnoge je
studije preduvjet stjecanja kompetencija pa time i preduvjet bolje zapolji-
vosti zavrenih studenata, odnosno njihove bolje pripremljenosti za zahtje-
ve buduih poslodavaca. Zbog toga je u okviru sektorskih interesnih mrea
(vidi mjeru 4.2.4.) potrebno uspostaviti odgovarajue modele organiziranja
ovog oblika praktinog dijela studija. Posebno mjesto u studiranju treba
biti posveeno razvoju kreativnosti i inovativnosti. Teite optereenja
studenata na sveuilitima pomaknuto je prema preddiplomskim studi-
jima, a stvarno optereenje studenata esto ne odgovara broju steenih
ECTS bodova. Zato je potrebno uvesti nove ishode i provesti redistribuciju
postojeih propisanih ishoda uenja i/ili ECTS bodova da bi kolegiji/moduli
na diplomskim studijima rezultirali kompleksnijim ishodima uenja od
onih na preddiplomskim studijima.88Primjerenim rasporedom sadraja
potrebno je uspostaviti ishode uenja preddiplomskih studija na nain
obrazovanje
Visoko
da se povea zapoljivost prvostupnika.
Svaki studijski program mora imati jasno definirane, provjerljive ishode

uenja koji proizlaze iz hijerarhije ishoda uenja od razine studijskih
programa prema pojedinim kolegijima/modulima.89Naini provjere
postignutih ishoda uenja moraju pouzdano jamiti da su ishodi uenja
doista postignuti. Postignuti ishodi uenja trebaju biti potvreni odgo-
varajuom kvalifikacijom koja, ako je upisana u Registar HKO-a, moe
biti povezana s europskim KO-om.90
Iako o tome nema jasnih pokazatelja, osim donekle zapoljivosti studenata,

dojam je da u veem broju sluajeva te relacije nisu potovane. Stoga je
potrebno provesti usklaivanje propisanih ishoda uenja i potrebnih kom-
petencija, pri emu je nuna suradnja visokih uilita s poslodavcima koji
sudjelovanjem u izradi standarda kvalifikacija i studijskih programa mogu
osjetno pridonijeti relevantnosti propisanih ishoda uenja. Utvrivanje tih
relacija dovest e do dodatne racionalizacije sustava visokog obrazovanja
ukidanjem zastarjelih i nepotrebnih kompetencija, odnosno modifikaci-
jama programa u cilju stjecanja suvremenih i potrebnih kompetencija.
Potrebno je posebno poticati inovativne pristupe izvoenju studijskih

programa i primjenu najsuvremenijih nastavnih pomagala, ukljuujui
znatnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. U tom
smislu treba poticati i uvoenje e-uenja kao dopunski oblik nastave
(mjeoviti, hibridni pristup).91Takoer je u okviru sveuilinih knjinica
potrebno uspostaviti centre za podrku studentima u izradi zavrnih i
diplomskih radova i disertacija. Knjinice je potrebno aktivnije ukljuivati
u stjecanje transverzalnih kompetencija.
88, MZOS, ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) Europski sustav
prikupljanja i prenoenja kredita (bodova)
89, Using learning outcomes, European Qualifications Framework Series: Note 4
90, Summaries of EU legislation, European Qualification Framework
91, Summaries of EU legislation, eLearning Action Plan
MJERA 1.2.1. Provesti reviziju sadraja i ishoda uenja studijskih
programa. Koritenjem HKO-a uskladiti ishode uenja s kompe-
tencijama. U razradu izmjena i dopuna sadraja studijskih progra-
ma ukljuiti poslodavce putem sektorskih vijea, HUP-a i HGK-a.
Teite studija pomaknuti s preddiplomskih na diplomske studije
i pritom uskladiti stvarno optereenje studenta s ECTS bodovima
koje nose pojedini kolegiji/moduli. Osigurati studentsku praksu u
okviru svih programa u kojima ona doprinosi stjecanju kompeten-
cija. Osigurati veu zastupljenost transverzalnih kompetencija i u
preddiplomskim i u diplomskim studijima.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, visoka
uilita, AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj prihvaenih novih/izmijenjenih
studijskih programa. Razina usklaenosti ishoda uenja s kompe-
obrazovanje
Visoko
tencijama. Razina ukljuenosti poslodavaca. Postotak studenata
koji sudjeluju u studentskoj praksi. Razina zastupljenosti transver-
zalnih kompetencija.
MJERA 1.2.2. Uvesti sustav poticanja inovativnih pristupa u izvo-

enju studijskih programa ukljuujui i uporabu informacijsko-ko-
munikacijskih tehnologija. Osmisliti sustav nastavnih projekata za
koje bi se jednom godinje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali
novi, kreativni i uinkovitiji pristupi izvoenju nastave na visokim
uilitima.
NADLENOST: MZOS
uilita, Srce
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava nastavnih
projekata.
MJERA 1.2.3. Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka

uilita. Provesti edukaciju nastavnika i suradnika u svrhu razvoja
mentorskih kompetencija internim postupcima unutar visokih
uilita. U mentorski sustav ukljuiti to vie nastavnika i suradni-
ka i osigurati redovita savjetovanja studenata sa svojim mentorima.
U provoenju studentskih anketa potrebno je uvesti i ocjenjivanje
mentora.
NADLENOST: NVZVO
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Doneseni odgovarajui pravilnici na
visokim uilitima. Stupanj operativnosti mentorskog sustava.
Postotak nastavnika koji sudjeluju u edukaciji. Postotak nastavnika
i studenata u mentorskom sustavu. Razina zadovoljstva nastavnika
i studenata.
MJERA 1.2.4. Utvrditi metodologiju za verificiranje i validaciju is-

hoda uenja i steenih kompetencija i potom provesti usklaivanje.
Ovu mjeru treba provesti na razini ishoda uenja studija.
NADLENOST: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
PROVEDBA: visoka uilita, HUP, HGK, AZVO, odgovarajua radna
skupina
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina usklaenosti ishoda uenja s kom-
petencijama u skladu s HKO-om
MJERA 1.2.5. Revidirati naine provjere ishoda uenja u cilju

njihova pouzdanijeg utvrivanja. Ova mjera odnosi se na provjeru
ishoda uenja kolegija/modula. Potrebno je utvrditi naela provo-
enja, evaluiranja i arhiviranja dokumentacije vezane uz provjeru
ishoda uenja. Takoer je nuno organizirati edukaciju nastavnika
visokih uilita o provjeri ishoda uenja.
PROVEDBA: visoka uilita
obrazovanje
Visoko
POKAZATELJI PROVEDBE: Doneseni odgovarajui pravilnici o nai-

nima provjere ishoda uenja. Stupanj implementacije pravilnika.
Postotak nastavnika koji sudjeluju u edukaciji. Razina zadovoljstva
nastavnika.
MJERA 1.2.6. Poticati zavravanje studija u propisanom vremenu

trajanja uz istodobno osiguravanje kvalitete i dostupnosti studija te
postizanje ishoda uenja. Ovu mjeru uvrstiti i meu ciljeve zadane
programskim ugovorima.
POKAZATELJI PROVEDBE: Prosjeno trajanje studija. Razina kvalite-
te i dostupnosti te postizanja ishoda uenja.
MJERA 1.2.7. Uspostaviti odgovarajuu infrastrukturu i organi-

zaciju centara za podrku studentima u izradi zavrnih radova i
disertacija
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: CARNet, Srce, NSK, sveuiline knjinice
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava savjetova-
nja s odgovarajuim slubama za tehniku podrku u knjinicama.
Uspostavljen portal s dokumentima o znanstvenoj estitosti, citira-
nju, plagiranju i sl.
2. cilj: USTROJITI KVALITETAN BINARNI SUSTAV

VISOKOG OBRAZOVANJA USKLAEN S NACIONALNIM
POTREBAMA I NAELOM UINKOVITA UPRAVLJANJA
VISOKIM UILITIMA
U zemljama Europe, kao i izvan europskog prostora, svjedoimo postoja-
nju i binarnih i tzv. unitarnih sustava kao i diversificiranih sustava. Tije-
kom posljednjih dvaju desetljea u Europi su pojedine zemlje napustile
binarni sustav, dok su ga neke zemlje uspostavile. U Hrvatskoj binarni
sustav ima dugogodinju tradiciju s kraim formalnim prekidom (1981.
1993.). Binarnost sustava u Hrvatskoj oituje se u tome to visokokolske
institucije nude programe sveuilinih studija i strunih studija.92
Postojea mrea visokih uilita u Hrvatskoj svojim geografskim raspore-

dom obuhvaa sve dijelove Hrvatske, meutim svojom brojnou nadilazi
nacionalni potencijal i raspoloive kapacitete. U Hrvatskoj trenutano
imamo: 10 sveuilita (7 javnih i 3 privatna), 15 veleuilita (11 javnih i 4
privatna) i 31 visoku kolu (28 privatnih i 3 javne). Zbog razmjerno malog
trita visokog obrazovanja i slabe mobilnosti studenata nerijetko su se
uvodili novi studijski programi, to je dovelo do neopravdanog bujanja
visokih uilita i gubitka na kvaliteti. Stoga je upitna dugorona odrivost
pojedinih regionalnih ustanova koje nemaju kritinu masu za osigura-
obrazovanje
Visoko
vanje obrazovnog, odnosno istraivakog rada.
Na nacionalnoj razini to ujedno rezultira neodrivo velikom upisnom

kvotom: ukupno je u Hrvatskoj u odnosu na broj zavrenih uenika
srednjih kola s mogunou upisa visokog obrazovanja dostupno 110%
mjesta za upis samo na javnim visokim uilitima, odnosno ak 123,4%
ako se raunaju i privatna visoka uilita, dok je u EU-u prosjek upisanih
na razini 84% od broja maturanata. Dodatno tome, u Hrvatskoj se oe-
kuje i demografsko smanjenje narataja koji e zavravati srednjokolsko
obrazovanje.93
Istodobno, s gledita binarnoga sustava, struktura studenata po vrstama

studija i podrujima u Hrvatskoj dijametralno je suprotna strukturi u
drugim zemljama EU-a:
77% svih studenata studira na sveuilitima, a 23% na veleuilitima
i visokim kolama
od svih studenata koji studiraju strune studije 39% ih studira
strune studije na sveuilitima
od ukupnog broja studenata na veleuilitima 46% ih studira
na strunim studijima drutvenog podruja (posebice u polju
ekonomije)
od ukupnog broja studenata na visokim kolama 72% ih studira
na strunim studijima drutvenog podruja (posebice u polju
ekonomije).94
Nadalje, trite radne snage u Hrvatskoj jo uvijek ne prepoznaje jasno

razliku izmeu sveuilinog i strunog prvostupnika, ije svjedodbe
imamo od uvoenja bolonjskog procesa, pri emu su i nedovoljno jasne
razlike u ishodima uenja strunog i sveuilinog prvostupnika. ak ni
dravna ni javna poduzea nemaju obvezu kod raspisa natjeaja jasno
92, Study in Croatia, Croatian higher education system

93, Centar za politoloka istraivanja, Kamo ide Hrvatska? Budue kretanje broja stanovnika
94, Podatci AZVO, www.azvo.hr
uoiti distinkciju izmeu sveuiline i strune kvalifikacije, a ni izmeu
prvostupnike kvalifikacije i magistra struke.
Sagledavajui sve navedeno, oigledna je potreba redefiniranja koncepta

binarnoga sustava koji treba uskladiti s nacionalnim potrebama i uiniti
uinkovitijim unapreenjem upravljanja, a sveuilita se pritom od ve-
leuilita i visokih kola trebaju razlikovati po vrsti studijskih programa,
ali ne i po tome da se pretpostavlja da je na veleuilitima kvaliteta izvo-
enja nastave loija. Poslodavce treba informirati o vrstama kvalifikacije
i pripadajuim ishodima uenja.
2.1. POVEATI UINKOVITOST UPRAVLJANJA VISOKIM UILITIMA
Veina hrvatskih visokih uilita nije do uvoenja pilot programskih

obrazovanje
Visoko
ugovora imala jasno definiranu viziju i s njom usklaene ciljeve, to je

oteavalo ocjenu rada njihovih uprava. S druge strane, nedostatak jasne
nacionalne strategije oteava definiranje tih ciljeva, a nadleno ministar-
stvo dovodi u poziciju da nema kvalitetne alate za provjeru uinkovitosti
cjelokupnog sustava, napose ulaganja financijskih sredstava.
Nadlenosti rektora i dekana na sveuilitima koja se sastoje od fakul-

teta registriranih kao pravne osobe preklapaju se, odnosno ne postoji
jasna hijerarhija odluivanja, a neposredni interesi fakulteta katkad se
ne poklapaju s interesima sveuilita. To onemoguuje uinkovito uprav-
ljanje. Dio problema vezanih uz upravljanje sveuilitima rijeit e se
uvoenjem cjelovitih programskih ugovora koji bi uz definiranje jasnih
ciljeva na rektore i senate prenijeli vie autonomije u odluivanju i vie
odgovornosti za ispunjavanje ciljeva, voenje politike kvalitete, jasnije
profiliranje njihovih sveuilita u visokoobrazovnom prostoru i za bolju
povezanost s drugim visokoobrazovnim institucijama u Europi, ali i ire.
U postojeem sustavu elnike visokih uilita biraju osobe kojima ti

elnici izborom postaju nadreeni (nastavnici, lanovi fakultetskih vije-
a, dekani, lanovi senata). Izabrani elnici time su i odgovorni tijelima
koja su ih izabrala. Iskustva mnogih sustava pokazuju da takav elektivni
mehanizam katkad ne vodi izboru najkvalitetnije ili najkompetentnije
osobe, a elnici se dovode u situacije u kojima se u donoenju odlu-
ka upravljaju kompromisnim rjeenjima. U vie uspjenih europskih
visokoobrazovnih sustava koristi se mehanizam upravljanja visokim
uilitima putem upravnih odbora sastavljenih od eminentnih osoba iz
drutvenog ivota iji osobni integritet i visoke etike vrijednosti mo-
raju biti jamstvom potovanja akademskih naela u imenovanju elnika,
praenju njihova djelovanja i evaluaciji rezultata visokih uilita. lanovi
upravnih odbora u pravilu se predlau javnim natjeajem i ne mogu biti
politiki dunosnici niti istaknuti lanovi politikih stranaka. Zbog toga
se ovom Strategijom predvia evaluacija postojeeg sustava i razrada s
njom usklaenog novog sustava upravljanja visokim uilitima.
elnici visokih uilita biraju se iz redova nastavnika, iz ega proizlazi da
se uglavnom radi o osobama bez formalno steenih kompetencija iz pod-
ruja sustava upravljanja. Zbog toga je potrebna odreena razina dodatne
edukacije za osobe koje donose upravljake odluke na visokim uilitima.
Podatci nuni za donoenje kvalitetnih odluka esto su nedostupni, manj-

kavi, a kadto i pogreni. Takvo stanje u velikoj mjeri oteava uinkovito
upravljanje visokim uilitima. Zbog toga je potrebno uspostaviti jedin-
stven sustav upravljanja informacijama relevantnima za hrvatski visoko-
obrazovni prostor. elnici visokih uilita imaju ogranienu autonomiju u
sastavljanju prorauna svojih institucija u ijoj strukturi dominiraju plae.
Znatnija autonomija u raspolaganju materijalnim sredstvima odnosi se
tek na sredstva ostvarena iz neproraunskih izvora koja su na mnogim
visokim uilitima vrlo niska, a i ona koja ostvaruju vlastite prihode esto
dio njih moraju koristiti za pokrivanje hladnog pogona.
obrazovanje
Visoko
MJERA 2.1.1. Uspostaviti sustav financiranja visokih uilita pu-
tem cjelovitih programskih ugovora
Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati uinkovit i

razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita, pod tokom 4.1.
MJERA 2.1.2. Razraditi i implementirati uinkovit model uprav-

ljanja visokim uilitima uzimajui u obzir njihovu autonomiju i
naelo odgovornosti za postizanje ciljeva
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i viso-
kih kola, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraene smjernice za uspostavu uin-
kovitog modela upravljanja. Izmjene u pravnim aktima visokih
uilita. Stupanj operativnosti i uinkovitosti modela.
MJERA 2.1.3. Utvrditi jasan odnos prava i obveza sveuilita i

njihovih sastavnica registriranih kao pravne osobe. Izmjene unijeti
u statute i podzakonske akte visokih uilita.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Provedena izmjena statuta sveuilita i
sastavnica pravnih subjekata u smislu jasnog definiranja ovlasti i
odgovornosti u upravljanju. Postotak sveuilita i njihovih sastavni-
ca koji imaju jasan odnos prava i obveza.
MJERA 2.1.4. Uvesti sustav dopunske edukacije elnika visokih

uilita. Dopunsku edukaciju provoditi u obliku programa iz pod-
ruja sustava upravljanja, za elnike izabrane za akademsku godinu
2016./2017. i dalje.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom, AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak elnika koji su proli program
dopunske edukacije (do 2020. svi elnici moraju proi navedeni
program).
MJERA 2.1.5. Uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informaci-

jama relevantnim za hrvatski visokoobrazovni prostor
Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljava-

jue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih uilita,
pod tokom 5.2.
2.2. UTEMELJITI RAZLIKOVANJE SVEUILINIH, ODNOSNO

STRUNIH STUDIJSKIH PROGRAMA ISKLJUIVO NA
TRANSPARENTNIM VERIFICIRANIM KOMPETENCIJAMA
obrazovanje
Visoko
Potrebno je poveati atraktivnost i konkurentnost studija, posebno u

podrujima vanima za razvoj gospodarstva (STEM).95Poduzet e se razli-
ite aktivnosti usmjerene na ukljuivanje to veeg broja zainteresiranih
sudionika, izmeu ostalog definiranjem olakica i iznalaenjem dodat-
nog poticajnog financiranja za izvoditelje i korisnike u sustavu. Razvoj
novih studijskih programa unutar strunih studija potrebno je planirati
prema iskustvima razvijenih europskih zemalja, a u skladu s razvojnom
projekcijom Hrvatske.
Razlika izmeu sveuilinih i strunih studija temelji se na injenici da

na strunim studijima prevladavaju struni nastavni sadraji kojima se
preteno usvajaju vjetine, iako postoje i nastavni sadraji u kojima se
usvajaju (teorijska) znanja. Na sveuilinim studijima prevladavaju sveu-
ilini nastavni sadraji kojima se preteno usvajaju (teorijska) znanja, ali
postoje i nastavni sadraji u kojima se usvajaju vjetine. U tom konceptu
struni bi studiji trebali biti fleksibilniji da mogu brzo odgovarati na krat-
korone zahtjeve trita, dok bi sveuilini studiji trebali osiguravati bolje
temelje i fundamentalna znanja primjerenija promjenjivim zahtjevima
trita, tehnologije i drutva. Meutim, u objema vrstama studija trebalo
bi pripremiti studente za cjeloivotno uenje. U pravilu se sveuilini
programi trebaju izvoditi na sveuilitima, a struni na veleuilitima i
visokim kolama s iznimkom strunih programa za kojima postoji jasna
drutvena potreba, a ne izvode se uope ili u dovoljnom kapacitetu ni na
jednom veleuilitu / visokoj koli te studijskih programa koje zajedniki
izvode sveuilita i veleuilita / visoke kole.
Razinu kvalitete strunih studija potrebno je unapreivati i ujednaiti s

razinom kvalitete istorodnih sveuilinih studija postupnim usklaiva-
njem minimalnih kriterija s meunarodno prihvaenim kriterijima za
akreditaciju sveuilinih i strunih studija. Struni studiji ne smiju se od
sveuilinih razlikovati po kvaliteti, nego po ishodima uenja. Ishode ue-
nja treba jasno definirati i zatim redovito validirati, verificirati i revidirati.
95, EC Education & Training, EU studies and projects on mathematics and science
Mehanizmi osiguravanja kvalitete trebaju biti temeljna poluga razvoja
i restrukturiranja binarnog sustava, pri emu ciljevi trebaju biti usko
povezani s dostignutom razinom kvalitete pojedinih smjernica prema
nacionalnim zahtjevima definiranih Pravilnikom o sadraju dopusnice
te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog
obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih ui-
lita u skladu sa Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete
u europskom prostoru visokog obrazovanja96 na svakom visokom uili-
tu. U tom segmentu, sa znatnim iskustvom u postupcima vrednovanja
sustava osiguravanja kvalitete, ve djeluje Agencija za znanost i visoko
obrazovanje (AZVO) koja je meunarodno akreditirana.97
MJERA 2.2.1. Ishode uenja postaviti kao temelj razlikovanja stru-

nih i sveuilinih studija.
NADLENOST: MZOS
obrazovanje
Visoko
PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, visoka uilita, radna skupina
za izradu zakonskih akata,
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraeni standardi kvalifikacija u kojima
je jasno vidljiva razlika izmeu sveuilinih i strunih studija
MJERA 2.2.2. Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobi-

vanje dopusnice s meunarodno prihvaenom praksom koja se
odnosi na resurse potrebne za djelovanje visokih uilita
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Kriteriji doneseni i ukljueni u odgovara-
juu legislativu
MJERA 2.2.3. Ujednaiti minimalne kriterije za razinu kvalitete

koja se zahtijeva od visokih uilita koja izvode strune i/ili sveui-
line studije
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Kriteriji doneseni i ukljueni u odgovara-
juu legislativu
2.3. JAVNU POTPORU VISOKOM OBRAZOVANJU USMJERITI NA

PROFILE VISOKOOBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA POTREBNIH
ZA DUGOROAN ODRIV RAZVOJ HRVATSKOG DRUTVA I
GOSPODARSTVA
Detaljno e se analizirati stvarne potrebe i mogunosti svih dionika

(srednjokolci trite rada sustav visokog kolstva) te e se redefi-
nirati upisne kvote uz istodobno poveanje kvalitete izvedbe studijskih
96, Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja,

http://www.unidu.hr/datoteke/19izb/ESG-u-potpunosti.pdf
97, www.azvo.hr
programa i posljedino poveanje uinkovitosti, odnosno prohodnosti.
Pri redefiniranju kvota vodit e se prema tome rauna o stvarnim dru-
tvenim potrebama, ali i elementima osiguravanja kvalitete za svako visoko
uilite. Iako je trenutno stanje trita rada jedan od vanih parametara
koje treba uzeti u obzir u procjeni stvarnih drutvenih potreba, to sva-
kako nije jedini element, nego metodologija za njihovo utvrivanje mora
ukljuiti i iru drutvenu ulogu visokog obrazovanja, projekciju razvoja
drave, stanje i promjene u okruju te sve druge parametre koji mogu
utjecati na kvalitetnu procjenu drutvenih potreba. Pritom treba dije-
lom preuzeti metodologije i iskustva razvijenijih europskih zemalja, ali
uzeti u obzir i specifinosti Hrvatske. Posebnu pozornost i ovdje treba
posvetiti studijima iz STEM podruja koji su po analizama provedenim i
u Hrvatskoj i u drugim europskim zemljama podzastupljeni.98
MJERA 2.3.1. Razviti metodologiju predvianja drutvenih potreba

obrazovanje
Visoko
po kompetencijama za budua zanimanja i utvrivanja kvota po po-

drujima i studijskim programima svih triju razina visokog obrazo-
vanja. Definirati fiksni dio kvote te varijabilni dio kvote koji uzima u
obzir predvianja razvoja i oscilacije trita rada. Pratiti kretanja na
tritu rada i trajno usklaivati kvote.
NADLENOST: NVRLJP
PROVEDBA: Javni instituti i visoka uilita s odgovarajuom eksper-
tizom, HZZ, dravne agencije s potrebnom ekspertizom
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti modela predvianja.
Postotak u kojem su se predvianja ostvarila.
2.4. POVJERAVANJE NASTAVE TEMELJITI NA USKLAENOSTI

KOMPETENCIJA NASTAVNIKA S NASTAVNIM SADRAJIMA
Izbor nastavnika i povjeru nastave povezat e se s vrstama nastavnih

sadraja umjesto s vrstama studija. Na strunim studijima prevlada-
vaju struni nastavni sadraji kojima se preteno usvajaju vjetine, ali
mogu postojati i nastavni sadraji u kojima prevladavaju znanja. Na
sveuilinim studijima prevladavaju sveuilini nastavni sadraji koji-
ma se preteno usvajaju znanja, ali mogu postojati i nastavni sadraji
u kojima se usvajaju vjetine. Zbog toga je nevano na kojem studiju
nastavnik odrava nastavu, nego je iskljuivo vana vrsta nastavnog
sadraja (profil skupa ishoda uenja) koji nastavnik predaje i za koji treba
imati odgovarajue kompetencije. U skladu s navedenim, kod izbora
nastavnika pri povjeri nastave trebaju biti odgovarajue izbalansirane
nastavna izvrsnost i uloga znanstvenog ili strunog rada nastavnika.
Posljedino, na strunim studijima vei broj kolegija/modula moe biti
povjeren nastavnicima izabranim u nastavna zvanja, dok na sveuili-
nim studijima veinu kolegija/modula mogu izvoditi samo nastavnici
izabrani u znanstveno-nastavna zvanja. Tijela i institucije zaduene za
98, Podatci Ministarstva rada i mirovinskog sustava, http://www.mrms.hr/povezivanje-ob-

razovanja-i-potreba-trzista-rada
osiguravanje kvalitete visokih uilita osigurate da se pri inicijalnim
akreditacijama i reakreditacijama potuje to naelo.
MJERA 2.4.1. Definirati sustav u kojem se izbor nastavnika temelji

na sadraju, a ne na vrsti studija. Nastavnik mora imati odgovara-
jue nastavnike kompetencije za izvoenje odreenih nastavnih
sadraja neovisno o vrsti studija na kojem izvodi nastavu.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: NVZVO, radna skupina za izradu zakonskih akata, Rek-
torski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Unesene izmjene u zakonu
2.5. KORISTITI ISKLJUIVO ULAZNE KOMPETENCIJE KAO KRITERIJ
obrazovanje
Visoko
VERTIKALNE MOBILNOSTI STUDENATA
Vertikalna mobilnost trenutano se najveim dijelom temelji na admini-

strativnim i formalnim ogranienjima i zahtjevima. Umjesto toga treba
prepoznati motiviranost i izvrsnost studenta uz odgovarajuu provjeru
i vrednovanje potrebnih ulaznih kompetencija.
MJERA 2.5.1. Razviti sustav i metodologiju priznavanja prethod-

noga uenja, odnosno vrednovanja i provjere ulaznih kompetencija
kao osnove za vertikalnu mobilnost.
NADLENOST: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola.
PROVEDBA: MZOS, AZVO, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraeni pravilnici o priznavanju pret-
hodno steenih kompetencija i o provjeri ulaznih kompetencija za
diplomske studije. Stupanj operativnosti sustava. Razina zadovolj-
stva ukljuenih dionika.
2.6. OSNAITI INSTITUCIJSKO UMREAVANJE U CILJU

UINKOVITIJEG KORITENJA KADROVSKIH I MATERIJALNIH
RESURSA
Poticat e se suradnja i umreavanje visokih uilita da bi se to uinko-

vitije koristili njihovi kadrovski i materijalni resursi. Suradnja izmeu
institucija visokog obrazovanja u izvoenju programa i poticanje izvoenja
zajednikih studijskih programa dovest e do smanjenja prevelikog broja
programa, uz istodobno udruivanje resursa koje e dovesti do poveanja
kvalitete nastave. S druge strane, potrebno je pojaati suradnju izmeu
institucija visokog obrazovanja i drugih dionika, prije svega potencijalnih
poslodavaca studenata, ime bi se osiguralo primjereno sudjelovanje pred-
stavnika dionika u nastavnom procesu, dijelom prenoenjem iskustava
iz prakse studentima u obliku formalne nastave, a dijelom i izvoenjem
studentske prakse. Pritom treba imati u vidu da se radi o osobama koje
u pravilu nisu nastavnici, pa prema tome ne mogu biti nositelji kolegija/
modula, ali svojim iskustvom mogu znatno obogatiti i unaprijediti nastavu.
MJERA 2.6.1. Uspostaviti registar podataka o visokim uilitima
sa svim podatcima o resursima relevantnim za izvoenje studijskih
programa (npr. materijalni i kadrovski resursi) i ugraditi ga u jedin-
stveni informacijski sustav visokih uilita.
Ova mjera detaljno je razraena u okviru cilja 5. Osigurati zadovoljava-

pod tokom 5.2.
MJERA 2.6.2. Uspostaviti poticajne mehanizme za suradnju i

umreavanje visokih uilita u izvoenju zajednikih studijskih
programa i/ili njihovih pojedinih dijelova.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih
kola
obrazovanje
Visoko
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj zajednikih i zdruenih studija.
2.7. OSIGURATI POVEZANOST TRITA RADA I VISOKOG

OBRAZOVANJA
U suradnji s gospodarskim subjektima, poduzetnikim sektorom, zavo-

dom za zapoljavanje i slinim institucijama izgradit e se sustav karijer-
nog savjetovanja studenata99da bi se prepoznali njihovi afiniteti, a zatim
i usmjerilo njihovo profiliranje tijekom studija u skladu s razvijenim
kompetencijama. Sustav e djelovati koordinirano sa sustavima kari-
jernog savjetovanja u srednjem obrazovanju i obrazovanju odraslih, pri
emu e se pri sveuilitima i veleuilitima uspostavili centri za podrku
studentima i karijerno savjetovanje.
MJERA 2.7.1. Uspostaviti odgovarajuu infrastrukturu i organiza-

ciju centara za podrku studentima i karijerno savjetovanje
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: NVZVO, NVRLJP visoka uilita, HUP, HGK
POKAZATELJI PROVEDBE: Izmjene u zakonskoj regulativi. Stupanj
operativnosti sustava karijernog savjetovanja s odgovarajuim slu-
bama. Razina zadovoljstva korisnika.
2.8. REDEFINIRATI MODEL STUDIRANJA S DJELOMINIM

OPTEREENJEM (IZVANREDNI STUDIJI)
U Hrvatskoj postoji dugogodinja tradicija izvoenja izvanrednih studija

(studija s djelominim optereenjem). Uvidom u programe izvanrednih
studija vidljivo je da se oni najveim dijelom izvode u podruju drutvenih
znanosti.100Izvanredni studij moe biti uvjetovan potrebom za stjecanjem
99, UNESCO, Handbook on career counselling

100, MOZVAG, Preglednik studijskih programa
dodatnih znanja i kompetencija uz istodobno usklaivanje s obvezama
na radnom mjestu i obiteljskim obvezama. Studiranje na izvanrednim
studijima podrazumijeva posebno prilagoene termine i naine izvoenja
nastave te omoguuje studiranje i u duem razdoblju. Iz tog proizlazi
da se izvedbeni planovi na izvanrednim studijima moraju razlikovati od
izvedbenih planova na redovnim studijima. S druge strane, ishodi uenja,
odnosno kompetencije koje se stjeu izvanrednim studijima, ne smiju
se razlikovati od onih steenih redovnim studiranjem.
Suprotno izvornoj namjeni, izvanredni su studiji ponegdje postali nai-

nom za poveanje upisnih kvota i upisivanje studenata koji nisu uspjeli
upisati odgovarajui redovni studij. U tom smislu, izvanredni su studiji
dodatni izvor prihoda visokih uilita i nain podmirivanja trokova
poslovanja.
obrazovanje
Visoko
Izvanredni studiji ubudue e se razvijati kao dio sustava za cjeloivotno
obrazovanje usmjereni na pristupnike koji studiraju uz rad ili iz drugog ra-
zloga imaju jasno izraenu potrebu za studiranjem posebnom dinamikom,
te e biti dio sustava obrazovanja odraslih. Nee se raditi o studijima koji
se sadrajno ili po ishodima uenja razlikuju od redovnih studija, nego e
razlika biti u fleksibilnijoj dinamici upisivanja kolegija/modula u skladu
s mogunostima koje studentu doputaju obveze izvan studija. Potrebno
je razraditi i sustav priznavanja prethodno steenih kompetencija po
uzoru na druge sustave vrednovanja i priznavanja prethodnog uenja.
Studiji s djelominim optereenjem bit e financirani, kao i oni s punim
optereenjem, programskim ugovorima.
Poticat e se programi u STEM podruju (stimuliranjem veim upisnim

kvotama, programskim ugovorima i sl.) koji e pripremiti strunjake
sposobne odgovoriti na zahtjeve suvremenoga gospodarstva i javnog
sektora. U tu svrhu razradit e se poseban sustav stipendiranja studenata
na studijima za deficitarna zanimanja.
U suradnji s poslodavcima razvit e se dodatni mehanizmi potpore (finan-

ciranja) profesionalnog razvoja i usavravanja, koji e omoguiti poveanje
broja studenata koji zavravaju studije s djelominim optereenjem, uz
istodobno poveanje njihove profesionalne kompetentnosti.
MJERA 2.8.1. Pravno regulirati studije s djelominim opteree-

njem. Izmjenama zakona potrebno je definirati kljune elemente za
uspjeno izvoenje studija s djelominim optereenjem, a posebice
sljedee:
provoenje inicijalne akreditacije
priznavanje prethodne razine uenja i prije steenih kvalifikacija
te rjeavanje problema dravne mature za starije polaznike (npr.
predvidjeti posebne kvote)
definiranje statusa studenata na studiju s djelominim
optereenjem i ublaavanje razlika u odnosu na status redovnih
studenata
definiranje ukupnog financiranja i kolarina predvidjeti
mogunost sklapanja programskih ugovora za studije s
djelominim optereenjem
predlaganje mehanizama odobravanja, nadzora i periodinog
vrednovanja izvanrednih studijskih programa i dr.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Radna grupa za pripremu zakona
POKAZATELJI PROVEDBE: Donesene izmjene zakona
MJERA 2.8.2. Osnovati centre za cjeloivotno uenje i obrazovanje

pri visokim uilitima kao potporu za poticanje i koordiniranje
aktivnosti vezanih uz cjeloivotno uenje i obrazovanje, koji bi
ukljuivali i studije s djelominim optereenjem kao formalni oblik
cjeloivotnog obrazovanja koji zavrava odgovarajuom kvalifikaci-
jom
obrazovanje
Visoko
NADLENOST: NVRLJP
PROVEDBA: MZOS, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,
visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izmjene zakona. Stupanj operativnosti
centara. Razina zadovoljstva korisnika.
MJERA 2.8.3. Donijeti izvedbene planove na razini visokih uilita

koji e studentima s djelominim optereenjem omoguiti posti-
zanje ishoda uenja studija uzimajui u obzir specifinosti njihova
naina studiranja
POKAZATELJI PROVEDBE: Doneseni izvedbeni planovi za studiranje
s djelominim optereenjem
MJERA 2.8.4. Analizirati potrebe u javnim i gospodarskim subjek-

tima za programima u STEM podruju. Organizirati okrugle stolove
i slina dogaanja na temu studija u STEM podruju i na njih
pozivati predstavnike gospodarstva (slube za upravljanje ljudskim
resursima u veim tvrtkama, menadere, vlasnike manjih tvrtki,
predstavnike javnih ustanova i dr.) i ugledne strunjake iz ino-
zemstva koji imaju iskustva u organiziranju izvanrednih studija u
navedenu podruju. Program takvih dogaanja trebao bi ukljuivati
prezentaciju postojeeg stanja i prijedloge poboljanja te primjere
dobre prakse na uglednim institucijama.
POKAZATELJI PROVEDBE: Provedena i objavljena analiza
MJERA 2.8.5. Detaljno analizirati i obnoviti postojee programe

za studente s djelominim optereenjem i predloiti nove s ciljem
oblikovanja takvih programa koji e privui potencijalne studente
dajui kao krajnji rezultat izvrsno obrazovane strunjake sposobne
odgovoriti drutvenim potrebama, zahtjevima suvremenog gospo-
darstva i javnog sektora.
NADLENOST: NVZVO, NVRLJP
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Revidirani studijski programi. Broj novih
studenata. Postotak zaposlenih na odgovarajuim radnim mjestima
unutar godine dana od zavretka studija.
MJERA 2.8.6. Proiriti postojei informacijski sustav uz ukljuiva-

nje podataka koji se odnose na studente koji studiraju s djelomi-
nim optereenjem, aktivno promicati vrijednosti ukljuivanja u
takve studije za pojedinca, izvjetavati o mogunostima zapoljava-
nja polaznika takvih studija te upravljati njihovim karijerama
obrazovanje
Visoko
pod tokom 5.2.
MJERA 2.8.7. Osmisliti sustav dodatnih poticajnih financijskih

mjera za upisivanje na studije s djelominim optereenjem STEM
podruja te razraditi mehanizme stipendiranja studenata. U tom
smislu potaknuti suradnju s poslodavcima.
NADLENOST: NVZVO, NVRLJP
uilita, HUP, HGK
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj sklopljenih ugovora o sufinanciranju
/stipendiranju. Stupanj operativnosti sustava. Razina suradnje s
poslodavcima.
3. cilj: OSIGURATI KVALITETNU KADROVSKU

STRUKTURU VISOKIH UILITA KAO OSNOVU ZA
UNAPREENJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA
Do 2013. u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ne postoji jasno osmi-

ljena i profilirana politika zapoljavanja te profesionalnog i strunog
usavravanja i napredovanja djelatnika. Politika zapoljavanja stihijska
je i ovisna o trenutnim ekonomskim kretanjima, osobnim inicijativama
i o odnosima razliitih interesnih skupina i struktura.
U sustavu visokog obrazovanja u akademskoj godini 2011./2012. bilo je

zaposleno 16 594 djelatnika, od kojih je 12 200 u ekvivalentu punog radnog
vremena (FTE). Na ugovor o radu zaposleno je 10377, a ak 6217 zaposlenih
radi na ugovor o djelu.101 U sustavu visokog obrazovanja nastavnici i su-
radnici u nastavi mogu predavati na dva i vie visokih uilita. Meutim,
101, prema podatcima MZOS

evidencije o njihovim angamanima uglavnom se vode na razini visokih
uilita. MZOS nema primjereno aurirane i usustavljene podatke.
U strukturi sustava visokog obrazovanja u prosjeku je zaposleno oko 30 %

administrativnog te 70% nastavnog osoblja. Takva struktura karakteristina
je za velik broj visokih uilita i za razliita podruja znanosti, ali su razlike
izmeu pojedinih visokih uilita znatne. U strukturi rashoda visokih uili-
ta preteu rashodi za zaposlene koji u prosjeku ine 80% ukupnih rashoda,
to je uglavnom posljedica strukture prihoda iz dravnog prorauna.
Prosjeni omjer nastavnik/student na sveuilitima je 1 : 21, a na veleu-

ilitima i visokim kolama 1 : 45. Kako minimalni kriteriji za dobivanje
dopusnice za hrvatske institucije visokog obrazovanja koji svoje uporite
imaju u dokumentu Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u eu-
ropskom visokom obrazovanju102definiraju maksimalni doputeni omjer
obrazovanje
Visoko
1 : 30,103 vidljivo je da broj nastavnika na sveuilitima zadovoljava, dok

veleuilita i visoke kole nemaju dovoljan broj nastavnika zaposlenih u
punom radnom vremenu (prema podatcima MZOS-a za akad. god. 2011./12.,
od 14 veleuilita za koja su prikupljeni podatci, samo je na dvama omjer
nastavnik/student povoljniji od 1 : 30).
Na budue kadrovske potrebe visokih uilita utjecat e osjetno i pro-

mjene u demografskoj slici Hrvatske. Postojei demografski pokazatelji
jasno ukazuju na drastino smanjenje broja potencijalnih studenata.104
Svoju najniu toku demografska kretanja doseu u sluaju roenih
2003. U toj je godini broj novoroenih za gotovo petinu manji u odnosu
na narataj koji se upisivao na visoka uilita 2012. Demografska kretanja
mogu izravno utjecati na potrebe za zapoljavanjem na visokim uilitima
i na radno optereenje zaposlenih. Na to e izravno utjecati i mogue
promjene u strukturi predtercijarnog obrazovanja.
Nije mogue predvidjeti priljev studenata iz drugih zemalja, ali ni odljev

naih studenata u inozemstvo. Poueni iskustvima drugih europskih
zemalja visoka uilita trebaju aktivno poticati privlaenje studenata iz
drugih zemalja uz jasnu strategiju internacionalizacije koja ukljuuje i
primjereno financiranje studija.
3.1. POVEATI ZNANSTVENU I NASTAVNU KVALITETU NASTAVNIKA
Jedan od najvanijih preduvjeta za kvalitetno visoko obrazovanje jest

kvaliteta nastavnika. U postojeem sustavu ta se kvaliteta osigurava
102, Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom visokom obrazovanju,

http://www.unizg.hr/fileadmin/upravljanjekvalitetom/pdf/docsmjernice/esg.pdf
103, Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje
djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih
uilita, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_24_575.html
104, Centar za politoloka istraivanja, Kamo ide Hrvatska? Budue kretanje broja sta-
novnika
kriterijima za izbore u znanstveno-nastavna zvanja. Ti se kriteriji dijele
na kriterije vezane uz znanstveni rad nastavnika (znanstvenika) koje
propisuje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnolo-
gijski razvoj (odnosno do njegova konstituiranja Nacionalno vijee za
znanost)105i kriterije vezane uz nastavne i druge aktivnosti nastavnika
koje propisuje Rektorski zbor.106 I jedni i drugi kriteriji definiraju se kao
minimalni, a institucije visokog obrazovanja mogu za svoje nastavnike
propisati i vie kriterije. Minimalni znanstveni kriteriji razliito su de-
finirani za razliita znanstvena podruja i prilino su neujednaeni, a za
neka podruja i neodgovarajui. Kriteriji Rektorskog zbora u pravilu se
zadovoljavaju lake od znanstvenih pa je teite pri evaluaciji nastavni-
ka pomaknuto prema broju i kvaliteti objavljenih znanstvenih radova.
Osim toga, kriteriji Rektorskog zbora uglavnom su formalne naravi i
ne ocjenjuju, a time i ne potiu kvalitetu nastavnih i drugih aktivnosti
kandidata u postupku izbora.
obrazovanje
Visoko
Izbore nastavnika provodit e visoka uilita temeljem istorazinskih
vrednovanja kandidata pri emu e kriterije za izbor takoer utvrivati
sama visoka uilita u skladu s obvezom uvoenja i odravanja politike
kvalitete i obvezom da studentima osiguraju najkvalitetnije dostupne
nastavnike. Minimalne kriterije i dalje e propisivati Nacionalno vijee
za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj ispunjavajui time
ulogu drave u definiranju minimalne kvalitete visokog obrazovanja.
Nunost konkurentnog razvoja visokih uilita dovest e do postupnog
podizanja znanstvenih kriterija, posebno u znanstvenim podrujima u
kojima su oni nii, ime e se postii razmjerno ujednaavanje. Definirat
e se odnos znanstvenih kriterija za znanstvenike koji se biraju u znan-
stveno-nastavna zvanja i onih u ekvivalentnim znanstvenim zvanjima
i redefinirat e se kriteriji za podruja drutvenih i humanistikih zna-
nosti. Posebno e se razraditi sustav kriterija u umjetnikom podruju
uvaavajui specifinu narav umjetnikog djelovanja koja podrazumijeva
umjetnike dosege koji se ne valoriziraju samo doktorskim studijima i
znanstvenim radovima, nego i umjetnikom relevantnou i praksom.
Posebno e se razraditi sustav kriterija u umjetnikom podruju. Redefi-
nirat e se i kriteriji koji se odnose na nastavne aktivnosti, a kojima treba
posvetiti vie pozornosti i koji moraju neposrednije evaluirati kvalitetu,
a ne samo formalno ispunjavanje pojedinih aktivnosti. Na jednak e
se nain redefinirati kriteriji za izbore u nastavna zvanja. Napokon, uz
znanstvene i nastavne kriterije pri evaluaciji nastavnika uzet e se u obzir
i druge drutvene uloge detaljnije opisane u okviru Cilja 3.2.
U dananjem visokoobrazovnom sustavu veina nastavnika ne prolazi

posebno obrazovanje za stjecanje nastavnikih kompetencija, pa iako po-
sjeduju ekspertizu iz struke relevantnu za nastavu koju izvode, u metodici
105, Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, http://narodne-novine.nn.hr/

clanci/sluzbeni/289156.html
106, Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora
u nastavna zvanja, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/128118.html
izvoenja nastave mogu se jedino osloniti na iskustva drugih kolega ili
vlastitu intuiciju ili talent. Stoga e se uvesti kontinuirano obrazovanje
nastavnika putem posebno osmiljenih kolegija koji bi bili preduvjet za
preuzimanje nastavnikih obveza, a i uvjet za izbor u znanstveno-na-
stavno zvanje. Takvi e se kolegiji organizirati u formi izravne nastave
ili putem e-uenja. Usto e biti organizirani i krai teajevi kojima bi se
nadograivale kompetencije nastavnika, ne samo iz pedagokih nego i
iz drugih transverzalnih kompetencija, kao to su koritenje informa-
tikih tehnologija ili naini pisanja i prijavljivanja projekata. Inicijalno
obrazovanje za stjecanje nastavnikih kompetencija bit e obvezno za
sve nastavnike koji ulaze u sustav i bit e jedan od minimalnih kriterija
pri prvom izboru u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Daljnje
kontinuirano obrazovanje nastavnika u transverzalnim kompetencijama
bit e uvjetovano planovima osiguravanja kvalitete samih visokih uilita.
obrazovanje
Visoko
Za dodatno usavravanje dijela nenastavnog osoblja postoje povremeni

teajevi, ali e se ustrojiti sustav koji bi osiguravao trajnu edukaciju.
Kvaliteta nastavnika poticat e se i nagraivati uvoenjem varijabilnog

vrednovanja rada u zadanim razmjerima putem varijabilnog dijela plae.
Pritom e se rukovoditi kriterijima pravednosti i transparentnosti, koji
e biti definirani odgovarajuim aktima visokog uilita.
Posebna pozornost bit e posveena akademskoj i znanstvenoj estitosti

kao jednom od temeljnih naela djelovanja nastavnika. Visoka uilita
uinit e sve da sprijee korupciju i druge oblike neetinog ponaanja.
Akademska zajednica mora postaviti standarde uzornog ponaanja stu-
dentima, ali i drutvu u cjelini.
MJERA 3.1.1. Izraditi novi jedinstveni sustav kriterija za izbore u

znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i leksikograf-
ska zvanja temeljenih na istorazinskom vrednovanju
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, odgo-
varajua radna skupina
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen odgovarajui pravilnik. Postotak
nastavnika koji ispunjavaju kriterije za izbor u pojedina znanstve-
no-nastavna zvanja.
MJERA 3.1.2. Organizacija centara za pedagoko-psiholoko-didak-

tiko-metodiku izobrazbu nastavnika u sustavu visokog obrazova-
nja
PROVEDBA: visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom, AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti centara. Razina
zadovoljstva korisnika.
MJERA 3.1.3. Izrada, prihvaanje i implementacija programa

kontinuiranog obrazovanja nastavnika u sustavu visokog obrazova-
nja. U planiranju i izvoenju programa u najveoj se mjeri koristiti
mehanizmima e-uenja.
PROVEDBA: visoka uilita s odgovarajuom ekspertizom, radna
skupina za izradu zakona, AZVO, Srce
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina provedbe programa kontinuiranog
obrazovanja nastavnika. Postotak nastavnika obuhvaenih progra-
mom.
MJERA 3.1.4. Razraditi mehanizme varijabilnog vrednovanja rada

nastavnika i uvoenja odgovarajueg varijabilnog dijela plae
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: radna skupina za izradu zakona, Rektorski zbor, Vijee
veleuilita i visokih kola, sindikati
POKAZATELJI PROVEDBE: Izmjene u zakonu. Stupanj implementaci-
obrazovanje
Visoko
je mehanizama.
MJERA 3.1.5. Razraditi sustav cjeloivotnog obrazovanja nenastav-

nog osoblja
PROVEDBA: visoka uilita, AZVO, Srce
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije programa dodat-
ne edukacije nenastavnog osoblja visokih uilita
3.2. REDEFINIRATI MEHANIZME ODREIVANJA STRUKTURE

RADNOG VREMENA I RADNIH ZADAA VISOKOKOLSKIH
NASTAVNIKA
U posljednjih dvadesetak godina dolo je do kljunih promjena u strukturi

radnih obveza visoko-kolskih nastavnika koje su uvjetovane omasovlje-
njem visokog obrazovanja, ubrzanom produkcijom znanja, implemen-
tacijom bolonjskog sustava, prilagodbom europskomu visokokolskom
prostoru, uvoenjem nove komunikacijske tehnologije, novim zahtjevima
drave i dionika u obrazovnom procesu. Povean je opseg i komplek-
snost u tradicionalnim radnim sektorima visokokolskih nastavnika,
nastavi i znanstvenom radu, emu su pridodane brojne nove obveze iz
domene organizacijskih, upravljakih i administrativnih poslova, kao
i zahtjevi ire zajednice. Te tendencije nije pratila kvalitetna potpora i
odgovarajua regulativa praenja i vrednovanja rada nastavnika.107Ne
uzimaju se u obzir realni uvjeti i postojea raznolikost u uvjetima rada,
kao ni organizacijski i struni rad u akademskim tijelima niti angaman
u treoj misiji visokokolskih ustanova. Iz toga proizlazi potreba novog
definiranja radnog vremena i radnih zadaa nastavnika, strukture i su-
stavnih rjeenja koja e uzimati u obzir promjene koje su se ve dogodile,
odnosno nove uvjete rada na sveuilitima, veleuilitima i visokim ko-
lama te omoguiti optimalno koritenje postojeih ljudskih potencijala,
107, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje

kvalitetnu evaluaciju rada, implementaciju kulture kvalitete i funkciju
odrivog razvoja visokog obrazovanja.
Uloga se visokokolskih nastavnika u drutvu promijenila i obuhvaa

etiri segmenata aktivnosti: a) nastavne (obrazovne); b) znanstvene/umjet-
nike; c) organizacijske, upravljake i strune aktivnosti u akademskim
tijelima; d) angaman u treoj misiji ustanova visokog obrazovanja (dje-
latnost usmjerenu doprinosu razvoju i poboljanju zajednice).
Postoji izrazita povezanost pojedinih komponenata radnih obveza na-

stavnika, pa bi one trebale objedinjavati sve navedene sastavnice u odre-
enu omjeru ovisno o specifinostima ustanove (znanstveno-nastavna
ili nastavna) i podruja njezina djelovanja (specifinosti struke i potrebe
regije u kojoj djeluje), statusa nastavnika, strategiji i misiji visokokolske
ustanove, odnosno usmjerenosti njezine sastavnice i samog nastavnika.
obrazovanje
Visoko
Zbog toga e se redefinirati zadae koje su izravno vezane uz nastavni

proces, a koje su se nakon uvoenja bolonjskog procesa promijenile/
poveale. Redefinirat e se i znanstvene/umjetnike radne zadae, to
podrazumijeva odreivanje minimalnih uvjeta za napredovanja u zvanja,
ali i dodatne zadae koje proizlaze iz znanstvenog djelovanja visokokol-
skih nastavnika. Pritom e se uzimati u obzir specifinosti podruja i
polja. Uvaavat e se razlike u definiranju pojedinih znanosti i evaluaciji
doprinosa znanstvenika u pojedinim znanstvenim podrujima i poljima.
Posebno e se uvaavati specifinosti u valorizaciji doprinosa nastavnika
u umjetnikom podruju.
Definirat e se aktivnosti koje su nune za upravljanje i funkcioniranje

visokih uilita da bi se rad u njima mogao evaluirati kao trajan, povre-
meni ili jednokratan angaman.
Trea misija postaje sve artikuliranijom zadaom visokih uilita. Ona

obuhvaa brojne poslove i angamane usmjerene razvoju i poboljanju
gospodarskog, kulturnog i civilnog ivota, a podrazumijeva i integrativni
koncept suradnje prema kojem je sveuilite duno pridonositi svim
sektorima drutva te civilnu misiju sveuilita, usmjerenu obrazovanju
drutveno odgovornih i aktivnih graana. Vrednovanje angamana usmje-
renog doprinosu razvoja i poboljanju zajednice treba biti pojanjeno
aktima visokih uilita.
MJERA 3.2.1. Utvrditi mehanizme vrednovanja rada visokokol-

skih nastavnika temeljem etiriju segmenata aktivnosti, uvoenjem
odgovarajuih zakonskih izmjena. Utvrditi okvirne omjere poje-
dinih aktivnosti u skladu s misijama pojedinih visokih uilita i
specifinostima podruja i struka; definirati mogunosti promjene
omjera na razini visokog uilita. U tom smislu provesti izmjene i
dopune pravnih akata.
NADLENOST: MZOS, sindikati
PROVEDBA: radna skupina za pripremu kolektivnog ugovora
POKAZATELJI PROVEDBE: Prihvaene izmjene/dopune pravnih
akata. Razina usklaenosti okvirnih omjera s misijama pojedinih
visokih uilita i specifinosti podruja, grana i struka.
MJERA 3.2.2. Razraditi zatitne mehanizme maksimalnih optere-

enja visokokolskih nastavnika po pojedinim segmentima radnih
zadaa. Razraenim se popisom aktivnosti koristiti pri izradi kolek-
tivnog ugovora.
NADLENOST: MZOS, sindikati
PROVEDBA: radna skupina za pripremu kolektivnog ugovora
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina obuhvaenosti zatitnih mehani-
zama u kolektivnom ugovoru. Razina zadovoljstva visokokolskih
nastavnika.
MJERA 3.2.3. Uspostaviti i implementirati mehanizam cjelovita
obrazovanje
Visoko
vrednovanja etiriju segmenata radnih zadaa visokokolskih na-
stavnika. Pravilnicima na razini visokih uilita normirati i vred-
novati utvrene aktivnosti i ugovaranje dodatnih aktivnosti ovisno
o stratekom usmjerenju visokokolske institucije. Osigurati
postupnost uvoenja promjena za poboljanje sustava uz obvezno
osiguranje prihvatljivog razdoblja prilagodbe. Predvidjeti usklai-
vanje radnih obveza visokokolskih nastavnika s trajanjem ugovora
o radu u postojeim nastavnim i znanstveno-nastavnim statusima,
kao i osiguranje prijelaznog razdoblja za informiranje, prilagodbu i
implementaciju predloenog sustava.
NADLENOST: MZOS, NVZVO
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije novog mehaniz-
ma evaluacije aktivnosti nastavnika. Razina usklaenosti sa stra-
tekim usmjerenjem visokokolske institucije. Trajanje prijelaznog
razdoblja.
3.3. UTVRDITI STANDARDE KADROVSKE STRUKTURE VISOKIH

UILITA I DEFINIRATI USTROJ RADNIH MJESTA I POLITIKU
ZAPOLJAVANJA
Zbog velikih razlika u kadrovskoj strukturi razliitih visokih uilita, a

u cilju lakeg i uinkovitijeg ugovaranja programskih ugovora, izradit
e se standard kadrovske strukture koji e definirati okvirne potrebe za
nastavnim i nenastavnim kadrom visokog uilita s obzirom na programe
i broj studenata. Pritom e se uvaavati specifinosti pojedinih programa
u cilju njihova optimalnog izvoenja.
Na visokim uilitima postoje izrazite razlike u strukturi nastavnika i

suradnika u nastavi, ali i administrativnog, strunog i pomonog osoblja.
Postoje velike razlike u rasponu i distribuciji zaposlenih s obzirom na
zvanja. To je posebno vano pri usporedbi fakulteta, veleuilita i visokih
kola koji izvode studijske programe bliskih sadraja i opsega. Postoje i
osjetne razlike u udjelu administrativnog, strunog i pomonog osoblja u
strukturi zaposlenih u visokim uilitima. Te razlike rezultat su prevelike
fragmentiranosti sustava visokog obrazovanja u kojem institucionalnu
odgovornost za definiranje i upravljanje politikom zapoljavanja nisu
preuzela sveuilita. Ustroj radnih mjesta na visokim uilitima defini-
rat e se na temelju: a) opsega obrazovnog, znanstvenog, umjetnikog ili
strunog rada, b) standardnog optereenja zaposlenika, c) standarda za
obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.
U aktualnom sustavu izbor nastavnika provodi se temeljem utvrivanja

zadovoljava li kandidat zakonski regulirane minimalne kriterije za izbor
u zvanje. Iako se tom prigodom raspisuju javni natjeaji, izbori su naj-
ee povezani s napredovanjem odreenog nastavnika. Sustav izbora
nastavnika promijenit e se tako da se izbori provode vezano uz odreeno
obrazovanje
Visoko
slobodno ili oformljeno radno mjesto, sukladno ustroju radnih mjesta

visokog uilita, a uz potovanje naela transparentnosti i obveze visokog
uilita da studentima osigura najbolje nastavnike. Pritom i dalje treba
zadrati sustav minimalnih kriterija za izbore u zvanja uz uravnoteenje
doprinosa nastavnika u sva etiri oblika aktivnosti opisanih u prethodnoj
toki te zadrati sustav izbora u naslovna zvanja za nastavnike koji nisu
zaposlenici visokog uilita na kojem izvode nastavu. Pri definiranju
kriterija za izbor potrebno je, kao i dosad, voditi rauna o specifinostima
pojedinih znanstvenih podruja, te posebno umjetnikog podruja koje
se znaajno razlikuje u nainu valorizacije dosega nastavnika. U ustroj
radnih mjesta potrebno je uvrstiti i djelatnike u suradnikim zvanjima
koji mogu obavljati poslove asistenata, ali i druge poslove u skladu sa
specifinim potrebama pojedinih visokih uilita.
MJERA 3.3.1. Izraditi standarde kadrovske strukture prema vrsta-

ma i opsezima programa te na temelju standarda regulirati ustroj
radnih mjesta zaposlenika ija plaa tereti sredstva prorauna.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Radna skupina za utvrivanje kadrovskog standarda,
Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen i prihvaen odgovarajui doku-
ment o kadrovskim standardima. Izraeni i prihvaeni pravilnici o
ustroju radnih mjesta na visokim uilitima. Struktura nastavnika
visokih uilita.
4. cilj: OSIGURATI UINKOVIT I RAZVOJNO POTICAJAN

SUSTAV FINANCIRANJA VISOKIH UILITA
Odgovarajue financiranje sustava visokog obrazovanja preduvjet je nje-

gova razvoja. Pritom treba voditi rauna o razvojnim ciljevima u podruju
gospodarstva, kulture, obrazovanja i znanosti, ukupnim ulaganjima, o
raspodjeli sredstava i o uinkovitim mehanizmima praenja realizacije
ciljeva. Osnovu djelotvornog sustava financiranja visokih uilita, uz
uzimanje u obzir specifinosti sveuilita, veleuilita i visokih kola,
trebaju biti programski ugovori s resornim ministarstvom.108Programski
ugovori vaan su instrument provoenja nacionalne politike visokog
obrazovanja i istraivanja uz uvaavanje autonomije i unutarnjeg sustava
osiguravanja kvalitete visokih uilita. U sljedeem stratekom razdoblju
vano je uvesti cjelovite programske ugovore koji e obuhvaati sve te-
meljne aktivnosti visokog uilita, a koji e voditi rauna o nacionalnim
stratekim prioritetima s jedne te autonomiji sveuilita s druge strane.
Pritom treba razraditi specifine mehanizme ugovaranja i financiranja
ovisno o tipu visokih uilita.
obrazovanje
Visoko
4.1. USPOSTAVITI SUSTAV ALOCIRANJA JAVNIH SREDSTAVA
VISOKIM UILITIMA PUTEM CJELOVITIH PROGRAMSKIH
UGOVORA UZ NJIHOVU POTPUNU AUTONOMIJU U RASPOLAGANJU
FINANCIJSKIM SREDSTVIMA, TO PODRAZUMIJEVA I
ODGOVORNOST ZA OSTVARENE REZULTATE
Postojei sustav financiranja visokih uilita promijenit e se uvoenjem

cjelovitih programskih ugovora. Takav mehanizam financiranja bit e
povezan s postizanjem stratekih ciljeva te e se rukovoditi naelima
transparentnosti, uinkovitosti, osiguravanja kvalitete i socijalne dimen-
zije visokog obrazovanja. Zajednikim reguliranjem financiranja studija
i studijskih programa, financiranja studentskog standarda, financiranja
istraivanja i razvoja te financiranja trokova poslovanja osigurat e se
naelo cjelovitosti u javnom financiranju visokog obrazovanja.
Sustav e se temeljiti na modelima dobre prakse EU-a109i koristit e se

instrumentima poput financiranja temeljenog na ulaznim i izlaznim
kriterijima te na projektnom financiranju. Programski ugovori bit e
temelj financiranja svih javnih visokih uilita, a mogu posluiti i u di-
jelu financiranja privatnih visokih uilita ako za to postoji drutveni
interes (u sluaju financiranja studenata koji studiraju s djelominim
optereenjem,studiranje e biti financirano po jednakim kriterijima
neovisno o vrsti i osnivau akreditirane ustanove). To znai da e dr-
avna tijela, u skladu s odgovornou koju drava preuzima za sustav
visokog obrazovanja, javnim sredstvima financirati sustav javnih visokih
uilita u cilju zadovoljavanja drutvenih potreba za visokim obrazova-
njem, potiui istovremeno politiku kvalitete i njihovu konkurentnost u
granicama RH i izvan njih. Jedan od mehanizama osiguravanja kvalitete
svakako je i odreivanje kapaciteta visokih kola. Zadaa AZVO-a je, na
temelju ljudskih, prostornih i materijalnih resursa odrediti kapacitete
visokih kola, odnosno broj studenata koji bi mogli studirati na pojedi-
noj visokoj koli. Takva procjena kapaciteta bila bi temelj za sklapanje
108, MZOS, Programski ugovori

109, EHEA, Bologna Process, Financing and Governance of Higher Education
programskih ugovora. Ako javna visoka uilita svojim kapacitetima ili
ponudom programa u nekom podruju ne mogu zadovoljiti drutvene
potrebe, a odgovarajui program(i) postoje u ponudi privatnih visokih
uilita, odnosno ako privatna visoka uilita izvode programe od poseb-
nog drutvenog interesa, pristupit e se sklapanju programskih ugovora s
privatnim visokim uilitem. Ovakav odnos javnih i privatnih institucija
i sustav njihova financiranja uobiajen je u veini europskih, a posebno
zapadnoeuropskih i nekih skandinavskih zemalja, iako pojam privatno
visoko uilite nema u svim zemljama isto znaenje.110
Programskim ugovorima financirat e se sve razine studijskih programa,

od preddiplomskih do doktorskih studija. Sustav financiranja razradit e
se temeljem broja upisanih studenata prema znanstvenim podrujima
njihovih studijskih programa, to osigurava transparentnost te uzima
u obzir razliite razine trokova izvoenja studija ovisno o studijskom
obrazovanje
Visoko
programu. Napose e se razraditi nain ugovaranja i razine aktivnosti za

veleuilita i visoke kole jer one nemaju istu razinu autonomije kao javna
sveuilita. Sveuilita i veleuilita trebaju razraditi pravila provedbe
ciljeva programskih ugovora, a osobito alokacije sredstava sastavnicama
u skladu s postavljenim ciljevima. Financiranje po novom modelu uvodit
e se postupno da se ne ugrozi kontinuitet djelovanja visokih uilita.
Dio financiranja visokih uilita odnosit e se na financijske poticaje

visokim uilitima za postizanje stratekih ciljeva u visokom obrazova-
nju koristei se modelom financiranja prema izlaznim kriterijima i/ili
putem projektnog financiranja. U ovom dijelu financiranja javna e se
sredstva alocirati na visoka uilita putem razliitih ministarstava, a ne
samo ministarstva nadlenog za znanost i visoko obrazovanje. Tako e
i druga ministarstva sudjelovati u razvoju kadrova potrebnih za razvoj
djelatnosti u svojim resorima.
U postojeem sustavu od uprava se visokih uilita oekuju rezultati, ali

uz nerazmjerno nisku autonomiju u raspolaganju financijskim sredstvi-
ma. Jaanje autonomije u raspolaganju financijskim sredstvima preduvjet
je uinkovita upravljanja visokim uilitima.111Pritom je potrebno voditi
se naelima transparentnosti, uinkovitosti, osiguravanja kvalitete i
socijalne dimenzije.
Uz razradu novog modela financiranja potrebno je unaprijediti upravlja-

nje sustavom na razini drave te na razini visokih uilita radi informira-
nog, uinkovitog i transparentnog razvoja sustava visokog obrazovanja
u Hrvatskoj. U tu e se svrhu na institucionalnoj i nacionalnoj razini
unaprijediti sustav prikupljanja financijskih podataka koji e omoguiti
kvalitetno upravljanje i utemeljeno donoenje odluka.
110, ECA Paper: Private higher education institutions and quality assurance
111, Center for Higher Education Policy Studies, Progress in higher education reform
across Europe, Funding Reform
MJERA 4.1.1. Razraditi i implementirati model financiranja pro-
gramskim ugovorima
NADLENOST: MZOS, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih
kola
PROVEDBA: odgovarajua radna skupina, visoka uilita
ment. Stupanj operativnosti modela.
MJERA 4.1.2. Razliita ministarstva razradit e sustav sufinancira-

nja visokog obrazovanja. Odrediti udjele pojedinih ministarstava u
financiranju visokog obrazovanja.
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: resorna ministarstva
ment. Provedene odgovarajue izmjene zakona. Postotak ispunja-
obrazovanje
Visoko
vanja financijskih obveza unutar odreenog udjela kod pojedinog
ministarstva.
MJERA 4.1.3. Razraditi sustav prikupljanja i upravljanja financij-

skim podatcima za kvalitetno upravljanje i utemeljeno donoenje
odluka u visokom obrazovanju.
Ova mjera razraena je detaljno u okviru glavnog Cilja 5. Osigurati za-

dovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih
uilita, posebnog Cilja 5.2. Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku
infrastrukturu
4.2. POTICATI IZDVAJANJA ZA VISOKO OBRAZOVANJE IZ JAVNOG I

PRIVATNOG SEKTORA
Hrvatsko javno izdvajanje za visoko obrazovanje odreeno kao postotak

BDP-a trenutno je meu najniima u Europi i iznosi 0,73 %. Tako nisko
izdvajanje onemoguuje svaku ozbiljniju reformu visokoobrazovnog
sustava. Stoga je jedan od najvanijih ciljeva u buduem razdoblju pozi-
cioniranje Hrvatske meu zemljama EU-a u razini izdvajanja za znanost
i visoko obrazovanje. To je ujedno i mjera stvarnog prepoznavanja ulo-
ge obrazovanja i istraivanja kao pokretaa gospodarskog i drutvenog
napretka i stvarne opredijeljenosti za drutvo utemeljeno na znanju.
Minimalni cilj koji e Hrvatska postaviti u visini izdvajanja iz javnog sek-
tora jest dostizanje medijana europskih zemalja do 2020. Treba naglasiti
da se dostatna ulaganja moraju osigurati i za omoguivanje povlaenja
sredstava europskih fondova. Dio sredstava osigurat e se ulaganjem
dijela prihoda od prodaje dravne imovine ili dravnih koncesija u razvoj
visokog obrazovanja.
Jasno je da postizanje primjerenog financiranja institucija visokog ob-

razovanja nije mogue samo sredstvima dravnog prorauna. Stoga je
potrebno razviti sustav kojim bi se osiguralo financiranje visokih uilita
i iz drugih izvora. Prije svega to se odnosi na gospodarski sektor koji je u
posljednjih dvadesetak godina u velikoj mjeri izgubio interes, a dijelom i
mogunost ulaganja u visoko obrazovanje. Formiranje interesnih mrea u
koje bi se ukljuile gospodarske i akademske, ali i druge institucije poput
ministarstava, agencija, komora itd. koje djeluju u pojedinim sektorima,
moglo bi dovesti do znatnije suradnje izmeu gospodarstva i visokih
uilita, a time i poveanja ulaganja u visokoobrazovni sustav. Odgovara-
juom poreznom politikom poticat e se ulaganja gospodarskog sektora u
visoko obrazovanje. Osnivanjem sektorskih interesnih mrea omoguio
bi se i vei kontinuirani utjecaj poslodavaca na studije, njihove sadraje i
naine izvoenja, a posebno na elemente praktinog dijela studija kao to
je struna praksa. Dio sredstava koje visoka uilita ostvaruju u prvom
redu istraivakim radom dolazi iz meunarodnih projekata. Povezivanje
visokih uilita u interesne mree te povezivanje akademskog i gospodar-
skog sektora povealo bi konkurentnost u natjecanju za meunarodne
obrazovanje
Visoko
projekte, a time bi se poveao i udio financiranja iz meunarodnih fondova.
MJERA 4.2.1. Postupno poveavati proraunska izdvajanja za viso-

ko obrazovanje do postizanja medijana EU-a
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: Ministarstvo financija, MZOS
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak proraunskih izdvajanja u uspo-
redbi s medijanom EU-a
MJERA 4.2.2. Razraditi i implementirati sustav poreznih olakica

za gospodarske subjekte i privatne osobe koji investiraju u visoko
obrazovanje
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: Ministarstvo financija
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava. Razina
MJERA 4.2.3. Razraditi sustav alociranja dijela sredstava upriho-

enih prodajom dravne imovine i/ili ostvarenih putem dravnih
koncesija u visoko obrazovanje
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: Ministarstvo financija, MZOS
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava. Postotak
sredstava alociranih u visoko obrazovanje.
MJERA 4.2.4. Formirati sektorske interesne mree. U interesne

mree potrebno je ukljuiti visoka uilita, poslodavce, dravna
tijela i druge zainteresirane dionike.
NADLENOST: Struno povjerenstvo Vlade RH za provedbu Strategije
PROVEDBA: resorna ministarstva, Rektorski zbor, Vijee veleuilita
i visokih kola, HUP, HGK
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj formiranih interesnih mrea koje su
zapoele s redovitim aktivnostima. Razina ukljuenosti relevantnih
dionika.
5. cilj: OSIGURATI ZADOVOLJAVAJUE PROSTORNE
I INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE RESURSE
VISOKIH UILITA
Zakonom je propisan minimum prostora koje institucije visokog ob-

razovanja moraju imati da bi dobile dopusnicu za izvoenje nasta-
ve.112Materijalni resursi na javnim institucijama visokog obrazovanja
veoma su razliiti i na velikom broju institucija nedostatni za kvalitetno
ispunjavanje svih zadaa te za natjecanje u meunarodnom okruju.
Prostori pojedinih sastavnica ne zadovoljavaju ni najnunije standarde
nastavnih i istraivakih zahtjeva. Ustroj suvremenih institucija visokog
obrazovanja zahtijeva i odgovarajuu infrastrukturu koja e osigurati
izvrsnost u nastavi te njihov ravnopravan poloaj u europskom viso-
koobrazovnom prostoru.
obrazovanje
Visoko
Nedvojbeno je da kvalitetni visokoobrazovni sustav te istraivaka izvr-
snost danas nisu mogui bez moderne i napredne informacijsko-komu-
nikacijske infrastrukture. Ona je nezaobilazan temelj za nove metode i
iskorake u istraivanjima te suradniko okruje i skup alata koji omoguu-
ju suradnju nastavnika, studenata i istraivaa bez obzira na zemljopisnu
lokaciju i udaljenost od fizikih istraivakih resursa.
Osiguranje potrebnih prostornih resursa i infrastrukture bit e jedan od

prioriteta u podruju visokog obrazovanja i znanosti.
5.1. OSIGURATI PRIMJERENE PROSTORNE STANDARDE I

OPREMLJENOST
Uspostavit e se jasan odnos prostornih potreba i broja studenata, na-

stavnih programa i istraivakih zahtjeva u skladu s podrujima studi-
ranja/istraivanja. Razradit e se plan ulaganja u razvoj infrastrukture
uzimajui u obzir postojee prostorne resurse, njihovu starost i funk-
cionalnost uz analizu odrivosti novih prostornih kapaciteta s obzirom
na trokove njihova odravanja. Pri gradnji novih prostornih kapaciteta
potrebno je funkcionalno i programski povezati prostorne resurse da
bi se osiguralo njihovo optimalno koritenje te odrivost. Prigodom
projektiranja i izgradnje objekata poticat e se energetski uinkovita i
odriva gradnja.
etiri vea hrvatska sveuilita provela su analizu potreba za novim

prostornim kapacitetima i u posljednjih nekoliko godina ve pristu-
pila gradnji kampusa kojima je cilj ne samo proirenje prostora nego
i funkcionalno povezivanje fakulteta i podizanje kvalitete studiranja.

Usto, takvi sveuilini kampusi imaju iri utjecaj na lokalnu zajednicu i
vaan su instrument ostvarenja velikog broja ciljeva definiranih i ovom
Strategijom.
MJERA 5.1.1. Provesti detaljnu analizu postojeih prostornih ka-

paciteta visokih uilita i utvrditi nacionalne prioritete ulaganja s
realnim vremenskim planovima. U ovu mjeru treba ukljuiti i po-
stojee podatke kojima raspolae MZOS te prikupiti dodatne podat-
ke koji omoguuju informirano donoenje nacionalnih prioriteta.
NADLENOST: MZOS, NVZVO
PROVEDBA: odgovarajua radna skupina
POKAZATELJI PROVEDBE: Provedena i objavljena analiza. Objav-
ljeni nacionalni prioriteti ulaganja. Stupanj koritenja rezultata
analize pri odreivanju prioriteta. Razina uinkovitosti koritenja
resursa.
obrazovanje
Visoko
MJERA 5.1.2. Izgraditi nove i obnoviti postojee kapacitete visokih

uilita. Nacionalni prioriteti trebaju uzeti u obzir i ve zapoete
projekte unapreenja prostornih kapaciteta.
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izgraeni i obnovljeni prostori visokih
uilita. Razina uinkovitosti koritenja resursa.
5.2. UNAPRIJEDITI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKU

INFRASTRUKTURU
Suvremena informacijsko-komunikacijska infrastruktura preduvjet je

funkcioniranja visokog uilita na svim razinama, od tehniko-admini-
strativne do nastavne. Poseban naglasak potrebno je staviti na tehnike
predispozicije za razvoj e-uenja i uenja na daljinu u skladu s aktualnim
svjetskim trendovima i potrebama razliitih podzastupljenih skupina.
Postojea informatika podrka visokim uilitima nije dostatna. Dvije
velike informatike mree, ISVU113i MOZVAG,114 formirane su neovisno i
ne korespondiraju meusobno, a i ne sadravaju sve podatke potrebne
za informirano donoenje odluka u procesu upravljanja visokim uiliti-
ma. Nedostaju informatiki alati potrebni za rad strunih slubi visokih
uilita povezani s postojeim informacijskim sustavima. Nuno je za
sve postojee i nove sustave osigurati interoperabilnost.
Informatiko-komunikacijska tehnologija premalo se koristi u nastavi, a

broj, nain izvoenja i ukupna vanost e-kolegija vrlo su neujednaeni
meu visokim uilitima i pojedinim studijskim programima. Nuno je
osigurati slobodan pristup to veem dijelu nastavnih sadraja, uklju-
113, http://www.isvu.hr/javno/hr/index.shtml
114, http://mozvag.srce.hr/
ujui i udbenike, prirunike i ostalu nastavnu literaturu da bi na taj
nain studentima bilo dostupno vie kvalitetnije literature uz istodobno
smanjenje troka studiranja. Inicijalno ulaganje u takav razvoj zahtjevno
je u financijskom smislu, ali i u smislu osiguravanja educiranih kadrova.
MJERA 5.2.1. Izraditi plan razvoja informacijsko-komunikacijske

infrastrukture za razdoblje do 2020. godine
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: CARnet, Srce, NSK, AZVO, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen i prihvaen plan
MJERA 5.2.2. Nadograditi i proiriti informacijsko-komunikacij-

sku infrastrukturu.
Ova je mjera detaljno razraena u dijelu Strategije koji se odnosi na
obrazovanje
Visoko
razvoj znanosti.
MJERA 5.2.3. Nadograditi i povezati postojee informacijske su-

stave iz domene visokog obrazovanja, te ih povezati sa sustavima iz
domene znanosti i cjeloivotnog obrazovanja, na nain da osigura-
vaju cjelovite i kvalitetne informacije potrebne za donoenje odluka
vezanih uz sustav visokog obrazovanja i znanosti
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: CARnet, Srce, NSK, AZVO, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije jedinstvenog
informacijsko-komunikacijskog sustava visokog obrazovanja i
znanosti. Razina koritenja rezultata pri donoenju odluka. Razina
povezanosti s podatcima iz podruja znanosti i cjeloivotnog uenja.
MJERA 5.2.4. Izraditi paket programskih alata za upravljanje viso-

kim uilitima.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: mjeru provesti putem javne nabave
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije informacijske
podrke.
MJERA 5.2.5. Definirati modele i izgraditi sustave za izradu i upo-

rabu otvorenih obrazovnih sadraja, ukljuujui nastavnu literaturu
i druge nastavne sadraje u otvorenom pristupu
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: CARnet, Srce, NSK, sveuiline knjinice, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije sustava slobod-
nog pristupa. Postotak potrebnih nastavnih materijala dostupnih u
slobodnom pristupu.
6. cilj: UNAPRIJEDITI STUDENTSKI STANDARD

UZ POSEBNU SKRB ZA SOCIJALNU DIMENZIJU
STUDIRANJA
Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju studiranja u ne-

posrednoj je vezi s jednim od glavnih stratekih ciljeva po kojem visoko
obrazovanje treba biti dostupno svima u skladu s osobnim sposobno-
stima. Od Prakog priopenja iz 2001.115do Priopenja iz Bukureta iz
2012.116ministri obrazovanja 47 zemalja potpisnica potvrdili su vanost
osiguravanja pravednosti uvodei pojam socijalne dimenzije visokog
obrazovanja. Socijalna dimenzija definirana je kao proces i cilj prema
kojem socijalni profil studentskog tijela koje ulazi u visoko obrazovanje,
u njemu sudjeluje i uspjeno ga zavrava, odgovara heterogenom socijal-
nom profilu ireg stanovnitva (Londonsko priopenje 2007.).117
obrazovanje
Visoko
Glavni nalazi istraivanja EUROSTUDENT118provedenog 2010. upuuju na

sljedee probleme u podruju socijalne dimenzije visokog obrazovanja
u Hrvatskoj:
postoji nejednakost u pristupu visokom obrazovanju, posebice za
osobe niega socioekonomskog statusa, mlade sa zdravstvenim
tekoama i invalidnou, djecu bez roditeljske skrbi te djecu
romske nacionalnosti
ranjive skupine u visokom obrazovanju imaju vee financijsko
i radno optereenje od drugih studenata (osim spomenutih, to
su studenti s djecom, stariji studenti te studenti koji su zavrili
strukovnu kolu)
uvjeti studiranja/ivota koji mogu negativno utjecati na iskustvo
studiranja i na obrazovne ishode jesu plaanje kolarina, status
izvanrednog studenta, rad uz studij i stanovanje u skupljem
smjetaju
studenti strunih studija studiraju pod nepovoljnijim uvjetima
od onih na sveuilinim studijima jer su veinom u izvanrednom
statusu i rade uz studij te stoga imaju slabiji pristup studentskim
domovima i stipendijama.
6.1. REFORMIRATI SUSTAV STUDENTSKOG STANDARDA U CILJU

VEE PRAVEDNOSTI
Studentski je standard podran izravnim i neizravnim mjerama i poti-

cajima od strane drave, lokalne i regionalne samouprave kao i zainte-
resiranih drutvenih i privatnih tvrtki i organizacija. Izravna se potpora
115, Prako priopenje, http://zagreb.idi.hr/bolonjski_dokumenti/Praska%20deklaraci-

ja%20Hr.doc
116, Priopenje iz Bukureta, http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bucharest%20Commu-
nique%202012(2).pdf
117, Londonsko priopenje, http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/Bologna/do-
cuments/mdc/London_Communique18May2007.pdf
118, http://www.eurostudent.eu/
studentskom standardu uglavnom provodi na centralnoj razini, za razliku
od drava koje imaju odvojene javne institucije za upravljanje progra-
mima potpore. Studenti ostvaruju izravne potpore u obliku stipendija,
a neizravne u obliku subvencioniranja kolarine, smjetaja, prehrane,
zdravstvenog osiguranja, prijevoza te poreznih olakica. Prema podat-
cima MZOS-a u razdoblju od 2005. do 2010. prosjeno godinje ulaganje
u izravne i neizravne oblike potpore studentskom standardu iznosilo je
oko 500 milijuna kuna.
Trenutno, oko 4200 studenata ostvaruje aktivnu potporu u okviru dr-

avnih stipendija (oko 2,8% redovnih studenata).119Studenti, korisnici
dravne stipendije ostvaruju to pravo za cijelo vrijeme redovnog studi-
ranja. Usto, sveuilita dodjeljuju odreen broj sveuilinih stipendija za
najbolje studente i studente loijeg socioimovinskog stanja te studente s
invalidnou. Osim MZOS-a, i ostala ministarstva stipendijskim progra-
obrazovanje
Visoko
mima pruaju potporu studentskom standardu i visokoobrazovnom su-
stavu. Prema dostupnim podatcima ukupno se, na razini dravne potpore,
dodjeljuje oko 9000 stipendija (oko 6% ukupne studentske populacije).
Stipendije esto dodjeljuju i jedinice lokalne i regionalne samouprave.
Kako je sustav studentske potpore u veoj mjeri centraliziran, pojavljuje
se problem birokratizacije, ali i nedovoljnog broja slubenika, to esto
rezultira neosjetljivou za individualne studentske potrebe, ali i velikim
vremenskim odmakom u realizaciji i isplati studentskih potpora.
Neizravna financijska potpora studentskom standardu regulirana je Zako-

nom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Njime su regulirana
prava redovnih studenata koji imaju pravo na subvencioniranje kolarine,
zdravstveno osiguranje te subvencioniranu prehranu i smjetaj za vrijeme
studija. Subvencija kolarina regulirana je tzv. Pilot programskim ugovo-
rima, sklopljenim u prosincu 2012. izmeu MZOS-a i visokih uilita. Pilot
programskim ugovorima MZOS se obvezuje u razdoblju 2012. do 2015. sub-
vencionirati participaciju kolarine za sve redovne studente koji upisuju
prvu godinu studija na prvoj i drugoj razini te na integriranim studijima,
kao i za redovne studente viih godina studija koji redovito napreduju
tijekom studija i ostvaruju minimalno 55 ECTS bodova u prethodnoj go-
dini studija. Visoka su se uilita obvezala, za trajanja Pilot programskih
ugovora,120 unaprijediti sustav studiranja ostvarivanjem najmanje etiriju
ciljeva iz skupine predloenih obveznih i posebnih ciljeva.
Studenti koji nisu obuhvaeni subvencijom participacije kolarine plaaju

participaciju prema modelu koji neovisno donose visoka uilita i koji
se meusobno razlikuju.
MZOS je odgovoran za provedbu neizravne financijske potpore za pre-

hranu, smjetaj i studentske programe, dok je provedba i ostvarivanje
studentskih prava u nadlenosti studentskih centara koji su u vlasnitvu
119, podatci MZOS

120, MZOS, Programski ugovori
visokoobrazovnih institucija. Cijene smjetaja odreuju se na razini
studentskih centara i razlikuju se od sveuilita do sveuilita. MZOS na
temelju javnog natjeaja subvencionira i studente koji stanuju u privat-
nom smjetaju. Kriteriji ostvarivanja prava na studentski smjetaj jesu
kombinacija uspjenosti i socijalnih kriterija, a subvencije su ograniene
smjetajnim kapacitetima studentskih domova i brojem subvencioni-
ranih mjesta u privatnom smjetaju. Prehrana redovnih studenata u
studentskim restoranima u najveoj je mjeri subvencionirana. Trokovi
prijevoza (osim za studente s invalidnou) dijelom su subvencionirani i
iz dravnog prorauna u nekoliko gradova (Rijeka, Split, Osijek), a ee
na razini lokalnog prijevoza od strane lokalne samouprave.
Iz navedene analize proizlazi da se u Hrvatskoj sustav studentskih potpo-

ra preteno oslanja na neizravne potpore, dok izravnu dravnu potporu
dobiva razmjerno malen broj studenata. U izdvajanjima za neizravnu
obrazovanje
Visoko
potporu dominira subvencija za studentsku prehranu. Takav sustav

potpore neracionalan je i socijalno nepravedan jer neizravne potpore, s
iznimkom potpore za stanovanje, ne ukljuuju socioekonomski status
studenata. Stoga e se u iduem razdoblju osmisliti nov model u kojem
bi vie sredstava bilo usmjereno izravnom subvencioniranju studenata
po naelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti. Panja
e se napose posvetiti stimuliranju srednjokolaca romske nacionalne
manjine da nastave obrazovanje na visokim uilitima, jer je sadanji
broj od 20 upisanih studenata Roma neprihvatljivo nizak.
MJERA 6.1.1. Na temelju komparativne analize sustava student-

skog standarda u Hrvatskoj i europskih sustava izraditi projekt
reforme sustava
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: javni instituti s potrebnom ekspertizom
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraena i objavljena komparativna anali-
za studentskog standarda. Pripremljen projekt reforme sustava.
MJERA 6.1.2. Uspostaviti nov nacionalni sustav financijske potpo-

re koji bi u veoj mjeri bio temeljen na izravnoj potpori studentima
putem stipendija kao osnovnog oblika potpore i subvencioniranih
studentskih kredita kao dopunskog oblika te koji bi bio dostupan
svim studentima ukljuujui i studente s djelominim optere-
enjem. Sustav financijske potpore treba temeljiti na kriteriju
potrebe (npr. socioekonomskog statusa ili drugih kriterija za ranjive
skupine) te na temelju tog kriterija utvrditi visinu i vrstu potpore.
Smanjiti neizravne potpore u obliku subvencionirane prehrane te
poveati neizravne potpore za studentski smjetaj kroz izgradnju i
obnovu studentskih domova.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Radna skupina za izradu nacionalnog sustava financij-
ske potpore studentima, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih
kola, studentski zborovi
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije nacionalnog
sustava. Duina prijelaznog razdoblja. Postotak stipendija i stu-
dentskih kredita od ukupnog ulaganja. Postotak studenata s djelo-
minim optereenjem ukljuenih u sustav. Postotak financijskih
potpora koje se temelje na kriteriju potrebe (i ija se visina i vrsta
temeljem toga odreuju). Postotak smanjenja neizravnih potpora
u obliku subvencionirane prehrane. Postotak poveanja neizravnih
potpora za studentski smjetaj.
6.2. IZRADITI PROGRAM UNAPREENJA SOCIJALNE DIMENZIJE

UZ ANALIZU PRISTUPA I USPJEHA PODZASTUPLJENIH SKUPINA U
VISOKOM OBRAZOVANJU
Ukljuivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja je-

dan je od prioriteta razvoja europskoga visokoobrazovnog prostora.121U
obrazovanje
Visoko
Hrvatskoj e se razviti sustavna politika ukljuivanja podzastupljenih
skupina.
MJERA 6.2.1. U skladu s praksom u drugim europskim zemljama

ustanoviti meusektorsku Nacionalnu skupinu za unapreenje so-
cijalne dimenzije visokog obrazovanja. Skupina treba djelovati kao
savjetodavno tijelo Vlade RH, MZOS-a, Rektorskog zbora i Vijea
veleuilita i visokih kola.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: resorna ministarstva, Rektorski zbor, Vijee veleuilita
i visokih kola, predstavnici studentskih zborova
POKAZATELJI PROVEDBE: Ustrojeno tijelo prema uzoru na druge
europske zemlje
MJERA 6.2.2. Identificirati podzastupljene i ranjive skupine u

visokom obrazovanju i utvrditi imbenike koji pridonose slabijem
ukljuivanju studenata iz tih skupina
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Nacionalna skupina za unapreenje socijalne dimenzije
visokog obrazovanja.
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen i objavljen odgovarajui doku-
ment
MJERA 6.2.3. Izraditi i implementirati nacionalni akcijski plan

za unapreenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, vodei
rauna o potrebi koordiniranih mjera na svim razinama sustava
obrazovanja. Razraditi i pokrenuti sustav nacionalnog programa
stipendiranja podzastupljenih ili ranjivih skupina studenata
NADLENOST: MZOS
121, Publicdata.eu, Participation of Under-Represented Groups in Higher Education,

http://publicdata.eu/dataset/participation-of-under-represented-groups-in-higher-edu-
cation
PROVEDBA: Nacionalna skupina za unapreenje socijalne dimenzije
visokog obrazovanja
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije akcijskog plana
i sustava nacionalnog programa stipendiranja podzastupljenih ili
ranjivih skupina studenata
MJERA 6.2.4. Razviti integrirani sustav praenja upisa, dinamike

i uspjenosti zavravanja studija za studente iz podzastupljenih i
ranjivih skupina
NADLENOST: AZVO, NVZVO
PROVEDBA: visoka uilita, Srce, Dravni zavod za statistiku
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava praenja
upisa, dinamike i uspjenosti zavravanja studija za studente iz
podzastupljenih i ranjivih skupina. Razina integriranosti u informa-
cijsko-komunikacijski sustav visokih uilita.
obrazovanje
Visoko
6.3. PROIRITI SMJETAJNE MOGUNOSTI ZA STUDENTE, IZGRADITI

NOVE I OBNOVITI POSTOJEE KAPACITETE
Studija koju je u okviru europskog projekta ACCESS za Hrvatsku proveo In-

stitut za razvoj obrazovanja uz potporu i prikupljene podatke sa svih hrvat-
skih sveuilita pokazala je da u ukupnim trokovima studenta dominiraju
trokovi smjetaja.122Posebno je izraen troak stanovanja kod studenata
iji je ukupni troak studiranja vei, dok je kod kategorija studenata s niim
ukupnim trokom studiranja udio trokova za smjetaj manji. To zapravo
pokazuje da postoji velika razlika u trokovima studiranja studenata koji
ive u studentskim domovima i onih koji stanuju u iznajmljenim stam-
benim prostorima. Stoga se i subvencioniranjem rashoda za stanovanje
moe najvie utjecati na studentski standard. To je posebno vano jer je
subvencioniranje smjetaja socijalno osjetljivo, odnosno zahtjevi za sobe
u studentskim domovima rjeavaju se uz uzimanje u obzir naela socio-
ekonomskog statusa studenta. Trenutno samo 11% studenata stanuje u
studentskim domovima, dok ih ak 31% ivi u podstanarskim stanovima.
Zato e se poveati kapaciteti domova uz obnovu i ureenje postojeih.
MJERA 6.3.1. Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove

postojeih smjetajnih kapaciteta u studentskim domovima. Poseb-
no treba voditi rauna da se pri planiranju i izgradnji nove infra-
strukture visokih uilita u okviru nastajuih kampusa planiraju i
izgrade i smjetajni kapaciteti za studente.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije plana izgradnje
novih i obnove postojeih smjetajnih kapaciteta u studentskim
domovima; broj dostupnih mjesta u studentskim domovima
122, Access, http://www.tempus-access.info/

6.4. OSIGURATI MINIMALNE STANDARDE PRISTUPANOSTI
VISOKIH UILITA STUDENTIMA S INVALIDNOU
Postoje znatne razlike u pristupanosti pojedinih visokih uilita studen-

tima s invalidnou. Na nekim je institucijama proteklih desetak godina
uinjeno mnogo da bi se postigla ukljuenost studenata s invalidnou,
dok je na drugima to jo uvijek velik problem. Stoga e se ujednaiti
uvjeti pristupa studiranju na nacionalnoj razini u skladu s ciljem koji
definira omoguivanje visokog obrazovanja svima. Osigurat e se pro-
vedba smjernica i implementacije standarda izraenih u okviru Tempus
projekta EDUQuality,123 u kojem su sudjelovala sva hrvatska sveuilita,
a koje je ve podrao Rektorski zbor.
MJERA 6.4.1. Osigurati nacionalni sustav financiranja za postiza-

nje vee razine pristupanosti studenata s invalidnou
obrazovanje
Visoko
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije nacionalnog
sustava financiranja. Razina zadovoljstva korisnika.
MJERA 6.4.2. Prijavne i upisne procedure na visokim uilitima prila-

goditi osobama s invalidnou. Sve potrebne informacije o upisu na
visoka uilita trebaju biti jednako dostupne osobama s invalidnou.
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina prilagoenosti procedura. Razina
MJERA 6.4.3. Izvoenje nastave i provjeru znanja, vjetina i spo-

sobnosti prilagoditi studentima s invalidnou i omoguiti im da na
pravedan nain dokau postizanje definiranih ishoda uenja. U tom
smislu provesti edukaciju nastavnika.
NADLENOST: AZVO
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina prilagoenosti izvoenja nastave i
dokazivanja postizanja ishoda uenja. Postotak educiranih nastav-
nika. Razina zadovoljstva korisnika.
MJERA 6.4.4. Osigurati pomonu tehnologiju i asistente u nastavi

za studente s invalidnou
NADLENOST: MZOS
uilita
123, Eduquality, http://www.eduquality-hr.com/index.php?option=com_content&view=-

section&layout=blog&id=9&Itemid=124&lang=hr
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak osigurane pomone tehnologije
na visokim uilitima i asistenata u nastavi za studente s invalid-
nou u odnosu na potrebe
MJERA 6.4.5. Osigurati rad institucionalnih slubi i strunih tijela

za potporu studentima s invalidnou
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti i postotak institucija
s uredima ili strunim slubama za osobe s invalidnou
MJERA 6.4.6. Osiguravanjem prostorne pristupanosti i primjenom

univerzalnog dizajna omoguiti svim studentima, ukljuujui i studen-
te s invalidnou, dostupnost svih resursa namijenjenih studentima
obrazovanje
Visoko
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina dostupnosti svih prostora visokih
uilita osobama s invalidnou
MJERA 6.4.7. Osigurati prilagoeni prijevoz studentima s invalid-

nou. Institucionalne slube potpore za studente s invalidnou
pri visokim uilitima svake akademske godine trebaju iskazivati
potrebe studenata za prilagoenim prijevozom.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: tijela lokalne uprave, udruge pruatelji socijalnih usluga
POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak studenata s invalidnou koji se
koriste prilagoenim prijevozom
MJERA 6.4.8. Sustavno prikupljati podatke o studentima s invalid-

nou koji ostvaruju prava i koriste se oblicima potpore u sustavu
visokog obrazovanja u cilju praenja tijeka studija i unapreenja
potpore studentima s invalidnou
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj operativnosti sustava praenja upi-
sa, dinamike i uspjenosti zavravanja studija za studente s invalid-
nou. Razina integriranosti u informacijsko-komunikacijski sustav
visokih uilita. Razina koritenja dobivenih podataka u procesima
unapreenja potpora.
6.5. POTICATI SADRAJE I PROGRAME KOJI OBOGAUJU KULTURNI,

SPORTSKI I DRUTVENI IVOT STUDENATA
Uz studijske aktivnosti studentima je potrebno osigurati i izvanstudijske

sadraje koji su u najveem dijelu naih visokih uilita vrlo slabo zastuplje-
ni. Tako Sveuilite u Zagrebu raspolae sa samo 5 sportskih dvorana,
nema kazalita ni dvorane prikladne za glazbene priredbe itd. Zbog toga e
se uz izgradnju ili preureenje zgrada visokih uilita planirati i prostori
za sadraje koji obogauju kulturni, sportski i drutveni ivot studenata,
to je posebno vano prigodom izgradnje studentskih kampusa. U okvi-
ru studentskih smjetajnih kapaciteta treba voditi rauna o specifinim
potrebama studenata umjetnikih studija. Takoer, potrebno je u okviru
studentskih kampusa omoguiti interakciju studenata umjetnikih stu-
dija s drugim studentima u cilju osmiljavanja novih kulturnih sadraja
dostupnih svim studentima.
MJERA 6.5.1. Razraditi i provesti plan izgradnje novih i obnove

postojeih sadraja za potrebe kulturnog, sportskog i drutvenog
ivota studenata
NADLENOST: MZOS
obrazovanje
Visoko
PROVEDBA: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, stu-
dentski zborovi
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije plana izgradnje
novih i obnove postojeih sadraja za potrebe kulturnog, sportskog
i drutvenog ivota studenata. Broj novih i obnovljenih sadraja za
potrebe kulturnog, sportskog i drutvenog ivota studenata.
7. cilj: INTERNACIONALIZIRATI VISOKO OBRAZOVANJE

I JAE GA INTEGRIRATI U EUROPSKI I SVJETSKI
VISOKOOBRAZOVNI PROSTOR
Globalizacija visokoobrazovnog prostora proces je koji se u posljednjih

dvadesetak godina osjetno intenzivirao. To je posebno oevidno u Europi
gdje je uvoenje bolonjskog procesa te Europskoga kvalifikacijskog okvira
izmeu ostalog postavilo i imperativ uklanjanja mnogih administrativnih i
akademskih prepreka mobilnosti studenata, nastavnika i istraivaa. Sustav
europskih okvirnih znanstvenih projekata dodatno je potaknuo suradnju
meu europskim i svjetskim visokoobrazovnim i znanstvenim institucijama
u planiranju i izvedbi znanstvenih istraivanja. Europska su visoka uilita
prihvatila proces internacionalizacije, to je dovelo do ukupnog poveanja
kvalitete obrazovanja i ubrzanog razvoja znanstvenih istraivanja, pa je stoga
internacionalizacija hrvatskih visokih uilita strateki cilj njihova razvoja.124
7.1. POVEATI DOLAZNU I ODLAZNU MOBILNOST STUDENATA I

NASTAVNIKA
Poveanje meunarodne mobilnosti studenata i nastavnika trend je koji

snano obiljeava europsko visoko obrazovanje proteklih godina, a sva
124, EC, Education & Training, Mobility and lifelong learning instruments
kvalitetna visoka uilita europskoga visokoobrazovnog prostora prepo-
znaju internacionalizaciju visokog obrazovanja kao jedan od najvanijih
mehanizama poboljanja ukupne kvalitete ne samo provoenja studijskih
programa nego i ukupnoga obrazovnog djelovanja.125 League of European
Research Universities (LERU), asocijacija koja okuplja 21 najkvalitetnije
europsko sveuilite,126 u svom izdanju od travnja 2013. detaljno obra-
zlae vanost mobilnosti studenata i nastavnika te razmatra mogunost
uvoenja mobilnosti kao obveznog dijela kurikuluma usprkos visokim
trokovima vezanim uz takav potez.
Iako ve postoji sustavno financiranje mobilnosti studenata i nastavnika

putem programa mobilnosti kao to su ERASMUS,127 CEEPUS128 i sl., ana-
lize pokazuju da se premalen broj hrvatskih studenata preddiplomskih
i diplomskih studija koristi tim mogunostima (odlazna mobilnost za
vrijeme trajanja studija na razini je oko 1%). Najvei i najvaniji program
obrazovanje
Visoko
mobilnosti studenata i nastavnika zemalja lanica EU-a predstavlja ERA-

SMUS kao potprogram Programa za cjeloivotno uenje, a koji od 2014.
kao Erasmus+ poprima novu dimenziju objedinjavanjem vie postojeih
programa.129Proteklih godina vidljiv je trend znatnog poveanja sredstava
koje Hrvatska izdvaja za ERASMUS. Gotovo sva sredstva izdvojena za mo-
bilnost iskoritena su, to pokazuje da postoji interes hrvatskih studenata
za meunarodnu mobilnost. Zato je potrebno provoditi mjere kojima
bi Hrvatska doprinijela ostvarivanju cilja od 20% studenata koji u 2020.
stjeu kvalifikaciju na podruju europskoga visokoobrazovnog prostora,
a koji su proveli odreeno razdoblje studiranja u inozemstvu. U okviru
semestralnih mobilnosti putem ERASMUS-a, CEEPUS-a ili slinih mrea
mobilnosti do 2025. trebalo bi ostvariti odlaznu mobilnost od najmanje
10% i dolaznu od 5% studenata. No treba naglasiti da se najvei broj se-
mestralnih mobilnosti ostvaruje putem programa ERASMUS+ o poveanju
ijih kapaciteta ne odluuje samostalno RH. Te su prognoze zasnovane na
aktualnim europskim trendovima po kojima se kvote mobilnosti putem
ERASMUS-a poveavaju svakim novim ciklusom.
Postoji potreba da, slino drugim europskim zemljama, Hrvatska uvede

stipendije za strane polaznike hrvatskih doktorskih studija i strane post-
doktorande, koje ne bi bile ograniene na pojedinane bilateralne spora-
zume meu visokim uilitima. Na taj bi se nain poveao ukupan broj
doktoranada i postdoktoranada i njihova kompetitivnost, a to bi dovelo
i do internacionaliziranja pojedinih istraivakih skupina i, posljedino,
do jaanja meunarodne suradnje i kvalitete znanstveno-nastavnih ak-
tivnosti. Treba uvesti i stipendije za hrvatske studente koji e doktorske
studije upisati u inozemstvu, uz obvezu povratka nakon stjecanja stupnja
doktora znanosti. Potrebno je poveati broj ostvarivih i dostatno finan-
125, EUA, Annual Report 2012

126, http://www.leru.org/index.php/public/home/
127, http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-programme/erasmus_en.htm
128, www.ceepus.info/
129, eu2013.ie, A Presidency Explainer: Erasmus+
ciranih bilateralnih ugovora o suradnji izmeu hrvatskih visokih uilita
i stranih partnera, posebno iz zemalja koje nisu obuhvaene europskim
mreama suradnje.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti inozemnim boravcima hrvat-

skih mladih znanstvenika koji e svoju znanstveno-nastavnu karijeru
nastaviti na hrvatskim visokim uilitima. Kako je za kvalitetu nastavnika
boravak na priznatim inozemnim visokim uilitima neprocjenjivo va-
an, potrebno je mobilnost nastavnika valorizirati sustavno. Boravci na
eminentnim inozemnim visokim uilitima ili znanstvenim institutima
bit e kao obvezni ukljueni u kriterije za izbor u zvanje docenta i/ili za
daljnja napredovanja u zvanju.
Sustavno e se stipendirati boravci eminentnih stranih znanstvenika u

Hrvatskoj kao i hrvatskih znanstvenika koji rade na priznatim svjetskim
obrazovanje
Visoko
visokim uilitima, a tijekom kojih bi oni prenosili svoja znanja kolegama
u Hrvatskoj, utjecali na sustav organizacije znanstvenog i znanstveno-na-
stavnog rada u institucijama domainima i s njima uspostavljali trajne veze.
Sveuiline nastavnike i znanstvenike koji u obliku dolazne mobilnosti

posjeuju Hrvatsku ne moe se administrativno tretirati jednako kao
druge strane radnike koji se kod nas zapoljavaju. Kako se radi o osobama
koje daju vaan doprinos razvoju znanosti i visokog obrazovanja, admini-
strativne postupke vezane uz njihov dolazak i boravak treba maksimalno
pojednostavniti. Iako se u tom segmentu stanje popravilo ulaskom Hr-
vatske u EU, slino treba uiniti i za znanstvenike koji u Hrvatsku dolaze
iz zemalja izvan Europske unije.
MJERA 7.1.1. Poveati izdvajanja za mobilnost studenata i nastavnika

da bi se do 2020. osigurala odlazna mobilnost studenata od 10% i
dolazna mobilnost od 5%, to ukljuuje i semestralnu mobilnost i
mobilnost za stjecanje cjelovite kvalifikacije. Izraditi plan poveavanja
izdvajanja za mobilnost. Ukupno poveanje sredstava za programe
mobilnosti trebalo bi rasti po prosjenoj stopi od 17% do 2020. godi-
ne. Sredstva za mobilnost nastavnika i studenata potrebno je ugraditi
u programske ugovore za ESF operativni program za uinkovite
ljudske potencijale 2014. 2020, te potaknuti visoka uilita na prija-
vu na natjeaje programa Erasmus+ koji predviaju ovu aktivnost.
NADLENOST: MZOS
uilita, AMPEU
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina odlazne i dolazne mobilnost stude-
nata i nastavnika. Razina izdvajanja za mobilnost.
MJERA 7.1.2. Ukloniti interne prepreke mobilnosti na visokim

uilitima. Potrebno je ukloniti prepreke mobilnosti na samim
visokim uilitima vezanim uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih
putem mobilnosti i na primjeren nain organizirati sustav poticanja
studenata na mobilnost.
PROVEDBA: uredi za meunarodnu suradnju, ECTS koordinatori
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraeni i prihvaeni pravilnici o prizna-
vanju ECTS bodova steenih temeljem mobilnosti. Postotak uklo-
njenih prepreka. Razina zadovoljstva korisnika.
MJERA 7.1.3. Uvesti obvezu meunarodnog usavravanja nastav-

nika kao kriterij za izbor u znanstveno-nastavna zvanja.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: Podruna vijea, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i
visokih kola, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Uvedena obveza. Postotak nastavnika koji
su se usavravali na inozemnim visokoobrazovnim institucijama.
MJERA 7.1.4. Osigurati sustav stipendija za strane polaznike

obrazovanje
Visoko
doktorskih kola hrvatskih visokih uilita. Osigurati financijske

potpore za strance, polaznike hrvatskih doktorskih kola za raz-
doblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je ukljuiti
u programske ugovore i ESF Operativni program za uinkovite
ljudske potencijale, a vezati uz znanstvene projekte.
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj stranih polaznika hrvatskih doktor-
skih kola. Postotak stranih polaznika s financijskom potporom.
MJERA 7.1.5. Osigurati sustav stipendija za hrvatske polaznike

inozemnih doktorskih kola. Osigurati financijske potpore za
znanstvene novake s hrvatskih visokih uilita, polaznike doktor-
skih kola na eminentnim europskim i svjetskim sveuilitima
za razdoblje od 3 do 4 godine. Financijsku potporu potrebno je
ukljuiti u programske ugovore i ESF Operativni program za
uinkovite ljudske potencijale, a vezati uza znanstvene projekte uz
obvezu povratka znanstvenog novaka u Hrvatsku nakon zavretka
doktorske kole.
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj hrvatskih polaznika doktorskih kola
na prestinim europskim sveuilitima. Postotak hrvatskih pola-
znika inozemnih doktorskih kola koji primaju financijsku potporu.
Razina ukljuenosti financijske potpore u programske ugovore.
Postotak povratka znanstvenih novaka u Hrvatsku nakon zavretka
doktorske kole.
MJERA 7.1.6. Osigurati sustav jednogodinjih stipendija za strane

znanstvenike na hrvatskim visokim uilitima. Stipendije je potreb-
no ukljuiti u programske ugovore, a vezati uz znanstvene projekte.
Visoka uilita treba potaknuti na prijavu na natjeaje programa EU
Obzor 2020. koji predviaju ovu aktivnost.
NADLENOST: MZOS
uilita, AMPEU
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj gostujuih nastavnika na hrvatskim
visokim uilitima. Postotak gostujuih nastavnika koji primaju
financijsku potporu.
MJERA 7.1.7. Osnaiti kapacitete ureda za meunarodnu suradnju

visokih uilita
NADLENOST: MZOS
uilita, AMPEU
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj i kadrovska struktura ureda za meu-
narodnu suradnju. Razina zadovoljstva korisnika.
obrazovanje
Visoko
7.2. POTICATI UVOENJE NASTAVE NA STRANIM JEZICIMA
Vea dolazna mobilnost studenata mogua je jedino ako hrvatska visoka

uilita poveaju ponudu kolegija/modula, odnosno itavih studija na
engleskom (ili nekom drugom) jeziku. Uvoenje pojedinanih kolegija
na engleskom jeziku dobar je poetak unapreivanja mobilnosti, ali on
dugorono treba dovesti do ponude zaokruenih cjelina od po 30 ECTS
bodova koje student moe prikupiti tijekom jednog semestra. Nadalje,
vano je osigurati i ponudu cjelokupnih studija na stranim jezicima u
svim podrujima.
MJERA 7.2.1. Osigurati financijsku potporu nastavi koja se izvodi

na stranom jeziku. Postupno uvoditi kolegije/module, a zatim i
doktorske i diplomske studije na stranom (engleskom ili drugom)
jeziku. Razraditi i osigurati sustav financijske potpore za izvoenje
nastave na stranom jeziku. Financijsku potporu potrebno je uklju-
iti u programske ugovore i ESF Operativni program za uinkovite
ljudske potencijale te potaknuti visoka uilita na prijavu na natje-
aje programa Erasmus+ koji predviaju ovu aktivnost.
NADLENOST: MZOS
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj studijskih programa koji se izvode
na stranom jeziku. Postotak studijskih programa koji se izvode na
stranom jeziku s financijskom potporom.
7.3. POTICATI FORMIRANJE ZDRUENIH STUDIJA S EMINENTNIM

EUROPSKIM I SVJETSKIM VISOKIM UILITIMA
Posljednjih godina u zemljama EU-a sve je izraeniji trend formiranja

zdruenih studija meu institucijama visokog obrazovanja. Prema Bologna
Process Implementation Report 2012130Hrvatska je u kategoriji zemalja
u kojoj manje od 5% institucija visokog obrazovanja sudjeluje u zdrue-
nim studijima. U veini razvijenih europskih zemalja broj institucija koje
izvode zdruene studije prelazi 50%. Zdrueni studiji omoguuju visokim
uilitima da se u pojedine studije ukljue u skladu sa svojim stratekim
prioritetima, odnosno specifinostima. Na taj nain poveava se ukupna
kvaliteta studija jer student na svakom visokom uilitu prolazi onaj dio
obrazovnog procesa za koji je to visoko uilite specijalizirano. U taj trend
moraju se ukljuiti i hrvatska visoka uilita u skladu sa svojim definiranim
stratekim usmjerenjima. Meunarodna suradnja izvoenjem zajednikih
studija moe biti posebno vana za manja sveuilita i veleuilita kod
kojih je specijalizacija u pojedinim znanstvenim poljima posebno vana.131
MJERA 7.3.1. Izraditi plan ukljuivanja u zdruene studije na svim

razinama. Identificirati strateke partnere visokih uilita i prove-
obrazovanje
Visoko
sti pregovore o formiranju zdruenih studija. Usvojiti mehanizme

akreditacije studijskih programa za zdruene studije. Usvojiti
sustav internih pravila visokih uilita za ukljuivanje u zdruene
studije.
NADLENOST: Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola,
AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije plana ukljuiva-
nja u zdruene studije; doneseni odgovarajui podzakonski akti.
MJERA 7.3.2. Uspostaviti sustav poticanja ukljuivanja hrvatskih

visokih uilita u zdruene studije. Osigurati dodatne financijske
potpore za mobilnost studenata i nastavnika (izvan programa ERA-
SMUS+), ponajprije kroz ESF Operativni program za uinkovite
ljudske potencijale i ukljuiti ih u programske ugovore.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: NVZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih
kola, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina mobilnosti na zdruenim studi-
jima. Stupanj operativnosti sustava. Razina dodatne financijske
potpore.
MJERA 7.3.3. Izraditi studijske programe u suradnji sa stranim

partnerima u zdruenim studijima. Zapoeti izvoenje programa
zdruenih studija.
NADLENOST: NVZVO
uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj zdruenih studija u koje su ukljuena
hrvatska visoka uilita
130, EUA, Annual Report 2012

131, Academic Cooperation Association, Promoting Innovation and Internalisation, http://
www.aca-secretariat.be/index.php
7.4. POVEATI BROJ INOZEMNOG AKADEMSKOG OSOBLJA NA
VISOKIM UILITIMA
Kvaliteta visokog obrazovanja u najveoj mjeri ovisi o kvaliteti visokokol-

skih nastavnika. Zato sustav visokog obrazovanja mora teiti osiguranju
najboljih dostupnih nastavnika, pri emu se ne smije ograniiti na hrvat-
ski nastavni kadar. U aktualnom sustavu visokokolski se nastavnici u
pravilu regrutiraju iz redova vlastitih asistenata, dakle iz vrlo uskoga kruga
potencijalnih kandidata. Takav nain odabira ne potie konkurenciju ni
individualnu izvrsnost mladih znanstvenika u suradnikim zvanjima.
Ne potie se ni njihova usporedivost s mladim znanstvenicima u irem
znanstvenom okruju. Po uzoru na druge visokoobrazovne sustave, za-
poljavanje nastavnika mora postupno dobiti meunarodnu dimenziju.
Institucije visokog obrazovanja uz obveznu transparentnost odabira novih
nastavnika moraju svojim studentima osigurati najbolje nastavnike bez
obrazovanje
Visoko
obzira na zemlju iz koje dolaze. Takav trend mora biti ukljuen u stra-
teke odrednice visokih uilita da bi se do 2025. postiglo zapoljavanje
najmanje 3% stranih nastavnika na hrvatskim visokim uilitima. Pritom
zapoljavanje stranih nastavnika ne smije biti administrativna mjera
kojom bi se diskriminirali hrvatski nastavnici, nego mora biti iskljuivo
u funkciji poveanja kvalitete nastave.
MJERA 7.4.1. Izraditi strategiju zapoljavanja stranih nastavnika

na pojedinim visokim uilitima. Plan kadrova potrebno je aurirati
svake godine. U planu kadra potrebno je za svako visoko uilite
postaviti realan postotak stranih nastavnika koji bi se postigao
do 2025. i priblinu dinamiku njegove realizacije uz identifikaciju
radnih mjesta za koja bi se predvidjeli strani nastavnici.
NADLENOST: Rektorski zbor
PROVEDBA: sveuilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraene i prihvaene strategije. Stupanj
implementacije i auriranosti planova.
8. cilj: OSIGURATI PRIMJERENU VANOST KULTURE

KVALITETE I NAELA ODGOVORNOSTI U VISOKOM
OBRAZOVANJU
Zakonski okvir i odgovarajui pratei dokumenti na razmjerno zadovolja-

vajui nain pruaju temelj za uspostavu i promociju kulture kvalitete u
podruju znanosti i visokog obrazovanja.132Za daljnje unapreenje kvalitete
potrebno ih je na odgovarajui nain nadopuniti. Pritom se oekuje da svi
dionici sustava obrate pozornost da kulturi kvalitete pridonosi europski
132, Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju, http://narodne-novine.nn.hr/

clanci/sluzbeni/2009_04_45_1031.html
i nacionalni okvir koji ju promovira133, 134takoer i institucije ukljuene u
visoko obrazovanje koje promiu, njeguju i potuju naela kvalitete, ali i svi
pojedinci ukljueni u sustav visokog obrazovanja (nastavnici, znanstvenici,
administrativno osoblje i dr.). U sljedeem stratekom razdoblju skrb o ra-
zvoju kulture kvalitete bit e nacionalni, institucijski i individualni prioritet.
8.1. POTICATI AUTONOMIJU INSTITUCIJA VISOKOG OBRAZOVANJA

U NJIHOVU PROFILIRANJU I RAZVOJU KULTURE KVALITETE UZ
PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI VEZANE UZ PITANJA OSIGURAVANJA
KVALITETE I POSTIZANJA STRATEKIH CILJEVA INSTITUCIJE
Skrb za razvoj kulture kvalitete preuzet e institucije visokog obrazovanja

u okviru svoje autonomije, nastojei uspostaviti optimalnu ravnoteu
izmeu autonomije i odgovornosti. Visoka uilita razvit e institucio-
obrazovanje
Visoko
nalne strategije kao jedan od uvjeta u procesima osiguravanja kvalitete i

procesima akreditacije. Programe uspostave politike kvalitete potrebno
je ugraditi u programske ugovore.
MJERA 8.1.1. Osmisliti i provesti projekt(e) i promotivne aktivno-

sti u svrhu podizanja svijesti o kulturi kvalitete i stavljanja naglaska
na akademske vrijednosti i usklaenost postupaka osiguravanja
kvalitete sa stratekim ciljevima
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, AZVO i HZZ (osiguravanje sredstva za projekte),
visoka uilita (prijave, provoenje i sufinanciranje projekta)
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj provedenih projekata / promotivnih
aktivnosti. Razina svijesti o kulturi kvalitete i stavljanja naglaska
na akademske vrijednosti i usklaenost postupaka osiguravanja
kvalitete sa stratekim ciljevima.
8.2. RAZVITI CJELOKUPNO PROGRAMSKO FINANCIRANJE KOJE

UZIMA U OBZIR NACIONALNE PRIORITETE TE IH POVEZUJE S
OSIGURAVANJEM KVALITETE I OSTVARIVANJEM STRATEKIH
CILJEVA INSTITUCIJE VISOKOG OBRAZOVANJA
Uspostavit e se veza izmeu rezultata vrednovanja i programskog fi-

nanciranja institucija u podruju visokog obrazovanja.
MJERA 8.2.1. Uvesti programsko financiranje visokih uilita.
Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati uinkovit i

razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita, Mjera 4.1.1. Ra-
zraditi i implementirati model financiranja programskim ugovorima.
133, Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education
Area, http://www.eqar.eu/fileadmin/documents/e4/050221_ENQA_report.pdf
134, http://www.azvo.hr/images/stories/kvaliteta/ESG_HR_final.pdf
MJERA 8.2.2. Sustavno pratiti provedbe programskih ugovora
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, AZVO, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i viso-
kih kola, visoka uilita
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina realizacije programskih ugovora.
Kvaliteta procesa praenja. Razina zadovoljstva dionika.
8.3. DOPUNITI POSTOJEI NORMATIVNI OKVIR
Pri spomenutim izmjenama i dopunama dokumenata koji se odnose na

sustave osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju potrebno je doraditi
dokumente da bi se razradili kriteriji za podruje znanstvenoistraivakog
rada i administrativnih slubi te uspostaviti iste minimalne kriterije za
sveuilita i veleuilita i visoke kole (npr. omjer nastavnik: student,
obrazovanje
Visoko
pokrivenost nastavnog optereenja programa vlastitim nastavnicima) te
javne i privatne znanstvene institucije. U tom je smislu potrebno revidi-
rati Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene
djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadraju
dopusnice te Pravilnik o sadraju dopusnice, uvjetima za izdavanje dopu-
snice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskih
programa i reakreditaciju visokih uilita.135
MJERA 8.3.1. Ujednaiti minimalne inicijalne kriterije za sve insti-

tucije visokog obrazovanja, odnosno znanosti bez obzira na to radi li
se sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama, odnosno javnim
ili privatnim znanstvenim institucijama. Pritom voditi rauna da
se pri donoenju kriterija udjela sudjelovanja stalno zaposlenih
nastavnika u nastavi uzima u obzir specifinost strunih studija.
Izmjene regulirati pravilnikom koji treba propisati i dodatne speci-
fine minimalne kriterije koji e uzimati u obzir vrstu programa od-
nosno istraivanja koje institucija izvodi (preddiplomski, diplomski,
integrirani preddiplomski i diplomski studijski programi, sveuili-
ni ili struni, temeljna, primijenjena istraivanja i sl.).
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen i donesen novi pravilnik
MJERA 8.3.2. Razraditi postupak akreditacije zajednikih i zdrue-

nih studijskih programa
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen i donesen novi pravilnik koji defi-
nira postupak akreditacije zajednikih i zdruenih programa.

8.4. RACIONALIZIRATI POSTUPKE VREDNOVANJA
Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju pred-

via sljedea vrednovanja: a) inicijalnu akreditaciju; b) reakreditaciju;
c) tematska vrednovanja i d) vanjsku neovisnu periodinu prosudbu
unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete. Uvest e se kontinuirano
praenje institucija nakon inicijalne akreditacije jer je uoeno da u
razdoblju od inicijalne akreditacije do reakreditacije dolazi do znat-
nih nepoeljnih pojava poput neispunjavanja minimalnih kriterija
za izvoenje studijskih programa i obavljanje znanstvene djelatnosti.
U akademskoj godini 2015./2016. zavrava prvi ciklus reakreditacije
institucija visokog obrazovanja. Nakon prvog ciklusa analizirat e se
rezultati te e se na temelju istih izraditi prijedlog racionalizacije po-
stupka vrednovanja.
obrazovanje
Visoko
MJERA 8.4.1. Izraditi skupne analize provedenih reakreditacijskih

postupaka visokokolskih institucija i postupaka vanjskog vredno-
vanja sustava osiguravanja kvalitete te izraditi racionalni plan za
drugi ciklus vrednovanja institucija koji je utemeljen na rezultati-
ma prethodnog
NADLENOST: AZVO
PROVEDBA: Akreditacijski savjet
POKAZATELJI PROVEDBE: Izraena i objavljena sumarna analiza
provedenih reakreditacijskih postupaka. Stupanj implementacije
plana. Razina koritenja rezultata analize pri implementaciji plana.
MJERA 8.4.2. Kontinuirano pratiti institucije u razdoblju izmeu

dvaju vrednovanja, odnosno nakon inicijalne akreditacije
NADLENOST: AZVO
PROVEDBA: Akreditacijski savjet
POKAZATELJI PROVEDBE: Stupanj implementacije kontinuiranog
praenja.
8.5. POVEZATI POSTOJEE INFORMACIJSKE SUSTAVE U VISOKOM

OBRAZOVANJU I ZNANOSTI KAKO BI BILI INTEROPERABILNI I
SLUILI PRIKUPLJANJU I ANALIZI PODATAKA TE KAO PODLOGA ZA
INFORMIRANE ODLUKE.
Uspostavljeno je nekoliko informacijskih sustava za podruje znanosti

i visokog obrazovanja koji slue prikupljanju, pohranjivanju i analizi
podataka. Velik je nedostatak da oni meusobno ne komuniciraju, odno-
sno ne razmjenjuju podatke. Nuno je doraditi postojei informacijski
sustav da omogui razmjenu podataka, analizu i pripremu podloga za
donoenje informiranih stratekih odluka.
MJERA 8.5.1. Nadograditi i povezati postojee informacijske

sustave za podruje znanosti i visokog obrazovanja u jedinstveni
sustav.
pod tokom 5.2.
obrazovanje
Visoko

Visoko Obrazovanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Visoko Obrazovanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKO OBRAZOVANJE

Sposobnost sagledavanja, analize, pristupa i rjeavanja najsloenijih

Ciljevi definirani u Strategiji u skladu su s ciljevima koje je EU definirao u

Ukupan razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja treba voditi

studijski programi u obliku redovnih studija, ali i u formi cjeloivotnog

Ciljevima definiranima u ovoj Strategiji postie se i opa dostupnost

82, EC, The Higher Education Modernisation Agenda

Posebnu pozornost treba posvetiti modernizaciji studijskih programa

Sva hrvatska sveuilita trebaju razvijati i istraivaku djelatnost koju

1.1. USKLADITI BROJ I PROFIL STUDIJSKIH PROGRAMA S

Trenutno se prema podatcima AZVO-a izvodi ukupno 1350 studijskih

Analiza stanja pokazuje dominaciju programa iz podruja drutvenih i hu-

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za statistiku u zimski semestar

ma.85Prosjean broj studenata po studijskom je programu 113. Prosjean

Iz ovih podataka jasno slijedi da je broj studijskih programa prevelik, to

84, MOZVAG, Preglednik studijskih programa

Prilikom uvoenja novih programa usklaenih s bolonjskom reformom

U meuvremenu je uspostavljen zakonski okvir osiguravanja kvalitete

Studijskim programima i dalje nedostaju metode kojima se razvijaju tran-

87, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/

da se povea zapoljivost prvostupnika.

Svaki studijski program mora imati jasno definirane, provjerljive ishode

Iako o tome nema jasnih pokazatelja, osim donekle zapoljivosti studenata,

Potrebno je posebno poticati inovativne pristupe izvoenju studijskih

MJERA 1.2.2. Uvesti sustav poticanja inovativnih pristupa u izvo-

MJERA 1.2.3. Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka

MJERA 1.2.4. Utvrditi metodologiju za verificiranje i validaciju is-

MJERA 1.2.5. Revidirati naine provjere ishoda uenja u cilju

POKAZATELJI PROVEDBE: Doneseni odgovarajui pravilnici o nai-

MJERA 1.2.6. Poticati zavravanje studija u propisanom vremenu

MJERA 1.2.7. Uspostaviti odgovarajuu infrastrukturu i organi-

2. cilj: USTROJITI KVALITETAN BINARNI SUSTAV

Postojea mrea visokih uilita u Hrvatskoj svojim geografskim raspore-

Na nacionalnoj razini to ujedno rezultira neodrivo velikom upisnom

Istodobno, s gledita binarnoga sustava, struktura studenata po vrstama

Nadalje, trite radne snage u Hrvatskoj jo uvijek ne prepoznaje jasno

92, Study in Croatia, Croatian higher education system

Sagledavajui sve navedeno, oigledna je potreba redefiniranja koncepta

2.1. POVEATI UINKOVITOST UPRAVLJANJA VISOKIM UILITIMA

Veina hrvatskih visokih uilita nije do uvoenja pilot programskih

ugovora imala jasno definiranu viziju i s njom usklaene ciljeve, to je

Nadlenosti rektora i dekana na sveuilitima koja se sastoje od fakul-

U postojeem sustavu elnike visokih uilita biraju osobe kojima ti

Podatci nuni za donoenje kvalitetnih odluka esto su nedostupni, manj-

Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 4. Osigurati uinkovit i

MJERA 2.1.2. Razraditi i implementirati uinkovit model uprav-

MJERA 2.1.3. Utvrditi jasan odnos prava i obveza sveuilita i

MJERA 2.1.4. Uvesti sustav dopunske edukacije elnika visokih

MJERA 2.1.5. Uspostaviti jedinstven sustav upravljanja informaci-

Ova mjera razraena je detaljno u okviru Cilja 5. Osigurati zadovoljava-

2.2. UTEMELJITI RAZLIKOVANJE SVEUILINIH, ODNOSNO

Potrebno je poveati atraktivnost i konkurentnost studija, posebno u

Razlika izmeu sveuilinih i strunih studija temelji se na injenici da

Razinu kvalitete strunih studija potrebno je unapreivati i ujednaiti s

MJERA 2.2.1. Ishode uenja postaviti kao temelj razlikovanja stru-

MJERA 2.2.2. Uskladiti nacionalne minimalne kriterije za dobi-

MJERA 2.2.3. Ujednaiti minimalne kriterije za razinu kvalitete

2.3. JAVNU POTPORU VISOKOM OBRAZOVANJU USMJERITI NA

Detaljno e se analizirati stvarne potrebe i mogunosti svih dionika

96, Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja,

MJERA 2.3.1. Razviti metodologiju predvianja drutvenih potreba

po kompetencijama za budua zanimanja i utvrivanja kvota po po-

2.4. POVJERAVANJE NASTAVE TEMELJITI NA USKLAENOSTI