Subpolitika Pojedinci se vraaju u drutvo

U ovom tekstu radi se o prelasku iz moderne u protumodernu, odnosno

refleksivnu modernu koje nosi sa sobom odreene promjene. Dolazi do oslobaanja
pojedinaca od ogranienja industrijskog drutva, i taj proces Beck naziva
individualizacija. Suprotno opem miljenju taj pojam ne podrazumijeva osamljivanje,
izdvajanje, ili kraj svake vrste drutva ve kako Beck istie, znai dvije stvari. Prvo,
znai rastvaranje, a drugo, promjenu naina ivota u kojem pojedinci imaju veu
mogunost izbora te moraju sami izabirati svoje biografije. Ipak, sama
individualizacija nije proizvoljna, ona je prisilna i svi ljudi su primorani proi kroz taj
proces koji se zavukao u sve sfere drutva. Prema Abercrombie, Hill i Turner,
Drutvena klasa, STATUS, obitelj i susjedstvo ne mogu se vie smatrati pouzdanim
drutvenim institucijama u kojima se definira identitet (Abercrombie, Hill i Turner,
2008: 18). Tako, npr. u industrijskom drutvu klasa je bila definirana prema
obiljejima koje dijele skupine ljudi, a glavno mjerilo je bio obiteljski dohodak, i to
izriito mukarca, dok se dohodak ene zanemarivao. A nain voenja ivota za
svaku klasu bio je samorazumljiv. Meutim, individualizacijom dolazi do promjene;
tradicionalna oekivanja se gube, a klasu zamjenjuju ivotni stilovi.

SLAJD

Pojedinac se vidi kao akter koji sam odreuje svoj nain ivota. Kroz taj
proces dolazi do stvaranja nove samorazumljivosti karakteristine za refleksivnu
modernu. Individualizacija se esto dogaa polovino; pojedinci su razapeti izmeu
starih institucija i 'novog ivota'. Naime, dok prelaze u podruja aktivnosti koja su
nesigurna, oni sigurnost trae u starom poretku. S jedne strane zastupa se revolucija,
s druge strane pribjegavaju tradiciji. Javlja se pluralizam miljenja i djelovanja,
pripadnost suprotnim opcijama; i desno i lijevo, radikalno i konzervativno,
demokratski i nedemokratski, ekoloki i antiekoloki, itd. to znai da te odrednice
vie ne vrijede i ne pomau.

SLAJD

Individualizacija se ostvaruje na razne naine, a oni svi ovise o kontekstu,tj. o

ekonomskom i socijalnom stanju u kojem se zemlja nalazi. Tako Beck razlikuje
potpuno kasko osiguranu individualizaciju koja je prisutna u zapadnim zemljama u
kojima veina stanovnitva ivi u blagostanju, od sirotinjske individualizacije
karakteristine za zemlje u razvoju. Individualizacija omoguuje pluralnost opcija koje
nisu svima jednako dostupne. Pojednac jest akter koji stvara svoje biografije, ali on je
ujedno ovisan o tritu rada i sustavu obrazovanja, a najvei problem koji proizlazi iz
siromatva jest nejednakost ansi. Pred njim se postavljaju zahtjevi koje on ne moe
ispuniti, stoga se suoava s rizicima i nesigurnostima refleksivne moderne to dovodi
do izostanka samoostvarenja i potpune emancipacije. Pri tome sva odgovornost
uspjeha ili neuspjeha je prebaena na pojedinca.

SLAJD

Politika i subpolitika

Individualizacija postaje politikom, jer pojedinci nisu vie nosioci uloga

drutva ve institucije ovise o pojedincu. Politike institucije kao zaostatak
industrijske moderne postaju vie simbolike, dok u refleksivnoj modernoj
prevladavaju sukobi, igre moi, instrumenti i politike arene. Pogreka je
izjednaavati politiku s dravom. Politiko se oekuje u parlamentima, politikim
strankama, sindikatima, a kada to izostane ostaju dvije mogunosti; 1) javljanje

subpolitike, i 2) politiki monopol politikih institucija i aktera, to predviaju

oni koji izjednaavaju politiku s dravom i politikim sistemom. Do toga dolazi jer
politiko postaje nepolitiko, a ono to je prije bilo nepolitiko sada postaje politiko.
Ono to je u industrijskoj modernoj bilo sporedno (privatnost, znanost, privreda,
opine, svakodnevnica, itd.) sada izlazi u prvi plan. Institucije i elite moi ostaju
nepromijenjene.

SLAJD

Osamdesetih godina dolazi do jaanja politike subjektivnosti izvan i unutar

institucija. Prevladavaju graanske inicijative koje u prvi plan stavljaju pitanje
ugroenosti svijeta. Teme postaju univerzalne, svih se doticaju. Teme poput zatite
okolia. Pa tako u Hrvatskoj, djelovanje subpolitike moemo vidjeti na primjeru
Zelene akcije. Radi se o tome da je 2011. godine Zelena akcija upozorila Europsku
banku za obnovu i razvoj da ne odobrava HEP-u zajam za projekt financiranja
izgradnje hidroelektrane Ombla. Da bi se ovakav projekt realizirao, potrebno je bilo
dokazati kako su drutvene i ekonomske koristi daleko vee od tete za prirodu, to
je bilo nemogue. Meutim zajam je ipak odobren uz uvjet da se naprave studije
bioraznolikosti. Europska banka za obnovu i razvoj nije napravila procjenu utjecaja
na okoli, stoga je Zelena akcija pokrenula albeni postupak koji je trajao 2 godine pri
emu je zakljueno da je EBRD prekrila svoje procedure kad je odobrila projekt
financiranja izgradnje hidroelektrane Ombla. Zbog toga je dolo do ponitenja
ugovora izmeu EBRD-a i HEP-a.

Dakle, Zelena akcija je dokaz da se drutvo moe subpolitiki oblikovati. Ona

se kao nevladina udruga angairala u sprijeavanju mogueg ekolokog problema
kojeg je politika zaobila. Svojim djelovanjem oni su sprijeili da se hidroelektrana
izgradi i time uklonili potencijalnu mogunost unitenja bioraznolikosti na tom
podruju. Znai, samoinicijativno su se odluili na akciju i svojim djelovanjem pruili
otpor kontroverznom projektu.

SLAJD

Za razliku od politike kod subpolitike djeluju graani - ljudi iste profesije, i

zanimanja, znanstvenici, intelektualci, strunjaci, javnost, itd., a u proces politikoga
su ukljueni i pojedinci. Svaka osoba ima mo svojim djelovanjem da promijeni svijet
na bolje.

Okupljanjem na ulicama grupe graana ustale su protiv sistema. Ipak,

subpolitika je otvorena za vie strana; subpolitika moe djelovati i u suprotnom
smjeru, odnosno transnacionalno gdje se preko velikih meunarodnih korporacija
djeluje na politiko to na kraju ima utjecaj na graane. Tako nastaje nova dimenzija
politikog.

Europeizacija je primjer kako se subpolitika moe koristiti na transnacionalnoj

razini, u cilju stvaranja pravila novog globalnog poretka. Europeizacija je pothvat koji
je nastao zbog politike iscrpljenosti u nacionalnim dravama, a oznaava ga
svojevrsna vizija Europe koja bi trebala biti zajednika svim nacijama. Provodi se
institucionalno, pod ruku s globalizacijom, putem obrazovanja i obrazovne politike, a
ima u vidu europeizaciju obrazovnih sadraja i obrazovnu mobilnost. Subpolitinost
europeizacije oituje se u nainu djelovanja - europeizacija se provodi odozdo,
aktivnostima kojima se bavi veliki broj nevladinih udruga: mree i advokatske
skupine, sindikati i udruge nastavnika, izdavai udbenika i kolskog materijala svi
oni sudjeluju u redefiniranju Europe i to pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Europskog
vijea i drugih organizacija. Jedan od primjera europeizacije je bolonjski proces, a
glavna karakteristika mu je univerzalnost za sve nacije. Na taj nain djeluje se i na
nacionalne politike i donoenje odluka u sklopu europeizacije obrazovanja (Nemet,
2007).

SLAJD

Zastoj

Subpolitika znai oblikovanje drutva odozdo (Beck, 2001: 166). Drutvo se moe
oblikovati i oblikuje se graanskom inicijativom. Subpolitika znai jaanje politike
aktivnosti graana, poveava se pravo na glas, meutim to moe imati za posljedicu
minimaliziranje politike. Dolazi do mobilizacije sredstava jednih protiv drugih, ali na
kraju nema pobjednika. Zbog toga dolazi do ope relativne nemoi to dovodi do
usporavanja procesa industrijalizacije. Postoje 2 vrste usporavanja: rizik i zastoj.
Zastoj se smatra sredstvom subpolitike, a znai prestanak modernizacije drutvene
sfere i ima egalitaran uinak. Za razliku od trajka zastoj nije opasan, a odnosi se na
pasivan otpor modernizaciji prerazvijenog drutva. Valja doi do postizanja novog
konsenzusa, a za to su potrebne nove politike institucije koje jo ne postoje. Zbog
toga je potrebno imati 'smisao za mogue'; odnosno ostaviti otvorenu opciju za
nadolazee institucije.

SLAJD

Pitanja: 1)Posljedice sirotinjske individualizacije? Zato ona po Becku dovodi do nemira?

2) Povezanost neo-liberalizma i individualizacije?

3) Vidite li hrvatsko drutvo kao politiko ili subpolitiko drutvo? I zato?

4) Na koji nain je zastoj sredstvo subpolitike?

Literatura:

- Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen i Turner, Bryan S. (2008). Rjenik sociologije

(ur. Jadranka ai-Kumpes i Josip Kumpes). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
- Beck, Ulrich (2001). Pronalaenje politikoga: prilog teoriji refleksivne modernizaicije.
Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
- Nemet, Antonija Z. (2007). Globalizacija kulture: sociologijsko politiki aspekti
zapadne globalizacije kulture i globaliteta. Diplomski rad, Zagreb: Sveuilite u
Zagrebu.