Neki raunovodstveni pojmovi, pretpostavke i naela za

menadere
Raunovodstvo, zadae raunovodstva i vanost raunovodstva za upravljanje opisali smo u
prethodnim tekstovima. Istaknuli smo znaaj financijskog izvjetavanja i naglasili da
menaderi, da bi mogli ispravno koristiti raunovodstvene podatke i informacije, moraju
poznavati i razumjeti pretpostavke i naela te kljune raunovodstvene pojmove i koncepte.

Naime, financijski podaci u brojnim okolnostima mogu vie ili manje odstupati od realnosti.
Sloena i dinamina stvarnost, koju nije uvijek mogue pratiti i prezentirati sasvim aurno i
tono, biljei se u skladu s propisanim i dogovorenim pravilima. Iako je cilj pravila postii
realnost financijskih podataka, radi neophodnih aproksimacija i pojednostavljenja, te radi
naknadnih promjena okolnosti, ipak dolazi do razlika u odnosu stvarnost. Stoga je za
donoenje ispravnih poslovnih odluka koje se zasnivaju na raunovodstvenim podacima
potrebno poznavati pretpostavke i naela sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja te
pojmove, koje kratko navodimo u nastavku.

Priznavanje je proces uvrtavanja stavke koja udovoljava definiciji i koja zadovoljava

kriterije za priznavanje u financijske izvjetaje . Mjerenjem se utvruju novani iznosi po
kojima se priznaju i iskazuju elementi financijskih izvjetaja. Metode mjerenja imovine i
obveza su:

troak nabave (povijesni troak) kada se imovina mjeri po plaenom iznosu novca
ili novanih ekvivalenata ili po fer vrijednosti naknade dane za njihovu nabavu u
vrijeme stjecanja,
tekui troak kada se imovina mjeri po iznosu novca ili novanih ekvivalenata
kojeg bi trebalo isplatiti ako bi se ista ili ekvivalentna imovina pribavljala u
sadanjosti,
ostvariva (utriva) vrijednost, prema kojoj se imovina mjeri po iznosu novca ili
novanih ekvivalenata koji se sada moe dobiti prodajom imovine u toku poslovanja,
sadanja vrijednost koja se evidentira po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih
neto novanih priljeva za koje se oekuje da e se ostvariti u poslovanju i
fer vrijednost, koja se utvruje kao iznos za koji se neka imovina moe razmijeniti
izmeu informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju.

Temeljne raunovodstene pretpostavke su neogranienost vremena poslovanja i nastanak

dogaaja. Prva pretpostavlja da poduzetnik vremenski neogranieno posluje, da e poslovati u
doglednoj budunosti te da nema namjeru niti potrebu likvidirati ili znaajno smanjiti opseg
svoga poslovanja. Pretpostavka nastanka dogaaja razumijeva da se imovina, obveze, kapital,
prihodi i rashodi, dobit i gubitak priznaju kada nastanu i prikazuju u finacijskim izvjetajima
razdoblja na koje se odnose, a ne kada se naplate.
Naelima je ureeno dosljedno prezentiranje (prezentiranje i klasificiranje stavaka u
financijskim izvjetajima treba biti isto tijekom vie obraunskih razdoblja), pitanje
znaajnosti (svaku znaajnu skupinu slinih stavki treba prezentirati odvojeno u financijskim
izvjetajima) i saimanja (kad neka stavka nije znaajna niti vana saima se s drugim
stavkama), te mogunost prijeboja (imovinu, obveze, prihode i rashode ne treba prebijati,
osim ako se prijeboj zahtjeva ili doputa raunovodstveni standard). Naela obuhvaaju i
kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja, kao to su razumljivost, vanost, pouzdanost,
usporedivost, opreznost, potpunost i dr. Informacije trebaju biti razumljive korisnicima koji
posjeduju dovoljno znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu. Vane
su kada su korisne i znaajne za donoenje ekonomskih odluka. Informacija je znaajna kada
njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moe utjecati na ekonomske odluke, a pouzdana
kad vjerno, neutralno i bez pristranosti, te potpuno predoava transakcije i druge dogaaje u
skladu s njihovom biti i ekonomskom stvarnou, a ne samo u zakonskom obliku (prevaga biti
nad formom). Korisnici informacija moraju biti u stanju usporediti financijske izvjetaje
poduzetnika za vie razdoblja, kao i s financijskim izvjetajima drugih poduzetnika. Naelo
opreznosti razumijeva nie vrednovanje imovine i prihoda, uz oprezno (vie) vrednovanje
obveza i rashoda, pri emu nije dozvoljeno stvaranje skrivenih rezervi i namjerno
podcjenjivanje imovine i prihoda ili precjenjivanje obveza i rashoda.

Temeljne raunovodstvene kategorije

Dobro je podsjetiti se sadraja temeljnih raunovodstvenih kategorija koje se esto koriste,

kako ih definiraju raunovodstveni standardi. Tako je imovina resurs kojeg kontrolira
poduzetnik. Priznaje se kada je vjerojatno da e od njezine uporabe biti budue ekonomske
koristi i kada ima troak ili vrijednost koja se pouzdano moe izmjeriti.

Obveza je sadanja obveza poduzetnika, proizala iz prolih transakcija i prolih dogaaja, a

priznaje se kada je vjerojatno da e zbog podmirivanja nastati odljev resursa i kada se iznos
kojem e se ona podmiriti moe pouzdano izmjeriti.

Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine poduzetnika i predstavlja ulaganja svih lanova
(vlasnika kapitala drutva) uveana/umanjena za rezultate poslovanja, a izraunava se kao
ostatak imovine nakon podmirivanja obveza. Kapital se priznaje u bilanci po istim kriterijima
kao imovina i obveze.

Prihod je poveanje ekonomske koristi u obliku priljeva ili poveanja imovine ili smanjenja
obveza koje ima za posljedicu poveanje kapitala, osim uplata lanova drutva. Rashodi su
smanjenje ekonomske koristi u obliku odljeva ili smanjenja imovine ili stvaranja obveza to
ima za posljedicu smanjenje kapitala, osim raspodjele lanovima drutva. Prihodi i rashodi se
priznaju kada poveanje i smanjenje buduih ekonomskih koristi proizlazi iz poveanja i
smanjenja imovine ili poveanja i smanjenja sadanjih obveza koje se mogu pouzdano
izmjeriti.

Dobit predstavlja poveanje a gubitak smanjenje ekonomske koristi (dobit poveava a gubitak
smanjuje vlastiti kapital) a utvruje se sueljavanjem prihoda i rashoda.

Vane pojmove za menadere nastavit emo razmatrati i u narednim tekstovima.