Planirajte! Jer o prolosti se moe odluivati.

U prolom broju TEB-ovog Poslovnog infa nabrojali smo menaderske funkcije. Prva meu
njima je planiranje. To nije sluajno. Jer plan je u stvari odluka, a menaderi upravljaju
donoenjem odluka. Ve u naslovu je istaknuta opepoznata injenica da se o prolosti se ne
moe odluivati, pa je razvidno da je budunost primarno podruje interesa menadera.
Planske odluke odreuju budue djelovanje, zadatke i akcije kojima se namjeravaju postii
postavljeni ciljevi. Trai odgovor u osnovi na tri pitanja:

1. Gdje elimo stii?

2. Kojim putem ii?
3. S kime (ime) do cilja?

Prema hijerarhiji odnosno redosljedu planiranja, H. Weihrich i H. Koontz , ali i mnogi drugi
autori, navode slijedee planove:

1. misije ili svrhe,

2. ciljeve,
3. strategije,
4. politike,
5. procedure,
6. pravila,
7. programe i
8. proraune.

Misija ili svrha odnosi se na glavni razlog postojanja poduzea . S rastom i razvitkom
poduzea i drugim promjenama treba se preispitivati i mijenjati, kako bi bila ostvariva i
poticajna. Ciljevi (skupine ciljeva) su planirane veliine koje se nastoje postii i zbog kojih se
planira. Mogu biti privremeni ili stalni, pojedinani ili cjeloviti, kratkoroni ili dugoroni.
Ostvarivanju ciljeva podreene su sve menaderske aktivnosti, pa oni u tom smislu
predstavljaju polazni osnov za plan. Menaderi razliite razine planirati e razliite ciljeve, od
stratekih do operativnih. Vano je da su svi ciljevi jasni, mjerljivi i realni. Strategije
obuhvaaju dugorone ciljeve poduzea, akcije i pribavljanje potrebnih resursa. Strategije
trebaju odgovoriti na pitanje kako e poduzee ostvariti svoje ciljeve, odnosno odrediti okvir
budueg djelovanja. Politike daju okvir za postupanje na odreenim podrujima, kao npr.
poslovne politike prema kupcima, poslovnim partnerima, radnicima i sl., a procedure
unaprijed odreuju redoslijed a djelomino i nain postupanja u odreenim situacijama.
Pravila nalau u odreenim okolnostima uvijek ista postupanja I, za razliku od politika i
procedura koje daju okvir za postupanje, ne doputaju nikakvu slobodu odluivanja.
Programi su planovi za izvoenje odreenih konkretnih aktivnosti poduzea, koje se mogu
odnositi na namjeravane investicije, restrukturiranja i sl. Prorauni su financijski planovi -
budeti, kojima se kvantificira oekivana budunost. Kada se govori i pie oplaniranju,
najee se misli na izradu financijskog plana, odnosno na u novanim jedinicama iskazan
plan poslovanja. Uobiajeno se nakon izrade plana prodaje, proizvodnje, nabave, trokova i
rashoda, sastavlja planski raun dobiti i gubitka po asortimanu, po poslovnim jedinicama i
ukupno za itavo poduzee, a na isti nain se sastavlja i planska bilanca, te planski novani
tok. Uz imovinu i obveze, prihode i rashode za priljeve i odljeve, planira se i visina te vrijeme
plaanje poreza. Neki planovi rade se na viegodinjoj ili godinjoj razini, neki tromjesenoj
ili mjesenoj. Meutim, pojedine planove, kao npr. plan likvidnosti, ponekad se sastavlja i
aurira tjedno ili ak dnevno.
Financijski planovi esto se sastavljaju prema sadraju propisanih financijskih izvjetaja, iako
se za potrebe izrade budeta ovi izvjetaji mogu mijenjati i posve prilagoditi potrebama
menadera. Meutim, operativni planovi za kraa razdoblja i fino planiranje, u pravilu e se
razlikovati od izvjetaja propisanih Zakonom o raunovodstvu. A kako trebaju izgledati
odluuju menaderi za koje se pripremaju.

O tome kako se rade operativni planovi pisat emo u nekom od slijedeih brojeva TEB-
ovog Poslovnog infa. Ovdje emo jo samo naglasiti da planiranje, uz sve navedeno, pomae
menaderima i kod upravljanja rizicima, jer uz redovito praenje odstupanja omoguuje
rano uoavanje razliitih rizika i pravovremeno donoenje odgovarajuih odluka.

Planiranje je kljuno i kao funkcija kontrole, jer bez postavljenih planskih ciljeva i
standarda, postignuti rezultati nemaju se s ime usporediti i ocijeniti (idemo li kuda smo
eljeli, stiemo li gdje smo planirali). Zato, da biste donosili bolje poslovne odluke

Svakako planirajte!