ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Znanje i primjena znanja glavni su uvjet uspjenosti Republike Hr-

vatske u dananjem svijetu.137Stoga se znanost i tehnologija strateki
razrauju teei postavljanju obrazovanja, istraivanja i inovacija u
sredite nacionalne strategije razvoja, vodei rauna o europskom pro-
gramskom okviru za istraivanje i inovacije Obzor 2020.138Temeljne
su pretpostavke za ostvarenje tog cilja promjene u hrvatskoj znanosti
i promjene za znanost u Hrvatskoj. Potrebne su promjene i strukturna
preobrazba hrvatske znanosti kako bi u najveoj moguoj mjeri pridono-
sila globalnom fondu znanja, ali i drutvenom i gospodarskom napretku,
stvaranju radnih mjesta, poboljanju kvalitete ivota i opim javnim
dobrima u Hrvatskoj.139Hrvatska je svrstana u najviu skupinu zemalja
vrlo visokog razvoja po Indeksu ljudskog razvoja (Human Development
Index,HDI) kojim Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) mjeri
kakvou ivota i u toj skupini treba napredovati.140Promjene koje e
omoguiti takvu ulogu znanosti zahtijevaju jaanje inovativnoga gos-
podarstva i drutvenih djelatnosti te postupno poveanje sredstava
za istraivanje i razvoj prema 3% bruto domaeg proizvoda. Ulaganje
u istraivanje i inovacije ulaganje je u budunost Hrvatske, pri emu
treba osigurati da se svakom kunom ostvari najvea mogua dobrobit
za hrvatske graane.

U svim dokumentima Europske unije, a posebice u strategiji pametnog,

odrivog i ukljuujueg rasta Europa 2020.,141 pridruenim stoernim
inicijativama Inovacijska unija142i Digitalna agenda za Europu143te pro-
gramskom okviru Obzor 2020., povezuju se istraivanja i inovacije i
razrauje trokut znanja izmeu obrazovanja, istraivanja i inovacija, to
treba postii u svim hrvatskim stratekim dokumentima te na toj osnovi

137, Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, Hrvatska akademija znanosti i um-
jetnosti, Zagreb, 2004.
138, Horizon 2020 The Framework Programme for Research and Innovation, European
Commission, studeni 2011.
139, Vanost znanja i primjene znanja za izlazak iz krize i razvoj Hrvatske, Hrvatska aka-
demija znanosti i umjetnosti, 30. studenog 2011.
140, Summary Human Development Report 2013 Rise of the South: Human Progress
in a Divers World, United Nations Development Programme, 2013.
141, Europe 2020 A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commis-
sion, oujak 2010.
142, Europe 2020 Flagship Initiative Innovation Union, European Commission, studeni
2010.
143, Europe 2020 Digital Agenda for Europe, European Commission, kolovoz 2010.
 graditi uinkovit sustav visokog obrazovanja, znanosti i tehnolokog
razvoja. Potrebno je definirati nacionalne prioritete i nacionalne izazove
te ih povezati s europskima da bi se postigli sinergijski uinci ulaganja u
znanost i tehnologiju iz nacionalnih, regionalnih i meunarodnih izvora,
ukljuujui sredstva fondova Europske unije.

U Hrvatskoj je potreba za promjenama prepoznata na vrijeme, ulagani

su napori u unapreenje znanosti i tehnologije, posebice u posljednjih
desetak godina, ali postavljeni ciljevi nisu u potpunosti ostvareni.144, 145,
146, 147, 148 lanstvo u Europskoj uniji otvara nove mogunosti koje se
ne mogu iskoristiti bez brzog pokretanja promjena u sustavu visokog
obrazovanja i znanosti. Slabosti istraivanja i inovacija te upravljanja
institucijama u sustavu visokog obrazovanja i znanosti upuuju na nu-
nost promjena koje treba provesti vodei se u prvom redu meunarodno
prihvaenim kriterijima kvalitete, relevantnosti i racionalnosti, kao to
tehnologija
Znanost i

je navedeno u Smjernicama za strategiju odgoja obrazovanja, znanosti

i tehnologije.149 Obrazovanje, znanost, istraivanje, razvoj i inovacije u
Hrvatskoj ne mogu se unaprijediti izvan trokuta znanja i bez promjena u
znanosti, obrazovanju i gospodarstvu te promjene njihovih meusobnih
odnosa, za to su potrebni politika predanost, odgovornost, kontinuitet
i koordiniranost, to je dosad izostajalo.

Istraivai su temeljna vrijednost hrvatskog sustava visokog obrazo-

vanja i znanosti, a hrvatske neiskoritene razvojne pretpostavke jesu
umreenost, suradnja i sinergija, uz jae povezivanje znanstvenog i
umjetnikog djelovanja s drutvom, obrazovanjem, tehnologijom i
proizvodnjom da bi se u punoj mjeri iskoristili raspoloivi ljudski i
materijalni resursi i stvarali novi.

144, Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu Znanost, Narodne
novine, 108/2003., 26. kolovoza 2003.
145, Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. 2010., Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta, listopad 2006.
146, Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraivanje, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta, travanj 2008.
147, Akcijski plan za podizanje apsorpcijskog kapaciteta Republike Hrvatske za Sedmi
okvirni program za istraivanje i razvoj 2009. 2010, Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta, prosinac 2008.
148, Akcijski plan za mobilnost istraivaa 2011. 2012., Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta, prosinac 2010.
149, Smjernice za strategiju odgoja obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta, travanj 2012.
1. cilj: BRZO POKRETANJE PROMJENA U SUSTAVU
VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANOSTI

HRVATSKA I EUROPSKI KONTEKST ISTRAIVANJA I INOVACIJA

Znanost i tehnoloki razvoj odvijaju se u globalno izmijenjenim okolnosti-

ma koje obiljeavaju recesija, jo uvijek dominantna uloga SAD-a te rast
azijskih i drugih novih gospodarstava, koja imaju sve veu ulogu svjetskoj
znanosti i tehnologiji. Europska unija, suoena s potrebom za preobraz-
bom, donosi strategiju Europa 2020. Programskim okvirom Obzor 2020.,
koji je kljuno sredstvo za provedbu stoerne inicijative Inovacijska unija,
definira prioritete koji ukljuuju izvrsnu znanost, industrijsko vodstvo i
sljedee drutvene izazove: zdravlje, demografske promjene i blagostanje;

tehnologija
Znanost i
sigurnost hrane, odrivu poljoprivredu, istraivanje mora i pomorstva
te bioekonomiju; sigurnu, istu i uinkovitu energiju; pametan, zeleni i
integrirani transport; klimatske promjene, uinkovito troenje resursa i
sirovina; ukljuujue, inovativno i promiljeno drutvo; sigurno drutvo.
Obzor 2020. interdisciplinarni je, multidisciplinarni i transdisciplinarni
istraivaki program u kojem su svi drutveni izazovi protkani jakom
sastavnicom humanistikih i drutvenih znanosti.

Izvrsna znanost obuhvaa granina istraivanja (frontier research). Taj

pojam odraava novo razumijevanje temeljnih istraivanja. S jedne se
strane oznaava da temeljna istraivanja u znanosti i tehnologiji imaju
presudnu vanost za gospodarsku i drutvenu dobrobit, a s druge da
su istraivanja na granici i preko granica razumijevanja rizian pothvat
usmjeren novim i posebno izazovnim podrujima, a obiljeena su brisa-
njem granica meu disciplinama.150

Tehnologija se u europskim prioritetima vezuje uz istraivanja: budu-

e tehnologije i tehnologije u nastajanju (Future and Emerging Technolo-
gies,FET) uz izvrsnu znanost, a omoguujue i industrijske tehnologije
(enabling and industrial technologies) s istraivanjima za industrijsko vodstvo.

Nadalje, povezuju se istraivanja i inovacije, s potporom od ideje do

trita, a ostvarenju sveukupnih ciljeva strategije Europa 2020. na-
mijenjeni su viegodinji financijski okvir te sredstava Europskih
strukturnih i investicijskih fondova (European Structural and Investment
Funds,ESIF) ukljuenih u Zajedniki strateki okvir (Common Strategic
Framework,CSF): Kohezijski fond (Cohesion Fund,CF), Europski fond za
regionalni razvoj (European Regional Development Fund,ERDF), Europski
socijalni fond (European Social Fund,ESF), Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development,EAFRD)
i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fishe-

150, Definicija: European Research Council (ERC)

 ries Fund,EMFF).151 Kao prvi tematski cilj definira se jaanje istraivanja,
tehnolokog razvoja i inovacija. Pritom se na nov nain otvaraju mo-
gunosti svima mladima, perspektivnim znanstvenicima, izvrsnim
istraivaima i inovatorima.

Za porast ulaganja u istraivanje i razvoj u razdoblju 2014. 2020. u Re-

publici Hrvatskoj, uz vlastita sredstva, na raspolaganju e biti i sredstva
europskih fondova za koja su definirani prioriteti iex anteuvjeti koji
ukljuuju definiranje nacionalne strategije istraivanja i inovacija za
pametnu specijalizaciju.152Za Hrvatsku je tematski cilj jaanje istraiva-
nja, tehnolokog razvoja i inovacija obuhvaen prioritetnim podrujem
ulaganja u jaanje konkurentnosti gospodarstva.

HRVATSKI TROKUT ZNANJA

tehnologija
Znanost i

Hrvatska treba razvijati nacionalni trokut znanja povezan s europskim

i svjetskim znanjem, a ostvaren suradnjom obrazovnog i istraivakog
s poslovnim sektorom, posebice industrijom, i tako stvarati Hrvatski
visokoobrazovni i istraivaki prostor u kojem djeluju javne i privatne
visokoobrazovne i istraivake institucije te surauju s gospodarstvom
i drutvenim djelatnostima. Nije rije samo o novim zahtjevima, nego i
novim mogunostima koje se otvaraju hrvatskim istraivaima i hrvatskoj
znanosti te istraivanju i inovacijama u Hrvatskoj.

S obzirom na lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji stvorena je potreba

za prezentiranjem hrvatske humanistike izvan naih granica u svrhu
osiguravanja hrvatske prisutnosti i prepoznatljivosti u multinacionalnoj
uniji. S druge strane, nije nestala potreba za neprekidnim redefiniranjem
hrvatskog identiteta unutar Hrvatske. Stalno prouavanje nacionalne i
svjetske kulturne batine i povijesti nunost je drutva koje svoj identitet
gradi na rezultatima znanosti. Nuni imbenik izgradnje identiteta jest i
svijest o prostornim obiljejima Hrvatske, njenim prirodnim i kulturnim
krajolicima.

Prijeko su potrebne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

Promjene e se pokrenuti odmah.

Istraivanje i inovacije postavit e se u sredite nacionalne strategije

razvoja i tako pridonijeti razumijevanju i opem prihvaanju njihove
drutvene i gospodarske uloge i zadaa, a uspjenost hrvatske znanosti
mjerit e se ne samo doprinosom globalnom fondu znanja, nego i dru-
tvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Pritom e se voditi rauna

151, Elements for a Common Strategic Framework 2014 to 2020 the European Regional
Development Fund, the European Social Fund, the Cohesion Fund, the European Agri-
cultural Fund for Rural Development and the European Maritime and Fisheries Fund,
European Commission, oujak 2012.
152, Position of the Commission Services on the development of Partnership Agreement
and programmes in the Republic of Croatia for the period 2014. 2020.
o zadaama visokog obrazovanja i znanosti koje su ire od trenutanih
i kratkoronih potreba drutva i gospodarstva te ulozi poduzetnitva u
stvaranju inovacija.

Odgovornost za istraivanje i razvoj uvest e se u programe svih mini-

starstava uz djelotvornu meuresornu koordinaciju. Unaprijedit e se
koritenje svih dravnih izvora javnog financiranja istraivanja i razvoja.
Jaat e se suradnja javnih poduzea, komunalnih drutava i dravnih
institucija sa sveuilitima i znanstvenim institutima na istraivanju i
razvoju vezanom uz drutvene izazove. Europska unija objedinjuje sve
dosadanje istraivake i inovacijske programe. To e uiniti i Hrvatska
i dopuniti ih onima koji dosad nisu uspostavljeni, a pretpostavka su
razvoja znanosti i tehnologije, ali i drutvenog i gospodarskog napretka.

Unaprijedit e se institucijski okvir visokog obrazovanja, znanosti i teh-

tehnologija
Znanost i
nologije koji je u nekim dijelovima dobro postavljen, ali nedovren i ne-
dovoljno financiran, a u nekim je dijelovima tek u zaetcima, prije svega
u podruju stratekog upravljanja istraivanjem, razvojem i inovacijama.
Razvijat e se sve etiri sastavnice institucijskog okvira: strateko uprav-
ljanje putem izrade politika, ponajprije u domeni Vlade, dodjela javnih
sredstava putem institucijskog financiranja i kompetitivnog financiranja
koje provode zaklade i agencije, osiguranje i nezavisna ocjena kvalitete
te samo istraivanje, razvoj i inovacije na sveuilitima, znanstvenim
institutima, poslovnom sektoru i drutvenim djelatnostima. Jasno e
se definirati i u provedbi razgraniiti uloge, zadae i odgovornosti svih
nadlenih tijela i ustanova, jaati autonomija i odgovornost u njihovu
djelovanju, kao i nacionalna i meunarodna evaluacija njihova rada.

Odmah e zapoeti strukturne promjene kojima e se vea javna sveu-

ilita razvijati kao istraivaka sveuilita i stvarati istraivake jezgre
na manjima te restrukturirati javne znanstvene institute putem uklju-
ivanja u sveuilita, stvaranja asocijacija instituta ili osposobljavanja za
samostalno ostvarivanje misije i drutvene uloge.

UNAPREENJE PRIKUPLJANJA, OBRADE, INTERPRETACIJE

I OBJAVE STATISTIKIH I DRUGIH POKAZATELJA
ISTRAIVANJA, RAZVOJA I INOVACIJA

Slubena statistika Republike Hrvatske obuhvaa osnovne statistike

informacije o istraivanju, razvoju i inovacijama, prema uredbama Vi-
jea Europske unije. Strateko planiranje, izrada odgovarajuih politika
i akcijskih planova te praenje uinaka stratekih mjera i ostvarivanja
Strategije zahtijevaju vjerodostojne i primjerene pokazatelje.

Stoga e se unaprijediti prikupljanje, obrada, interpretacija i objava sta-

tistikih i drugih pokazatelja istraivanja, razvoja i inovacija. Uz osnovne
uvest e se dodatni pokazatelji koji e omoguiti detaljan uvid u ulaganja
u istraivanje i razvoj, zaposlenost i ljudske resurse te produktivnost
 i konkurentnost istraivanja i razvoja, sukladno primjerima dobre eu-
ropske prakse.153

Potrebni su pokazatelji stanja i trendova ulaganja u istraivanje i razvoj u

visokom obrazovanju i znanstvenim institutima (proraunska ulaganja i
njihova struktura po organizacijskoj i funkcijskoj klasifikaciji; struktura
rashoda; ulaganja u kompetitivne programe i projekte; bruto domai
izdatci i izvori sredstava) i u poslovnom sektoru (bruto domai izdatci po
veliini i vlasnitvu poduzea te sektoru djelatnosti; udjel javnih poduzea
i komunalnih drutava; struktura rashoda; prodaja, izvoz i zaposlenost
zasnovani na istraivanju i razvoju; inovacijske aktivnosti po veliini
poduzea i s njima povezani prihod od novih proizvoda i izvoza; izvori
financiranja istraivanja, razvoja i inovacija), podatci o razvoju ljudskog
kapitala (upis i zavretak preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studi-
ja; usmjerenost na prirodoslovlje, tehnologiju, inenjerstvo i matematiku;
tehnologija
Znanost i

prvo zaposlenje prema sektoru djelatnosti; broj istraivaa i struktura

po sektorima) te istraivakim, razvojnim i inovacijskim aktivnostima
(sudjelovanje u programima EU-a i iznos financiranja; suradnja poslovnog
sektora i drutvenih djelatnosti sa sveuilitima i znanstvenim instituti-
ma; registrirani igovi, prijavljeni i registrirani patenti, licenni ugovori,
znanstvene publikacije i citiranost). Statistiki pokazatelji posebno e
obuhvatiti industriju visoke tehnologije i usluge zasnovane na znanju.

MJERA 1.1. U programe svih ministarstava uvesti odgovornost za

istraivanje i razvoj te kompetitivno financiranje projekata, uz dje-
lotvornu meuresornu koordinaciju kojom e se postii uinkovito
koritenje svih dravnih izvora financiranja istraivanja i razvoja
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: sva ministarstva, lokalna i podruna samouprava
POKAZATELJI PROVEDBE: Dravni proraun: godinje izdvajanje
za istraivanje i razvoj u okviru proraunskih stavki svih ministar-
stava (iznos,% BDP-a). Godinje izdvajanje za istraivanje i razvoj
lokalne i podrune samouprave (iznos,% BDP-a).

MJERA 1.2. Uspostaviti strateko upravljanje visokim obrazova-

njem i znanou i zapoeti strukturne promjene u sustavu visokog
obrazovanja i znanosti istraivakom preobrazbom javnih sveuili-
ta i restrukturiranjem javnih instituta
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, Rektorski zbor, javna sveuilita i javni
instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Donesen akcijski plan strukturnih pro-
mjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

MJERA 1.3. Unaprijediti prikupljanje, obradu, interpretaciju i obja-

vu statistikih i drugih pokazatelja istraivanja, razvoja i inovacija

153, Strategy for Science, Technology and Innovation Indicators, Forfs, Republika Irska,
prosinac 2011.
 NADLENOST: Dravni zavod za statistiku
PROVEDBA: MZOS, MFIN, HAMAG BICRO, AZVO, Dravni zavod za
intelektualno vlasnitvo, Dravni zavod za statistiku u suradnji s
javnim institutima i sveuilitima
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina usklaenosti prikupljanja podata-
ka te obrade, interpretacije i objave statistikih i drugih pokazatelja
istraivanja, razvoja i inovacija s odredbama EU-a, uz uvoenje
dodatnih, posebice za istraivanje i razvoj u poslovnom sektoru,
ukljuujui visokotehnoloku industriju i usluge zasnovane na
znanju. Izdavanje godinjeg statistikog izvjetaja MZOS-a s cjelo-
vitim podatcima o istraivanju, razvoju i inovacijama u Hrvatskoj,
ukljuujui sve pokazatelje obuhvaene ovom Strategijom.

tehnologija
Znanost i
2. cilj: MEUNARODNO KOMPETITIVNA JAVNA
SVEUILITA I JAVNI ZNANSTVENI INSTITUTI
U HRVATSKOME VISOKOOBRAZOVNOM I
ISTRAIVAKOM PROSTORU KOJI STVARAJU
NOVU ZNANSTVENU, DRUTVENU, KULTURNU I
GOSPODARSKU VRIJEDNOST

ISTRAIVANJE U JAVNOM SEKTORU

Hrvatski sveuilini sustav sadrava sedam javnih sveuilita. Znatan

broj mladih odluuje se za studij prirodnih, tehnikih i biotehnikih
znanosti, zanimanje enske populacije za studij zadovoljavajue je, to
sve nije sluaj u mnogim europskim dravama, a vano je za obrazovanje
za tehnoloki ovisno drutvo znanja.154To je dobro polazite za razliite
oblike umreavanja prostorno ili programski bliskih ili komplementar-
nih sveuilita na zajednikim studijskim i istraivakim programima.
Jednako tako, veina javnih znanstvenih instituta djeluje u sveuilinim
sreditima (21 u Zagrebu, a po jedan u Jastrebarskom, Osijeku, Poreu i
Splitu), to olakava formiranje zajednikih istraivakih timova, mobil-
nost studenata i istraivaa, uinkovitu nabavu i koritenje skupe istrai-
vake opreme. Visoka uilita i znanstveni instituti djeluju u gradovima
s drutvenim, kulturnim, umjetnikim i gospodarskim aktivnostima,
to olakava razliite oblike suradnje. Hrvatska akademska i istrai-
vaka mrea raspolae osnovnim informacijskim, komunikacijskim i
raunalnim kapacitetima za potporu suradnji u hrvatskom i europskom
obrazovnom i istraivakom prostoru. Uz jaanje e-infrastrukture ona e
dati potporu i zahtjevnim programima, na nacionalnoj razini i u okviru
meunarodne suradnje.

154, Preporuke temeljene na raspravi Obrazovanje za tehnoloki ovisno drutvo znanje,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 28. studenog 2007.
 Od ukupnog broja istraivaa (11 454), odnosno u ekvivalentu punoga
radnog vremena 6487 (2011.), u visokom obrazovanju, javnim institutima i
drugim dijelovima dravnog sektora zaposleno ih je gotovo 90%, odnosno
80% u ekvivalentu punog radnog vremena.155

Do 2013. godine znanstvene projekte financirane iz dravnog prorauna

obiljeavala je rascjepkanost (vie od 2000 istovremenih projekata), nepo-
vezanost financiranja osnovnih trokova projekta s financiranjem znan-
stvenih novaka i opreme te neprovoenje sustavne i stvarne evaluacije
projekata. Povjeravanjem postupka vrednovanja i praenja nacionalnih
znanstvenih projekata Hrvatskoj zakladi za znanost napravljen je bitan
korak prema sustavu znanosti s manjim brojem bolje financiranih znan-
stvenih projekata koje e biti mogue kvalitetno pratiti. Time je Hrvatska
zaklada za znanost ujedno postala glavni izvor financiranja znanstvenih
projekata u Republici Hrvatskoj
tehnologija
Znanost i

Istraivaka postignua u Hrvatskoj uglavnom su nia od europskog

prosjeka ako se promatraju kljuni pokazatelji koji se sustavno prate
u Europskoj uniji, ali su bolja od nekoliko lanica sline strukture gos-
podarstva.156Sudjelovanje u europskim programima jest dobro, sa 17%
uspjenih prijava ustanova visokog obrazovanja i znanosti i ostvarenim
sredstvima u iznosu 86 milijuna eura u Sedmom okvirnom programu
(FP7). Posebno su uspjena istraivanja u podruju zdravstva, informacij-
ske i komunikacijske tehnologije, biotehnologije i transporta. U projekte je
ukljueno i osamdeset malih i srednjih poduzea. Pokazatelji znanstvene
i tehnoloke izvrsnosti i suradnje jesu sljedei:157

Hrvatska EU

znanstvene publikacije meu 10% najcitiranijih u svijetu 3,2 11,0

(% od svih znanstvenih publikacija)

znanstvene publikacije objavljene u suradnji sa stranim istraivaima 428 343

(na milijun stanovnika)

znanstvene publikacije objavljene u suradnji s istraivaima iz 5,2 7,3

privatnog sektora (na milijun stanovnika)

Broj novih doktora znanosti mlaih od 35 godina ne zaostaje jako za

europskim prosjekom (RH 1,4, a EU 1,7 doktora znanosti na tisuu stanov-
nika), ali ih je nedovoljno u prirodoslovnim, tehnolokim, inenjerskim i

155, Statistike informacije 2013., Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2013.
156, Research and Innovation performance in Croatia, Country profile 2013, European
Commission, Directorate General for Research and Innovation.
157, Innovation Union Scoreboard 2014, European Commission, 2014.
matematikim disciplinama (oko 40%),158 a izrazito malo doktora znanosti
zaposleno je u poslovnom sektoru (procjenjuje se oko 15%).

Ti su rezultati postignuti uz javno ulaganje u istraivanje i razvoj od

samo 0,41% BDP-a, to je znatno manje od europskog prosjeka od 0,74%
BDP-a (2011.)

JAVNA SVEUILITA I JAVNI ZNANSTVENI INSTITUTI U

HRVATSKOM TROKUTU ZNANJA

Znanost se na poetku 21. stoljea pomie u svim podrujima prema

istraivakim timovima i mreama. Od pojedinih znanstvenih disciplina
usmjerava se istraivakim podrujima, uz partnerstvo znanstvene i
poslovne zajednice. Znanje se promatra u trokutu obrazovanja, istrai-

tehnologija
Znanost i
vanja i inovacija. Od javnih se sveuilita oekuje doprinos razvoju svih
sastavnica trokuta znanja, a od javnih znanstvenih instituta ponajprije
istraivanju i inovacijama. Novo znanje i nove ideje, novi procesi, proi-
zvodi i usluge te novo poduzetnitvo povezane su sastavnice istraivakog
stvaralatva. Takav model znanosti i obrazovanja s viestrukim ciljevima
obiljeava razvijeni svijet u kojem se znanost i gospodarstvo, kao i znanje
i poduzetnitvo meusobno potiu.

U tom e se smjeru razvijati javna sveuilita i javni znanstveni instituti

u Hrvatskoj, za to su potrebni znanstvena izvrsnost te istraivaka i
inovacijska suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima, uk-
ljuujui sudjelovanje u procesima kojima se resursi vezani uz znanje
koncentriraju i povezuju s prioritetnim gospodarskim aktivnostima u
kojima Hrvatska moe postati i ostati konkurentna. Kriteriji vrednovanja
istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija, ali i kriteriji ulaganja u
istraivanja uskladit e se s takvim stratekim postavkama.

Istraivanja i inovacije na javnim sveuilitima i institutima usmjerit e

se na izvrsnu znanost prepoznatljivu u europskim i svjetskim okvirima,
istraivanja za industrijsko vodstvo te nacionalne i globalne drutvene
izazove, a istraivanjima u javnom sektoru postii e se znanstveni, gos-
podarski, drutveni i kulturni utjecaj u Hrvatskoj. Potrebna je izvrsnost u
svim znanstvenim disciplinama s polazitem u temeljnim istraivanjima
i sudjelovanjem u graninim istraivanjima, buduim i tehnologijama
u nastajanju, istraivakoj suradnji s drutvenim djelatnostima i gos-
podarstvom koja obuhvaa omoguujue i industrijske tehnologije te
istraivanjima usmjerenima na nacionalne i globalne izazove, ukljuujui
drutvene i humanistike. Istraivanje obiljeja hrvatske povijesti, teri-
torijalnog identiteta, prirodne batine, drutva i kulture bit e istaknuta
sastavnica istraivakog prostora. Kultura lei u sreditu svakog razvoja.
Ona obiljeava pojedina drutva i drutvene skupine. Sustavnoj brizi i

158, Doktori znanosti u 2012., Priopenje, Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske,
15. oujka 2013.
 istraivanjima hrvatske batine i arhivske grae stoga e se posvetiti
posebna pozornost da bi se u globalizacijskim procesima ouvao hrvatski
nacionalni identitet.

Takve strateke zadae javnih sveuilita i instituta zahtijevaju autono-

miju u upravljanju, financiranju i istraivanju, ali neraskidivo vezanu uz
odgovornost u stvaranju i prijenosu znanstvenih postignua u drutvo i
gospodarstvo. Posebice je vano potovanje etikih naela u istraivanju
i opih naela koja utvruju uloge, odgovornosti i obveze istraivaa,
njihovih poslodavaca i financijera te naela novaenja istraivaa.159, 160

Javna e se sveuilita razvijati kao istraivaka sveuilita koja su klju

drutva i gospodarstva zasnovanih na znanju, a u kojima se znanstveno
obrazovanje zasniva na istraivanju i suradnji koja otvara prostor inovaci-
jama.161, 162, 163 Istraivaka sveuilita institucije su ije je glavna namjena
tehnologija
Znanost i

stvaranje novog znanja i prijenos tog znanja drutvu kroz nastavnu, istra-
ivaku i drutvenu misiju.164Istraivaka sveuilita odlikuje intelektu-
alna sloboda, inicijativnost, kreativnost i otvorenost. Prepoznatljiva su
po jakim istraivaima i istraivakim skupinama visoke/meunarodne
razine, izvrsnosti u selekciji studenata i nastavnika, jakim doktorskim
studijima strukturiranim u okviru doktorskih kola, studentima ukljue-
nim u istraivanja ve na preddiplomskoj i diplomskoj razini te utjecaju
na drutvo i gospodarstvo. Istraivaka sveuilita obiljeava meusobna
razliitost umjesto uniformnosti i slinosti te interdisciplinarnost, mul-
tidisciplinarnost, transdisciplinarnost i fleksibilnost u istraivakom
djelovanju, emu e se teiti i u Hrvatskoj.

Javni instituti razvijat e programe trajne istraivake djelatnosti kojima

e pridonositi nacionalnoj znanstvenoj, tehnolokoj i inovacijskoj politici
te obavljati istraivanja za mjerodavna dravna tijela. Njihova sveukupna
uloga definirat e se u odnosu na drutvene potrebe, ali i druge dionike
sustava, prije svega u odnosu na sveuilita. Pitanje restrukturiranja
javnih instituta otvoreno je ve dulje vrijeme, a vrlo se esto namee kroz
pitanje njihove uinkovitosti i svrhovitosti. Tome nije mogue odgovo-
riti prije nego to se definira drutvena uloga svakog instituta i njegova
misija u globalno izmijenjenom istraivakom i inovacijskom kontekstu,
ukljuujui lanstvo u EU-u. Takva analiza uputit e na njihovu djelatnost,

159, European Textbook on Ethics in Research, European Commission, Directorate-Ge-

neral for Research, 2010.
160, The European Charter for Researchers and The Code of Conduct for the Recruitment
of Researchers, European Commission, Directorate-General for Research, 2005., Europska
povelja za istraivae i Kodeks o novaenju istraivaa, Sveuilite u Zagrebu, 2011.
161, Preporuke temeljene na raspravi Inovativnost, istraivako sveuilite i poduzee
zasnovano na znanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 30. travnja 2008.
162, Aarhus Declaration 2011 Investing Today in Talent Tomorrow, European University
Association, svibanj 2011.
163, Research Strategy Development and management at European Universities, European
University Association, 2006.
164, Research universities and research assessment, (52.), League of European Research
Universities, 2013.
proirenu ili redefiniranu, te potrebu ukljuivanja u sveuilita, stvaranja
asocijacija instituta ili osposobljavanja za samostalno ostvarivanje misije
i drutvene uloge.

Drutvena uloga javnih instituta u podruju prirodnih, biomedicinskih i

biotehnikih znanosti obuhvaa programe trajne istraivake djelatnosti
te uspostave i odravanja istraivake infrastrukture kojima se osigurava
strateki pristup novim tehnologijama, zatim programe istraivanja za
poslovni sektor kojima se pridonosi irenju, unapreenju i diversifika-
ciji nacionalne ekonomije te sudjelovanje u dravnom sustavu kontrole
kvalitete i usklaivanja proizvoda i usluga s normama EU-a (ekologija,
hrana, materijali, ). Drutveni i humanistiki instituti ostvaruju svoju
ulogu izuavanjem drutvenih promjena vanih za budunost zemlje i
nadolazeih tema od drutvene vanosti, pripremi znanstvenih podloga
za drutvene reforme te kritikom osvrtu na politike i zakonska rjee-

tehnologija
Znanost i
nja. Usto, javni instituti sudionici su, zajedno s javnim sveuilitima,
nacionalnih i meunarodnih istraivakih programa i projekata. Defini-
ranjem misije javnih instituta odredit e se njihova uloga i odgovornost
u drutvu te ujedno omoguiti utvrivanje resursa potrebnih za njihov
rad. Jednako tako, ostvarivanje postavljene misije bit e kljuni element
ocjene djelovanja instituta.

ISTRAIVAI I ISTRAIVAKE SKUPINE

Jaki istraivai i istraivake skupine temeljna su pretpostavka za me-

unarodnu kompetitivnost, nacionalni utjecaj sveuilita i instituta
znanstveni, gospodarski, drutveni i kulturni, stvaranje centara istrai-
vake izvrsnosti te nacionalnu, regionalnu, europsku i globalnu vidljivost
istraivanja u Hrvatskoj.

U vie znanstvenih disciplina hrvatski istraivai ostvaruju vrhunska

postignua, a mnogi istraivai postiu kvalitetne i relevantne istraivake
rezultate kakvima se tei u stratekim istraivakim prioritetima izvr-
snoj znanosti, istraivanjima za industrijsko vodstvo i drutvene izazove.
Mladi su istraivai inicijativni, produktivni i otvoreni suradnji. Rije
je o velikom broju aktivnih istraivaa, ali ne i svima u sustavu visokog
obrazovanja i znanosti.

Ulaganja u istraivae i istraivanja odvijat e se iz institucijskih i kom-

petitivnih izvora.

Trokove osnovnih istraivanja vezanih uz znanstveno-nastavno ili znan-

stveno radno mjesto i s njima povezane manje opreme te diseminacije
istraivakih rezultata aktivnih istraivaa ukljuit e se u namjensko
institucijsko financiranje, koje e preuzeti ulogu dosadanjih, preteno
malih znanstvenih projekata i omoguiti odrivi razvoj svih znanstvenih
podruja.
 Ulaganja iz kompetitivnih izvora provodit e se prvenstveno putem
Hrvatske zaklade za znanost, a zajedno s dodatnim ulaganjima iz drugih
zaklada i iz institucijskih izvora usmjerit e se prema kvalitetnim znan-
stvenicima i istraivakim skupinama, talentiranim mladim istraivaima
i prema osnivanju novih kvalitetnih istraivakih skupina te privlaenju
izvrsnih istraivaa iz inozemstva u podrujima u kojima treba otvoriti
ili unaprijediti istraivanja.

Centre istraivake izvrsnosti u Hrvatskoj uspostavljat e se na naci-

onalnoj razini da bi se postiglo sljedee: kritina masa i meunarodna
vidljivost potrebni za uspjeno djelovanje, dobro definirani program
istraivanja i uklopljenost u Europski istraivaki prostor te znanstvena,
industrijska i drutvena povezanost, kao i stabilan sustav financiranja
koji nee ovisiti samo o javnim ulaganjima.165Centri se nee vezivati uz
jednu lokaciju, instituciju ili istraivaku skupinu, nego e istraivae i
tehnologija
Znanost i

istraivake resurse okupljati i umreavati putem e-infrastrukture da bi se

omoguilo istraivanje i razvoj na visokoj razini, mjerenoj znanstvenom
produkcijom, istraivakim obrazovanjem i tehnolokim inovacijama.

DOKTORSKE KOLE I POSLIJEDOKTORSKA IZOBRAZBA

Doktorske studije, koji su osnovni izvor visokokvalificiranih istraivaa,

provode sveuilita, uz ukljuivanje istraivakih resursa znanstvenih
instituta. Temeljna se vrijednost doktorata dokazuje znanstvenom izvr-
snou, znanstvenim postignuem i izvornim znanstvenim doprinosom
proizilim iz istraivanja. Njihova se prepoznatljivost temelji na objav-
ljenim znanstvenim radovima i njihovu utjecaju na znanost. Dodana
vrijednost doktorata proizlazi iz potencijalnog utjecaja provedenog istra-
ivanja i ostvarenih postignua na drutvo i gospodarstvo te na razvoj
stvaralakog miljenja. Mijenja se paradigma od dobrog doktorata prema
dobrom doktoru znanosti. Doktorand stjee doktorsko obrazovanje za
trite rada ire od znanstvenog i obrazovnog, odnosno za akademsku i
neakademsku, istraivaku i drugu karijeru, drugim rijeima osposobljen
je za znanost te za ivot i rad u znanosti ili uz znanost, koju e razumjeti
i primjenjivati te s kojom e graditi partnerske odnose.

Kvalitetna doktorska izobrazba koja e omoguiti takve vrijednosti zahti-

jeva jake istraivaki usmjerene doktorske studije strukturirane u okviru
doktorskih kola. Europska sveuilita, sukladno Naelima iz Salzburga166,
167, 168 osnivaju doktorske kole kao najvaniji korak u preobrazbi doktor-
ske izobrazbe. Ve do 2010. godine 65% europskih sveuilita uspostavilo

165, Action for centres of excellence with a European dimension, European Research Area.
166, Salzburg Principles, Bologna Seminar on Doctoral Programmes for the European
Knowledge Society, Salzburg, 3. 5. veljae 2005.
167, Doktorski studiji, Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj
Republike Hrvatske, 2006..
168, Salzburg II Recommendations: European university achievements since 2005 in
implementing the Salzburg principles, European University Association, 2010.
je doktorske kole169tako da je to danas strukturirani nain doktorske
izobrazbe o kojem se vie ne raspravlja na naelnoj razini, nego je teite
na osiguravanju kvalitete.170Vanost doktorske izobrazbe i doktorskih
kola stalni je interes EU-a u svim zemljama lanicama,171 pa tako i Hr-
vatskoj172te svim susjednim dravama.173

Ciljevi postavljeni pred doktorske kole jesu istraivaka izvrsnost, mo-

gunost interdisciplinarnih istraivanja, atraktivno institucijsko okruje,
otvorenost prema gospodarstvu i drugim djelatnostima, meunarod-
no umreavanje, internacionalizacija doktorskih studija, ukljuujui
doktorande i mentore iz inozemstva, stjecanje transverzalnih vjetina i
profesionalni razvoj istraivaa174te osiguravanje kvalitete.

Budui da iskustva s doktorskim kolama u Hrvatskoj nema, a interdis-

ciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u istraivakom

tehnologija
Znanost i
djelovanju najvei su neiskoriteni potencijal, doktorske e se kole osni-
vati na sveuilinoj institucijskoj razini. Modeli nie razine, kao to bi bile
fakultetske doktorske kole ili podrune doktorske kole, nee dovesti do
potrebnih promjena zbog prevelike fragmentacije i velikog broja, uglavnom
malih doktorskih studija (ukupno 128 doktorskih studija). Usto, gdje god je
mogue, a posebice u disciplinama s manjim istraivakim i mentorskim
kapacitetom, osnivat e se nacionalni doktorski programi i meunarodni
zdrueni doktorski studiji koji se ostvaruju meusveuilinom suradnjom
i suradnjom s institutima. Provodit e se probir pri upisu na doktorski
studij, doktorska istraivanja vezivati uz istraivake projekte i najbolje
istraivake skupine te uspostaviti poslijedoktorska izobrazba. Ostvarit e
se suradnja te iskoristiti istraivaki i mentorski potencijal znanstvenih
instituta, kao i istraivaki resursi poslovnog sektora i drutvenih djelat-
nosti. Na istim e se naelima razvijati umjetniki doktorski studiji. Nee
se uvoditi nikakvi oblici doktorata koji bi se dodjeljivali izvan sveuilita.

Najbolje studente preddiplomskih i diplomskih studija s istraivakim

sklonostima pridruit e se istraivakim skupinama i na primjerenim
istraivakim zadatcima ukljuiti u tekue projekte, sukladno praksi
istraivakih sveuilita te ih tako rano motivirati za doktorski studij i
istraivaku karijeru. Na istraivakom sveuilitu studenti nisu nastavni
teret nego istraivaki potencijal kakvim ne raspolae nijedna druga
institucija. Drugim rijeima, sveuilita se ne pretvaraju u institute da bi

169, Trends 2010: A decade of change in European Higher Education, European University
Association, 2010.
170, Quality Assurance in Doctoral Education: results of the ARDE project, European
University Association, 2013.
171, Report of Mapping Exercise on Doctoral Training in Europe Towards a common
approach, European Commission, 2011.
172, Study on the organisation of doctoral programmes in EU neighbouring countries:
Croatia, Technopolis Group, 2010.
173, Study on the organisation of doctoral programmes in EU neighbouring countries:
Practices, developments and regional trends Final synthesis, Technopolis Group, 2010.
174, Good Practice Elements in Doctoral Training, Advice paper No. 15, League of European
Research Universities, sijeanj 2014.
 postala istraivakima, nego se studenti ukljuuju u istraivanja. Rije je
o promjeni obrazovne paradigme od danas prevladavajueg istraivanja
nakon uenja prema uenju putem istraivanja.

Prvi pokazatelj razumijevanja istraivake preobrazbe i oblikovanja istra-

ivakih sveuilita bit e uvoenje mentorskog rada na svim studijskim
razinama i doktorske izobrazbe u redovno nastavno i istraivako op-
tereenje, za razliku od sadanje situacije u kojoj su mentorstvo i dok-
torski studij neobvezni dodatak predavanjima, vjebama i seminarima
u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi.

VREDNOVANJE ISTRAIVAA, ISTRAIVANJA I

ISTRAIVAKIH INSTITUCIJA
tehnologija
Znanost i

Uspostavit e se sustav evaluacije koji e poticati i afirmirati znanstvenu

i umjetniku izvrsnost i meunarodnu vidljivost, meusobnu suradnju i
suradnju s korisnicima rezultata istraivanja te drutvenu i/ili gospodar-
sku relevantnost istraivanja. Vrednovanje e se zasnivati na tri kriterija:
kvaliteti (istraivaka izvrsnost), relevantnosti (globalno i znaenje za Hr-
vatsku) i racionalnosti (organizacijska i trokovna uinkovitost i odrivost).

Kriteriji vrednovanja istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija

uskladit e se s ciljevima koji se ele postii, a to su znanstvena i umjet-
nika izvrsnost te istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom
i drutvenim djelatnostima. Znanstvena izvrsnost i njeno vrednovanje
osnovna su pretpostavka da bi znanje koje postoji i nastaje na hrvatskim
javnim sveuilitima i institutima bilo meunarodno konkurentno i
stvaralo novu znanstvenu i novu drutvenu, kulturnu ili gospodarsku
vrijednost. Da bi se unaprijedila i potaknula istraivaka i inovacijska
suradnja s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima, ona e biti obu-
hvaena kriterijima vrednovanja, primjereno zahtjevima i oekivanjima
od pojedinih podruja znanosti.

Kriteriji vrednovanja bit e poticajni za dobre, a odbacivat e loe istrai-

vae, istraivanja i istraivake institucija te e omoguiti prepoznavanje
izvrsnih.

Bezuvjetno i to bre usuglasit e se vrijednosni sustav znanosti i tehno-

logije s onim u znanstveno i tehnoloki razvijenim zemljama. Promijenit
e se nain znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i
istraivaa i uvesti istorazinsko vrednovanje (peer review), prema kriteriji-
ma koji se primjenjuju u znanstveno razvijenim zemljama, pri emu e se
posebno vrednovati samostalnost te izvornost i inovativnost istraivanja.
Stroga e meunarodna procjena kvalitete obuhvatiti, uza sva istraivaka
postignua, potencijal za razvoj kreativne karijere.

Temeljem natjeaja i uz meunarodno istorazinsko vrednovanje omogu-

it e se poloaj istraivakog profesora (research professor), koji vei dio
radnog vremena sudjeluje u vrhunskom istraivanju i obrazovanju na
doktorskoj razini (posebna razdioba radnog vremena).

PLANIRANJE ULAGANJA U ISTRAIVANJA

Hrvatske istraivake prioritete i njihovu povezanost s europskima de-

finirat e Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki
razvoj, kao najvie struno tijelo koje skrbi za razvoj i kvalitetu cjelo-
kupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i
tehnolokog razvoja.

Nacionalno planiranje ulaganja e se, kao i vrednovanje istraivakih

postignua, uskladiti s ciljevima koji se ele postii, a to su znanstve-
na izvrsnost te istraivaka i inovacijska suradnja s gospodarstvom i

tehnologija
Znanost i
drutvenim djelatnostima. Zasnivat e se na istim kriterijima: kvaliteti
i relevantnosti te organizacijskoj i trokovnoj uinkovitosti i odrivosti.
Provest e se kljune promjene usmjeravanja proraunskih sredstava i
kompetitivnog financiranja istraivanja i razvoja.

Usmjeravanje proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj, ukljuu-

jui sredstva za kompetitivno financiranje istraivanja, provodit e se
sukladno metodologiji koju primjenjuje Europska unija u programskom
okviru Obzor 2020.175i vodei rauna o udjelima sredstava za pojedini
prioritet: izvrsna znanost (oko 32%, unutar kojih oko 17% za istraivanja
putem Europskog istraivakog savjeta (European Research Council, ERC),
industrijsko vodstvo (oko 22%), drutveni izazovi (oko 38%). Posebnih
7% sredstava namijenjeno je programima irenja izvrsnosti i jaanju su-
djelovanja, integracije znanstvenih i tehnolokih postignua u europsko
drutvo te djelovanju Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (Eu-
ropean Institute of Innovation and Technology,EIT) i Zajednikog istraivakog
centra Europske komisije (Joint Research Centre,JRC).

Kompetitivnim financiranjem putem Hrvatske zaklade za znanost omo-

guit e se financiranje novih doktoranada i poslijedoktoranada iz sred-
stava projekta kao i kroz programe za potporu buduim kvalitetnim
znanstvenicima, ime e im se omoguiti ukljuivanje u istraivake
programe na sveuilitima, u institutima, gospodarstvu i javnom sektoru.

Natjeajima za znanstvene projekte kombinirat e se otvorene sheme ko-

jima se potiu istraivai na predlaganje znanstvenim interesom voenih
istraivanja (bottom-up, science-driven), sa shemama, u kojima se poziva
na istraivanja voena znanstvenim utjecajem, s unaprijed definiranim
oekivanjem i brojem projekata (top-down, impact-driven). Natjeaji e
ukljuiti projektnu potporu za meunarodnu suradnju istraivakim sku-

175, Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i vijea od 11. prosinca 2013. o osnivanju
Okvirnog programa za istraivanja i inovacije Obzor 2020. (2014. 2020.) i o stavljanju izvan
snage Odluke br. 1982/2006/EZ, Slubeni list Europske unije, L 347/104 HR, 20. prosinca 2013.
 pinama koje su dokazale istraivaku samostalnost i ostvarile vrhunska
postignua u prioritetnom podruju izvrsne znanosti, odnosno graninim
istraivanjima te buduim i nastajuim tehnologijama. Provodit e se
meunarodno vrednovanje prijava projekata.

Natjeaje e se pripremati i provoditi tako da potaknu stvaranje i omo-

gue financiranje kvalitetnih istraivakih skupina. Pritom je potrebno
osigurati vea izdvajanja, kako iz proraunskih, tako i izvanproraunskih
izvora, i sustavno primjenjivati kriterije izvrsnosti usporedive s onima
u Europskom istraivakom prostoru. Hrvatska zaklada za znanost, kao
svojevrsno tijelo upravljanja kvalitetom u sustavu znanosti, moe pripre-
mati i provoditi natjeaje i za sredstva koja se dodjeljuju iz drugih izvora,
a ne putem same Hrvatske zaklade za znanost.

MJERA 2.1. Definirati istraivaku misiju svakog javnog sveuilita

tehnologija
Znanost i

i njegove sastavnice i svakog javnog instituta kao pretpostavku za

istraivaku preobrazbu i oblikovanje istraivakih sveuilita te
restrukturiranje instituta
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, javna sveuilita i javni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Definiran plan istraivake preobrazbe
svakog javnog sveuilita. Definirana drutvena uloga i nain djelo-
vanja svakog javnog instituta: ukljuivanje u sveuilite, u asocijaci-
ji instituta ili samostalno.

MJERA 2.2. Jaati financijsku i upravljaku autonomiju javnih

sveuilita i javnih instituta te njihovu odgovornost za provedbu
istraivake misije i drutvene uloge, uz jaanje nadzorne funkcije
osnivaa putem praenja kvalitete i ostvarivanja misije. Unaprijedi-
ti meunarodnu evaluaciju javnih sveuilita i instituta i uspostavi-
ti mehanizme utjecaja rezultata evaluacija na institucijsko financi-
ranje putem programskih ugovora.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, AZVO, javna sveuilita i javni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina uspostave sustava institucijskog
financiranja sveukupne djelatnosti putem programskih ugovora,
ukljuujui plae. Sredstva namijenjena istraivanju i razvoju u
svakoj javnoj ustanovi visokog obrazovanja i znanosti (godinji
iznos, porast i udio). Namjenska sredstava za pokrivanje osnovnih
trokova istraivanja u svakoj javnoj ustanovi visokog obrazovanja
i znanosti (godinji iznos, porast i udio). Udjel financiranja ovisnog
o postignutim istraivakim rezultatima u ukupnim sredstvima
institucijskog financiranja (%).

MJERA 2.3. Uspostaviti sustav evaluacije istraivaa, istraivanja

i istraivakih institucija koji e afirmirati i poticati znanstvenu
izvrsnost i meunarodnu vidljivost, meusobnu suradnju i surad-
nju s korisnicima rezultata istraivanja te drutvenu relevantnost
istraivanja
 NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni
instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Uspostavljen nov sustav vrednovanja
istraivaa, istraivanja i istraivakih institucija u 2015. Ukupan
broj znanstvenih radova, broj znanstvenih radova objavljenih u vr-
hunskim asopisima; broj znanstvenih radova meu 10% najcitira-
nijih u svijetu176; broj znanstvenih radova objavljenih u suautorstvu:
s istraivaima iz inozemstva, istraivaima iz razliitih hrvatskih
sveuilita/instituta; iz razliitih znanstvenih disciplina i s istra-
ivaima iz gospodarstva ili drutvenih djelatnosti. Broj patenata,
licenca i drugih oblika intelektualnog vlasnitva. Broj projekata:
meunarodni i nacionalni; istraivake suradnje s gospodarstvom
i drutvenim djelatnostima. Prihod od meunarodnih projekata,
nacionalnih projekata, istraivake suradnje s gospodarstvom i

tehnologija
Znanost i
drutvenim djelatnostima, intelektualnog vlasnitva.

MJERA 2.4. Uvesti istorazinsko vrednovanje (peer review) u po-

stupke znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i
istraivaa
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: Rektorski zbor, sveuilita i znanstveni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina uspostave novog sustava znan-
stvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i istraivaa.
Broj sveuilinih nastavnika i istraivaa evaluiranih prema novom
sustavu znanstvenog izbora i napredovanja (ukupno, po istraiva-
kim zvanjima, po znanstvenim podrujima).

MJERA 2.5. Osnovati doktorske kole na sveuilinoj institucijskoj

razini, meunarodne zdruene doktorske studije i nacionalne dok-
torske studije s najmanje 80% istraivake sastavnice na temeljima
postojeih kvalitetnih doktorskih studija
NADLENOST: Javna sveuilita
PROVEDBA: Rektorski zbor, javna sveuilita, znanstveni instituti,
AZVO
POKAZATELJI PROVEDBE: Doktorska izobrazba uvedena u kriterije
vrednovanja sveuilita. Osnovane doktorske kole. Uspostavljeni
nacionalni doktorski programi. Uspostavljeni meunarodni zdrue-
ni doktorski programi.

MJERA 2.6. Unaprijediti pripremu i provedbu nacionalnih znanstve-

nih projekata da bi sadrajem i postignuima pridonijeli kvaliteti, re-
levantnosti i racionalnosti istraivanja te ostvarenju stratekih ciljeva
NADLENOST: HRZZ
PROVEDBA: HRZZ, sveuilita i znanstveni instituti

176, Pokazatelj sadran u izvjeima Europske komisije: Research and Innovation perfor-
mance in Croatia, Country profile 2013, European Commission, Directorate General for
Research and Innovation.
 POKAZATELJI PROVEDBE: Natjeaji za znanstvene projekte Hrvatske
zaklade za znanost i njihovi rezultati (broj i vrsta natjeaja, za svaki
natjeaj: evaluacijski kriteriji, broj i struktura prijavljenih i prihva-
enih projekata/prijava, iznos raspoloivih i dodijeljenih sredstava).
Ukupan broj istraivakih skupina, njihova struktura, veliina i me-
unarodna prepoznatljivost te meunarodna i nacionalna poveza-
nost. Broj novih istraivakih skupina, njihova struktura i veliina
te meunarodna i nacionalna povezanost. Ukupan broj i broj novih
istraivaa iz inozemstva s punim radnim vremenom. Ukupan broj
i broj novih doktoranada, usklaenost s potrebama sustava zna-
nosti i visokog obrazovanja, gospodarstva i drutvenih djelatnosti,
istraivaka postignua doktoranada. Broj studenata preddiplom-
skih i diplomskih studija uvedenih u istraivanja.

MJERA 2.7. Uspostaviti nacionalne znanstvene centre izvrsnosti

tehnologija
Znanost i

koji okupljaju istraivae i istraivake resurse i povezuju ih s

europskima.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, sveuilita i znanstveni instituti, putem
prijedloga projekata za centre izvrsnosti za fondove EU-a.
POKAZATELJI PROVEDBE: Prijavljeni projekti centara izvrsnosti za
fondove EU-a. Prihvaeni projekti centara izvrsnosti za fondove
EU-a i dinamika izgradnje pojedinog centra izvrsnosti. Broj uspo-
stavljenih centara izvrsnosti. Razina obuhvaenosti istraivaa i
resursa te povezanosti s europskim resursima.

3. cilj: OKRUJE KOJE OMOGUUJE I POTIE

INTERAKCIJSKE I TRANSFERNE MEHANIZME
SURADNJE ISTRAIVAKE ZAJEDNICE S INOVATIVNIM
GOSPODARSTVOM I DRUTVENIM DJELATNOSTIMA

ISTRAIVANJE, RAZVOJ I INOVACIJE U HRVATSKOM

GOSPODARSTVU

U Hrvatskoj je 31. prosinca 2012. djelovalo gotovo 140000 aktivnih po-

slovnih subjekata, od kojih vie od 80% u privatnom vlasnitvu i gotovo
90% s manje od 10 zaposlenih. Srednjih i malih poduzea je 10%, a veih,
s vie od 500 zaposlenih niti 0,2%.177

Ukupni izdatci poduzea za istraivanje i razvoj u Hrvatskoj za 2010.

godinu raspodijeljeni su prema veliini poduzea ovako: poduzea s 1 9
zaposlenih 1,1% izdataka, s 10 49 zaposlenih 6,6%, s 50 249 zaposlenih

177, Broj i struktura poslovnih subjekata u prosincu 2012., Priopenje 1.1.11/4, Dravni
zavod za statistiku, 13. veljae 2013.
34,9%, s vie od 250 zaposlenih (57,4%).178 Intenzitet istraivanja i razvoja
s obzirom na veliinu poslovnih subjekata slian je onome u veem broju
manjih zemalja u kojima srednji i vei poslovni subjekti nose oko 60%
ulaganja u istraivanje i razvoj. U industrijski najrazvijenijim zemljama
dominiraju veliki poslovni subjekti s oko 80%, pa i veim udjelom.

Sektor visokih tehnologija, prema statistikoj klasifikaciji gospodarskih

djelatnosti, obuhvaa proizvodnju visoke tehnologije i usluge zasnovane
na intenzivnoj primjeni znanja, ukljuujui istraivanje i eksperimentalni
razvoj u prirodnim, tehnikim i biotehnikim znanostima te drutvenim
i humanistikim znanostima.179, 180 U proizvodnji visoke tehnologije
registrirano je vie od 800 poduzea, a u uslugama zasnovanim na in-
tenzivnoj primjeni znanja oko 4500. Udio proizvoda visoke tehnologije u
ukupnoj proizvodnji nije poznat. Uvoz proizvoda visokih tehnologija za
2009. iznosi 1,353 milijardi eura, a izvoz 565 milijuna eura, emu odgovara

tehnologija
Znanost i
pokrivenost uvoza izvozom od 41,8%.

Istraivanja o inovacijskim aktivnostima u poduzeima provedena su

razdoblju 2008. 2010. na uzorku od 4500 poduzea, pri emu su kao
inovativna definirana poduzea koja uvode inovaciju proizvoda ili procesa,
organizacijsku ili marketinku inovaciju.181Izmeu ostaloga pokazalo se:
Veliina poduzea jest kljuan imbenik za njihove inovacijske aktivnosti.
Inovativno je gotovo 3 od 4 velikih poduzea, neto vie od polovine sred-
njih poduzea, i neto vie od jedne treine malih poduzea. Inovacijske
aktivnosti ee su kod proizvodnih poduzea, u kojima je inovaciju uvelo
gotovo njih polovina, dok je kod uslunih poduzea inovaciju uvelo neto
manje od jedne treine. Nadalje: Inovacijske aktivnosti ukljuuju sve
znanstvene, tehnoloke, organizacijske, financijske i komercijalne korake
kojima je svrha da dovedu do uvoenja inovacije. Nabava postrojenja,
opreme i softvera najei je oblik inovacijskih aktivnosti prisutan kod
veine inovatora proizvoda i procesa (84,4%) koje podjednako koriste i
proizvodna i usluna poduzea. Proizvodna poduzea sklonija su vlasti-
tim aktivnostima istraivanja i razvoja kao i aktivnostima dizajna, dok su
usluna poduzea sklonija nabavi razliitih oblika znanja na tritu kao
to su licencije za patente i nepatentirane izume, provjerene procedure
(know-how) i druge vrste znanja.

Ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije u poslovnom su sektoru niska,

a i ona su plod ulaganja nekolicine poslovnih subjekata. Najzastupljeni-
ja inovacijska aktivnost jest Nabava postrojenja, opreme i softvera (u
84% poduzea), a zatim Vlastite aktivnosti istraivanja i razvoja (u 63%
poduzea). U inovacijske aktivnosti zasnovane na vlastitu istraivanju

178, Science, technology and innovation in Europe 2012 edition, Eurostat/European

Commission, European Union, 2012.
179, NACE Rev. 2 Statistical classification of economic activities in the European Community,
Group 21, 26, 59-63 and 72, Eurostat.
180, Nacionalna klasifikacija djelatnosti, Grupe 21, 26, 59-63 i 72, Dravni zavod za statistiku.
181, Inovacije u hrvatskim poduzeima u razdoblju 2008. 2010., Priopenje 8.2.2., Dravni
zavod za statistiku, 13. srpnja 2012.
 i razvoju te infrastrukturi, neovisno o veliini, poduzea ulau vie od
90%. Inovacijske aktivnosti koje se zasnivaju na nekom obliku suradnje, tj.
Vanjskim uslugama istraivanja i razvoja te Nabavi znanja koje se nalazi
izvan poduzea sudjeluju sa samo 5 10%, ovisno o veliini poduzea.
Udio je poduzea s barem jednom od vrsta inovacija u Republici Hrvatskoj
oko 37%, dok u EU-u to iznosi oko 52%. Hrvatska je prema parametrima
kojima se u Europskoj uniji ocjenjuju inovacijska postignua pojedinih
zemalja svrstana u skupinu umjerenih inovatora.182

Nisu poznati posebni podatci za poduzea u djelominom ili potpunom

stranom vlasnitvu i njihove razvojne i inovacijske aktivnosti. Stoga se ne
moe ocijeniti stanje i njihov potencijal u jaanju istraivanja i inovacija
u Hrvatskoj. S obzirom na kronian nedostatak strunjaka i istraivaa u
tehnolokom sektoru u Europi, ta bi poduzea trebala privui istraivake
i razvojne poslove u Hrvatsku u veoj mjeri nego do sada u podrujima
tehnologija
Znanost i

u kojima raspolaemo visokokvalificiranim strunjacima i istraivaima.

SURADNJA U ISTRAIVANJU, RAZVOJU I INOVACIJAMA

Istraivanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj obiljeava niska razina su-

radnje. Ne surauje se dovoljno ni unutar istraivake zajednice, ni u
gospodarstvu, ni u drutvenom sektoru, ni meusobno. Ve je prije na-
veden pokazatelj o znanstvenim publikacijama koje su objavili u suradnji
istraivai iz javnog i privatnog sektora koji je ispod europskog prosjeka.

Da bi se osnaila suradnja istraivakog i poslovnog sektora, potrebne

su promjene na objema stranama: razvoj istraivakih, razvojnih i inova-
cijskih sposobnosti i konkurentnosti hrvatskih istraivakih institucija i
poslovnog sektora, posebice proizvodnih poduzea i industrije. Isto tako
potrebno je ire razumijevanje inovacija.

Suradnja javnih sveuilita i javnih instituta s poslovnim sektorom i

drutvenim djelatnostima treba obuhvatiti interakcijske i transferne
mehanizme koji pridonose meusobnom povezivanju i razmjeni zna-
nja.183Sva iskustva u svijetu i poneka kod nas pokazuju posebnu vanost
interakcijskih mehanizama kojima se odnosi uspostavljaju tijekom istra-
ivanja, kao i njihovu prednost pred transfernim mehanizmima kojima
se odnosi uspostavljaju po zavretku istraivanja.

Interakcijski mehanizam kojim e se ostvariti najvee promjene jesu

zajedniki istraivaki projekti proizali iz suradnje javnih sveuilita i
instituta te gospodarstva ili drutvenih djelatnosti. Pritom se istraivaki
projekt financiran javnim sredstvima i zajedniki istraivaki projekt ne

182, Innovation Union Scoreboard 2013, European Commission, 2013.

183, Improving knowledge transfer between research institutions and industry across
Europe, European Commission, Directorate General for Research, Directorate General
for Enterprise and Industry, 2007.
razlikuju po znanstvenom pristupu, nego po usmjerenosti i usredoto-
enosti na odabrano podruje istraivanja te relevantnosti postignua.
Posebno su vani zajedniki istraivaki projekti oslonjeni na doktorski
studij jer tako definirano doktorsko istraivanje u punoj mjeri pridono-
si istraivakom i inovacijskom potencijalu gospodarstva. Da bi se to
dodatno ojaalo otvorit e se inovativne sheme sufinanciranja doktor-
skih studija za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih
drutvenih izazova. Takve teme doktorskih istraivanja povezivat e se s
ugovorno reguliranim istraivakim programima suradnje gospodarstva
industrije i drugih djelatnosti s javnim sveuilitima i institutima te time
ostvariti zadae tzv. kolaborativnih doktorskih programa i industrijskih
ili strunih doktorskih programa. Pritom e doktorskim istraivanjima
kvalitetu osigurati visoki akademski standardi, a relevantnost njihova
vrijednost za gospodarstvo i drutvo te druge djelatnosti u podrujima
u kojima se podudaraju istraivake i poslovne ili institucijske strategije.

tehnologija
Znanost i
Ojaat e se mehanizmi transfera znanja, tehnologije, inovacija i intelek-
tualnog vlasnitva sveuilita i iz instituta u gospodarstvo te komercija-
lizacije rezultata istraivanja, a posebice stvaranja inovativnih poduzea
i suradnje u zajednikim organizacijama usmjerenima prema novim
idejama, postupcima, procesima, prototipovima ili patentima. Znan-
stvena izvrsnost i tehnoloka ekspertiza tako e postati pokretai nove
industrije u visokim tehnologijama i one zasnovane na znanju. Pritom
e transfer znanja, tehnologije i intelektualnog vlasnitva biti otvoren
meunarodnoj suradnji i meunarodnom tritu.

Da su novi oblici povezivanja potrebni, pokazuje Europska unija organi-

ziranjem zajednica znanja i inovacija (Knowledge and Innovation Commu-
nity,KIC) za aktivnosti usmjerene na pojedine drutvene izazove da bi
se postiglo vrsto partnerstvo u trokutu znanja usmjereno na inovacije
i inovacijske modele, oekujui da takve zajednice postanu pokretai
odrivoga gospodarskog rasta i kompetitivnosti.184, 185

Da bi osnaila suradnju, Hrvatska e se opredijeliti za umreavanje istra-

ivanja (sveuilita, znanstveni instituti), visokog obrazovanja (sveuilita,
veleuilita, visoke kole) te razvojnih i proizvodnih poduzea (velika,
srednja i mala). Poseban je razlog za umreavanje struktura hrvatskoga
gospodarstva u kojem dominiraju mikro, mala i srednja poduzea koja
teko samostalno organiziraju potrebne istraivake resurse, to nega-
tivno utjee i na njihov inovacijski kapacitet. Ako se eli uhvatiti korak
s razvijenim gospodarstvima i s njima suraivati, ne smije se ponavljati
razvojni ciklus inovacijskih modela primjenjivanih u razliitim zemljama
u zadnjih tridesetak godina. Koristei se najboljim iskustvima iz zemalja
EU-a, klasteri konkurentnosti razvijat e kompetencijske mree (competen-

184, Annual Report 2012, European Institute of Innovation and Technology (EIT), 2013.
185, Catalysing innovation in the knowledge triangle Practices from the EIT Knowledge
and Innovation Communities, Publication for the European Institute of Innovation and
Technology (EIT) by Technopolis Group, lipanj 2012.
 ce network) da bi se omoguila uska suradnja dionika s razliitim ulogama
u lancu vrijednosti unutar i izmeu pojedinih sektora te inovacije vie i
visoke dodane vrijednosti.

Drutveni izazovi zahtijevaju i odgovarajue drutvene inovacije koje

e stvarati nove drutvene odnose i otvarati prostore za suradnju, nu-
dei odgovore na drutvene izazove.186Povezanost znanosti, umjetnosti,
tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i
poslovnom praksom ima jednako tako i svoju drutvenu i humanisti-
ku dimenziju. Otvoren je prostor za suradnju u istraivanju, razvoju
i inovacijama: etika u znanosti, istraivanju i razvoju, bioetika, pravo
intelektualnog vlasnitva, novi oblici rada, virtualni timovi i organizacije,
novi uzorci komuniciranja i drutvena umreenost, multikulturalnost,
visokotehnoloko radno mjesto, kognitivni temelji programskog inenjer-
stva, umreena obitelj i obiteljska umreenost te mnogo drugoga. Velik
tehnologija
Znanost i

je potencijal drutvena iskoristivost humanistikog znanja. Kulturni

sektor moe postati i pokretaem gospodarskih aktivnosti te, povezan
s gospodarstvom, posebice turizmom, pomoi opem gospodarskom
razvoju i zapoljavanju. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju.

Bolje povezivanje javnih sveuilita i javnih instituta nije potrebno samo

s poslovnim sektorom i drutvenim djelatnostima, nego i s mjerodavnim
ministarstvima i agencijama. Pritom javna sveuilita i javni instituti ne
smiju preuzimati poslovne funkcije i uloge poduzea.

Nacionalna strategija poticanja inovacija predloit e promjene koje e

omoguiti inovacijsku transformaciju gospodarstva. Jednako tako, predlo-
it e nacionalni inovacijski sustav s potporom za suradnju inovativnoga
gospodarstva i drutvenih djelatnosti s istraivakim sektorom. Dodatni
prostor istraivanju i razvoju usmjerenom na inovacije otvara se u okviru
regionalne suradnje.187

MJERA 3.1. Jaati suradnju javnih sveuilita i javnih instituta s

poslovnim sektorom i drutvenim djelatnostima, a posebice istrai-
vanje i razvoj putem zajednikih projekata, zajednikog mentorstva
doktorskih i diplomskih studenata, financiranja doktorskih istrai-
vanja i osnivanja poduzea temeljenih na rezultatima istraivanja.
Uspostaviti mehanizme transfera znanja, tehnologije, inovacija i
intelektualnog vlasnitva u gospodarstvo, kao i transfera potreba za
tehnolokim rjeenjima i zahtjeva za rjeavanjem specifinih pro-
blema u industriji, gospodarstvu i drutvenim djelatnostima prema
javnim sveuilitima i javnim institutima.
NADLENOST: Vlada RH, HGK, HUP
PROVEDBA: HZZ, HAMAG BICRO, HBOR, HGK, HUP, NVK, javna sveu-
ilita i javni instituti, alumni udruge.
POKAZATELJI PROVEDBE: Zajedniki istraivaki projekti gospo-

186, Guide to Social Innovation, European Commission, veljaa, 2013.

187, Western Balkans Regional R&D Strategy for Innovation, World Bank, listopad 2013.
 darstva i drutvenih djelatnosti s javnim sveuilitima i javnim
institutima (broj projekata, za svaki projekt: sastav istraivakog
tima i broj istraivaa, iznos sredstava). Broj proizvoda i usluga
razvijenih putem zajednikih projekata. Broj proizvoda i usluga
razvijenih putem zajednikih projekata plasiranih na trite. Za-
jedniko mentorstvo na diplomskom i doktorskom studiju (broj
studenata diplomskih i doktorskih studija). Doktorska istraivanja
koja financira ili sufinancira gospodarstvo ili drutvene djelatnosti
(broj doktoranada, podruje doktorskog istraivanja, iznos sredsta-
va). Broj novopokrenutih poduzea (spin off, start up), broj zaposle-
nih. Broj zajednikih poduzea/organizacija s gospodarstvom, broj
zaposlenih. Broj projekata transfera znanja, postupaka, procesa,
prototipa i prava intelektualnog vlasnitva i ostvareni prihodi. Pri-
hod od licenca. Broj patentnih prijava i broj prihvaenih patenata.
Broj komercijaliziranih patenata i ostvareni prihod.

tehnologija
Znanost i
MJERA 3.2. Jaati suradnju javnih poduzea, komunalnih drutava
i dravnih institucija sa sveuilitima i znanstvenim institutima na
istraivanju i razvoju vezanom uz drutvene izazove
NADLENOST: Vlada RH, lokalna i podruna samouprava
PROVEDBA: HZZ, HAMAG BICRO, lokalna i podruna samouprava,
sveuilita i znanstveni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Izdvajanja za istraivanje i razvoj javnih
poduzea (ukupan iznos, % prihoda, % BDP-a). Zajedniki istrai-
vaki projekti javnih poduzea sa sveuilitima i javnim institutima
te iznos financiranja (broj projekata, iznos sredstava). Izdvajanja za
istraivanje i razvoj komunalnih drutava (ukupan iznos, % prihoda,
% BDP-a). Zajedniki istraivaki projekti komunalnih drutava sa
sveuilitima i javnim institutima te iznos financiranja (broj proje-
kata, iznos sredstava).

MJERA 3.3. Jaati mobilnost istraivakog ljudskog potencijala koja

ukljuuje zapoljavanje studenata koji su zavrili preddiplomski,
diplomski ili doktorski studij te zapoljavanje ili privremeni bora-
vak istraivaa s javnih sveuilita i javnih instituta u poslovnom
sektoru. Udvostruiti broj doktora znanosti u gospodarstvu, uz pot-
poru za zapoljavanje doktora znanosti u industriji i poduzetniku
potporu doktorima znanosti pri osnivanju inovativnih poduzea.
NADLENOST: Vlada RH, HZZ, HGK, HUP
PROVEDBA: HZZ, HGK, HUP, NVK, sveuilita i znanstveni instituti,
alumni udruge.
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj zavrenih diplomskih studenata
zaposlenih na poslovima istraivanja i razvoja u poslovnom sek-
toru. Broj doktora znanosti zaposlenih na poslovima istraivanja i
razvoja u poslovnom sektoru. Broj istraivaa s javnih sveuilita i
javnih instituta privremeno u poslovnom sektoru, na zajednikim
istraivakim projektima. Broj istraivaa iz poslovnog sektora pri-
vremeno na javnim sveuilitima i javnim institutima, na zajedni-
kim istraivakim projektima. Broj doktora znanosti zaposlenih na
 poslovima istraivanja i razvoja u poslovnom sektoru i drutvenim
djelatnostima. Broj i iznos potpora za osnivanje inovativnih podu-
zea. Broj inovativnih poduzea koja su osnovali doktori znanosti.

MJERA 3.4. Uspostaviti inovativne sheme sufinanciranja doktor-

skih studija i doktoranada, za jaanje suradnje s gospodarstvom i
rjeavanje aktualnih drutvenih izazova
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, javna sveuilita, putem prijedloga projekta za
fondove EU-a Inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija
za jaanje suradnje s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutve-
nih izazova.
POKAZATELJI PROVEDBE: Broj godinjih natjeaja u okviru inova-
tivne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jaanje suradnje
s gospodarstvom i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova. Razina
tehnologija
Znanost i

uspostave: broj prijava, broj i vrsta odobrenih ugovora o sufinanci-

ranju, ukupno i po tematskim podrujima.

MJERA 3.5. U okviru klastera konkurentnosti poticati meunarodnu

suradnju i sudjelovanje hrvatskih partnera u meunarodnim istra-
ivakim projektima te zajedniki nastup sveuilita, znanstvenih
instituta i gospodarstva na meunarodnim i domaim natjeajima.
NADLENOST: MINGO
PROVEDBA: MZOS, MINGO, MINPO, HZZ, HAMAG BICRO, HGK, HUP,
sveuilita i znanstveni instituti, alumni udruge
POKAZATELJI PROVEDBE: Sredstva za pripremu i prijavu zajedni-
kih projekata javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva
(izvori, iznos). Broj i vrsta prijavljenih projekata sa zajednikim
nastupom javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na
meunarodnim natjeajima. Broj i vrsta prihvaenih projekata sa
zajednikim nastupom sveuilita, javnih instituta i gospodarstva
na meunarodnim natjeajima, s iznosom projektnih sredstava.
Broj i vrsta prijavljenih projekata sa zajednikim nastupom javnih
sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na domaim natjeajima.
Broj i vrsta prihvaenih projekata sa zajednikim nastupom javnih
sveuilita, javnih instituta i gospodarstva na domaim natjeajima,
s iznosom projektnih sredstava.

MJERA 3.6. Za drutveno potrebne komercijalne djelatnosti koje

ne obavljaju drugi poslovni subjekti na tritu, ustanove u sustavu
znanosti i visokog obrazovanja trebaju osnovati drutva s ogranie-
nom odgovornou u svojem vlasnitvu i prenijeti im takve poslove.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, AZVO, javna sveuilita i javni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Osnovana drutva s ogranienom odgo-
vornosti za komercijalne djelatnosti s definiranom poveznicom s
matinom ustanovom u sustavu visokog obrazovanja i znanosti
4. cilj: SVEUILITA, VELEUILITA I ZNANSTVENI
INSTITUTI UKLJUENI U PROCESE PAMETNE
SPECIJALIZACIJE I S NJIMA POVEZANE SMJERNICE
TEHNOLOKOG RAZVOJA
Pametna specijalizacija koncept je kojim se resursi vezani uz znanje
koncentriraju i povezuju s manjim brojem prioritetnih gospodarskih
aktivnosti u kojima drave i/ili regije mogu postati i ostati konkurentne
u globalnom gospodarstvu da bi se gospodarstvo usmjerilo pametnom,
odrivom i ukljuujuem rastu.188

SUDJELOVANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANOSTI U

PROCESIMA PAMETNE SPECIJALIZACIJE

tehnologija
Znanost i
Jedna je od odrednica pametne specijalizacije da ju treba stvarati i pro-
voditi u dinaminom istraivakom i poduzetnikom procesu tako da je
prijeko potrebno sudjelovanje visokog obrazovanja i znanosti u evaluaciji,
definiranju i razradi prioritetnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj
ime e se ostvariti sinergijski uinci i potaknuti umreavanje istraiva-
kog i poslovnog sektora.189Stoga e se znanje i istraivaka postignua
na javnim sveuilitima i institutima institucijski ukljuiti u ekspertne
timove i procese pametne specijalizacije kojima e se definirati dugorono
konkurentne prioritetne gospodarske aktivnosti te pratiti i vrednovati
njihov napredak, uzimajui u obzir potrebu jaanja razvoja zasnovanog
na znanosti i znanju. Prioritetne gospodarske aktivnosti povezat e se s
nacionalnim i globalnim drutvenim izazovima da bi se poveao izvoz i
smanjio uvoz proizvoda i usluga potrebnih za njihovo rjeavanje.

U evaluaciju prioritetnih podruja ukljuit e se definiranje i analiza indu-

strijskih lanaca vrijednosti da bi se procijenila znanja i ljudski potencijali
potrebni za proizvodnju ili sudjelovanje u proizvodnji neke robe ili usluge,
primjenjujui odabranu tehnologiju i poznajui trite. Isto tako definirat
e se i analizirati mree vrijednosti i odnosi obrazovnog, istraivakog
i poslovnog sektora koji sloenom dinamikom razmjenom stvaraju
materijalne i nematerijalne vrijednosti, kao to su znanja i umijea. U
tako definiranim prioritetnim podrujima treba se i moe ostvariti nova
znanstvena, drutvena i gospodarska vrijednost, ne zatvarajui pritom
prostor istraivakoj znatielji i inovacijskom stvaralatvu. Da bi se po-
veala konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i zaposlenost te ostvario
rast temeljen na koritenju vlastita znanja, dodatnim ulaganjima dat e
potpora znanstvenoj izvrsnosti u podrujima pametne specijalizacije.

188, Guide to Research and Innovation Strategies for Smart Specialisations (RIS3), Eu-
ropean Union, svibanj 2012.
189, Connecting Universities to Regional Growth: A Practical Guide, European Union
Regional Policy, rujan 2011.
 TEHNOLOGIJA I TEHNOLOKI RAZVOJ

Tehnoloki razvoj u EU-u strateki je odreen dvjema dimenzijama: pro-

gramskim okvirom za istraivanje i inovacije Obzor 2020. te konceptom
pametne specijalizacije. Obzor 2020. sadrava tehnologiju u kljunim priori-
tetima, ime su ujedno definirane smjernice zajednike europske tehnoloke
politike: budue i tehnologije u nastajanju uz izvrsnu znanost, a omogu-
ujue i industrijske tehnologije uz istraivanja za industrijsko vodstvo.

Kao kljune omoguujue tehnologije (Key Enabling Technogies,KET) koje

otvaraju potpuno nove mogunosti razvoja proizvoda, procesa, roba i
usluga, kao i potpuno novih industrija i novih trita, definirane su na-
notehnologija, mikroelektronika i nanoelekronika, fotonika, napredni
materijali i napredni proizvodni sustavi.190Te su tehnologije u Hrvat-
skoj, osim rijetkih iznimaka, zastupljene samo u istraivanjima tako da u
tehnologija
Znanost i

kraem roku ne mogu utjecati na konkurentnost gospodarstva. Prijeko

je potrebna suradnja u industrijskim lancima vrijednosti u EU-u, jer su
proizvodi zasnovani na kljunim omoguujuim tehnologijama kapitalno
intenzivni, istraivanje, razvoj i inovacije zahtijevaju dulje razdoblje, a
proizvodni procesi ukljuuju sloene postupke.

Europski tehnoloki prioriteti vezani uz industrijsko vodstvo usmjereni

su potpori istraivanjima i inovacijama u informacijskoj i komunikacijskoj
tehnologiji (ICT), nanotehnologijama, naprednim materijalima, bioteh-
nologiji i naprednoj proizvodnji. Procjenjuje se da vie od 10% svjetskog
BDP-a ovisi o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, a internet i
web kljuni su za pokretanje inovacija i kreativnost u drutvu i gospodar-
stvu. Strateki su vane napredne mree, raunarstvo u oblaku s velikim
mogunostima obrade podataka te senzorski i komunikacijski ureaji
za pametna umreena okruja koja e omoguiti mnoge nove primjene i
vrhunsku informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu.

Tehnologije vezane uz drutvene izazove razmatraju se u okviru Europskih

tehnolokih platformi (European Technology Platform,ETP), foruma koje
predvodi industrija.191 U razdoblju do 2020. od Europskih tehnolokih
platformi oekuje se da budu kljuni elementi inovacijskog ekosustava koji
e razvijati strategije i osiguravati poslovno usmjerene analize uskih grla
u istraivanju i inovacijama, i mogunosti vezanih uz drutvene izazove
i industrijsko vodstvo.192

Hrvatska e smjernice tehnolokog razvoja izvesti u okviru procesa pamet-

ne specijalizacije kojom e se definirati prioritetne nacionalne gospodarske

190, A European strategy for Key Enabling Technologies A bridge to growth and jobs,
European Commission, lipanj 2012.
191, Strengthening the role of European Technology Platforms in addressing Europes Grand
Societal Challenges, Report of the ETP Expert Group, European Commission, Directorate
General for Research, listopad 2009.
192, Strategy for European Technology Platforms: ETP 2020, European Commission,
Commission Staff Working Document, srpanj 2013.
 aktivnosti i s njima povezana industrija, vodei rauna o europskim po-
stavkama buduih, nastajuih, omoguujuih i industrijskih tehnologija
i njihovu moguem utjecaju na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
Tako definirane tehnologije zahtijevat e posebna ulaganja u istraivanja
da bi se postigla i odrala znanstvena izvrsnost, kao i u obrazovanje, jer u
EU nedostaju visokoobrazovani strunjaci i poduzetnici osposobljeni za
multidisciplinarnu prirodu tehnologija. Na takvoj e se osnovici smilje-
nije i racionalnije ukljuivati u europske programe, projekte i suradnju.

MJERA 4.1. Sveuilita, veleuilita i znanstvene institute institu-

cijski ukljuiti u procese pametne specijalizacije. U kriterije vredno-
vanja prioritetnih podruja ukljuiti definiranje i analizu industrij-
skih lanaca vrijednosti i mrea vrijednosti.
NADLENOST: MINGO
PROVEDBA: MZOS, MINGO, MINPO, sveuilita, veleuilita i znan-

tehnologija
Znanost i
stveni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Institucijska ukljuenost sveuilita, ve-
leuilita i znanstvenih instituta u definiranje kriterija vrednovanja
prioritetnih podruja pametne specijalizacije. Definirani industrijski
lanac vrijednosti i mrea vrijednosti za svako prioritetno podruje
pametne specijalizacije. Razina dodatnih ulaganja: poticanje znan-
stvene izvrsnosti u podrujima pametne specijalizacije (izvori, iznos).

MJERA 4.2. Smjernice tehnolokog razvoja izvesti u okviru procesa

pametne specijalizacije i definiranja prioritetnih gospodarskih ak-
tivnosti i s njima povezane proizvodnje u Hrvatskoj, vodei rauna
o europskim i svjetskim tehnolokim postavkama za razdoblje
2014. 2020.
NADLENOST: NVZVO
PROVEDBA: MZOS, MINGO, MINPO, sveuilita, veleuilita i znan-
stveni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina institucijske ukljuenosti sveu-
ilita, veleuilita i znanstvenih instituta u definiranje smjernica
tehnolokog razvoja usklaenih s prioritetnim podrujima pametne
specijalizacije. Definirane smjernice tehnolokog razvoja za svako
prioritetno podruje pametne specijalizacije.

5. cilj: NACIONALNE ISTRAIVAKE I INOVACIJSKE

INFRASTRUKTURE S JAVNIM PRISTUPOM, UZ
UKLJUIVANJE U EUROPSKE INFRASTRUKTURE I
POVEZIVANJE S NJIMA
Istraivaka infrastruktura ukljuuje opremu, dobra i sredstva kojima
se slui istraivaka zajednica za provoenje istraivanja. Kako novo
znanje i s njim povezane inovacije nastaju samo u okruju s odgovara-
juom naprednom infrastrukturom, Hrvatska e graditi i unapreivati
 nacionalne istraivake i inovacijske infrastrukture, koje uz zajedniku
e-infrastrukturu obuhvaaju opremu laboratorija u kojima se stvara i
stvarat e se istraivaki potencijal sposoban za ukljuivanje u nacionalne
i velike meunarodne kolaboracijske programe te opremu centara znanja,
odnosno centara izvrsnosti i kompetencijskih centara i mrea. Pritom
e se primjenjivati europski modeli kojima se ostvaruje zajednika i
usklaena nabava i uporaba opreme te se povezivati s europskim istra-
ivakim i inovacijskim infrastrukturama i ukljuivati u njih.193Razradit
e se modeli sudjelovanja gospodarstva u financiranju nove opreme te
zajednikog koritenja istraivake i inovacijske infrastrukture.

Uspostavit e se sustav javnog pristupa postojeim i novim javnim istrai-

vakim infrastrukturama i opremi nabavljenoj sredstvima javnog financi-
ranja sa svim informacijama o raspoloivim kapacitetima i mogunostima
koritenja, uz osiguranje sredstava za njeno odravanje i funkcioniranje,
tehnologija
Znanost i

ukljuujui ljudske resurse koji pruaju usluge rukovanja opremom. Isto

tako uspostavit e se otvoren pristup znanstvenim i strunim informa-
cijama nastalim sredstvima javnog financiranja.194

E-INFRASTRUKTURA HRVATSKOGA ISTRAIVAKOG I

VISOKOOBRAZOVNOG PROSTORA

E-infrastruktura svugdje je u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, jedna od

temeljnih,de factoosnovna zajednika infrastruktura sustava znanosti i
visokog obrazovanja. E-infrastruktura oznaava okruje u kojem znan-
stvenici, istraivai, studenti i drugi lanovi akademske i istraivake
zajednice zajedniki ostvaruju pristup raspodijeljenim i/ili jedinstvenim
istraivakim sredstvima kao to su skupi instrumenti, napredna rau-
nalna sredstva, komunikacije i podatci, bez obzira na vrstu i zemljopisni
smjetaj tih sredstava.

E-infrastruktura namijenjena znanosti i povezivanju istraivaa mora biti

za red veliine kvalitetnija od komercijalno raspoloive. Za sveprisutni
pristup e-infrastrukturi izvan samih akademskih i istraivakih ustanova
vana je provedba programa Digitalna agenda za Europu.

Bez napredne i razvijene e-infrastrukture sustav znanosti i visokog obra-

zovanja ne moe uspjeno ostvarivati promjene i svoju ulogu u drutvu i
gospodarstvu. Takva infrastruktura koja e se ostvariti putem Hrvatskog
znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) omoguit e usluge virtualnih
raunalnih i spreminih resursa na naelu raunarstva u oblaku, resurse

193, HORIZON 2020 WORK PROGRAMME 2014 2015, 4. European research infrastru-
ctures (including e-Infrastructures), European Commission Decision C (2013)8631 of 10
December 2013
194, Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu
(http://www.otvorenipristup.hr/wiki/index.php/Otvoreni_pristup_znanstvenim_publi-
kacijama)
grida,195 raunalne resurse visokih performansi, velike spremine kapa-
citete, brzu optiku mreu i povezivanje prema europskoj akademskoj
i istraivakoj mrei GEANT. Vodei rauna o tome da se suvremena
istraivanja oslanjaju na podatkovno intenzivna sloena izraunavanja
potrebno je uspostaviti centre istraivake i inovacijske izvrsnosti koji
e promicati nove istraivake paradigme (prepoznatljive pod engleskim
nazivimae_Science, Big Data, Forth Paradigm) koje omoguuju djelotvornu
uporabu e-infrastrukture.

ISTRAIVAKA OPREMA LABORATORIJA I CENTARA

IZVRSNOSTI

Vana sastavnica istraivake i inovacijske infrastrukture jesu laboratoriji

u kojima se stvara i stvarat e se istraivaki potencijal za ukljuivanje u

tehnologija
Znanost i
velike europske kolaboracijske programe. Stoga e infrastrukturni pro-
jekti obuhvatiti unapreenje postojeih i opremanje novih laboratorija, a
financiranje veih infrastrukturnih projekata vezanih uz centre izvrsnosti
nee se provoditi na raun projekata kojima se opremaju upravo takve
istraivake jezgre.

UKLJUIVANJE U EUROPSKE ISTRAIVAKE

INFRASTRUKTURE

Za granina istraivanja u programu Obzor 2020. potrebne su infrastruktu-

re koje nadmauju mogunosti pojedinih zemalja te je jo 2002. Europska
komisija uz suglasnost svih zemalja lanica osnovala Europski strateki
forum za istraivake infrastrukture ESFRI (European Strategy Forum on
Research Infrastractures). ESFRI omoguuje iskazivanje zajednikih interesa
zemalja lanica pri izgradnji i uporabi istraivakih infrastruktura.196, 197

U podrujima u kojima u Hrvatskoj postoji kritina masa znanstvenika

koji bi se mogli prikljuiti ve postojeoj mrei ili projektu ESFRI, usposta-
vit e se Hrvatski strateki forum za istraivaku infrastrukturu (HSFII)
i povezati ga s europskim. Kako prikljuivanje iziskuje lanarinu i druge
obveze koje snosi drava, osigurat e se da u HSFII budu ukljueni svi
zainteresirani istraivai, istraivake skupine i institucije. Uz to, Europ-
ska unija je predvidjela instrument ERIC (European Research Infrastructure
Consortium) kao nain jaanja paneuropske znanstvene infrastrukture
udruivanjem kapaciteta pojedinih zemalja lanica ili stvaranjem novih
nadnacionalnih infrastrukturnih kapaciteta. Republika Hrvatska je pot-
pisala Memorandume o razumijevanju istiui svoju predanost ukljui-

195, CRO NGI Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (www.cro-ngi.hr)

196, European Research Infrastructures with global Impact Some Examples from the
ESFRI Roadmap, ESFRI European Strategy Forum on Research Infrastructures
197, State of Play of the Implementation of the Projects on the ESFRI Roadmap 2010
Report of the Implementation Group to the ESFRI, ESFRI European Strategy Forum on
Research Infrastructures, studeni 2012.
 vanju u pojedine inicijative ERIC-a te razmatra mogunost ukljuivanja
i u druge europske inicijative.

ZNANSTVENO VREDNOVANJE PRIJEDLOGA

INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA

Kriteriji znanstvenog vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projeka-

ta, projekata nabave istraivake opreme, kao i projekata povezivanja i
ukljuivanja u europske i druge meunarodne istraivake i inovacijske
infrastrukture trebaju obuhvatiti strateku uklopljenost, relevantnost
za Hrvatsku, znanstveni potencijal, nain uporabe i korisniku bazu te
ostvarivost i odrivost, sukladno primjerima dobre europske prakse.198

Strateka uklopljenost odnosi se na usklaenost s hrvatskim i europskim

tehnologija
Znanost i

stratekim odrednicama te kompatibilnost s ESFRI-jem.

Relevantnost za Hrvatsku utvruje se sljedeim postavkama: doprinos

napretku znanosti i istraivake kompetitivnosti institucija, utjecaj na
izobrazbu mladih istraivaa, uporaba za unapreenje sveuiline nastave,
uklapanje u hrvatski visokoobrazovni i istraivaki prostor i inovacijski
ekosustav, podupire li se i kako rjeavanje nekog od drutvenih izazova
i/ili gospodarski razvoj.

Znanstveni potencijal potvruje se sljedeim: osnovna namjena, broj istra-

ivaa sa znatnim istraivakim potencijalom, nova znanstvena saznanja
koja se oekuju, vanost za istraivanje novih relevantnih inovativnih
procesa, poticanje interdisciplinarne suradnje istraivaa, planirana in-
frastruktura jedinstvena u dravi, odnosno postoje li ili se planiraju sline.

Nain uporabe i korisnika baza obuhvaa skupine korisnika i njihovu ve-

liinu, skupine istraivaa samo iz ustanove udomitelja infrastrukture ili
i one iz drugih institucija, interes gospodarstva ili drutvene zajednice za
uporabu, meunarodni interes za uporabu, nain financiranja rada, moe
li institucija udomitelj pokriti trokove uporabe i odravanja, predviene
naknade za uporabu istraivaima iz drugih institucija i gospodarstva.

Ostvarivost odreuju financijski uvjeti, postojea tehnika rjeenja i

oprema, potreban inovativni razvoj, vremenski plan izgradnje, tehniki
uvjeti u instituciji udomitelju (energija, klima i sl.), omoguivanje upo-
rabe skupinama unutar, odnosno izvan institucije udomitelja i struno
osoblje za odravanje, a odrivost ljudski, materijalni i prostorni resursi
za uporabu infrastrukture tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Svi infrastrukturni projekti dokumentirat e se tako da se iz njih mogu

prepoznati zadani parametri svih pet dimenzija vrednovanja. Na jednak

198, Concept for a Science driven Evaluation of Large Research Infrastructure Projects for
a National Roadmap (Pilot Phase), Wissenschaftsrat, Njemaka, prosinac 2012.
nain ocjenjivat e se i projekti koji predviaju uporabu inozemnih ili
meunarodnih infrastruktura. Posebno e se vrednovati sudjelovanje
industrije u financiranju nove opreme.

MJERA 5.1. Uspostaviti transparentan sustav vrednovanja prijedlo-

ga infrastrukturnih projekata, projekata nabave opreme i projekata
koji predviaju uporabu inozemnih ili meunarodnih infrastruktu-
ra i provoditi ga pri donoenju odluka o ulaganjima
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, sveuilita i znanstveni instituti
POKAZATELJI PROVEDBE: Usvojeni i objavljeni kriteriji vrednovanja
usklaeni s hrvatskim i europskim stratekim odrednicama, za-
snovani na obrazloenju relevantnosti za Hrvatsku i znanstvenom
potencijalu, uz jasnu projekciju naina uporabe i korisnike baze te
ostvarivosti i odrivosti

tehnologija
Znanost i
MJERA 5.2. Izgraditi naprednu zajedniku e-infrastrukturu hrvat-
skoga obrazovnog i istraivakog prostora
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Srce, Hrvatska akademska i istraivaka mrea CAR-
Net, Institut Ruer Bokovi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osije-
ku, Sveuilite u Rijeci, Sveuilite u Splitu i Sveuilite u Zagrebu,
putem prijedloga projekta za fondove EU-a Hrvatski znanstveni i
obrazovni oblak.
POKAZATELJI PROVEDBE: Pokretanje projekta Hrvatski znanstveni
i obrazovni oblak u 2014. Stupanj izgradnje napredne zajednike
e-infrastrukture hrvatskoga obrazovnog i istraivakog prostora.
Razina zadovoljstva korisnika.

MJERA 5.3. Uspostaviti sustav otvorenog pristupa postojeim i

novim javnim istraivakim infrastrukturama i opremi nabavljenoj
sredstvima javnog financiranja. Uspostaviti podatkovne usluge,
ukljuujui digitalne repozitorije za omoguavanje uinkovitog
prikupljanja i obrade te osiguranje trajnog i pouzdanog uvanja
i pristupa rezultatima istraivanja, ukljuujui otvoreni pristup
znanstvenim i strunim informacijama nastalim sredstvima javnog
financiranja.
NADLENOST: MZOS, NVZVO
PROVEDBA: Putem prijedloga projekta za fondove EU-a Projekt su-
stava otvorenog pristupa istraivakim infrastrukturama i rezulta-
tima javno financiranih istraivanja (Prijedlog za nositelja projekta:
Srce i suradnike institucije, ukljuujui NSK)
POKAZATELJI PROVEDBE: Pokretanje Projekta otvorenog pristupa
istraivakim infrastrukturama i rezultatima javno financiranih
istraivanja u 2014. Stupanj operativnosti sustava otvorenog
pristupa javnim istraivakim infrastrukturama i opremi nabavlje-
noj sredstvima javnog financiranja te podatkovnih usluga. Razina
zadovoljstva korisnika.
 MJERA 5.4. Uspostaviti sustav i osigurati kompetitivne mehanizme
za opremanje postojeih i novih laboratorija, samostalnih ili u okviru
centara izvrsnosti, temeljem transparentne evaluacije primjenom
kriterija iz Mjere 5.1.
NADLENOST: MZOS
PROVEDBA: Javna sveuilita i javni instituti, putem prijedloga proje-
kata za fondove EU-a..
POKAZATELJI PROVEDBE: Donesen plan izgradnje hrvatskih istraiva-
kih infrastruktura (Roadmap). Uspostavljen Hrvatski strateki forum
za istraivake infrastrukture (HSFII). Prijedlozi infrastrukturnih pro-
jekata, projekata nabave opreme i projekata koji predviaju uporabu
inozemnih ili meunarodnih infrastruktura vrednovani prema kriteri-
jima i rezultati vrednovanja (vrsta prijedloga, ocjena prema pojedinom
kriteriju, odobren/neodobren, iznos sredstava). Prijavljeni projekti
opremanja laboratorija za fondove EU-a. Prihvaeni projekti opre-
tehnologija
Znanost i

manja laboratorija za fondove EU-a i dinamika opremanja pojedinog

laboratorija. Prijavljeni projekti centara izvrsnosti za fondove EU-a
istraivaka oprema. Prihvaeni projekti centara izvrsnosti za fondove
EU-a i dinamika opremanja svakog pojedinog centra izvrsnosti.

6. cilj: RAST ULAGANJA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ

UNAPREENJEM SUSTAVA JAVNOG FINANCIRANJA TE
POTICANJEM ULAGANJA POSLOVNOG I DRUTVENOG
SEKTORA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ
Strateki je cilj EU-a poveati ulaganja u istraivanje i razvoj na 3% bru-
to domaeg proizvoda (BDP) do 2020. sa sadanjih 2%, uz dvije treine
sredstava za istraivanje i razvoj iz poslovnog sektora, da bi EU dostigao
najrazvijenije drave svijeta i izravne konkurente.199Jednako tako, rast
ulaganja u istraivanje i razvoj i hrvatski je strateki cilj. Oekuju se ula-
ganja od 1,4% BDP-a, od ega 0,7% putem dravnog/javnog financiranja, a
uvoenjem mjera za jaanje financiranja istraivanja i razvoja od strane
poslovnog sektora te iz drugih nacionalnih i stranih izvora teit e se
postizanju ulaganja od 2% BDP-a u 2020.

ULAGANJA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ U HRVATSKOJ I

EUROPSKOJ UNIJI

Ulaganja u istraivanje i razvoj mjere se proraunskim izdvajanjima te

bruto domaim izdatcima za istraivanje i razvoj. Proraunska izdvajanja
za istraivanje i razvoj za EU-27 za 2011. godinu iznose 0,73% BDP, u rasponu

199, An analysis of the development of R&D expenditure at regional level in the light of 3%
target, European Commission, Directorate General for Research, 2009.
 od 0,15% do 1,09% u pojedinim lanicama.200Proraunska izdvajanja za
istraivanje i razvoj za Hrvatsku za istu godinu iznose 0,74% BDP-a.201

Ukupna ulaganja u istraivanje i razvoj mjerena bruto domaim izdatcima

za istraivanje i razvoj u EU-27 za 2011. godinu iznose 2,03% BDP-a, pri
emu se intenzitet ulaganja meu dravama jako razlikuje: od 3,37% do
manje od 0,5%. Bruto domai izdatci za istraivanje i razvoj u Hrvatskoj
za 2011. godinu mnogo su manji od europskog prosjeka i iznose 0,75%
BDP-a.202Bruto domai izdatci za istraivanje i razvoj u EU-27 u razdoblju
2005. 2011. imali su prosjeni godinji rast od 3%, razliit po pojedinim
dravama, dok su u Hrvatskoj imali prosjeni godinji pad od 1%.

U usporedbi s EU-om pokazatelji prema sektorima i izvorima sredstava

za Hrvatsku za bruto domaa izdvajanja za istraivanje i razvoj u 2011.
jesu ovakvi: poslovni sektor203(EU: 62,3%, RH: 44,6%), visoko obrazova-

tehnologija
Znanost i
nje204(EU: 24,0%, RH: 27,4%), dravni sektor205(EU: 12,7%, RH: 27,7%) i
neprofitni sektor206(EU: 1,0%, RH: 0,3%). Izvori sredstava za istraivanje i
razvoj u 2010. jesu ovakvi: poslovni sektor (EU: 53,9%, RH: 38,8%), dravna
i lokalna uprava (EU: 34,6%, RH: 49,2%), drugi nacionalni izvori (EU: 2,6%,
RH: 2,1%) i vanjski izvori (EU: 8,9%, RH: 9,9%).

JAVNA ULAGANJA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ

Javno financiranje istraivanja i razvoja pretpostavka je dugorone sta-

bilnosti, autonomije i meunarodne kompetitivnosti hrvatske znanosti
tako da dodatna sredstava za istraivanje i razvoj iz europskih ne mogu
i ne smiju zamijeniti nedovoljna ulaganja iz nacionalnih izvora.

Analiza proraunskih izdvajanja u Hrvatskoj, koja su glavni izvor sred-

stava za javno financiranje istraivanja i razvoja, pokazuje da su ona
nedovoljna, neusmjerena i varijabilna, a koordinacija koritenja dravnih
izvora sredstava neuinkovita.

200, Science, technology and innovation in Europe 2013 edition, Eurostat/European

Commission, European Union, 2013.
201, Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj 2011. 2012., Priopenje 8.2.4., Dravni
zavod za statistiku, 27. prosinca 2012. i Proraunska izdvajanja za istraivanje i razvoj 2011.
2012., Priopenje 8.2.2., Dravni zavod za statistiku, 30. prosinca 2013.
202, Istraivanje i razvoj u 2011., Priopenje 8.2.1., Dravni zavod za statistiku, 13. studenoga 2012.
i Istraivanje i razvoj u 2012., Priopenje 8.2.1., Dravni zavod za statistiku, 31. listopada 2013.
203, Poduzea/trgovaka drutva ija je glavna djelatnost proizvodnja roba i usluga za
trite uz ekonomsku cijenu. Javna poduzea pripadaju poslovnom sektoru.
204, Visoka uilita bez obzira na izvor financiranja ili pravni status.
205, Institucije i druga tijela koja zajednici besplatno pruaju one zajednike usluge (osim
visokog obrazovanja) koje se inae uz trine uvjete ne bi mogle osigurati, a izraz su
gospodarske i socijalne politike zajednice. Javni instituti pripadaju dravnom sektoru.
206, gospodarske i socijalne politike zajednice. Javni instituti pripadaju dravnom sektoru.
[206]Neprofitne organizacije koje pruaju netrina dobra ili usluge kuanstvima, tj. iroj
javnosti, osim onih koje nadzire i uglavnom financira drava, a njihovo je osnovno obiljeje
da ne mogu biti izvor dohotka ili dobiti jedinicama koje ih nadziru.
 Proraunska ulaganja u istraivanje i razvoj usmjerit e se ponajprije u
istraivae i istraivake projekte, potom u nabavu istraivake opreme, a
najmanje u izgradnju novih objekata. Uz porast proraunskih izdvajanja
MZOS-a za istraivanje i razvoj, proraunska izdvajanja za istraivanja i
razvoj raspodijelit e se na sva ministarstva koja trebaju osigurati do-
datna sredstava u podruju svoje nadlenosti. Ta sredstva usmjerit e se
u kompetitivna istraivanja i namjenske projekte putem natjeaja koje
provode zaklade i agencije.

Javna poduzea, komunalna drutva i dravne institucije ulagat e, izravno

ili putem zaklada i agencija, u istraivanje i razvoj i zajednike projekte sa
sveuilitima i znanstvenim institutima. Posebno su vana istraivanja i
suradnja vezana uz drutvene izazove koji se u velikoj mjeri poklapaju s
djelovanjem javnih poduzea, komunalnih drutava i dravnih institucija,
a koji se bez toga nee moi trokovno uinkovito i na vrijeme rijeiti.
tehnologija
Znanost i

Lokalna i podruna samouprava pridonijet e jaanju lokalnih i podrunih

istraivakih, razvojnih i inovacijskih resursa, sredstvima za namjenske
projekte putem natjeaja.

Sva javna sredstva dodjeljivat e se transparentno.

ULAGANJA POSLOVNOG SEKTORA U ISTRAIVANJE I

RAZVOJ

Analiza bruto domaih izdataka za istraivanje i razvoj pokazuje da su

ukupni izdatci niski, a dok u veini zemalja EU-a rastu, u Hrvatskoj sta-
gniraju. Pritom je udio poslovnog sektora prenizak i bitno manji od
europskog prosjeka.

Da bi se takvo stanje prevladalo, u Hrvatskoj je prijeko potrebno ope

refokusiranje izdataka prema istraivanju i inovacijama, malim i srednjim
poduzeima.207

Poticajima i potporama koje se pokazuju djelotvornima u drugim ze-

mljama EU-a osnait e se uloga srednjih i malih poduzea u istraivanju,
razvoju i inovacijama, a ouvati i jaati u velikim poduzeima. Ubrzat e
se stvaranje i rast inovativnih poduzea te potaknuti suradnja i zajedniki
projekti poslovnog sektora s javnim sveuilitima i javnim institutima.
Kao i u svijetu, poslovni e sektor veinu sredstava namijeniti za vlastite
aktivnosti istraivanja i razvoja. Porast ulaganja poslovnog sektora u
vanjske usluge istraivanja i razvoja i nabavu znanja koje se nalazi izvan
poduzea ovisit e o konkurentnosti visokoobrazovne i istraivake za-
jednice te dravnim mjerama za jaanje istraivanja, razvoja i inovacija.

207, Position of the Commission Services on the development of Partnership Agreement

and programmes in the Republic of Croatia for the period 2014. 2020.
Mnoge istraivake, inovacijske i poslovne aktivnosti vezane uz nove i
visoke tehnologije, kao i usluge zasnovane na znanju, ne zahtijevaju velika
ulaganja u dugotrajnu imovinu, nego su znanjem i radom intenzivne, o
emu e se voditi rauna pri unapreenju investicijskog okruja.

ULAGANJA U ISTRAIVANJE I RAZVOJ IZ DRUGIH

NACIONALNIH I MEUNARODNIH IZVORA

Mjerama koje se pokazuju uspjenima u drugim zemljama EU-a stimu-

lirat e se izvanproraunska ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost te
osnivanje i financijsko jaanje privatnih zaklada.

Osigurat e se sredstva za pripremu meunarodnih istraivakih pro-

jekata i poticati zajedniki nastup javnih sveuilita, javnih instituta i

tehnologija
Znanost i
gospodarstva na meunarodnim i domaim natjeajima.

MJERA 6.1. Ostvariti porast ulaganja u istraivanje i razvoj od 1,4%

BDP, od ega 0,7% putem dravnog/javnog financiranja, a opim re-
fokusiranjem izdataka prema istraivanju i inovacijama te malim i
srednjim poduzeima te jaanjem financiranja istraivanja i razvoja
koje provodi poslovni sektor i iz drugih nacionalnih i stranih izvora
teiti postizanju ulaganja od 2% BDP-a u 2020.
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: Vlada RH
POKAZATELJI PROVEDBE: Bruto domai izdatci za istraivanje i
razvoj u poslovnom sektoru (iznos i struktura izdataka,% BDP-a).
Bruto domai izdatci za istraivanje i razvoj u visokom obrazova-
nju (iznos i struktura izdataka,% BDP-a). Bruto domai izdatci za
istraivanje i razvoj u dravnom sektoru javni instituti (iznos i
struktura izdataka,% BDP-a). Bruto domai izdatci za istraivanje i
razvoj u neprofitnom sektoru (iznos i struktura izdataka,% BDP-a).
Izvor sredstava za istraivanje i razvoj: poslovni sektor, dravna
i lokalna uprava, drugi nacionalni izvori, vanjski izvori (iznos,%
BDP-a).

MJERA 6.2. Porast i diversifikacija proraunskih izdvajanja za

istraivanje i razvoj, uz rast proraunskih izdvajanja MZOS-a te po-
veanje udjela drugih ministarstava na 30% ukupnih proraunskih
izdvajanja za istraivanje i razvoj
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: sva ministarstva
POKAZATELJI PROVEDBE: Dravni proraun: izdvajanja za istraiva-
nje i razvoj u okviru proraunskih stavki svih ministarstava (izvor,
iznos,% BDP-a)

MJERA 6.3. Proraunska ulaganja u istraivanje i razvoj provoditi su-

kladno metodologiji i udjelima koje primjenjuje EU u programskom
okviru Obzor 2020. i usmjeriti ponajprije u istraivae i istrai-
 vake projekte, potom u nabavu istraivake opreme, a najmanje u
izgradnju novih objekata.
NADLENOST: Vlada RH, NVZVO, HRZZ
PROVEDBA: Vlada RH, HZZ, HAMAG BICRO
POKAZATELJI PROVEDBE: Bruto domai izdatci za istraivanje i
razvoj u visokom obrazovanju (iznos i struktura izdataka,% BDP-a).
Bruto domai izdatci za istraivanje i razvoj u dravnom sektoru
javni instituti (iznos i struktura izdataka,% BDP-a). Izvor sredstava
za istraivanje i razvoj: dravna i lokalna uprava (iznos,% BDP-a).
Proraunska sredstva namijenjena izvrsnoj znanosti, ukljuujui
granina istraivanja te budue i nastajue tehnologije (ne manje
od 33%, iznos, porast i udio). Proraunska sredstva namijenjena
industrijskom vodstvu, ukljuujui omoguujue i industrijske
tehnologije (iznos, porast i udio). Proraunska sredstva namije-
njena drutvenim izazovima vezanima uza zdravlje, hranu, tran-
tehnologija
Znanost i

sport, klimu te ukljuujue i sigurno drutvo (iznos, porast i udio

ukupno i prema izazovima). Proraunska sredstva namijenjena
suradnji istraivakog i poslovnog sektora (iznos, porast i udio).
Proraunska sredstva namijenjena bilateralnoj meunarodnoj
suradnji (iznos, porast i udio, broj projekata i iznos sredstava po
zemljama).

MJERA 6.4. Poveati proraunska sredstava za znanstvene kompe-

titivne programe i projekte na najmanje 0,15% BDP-a
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: MZOS
Godinji pokazatelji PROVEDBE: Sredstva za kompetitivne progra-
me i projekte (iznos,%BDP-a)

MJERA 6.5. Pospjeiti ulaganje inovativnoga gospodarstva u istrai-

vanje, razvoj i inovacije, ukljuujui zajednike istraivake projekte
s javnim sveuilitima i institutima
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: HZZ, HAMAG BICRO
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina unapreenja sustava potpora i
poticaja za istraivanje, razvoj i inovacije u gospodarstvu, pose-
bice industriji. Stanje i trendovi istraivanja, razvoja i inovacija u
gospodarstvu (prema pokazateljima Dravnog zavoda za statistiku
i Eurostata). Bruto domai izdatci za istraivanje i razvoj u poslov-
nom sektoru (iznos i struktura izdataka,% BDP-a). Izvor sredstava
za istraivanje i razvoj: poslovni sektor (iznos,% BDP-a). Izdatci
za istraivanje i razvoj javnih poduzea (ukupan iznos,% priho-
da,% BDP-a). Izdatci za istraivanje i razvoj komunalnih drutava
(ukupan iznos,% prihoda,% BDP-a). Zajedniki istraivaki projekti
gospodarstva i javnih sveuilita ili instituta (broj projekata, za
svaki projekt: sastav istraivakog tima i broj istraivaa, iznos
sredstava). Javna nabava koja potie inovativnost i inovacijsko par-
tnerstvo (broj natjeaja i iznos sredstava, ukupno i prema drutve-
nim izazovima).
 MJERA 6.6. Stimulirati ulaganja poslovnog sektora u Hrvatsku za-
kladu za znanost te osnivanje i financijsko jaanje privatnih zaklada
mjerama koje su se pokazale djelotvornima u zemljama EU-a.
NADLENOST: Vlada RH
PROVEDBA: MFIN, MZOS, MINGO, MINPO
POKAZATELJI PROVEDBE: Razina usvojenih poticaja za ulaganja
poslovnog sektora u Hrvatsku zakladu za znanost i druge zaklade.
Privatna ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost (izvor i iznos).
Privatne zaklade s aktivnostima u podruju istraivanja i razvoja
(ukupan broj, broj novoosnovanih zaklada, za svaku zakladu: natje-
aj, broj prijavljenih i prihvaenih projekata, iznos raspoloivih i
odobrenih sredstava).

tehnologija
Znanost i