You are on page 1of 2

Poboljajte likvidnost faktoringom i forfaitingom

Dobro radite, imate kvalitetan proizvod i/ili uslugu, kupce i trite, ali i potekoa s
likvidnou. Jer kako elite prodati, i to po dobroj cijeni, morate svojim kupcima odobriti
duge rokove plaanja. Ali takvi rokovi su predugi za vae financijske mogunosti i
povremeno vam nedostaje novca za financiranje poslovanja. Zato kasnite s plaanjem svojih
obveza i imate problema sa svojim dobavljaima. U pitanje moe doi pravodobnost nabave
nune za vae poslovanje, a kanjenja uzrokuju i skupe zatezne kamate.

Ovaj nedostatak novca radi neusuglaenih rokova naplate i plaanja uzrokuju privremeno
negativan novani tok koji nekako morate premostiti. Morate pronai novac za kratkorono
financiranje svog poslovanja. Razmiljate o kreditima. No, oni su teko dostupni, postupak
njihova odobravanja je kompliciran, dugotrajan i skup, a kamatne stope su nepovoljne.

U ovakvim situacijama, naalost, nali su se i nalaze se mnogi hrvatski poduzetnici. O znaaju


likvidnosti, vanosti praenja i pokazateljima koji se pritom mogu koristiti, pisali smo u
prethodnim brojevima TEB-ovog Poslovnog infa. U ovom broju emo se pozabaviti
faktoringom i forfaitingom, kao nainima s kojima se moe ubrzati naplata odnosno poboljati
likvidnost.

Faktoring je financijski posao u kojem se ustupaju odnosno prodaju potraivanja (za prodanu
robu ili usluge) prije njihova dospijea. Obino se otkupljuju kratkorona potraivanja s
rokom dospijea do 180 dana. Tako se pomou faktoringa, npr. potraivanje koje dospijeva i
koje e vam biti plaeno za mjesec dana, moe naplatiti odmah. Neka faktoring drutva, uz
mogunost otkupa potraivanja za obavljene poslove, nude i mogunost otkupa
potraivanja za samo sklopljene poslove.

Potraivanja otkupljuju faktoring drutva i banke, naravno pod odreenim uvjetima i uz


odreenu cijenu: faktoring naknadu i faktoring kamatu. Faktoring naknada po raunu kree se
od 100 do 500 kn, a faktoring kamata od 0,2 do 3% na nominalni iznos potraivanja koje je
predmet kupoprodaje. Prodavatelj dokazuje postojanje svojih kratkoronih potraivanja
razliitom dokumentacijom (rauni, situacije, otpremni dokumenti, carinske deklaracije i sl.).
Po zakljuenju ugovora (treba pripaziti da ugovorom faktoring drutvo na sebe preuzme
rizik neplaanja dunika), prodavatelju se odmah isplauje predujam od oko 70 do 90%
vrijednosti potraivanja, umanjen za faktoring naknadu. Preostala vrijednost potraivanja
doznauje se nakon dospijea, odnosno nakon izmirenja obveza od dunika, umanjeno za
faktoring kamatu obraunatu na iznos isplaenog predujma.

I forfaiting je financijski posao, vrlo slian faktoringu. Odnosi se na otkup kratkoronih i


srednjoronih nedospjelih potraivanja, tj. transakcija bez prava regresa prema prethodnom
vjerovniku. Namijenjen je domaim pravnim osobama izvoznicima, u sluaju kada je
potraivanje iz inozemstva osigurano prenosivim dokumentarnim akreditivom, bankarskom
garancijom ili mjenicom avaliranom od strane inozemne banke. Forfaiting obuhvaa i
potraivanja inozemnih od domaih poduzetnika koji se bave uvozom s odgodom plaanja.

Kao i kod faktoringa, izvoznik koji posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje isporuku robe
ili usluga odnosno osnovanost svog potraivanja, forfaitingom dolazi do novca prije dospijea
priljeva iz inozemstva.

Trokovi forfaitinga obino su nii od trokova faktoringa, a ovise o iznosu, rokovima i


bonitetu inozemnih banka te rizika zemlje iz koje je banka kupca. Poduzetniku se odmah po
zakljuenju ugovora isplauje 80 do 90% od oekivanog priljeva iz inozemstva (umanjeno za
troak obrade), a sigurnosni depozit, iz kojeg se naplauje kamata (diskont), kree se od 10 do
20%.

Faktoring i forfaiting nisu utjerivanje dugova i nee rijeiti ve dospjela, stara i nenaplativa ili
prijeporna potraivanja. Meutim, uz utjecaj na poboljanje (ubrzanje) likvidnosti, ovi poslovi
mogu biti koristan alat za upravljanje potraivanjima i rizicima, jer se rizik naplate i kanjenja
plaanja, rizik teajnih razlika, politiki i drugi rizici, kao i provjera boniteta kupca prenosi s
poduzetnika na faktoring/forfaiting drutvo.

Stoga bi menaderi trebali prikupiti potrebne informacije i odabrati onaj oblik financiranja
koji je najpovoljniji za drutvo kojim upravljaju.

You might also like