Tko riskira - profitira!

ie puta smo naglasili da je jedan od najvanijih ciljeva svakog menadera uspjenim

poslovanjem poveati vrijednost glavnice trgovakog drutva kojim upravlja, te da taj cilj
moe osigurati samo profit. Takoer smo pisali i o pojedinim aktivnostima koje menaderi
poduzimaju u nastojanju ostvarenja ovog cilja. Meutim, do sada se nismo potanje pozabavili
rizicima.

Poslovanje poduzetnika odvija se u uvjetima koji se kontinuirano i sve bre mijenjaju.

Uestale promjene poslovnog okruja uzrokuju rast neizvjesnosti i sve vei broj razliitih
rizika - od elementarnih - kao to su poar, poplava, potres, kraa i sl. do brojnih poslovnih
rizika.

to je rizik i kako ga izmjeriti?

Rizik se obino definira kao neizvjesnost koja se moe procijeniti, ili kao vjerojatnost
nastanka dogaaja s negativnim posljedicama. Izraunavanjem vjerojatnosti bave se
matematika i statistika. Moemo ju izraunati na nain da u omjer stavimo broj eljenih i broj
moguih ishoda. Npr. ako bacamo kocku s brojevima od 1 do 6, vjerojatnost da emo dobiti
bilo koji konkretan broj (od 1 do 6) moemo izraunati na nain da broj eljenih ishoda (1)
podijelimo s brojem moguih ishoda (6). Ako rezultat pomnoimo sa 100, utvrdit emo da
vjerojatnost da dobijemo konkretan eljeni broj (jedan od est) iznosi 17%. Meutim, u
poslovanju postoji velik broj okolnosti i rizika koje nije mogue uvrstiti u ovu jednostavnu
formulu, pa se za izraunavanje vjerojatnosti u poslovanju koriste razliiti matematiki i
statistiki modeli od kojih su neki vrlo sloeni.

Rizik nije mogue posve pouzdano izmjeriti, pa ak niti matematiki utvrena velika
vjerojatnost ne znai da e se neki dogaaj doista i dogoditi. Zato je kod procjene rizika, uz
sva pomagala i alate, kljuna prosudba menadera.

Radi vanosti rizika za poslovanje, Zakonom o trgovakim drutvima, Zakonom o

raunovodstvu, Zakonom o reviziji i dr. propisana je obveza praenja i procjenjivanja rizika,
kao i obveza izvjetavanja o glavnim rizicima i neizvjesnostima s kojima se poduzetnik
suoava.

Upravljanje rizicima
Da bi se to bolje zatitili od negativnih utjecaja rizika, menaderi nastoje njima upravljati.
Upravljanje rizicima moe poboljati menadment proces (upravljanje i odluivanje), jer
omoguuje pouzdaniju procjenu oekivanih ishoda. Na taj nain mogu se pravovremeno
razraditi razliiti scenariji, to moe pomoi kod donoenja brih i boljih odluka te stvoriti
strateku prednost pred konkurencijom. Umijee upravljanja rizicima naziva se "risk
menadment".

Rizik nije samo prijetnja moe biti i poticaj za promjene nabolje.

Da bi menaderi mogli upravljati rizicima, moraju poznavati vrste rizika, naine

prepoznavanja, mjerenja i procjene rizika, te tehnike upravljanja rizicima. Drugim rijeima, za
odreivanje bolje poslovne strategije menaderi (izmeu ostalog) trebaju znati identificirati,
analizirati, procjenjivati i kontrolirati rizike koji prijete poslovanju trgovakog drutva kojim
upravljaju. A da bi to mogli, uz pouzdane, aurne i relevantne informacije trebaju vladati
odgovarajuim znanjem i vjetinama.

Iako je imanentan svakom poslovanju, rizik nije samo prijetnja ve moe biti i poticaj za
promjene nabolje. Bavljenjem rizicima menaderi e moi pouzdanije procijeniti okolinu i
trendove, jasnije e uoavati vlastite nedostatke i slabosti, to moe rezultirati boljim
odlukama i uspjenijim poslovanjem. Osim toga, rizik se poveava u poslovnim pothvatima
vezanima uz inovacije i druge odluke o znaajnim promjenama u poslovanju, a upravo
inovacije i promjene mogu donijeti napredak. Stoga se, uz duan oprez, moemo sloiti sa
sintagmom: "tko ne riskira - ne profitira"!

Podsjeamo itatelje da smo pojedine aspekte bavljenja rizicima dotakli u prethodnim

brojevima TEB-ovog Poslovnog infa, u crticama o planiranju i kontroli, stratekom
menadmentu i SWOT-u. Meutim, pritom nismo sistematizirali brojne vrste i aspekte rizika
koji mogu utjecati na poslovanje poduzetnika. Stoga emo u slijedeim brojevima Infa
ukratko pojasniti ovaj vaan menaderski alat i obrazloiti najvanije rizike, te mogui pristup
kontroliranju odnosno upravljanju rizicima.