PREDNAPETI BETON

Ana Mandi Ivankovi

Mladen Srbi
Dominik Skokandi
 SADRAJ
1 1. Osnovna naela, povijesni razvoj, vrste i sustavi prednapinjanja
2 2. Materijali, sustavi i tehnologija prednapinjanja te podruje primjene

Popravni kolokvij
3 3. Sila prednapinjanja, trenutni i vremenski gubitci
4 4. Osno prednapeti elementi
5
6 5. Elementi izloeni savijanju 1.kolokvij
7 6. Posmik i torzija 9
8 7. Progibi i pukotine
8. Prijenos prednapinjanja
10 9. Detalji i konstruktivna pravila za prednapete betonske konstrukcije
10. Konzolne grede 15
11 11. Kontinuirane i djelomino kontinuirane grede
12. Spregnute grede
13. Prednapete ploe 2.kolokvij
12 14. Elementi u tlaku 14
15. Kruno prednapinjanje
16. Vanjsko prednapinjanje
13
17. Primjeri
 PREDNAPETI BETON

1
OSNOVNA NAELA,
POVIJESNI RAZVOJ,
VRSTE I SUSTAVI PREDNAPINJANJA
OSNOVNA NAELA
Razlika u odnosu na ab: uvoenje optereenja
prednaprezanja prije same upotrebe
Prednaprezanje se uvodi kako bi protudjelovalo
naprezanjima koja e se dogoditi tijekom uporabe
OSNOVNA NAELA
k=Mdek/MG+Q
Mdek moment
savijanja izazvan
vanjskim optereenjem
koji je po veliini i smjeru
takav da na vlanom
rubu poniti tlana
naprezanja izazvana
silom prednapinjanja

Puno prednapinjanje: vlano naprezanje = 0, k=1,0

Ogranieno prednapinjanje: vlano naprezanje < graninog, k<1,0
Djelomino prednapinjanje: ak < ag (irine pukotina); k = 0,4 0,7
OSNOVNA NAELA
OSNOVNA NAELA
Naelo prednapinjanja postojalo je i prije primjene u
betonu
Primjer 1: metalni obrui na drvenoj bavi
izazivaju stanje poetnog prstenastog tlaka, koje e se
suprostaviti prstenastom vlaku koje izaziva tekuina u
bavi
OSNOVNA NAELA
Naelo prednapinjanja postojalo je i prije primjene u
betonu
Primjer 2: prednaprezanje ica u kotau bicikla
primjenjuje se tako da uvijek u ici postoji vlana rezerva
nosivosti, u suprotnom bi se ice izboile
OSNOVNA NAELA
Kod betona unutarnji prednapon izaziva se jer:
Vlana vrstoa betona iznosi svega 8 do 14% njegove tlane
vrstoe
U ploama i gredama koje su izloene savijanju javljaju se pukotine
i to u ranim fazama naprezanja
Kako bi se te pukotina sprjeile potrebno je osigurati tlano
naprezanje okomito na smjer njihova pruanja

Nearmirani beton

Armirani beton

Prednapeti beton
OSNOVNA NAELA
Kod betona unutarnji prednapon izaziva se jer:
Prednapinjanje poboljava kapacitete savijanja, posmika i torzije
elemenata izloenih savijanju
Kod cijevi i rezervoara za tekuine, prstenastom vlanom
naprezanju uspjeno se suprostavlja kruno prednapinjanje
POVIJESNI RAZVOJ vapnenac glina kovano eljezo

1824. Aspdin, J. (Engleska)

Patent za proizvodnju Portland cementa klinker/zgura gips Portland cement

1857. Monier, J. (Francuska)

Umee eline ice u beton kako bi proizveo
tegle za cvijee, cijevi, lukove i ploe
1886. Jackson, P.H. (SAD)
Uvodi naelo napinjanja elinih ipki u
lukovima od umjetnog kamena ili betona
1888. Doehring, C.E.W., (Njemaka)
Proizvodi betonske ploe i male grede s
ugraenim vlano napregnutim elikom
1908. Stainer, C.R. (SAD)
Spoznaje gubitke usljed skupljanja i puzanja
betona i predlae ponovno napinjanje ipki
kako bi se nadoknadili gubitci
POVIJESNI RAZVOJ
1923. Emperger, F., (Austrija)
Razvija metodu omatanja i vlanog
prednapinjanja elinih ica oko betonskih
cijevi
1924. Hewet, W.H: (SAD)
Uvodi horizontalnu armaturu naprezanu
prstenasto oko zidova betonskih spremnika uz
pomo petlji (svinutih spona)
1925. Dill, R.H. (SAD)
Primjenjuje eline ipke visoke vrstoe koje
nisu vezane za beton. ipke se napinju i sidre
nakon to beton ovrsne.
1926. Freyssinet, E. (Francuska)
Primjenjuje ice od elika visoke vrstoe, s
graninom vrstoom od 1725 MPa i granicom
poputanja 1240 MPa
POVIJESNI RAZVOJ
1938. Hoyer. E., (Njemaka)
Razvija metodu prednapinjanja odsjeci

na traci long-line
Staza za prednapinjanje

Stoac,
1939. Freyssinet, E. (Franc.) sidreni trup

Razvija stoaste klinove za rubno

sidrenje kod naknadnog
prednapinjanja Ploa sidrenja
Ploa klinova

1940. Mangel, G. (Belgija) Nosiva ploa

ipka koja se
napinje
Razvija sustav sidrenja za
naknadno prednapinjanje pomou
plonih klinova

Cijev
Kuglasta matica
POVIJESNI RAZVOJ
II svj.rat porast primjene prednapetog i predgotovljenog
betona
Guyon, Y. (Francuska), prednapeti mostovi u zapadnoj i srednjoj
Europi
Abeles, P.W. (Engleska), djelomino prednapinjanje
Leonhard, F., (Njemaka); Mikhalior, V. (Rusija); Lin, T.Y. (SAD)
1952. osniva se FIP u Europi
The International Federation for Prestressing
1954. osniva se PCI u SAD
The Precast/Prestressed Concrete Institute
iri se primjena prednapetog betona kod okvira zgrada,
garaa, stadiona, tranica, mostova, ploa u zgradama, hala
tornjeva, spremnika...
POVIJESNI RAZVOJ
Razvoj prednapetog betona moe se promatrati u sklopu
razvoja tradicionalnih materijala za graenje
PREUZIMANJE PREUZIMANJE PREUZIMANJE I
VLAKA TLAKA VLAKA I TLAKA
Uad od bambusa i
Kamenje, cigla Drvo
kokosovog vlakna
eline ice, uad,
Beton Konstrukcijski elik
ipke

ARMIRANI SPREGNUTE
BETON KONSTRUKCIJE

elik visoke Beton (visoke

vrstoe vrstoe)
PREDNAPETI
BETON
 POVIJESNI RAZVOJ
Rani pokuaji prednapinjanja (krajem 19
st.) nisu bili potpuno uspjeni.
Mekane eline ice postavljaju se i napinju te
se naknadno oko njih lijeva beton.
Nakon ovravanja betona, vlak u icama se
otputa. ice ponovno pokuavaju postii svoju
izvornu duljinu, ali je ovo sprijeeno okolnim
betonom. Stoga je beton u stanju
prednaprezanja tlakom. Sposoban je
suprostaviti se vlanom naprezanju usljed
optereenja.
Ali s vremenom uinak prednapinjanja se
smanjuje. Pod trajnim optereenjem elementi
otkazuju.
Naime, beton se skuplja. Uz to pod trajnim
optereenjem deformacije se poveavaju s
vremenom deformacije puzanja. Usljed
puzanja i skupljanja dogaa se skraenja elika
te se bitno gubi vlano naprezanje.
 Izvorna duljina eline ipke L1

POVIJESNI RAZVOJ
Rani pokuaji prednapinjanja (krajem 19 Izvorna duljina betonske grede L2
st.) nisu bili potpuno uspjeni. Prije prednapinjanja
Smanjena duljina betonske grede L3
vrstoa ica i deformacija tijekom
prednapinjanja bila je puno manja nego danas.
Preostala deformacija odnosno naprezanje
iznosili su svega 10% poetne vrijednosti.
Greda prilikom prijenosa prednapinjanja
Preostala deformacija u eliku = poetna vlana
Konana duljina betonske grede L4
deformacija u eliku tlana deformacija koja
odgovara trenutnim i vremenskim gubitcima

Promjena duljine prednapete grede Greda nakon vremenskih gubitaka

Poetna vlana deformacija u eliku = (L2-L1)/L1

Tlana deformacija usljed elastinog skraenja betona (trenutni gubitci) = (L2-L3)/L1
Tlana deformacija usljed puzanja i skupljanja (vremenski gubitci) = (L3-L4)/L1
Preostala deformacija u eliku = (L4-L1)/L1
Maksimalna izvorna vlana deformacija mekog elika Preostala
= dozvoljeno naprezanje/E = 140 MPa/2x105 MPa = 0,0007
deformacija
Ukupni gubitci deformacije 0,0007 zanemariva
 Izvorna duljina eline ipke L1

POVIJESNI RAZVOJ
Rani pokuaji prednapinjanja (krajem 19 Izvorna duljina betonske grede L2
st.) nisu bili potpuno uspjeni. Prije prednapinjanja
Smanjena duljina betonske grede L3
vrstoa ica i deformacija tijekom
prednapinjanja bila je puno manja nego danas.
Preostala deformacija odnosno naprezanje
iznosili su svega 10% poetne vrijednosti.
Greda prilikom prijenosa prednapinjanja
Preostala deformacija u eliku = poetna vlana
Konana duljina betonske grede L4
deformacija u eliku tlana deformacija koja
odgovara trenutnim i vremenskim gubitcima

Promjena duljine prednapete grede Greda nakon vremenskih gubitaka

Kako poveati preostalu deformaciju i djelotvornost prednapinjanja?

RJEENJE!!!
Upotrijebiti elik visoke vrstoe s daleko veim poetnim
deformacijama visoka razina sile prednapinjanja
Upotrijebiti beton vee vrstoe da bi izdrao veliku silu prednapinjanja
OSNOVNI POJMOVI
ica
ICA pojedinani element od elika, wire

UE 2, 3 ili 7 ica povezano da tvore ue, strand jedno ue

KABEL ili NATEGA (pojedinani), tendon

grupa uadi ili ica povezanih da ue
D
tvore nategu; primjenjuju se kod
naknadnog prednapinjanja
z
KABEL ili NATEGA (grupa kabela), cable
Armaturne ice, uad i ipke
primjenjuju se kod mostova ipke za prednapinjanje

IPKA pojedinana elina ipka, bar,

takoer moe biti prednapeta. Promjer
je daleko vei od promjera ice.
OSNOVNI POJMOVI
SLOBODNA NATEGA
natega je odvojena od betona cijelom duljinom; ne primjenjuje se
injekciona smjesa; zatita elika za prednapinjanje osigurava se
injektiranjem sredstava za zatitu od korozije na osnovi ulja ili voska

SPREGNUTA NATEGA
Natega je povezana s betonom cijelom duljinom; prati deformacije
betona; natege su spregnute kod prethodnog napinjanja i kod
naknadnog prednapinjanja uz primjenju injekcione smjese u cijevima

FAZE OPTEREENJA PREDNAPETIH ELEMENATA

1. Poetna 1.A Prednapinjanje elika
1.B Prijenos prednaprezanja na beton
2. Prijelazna optereenja tijekom transporta
3. Konana3.A tijekom uporabe
3.B tijekom izvanrednih dogaaja
PREDNOSTI
1. Pod uporabnim optereenjem presjek ostaje neraspucao
Smanjenje korozije elika
poveanje trajnosti
Cijeli presjek je upotrebljiv
vii moment inercije (vea krutost)
manja deformabilnost (poboljana uporabljivost)
Poveanje nosivosti na posmik (kosina kabela)
Prikladnost kod spremnika pod tlakom, rezervoara
Poboljano ponaanje pod dinamikim djelovanjem i
zamorom
PREDNOSTI
2. Velika vitkost, velik odnos L/H
Mogunost svladavanja veih raspona
Smanjenje vlastite teine
Estetika vitkih konstrukcija
Ekonomski povoljniji presjeci

PLOA L/h max L (m)

armirano- armirano-
statiki sustav prednapeti prednapeti
betonski betonski
slobodno oslonjena greda 17 22 15,0 25,0

kontinuirani nosa 22 28* 20,0 30,0

* kod ploastih mostova s vutama L/h moe ii do 40

PREDNOSTI
3. Prikladnost za izgradnju od predgotovljenih elemenata
Bra izgradnja
Bolja kontrola kvalitete
Manja potreba za odravanjem
Prikladnost za tipske konstrukcije
Smanjenje potrebe za oplatom,
viekratno koritenje
OGRANIENJA
Prednapinjanje zahtijeva iznimnu tehnoloku vjetinu
ipak se primjenjuje manje nego armirani beton.
Potreba za materijalima visokih vrstoa predstavlja vei
troak.
Dodatni troak ini i pomona oprema
Kvaliteta kontrole i nadzor pri provedbi prednapinjanja su
od velike vanosti.
VRSTE PREDNAPINJANJA
A)Prema nainu postizanja sile prednapinjanja:
1. HIDRAULIKO PREDNAPINJANJE
Najednostavnije, proizvodi velike sile prednapinjanja
Hidrauline pree primjenjuju se za napinjanje kabela,
sadre kalibirani tlakomjer koji pokazuje intenzitet sile
koja se tijekom napinjanja razvija
Tlakomjer
Povratak tekuine pod
niskim tlakom u pumpu Hidraulina tekuina iz
pumpe pod visokim tlakom
Produljenje
Petlje za podizanje

Glava za
naprezanje
i klin
Glava sidra i klin (klinovi su
Hidrulika prea za obino pridrani oprugama
ili neoprenima unutar pree
prednapinjanje uadi dok se uad vue)
VRSTE PREDNAPINJANJA
A)Prema nainu postizanja sile prednapinjanja:
2. MEHANIKO PREDNAPINJANJE
Sustav se sastoji od utega bez ili sa prijenosnom
polugom, opreme za prijenos s koloturom, vijane dizalice
sa ili bez zupanika i strojeva za namatanje ice.
Primjenjuje se za masivnu proizvodnju.

3. ELEKTRINO ILI TERMO-ELEKTRINO

PREDNAPINJANJE
eline ice se zagrijavaju strujom i sidre prije lijevanja
betona u kalupe.
VRSTE PREDNAPINJANJA
B)Prema poloaju natege u odnosu na betonski presjek:
1. UNUTARNJE PREDNAPINJANJE
Kabel ili uad su unutar samog betona
Uestalija primjena

KABELI U KOLNICKOJ PLOCI

KABELI U HRPTU
KABELI U DONJOJ PLO CI
VRSTE PREDNAPINJANJA
B)Prema poloaju natege u odnosu na betonski presjek:
2. VANJSKO PREDNAPINJANJE
Kabeli se nalaze izvan samog betona
Izvan betonskog nosaa I presjeka, izvan zida, unutar
upljine sanduastog presjeka
Primjenjuje se pri gradnji i ojaavanju mostova i pri
ojaavanju zgrada
VRSTE PREDNAPINJANJA
C)Prema obliku elementa koji se prednapinje:
1. LINEARNO PREDNAPINJANJE
Kada su prednapeti elementi ravni ili
plosnati, u smjeru prednapinjanja.
Prednapinjanje greda, pilota, ploa,
stupova, eljeznikih pragova.
Natega moe biti zakrivljena
(kontinuirane grede)
VRSTE PREDNAPINJANJA
C)Prema obliku elementa koji se prednapinje:
2. KRUNO PREDNAPINJANJE
Kada su prednapeti elementi zakrivljeni
u smjeru prednapinjanja.
Prednapinjanje silosa, rezervoara i cijevi
po obodu.
VRSTE PREDNAPINJANJA
D)Prema razini do koje se prednapinje:
1.PUNO PREDNAPINJANJE:
vlano naprezanje = 0

2. OGRANIENO PREDNAPINJANJE:
vlano naprezanje < graninog

3. DJELOMINO PREDNAPINJANJE:
ak < ag (irine pukotina)
VRSTE PREDNAPINJANJA
E) Prema smjerovima prednapinjanja:
1. JEDNOOSNO PREDNAPINJANJE
Natege paralelne s jednom osi.
Uzduno prednapinjanje greda

2. DVOOSNO PREDNAPINJANJE
Natege paralelne s dvije osi.
Dvoosno prednapinjanje ploa.

3. VIEOSNO PREDNAPINJANJE
Natege paralelne s vie osi.
Prednapinjanje kupola.
VRSTE PREDNAPINJANJA
F) Prema slijedu betoniranja i
napinjanja natega:
1. PRETHODNO
PREDNAPINJANJE
Natege (ice, uad) se vlano
napinju prije lijevanja betona.
Prednaprezanje se prenosi s
elika na beton preko veze
uspostavljene na duljini
prijenosa blizu krajeva.
VRSTE PREDNAPINJANJA
F) Prema slijedu betoniranja i
napinjanja natega:
2. NAKNADNO
(PRED)NAPINJANJE
Natege smjetene u cijevima
se vlano napinju nakon to je
beton ve ovrsnuo.
Prednaprezanje se prenosi sa
elika na beton pomou
sustava za sidrenje (na
krajnjim blokovima)
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
FAZE i DIJELOVI SUSTAVI
1. Sidrenje uadi, postavljanje prea, napinjanje elika
Krajnji upornjaci Natega
Oplata
Prea

Sustav za sidrenje Staza za prednapinjanje

2. Betoniranje konstrukcijskog elementa

3. Otputanje uadi i prijenos naprezanja

Rezanje natege

Tijekom prijenosa naprezanja s kabela na beton, element doivljava

elastino skraenje. Ako su kabeli postavljeni ekscentrino element e
se defomirati dobiti nadvienje.
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
SUSTAV HOYER (LONG LINE METHOD)
Primjenjuje se za masovnu proizvodnju (npr. eljeznikih
pragova)
Krajnji upornjaci postavljaju se na dovoljnoj udaljenost da
se izmeu njih betonira vie elemenata u istoj liniji.
Oplata je na krajevima i izmeu odsjeaka.
Potrebni su kruti upornjaci i kvalitetno temeljenje skupo
kad se zahtijeva velika sila prednapinjanja.
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
SUSTAV HOYER (LONG LINE METHOD)
Jeftinija mogunost: klupa za naprezanje
(princip rada ureaja za ispitivanje na vlak)
prea

POGLED eline ipke

POGLED
Oplata Uad

TLOCRT TLOCRT
Klupa za naprezanje - samouravnoteujui okvir Klupa za naprezanje nakon betoniranja

Optereenje od pree Uad je rastegnuta izmeu

krajeva vlanog okvira. Prea i
sustav okvira sa ipkama nastoje
pomaknuti krajnje elemente, ali
TLOCRT se oni zadravaju na mjestu pod
Vlak u uadi
Sile koje se javljaju u sustavu vlakom u elinim ipkama.
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
PREE
Hidraulike pree rade na naelu Paskalovog zakona
pritisak ulja izazvan pumpom.
Optereenje koje se primjenjuje preom mjeri se pomou
tlakomjera privrenog za dovod ulja ili pomou posebne
elije za optereenje
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
UREAJI ZA SIDRENJE
Uad je potrebno drati pod vlanim naprezanjem tijekom
betoniranja i ovravanja betona.
Upotrebljavaju se kripovi (steznici) koji se jednostavno
otputaju.
Ue od 7 ica

Steznik

Trup
steznika
Sustav za
hvatanje
ueta
Prsten za vrsto
Opruga dranje ueta

Poklopac
SUSTAV PREDHODNOG PREDNAPINJANJA
UREAJI ZA SAVIJANJE UADI
Uad se savija pomou posebnih sidara za pridranje
ue
Steznik ueta

Hidraulina
prea

Steznik ueta

Sidra za
Toka pridranja za savijanje Element za pridranje pridranje

Grupa
Savijanje natege prije betoniranja pridrane
uadi

Steznik ueta
Poloaj natege poslije betoniranja
PRETHODNO PREDNAPINJANJE
SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
FAZE I DIJELOVI SUSTAVA
1. Postavljanje cijevi, lijevanje betona Cijev

Staza za betoniranje

2. Postavljanje natega, sidra i pree, napinjanje

Sidro Prea

3. Sidrenje na slobodnom kraju, rezanje natega

Sidro
SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
PODVRSTE
NAKNADNO PREDNAPINJANJE SA SPREZANJEM
NATEGA
Natega je povezana s betonom cijelom duljinom primjenom
injekcione smjese u cijevima
ista cementna pasta ili mort u kombinaciji cementa i pijeska
Natega prati deformacije betona
NAKNADNO PREDNAPINJANJE SA SLOBODNIM
NATEGAMA
Natega je odvojena od betona cijelom duljinom, a vlano
naprezanje zadrava se iskljuivo krajnjim sidrima
Zatita elika osigurava se injektiranjem sredstava za zatitu od
korozije na osnovi ulja ili voska
SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
DIJELOVI SUSTAVA
konstrukcijski spoj
odzraivanje
odzraivanje

odzraivanje odzraivanje
naprezanje nastavljanje naprezanje
odzraivanje naprezanje odzraivanje
odzraivanje

dreniranje, dreniranje,
injektiranje, injektiranje,
naknadno naknadno
injektiranje injektiranje

DYWIDAG
SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
DIJELOVI SUSTAVA
SIDRO ZA
NASTAVLJANJE
Primjenjuje se na
dilatacijskim spojnicama
elemenata
Omoguuje produljenje
kabela
Na njemu je mogue i
napinjanje (aktivno)
KLASINO AKTIVNO SIDRO
Prikladno za uzduno
prednapinjanje greda i mostova
Kontinuirano uvoenje sile
prednapinjanja u element
zahvaljujui meudjelovanju ploe
klinova i prostornog sidrenog trupa
Naknadno uvlaenje uadi olakano
je mogunou odvajanja tjela sidra
i ploe klinova
 SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
DIJELOVI SUSTAVA
Cjevica za injektiranje odzraivanje Cjevica za injektiranje

Aktivno sidro za naprezanje dreniranje dreniranje Mrtvo sidro

VSL

Aktivno sidro Pasivno (mrtvo) sidro Cjevica za

Tlani elementi za injektiranje
Cjevica za injektiranje sidrenje uadi Cijev
Vlani prsten
Nosiva elina ploa Cijev Brtva
Glava sidra Obloni tuljac Ploa P

Klinovi
Uad

Ploa za zadranje
 SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
SUSTAVI SIDRENJA NATEGA
Uad se pridrava klinovima Stoac,
sidreni trup
na bazi prikljetenja trenjem
Za ploaste elemente ili
popreno prednapinjanje
Ploa sidrenja
Standardno sidro Ploa klinova
Temeljni prikljuak Ploa klinova Vie nosivih
povrina
Vea lokalna naprezanja
armatura za ovijanje
sidrene zone
Sidrenje u vie ravnina
Nosiva ploa
ipka koja se
napinje

Sidrenje ipke Kuglasta matica

Cijev
SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
UVLAENJE KABELA
Kroz cijevi se provlai jedno po jedno ue koje tvori nategu

Uvlaenje potezanjem
kran

vitlo
Uvlaenje guranjem
navoj
ureaj za guranje
uad, ue
kabeli ruica za
uad, ue za povlaenje
kabeli povlaenje
spojna glava
cijev
 SUSTAV NAKNADNOG PREDNAPINJANJA
SLIJED SIDRENJA I PREDNAPINJANJA
Postavljanje sidrene glave

Postavljanje sidrenog bloka i klinova

Postavljanje pree

Postavljanje pree

Naprezanje, mjerenje, uklinjavanje

Naprezanje

Uklinjavanje Injektiranje
NAKNADNO PREDNAPINJANJE
PREDHODNO
PREDNAPINJANJE
PREDNOSTI
Prikladno za predgotovljene
elemente koji se proizvode
na veliko.
Nema potreba za velikim
sustavima za sidrenje.
MANE
Potreba za stazom za
prednapinjanje
Period ekanja na stazi dok
beton ne dobije dovoljnu
vrstou
Potrebno je ostvariti dobru
vezu izmeu betona i elika
na duljini prijenosa
NAKNADNO
PREDNAPINJANJE
PREDNOSTI
Prikladno za teke i velike
predgotovljene elemente.
Period ekanja na stazi za
betoniranje je krai.
Prijenos naprezanja neovisan je
o duljini prijenosa
MANE
Potreba za sustavom sidrenja i
opremom za injektiranje
 PREDNAPETI BETON

Sljedee predavanje
MATERIJALI, SUSTAVI I
TEHNOLOGIJA PREDNAPINJANJA