6.

OSNOVE PRORAUNA TANCE

6.1 Rezna zranost

6.1.1 Temeljni pojmovi

Rezna zranost je razmak izmeu reznih bridova iga i
matrice, a mjeri se u ravnini okomitoj na ravninu rezanja:

- rezna, bona ili stranina zranost:

- ukupna zranost:

Veliina zranosti utjee na kvalitetu reza, silu

rezanja i troenje reznih bridova iga i matrice.
Prvenstveno ovisi o debljini i vrstoi materijala,
a zatim o izvedbi tance i kvaliteti rezne povrine.
Mora se tono odrediti i voenjem igova
jednako rasporediti po cijeloj reznoj liniji.
Pod vijekom trajanja reznih bridova iga i matrice
podrazumjeva se broj proizvoda izmeu dva
otrenja tance.
U strunoj literaturi postoje tabele i formule za odreivanje
veliine rezne zranosti.
esto puta se uzimaju kao orijentacione, a zatim se probom
provjeravaju i po potrebi korigiraju:

a) Izraunavanje prema Oehler-Keiser-u:

Z = 0,5
c
s
, 
 (mm) - za limove debljine s 3 (mm)

Z = 0,5
(1,5
c
s 0,015)
, 
 (mm) - za limove debljine s
3 mm

s (mm) debljina lima; tm (N/mm2 ) vrstoa na smik;

c = (0,005 0,035 ) - koeficijent kvalitete obrade;

c = 0,005 - koeficijent za glatke rezove; c =0,035 - koeficijent za hrapave rezove

b) Na temelju iskustva uzima se (25) % debljine lima s. Donja vrijednost je za tanje, a gornja za deblje limove.

1
 c) Tablini pregled zranosti:

Rezna zranost z pri kutu matrice = 0 0 Rezna zranost z pri kutu matrice 00
Debljina Smina vrstoa tm u (N/mm2) Debljina Smina vrstoa tm u (N/mm2)
lima s mm do 250 251 - 400 401 - 600 lima s mm do 250 251 400 401 600
0,4 0,6 0,015 0,02 0,025 0,4 0,6 0,01 0,015 0,020
0,7 0,8 0,025 0,03 0,04 0,7 0,8 0,015 0,02 0,03
0,9 - 1 0.03 0,04 0,05 0,9 -1 0,02 0,03 0,04
1,5- 2 0,05 0,06 - 0,08 0,08 0,10 1,5 - 2 0,03 0,04 0,05 0,05 0,07

d) Tablini pregled ukupne zranosti (TANCE 1, prof. Rebec):

Ukupna zranost 2z:

Debljina Mjed i Srednje Tvrdi valjani
lima s meki tvrdi elik elik
(mm) elik
0,25 0,010 0,015 0,020
0,50 0,025 0,030 0,035
0,75 0,040 0,045 0,050
1,00 0,050 0,060 0,070
1,50 0,075 0,090 0,100
2,00 0,100 0,120 0,140
3,00 0,150 0,180 0,210
5,00 0,250 0,300 0,360

6.1.2 Utjecaj zranosti na kvalitetu reza i poloaj srha

Pravilna zranost daje iri glatki pojas i konusni hrapavi zavretak na proizvodu. Premala zranost daje 2 ua
glatka pojasa s gornje i donje strane i hrapavu sredinu, a prevelika suava glatki i proiruje hrapavi konusni pojas.
Bez obzira na veliinu zranosti, rezni srh se uvijek pojavljuje na proizvodu: visina srha se poveava s
debljinom, a smanjuje sa vrstoom materijala.
Osim navedenog, veliina srha ovisi i o tonosti obrade (rezna zranost, tonost pree i alata), a njegov
poloaj o postupku rezanja (Sl.3.). Za skidanje srha moe se primjeniti naknadno pjeskarenje u bubnjevima.

2
 6.2 Mjere iga i matrice
Mjere iga i matrice vezane su za mjere proizvoda. Razlika izmeu iga i matrice je ukupna rezna zranost 2z.
Ovisno o postupku rezanja vrijedi sljedee pravilo:

Probijanje: Sl.1. Izrezivanje: Sl.2.

Mjera iga odreuje mjeru provrta na proizvodu, Mjera matrice odreuje vanjsku mjeru proizvoda,
a mjera matrice je vea za ukupnu zranost 2z. a mjera iga je manja za ukupnu zranost 2z.

Mjera iga: Mjera matrice:

Mjera matrice: Mjera iga:

d p mjera proizvoda
z rezna zranost
2z ukupna zranost
d mjera iga
d m mjera matrice
Zbog potekoa u tonosti izrade,
mjere proizvoda su zadane s
doputenim odstupanjem, odnosno
tolerancijom T pa razlikujemo:
dp zadanu ili nazivnu mjeru,
dpg gornju graninu mjeru i dpd
donju graninu mjeru proizvoda

Zbog troenja u radu, smanjuje se mjera iga, a povea mjera matrice. Da bi se produio njihov radni vijek,
odnosno da bi stvarna mjera proizvoda ostala to due unutar tolerantnog podruja preporuije se sljedee:

Probijanje: za mjeru iga uzima se gornja granina Izrezivanje: za mjeru matrice uzima se donja granina
mjera provrta na proizvodu, umanjena za 0,2T: vrijednost vanjske mjere na proizovdu, uveana za 0.2T:
d = dpg 0,2T dm = d + 2z dm = dpd + 0,2T d = dm - 2z

Za deblje limove treba uzeti u obzir elastini povrat materijala oko 0,02s (s-deb.lima) ili 0,5z (rez.zranost).

Tolerancija izrade iga i matrice: tancanjem se dobiju proizvodi kvalitete tonosti mjera IT9, IT10 i IT11.
Kvaliteta tonosti iga i matrice treba biti stroija za 3 ili 4 klase. Uobiajeno je sljedee:

Kvaliteta izrade proizvoda IT9 IT10 IT11

Kvaliteta izrade matrice IT6 IT7 IT8
Kvaliteta izrade iga IT5 IT6 IT7
Tolerancija matrice H6 H7 H8
Tolerancija iga h5 h6 h7

3
6.3 Sila rezanja
Izraunavanje potrebne sile za rezanje proizvoda je nuno da bi se utvrdila
minimalna veliina pree. Veliina sile rezanja ovisi o veliini rezne
povrine A (mm2) i maximalnoj sminoj vrstoi materijala tm (N/mm2).
Poveava se s nepravilnom reznom zranou i zatupljenim reznim
bridovima iga i matrice.
Pojmovi i oznake:
A = l x s (mm2) rezna povrina; l (mm) duina reza; s (mm) debljina
lima; F (N) sila rezanja; tm (N/mm2) max. smina vrstoa;
sm (N/mm2) max. vlana vrstoa; tm = 0,8 x sm (N/mm2);
d (mm) promjer provrta; l = d x (mm) duina reza okruglog prodora

Teorijska sila rezanja: Stvarna sila rezanja za izbor pree: uveana je oko 20% zbog trenja izmeu
Fo = A x tm (N) iga i matrice, zatupljenja reznih bridova i tolerancije debljine limova:
A = l x s (mm2) F = 1,2 x Fo = 1,2 x l x s x tm (N); ( 1kN = 1000 N)

6.3.1 Smanjenje sile rezanja: Smina vrstoa za neke tm (N/mm2)

materijale ( tance I):
Velike sile rezanja i trzaji pri rezanju debelih limova mogu se meki elik s 0,1% C 240-300
ublaiti kosim ili valovitim bruenjem iga ili matrice. Kod meki elik s 0,2% C 320-400
probijanja se skoava ig, a kod izrezivanja matrica. Nadalje, elik s 0,3% C 360-480
elik s 0,4% C 450-560
kod viereznih alata sila se ublaava razliitim visinama iga, a
elik s 0,6% C 550-700
za limove deblje od 6 mm mogue je i zagrijavanje lima radi olovo 20-30
smanjenja smine vrstoe. papir 20-50
klingerit 40-60
koa 7
meka guma 7
tvrda guma 20-60

6.3.2 Povrinski pritisak glave iga na gornju plou

Ako povrinski pritisak glave iga na gornju plou iznosi p >250 (N/mm2) ili ako
je promjer iga manji od trostruke debljine lima, tada je potrebno ugraditi
zakaljenu (poboljanu) meuplou.Time se spreava utiskivanje iga u plou i
mogui prazan hod u radu.
F (N) - sila rezanja iga; A (mm2) - povrina nalijeganja iga na plou;
p = F/A (N/mm2) - povrinski pritisak

4
6.4 Poloaj upinjala

Upinjalo povezuje gornji sklop tance s pritiskivalom pree. Odrediti njegov poloaj na gornjoj ploi znai
odrediti poloaj sile rezanja jednorezne tance ili poloaj rezultante sila rezanja vierezne tance. Ako
upinjalo nije u osi sile rezanja nastupiti e neravnomjerno optereenje, nepravilno voenje i savijanje igova ,
neravnomjerna zranost i troenje.
Za odreivanje poloaja postoje 4 naina. Usadnu plou sa igovima promatramo kao polugu i pomou momentnog
pravila odreujemo teite sila rezanja, opsega igova, povrina igova ili reznih linija. Odabire se nain koji je
najprikladniji u konkretnom sluaju.

Odreivanje poloaja pomou teita povrina: identian postupak, uzimaju se povrine rezanja svakog iga i
njihove udaljenosti od okretita.
5
6.5 Racionalno koritenje materijala

Povoljno iskoritenje materijala trake ovisi o vanjskom obliku proizvoda i njegovu poloaju u smjeru pomaka
trake.Potrebno je napraviti plan rezanja, odnosno pravilno razmjestiti igove i prodore u matrici kako bi otpad bio
to manji. Najbolje rezanje je bez otpada.

Uteda materijala je mogua: pravilnim razmjetajem igova, eventualnom rekonstrukcijom proizvoda,

koritenjem otpada jednog proizvoda za izradu drugog manjeg proizvoda, promjenom postupka rezanja,
odnosno prijelaz na vierezni alat s naizmjenino zaokrenutim poloajem proizvoda u traci
Stupanj iskoristivosti materijala trake predoava se formulom = z * A / L * B, gdje su: L duina rezne trake,
B irina trake, z broj proizvoda iz jedne trake, A povrina jednog proizvoda.

6.5.1 Temeljni pojmovi i oznake ( VDI 3367 )

L duina trake; B irina trake; le - duina mosta; la duina ruba; e irina mosta; a irina ruba; R broj
redova; aR razmak izmeu redova; l duina proizvoda; b irina proizvoda; p posmak; t korak; i - boni
otpad.

Tablica irine mosta i ruba po VDI 3367

irina duina irina
trake mosta mosta debljina lima s (mm)
B le 1) e 0,1 0.5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0
duina irina
ruba la1) ruba
u mm a
do 10 e 0,8 0,8 1,0 1,3 1,6 1,9 2,1
ili a 1 0,9
okrugli
proizvod
do i 2)
100 1150 e 1,6 0,9 1,1 1,4 1,7 2,0 2,3
mm a 1,9 1,0
51100 e 1,8 1,0 1,3 1,6 1,9 2,2 2,5
a 2,2 1,2
preko e 2,0 1,2 1,5 1,8 2,1 2,4 2,7
100 a 2,4 1,5
otpad bonog 1,5 2,2 3,0 3,5 4,5
noa i
do 10 e 0,9 1,0 1, 1,4 1,7 2,0 2,3
ili okrugli a 1,2 1,1 1
preko proizvodi
100 1150 e 1,8 1,0 1, 1,6 1,9 2,2 2,3
mm a 2,2 1,2 3
do 51100 e 2,0 1,2 1, 1,8 2,1 2,4 2,7
200 a 2,4 1,5 5
mm preko 100 e 2,2 1,4 1, 2,0 2,3 2,6 2,9
a 2,7 1,7 7
otpad bonog 1,5 2,5 3,5 4,0 5,0
noa i

6
6.5.2 Plan rezanja okruglih proizvoda
- Jednoredno i vieredno izrezivanje (sl.1,2,3):
- postie se razliiti stupanj iskoritenja materijala
- pri vierednom izrezivanju vie je igova i reznih prodora u matrici
- paziti da irine mosta i ruba (e,a ) na duinama do 10 mm ( le,la)
budu po tablici VDI 3367.

- Cik cak izrezivanje (sl.4.): Za velike koliine

okruglih proizvoda iz ploa lima uz prethodno
valovito rezanje trake na karama s posebnim
noevima.Obino je dvoredni razmjetaj zbog
relativno jednostavnijeg alata.

- Jednoredno izrezivanje s koritenjem otpada

veeg proizvoda za izrezivanje manjeg (sl.5.):

Na slici je prikazan sloeni alat sa slijednim rezom

za istovremenu izradu statorskih i rotorskih limova
elektromotora iz iste trake, odnosno koluta trake s
automatskim dodavanjem.
Rezanje je jednoredno s iskoritenjem 62,7% materijala, ako se zanemare prodori unutar samih limova.

6.5.3 Plan rezanja uglatih proizvoda

- Izrezivanje kutnika s koritenjem otpada za izradu
manje ploice (sl.6.):
- izrezivanje kutnika i ploice iz lima 2,5 mm debljine u
viereznom alatu
- prema zadanim mjerama proizvoda i tablici VDI 3367
izraunati irinu trake i stupanj iskoritenja

7
- Izrezivanje kutnika s kosim razmjetajem (sl.1.):

- povoljnije iskoritenje materijala je kosim poloajem kutnika u

odnosu na posmak trake

- Izrezivanje s dva prolaza i okretanjem trake

(sl.2.):

- nakon prvog prolaza i izrezivanja s velikim

posmakom trake ostaje dovoljno materijala za drugi
prolaz s izrezivanjem nakon okretanja trake
- alat je s dva meusobno pomaknuta graninika
poloaja
- okretanjem trake oko uzdune osi donja strana
postaje gornja

- Izrezivanje stremena i okvira (sl.3.):

- jednoredni slijedni rez s izrezivanjem

stremena, probijanjem okvira i
izrezivanjem okvira
- ukupna iskoritena povrina materijala
je zbroj povrina vanjskog i unutarnjeg
proizvoda

- Odreivanje povoljnih mjera pri konstrukciji proizvoda (sl.4.):

- pri konstrukciji proizvoda mogu se uskladiti oblik i veliina za to bolje iskoritenje materijala trake
- na slici su prikazani dobar i nepovoljan pripremak za iskoritenje materijala trake
- s vrlo malim izmjenama koje ne utjeu na funkciju proizvoda mogue su velike utede materijala