1.

Metodikanastave,osnovnizadaciipovezanostsadrugimnaunimdisciplinama

METODIKA je nauka o nastavnim metodama. Ukoliko se ona zanima nastavom uope, naziva se didaktika ili
naukaonastavi.Odnosilisemetodikanapostupakujednompredmetu,tadajespecijalnametodika.
Osnovnizadacimetodikenastave:
primjenadidaktikihnaela,zakonitosti,metoda,upojedinomnastavnompredmetuilipodruju
praktinadisciplina
unapreivanjeiusavravanjevaspitnoobrazovneprakse
naunopraenjeikritikovrednovanjeuvaspitnoobrazovnojpraksi
prouavanjeprocesaobrazovanjanaunihdisciplinaidefinisanjenjihovihteorijskihokvira,
usavravanjeodabiratehnikihnastavnihsadraja,metodaobuavanjaimetodauenja
usavravanjemodelaevaluacijeobrazovanja
Povezanostsadrugimnaunimdisciplinama:
psihologija ( uvijek treba uvaavati mogunosti uenika u skladu sa njegovim godinama i psihofizikim
osobinama)
matinanauka(nastavnipredmetkojimsebavimetodika)
pedagogija(kakoseuenikuprenosinastavnisadraj)
sociologija,etika,logika
Metodika nastave je najblia didaktici kaonaunoj disciplini, jer se obje bave: nastavom, sadrajem obrazovanja,
strukturom nastavnog procesa, nastavnim metodama, organizacijom nastave itd., ali se didaktika ne bavi sa
posebnim nastavnim predmetima nego nastavnim metodama openito. Metodika nastave se jo i naziva
primijenjenadidaktika.

2.Osnovnizadacimetodikenastave(1)
3.Definicijaipovezanostmetodikenastavesadrugimdisciplinama(1)

4.Uticajnaunotehnikogprogresanakaraktertehnikogodgojaiobrazovanja

Osnovnakarakteristikadobaukomeivimojenaunotehnikarevolucija.Onaseogledaubrzomrazvoju:
Razvojusvihvidovasaobraaja,
Razvojusvihvidovakomunikacija,
Novihmaterijala,
Novihtehnologija,
Naglomnapretkunauka.
Tehnikajeodnajveevanostizasavremenodrutvo.Podrujetehnikejeveomairokoiobuhvata:
Velikbrojstrukaizanimanja,
Opasnostizbognekontrolisanograzvojaiprekomerneproizvodnje,
Zatitu ivotne sredine, s obziromna toda prekomerna proizvodnja moe da nanosi tetu sredini u kojoj
ivimo.
Uticajnasociolokopsiholokeparametre.
Savremenutehnikukarakterie:
Naglirazvoj,
irenje,razdvajenjeipojavanovihstruka,kaoinestajanjeprevazienih,
Sveprisutnostusvimoblastimaljudskogdelovanja.
Nauka utiei na obrazovanje, stalno daje nove podsticaje i zadatke obrazovanjuda se reformie, osavremenjuje,
razvija, prilagoava, tehniki osposobljava ipostajepraktinijei primenjenije.kole,univerziteti iinstitutisestalno
tehnikipoboljavajuipratenaunaitehnolokaotkriaiunapreenja.

5.Naunotehnikiprogresitehnikiodgoj(4)
6.Uticajnaunotehnikogprogresanakaraktertehnikogodgoja(4)

1

7.FleksibillnosttehnikekultureitehnikotehnolokisadrajitehnikogodgojauO

Metodika nastave tehnike je interdisciplinarna naukaijijeciljdaprimjenjujuioptedidaktikeprincipeizahtjeve

na konkretne naunesadraje iz oblasti tehnikeomogui,u procesu tehnikogobrazovanja,formiranjefleksibilnog
sistema znanja.Ciljtehnikogobrazovanjajeformiranjefleksibilnogsistematehnikihznanjametodamasavremene
nastavnetehnologije. Nastavni sadrajitehnikihpredmetaizlause u logikomporetku ipostupnoseobrauju,jer
se samo tako moe formirati fleksibilni sistem tehnikih znanja, kao i odreenih vjetina i navika (princip
sistematinosti i postupnosti). Tehniki nastavni predmeti, predstavljaju izvod iz sistema tehnikih naunih
disciplina. Obim, sadraj i struktura nastavnog predmeta u velikoj meri zavisi od nivoa obrazovanja i potreba
studenta kao korisnika znanja. Bez obzira na nivoobrazovanja i specifine potrebe studenta kao korisnika znanja,
tehniki nastavni predmeti treba da odslikavaju logiku strukturu tehnike.To znai da injenicei generalizacije u
tehnikim predmetima treba da budu rasporeene u sistem koji odgovara logikoj strukturi tehnike.Komponenta
postupnosti u didaktikom principu sistematinosti i postupnosti znai da se u nastavi tehnike ne prelazi na
izuavanje novog gradiva dokpredhodnonijeinkorporirano upostojeustrukturuznanjauenika(Brunerovateorija
instrumentalnogkonceptualizma).

8.Znaajtehnikekultureitehnikogodgojauodgojnoobrazovnomsistemu

Tehnikakulturaimavelikiznaajuosposobljavanjuuenika:
primjenanaunihmetodauposmatranjufenomenaizoblastitehnike
razumijevanjeosnovnihtehnikihkoncepta
razvijanjetehnikepismenosti
razumijevanjehistorijskogisavremenodrutvenoekonomskogznaajatehnike
razumijevanjeblagodatiirizikakojetehnikanudi
razumijevanjepotrebezatiteivotnesredinekojajeugroenasavremenomtehnikomitehnologijama

9.Mjesto,ulogaiznaajtehnikogodgojaiobrazovanja(8)

10.Mogunostostvarivanjatehnikogodgojaiobrazovanja

Kako bi se nastava tehnikog odgoja adekvatno odrala osim to morapostojatiprikladnauionicazadranjeasa,

morajubitiispunjeniisljedeiuslovi:
nastavniprogrammorabitiusklaensanajnovijimobrazovnimnastavnimprogramom
nastavnikadrovitrebadabududovoljnostrunizapravilnoizvoenjenastave
nastavniciuvijektrebadaimajudetaljnorazraenupripremuzaodravanjenastave
takoertrebadabuderazraengodinjiplanradasakojimnastavniktrebabitiupoznat
nastavniplaniprogrammorabitiusklaensapsihofizikimsposobnostimaiuzrastuuenika
struniaktivitrebadadonesuodlukukojiudbeniciesekoristitiunastavi
trebadabuduobezbijeenanastavnasredstvazapraktianrad

11. Realizacija nastave tehnikog odgoja i obrazovanja, odnosno tehnike kulture u

kolama(10)

12.ProgramskisadrajitehnikogodgojauO

5.razred:
Oraganizacijaradairadnogmjesta
Ekonominokoritenjealata,materijala,energijeivremena
Mjerezatitenaradu
SaobraajnotehnikiodgojIdio(saobraajnakultura,vrstesaobraaja,saob.znakovi)

2
 Tehnikocrtanje(koritenjepriboraipapira,vrstelinija,mjerilo,kotiranje,tehnikopismo)
Izrada tehnikih predmeta i ureaja (obrada papira i kartona, obrada drveta i vrste ljestvice i dra za
olovke,icailimispravljanjeisavijanjeice,lanacitd.,plastinemase)
Zatitaivotneokoline
SaobraajnotehnikiodgojIIdio(biciklusaobraaju,odravanjebicikla)
6.razred:
Urbanizam,rurizam,arhitekturaigraevinstvo
Naseljegradgraditeljstvo(vrstenaselja,planiranje,maketa)
Tehnikocrtanje(tehnikicrte,simboliiitanjecrtea)
Praktianradizradamaketenaselja
Graevinskimaterijali(osnovnicement,kamen,drvo,pijesak,ljunakinovigraevinskimaterijali)
Alatiistrojeviugraevinstvu
Instalacijeunaseljuistanu
Saobraajnotehnikakultura(javniput,opremaputa,gradskisaob.,prigradskisaob.,kolskesaob.patrole)
Zatitaivotneokoline(izvorizagaenja,upravljanjeotpadom,zatitaodbuke,zatitaodpoaraitd.)
7.razred:
Tehnikocrtanjeumainstvu(tehnikocrtanje,vrsteteh.crtea,formatpapira,mjerilo,kotiranje)
Mainskimaterijali(podjela,metaliilegure,eljezoielik,bakarialuminij)
Elementimaina(zaspajanje,zakrunokretanje,posebnielementi)
Obradametala(ravnanjelima,mjerenjeiobiljeavanje,rezanjelima,turpijanje,savijanje)
Praktianradsaicom(savijanje,turpijanje,ispravljanjeitd.)
Praktianrad(izradanavoja)
Mainezaobradumetala(strug,blanjalica,glodalica,brusilica)
Saobraajnotehnikakultura(SUSmotori,dizelmotori,automobil)
Osnovnidijelovimotociklaivjeba
8.razred:
ELEKTROTEHNIKA(elektrane:podjela,principrada)
Simboliishemeuelektrotehnici
Elektroinstalacionielementi
Alatiipriboriuelektrotehnici
Kunielektriniaparati
Vjebeipraktinirad(ispitivanjeelektrinihinstalacijaikoritenjealata,priboraiureaja)
Elektromotori(principrada)
ELEKTRONIKA
Elektronikiureaji(prijenosgovora,muzikeislikenadaljinu)
Shemeisimboliuelektronici
Osnovnielektronikielementi(otpornici,kondenzatori,poluprovodnici)
Alatiipriboruelektronici
Vjebaipraktianrad(izradashema,montiranjeradioiTVantene,koritenjepriboraialata)

TELEKOMUNIKACIJE
Razvojkomunikacija
NVtelefonija
Telegrafija
Saobraajnakultura(koritenjesredstavajavnogsaobraaja,faktorisigurnosti)
ENERGIJAIOKOLINA
9.razred:
Mehatronikamainstvo(hidraulinisistemi,pneumatskisistemi)
Mehatronikaelektrotehnika(elektromotornipogon,radnimehanizmi,provjeramehatronikihsistema)
Mehatronikaelektronika(mjerenjeveliinauelektronici,signalniureaji,elektronskaobradapodataka)
Automatika i sistem upravljanja (podjela automatiziranih sredstava za rad,prednostautomatskih maina,
CNCmaine)
Obnovljiviizvorienergije(podjelaizvoraenergijeobnovljiviineobnovljivi)

3
13.Povezanosttehnikogodgojasadrugimpredmetima

5.razred:
kulturaivljenja(uenjeponaanjasatehnikimsredstvimaiodravanjeradnogprostora)
priroda(zatitaivotneokoline)
drutvo(prekodrutvausaobraaju)
likovnakultura(predstavljanjeprostoranacrteu)
6.razred:
geografija(uenjeogradovima:urbanim,ruralnim)
historija(historijskirazvojgradova)
8.razred:
fizika(prekooblastielektrotehnikaielektronike)

14.Nastavnasredstvakaoizvoriznanjaunastavi

Nastavnasredstvasedijelena:glavnaipomona.
Glavnanastavnasredstvasu:
vizuelna (crte, slika, dijagram, grafofolija, modeli, makete, konstrukcioni materijal, uzorci, simulator,
film,itd.)
auditivna(zvunisnimci)
audiovizuelna(TVemisije,zvunifilm)
programirana(programiranimaterijalnaraunaru)
Pomonanastavnasredstva:kolskatabla,magnetnatabla,grafoskop,projektor,interaktivnatabla,raunaritd.
Sva ova nastavna sredstva omoguavaju lake dranje asa i pribliavanje materije uenicima kroz praksu. Bez
pojedinihnastavnihsredstavanastavutehnikogodgojanebibilomoguedratinaadekvatannain.

15.Nastavnemetode,podjela

Nastavnemetodesu:
predavanje
prianje
opisivanje
objanjavanje
razgovor
crtanje
praktinirad
demonstracijailustracijom
demonstracijamodelom
labaratorijskademonstracija
posmatranje
izradazadataka

16.Primjenametodedemonstracije

Metodademonstracijejepokazivanjeunastavisvegaonogatojemogueperceptivnodoivjeti,atosu:
statinipredmeti(slike,modeli,shematskiprikazi)
dinamikeprirodnepojave(izvornastvarnost,eksperiment)
aktivnosti(npr.nastavnikpokazujenainnakojiseispitujuelektrineinstalacije)

4
17.Obliciradaunastavitehnikogodgoja

Obliciradasu:
frontalni (nastavnik vodi nastavni proces,mogue drati asveembrojuuenika tojeekonomino,alije
tekopratitiprogresuenikauusvajanjuznanja)
grupni (uenici podijeljeni u manje grupe,nastavnikpomae grupama oko potekoa, u ovakvomnainu
rada uenici se obuavaju u samoinicijativi i kritinomrazmiljanju, mana je to esto u grupamazadaci
nisujednakopodijeljeni)
rad uparovima (uenici izmeu sebe podijele gradivo kako bi na krajumogli prezentovatiisto,uenicise
uekooperacijiisocijalizaciji)
individualni (uenikradisam nanastavnomzadatku,obrazovnavrijednostjevea odfrontalnealizahtijeva
vievremena)

18.Obliciradaunastavi,vrste(17)
19.Radutandemu(parovima)(17)

20.Planiranjeipripremanjenastave

Kako bi bilo mogue drati produktivnu nastavu, ona mora biti odreena prema nastavnom programu od kojeg
zavisi i nastavna priprema koji nastavnik moranapraviti. Svaki nastavnik treba imati detaljno razraenu nastavnu
pripremu kako bi uspjeno odrao as. Nastavni program da bi bio kvalitetan on mora biti usklaen sa uzrastom i
psihofizikimkarakteristikamauenika.
Nastavnapripremausebitrebadasadri:
vrstanastave(klasina,problemska,programirana,individualizirana)
tipasa(obradanovoggradiva,utvrivanje,vjebanje,ponavljanjeitd.)
oblikrada(frontalni,grupni,upraovimailiindividualni)
nastavnemetode(predavanje,prianje,opisivanje,demonstracija,razgovorisl)
nastavnasredstva(vizuelna,auditivna,audiovizuelna,programirana)
pomonanastavnasredstva(tabla,raunar,grafoskopisl.)
nastavnatema(oblastkojojnastavnajedinicapripada)
nastavnajedinica(nazivlekcijekojaseradi)
obrazovnizadatak(sveonotobiueniktrebaonauitiutokuasa)
funkcionalanzadatak(sticanjenovesposobnosti)
vaspitnicilj(usvajanjevaspitnihimoralnihvrijednosti)
vremenskuartikulaciju(organizacijautokujednogasailiblokasa)

21.Elementinastavnepripreme(20)

22.Organizacijaizvoenjapraktinograda,vjebiiradsakonstruktorskimkutijama

Prilikom izvoenja vjebi uenike bi trebalo podijeliti umanje jednakegrupe kako bi svi imali priliku za obavlje
istih. Svaka grupa bi trebalo da rasporedi alat kojije dostupan, to omoguava breizvoenje vjebi. Nastavnikje
duan da uenike uputi u nastavni problem i cilj vjebi. Glavnizadatak izvoenja vjebijerazvojsposobnosti kod
uenika. Prije izvoenja vjebi nastavnik treba da demonstrira radnju, analizira je i objasni. Nakon toga uenici
samostalno izvode vjebe. U jednom odjeljenju minimalan broj uenika je 16, optimalan 24, a maksimalan 30.
Odjeljenja se formiranju na osnovu optimalnog broja uenika. Ukoliko odjeljenje ima vei broj uenika od
optimalnog onda odjeljenje rasporedi u dvije grupe, tako da jedna grupi prisustvuje nastavi tehnikog odgoja, a
druganastaviinformatike.

23.Organizacijaizvoenjapraktinograda(22)
24.Organizacijaiizvoenjevjebiiztehnikogcrtanjaunastavitehnikogodgoja
5


25.Vrednovanjerezultataradaunastavitehnikogodgojaiproblematikaocjenjivanja

Vrednovanje rezultata rada vri se provjerom steenog znanja, te se zatim vrednuje prema skali ocjena (1 do5),
naravno to jeveinivoznanjaveajei ocjena.Prilikomispitivanjanastavniknesmijepitatiuenikaonotosenije
radilo nanekom od predhodnih asova, ilineto to jesuvinoza jednoguenikailitonijenamijenjenonjegovom
uzrastu. Vrednovanjerezultata ne mora se vriti samo utokujednogasa,negosenapredakuenikamoesepratiti
kroz itavu kolsku godinu: njegovo zalaganje u radu, aktivnost na asu, primjereno ponaanje itd. Prilikom
vrednovanja nastavnik nije duan samo da vrednuje rad uenika, nego i svojvlastiti radmetode kakobipopravio
nedostatke i mane u voenju nastave, to se jo naziva i samoocjenjivanje. Samoocjenjivanje je vrlo bitno za
utvrivanjeukojojsumjeriostvarenizadaciunastavi.

26.Vrednovanjerezultataradaunastavitehnikogodgoja(25)

27.Organizacijakabinetazatehnikiodgoj

Za realizaciju nastave praktinog dela potrebna je imati dobro opremljenu kolsku radionicu. Organizovana i
opremljena kolska radionica doprinosi osavremenjavanju nastave, primjeni raznih znanja i realizaciji nastavnog
principapovezanostiteorijeiprakse. kolskaradionicamoradapostojiuokvirukabinetatehnikogiinformatikog
obrazovanja, to dovodi do poboljanja kvaliteta izvoenja nastave tehnikog i informatikog obrazovanja. Za
realizacijunastavetehnikogobrazovanjamogusekoristitisledeiobjekti:
kabinetzatehnikoobrazovanje,
kolskaradionica,
kolskodvorite,
kolskivrt,
saobraajnipoligon...
Pozitivni rezultati rada uenika u kolskoj radionicisu osamostaljivanje i aktivno uee u davanju inicijative za
rad, samostalni izbor materijala, kao i organizovanje praktinog rada. Zadatak rada u kolskoj radionici je da kod
uenika ne stvara neku vrstu strunjaka, ve doprinosi izgraivanju svestrano razvijene linosti, gde e steeno
praktino znanje i iskustvo kasnije da koriste u svakodnevnom ivotu (Popov, 2008). kolska radionica mora da
sadri i kolski inventar, kojijedostupaniodgovaradjeijemuzrastuinamjeni.Glavniinventarpredstavljaju:radni
stolovi,stolice, vitrine, ormari,alat imaine. Na radnim stolovimabi trebalo da budu postavljenestege,kako bise
mogao stegnuti radni materijal pri radu. Uenici su obavezni da koriste adekvatnu zatitnu opremu prilikom rada.
Kabinet treba takoer da sadri ormar za prvu pomo,u sluajudadoedonekepovrede. kolskatablapredstavlja
osnovni diokolskoginventarakojisemoranaiukolskojradionici.Nastavniktrebadaimaposebnoradnomjesto,
sa odgovarajuim nastavnikim stolom i ormarom. Zavetkom rada ukabinetu,uenicikaoinastavnik,sudunida
urednoposloesavalatimaterijalkojijekoriten.

28.Zatitauenikaukabinetu

Prije svakog rada u kabinetu tehnikog odgoja nastavnik je duan uenicima objasniti pravila ponaanja i mjere
sigurnosti priradu.Ukabinetuseestonalazealatikojimogudovestido ozljedaukolikosenepravilnokoriste,stoga
jenastavnikova dunost da uenike upozna sa alatima koji se koriste.Pri radu u kabinetu trebalo bi da se koristei
zatitna sredstva, kao preventivne mjere. Pri radu uvijek treba voditi rauna o sigurnosti uenika, ali nesree se
uvijek mogudesiti, stoga ormar sa prvom pomoijejedanod vrlobitnihelemenatakolskog inventara.Kaouvodu
rad umnogim kolskim udbenicima nalaze se mjere sigurnosti i nastavnik bi trebao osvrnuti senataj dio kakobi
uenici uvijek znali preventivne mjere ita initi ukoliko doe do nesree. Nastavnik nesmije nikad dozvoliti da
uenicisamiostanuuuionicijertadasenajeedeavajunesree.

6

29. Lokacija nastave, izvoenje posjeta radnotehnikog karaktera i profesionalno
informisanjeuenika

Zarealizacijunastavetehnikogobrazovanjamogusekoristitisledeiobjekti:
kabinetzatehnikoobrazovanje,
kolskaradionica,
kolskodvorite,
kolskivrt,
saobraajnipoligon...
Prema P R A V ILNIKUOORGANIZIRANJUIIZVEDBIKOLSKIHIZLETAIKOLSKIHEKSKURZIJA
TE DRUGIH ODGOJNOOBRAZOVNIH AKTIVNOSTI IZVAN KOLE(lanak 10. Planiarnje irealizacija
izvanuionikenastave)
Izvanuioniku nastavu u pravilu planira i organizira razrednik u skladu s propisima koji ureuju sustav
odgojaiobrazovanja,prometaiturizma.
Uitelj/nastavnik ili struni suradnik koji planira, dogovara iorganiziraizvanuionikunastavuimenujese
nastavnikom voditeljem, a drugi nastavnici ili struni suradnici u pratnji imenuju se nastavnicima
pratiteljima
Ako nastavnik voditelj izvanuionike nastave nije razrednik, razrednikjeduanpomoiuiteljuvoditelju
upripremiizvanuionikenastavetesudjelovatiurealizacijikaonastavnikpratitelj.
Ako uizvanuionikoj nastavi sudjelujevierazrednihodjela,voditeljemseimenujesamojedannastavnik
ilistrunisuradnik.
Za svaki oblik izvanuionike nastave nastavnik voditelj izrauje izvedbeni plan i program s
odgojnoobrazovnim ciljevima, ishodima uenja, tijekom aktivnosti te nainima praenja i vrednovanja
ostvarenihciljevaiishoda
Odgojnoobrazovni ciljevi i ishodi uenja u terenskoj nastavi proizlaze iz nastavnoga programa pojedinih
nastavnihpredmeta,premaodobrenomnastavnomplanuiprogramu.

30.Lokacijanastaveiobjektiposjeta(29)
31.Planiranjeiizvoenjeposjetaiprofesionalnoinformisanje(29)

32.Tehnikakulturaislobodnovrijeme

Slobodne tehnike aktivnosti (sekcije) uenika osnovnih kola zasnivajusenaprincipimadobrovoljnosti,slobodeu

izboru aktivnosti, kolektivnosti i uenike samouprave. Sadraji tehnikih sekcija imaju preteno karakter
praktinog stvaralakog rada,kojitrebada omoguiuenicimada zadovoljesvojepotrebnointeresovanjeisklonosti
za odreenu vrstu tehnike. Slobodne tehnike aktivnosti podstiu i razvijaju kreativne sposobnosti uenika u
traenju novih konstrukcionih reenja, u kojima nalaze korisnu zabavu, doive radost stvaralatva, razvijaju
takmiarski duh i drugarsku saradnju.Zadatak slobodnih tehnikih aktivnosti jeste da okupe uenike koji se viei
svestranije interesuju za tehniku i tehnika dostignua, da obogate i proire njihova znanja, vetinei navike koje
stiuobaveznomnastavomiztehnikogobrazovanja.
Sekcije,premaanketi,zakojenastavnicismatrajudatrebadabudeuO:
Elektrotehnikaielektronika
Energetika
Informatika
Robotika
Mainska
Saobraajna
Ekoloka
Radiotehnika
Graevinska

7
 Fotovideo
Aviomodelarstvo
Brodomodelarstvo
Automodelarstvo

33.Klubmladihtehniara(32)

34.Ciljevirazvijanjasaobraajnotehnikekulture

Saobraajno vaspitanje iobrazovanje u kolskom uzrastu ima vanu ulogu u razvoju saobraajnekulture ovjekai
poveanju bezbjednosti u saobraaju. Opteprihvaeno je miljenje da se u vremenu od 6 do 14 godina ivota
formiraju osnove raznih interesovanja, navika i oblika ponaanja bitnih za formiranje karakternih crta linosti. U
skladu sa tim, iponaanje ljudi u saobraaju bie uglavnom uslovljeno kvalitetom vaspitnihelemenatausvojenihu
perioduosnovnokolskogobrazovanja.
Opticiljevi:
organizovano, plansko i sistematsko razvijanje saobraajnekulture koja se temelji na zakonski utvrenim
propisimairazvijanjesaobraajnekulturekaosastavnogdijelaoptekulturesvakogovjeka
upoznavanjesaobraajnihsistema
poveanjebezbjednostiuesnikaudrumskomsaobraaju,posebnodjece
poznavanjepravilaipropisazaodvijanjesaobraaja
razvijanjekreativnostiikritikogmiljenjakoduenika/ca
sticanjepraktinihpredstavaiiskustavausaobraajnimsituacijama
primjenaznanjaivjetinaukonkretnimsaobraajnimsituacijama
dauenici/erazvijajupsihomotornesposobnosti(spretnost,koordinacijapokreta)
Odmnogihfaktorasaobraajnihnesrea,ljudskifaktor (linost) je najei.Pravovremenaedukacijaznaimnogou
prevencijisaobraajnihnesrea,stogajeukolamapotrebnaedukacijaosaobraajnojkulturi.

35.RazvijanjeSTKukoli,djecaisaobraajnenesree(34)

36.Uzrocistradanjadjece

fizikeipsihikeosobinedjeteta(hendikepiranostjerjesveusaobraajuprilagoenoodraslima)
socijalniiporodiniuslovi(gdjeroditeljinemajuvremenazasaobraajnuedukacijudjeteta)
teritorijalnapripadnost(gradskadjecaviestradajuodseoske)
dob djeteta (mlaa djeca vie stradaju nego starija, jer se njima manje panje posveuje u saobraajnoj
eudkaciji)
vozaiestomogudaimajuproblemasadjecomusaobraajujerjeponaanjedjetetatekoprocijeniti
Naravno djete nije uvijek krivo, i vozai esto grijee : vonja u alkoholiziranom stanju, neprilagoena brzina,
nepotivanjesaob.znakovaisignalizacijeitd.)

37.RazvijanjeSTKuosnovnojkoli(34)

38. Problemi edukacije i strunogusavravanjanastavnikatehnikogodgojaispecifinosti

ovogpoziva

Cilj Metodike nastave tehnike je da osposobi nastavnike za uspeno ukljuivanje u nastavni proces tehnikih
nastavnihpredmeta.
Profesionalnapripremanastavnikatehnikeomoguava:
ukljuujeteorijskuipraktinupripremunastavnikazauspenoizvoenjetehnikihnastavnihpredmeta
svestranorazumevanjeciljevaizadatakanastavetehnike
8
 aplikacijusavremenihdostignuapsiholokopedagokihnaukautehnikomobrazovanju
aplikacijusavremenihobrazovnihtehnologijaunastavitehnike,idr.
Uokviruteorijskepripremerazraujuse:
Ciljeviizadacinastavetehnike,
Nastavniprogramikonkretnognastavnogpredmetainastavnisadraji,
Nastavnemetode,
Nastavniprocesidr.
Praktinapripremanastavnikaseodvijakaorazrada:
Sistemaauditornihilaboratorijskihvebi,
Seminarskihradova
Prakse
Najvanija aktivnosti nastavnika za prilagoavanja nastave individualnim karakteristikama svakog studenta je
odabir metodikih postupaka koji odgovaraju kognitivnom stilu studenta. Nastavnik treba da vri sistematsko i
organizovano posmatranje studenta i da vodi dosije u koji se unose podaci o psihofizikim karakteristikama ,
sklonostimairadnimnavikamastudenta,ouoenimproblemimauuenju.

39.Nastavniktehnikogodgoja(38)