Zavrni rad br.

268/GR/2016

Dokumentacija potrebna za gradnju graevina

Mario Juri 3490/601

Varadin, rujan 2016. godine

 Odjel za graditeljstvo

Zavrni rad br. 268/GR/2016

Dokumentacija potrebna za gradnju graevina

Student

Mario Juri 3490/601

Mentor

Mirna Amadori, dipl. ing. gra.

.

Varadin, rujan 2016. godine

Predgovor

U Republici Hrvatskoj smo bili suoeni sa velikim obujmom bespravne gradnje i

nerazumijevanju zakona tj. indiferentnou prema njima. U ovom radu se nastoji pojasniti
zakone i propise te njihovu problematiku u svrhu lakeg ishodovanja svih potrebnih dozvola da
bi mogli graditi, a i na kraju upotrebljavati graevinu.
Saetak:

Dokumentacija za gradnju graevina te Zakoni povezani s njom su bitna tema u graevinarstvu

te je vano njeno razumijevanje da bi utedjeli vrijeme i novac.
Rad zapoinje s objanjenjem projekta, njegovom svrhom i podjelom. Nakon toga poblie je
pojanjena ideja i svrha idejnog, glavnog i izvedbenog projekta. Prije svake gradnje graevine
potrebno je pribaviti dozvole, ovisno o tome o kakvoj graevini se radi, no meutim postoje i
graevine za koje nije potrebna graevinska dozvola i glavni projekt koje su odreene Pravilnikom
o jednostavnim i drugim graevinama i radovima. Zatim slijede dozvole: lokacijska, graevinska
i uporabna. Ishoenje svih potrebnih dozvola nije lako, a esto je i vrlo sporo zbog sloenih
zakonskih propisa i nepotivanja rokova. Napredak se vidi iz godine u godinu, Ministarstvo
graditeljstva i prostornog ureenja sustavno uvodi digitalizaciju. E- dozvola je primjer dobre
prakse koja je zapoela u Varadinskoj upaniji, a kasnije se proirila na ostatak Hrvatske. Na
podruju cijele Republike Hrvatske se radi i na legalizaciji svih nezakonito izgraenih objekata.
Taj projekt je velikog opsega koji je posljedica nerazumijevanja javnosti i ope ravnodunosti
prema zakonima te se dugo godina provodila praksa koja naruava prostor i obalu Republike
Hrvatske. Grad Dubrovnik je dobar primjer uinkovitosti koji je na prvom mjestu po broju
rijeenih predmeta te je obradio vie od 90% zaprimljenih zahtjeva. Pomak k boljem je vidljiv, no
jo ima mjesta za dodatni napredak.

Kljune rijei: Projekt, elaborat, komunalni doprinos, propis, bespravna gradnja, e-dozvola,
Zakon o prostornom ureenju, Zakon o gradnji

Student: Mario Juri Mentor: Mirna Amadori, dipl. ing. gra.

Abstract:

Documentation for the construction and laws associated with it are important topics in
construction and it is important to understand it, to save time and money.
The work begins with an explanation of the project, its purpose and division. After this is further
clarified the idea and purpose of the preliminary, main and detailed design. Before any
construction of buildings it is necessary to obtain a license, depending on what kind of building it
is, but however there are buildings that do not require a building permit and the main project that
have certain Regulations on the simple and other buildings and works.
Then comes the explanation of permits: location permit, building permit and using permit.
Obtaining all the necessary permits is not easy, and it is often very slow due to complex
regulations and non-compliance. Progress can be seen from year to year, the Ministry of
Construction and Physical Planning systematically introduces digitization. E-license is an
example of good practice that began in Varadin County, and later spread to the rest of the
Croatia. On the whole Croatian territory there is work towards the legalization of illegally
constructed buildings. This project is a large scale, which is a result of lack of understanding of
the public and general indifference to the laws of that for many years conducted a practice that
distorts space and the Croatian coast. The city of Dubrovnik is a good example of the
effectiveness of which is in first place in the number of resolved cases and processed more than
90% of applications received. The shift towards better is more visible, but there is still room for
further progress.

Key words: Project, analysis, municipial contribution, regulation, illegal construction,

e-permit, law on spatial planning, building act

Student: Mario Juri Mentor: Mirna Amadori, dipl. ing. gra.

Sadraj:
1. Uvod ..........................................................................................................................................1
2. Openito o projektu ..................................................................................................................... 2
3. Projektno tehnika dokumentacija ............................................................................................... 5
3.1. Idejni projekt ................................................................................................................. 5
3.2. Glavni projekt ................................................................................................................ 6
3.3. Izvedbeni projekt ........................................................................................................... 8
4. Dozvole za graenje .................................................................................................................... 9
4.1. Graevine za koje nije potrebna graevinska dozvola i glavni projekt.........................9
4.2. Lokacijska dozvola.....................................................................................................11
4.3. Graevinska dozvola...................................................................................................13
4.4. Uporabna dozvola.......................................................................................................15
4.5. Doprinosi.....................................................................................................................17
4.5.1. Komunalni doprinosi..........................................................................................17
4.5.2. Vodni doprinosi...................................................................................................19

4.6. Bespravna gradnja.....................................................................................................21

4.6.1 Legalizacija bespravne gradnje.............................................................................24
4.7. E- dozvole....................................................................................................................25
5. Elaborati....................................................................................................................................26
5.1. Elaborat iskolenja graevine.....................................................................................26
5.2. Parcelacijski elaborat..................................................................................................28
6. Zakljuak...................................................................................................................................30

Literatura.....................................................................................................................................31
1. Uvod

Namjera ovog rada jest prikazati i pojasniti tijek izgradnje graevinskog objekta od njene ideje,
pa konano do gotovog proizvoda.

Idejom investitora zapoinje proces stvaranja odreenog graevinskog projekta. Kako bi

investitor mogao realizirati svoju zamisao potrebne su mu sve dozvole za gradnju graevinskog
objekta, koje moraju biti u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.

U radu su opisani procesi za ishoenje potrebnih dozvola za gradnju. Dozvole su vrlo bitne i to
je jedna od najbitnjih stavki u procesu graenja. Sve mora biti u sa skladu sa zakonima doneenim
od strane hrvatskog sabora.

Glavne posebnosti graditeljske industrije, kao to su statinost objekata i dinaminost

proizvodnih imbenika, veliki opseg i sloenost graditeljskih proizvoda, veliki broj radnika
razliitih strunosti i kvalifikacijskih struktura ine razloge da se priprema, koja prethodi izvedbi
provede na najbolji mogui nain. Sama priprema treba biti to dosljednija i savjesnija, jer to
uvjetuje maksimalnu kvalitetu, minimalno vrijeme i trokove.

Rad je raen prema aktualnom Zakonu o gradnji (NN 153/13), kao i prema Zakonu o protornom
ureenju (NN 153/13).

Navedena je o koritena literatura te internet poveznce.

1. Openito o projektu

Skup meusobno i u logikom redoslijedu povezanih aktivnosti i zadataka usmjerenih ostvarenju

postavljenih ciljeva naziva se projekt, od kojih svaki mora biti izvren prije nego to se moe
zavriti projekt, odnosno postii postavljeni cilj. Projekt mora biti izgraen u skladu s vaeim
propisima, uvjetima gradnje na odreenoj lokaciji, pravilima struke, te mora biti takav da
graevinski objekt ispunjava zahtjeve javnog interesa.

Takoer mora biti izgraen na nain koji je u skladu s vaeim propisima donesenim na temelju
Zakona o prostornom ureenju i gradnji, te odgovarajuim vaeim tehnikim propisima, kao i
lokacijskim uvjetima. Vaeim propisima propisanim posebnim zakonom se izravno ili neizravno
utjee na bitne zahtjeve za graevinski objekt ili se na drugi nain propisuju uvjeti za gradnju.
Projekt mora sadravati sve podatke potrebne za donoenje odluke u postupku izdavanja potrebnih
dozvola, kao to lokacijska, graevinska, uporabna dozvola itd. Isto tako sadri meusobno
usklaene nacrte i dokumente pojedinih struka kojima se daje tehniko rjeenje graevine i
njezinih dijelova, na razini razrade propisane zakonom.

Potrebna je meusobna usklaenost cjelokupnog tehnikog rjeenja graevinskog objekta, koje je

sastavljeno od pojedinanih tehnikih rjeenja. Ona osiguravaju usklaenost graevinskog objekta
s vaeim propisima, pravilima struke, uvjetima gradnje na odreenoj lokaciji, kao i ispunjavanje
zahtjeva javnog interesa. Obavezno se prikazuju kao sastavni dijelovi projekata pojedinih struka.
Mogu biti sadrana u arhitektonskom, graevinskom, elektrotehnikom i strojarskom projektu, te
geodetskom elaboratu, ovisno o vrsti graevine.

Projekt se moe izraditi na papiru i slinom mediju ili kao elektroniki zapis. Izraen na papiru
ili slinom mediju uvezuje se u knjige formata A4 (210/297 mm), a nakon 3 provjere
zadovoljavanja propisanih uvjeta uvezuje se na nain koji sprjeava naknadne izmjene. Projekt
izraen kao elektroniki zapis takoer mora biti zatien od naknadnih izmjena.

2
Projekti svake pojedine struke sastoje se od opeg i tehnikog djela. Opi dio projekta sastoji se
od priloga i dokumenata koji daju cjelovitu informaciju o investitoru, sudionicima u izradi
projektne dokumentacije, uvjetima i rjeenjima na temelju kojih se projekt izrauje, kao i o samoj
graevini, njenoj vrsti i namjeni. Kako bi dokumentacija bila pregledna ovdje se nalazi i sadraj i
popisi. Opi dio projekta sadri naslovnu stranu, sadraj idejnog, glavnog i izvedbenog projekta,
te kopiju registracije projektantskog ureda koji je izradio projekt.
Tehniki dio projekta sadri tekstualni dio, koji se sastoji od tehnikog opisa, tehnikih
specifikacija, prorauna i iskaza, ovisno o vrsti projekta, te nacrte koji se izrauju po pravilima
tehnikog crtanja. Tehniki opis sadri podatke bitne za tehniko rjeenje pojedine faze
projektiranja, a to se odnosi na opis lokacije i postojeeg stanja, programske postavke i
obrazloenje projektnog rjeenja i tehnike specifikacije. Tehnike specifikacije propisuju
materijale, graevinske proizvode i elemente, sklopove i opremu, nain obrade, tehnologiju
izvedbe i ugradnje, uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete, vijek upotrebe graevine i uvjete za
njeno odravanje.

Prorauni i iskazi, ovisno o vrsti projekta, sadre podatke kojima se dokazuje zadovoljavanje
propisanih uvjeta. Nacrti prikazuju odgovarajuu razinu grafikih podataka. Svaki nacrt mora
imati sastavnicu projektantskog ureda uz desni rub. Stranice svakog priloga se numeriraju posebno
(stranice od 1 do n). Svaka stranica moe sadravati i broj projekta ili drugu oznaku za jednostavno
prepoznavanje. Tekstualni dijelovi grupirani su u logike cjeline, koje imaju zajedniku naslovnu
stranicu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga igom ovjerava i potpisuje
projektant.ica...

Openito se moe rei da je projekt skup meusobno i u loginom redoslijedu povezanih

aktivnosti usmjerenih ostvarenju postavljenih ciljeva, a ogranienog su trajanja. Projekt je svaki
proces kojim se postie neki cilj ili skupina ciljeva, a ima svoju strukturu koja ovisi o cilju projekta
u nekom vremenu. Projekte moemo smjestiti u odreene skupine.

Prema odnosu na predmet projekta dijele se na:

a) Fizike i apstraktne
b) Tehnike, ekonomske, kulturne i druge
c) Istraivake i razvojne
d) Vrste projekta po granama privrede

3
Prema stupnju odreenosti projekti mogu biti:

a) Determinirani Kod kojih su neke aktivnosti i povezanosti meu njima poznati prije
izvedbe
b) Stohastiki Kod kojih se rezultati projekta ne mogu predvidjeti

Prema uestalosti pojavljivanja projekti mogu biti:

a) Jednokratni Projekti koji se izvode samo jedanput

b) Viekratni projekti koji se izvode vie puta, slinom ili istom izvedbom

4
2. Projektno-tehnika dokumentacija

Svaki projekt se sastoji od nekoliko faza. Faze projekta su:

- Koncipiranje
- Definiranje
- Izvoenje
- Uporaba
- Uklanjanje graevine

Postoje tri osnovne vrste projektno tehnike dokumentacije prema razini izrade. To su:

- Idejni
- Glavni
- Izvedbeni

3.1. Idejni projekt

Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti
zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se:

- daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-

tehniko rjeenje)
- prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata
u prostoru
- odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za
graevinu i drugih zahtjeva za graevinu

Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za
izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo
da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se
izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i prirode.
Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju
se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici katastarskog plana,
Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno
odgovarajuim koordinatama.
5
 Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izrauje
idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko rjeenje privremene
graevine.
Idejni projekt izrauje projektant. Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu
ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer.
Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za
provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim
uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni
projekt.

3.2 .Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema
Zakonu o prostorno ureenju i gradnji (ZPUG) i posebnih propisa, te tehnikih specifikacija.

Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska
dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom, posebnim uvjetima
koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata
za ekoloku mreu, posebnim propisima, aktualnim Zakonom, tehnikim propisima i drugim
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i
uvjeti za graevinu te pravilima struke.

Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakone ne izdaje lokacijska
dozvola izrauje se u skladu s uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom,
posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim prostornim planom, posebnim
uvjetima, i drugim propisima donesenim na temelju aktualnog zakona, drugim propisima kojima
se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.

6
 Glavni projekt sadri:

- Arhitektonski projekt (situacija, tlocrt temelja, katova, krovita i krovnih ploha, poglede,
detaljni tehniki opis, predvieni trokovnik gradnje, protupoarni elaborat)
- Graevinski projekt (konstrukterski projekt i statiki proraun)
- Elektrotehniki projekt
- Strojarski projekt

Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadri, ovisno o vrsti graevine,
odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada:

- Krajobraznog elaborata
- Geomehanikog elaborata
- Prometnog elaborata
- Elaborata tehniko tehnolokog rjeenja
- Elaborata zatite od poara
- Elaborata zatite na radu
- Elaborata zatite od buke
- Konzervatorskog elaborata
- Drugog potrebnog elaborata

U glavnom projekt moraju biti navedeni podaci potrebni za izraun komunalnog i vodnog
doprinosa.
Sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se prema
posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice
i smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz naveden projekt je i geodetski projekt.

Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te
oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje graevinskom dozvolom. Geodetski
projekt izrauje se kao fiziki zasebni dio glavnog projekta.

7
 3.3. Izvedbeni projekt

Izvedbeni projekt za graevinu sadri odgovarajue projekte pojedinih struka kojima se

razrauje tehniko rjeenje projektirane graevine, radi ispunjenja uvjeta odreenih u glavnom
projektu.

Sadri sve nacrte koje je, ovisno o vrsti graevine i njezinom tehnikom rjeenju, potrebno
imati na gradilitu kako bi se graevina mogla izvesti na nain predvien glavnim projektom (npr.
planove oplata, nacrte armature, radionike nacrte, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte
detalja i druge nacrte).

Izrada izvedbenog projekta moe se prilagoditi dinamici graenja graevine, a za tehniki

pregled, ako je primjenjivo, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga
Pravilnika. Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost graenja graevine.
Prva knjiga izvedbenog projekta treba sadravati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno
faznosti graenja.

Izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja,

sadravati detaljnije opise i dodatne raunske provjere i detaljniju razradu programa kontrole i
osiguranja kvalitete.
Detaljniji opisi, dodatne raunske provjere i detaljnija razrada programa kontrole i osiguranja
kvalitete ne smiju mijenjati tehniko rjeenje dano glavnim projektom.

8
3. Dozvole za graevine

Prije svake gradnje graevine potrebno je pribaviti dozvole, ovisno o tome o kakvoj graevini
se radi. Umjesto veliine graevine, kriterij o kojemu ovisi izdavanje dozvola za gradnju, sada je
sloenost graevine pa se one svrstaju u pet kategorija:

- Graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja

- Graevine za koje se provode postupci procjene utjecaja na okoli i ekoloku mreu
- Graevine za koje je potrebno pribaviti posebne uvjete
- Graevine za koje je potrebno pribaviti samo uvjete za prikljuenje na komunalnu
infrastrukturu
- Ostale graevine

4.1. Graevine za koje nije potrebna graevinska dozvola i glavni projekt:

Pravilnikom o jednostavnim i drugim graevinama i radovima se odreuje jednostavne i druge

graevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole u skladu s
glavnim projektom i bez glavnog projekta, graevine koje se mogu uklanjati bez projekta
uklanjanja te se propisuje obveza prijave poetka graenja i struni nadzor graenja tih graevina,
odnosno izvoenja radova.

Bez graevinske dozvole i glavnog projekta moe se graditi:

1. Pomona graevina koja se gradi na graevnoj estici postojee zgrade, odnosno na

graevnoj estici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava graenje, za potrebe te zgrade i to:
cisterna za vodu i septika jama zapremine do 27 m, vrtna sjenica, slobodnostojea ili sa
zgradom konstruktivno povezana nadstrenica, tlocrtne povrine do 15 m, izvan tlocrtnih gabarita
postojee zgrade, spremnik za smjetaj tipskih kontejnera za komunalni otpad;
2. Ograda visine do 2,2 m mjereno od najnieg dijela konano zaravnanog i ureenog terena
uz ogradu;

9
 3. Ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnieg dijela konano
zaravnanog i ureenog terena uz ogradu odnosno zid do najvie toke ograde odnosno zida;
4. Pjeaka staza;
5. Boalite;
6. Privremena graevine za potrebe graenja graevine odnosno ureenja gradilita, osim
asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi
napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosnog spremnika za smjetaj, uvanje ili
dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m
7. Privremena graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena graevina
za prigodnu prodaju na graevnoj estici trgovakog centra, s najduim rokom trajanja do 90 dana;
8. Prenosiva autoplin jedinice (tzv. skid jedinica) zapremine do 10 m sa prateim
graevinama na graevnoj estici postojee benzinske postaje u skladu s tipskim projektom za
kojega je doneseno rjeenje na temelju lanka 77. Zakona o gradnji ili tehnika ocjena sukladno
posebnom zakonu;
9. Skladite boca za ukapljeni naftni plin na graevnoj estici postojee benzinske postaje ili
trgovakog centra;
10. Grobnica i spomenik na groblju;
11. Spomen-obiljeje mjesta masovne grobnice rtava koje se gradi u skladu s posebnim
zakonom;
12. Zaklonite od nevremena i niskih temperatura Hrvatske gorske slube spaavanja u planini
ili nepristupanom podruju;
13. Promatranica, obavijesna ploa oglasne povrine do 12 m i druga oprema zatienih
dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zatienim dijelovima prirode;
14. Graevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao to je
cisterna za vodu zapremine do 27 m3, oprema za dugogodinje nasade (vinograde, vonjake,
hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te vonog i vinogradarskog sadnog materijala, to
ukljuuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, ice, podupore) ovisno o
uzgojnom obliku, protugradnu mreu sa potkonstrukcijom i ograivanje poljoprivrednih povrina
prozranom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja;
15. Graevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao to je niski
i visoki poljoprivredni tunel s tunelskim pokrovom koji nije krut (plastina folija i sl.) i
potkonstrukcijom koja se ne temelji, najvee visine tunela manje ili jednake 2,5 m i irine tunela
manje ili jednake 6 m
16. Graevina i oprema namijenjena dranju stoke i drugih ivotinja, kao to je: ograda pod
naponom struje 24 V (elektrini pastir) za dranje stoke i drugih vrsta ograde namijenjena drugim
10
ivotinjama, nadstrenica za sklanjanje stoke i drugih ivotinja s prostorom zaklonjenim od vjetra
zatvorenim s najvie tri strane, pojilo za stoku i druge ivotinje, konstrukcija za dranje konica
pela;
17. eka, hranilite, solite, mrcilite i gater koji se grade u lovitu;
18. Ugljenara izvan graevinskog podruja do 4 m promjera i do 4 m visine

Postoji jo mnotvo podjela koje su u Zakonu o gradnji i koje se odnose na sline uvjete.

4.2. Lokacijska dozvola

U dananje vrijeme lokacijska dozvola izdaje se samo za eksploatacijska polja mineralnih

sirovina i sline zahvate za koje graevinske dozvole izdaje ministarstvo gospodarstva; nove vojne
graevine; graevine koje se grade u fazama i one graevine za koju nisu rijeeni imovinsko pravni
odnosi pa je potrebno provesti postupke izvlatenja.

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju aktualnog Zakona i propisa
donesenih na temelju aktualnog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i
posebnim propisima.

Lokacijsku dozvolu izdaje nadleno upravno tijelo:

- upanije na ijem se podruju planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan podruja velikog
grada te ako je zahvat u prostoru planiran na podruju dviju ili vie jedinica lokalne
samouprave
- Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom podruju
- velikog grada na ijem je podruju planiran zahvat u prostoru

Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom,
te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba.
U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se:

11
 - oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na
odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi
- namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica
- smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u
prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi
- uvjeti za oblikovanje graevine
- uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
- uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
- nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu,
komunalnu i drugu infrastrukturu
- mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli
- posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima
- ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
- uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilae se:

- izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika

- tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj
geodetskoj podlozi
- izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s dokumentom prostornog ureenja
na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola
- pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema
stranim propisima
- dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole

4.3. Graevinska dozvola

Graevinska dozvola je dokument bez kojega se ne moe zapoeti gradnja graevine. Da bi

pristupili gradnji/rekonstrukciji objekta potrebna je graevinska dozvola. Zahtjev za izdavanje
12
graevinske dozvole podnosi investitor a potrebno ga je uputiti nadlenom uredu za graditeljstvo
i prostorno ureenje u mjestu gdje se planira gradnja odnosno rekonstrukcija graevine.

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevine za koje se prema posebnom zakonu

ne izdaje lokacijska dozvola prilau se:

- tri primjerka glavnog projekta,

- izjava projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim
propisima u skladu s kojima mora biti izraen,
- pisano izvjee o kontroli glavnog projekta (ako je kontrola propisana),
- potvrda o nostrifikaciji glavnog projekta (ako je projekt izraen prema stranim propisima),
- potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima,
odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda,
odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom,
- potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s rjeenje o prihvatljivosti
zahvata za okoli (ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima
provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za
ekoloku mreu),
- dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole i
- dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim
propisom), ako se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti
investitor
- plaena upravna pristojba 70 kn

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevine za koje se prema posebnom zakonu

izdaje lokacijska dozvola prilae se:

- izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava
graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi

13
 - predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao
ili e stei pravo vlasnitva ili pravo graenja
- odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo
graenja
- ugovor o ortatvu sklopljen s vlasnikom nekretnine iji je cilj zajedniko graenje
- pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine
- pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je
investitor

Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od
dana pravomonosti dozvole. Smatra se da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka
graenja.

4.4 Uporabna dozvola

Na kraju graevinskih radova nam je potrebna uporabna dozvola kako bi odreenu graevinu
mogli krenuti upotrebljavati, staviti u pogon te se za nju moe donijeti rjeenje za obavljanje

14
djelatnosti prema posebnom zakonu, tek nakon to se izda uporbana dozvola. Zahtjev za
izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine, nadlenom tijelu za
upravne poslove graditeljstva.

Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilau se:

-fotokopija graevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za graevinu koja se

moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,

-podaci o sudionicima u gradnji,

-pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine,

-zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine,

-izjava ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim

projektom (ako se radi o graevini za koju se izrauje geodetski projekt),

-geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili
drugim graevinama (ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja se
evidentira u katastru),

-izjava ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu

s elaboratom o iskolenju (ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt) i

-energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve
energetske uinkovitosti.

Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana
od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki
pregled graevine.

Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske

dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da:

15
 je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija,
je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjava temeljnih
zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta odreenih graevinskom
dozvolom,
je graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne ili
druge infrastrukture odreene graevinskom dozvolom i
su privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita,
neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljite na podruju
gradilita i na prilazu gradilita dovedeno u uredno stanje.

Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog

projekta izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da:

je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija,

je graevina izgraena u skladu s glavnim projektom i
graevina svojom namjenom, smjetajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih
dijelova nije protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.

4.5. Komunalni i vodni doprinos

4.5.1. Komunalni doprinosi

16
 Investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni
doprinos u skladu s posebnim propisima.

Komunalni doprinos su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje

objekata i ureaja komunalne infrastrukture: javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja i
krematorije i javnu rasvjetu. Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave, a plaa
ga vlasnik graevne estice na kojoj se gradi graevina, odnosno investitor.

Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom
se obvezno utvruje: podruje zone u gradu, odnosno opini; jedinina vrijednost komunalnog
doprinosa u kunama po m3 graevine; nain i rokovi plaanja komunalnog doprinosa; opi uvjeti
i razlozi zbog kojih se u pojedinanim sluajevima moe odobriti djelomino ili potpuno
oslobaanje od plaanja komunalnog doprinosa i izvore sredstava iz kojih e se namiriti iznos za
sluaj potpunog ili djelominog oslobaanja od plaanja komunalnog doprinosa. Za otvorene
bazene, otvorena igralita i druge otvorene graevine komunalni se doprinos obraunava po m2
tlocrtne povrine te graevine.

Navedeni prihodi jedinica lokalne samouprave su namjenski prihodi koji se troe u skladu s
Programom odravanja komunalne infrastrukture i Programom gradnje objekata i ureaja
komunalne infrastrukture.

Podatke o komunalnom doprinosu potraite u svom Gradu odnosno Opini.

Primjer komunalne naknade grada ibenika.

Podruje grada ibenika za obraun komunalnog doprinosa za poslovne graevine dijeli se na

zone kako slijedi:

1. zona podruje naselja ibenik omeeno Njivicama, Meterizama, ubievcem,

Vidicima i Mandalinom,
17
 2. zona ostala naselja i dijelovi naselja Grada ibenika.

Jedinina vrijednost komunalnog doprinosa odreuje se po m3 (prostornom metru)

graevine koja se gradi na graevnoj estici, a prema Tabelama kako slijedi:

Redni NAMJENA GRAEVINE ZONA I ZONA II ZONA III

broj
1. Stambena graevina 40,00 kn/m 30,00 kn/m 10 kn/m

Poslovne graevine:

Redni NAMJENA GRAEVINE ZONA I ZONA II

broj
1. Trgovaki centar i trgovina 135,00 kn/m 135,00 kn/m
2. Financijske djelatnosti i 135,00 kn/m3 100,00 kn/m
djelatnosti osiguranja, informacija
i komunikacija te poslovanje
nekretninama
3. Administrativne i pomono 135,00 kn/m 100,00 kn/m
uslune djelatnosti
4. Hotel 45,00 kn/m 45,00 kn/m
5. Zanatske usluge 70,00 kn/m 45,00 kn/m
6. Ostale poslovne graevine 135,00 kn/m 135,00 kn/m
7. Nerazvrstane ceste 20,00 kn/m 20,00 kn/m

8. Javne graevine 30,00 kn/m 20,00 kn/m

4.5.2. Vodni doprinosi

Prilikom gradnje investitor je duan platiti vodni doprinos koji je odreen Zakonom o financiranju
vodnog gospodarstva, a tarife su propisane Uredbom o visini vodnog doprinosa. Obraun se vri
po volumenu graevine na temelju projekta priloenog zahtjevu za izdavanje dozvola. Investitor i
projektant su duni ispuniti, potpisati i peatom ovjeriti obrazac iskaza mjera za obraun vodnog
doprinosa na obrascu IM-1 ili obrascu IM-2. Po zaprimanju zahtjeva idejni, odnosno glavni projekt
18
se dostavlja radi obrauna i donoenja rjeenja nadlenom poduzeu Hrvatske vode. Po izvrenoj
uplati iznosa vodnog doprinosa utvrenog rjeenjem, izdaje se odgovarajui akt za gradnju. Vodni
doprinos se obraunava na nain da se pomnoi visina vodnog doprinosa jedinine vrijednosti
(ovisi o zoni i kategoriji u kojoj se graevina nalazi) sa mjerama graevine (njezinim obujmom,
povrinom ili duljinom, ovisno o vrsti graevine).U svrhu odreivanja visine vodnoga doprinosa,
Republika Hrvatska je podijeljena u 3 zone. Zonu A ine Grad Zagreb i zatieno obalno podruje.
Zonu B ini ostalo podruje Republike Hrvatske, osim zone C koju ine podruja posebne dravne
skrbi. Graevine i objekti podijeljeni su u sljedee kategorije prema kojima se odreuje visina
vodnog doprinosa: - poslovni prostori, - stambene graevine za stalno stanovanje (obiteljske kue
do 400 m2 i ostale stambene graevine), 33 - stambene graevine za povremeno stanovanje, -
objekti drutvenog standarda i religijski objekti, - proizvodni pogoni, - prometnice, - produktovodi,
- telekomunikacijske kanalizacije, - otvorene poslovne graevine, - druge otvorene graevine. Ako
graevina svojim obujmom, povrinom, odnosno duljinom prelazi iz jedne zone u drugu zonu, na
te dijelove primjenjuje se visina vodnog doprinosa one zone u koji ti dijelovi prelaze. Rjeenje o
obraunu vodnog doprinosa mora sadravati: - naziv investitora koji plaa vodni doprinos, -
oznaku graevine, - utvreni iznos doprinosa, - rok plaanja. Vodni doprinos se plaa odjednom,
u roku od 30 dana od dana donoenja rjeenja. Mogua je i obrona otplata na zahtjev investitora
uz odreenu kamatu. Uplauje se na posebni raun Hrvatskih voda propisan naredbom ministra
financija

Na temelju lanka 11. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske je
na sjednici odranoj 16. veljae 2012. godine donijela uredbu o izmjeni uredbe o visini vodnoga
doprinosa.

Visina vodnoga doprinosa odreuje se u kunama po jedinici prikazanoj u tablici kako slijedi:

19
 Slika 4.3.2 Primjer izrauna povrine

Slika 4.3.1 Visina vodnog doprinosa

Slika 4.3.3, Kalkulator za izraunavanje vodnog doprinosa

4.6. Bespravna gradnja

Pojava bespravne gradnje obiljeava hrvatski prostor proteklih pedeset i vie godina i prijeti
obiljeiti ga i u budunosti. Bespravna gradnja u dugoronom smislu trajno mijenja i unitava
prostor i izravno smanjuje kako sadanje, tako i budue razvojne mogunosti. Bespravna gradnja
20
je in agresije u prostoru, a kao pojava prepoznaje se i pod nazivom divlja, te crna gradnja. U
pravnom smislu smatra se i protupravnom gradnjom za koju nije mogue dobiti odobrenje, a
nezakonitom gradnjom mogla bi se podrazumijevati ona gradnja za koju je mogue dobiti
odobrenje, ali ga investitor nije ishodio. Dakle, to je gradnja bez graevinske dozvole odnosno bez
propisane pravno tehnike dokumentacije koju nije mogue odobriti. Iako je njena definicija
jednostavna, nisu odmah prepoznatljive i sve posljedice takve gradnje u obimu kao to je trenutno,
osobito na obalnom podruju Hrvatske.
Masovna bespravna gradnja naruava sutinu ivota u organiziranom drutvu i svaki smisao
planiranja prostora. Lokalna samouprava zateena tom pojavom, iako odgovorna za planiranje i
ureenje prostora, nema jo uvijek pravog odgovora tom izazovu, a svojim djelovanjem ne
spreava novi zamah bespravnog graenja, ve ga raznim postupcima (ne)svjesno podupire.
Javnost se danas u pravilu opredijelila za red i zakonitost te pravnu sigurnost, ali kada je u pitanju
sankcioniranje bespravne gradnje graani i javnost su manje odluni. Tako i bespravni graditelj
koji ugroava interes neposrednog susjeda, zajednice, javni interes, funkcionalno koritenje javnih
povrina, teko prihvaa da se na njega primjeni sankcija uklanjanja bespravne graevine.
Poseban je problem bespravne dogradnje postojeih objekata ili itavih prostornih cjelina, jer
se njome na drugi nain uruavaju postojee i stvorene vrijednosti i znaajno naruava
uspostavljeni red i nain funkcioniranja naselja. Korisnici takvih podruja se sukobljavaju, raste
psihika napetost, smanjuju se kvaliteta osnovnih ivotnih uvjeta (osunanje, svjetlo, pristup,
zakrene ulice automobilima, poveana buka). Time se mijenja i osnovna funkcija naselja,
mijenjaju se urbanistiki standardi gradnje, a potrebna infrastruktura je nedovoljnog kapaciteta ili
je nema. ivotni prostor obiljeava apsolutni poremeaj, a red u prostoru, koji je smisao svakog
urbanistikog plana se gubi ili je dugorono izgubljen.

Bespravna gradnja je proces poznat u razliitim drutveno-politikim ureenjima, ali gotovo

nepoznat u visokoindustrijaliziranim, civiliziranim drutvima bogatih pojedinaca i kolektiva. U
drutvima u razvoju, a posebno onima ispod praga siromatva, javlja se kao masovni i vitalni
fenomen. Slijedom toga moe se zakljuiti da se i na naem stupnju razvoja bespravna izgradnja
moe smatrati fenomenom koji je mogue smanjiti odreenim propisima, ali koji e nestati tek u
budunosti kada se stvori kritina masa prosvijeenog kapitala, a drava uspjeno preuzme
regulatorsku ulogu. Naime, jo uvijek se teko mijenja shvaanje bespravnih graditelja da je bre
i jednostavnije ostvariti projekt bez graevinske dozvole i na zemljitu koje nije graevinsko.
Aktualne aktivnosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva na
uklanjanju bespravno izgraenih objekata znae u prvom redu dugo oekivano uvoenja reda u
podruju gradnje i prostornog planiranja i svakako ih se ne moe i smatrati kratkoronim
21
rjeenjem. Valja biti svjestan da uklanjanje bespravnih objekata znai samo uklanjanje posljedica
stanja u prostoru i u upravljanju prostorom. Ono je kako praksa pokazuje, pod neprestanim
medijskim propitkivanjem o kriterijima. Smatra se dijelom nepravednim nainom takvo
uklanjanje, jer se cijeni da nisu u potpunosti transparentni kriteriji po kojima se provodi izbor
objekata. Pritom se na odreeni nain spekulira o stvarnim mogunostima Ministarstva za
uklanjanje svih trenutno bespravnih objekata obzirom na broj inspektora i sredstava koje je
potrebno osigurati za tu namjenu. I time se zatvara krug, iz razloga to nije ispravno govoriti o
kriterijima, ako shvaeno pravno postoji samo jedan kriterij: graevina ili njezin dio izgraen je
bez graevinske dozvole.
Naime, u isto vrijeme nije tehniki izvedivo ukloniti sve objekte i zahvate koji potpadaju pod
taj jedini kriterij, ali istovremeno se ne zaustavlja niti proces promjene pravnog i drugog statusa u
vezi s pojedinim graevinama ili na pojedinim podrujima.
Stanje se mijenja onom brzinom, koju omoguuje percepcija stanovnitva da se dosadanja
praksa mora mijenjati, te koliko se iroko i uinkovito ukljuuju u taj proces sve institucije drutva.
Upravo zbog toga sa svakom uklonjenom graevinom svi sudionici i drutvo u cjelini polau ispit
vrstoe opredjeljenja za prekid s praksom koja je trajala suvie dugo da bi se u manje od dvije
godine mogla promijeniti. Zato na tom putu postoje prioriteti za uklanjanje onih graevina, koje
e biti najblie to irem konsenzusu o opravdanoj primjeni te sankcije. Meutim, nesporna je
injenica da svi uklonjeni objekti imaju i moraju imati rjeenje o uklanjanju i bez ikakve sumnje
njihovi vlasnici ih nisu smjeli izgraditi. Rije je o objektima koji se nikako ne mogu zadrati u
prostoru prema prihvaenom shvaanju, iako je razumljivo da u iroj javnosti nije mogue postii
apsolutni konsenzus. Valja istaknuti da su ti objekti, graeni u zatienim podrujima po posebnim
propisima, na pomorskom dobru, na neizgraenim podrujima pojedinih gradova protivno
planiranoj namjeni u prostorno planskoj dokumentaciji i odgovarajuoj vrijednosti i atraktivnosti
lokacije. To su najee priobalna podruja, lokacije bitne kao prirodni i gospodarski resursi
pojedinog naselja ili ak veih prostornih cjelina, gdje se bespravnu gradnju prati niz opisanih
apsurdnih pojava. Pri tomu se svatko utrkuje s vremenom, a uz razna opravdanja bespravni
investitori nastoje odgoditi primjenu zakona ili ubrzano dovravaju gradnju kako bi pokrenuli
dugotrajni upravni postupak u kojem se dokazuje da su ugroena skupina koja je uloila znatna
sredstva, da imaju odreene zdravstvene probleme, da nemaju rijeena stambena i da su
nezaposleni itd.
Primjetno je da je i uz takvu nekvalitetnu gradnju, rije i o skupim zahvatima, jer se najee
ne radi o skromnim kuama, nego viestambenim zgradama koje se deklariraju kao obiteljske,
iako po veliini to ne mogu biti, a prijavama prebivalita vlasnika u takvim objektima, darovnim
ugovorima roacima nastoji se utjecati na odluku o uklanjanju ili promijeniti pravni okvir
22
inspekcijskog postupka, dok se situacija ne smiri. Ima gradnji koje se ne deklariraju kao stambene
ve kao turistike. Zbog nedefiniranog pojma "apartmanske izgradnje" i planerske nesigurnosti,
nastoji se takve gradnje prikazati kao "turistike" komplekse. Problem bespravne gradnje treba
rjeavati tamo gdje nastaje, ali i u institucijama koje su u obvezi nadzirati i sprjeavati pojave
bespravne gradnje. Prije svega vrstim stavom o potrebi donoenja prostornih planova koji se ne
bi mogli mijenjati temeljem zahtjeva iz razloga osobnog profita i bez obzira na prihvaena pravila
reda ponaanja u prostoru. Treba takoer uspostaviti instrumentarij za provedbu donesenih
planova, pojednostaviti procedure ishoenja graevinske dozvole, te stalno nadzirati pojave u
prostoru, kako bi se ve u zaetku zaustavila protupravna gradnja.

Osim gradnje bez graevinske dozvole, vrlo je rairena i utjecajna gradnja protivno
graevinskoj dozvoli, u kojoj investitori najee velikih objekata odstupaju od graevinske
dozvole u smislu promjene gabarita, obveznog smjetaja na estici ili namjene objekta. U takvim
sluajevima se najee radi o namjeri stjecanja ekstra zarade. Pravilnim i strogim mjerama i
ovakvu bespravnu gradnju treba zaustaviti. Trenutno u Hrvatskoj prevladava shvaanje i primjena
koncepta vlasnitva ''nad prostorom'' u apsolutnom smislu, koji esto postaje uzrokom njegove
devastacije zbog osjeaja da ono nije niim ogranieno i na potpunoj je volji raspolaganja vlasnika.
To je osobito osjetljivo na primjeru otoka i obalnog podruja. Naime, Ustavom Republike
Hrvatske zajamena su izmeu ostalog i gospodarska, socijalna i kulturna prava, pa tako i pravo
vlasnitva. Pritom se najee ne shvaa da vlasnitvo takoer i obvezuje te da je Zakonom mogue
u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti. To
se osobito odnosi na more, morsku obalu i otoke, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna
bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari
od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje se zakonom
odredi da su od interesa za Republiku Hrvatsku, i koje imaju njezinu osobitu zatitu.

23
4.6.1. Legalizacija bespravne gradnje

Legalizacija nezakonito izgraenih zgrada je projekt kojim se nastoji rijeiti viedesetljetni problem
bespravno izgraenih objekata a s time u vezi i uvesti red u prostorno ureenje drave. Svi vlasnici bespravno
sagraenih zgrada mogli su svoj zahtjev za izdavanje rjeenja o izvedenom stanju sukladno Zakonu o
postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (Narodne novine broj 86/12 i 143/13) predati do 30. lipnja
2013. godine. Vano je napomenuti da je zgrada u smislu ovoga Zakona svaka graevina koja slui smjetaju
ljudi, biljaka, ivotinja i stvari, to znai da se zgradom smatra i obiteljska kua i garaa i farma i spremite
za alat i viestambena zgrada za stanovanje i hotel itd.
upanijama i gradovima koji ne uspijevaju rjeavati predmete u zadanim rokovima pomae Agencija za
ozakonjenje nezakonito izgraenih zgrada AZONIZ. Svi podatci o radu AZONIZ-a, potrebni obrasci i
kontakt podaci dostupni su na web stranicama Agencije.
Ministarstvo je izradilo registar u kojem su vidljivi podaci o broju rijeenih predmeta po upanijama i
gradovima. Pokrenuti postupci moraju se privesti kraju do kraja 2015. to znai da nije ostalo puno vremena
za nadopunu zahtjeva. Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja poziva sve one koji su podnijeli
nepotpun zahtjev da ga to prije nadopune jer e u suprotnom biti odbijen, ime e izgubiti mogunost
legalizacije po povoljnim uvjetima.
Legalizirati se mogu nove graevine i rekonstrukcije postojeih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti
Dravne geodetske uprave izraenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21.
lipnja 2011. Za one graevine koje su bespravno sagraene ili rekonstruirane nakon toga datuma potrebno se
obratiti lokalnom upravnom tijelu nadlenom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogunosti
reguliranja statusa graevine prema Zakonu o gradnji.

Slika 4.1 Registar po broju rijeenih predmeta (Najuspjeniji gradovi)

Slika 4.2. Registar po broju rijeenih predmeta (Najneuspjenije upanije)

24
4.7. E-Dozvole

Informacijski sustav Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja namijenjen izdavanju jedinstvenog

akta za graenje - eDozvola. Sustav je implementiran na razini Republike Hrvatske i primjenjuje se u svim
upanijama, velikim gradovima i gradovima sjeditima upanija koji obavljaju poslove izdavanja akata za
gradnju.

Osnovni cilj centraliziranog sustava je podizanje razine kvalitete usluga voenja upravnih i neupravnih
postupaka kroz jednostavnu i brzu informatizaciju i automatizaciju procedure. Sustav vam, kao podnositelju
zahtjeva, u bilo kojem trenutku omoguuje uvid u vlastiti predmet i njegov trenutni status.

Kako bi olakali proceduru dobivanja zahtjeva na ovim stranicama su dostupni i svi slubeni obrasci za
podnoenje zahtjeva, podaci o nadlenim uredima za izdavanje dozvole, javnopravnim tijelima, ovlatenim
projektantima i trenutno vaeim graevnim propisima. Takoer je raspisana procedura koja vas vodi kroz
proces podnoenja zahtjeva te podaci o prostornim planovima kako biste na jednom mjestu mogli brzo i
jednostavno provjeriti to se moe odnosno ne moe na vaoj graevnoj estici graditi.

Slika 5.7. Razni zahtjevi preko sustava e-dozvole

25
5. Elaborati

5.1. Elaborat iskolenja graevine

Iskolenje je postupak prenoenja i oznaavanja projektiranih dimenzija na terenu.

Iskolenje objekta je geodetska usluga koja ukljuuje prijenos dimenzija, poloaja toaka i visina objekta
definiranih arhitektonskim projektom na teren.

Nakon iskolenja, potrebno je napraviti elaborat iskolenja to je po zakonu obveza prije gradnje.
Investitor zgrade duan je najkasnije do dana poetka radova imati pravomoan akt na temelju kojeg se
stjee pravo graenja (rjeenje o uvjetima graenja, graevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta ovisno
o veliini zgrade) te elaborat iskolenja graevine. U prijavi poetka graenja, investitor je duan navesti
izvoaa i oznaku elaborata iskolenja.

Izvoa na gradilitu mora po zakonu imati, uz ostalo, i elaborat iskolenja graevine.

Elaborat iskolenja graevine ili elaborat o iskolenju graevine je skup grafikih i pisanih dokumenata
koji opisuju iskolenje objekta obavljeno na terenu. Nuan je za poetak gradnje, to je definirano Zakonom
o prostornom ureenju i gradnji.

Sastoji se od tehnikog izvjea s opisom projektnog zadatka, koritenog instrumentarija te osnovnim

podacima o graevini, popisa koordinata iskolenih toaka i poligona te skice iskolenja.

Iskolenje i elaborat iskolenja graevine izrauje geodetska tvrtka ovlatena za obavljanje poslova
dravne izmjerei katastra nekretnina. Ured obavlja sve usluge iskolenja kao i izradu pripadnih elaboratat
iskolenja.

26
 Za izradu elaborata iskolenja potreban je pravomoni akt na temelju kojega se stjee pravo graenja
(rjeenje o uvjetima graenja, graevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta), a izrauje se u skladu s
idejnim i glavnim projektom.

Prije iskolenja objekta na terenu, vano je osigurati projekt u digitalnom obliku da bi se mogla
obaviti priprema za iskolenje.

Izrada elaborata iskolenja sadri i slijedee postupke :

- nabavka i preuzimanje osnovnih podataka (projektnih, katastarskih, zemljinoknjikih i
drugih);
- osnovna obrada prikupljenih podataka i izrada baze podataka potrebnih za terenske radove; -
terenski rad i prikupljanje podataka na uspostavi geodetske osnove, izmjera postojeeg stanja i
utvrivanje postojeih i novih mea te detaljnih toaka iskolenja;
- zavrna obrada i izrada elaborata. Ispravnost iskolenja graevine potvruje ovlateni
inenjer geodezije upisom u graevinski dnevnik prije poetka graevinskih radova.

27
 5.2. Parcelacijski elaborat

Parcelacija zemljita je podjela ili spajanje dvije ili vie katastarskih estica, a moe se raditi
u graevinskom i poljoprivrednom podruju.

Parcelacijski elaborat je osnova za mjenjanje podataka u katastarskom operatu. Na temelju

parcelacijskog elaborata, ovjerenog od strane nadlenog tijela, izdaje se akt o parcelaciji kojim se
provodi upis parcele u katastar, odnosno zemljinu knjigu.

-Parcelacija graevinskog zemljita unutar granica graevinskog podruja i parcelacija

graevinskog zemljita izvan tog podruja moe se provoditi samo u skladu s rjeenjem o
uvjetima graenja,lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim
planom ureenja.

-Parcelacija poljoprivrednog zemljita

Za parcelaciju poljoprivrednog zemljita potrebno je Uvjerenje nadlenog ureda za
graditeljstvo da je katastarska estica izvan granica graevinskog podruja.

Parcelacijski elaborat moe biti:

- za diobu ili spajanje katastarskih estica

- za provedbu dokumenata ili akata prostornog ureenja

Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog ureenja moe biti:

- Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana ureenja

- Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
- Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
- Parcelacijski elaborat po rjeenju o uvjetima graenja
- Parcelacijski elaborat po rjeenju o utvrivanju graevne estice

28
Izrada parcelacijskog elaborata:

Za izradu parcelacijskog elaborata geodetski strunjak pristupa geodetskoj izmjeri menih

linija, zatim se raunaju koordinate snimljenih toaka te kartiraju u neki od CAD programa.
Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana.

Izraeni parcelacijski elaborat se predaje u nadleni Katastarski ured na pregled i ovjeru,

nakon ega se novonastalo stanje evidentira u katastarskom operatu.

Prijavni listovi za katastar i zemljinu knjigu su sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata.

Prijavne listove za zemljinu knjigu Katastarski ured po slubenoj dunosti dostavlja
zemljinoj knjizi.

Parcelacijski elaborat izrauje ovlatena geodetska tvrtka, odnosno ovlateni geodet na zahtjev
investitora. Potrebno ga je izraditi nakon izdavanja rjeenja o uvjetima graenja i nakon izdavanja
lokacijske dozvole, a prije podnoenja zahtjeva za izdavanje potvrde glavnog projekta ili
graevinske dozvole.

29
6. Zakljuak
U ovom radu cilj je bio opisati najvanije procese za ishoenje uporabne dozvole i konano
upotrebljavanje graevine, to je u praksi u Republici Hrvatskoj esto bio problem zbog
zanemarivanja zakona, ali i zbog kompleksnosti sustava. Sustava kojeg Ministarastvo graditeljstva
i prostornog ureenja pokuava digitalizirati, a samim tim i olakati. Bitna je transparetnost i
smanjenje korupcije te rad cijelog sektora da bi praksa zaivjela puni potencijal ime bi tedila
energiju i vrijeme. Napredak je vidljiv, ali ima dosta mjesta za dodatni napredak.

Mario Juri

U Varadinu: 03.10.2016.

30
31
Koritena literatura
Knjige se navode:

Lonari R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata , Zagreb 1995.

prof. dr. sc. Zdravko Kapovi, Tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2,

pripremni radovi (elaborat iskolenja), str 15.-16. Zagreb, 2012,

asopisi se navode:

Narodne novine (153/13): Zakon o prostornom ureenju

Narodne novine (153/13): Zakon o gradnji

Internet izvori:

www.sibenik.hr/preuzmi/2591
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=17705
http://www.agenti.hr/sadrzaj/info-agent/strukovni-forumi/forum-10/10-forum-Bespravna-
gradnja-i-inspekcijski-nadzor.pdf
http://www.geotim.com.hr/hrv/usluge/katastar/iskolcenje.asp
http://www.geopolis.hr/parcelacija-zemljista.htm
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=26402
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_19_519.html
https://dozvola.mgipu.hr/

32
Slike
Slike:5.1-5.2 - Registar po broju rijeenih predmeta Izvor: https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce
Slike:4.3.1.-4.3.3.-http://legalizacije-objekata.com/izracun-vodnog-doprinosa-za-legalizaciju-
objekata.php

Slika 4.7. - https://dozvola.mgipu.hr/proxy-portlet/mgipu/print2.aspx?id=22096

33