Socijalizacija: Rane godine

Socijalizacija teme i perspektive

Djeca su se poela posmatrati kao bia koja djeluju na kvalitativno razliitim intelektualnim,
emocionalnim i drutvenim razinama od odraslih.

Postoje dvije vane stvari koje karakteriziraju ideju da djeca, od roenja pa nadalje, prolaze kroz
niz razvojnih stupnjeva.

1. Svaki stupanj je kvalitativno razliit od sljedeeg.

(intelektualno, druteno i emocionalno ponaanje se u kvaliteti razlikuje na jednom
stupnju od drugog stupnja)
2. Kroz svaki stupanj se redovno prolazi.
(pojedinci se mogu razlikovati u brzini u kojoj svladavaju svaki stupanj, ali ne mogu i
varirati redoslijed stupnjeva ili preskoiti jedan

Neija rana iskustva odreuju naine pristupanja svim buduim drutvenim situacijama. U
skladu s ovom koncepcijom, mnogi socijalni psiholozi smatraju prvu vezu prototipom za budue
veze, tako to ta prva veza odreuje nain kako osoba pristupa, ponaa se i kontaktira s drugim
ljudima. Stoga je u sreditu panje socijalnih psihologa bila veza izmeu majke (ili skrbnika) i
djeteta.

Priroda veze izmeu majke i djeteta i privrenosti koju dijete pokazuje prema majci prouavana
je s obzirom na dva pitanja.

1. Koliko je vano da dijete bude privreno svojoj majci?

2. Koje posljedice, ako ih uope ima, izazivaju neuspjeh u stvaranju ili prekidanju
privrenosti? Nakon toga slijeda pitanje mogu li se nadoknaditi negativne posljedice
uskraivanja majke kasnijim pozitivnim iskustvima.

Kako su se mijenjala shvaanja djetinjstva

Maccoby je (1980) pripisala praksu odgoja djece trima imbenicima:

a) utjecaju puritanaca (koji su vjerovali da se djetetova volja treba slomiti kako bi se

iskorijenio grijeh
b) visokom stupnju mortaliteta (prije 1750. samo 25% djece bi doivjelo dob od 5 godina
to je moralo odbijati roditelje od stvaranja jake emocionalne privrenosti prema djeci)
c) neinformiranosti (uvjerenja glede djece i o tome kako ih odgajati bila su uglavnom
proizvod praznovjerja, pukih uvjerenja i vjerske dogme. Djetinjstvo je tada bilo grubo i
nesretno doba za pojedinca.

John Locke je podupirao blai, racionalni i vie odgojno pristup. Smatrao je da je ivot tabula
rasa na kojoj iskustvo treba da ispisuje sadraj.

Rousseau je smatrao da bi djeca trebala rasti onako kako je to priroda odredila: mislio je da se
od djece ne bi trebalo oekivati da razmiljaju logiki sve dok nisu spremna razviti takvu
sposobnost.
Znanstveni pristup prouavanju djece je poeo tek s Darwinovom knjigom Podrijetlo vrsta.
Njen utjecaj je bio dvojak:

a) svaki prikaz djejeg razvoja je trebao integrirati u objanjenju bioloke snage openito i
instinkte posebno
b) komparativni pristup je postao mogu (stvorio osnovu za bihevioristiki pravac)

Bihevioristi su na psihologiju gledali na ponaanje kao na iskljuivi proizvod potkrepljenja ili

kazne koje je osoba doivjela rano u ivotu. U sredite panje se premjestila istraivanje na
ivotinjama na ljudski drutveni razvoj. Poboljane su tri glavne istraivake metode:

1. eksperimentalne tehnike koje koriste longitudinalna eu na drui transferzalna

istraivanja
2. studije pojedinih sluaja
3. kulturalni utjecaj na ponaanje (Na ovo se gleda i meukulturalno i subkulturalno. Prvo
daje informacije kako razlike izmeu drutava utjeu na drutveno ponaanje; drugo
daje informacije kako razliiti utjecaji unutar drutva utjeu na ponaanje.)

Suvremeni pogled na ljudski drutveni razvoj uzima u obzir tri komponente:

a) bioloke sile b) kulturalne/subkulturalne utjecaje c) iskustva pojedinca

Bioloke osnove

Thomas, Chess i Birch prouavali su 85 porodica (141 dijete) od roenja do 14.godine i mjerili
9 razliitih vrsta ponaanja (motoriku aktivnost, urednost tjelesnih funkcija, reakcije na nove
ljude ili stvari, ope raspoloenje) tijekom prvih mjeseci ivota. Te mjere dovele su ih do
uvjerenja da postoje 3 ope vrste temperamenta u koje se veina djece mogu svrstati.

1. LAK zaspe do 6.30 svakog dana u 6 mjeseci, s 10 godina spava uobiajeno dugo
2. POLAKO SE ZAGRIJAVA
3. TEKA DJECA trajanje djece varira u dobi do 6 mjeseci i zaspu u razliito vrijeme
naveer u dobi od 10 godina. Ona plau kad im se priblii stranac u dobi od 2 mjeseca i
pate od teke nostalgije za domom u dobi od 10 godina za vrijeme boravka u ljetnom
kampu.

Iako je temperament djeteta slian u razliitoj dobi, istraivanje je pokazalo da okolinski utjecaji
mogu smanjiti ili pojaati odreene znaajke temperamenta. Smisao je u tome da istraivanja
pokazuju kako temperament moe trajati tijekom ivota i kako ga, u odreenim granicama,
mogu modificirati odreena iskustva i okolnosti.

Kulturalni i subkulturalni utjecaj

BILO kakav prikaz razvoja djeteta u drutveno bie mora uzeti u obzir drutveni kontekst u
kojem se dijete odgaja. Dokazi o tome kako faktori utjeu na razvoj openito i socijalizaciju
posebno mogu dobiti usporedbom:

a) razliitih drutava
b) razliitih subkultura unutar nekog drutva
U veini drutava porodica je glavni izvor utjecaja na dijete sve do dobi od otprilike pet godina. Sve
primarne veze su vane ( s porodicom). Iz zatvorenog svijeta porodice dijete poinje
komunicirati sa susjedstvom. Vaan je utjecaj vrnjaka na drutveno ponaanje. Ovi faktori nude
iskustvo iz prve ruke i razvijaju svijest o stvarima kao to su razlike u statustu, poredak i osobe
od autoriteta. Obrazovni sistem ini sljedei utjecaj na neto formalniji nain pri emu daje
potpuniji odraz drutvenih vrijednosti. Na prelazu u adolesceniju, drutvene strukture poput
vjerskih, politikih, ekonomskih i pravnih sistema dobivaju na utjecaju.

Bronfenbrenner je (1970) usporedio odgoj djece u SAD-u i Rusiji i promatrao posljedice na

ponaanje tako to je procjenjivao brigu koju su djeca u svakoj kulturi pokazivala prema drugoj,
starijoj generaciji. Glave razlike su proizlazile iz kolektivnog etosa u Rusiji i individualistikog
pristupa u SAD-u. Pronaeno je da su amerika djeca bila sklonija tome da budu antisocijalna kad
su mislila da e njihovi roditelji biti informirani, to nije bio sluaj kod ruske djece. Whiting i
Whiting (1975) su predloili tri uvjeta koji poboljavaju uslunost:

a) doprinoenje dobrobiti obitelji

b) znanje da se zadaci moraju uraditi
c) svjesnost djeteta o vanosti zadataka za dobrobit obitelji

Prelazei s razmatranja drutenih na subkulturalne utjecaje vano je znati da subkulture nude

pojedincu odreeni broj refereninih grupa. Referenine grupe pruaju takve sadraje kao to su
vrijednosti, moralni kodeksi ponaanja i pomau u oblikovanju samopotovanja neke osobe
(mjere u kojoj neka osoba vidi sebe na pozitivan ili negativan nain).

PRVA VEZA

Bowlby je tvrdio da je majina ljubav za novoroene i dijete vana za mentalno zdravlje kao i
vitamini i bjelanevine za tjelesno zdravlje. Veina istraivanja bavila su se sa dva pitanja:

1. treba li prva veza djeteta biti s prirodnom majkom

2. koje su posljedice neuspjeha u stvaranju rane, prve veze i koje mogu biti posljedice,
ponovo ako ih uope ima, raskidanja prve veze?

Prvo pitanje se obrauje pod naslovom PRIVRENOST, a drugo pod naslovom USKRAIVANJE
MAJKE. Primjenjujui izraz privrenost na vezu majka-dijete ta se veza moe definirati kao
tenja, tijekom prve dvije godine ivota, da se trai blizina odreenih ljudi da se bude spreman
primati brigu od tih ljudi, te osjeati se sigurnim u njihovoj nazonosti.

Bowlby je postavio teoriju u kojoj tvrdi da postoji snana bioloka komponenta privrenosti.
Uspredio je ljudsku privrenost s onom zamijeenom kod ivotinja. Kod majmuna su pokuaji
odvajanja mladuneta u majke rezultirali agresivnim odgovorima majke i velikim stresom kod
majmuneta ako je pokuaj odvajanja uspjean. Ovi i mnogi drugi primjeri pokazuju 2 stvari:

1. privrenost je instinktivna kod mnogih vrsta

2. privrenost se razvija kao rezultat reciproteta

Ponaanje odraslog i mladuneta se nadopunjuje instinktivno ponaanje mladuneta uzrokuje

instinktivne odgovore odraslog i obrnuto.

- Lorenz, slijeenje majke guske, utiskivanje

Utiskivanje uroena tenja za vezivanjem za prvi buni pokretni objekt kojeg se sretne.
Kritino razdoblje utiskivanje se moe dogoditi samo tijekom ovog razdoblja. Ako je izvan
kritinog utiskivanje se nee nikad desiti.
Osjetljivo razdoblje vremensko razdoblje u kojem je ivotinja najpodlonija utiskivanju.
Najosjetljivije razdoblje krae je od kritinog razdoblja.

Bowlby tvrdi da postoje i kritina i osjetljiva razdoblja i da postoji uroena pristranost djeteta da
bude privreno jednoj osobi (poznato kao monotropija).

Privrenost kod ljudi

Dvije pouzdane mjere privrenosti koje socijalni psiholozi koriste za ispitivanje veaze majka-
dijete su:

1. strah od stranaca (odgovor dojeneta na dolazak strane osobe kad je majka prisutna i
kada nije)
2. anksioznost od odvajanja (duina uznemirenosti koju dijete pokazuje kad je odvojeno
od majke i stupanj ugode i sree koju pokazuje kad se majka ponovo pojavi)

Pretpostavlja se da postoji jaka privrenost kada dijete pokazuje jaku negativnu reakciju prema
strancu, jaku uznemirenost kad je odvojeno od majke i veselje/olakanje kad se ponovo sastane s
majkom. Slaba privrenost ili nedostatak privrenosti pokazuje se s malo (ili bez) reakcija u takvim
situacijama.

Schaffer i Emerson su koristili te mjera da pokau razvoj privrenosti u prvih 18 mjeseci ivota
posmatrajui 60ero djece u njihovim domovima. Uutvreno je da je jaina privrenosti pozitivno
povezana s majinskim razumijevanjem koje je oznaeno kao sposobnost i osjetljivost majke da
reaguje na djetetove signale (glasovne i neverbalne). Utvrene su tri faze privrenosti:

1. FAZA NEKRITIKA PRIVRENOSTI (0-6 mjeseci)

Wolff je pokazao da se pla dojeneta moe svrstati u 3 kategorije glad, ljutnja i bol. Prikladne
reakcije majke na ove razliite vrste plaa predstavljaju poetak privrenosti. Vani su i gledanje
i kontakt oima. U ovom periodu nije vano ko dri dijete smije se svakome buni se kad ga onaj
ko ga dri spusti.

2. SPECIFINA PRIVRENOST (7-12 mjeseci)

Ova faza ne samo da se smatra moguim prototipom za budue veze, ve se dri i funkcionalnom
za umirivanje djeteta i pruanje emocionalne sigurnosti. Ainsworth je nala 4 obrasca ponaanja
koje dijete pokazuje prema stranim okolinama i ljudima: a) kad je samo s majkom u nepoznatoj
sobi, dijete se isprva dri majke, a tek onda istrauj sobu; b) dijete tri nazad majci kad stranac
ue u sobu; c) nakon kratkog vremena dijete reaguje oprezno na pokuaje stranca da se ukljui u
igru; d) kad majka napusti sobu, dijete esto plae i manje se igra. Ovaj opi obrazac sugerie da
se privrena osoba koristi kao osnova s koje se istrauje svijet. Karakterie je strah od stranaca i
anksioznost od odvajanja. Intenzivna do tri do etiri mjeseca.

3. VIESTRUKA PRIVRENOST (od 12 mjeseci pa nadalje)

Poinje nakon poetka specifine privrenosti, tj. otprilikeisana u dobi od 12 do 15 mjeseci.

Karakterizirana je time da djeca pokazuju anksioznost zbog odvajanja od veeg broja ljudi i
trae njihovu blizinu. Malo je djece u ovom periodu privreno samo jednoj osobi. Dakle,
privrenost se iri na jednu osobu, a zatim na odreen broj znaajnih drugih. Pitanje koje se
esto postavlja jest zato ba odvajanje i prisutnost stranaca esto rezultira tolikom
anksioznou? Recentni pogledi na ovaj problem tee naglaavanju reciprone prirode
interakcije izmeu majke i djeteta. Ovo je dovelo do predlaganja komunikacijske teorije
privrenosti.

Komunikacijska teorija privrenosti tie se naina na koji se neverbalna ponaanja, kao to su

osmjehivanje i kontakt oima, razvijaju u odreeni komunikacijski sistem izmeu majke i djeteta.
Stern je pronaao da majka i dijete uspostavljaju sloene obrasce gledanja i kontakta oima
majka nudi kontakt oima, kad ga uspostavi ona i nadalje motri, sve vrijeme pratei kamo dijete
gleda. Djeca ve krajem druge godine ivota mogu koristiti gledanje i kontakt oima da bi
inicirala strukturirala interakciju kao i dobila povratnu informaciju o tome. Ovi sloeni obrasci
neverbalnog ponaanja dovode tijekom vremena do toga da majka i dijete razvijaju i odravaju
vlastiti (egocentrian) i jedinstven (za dijete) stil komunikaacije. Schaffer pretpostavlja da su do
dobi od otprilike 7 mjeseci dijete i majka uspostavili sloen skup uobiajenih neverbalnih
vjetina koje su specifine za njih dvoje. Anskioznost zbog odvajanja slabi s pojavom jezika, to
nudi daljnju podrku komunikacijskoj teoriji privrenosti.

Razliite vrste privrenosti koje dijete pokazuje kad je odvojeno od majke i nakon ponovnog
sastajanja.

Vrsta privrenosti Karakteristike

Izbjegavajua Prije odvajanja istrauje i igra se, na njega ne
utjee poloaj majke.
Sastajanje dijete ignorie majku.
Sigurna Prije odvajanja lagodno se igra, pozitivno
prema strancima, nije tjelesno blisko.
Sastajanje ide k majci, zatim se igra.
Otporna Prije odvajanja tekoe pri koritenju majke
kao osnove. Nemirno i zabrinuto.
Sastajanje trai kontakt, ali je i otporno na
njega.

etiri dimenzije majinstva koje je koristila Ainsworth (1973) u pokuaju povezivanja majinog
#razumijevanja s vrstom stvorene privrenosti.

DIMENZIJA RAZUMIJEVANJA OPIS DIMENZIJE

Osjetljivost-neosjetljivost Osjetljiva- tana interpretacija djetetovih potreba,
sposobna vidjeti stvari s djetetova motrita.
Neosjetljiva- Interakcijom dominiraju elje i
raspoloenja majke. est nedostatak
reakcije.
Prihvaanje-odbijanje Prihvaanje- Prihvaanje obaveza i odgovornosti. Uiva
biti s djetetom, na nju ne utjee jako ako je
dijete teko.
Odbijanja- Ljutnja i neraspoloenje zbog obaveze i
odgovornosti.
Suradnja- uplitanja Suradnja Ohrabruje djetetovu neovisnost, strpljiva
pri pokuajima da privoli dijete da ini ono
 to eli.
Uplitanja- Majka namee svoju volju djetetu ne
brinui o njegovom trenutanom stanju.
Pristupanost-ignorisanje Pristupanost- svjesna djetetovih promjenjivih
raspoloenja i signala koji se mijenjaju iz
minute u minutu.
Ignorisanje- Zaokupljena samo svojim mislima i
osjeajima, ne uspjeva zamijetiti djetetove
signale.

Uskraivanje majke moe poprimiti razliite oblike. Dva glavna istraivana tipa su:

a) kad se ne razvije nikakva privrenost

b) kad se stvori privrenost i zatim se raskine

Harlow i Harlow (1959) eksperiment sa majmunima, dva kaveza, imitacije majke od

ice (sa frotirom i bez) mladunad se vie drala za majku od frotira (dakle ljubav nije
iz koristoljublja). Nakon 6 mjeseci stavili ih u kavez sa drugim majmunima. Pokazai su
abnormalno drutveno i spolno ponaanje, drutvena nesposobnost kod oba spola,
spolno ponaanje enki upuivalo na strah i agresiju prema mujacima, mujaci bili
straljivi i nespretni u pokuajima spolnog pribliavanja...

Tvrdilo se da uskraivanje majke ima za posljedicu etiri sindroma: jaku uznemirenost,

poremeaje ponaanja, intelektualnu retardaciju i bezosjeajnu psihopatiju. Eksperimentalna
istraivanja sugeriu:

a) loa ranija iskustva mogu se kompenzirati kasnije

b) postoji slaba veza izmeu uskraivanja majke i intelektualne retardacije i poremeaja
linosti, osim u ekstremnim okolnostima.

Postavljaju se dva pitanja:

a) prate li loa rana iskustva osobu u kasnijem ivotu?

b) postoje li takva kritina i osjetljiva razdoblja oko prve godine djetetova ivota da bi
neuspjeh u stvaranju specifine privrenosti u to vrijeme mogao imati negativne drutvene
i intelektualne posljedice?

Ova pitanja ne doputaju jednostavne odgovore. Ako se loa iskustva nastavljaju, istraivanje
ova 4 sindroma sugerie da se tekoe mogu doivjeti i u kasnijem djetinjstvu i odrasloj dobi.
Ipak, ako se okolnosti poprave, mogu se oekivati poboljanja intelektualnih sposobnosti,
smanjenje problema u socijalnom funkcionisanju utd.

Drugo pitanje takoer ne doputa jednostavan odgovor u ekstremnim sluajevima

uskraivanja, osobito kod podljudskih primata, kasnija kompenzacija ima samo ogranien
uinak. U manje ekstremnim sluajevima bilo da privrenost nije ili jeste bila stvorena, a zatim
raskinuta, nije utvreno da je sposobnost osobe za stvaranje veza ozbiljno smanjena. ini se da
je Bowlby pretjerao kad je tvrdio da se privrenost mora razviti u prvim godinama ivota kako
bi pojedinac kasnije u ivotu uspostavljao normalne odnose.