GRAANSKO PRAVO - KOLOKVIJ

1.Definiite granasko pravo u objektivnom smislu i objasnite definiciju u

to vie detalja?

Objektivno pravo je skup svih pravnih normi kojima se ureuju odnosi

povodom materije odreene grane prava npr. stvarno pravo

Graansko pravo je sistematizovan skup pravnih pravila koja ureuju pravne

odnose izmeu subjekata prava povodom stvari, inidaba, nematerijalnih
tvorevina i prava, odnosno povodom imovine.

-Sistematizovan skup pravnih pravila;

-Pravna pravila ureuju;

-Pravni odnos;

-Subjekti prava;
-Stvari;

-inidbe;

-Nematerijalne tvorevine;

-Pravo;

Funkcija prava je da regulie drutvene odnose i utie na njihov razvoj u

eljenom pravcu.

2.Objasnite zato se graansko pravo zvoe graansko te zato pojedini

drugi ponueni nazivi nisu primjereni?

Naziv graanskog prava potie iz rimskog prava (ius civile). Ono se ne zove
graansko zato to se odnosi na graane, ve zato to ne postoji bolji naziv.
Jedino graansko pravo u svom nazivu moe obuhvatiti istovremeno odreeni
krug imovinskih kao i neimovinskih odnosa.
3.Navedite i ukratko objasnite naela graanskog prava?

Postoje 4 naela graanskog prava:

1.Naelo dispozitivnosti (autonomije pravno-relevantne volje); naelo

dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos nastaje,
prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekata

2.Naelo ravnopravnosti stranaka; poloaj subjekata u graanskopravnom

odnosu je koordiniran

3.Naelo imovinske sankcije; ukoliko doe do povrede graanskopravnih

normi, jedini mogui vid sankcije je na imovinu a nikada na linost pravnog
subjekta

4.Naelo prometnosti prava; ima se na umu promet subjektivnih graanskih

prava, sva subjektivna graanska prava su prometna, u smislu da mogu
mijenjati nosioca.

4.Detaljno objasnite naelo dispozitivnosti u graanskom pravu?

Jo se naziva naello slobodne inicijative.

Naelo dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos

nastaje, prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekata. Ljudi stupaju u
odreene graansko pravne odnose u prvom redu da bi zadovoljili svoje
materijalne potrebe. Naelo dispozitivno sti kao ope naelo graanskog prava
dolazi do izraaja u svim njegov dijelovima. Naelo dispozitivnosti izraava se
kao sloboda ugovaranja odnosno prema lanu 2. ZOO , kao sloboda ureivanja
obveznih odnosa. Ona prije svega podrazumjeva slobodu svakog sudionika u
prometu da se, procjenjujui svoje interese i mogunosti, odlui da li e ui u
neki obvezni odnos ili ne.

5.Objasnite ta se dogodi ukoliko strane ne disponiraju u svojim

graanskopravnim odnosima?

U onim swluajevima kad graanskopravni odnos nastaje mimo volje pravnog

subjekta, naelo dispozitivnosti oituje se glede promjene i prestanka takvih
odnosa. Broj takvih odnosa u prometu je ve uglavnom odreen. Takvi odnosi
u graanskom pravu ne prevladavaju. Naprotiv, broj graanskopravnih odnosa
koji nastaju slobodnom inicijativom pravnih sbjekata nije odreen. Jedina
granica koju subjekti ne mogu prei je mogunost i dopustivost sadraja
definirana prisilnim propisima.
6.Detaljno objasnite naelo ravnopravnosti stranaka u graanskom
pravu?

Poloaj subjekata u graanskopravnom odnosu je koordiniran.

U graanskom pravu nema podreivanja jedne strane graanskopravnog

odnosa drugoj strani, bez da ta druga strana menifestirajui sovju pravno
relevantnu volju ne pristane na to. Nema subordinacije to je karakteristika
nekih drugih grana (javnog) prava. Naelo ravnopravnosti je usko povezana sa
naelom dispozitivnosti. U graanskopravnom odnnosu nema jedna stranka
vlast nad drugom. Prema lanu 11 ZOO sudionici u obveznom odnosu
ravnopravni su.

7.Detaljno objasnite naelo imovinske sankcije u graanskom pravu?

Sankcija je tetna posljedica koja treba pogoditi onoga koji se ne dri zapovjedi
ili zabrane izraene u pravnoj normi. Isto tako sankcija znai tetnu posljedicu
koja stie onoga koji ne ispuni obvezu to ju je na sebe preuzeo stupajui u
graanskopravni odnos. Ukoliko doe do povrede graanskopravnih normi,
jedini mogui vid sankcije je na imovinu, a nikada na linost pravnog subjekta.
To znai da u graanskom pravu nema mjesta kazni. Tu se daje samo
imovinska naknada za povredu obaveza koje proizilaze iz graanskopravnog
odnosa.

8.Detaljno objasnite naelo prometnosti subjektivnih graanskih prava u

graanskom pravu?

Ima se na umu promet subjektivnih graanskih prava tj. da ih subjekti mogu

slobodno prenositi. Sva subjektivna graanska prava su prometna, u smislu da
mogu mijenjati nosioca. Subjektivno graansko pravo je ovlatenje koje za
sudionika konkretnog graanskopravnog odnosa nastaje u okviru tog odnosa
ureenog graanskim pravom u objektivnom smislu. Jedino u poruju
graanskog prava postoji mogunost prometa subjektivnih imovinskih prava.

9.Objasnite odnos graanskog prava sa drugom granom prava po

vlastitom nahoenju?

Odnos graanskog i radno pravo-

Radno pravo je bilo sastavni dio granskog prava. Osnovni instrument radnog
odnosa bio je ugovor o slubi. U savremenom radnom pravu prevladavaju
norme imperativnog i zatitnnog karaktera. Ali ima i onih koje su
imovinskopravne naravi. Zasnivanje radnog odnosa ima ugovorni karakter i na
ugovor o radu suspidijarno se primjenjuju opi propisi obveznog prava.
10.Navedite to vie znate grana graanskog prava?

Stvarno, Obligaciono, Porodino, Nasljedno

11.Navedite hijerarhiju izvora graanskog prava i ukratko objasnite

elemente?

Izvori graanskog prava su : ustav koji se dijeli na: zakone i meunarodne

izvore, a zakoni se dijele na: podzakonske akte, sudske presude, ugovore,
obiaje i pravnu nauku.

-Ustav je hijerarhijski najvii pravni akt sa najviom pravnom snagom.

-Zakon je pravni akt koji po hijerarhiji dolazi odmah poslije ustava. Njega
donosi organ nadlean za njegovo donoenje i mora biti usaglaen sa ustavom.

-Podzakonski akti se pojavljuju u razliitim oblicima i sa razliitim nazivima

meu kojima su najkarakteristiniji : uredbe, naredbe i pravilnici.

-Ugovor za stranke predstavlja zakon!

-Obiaj nije formalni izvor prava. Obiaj je drutveno pravilo o ponaanju.

-Sudska praxa nije formalni izvor prava.

-Pravna nauka nije formalan izvor prava

12.Navedite to vie znate konkretnih zakona koji ureuju matreiju

graanskih prava i objasnite ulogu Ustava kao izvora graanskog prava?

-Zakon o obligacionim odnosima (Sl. list SFRJ, broj : 29/87; 39/85; 45/89;
57/89,. Ovaj zakon je preuzet Uredbom sa zakonskom snagom ( Sl.list BiH br.
2/92 , a pravnu snagu zakona je stekao na osnovu potvrivanja Uredbi sa
zakonskom snagom ( Sl.list BiH br. 13/94 )

-Zakon o stvarnim pravima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl.novine F BiH

66/13, 100/13),

-Zakonu o nasljeivanju (Sl. list SRBiH, broj : 7/80,15/80 preieni tekst)

-Zakon o eksproprijaciji (Sl.novine F BiH, broj : 70/07)

-Zakon o graevinskom zemljitu FBiH (Sl.novine F BiH, broj : 25/03)

-Zakon o zemljinim knjigama (Sl.novine F BiH, broj : 19/03)

-Zakon o notarima (Sl.novine F BiH, broj : 45/02)

Ustavi u pravilu sadre relativno mali broj odredaba, ali one imaju za
graansko pravo prvorazredno znaenje. Ustavom se ureuju osnove pravnog,
politikog i gospodarskog sustavaodreene drutvene zajednice. Uustavne
odredbe se razrauju u odgovarajuim zakonima i ine temelj pojedinih
graanskopravnih instituta.

13.Detaljno objasnite dispozitivnost pozitivnih normi graanskog prava,

sa primjerima i uporedite sa imperativnim graanskopravnim normama?

Dispozitivne norme se razlikuju od imperativnih normi po tome to strankama

u graanskopravnom odnosu daju ovlaenja da umjesto dispozicije sadrane u
dispozitivnoj normi same stranke donesu drugu normu i da se po njoj ponaaju.

To znai da primjena neke dispozitivne norme nije obavezujua ve zavisi od

volje stranaka na taj nain dispozitivnim normama se strankama daje velika
sloboda da same stranke reguliu odnose u koje ulaze na nain kako to stranke
ele.

Tek u sluaju ako stranke ne ele drugaije rjeenje nekog odnosa bie
primjenjena dispozitivna norma.

14.Ukratko objasnite obiaj, sudsku praksu i pravnu nauku kao izvore

graanskog prava?

Obiaj je drutveno pravilo o ponaanju, koje nastaje dugim ponavljanjem

jednog istog naina ponaanja nekih subjekata, u odreenoj situaciji, iz ega u
toj drutvenoj grupi nastaje miljenje, odnosno svijest kako je takvo ponaanje
obavezno za sve naredne takve situacije.

Sudskom praxom naziva se donoenje vie suglasnih presuda od strane istog

suda o istom pravnom pitanju. Sudska praxa je neizravan izvor prava. Sudska
praksa je zapravo primjena prava od strane sudova.

Pravna nauka nije formalni izvor prava , ali vri znaajan utjecaj na pravno
shavatanje subjekta prava od kojih se okuje primjena pravnh normi.
15.Definiite graanskopravni odnos, objasnite definiciju i objasnite kako
ete razlikovati graanskopravni odnos od pravnih odnosa i od drutvenih
odnosa te navedite primjer svakog ponaosob?

Graanskopravni odnos je onaj drutveni odnos koji je ureen pravnim

pravilima graanskog prava. Svaki graansko pravni odnos je pravni odnos ali
svaki pravni odnos nije graansko pravni odnos. Graanskopravni odnosi
nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se u stvarnom ivotu dogode odreene
injenice za koje norme graanskog prava veu uinke nastanka za jednu
stranu graanskih subjektivnih prava a za drugu stranu korespondirajue
obaveze povodom tog subjektivnog graanskog prava.

16.Objasnite ulogu injenica u graanskopravnom odnosu i navedite to

vie znate vrsta i podvrsta injenica?

Pravno relevantne injenice su sve one injenice za koje pravni poredak vee
odreeni pravni uinak. Sve injenice nisu pravno relevantne injenice

Odreena injenica moe biti a ne mora pravno relevantna u zavisnosti od

konteksta

Pravni izvori daju odgovor na pitanje koja injenica je pravno relevantna.

Postoje: prirodni dogaaji (roenje, smrt, protok vremena, poplava, vis

maior-via sila); ljudske radnje koje mogu biti pravom dozvoljenje (pravni
poslovi i radnje saglasne sa pravom) i pravno nedozvoljene (krivini i
graanski delikti); s obzirom na funkciju (pretptostavke i fikcije, pravna i
injenina osnova).

Pravne pretpostavke se dijele na oborive i neoborive. Nausciturus je pravna

fikcijia.

17.Detaljno objasnite pravne pretpostavke u graansko pravu?

Pretpostavka je pravna injenica koja je doista kao injenica relano nastala u

stvarnosti, a potrebna je da bi nastao , promjenio se ili prestao odreeni
graanskopravni odnos. Njeno postojanje je sigurno. Moe se konkretno i
uvijek dokazati
18.Objasnite objektivna i subjektivna graanska prava te odnos izemu
istih i ulogu zahtjeva u istom?

Objektivno pravo je skup svih moguih pravnih pravila kojima se ureuju

odnosi izmeu subjekata prava povodom izvjesnog objekta prava. Subjektivno
graansko pravo je skup ovlatenja koja jednom pravno subjektu prema jednom
ili vie drugih subjektata prava povodom konkretnog graanskopravnog odnosa
priznaju norme graanskog prava.

Apstraktne norme objektivnog prava odreuju kakva konkretna prav asubjekti

stiu i kakve obaveze preuzimaju kada stupaju u konktretne graanskopravne
odnose.

Kada stupi u konkretni graanskopravni odnos subjekt prava postaje nosilac

konkretnog subjektivnog pravaprema drugim subjektivma, na osnovu normi
objektivnog prava koje ureuju taj graanskopravni odnos.

Zahtjev je objektivnim pravom zajamena mogunost da se od drugog subjekta

odreenog graanskopravnog odnosa zahtjeva odreeno postupanje a koje
postupanje predstavlja ostvarenje subjektivnog graanskog prava.

19.Navedite vrste subjektivnih graanskih prava i objasnite jednu po

vlastitom nahoenju?

-Apsolutna i relativna

-Prenosiva i nepresnovsiva

-Glavna i sporedna prava

-Preobraajna prava

Prenosiva subjektivna graanska prava su subjektivna graanska prava kod

kojih je mogue mijenjati nosioca prava.

Veina graanskih prava su subjektivna graanska prava (naelo prometnosti

subjektivnih graanskih prava)

Primjer je pravo vlasnitva ili pravo reproduciranja autorskog djela

Neprenosiva subjektivna graanska prava su takva subjektivna graanska prava

kod kojih nije mogue mijenjati nosioce prava.

Vezana za linost subjekta prava, Nazivaju se lina graanska prava, Primjer

je autorska moralna prava, line slunosti
20.Definiite pravne fikcije te uporedite sa pravnih pretpostavkama,
navedite primjer svake ponaosob?

Pravna fikcija jeste takva pravna injenica za koju se ili zna da se uopte nije
dogodila odnosno da se nikada nee dogoditi, ali se uizma kao da je se
dogodila kako bi graanskopravni odnos mogao nastati, promjeniti se ili
prestati.

Pravna fikcija se moe prepoznati u pravnim izvorima po kortenju izraza

uzima se.

Za pravnu pretpostavku se zna da je realno nastala dok se za fikciju zna da se

uope nije dogodila niti e se ikad dogodit.

Teorija Nasciturusa - Pretpostavka je da nasljednik mora biti iv u trenutku

smrti ostavitelja. Prema tome dijete zaeto a jo neroeno , ne bi moglo biti
nasljednik svoga oca koji je umro prije nego to se dijete rodilo. Tu pravna
pretpostavka prelazi u pravnu fikciju gdje se neroeno dijete smatera roenim
zbog nasljeivanja.

21.Definiite pravni subjektivnitet, navedite svojstva subjekata

graanskog prava i ukratko objasnite?

Subjekt prava je svako lice koje moe biti nosioc prava i obaveza. Tu spada
fiziko (iv ovjek), pravno lice i drutvena tvorevina. U graanskom oravu,
pravni subjekt je bilo koji sudionik graansko pravnog odnosa koji je
nositeljem ili subjektivnog graanskog prava ili obaveze kojoa proizilazi iz
subjektivnog graanskog prava.

Svojstva subjekta graanskog prava su: pravna, poslovna, deliktna i radna

sposobnost.

22.Detaljno obrazloite pravnu sposobnost subjekata graanskog prava?

Pravna sposobnost je svojstvo subjekta prava da bude nositelj prava i obaveza.

Postoji opta (moe da bude nositeljem svih vrsta prava i obaveza) i posebna
(Lica koja imaju posebnu pravnu sposobnost mogu da budu nositeljem samo
onih vrsta prava i obaveza i u onom obimu koji im je zakonom ili drugim
pravnim aktom izriito ovlateno) pravna sposobnost. Pravna sposobnost se
stie roenjem.
23.Detaljno obrazloite poslovnu sposobnost subjekata graanskog prava?

Poslovna sposobnost je sposobnost subjekta prava da oitovanjem svoje pravno

relevantne volje utie na svoja prava i obaveze. Pravno relevantna volja je
htijenje za postizanje neega. Svaki subjekt prava mora imati pravnu ali ne i
poslovnu sposobnost. Poslovna sposobnost moe biti: -Potpuna poslovna
sposobnost

-Djelimina

-Potpuna poslovna
nesposobnost

Potpuna poslovna sposobnost se stie sa 18 godina za fizika lica, a upisom u

sudski registar za pravna lica. Poaslovna sposobnost moe biti oduzeta i
umanjena, samo ukoliko su zadovoljeni uslovi a o tome odluuje nadleni sud

24.Detaljno objasnite deliktnu i radnu sposobnost subjekata graanskog

prava?

Deliktna sposobnost je sposobnost subjekta prava da odgovara za svoja

protivpravna djela. Ona oe biti stepenovana. Deliktna nesposobnost (od 0 do
6,99 g); djelimina deliktna sposobnost (od 7 do 13,99g) i potpuna deliktna
sposobnost (od 14g do smrti)

Radna sposbnost- fiziko lice sa punih 15 godina moe da ue u odreene

kvalifikovane radne odnose. Pri tom to lice stie pravno na remuneraciju
povodom radnog djelovanja. Takvo zaposleno fiziko lice moe da raspolae
novcem koji zaradi na takav nain , ali u granicama i pod uslovom da doprinese
svom odravanju kao i da pomogne porodinoj zajednici

25.Navedite i ukratko objasnite line pravne atribute subjekata prava?

To su:

1. Ime subjekta prava - Ime je oznaka subjekta prava koje tog subjekta prava
razlikuje od svih drugih subjekata prava kako upote tako i u pravnom
prometu.

2.Prebvalite ili domicil - Prebivalite ili domicil jeste geografski

identifikovana lokacija za koju pravni subjekt vee svoje pravno relevantno
djelovanje.
 3.Dravljanstvo - dravljanstvo jeste svojstvo subjekta prava da pripada
odreenoj dravi.

4.Druga prava linosti - publicetno pravo, pravo da se bude zaboravljen, pravo

na ast, pravo na ugled, moralna autorska prava.

26.Uporedite nastajanje i prestajanje fizikog i pravnog lica kao subjekata

graanskog prava?

Fiziko lice nastaje subjektom prava i stie pravnu sposobnost roenjem.

Medicinska nauka tano define u kojem trenutku nastaje moment roenja.
Dovoljno je da dijete pokazuje znakove ivota ali ne mora biti sposobno za
ivot. Fiziko lie prestaje smru, fiziko lice gubi pravnu sposobnost u trenutku
smrti i trenutak smrti je definisan medicinskom naukom.

27.Definiite pravno lice kao subjekta graanskog prava i objasnite

elemente definicije?

Pravno lice je drutvena tvorevina lanova koji mogu biti fizika lica, druga
pravna lica ili i fizika i pravna lica, koja ima cilj postojanja koji determinira
obim pravne i poslovne sposobnosti iste, koja ima stalnu organizacijsku
strukturu korz koju pravno lice manifestuje svoju pravno relevantnu volju, koja
ima imovinu razliitu i odvojenu od imovine svojih lanova, te kojoj je pravni
poredak dao pravnu subjektivnost koja je razliita i odvojena od pravne
subjektivnosti lanova.

-Drutvena tvorevina;

-Fizika, pravna i druga lica; najee su fizika lica koja su se udruila radi
ostvarenja odrenog cilja. Druga pravna lica takoe mogu se udruiti da bi
ostvarili odreeni cilj i osnovali odreeno pravno lice. lanovi pravnog lica
mogu biti i kombinacija pravnih i fizikih lica, lanovi pravnog lica se mogu
mijenjati.

-Cilj postojanja; cilj pravnog lica mora da bude jasan od osnivanja i da postoji
cijelo postojanje pravnog lica, kada se postigne cilj, najee e doi do
prestanka pravnog lica
 -Organizacijska struktura; pravno lice mora da ima organizaciju koja na jasan
nain odreuje nain ispoljavanja i ustanovljenja svoje pravno relevantne volje

-Imovina pravnog lica; pravno lice mora da ima imovinu koja je razliita od
imovine svojih lanova imovina pravnog lica je pravno u cijelosti odvojena od
imovine pravnog lica.

-Pravni poredak mora da prizna pravni subjektivitet pravnom licu; drutvena

tvorevina sa svim drugim elementima ali kojoj nije priznat pravni subjektivitet
nije pravno lice

-Pravni subjektivitet; pravni subjektivitet pravnog lica je razliit i u cijelosti

odvojen od pravnog subjektiviteta lanova tog pravnog lica pa i zakonskog
zastupnika pravnog lica

28.Navedite i ukratko objasnite vrste pravnih lica u Bosni i Hercegovini?

Postoje pravna lica privatnog i javnog prava. U pravna lica javnog prava spada
drava a u pravna lica privatnog prava spadaju omercijalna (privredna drutva)
i nekomercijalna (zaklade i fondacije) pravna lica.

Pod dravom se podrazumjevaju: javne ustanove, optine javna preduzea

univerziteti i drugo.

Privredna drutva se dijele na drutvo jednog lica, komanditno drutvo, drutvo

ograniene odgovornosti i dioniko drutvo.

Drava je subjekt prava

U graanskom pravu drava je, po naelu ravnopravnosti stranaka,

ravnopravna svim drugim subjektima prava

Drava moe biti tuena i moe tuiti, te moe da manifestuej svoju pravno
relevantnu volju putem svojih organa
29.Uporedite pravnu, poslovnu i deliktnu sposobnost fizikih i pravnih
lica?

Pravna sposobnost pravnog lica nije ista kao kod fizikog lica., ograniena
ciljem zbog kog je osnovano pravno lice. Apsolutno nitavi su pravni poslovi
koji su zakljuni mimo ili izvan pravne sposobnosti pravnog lica.

Pravno lice poslovnu sposonbnost stie u trenutku registra u nadleni sud

lanovi pravnog lica ne mogu manifestovati pravno relevantnu volju pravnog

lica osim ako nisu izriito ovlateni u ime i za raun pravnog lica da tako
postupaju.

Pravna lica su potpuno deliktno sposobna

Takoe deliktno sposoban je organ odnosno zakonski zastupnik pravnog lica

Ovo je oblik kompenzacijske odgovornosti

Fizika osoba ima opu pravnu sposobnost, dok pravna osoba ima posebnu
pravnu sposobnost. Fizika osoba djeluje u krugu onoga to nije zabranjeno, a
pravna osoba djeluje u okviru onoga to joj je odreeno.

Pravna lica svoju poslovnu sposobnost obavljaju preko fizikih lica.

Kao to fizika osoba moe odgovarati za svoja deliktna djela, tako moe i
pravna osoba.

30.Navedite elemente postojanja pravnog lica i detaljno objasnite jedan po

vlastitom nahoenju?

Elementi postojanja pravnog lica su:

-Korporacija

-Zaklada

-Fundacija

-Drutvena pravna osoba

-Graanske pravne osobe

Korporacija je organizirana zajednica osoba koji je samostalan pravni subjekt
razliit od pojedinih lanova korporacije.

Korporacija takoer ima svoju imovinu, nuno mora imati svoje lanstvo.
Odnos lanova prema korporaciji i obratno ureen je njezinim statuom ili
ugovorom. Imovina korporacije razliita je od imovine lanova. Identitet
korporacije se ne mijenja promjenom lanova. Ona ostaje isti pravni subjekt
makar neki lanovi otpali, a novi pridoli. Ba zbog toga korporacija moe
ostvariti zadatke koji nadilaze prosjean vijek ljudskog ivota. Korporacija je
samostalan pravni subjekt. Meu tipine korporacije ubrajaju se dionika
iakciona drutva.

31.Navedite to vie znate objekata graanskog prava i objasnite jedno po

vlastitom nahoenju?
Objekti graanskog prava je sve ono zbog ega subjekt prava moe ui u
pravni i to graanskopravni odnos.
Vrste graanskopravnih objekata:
Objekti graanskog prava su: stvari, inidbe, imovina i osobna neimovinska
dobra povodom kojih pravni subjekti stupaju u odnose.
Stvari-pod stvarima se podrazumijevaju materijalni dijelovi prirode, koji se
mogu primjetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u sadanjosti ili za
njih postoje pretpostavke da e nastati u budunosti. Zakonska definicija
stvari je da su stvarni tjelesni dijelovi prirode , razliiti od ljudi koji slue
ljudima za upotrebu.
Stvari se dijele na tjelesne i netjelesne.

32.Definiite stvar i objasnite elemente definicije?

Stvar je cjelovit, samostalni materijalni dio prirode, koji je prostorno ogranien,
potinjen faktikoj moi ljudskih bia te kojoj pravni poredak nije oduzeo ili je
oznaio svojstvo stvari.
Materijalni dio prirode - Stvar je materijalni dio prirode u smislu da mora
postojati u stvarnosti i da zauzima prostor bez obzira kako malen u stvarnosti.
Cjelovit - Stvar mora biti cjelovita. Dijelovi stvari nisu zasebne stvari budui
da oni nemaju izolovanu egzistenciju i bez ostatka gube znaajnu vrijednost.
Nepripadanje - Stvar mora biti samostalna u smislu da povodom
pravno-tehnikihkonsideracija ne predstavlja sastavni element komplementarne
stvari ija vrijednost lei u zajednikom skupu pojedinih materijalno
individualnih ali komplementarnih stvari.
Pod ljudskom kontrolom - Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi u smislu da
mora biti podobna kontroli od strane ljudskih bia kao apsolutno svojstvo
stvari.
Svojstvo stvari - Da bi odreeni materijalni dio prirode bio stvar pravni
poredak ne smije da je izriito oduzeo tom materijalnom dijelu prirode svojstvo
stvari.
Dezignacija svojstva stvari - Neto to nije materijalni dio prirode e biti stvar
ukoliko pravni poredak tom faktoru postojanja prui karakteristiku stvari.

33.Navedite to vie znate vrsta stvari i objasnite jednu po vlastitom

nahoenju?
Stvari u prometu i van prometa, pokretne i nepokretne, individualno odreene i
generike, zamjenjive i nezamjenjive, potrone i nepotrone, djeljive i
nedjeljive, proste i sloene, glavne i sporedne, plodovi, zbirne stvari i zbir
stvari, novac kao sui generis stvar, ljudsko tijelo kao sui generis stvar, energija
kao sui generis stvar, internet i beini signal kao sui generis stvari.
Pokretna stvar je takva vrsta stvari kao objekta graanskog prava koja moe
mijenjati svoj poloaj u prometu a da pri tom ne dolazi do unitenja ili
mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju.
Primjer: automobil, olovka, mobitel
Stvari izvan pravnog prometa su takve vrste stvari koje uopte nisu objekti
graanskog prava budui da su, svojom prirodom ili posebnom pravnom
odredbom izuzete iz pravnog prometa.

34.Napiite to vie znate o vrstama stvari po kriteriju prometnosti?

- STVARI U PROMETU(res in commercio) - Stvari u prometu su takve
vrste stvari kao objekata prava povodom kojih subjekti prava mogu
neogranieno sticati subjektivna prava, i u punom njihovom obimu. Stvari u
prometu mogu biti objektom svih prava i svih. Na njima se mogu neogranieno
i neogranien broj puta sticati i mjenjati stvarna prava i njihovi nosioci.
- STVARI OGRANIENE U PROMETU- Stvari ograniene u prometu su
takve vrste stvari povodom kojih je na neki nain ogranieno sticanje
subjektivnih graanskih prava iz drutveno opravdanograzloga.Primjer: oruje,
droge, lijekovi, otrovi, eksplozivi. Za takve stvari se obino propisuje poseban
reim pravnog prometa.
- STVARI IZVAN PROMETA (res extracommercium)Stvari izvan pravnog
prometa su takve vrste stvari koje uopte nisu objekti graanskog prava budui
da su, svojom prirodom ili posebnom pravnom odredbom izuzete iz pravnog
prometa.

35.Napiite to vie znate o vrstama stvari po kriteriju pokretnosti?

POKRETNE - Pokretna stvar je takva vrsta stvari kao objekta graanskog
prava koja moe mijenjati svoj poloaj u prometu a da pri tom ne dolazi do
unitenja ili mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju. Primjer: automobil,
olovka, mobitel
NEPOKRETNE - Nepokretna stvar jeste takva vrsta stvari kao objekta
graanskog prava koja ne moe da mijenja svoj poloaj u prostoru a da pri tom
ne doe do unitenja ili bitnog smanjenja bitnih svojstava stvari. Primjer: kua,
zemljite, zgrada..

36.Napiite to vie znate o vrstama stvari po kriteriju generinosti?

37.Objasnite pojam opih i javnih dobara u graanskom pravu?

Nisu sposobni biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava oni
dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne
fizike ili pravne osobe pojedinano, nego su na upotrebi svih, kao to su to
atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opa
dobra).
Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod
jednakim uvjetima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se
primjenjuju pravila koja vae za ope dobra, ako zakonom nije ta drugo
odreeno.

38.Napiite to vie znate o vrstama stvari po kriteriju djeljivosti, o

nainima podjele stvari te o jedinstvenim i sloenim stvarima(tj.
jednostavne i sastavljene)?
DJELJIVE STVARI- su takve vrste stvari kao objekata graanskog prava
koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih djelova na nain koji kod
rezultirajueg svakog individualnog djela se nalazi bitno svojstvo stvari i pri
emu se ne umanjuje upotrebna stvar i njena vrijednost nesrazmjerno. Primjer:
okolada, lego kockice..
NEDJELJIVE STVARI- su ona vrsta stvari kao objekata graanskog prava
kod kojih dioba stvari neophodno unitava bitna svojstva stvari te
nesrazmjernoumanjuje vrijednost stvari u odnosu na istu kada je stvar cjelovita.
Primjer: iva ivotinja, dijamant, paket karata..
Nain podjele stvari: fizika dioba stvari, geometrijska dioba stvari (zemljita),
civilna dioba stvari (po vrijednosti), idelana dioba stvari.
JEDNOSTAVNE STVARi su takve vrste stvari kao objekata prava koje po
ustaljenom shvatanju i u pravnom prometu ine jedinstvo. Primjer: kamen,
ivotinja, biljka, ali i tkanina, papir, legura metala..
SASTAVLJENE STVARI su ona vrsta stvari kao objekata graanskog prava
koje nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu cijelinu, tako da
upotrebljeni dijelovi ne gube svoje fiziko postojanje. Primjer: zgrada

39.Objasnite pojam perticencije u to vie detalja?

Pripadak ili pertinencija jeste sporedna stvar koja je odreena da podreeno
trajno slui svrsi glavne stvari bez da u isto vrijeme ne postane njen sastavni
dio.
Objektivni element odnos pripatka i glavne stvari.
Subjektivni element da je vlasnik stvari odredi kao pripadak.
Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao
sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom
prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava ispunjenje te namjene.
Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije
odreeno.Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne
oduzima pripatku to svojstvo.
Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj
djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu
u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari,
pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava treih osoba koje su upisane u
odgovarajui javni registar.
40.Napiite to znate o plodovima stvari u graanskom pravu?
Plodovi su prinosi (*ili proizvodi*) koji neposredno ili posredno nastaju od
izvjesne stvari odnosno prava.
Vrste plodova: prirodni plodovi, industrijski plodovi i civilni plodovi.
Vrste prirodnih i industrijskih plodova: visei plodovi, odvojeni plodovi, ubrani
plodovi, potroeni, nepotroeni, i zanemareni plodovi.
Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom neijega rada,
kao i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu. Plodovi su i prinosi
koje jedna stvar ili pravo daje periodino i bez unitenja njene sutine (prirodni
plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog
odnosa (civilni plodovi).
Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako
zakonom ili pravnim poslom nije drugaije odreeno. Ko je duan predati
plodove stvari ili prava moe zahtijevati naknadu trokova, koje je imao radi
dobijanja plodova, ako bi takve trokove imao i dobar domain. Visina
naknade ne moe premaiti vrijednost plodova koje je duan predati.
Plodovi ivotinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. Onaj ija je
ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako
je neto drugo odreeno zakonom ili uobiajeno.