KEMIJA I

Tvari
Zakoni kemijskog spajanja
Prirodne znanosti znanosti koje se bave prouavanjem prirode i
prirodnih pojava (kemija, fizika, biologija)

KEMIJA

- prouava tvari od kojih je sastavljen svemir (sastav, svojstva i

unutarnju strukturu)

- istrauje promjene tvari - reakcije i mehanizme reakcija

- do spoznaja dolazi na osnovi eksperimenata, opaanjem i

mjerenjem promjena tvari ili sistema koji sadre vie razliitih tvari
 VRSTE TVARI
(tvar=sve to ima masu i zauzima prostor)

morska voda

HOMOGENE HETEROGENE
(jednolik sastav kroz cijelu masu) (nejednolik sastav)
fizikim
odvajanjem

vegeta
ISTE TVARI HOMOGENE SMJESE
(ne mogu se dalje proiavati) (OTOPINE)

fizikim
odvajanjem
RASTAVLJANJE TVARI NA ISTE TVARI
Kromatografija
Centrifugiranje

Frakcioniranje

Magnetsko odjeljivanje

Filtriranje Destilacija
Otapanje

Sedimentiranje
Otapanje topljivih tvari u pogodnom otapalu i odjeljivanje otopljenog
od neotopljenog (filtriranjem, sedimentiranjem ili centrifugiranjem).

Filtriranje je postupak odvajanja vrste tvari od tekuine proputanjem

suspenzije kroz filtar. Na filtru zaostaje talog a kroz filtar prolazi filtrat.

Sedimentiranje je postupak odjeljivanja specifino tee suspendirane

tvari od otopine. vrsta tvar se slegne na dno a tekuina se iznad nje
odlije (dekantira).

Centrifugiranje je sedimentiranje estica pod utjecajem centrifugalne

sile i upotrebljava se za odjeljivanje vrlo finih suspenzija. Kod
centrifugiranja se koriste sile do 10 000 puta vee od sile gravitacije, a
kod ultracentrifuga i do 600 000 puta vee.
Dijaliziranjem se odjeljuju topljive tvari od koloidnih otopina tj. od
estica veliine 10-9 do 10-7m. Takve koloidne estice ne prolaze kroz
membrane vrlo sitnih pora, a otopljene tvari prolaze.

Flotacija je postupak odjeljivanja hidrofobne vrste tvari od hidrofilnih

pomou mjehuria zraka. Propuhivanjem zraka kroz suspenziju, u koju
su dodane tvari za lake stvaranje pjene, stvaraju se mjehurii zraka koji
se hvataju na hidrofobnu tvar i iznose je na povrinu.

Kromatografija je metoda odvajanja koja se zasniva na razliitoj

raspodjeli komponenti uzorka izmeu dvije faze od kojih je jedna
nepokretna (stacionarna) a druga pokretna (mobilna). Stacionarna faza
moe biti vrsta ili tekua, a mobilna tekua (tekuinska
kromatografija) ili plinovita (plinska kromatografija). Komponente se
pod utjecajem mobilne faze kreu kroz stacionarnu fazu razliitom
brzinom i tako se razdvajaju.
Destilacija je postupak koji slui za odjeljivanje ili preiavanje
komponenti iz njihovih smjesa. Tekuina se zagrijava na temperaturu
vrenja a nastale se pare kondenziraju i prikupljaju (destilat).

Sublimacija je prijelaz iz vrstog izravno u plinovito stanje bez

prethodnog prijelaza u tekuinu.

Kondenzacija je proces u kojem plin prelazi iz plinovitog u tekue

agregatno stanje, obino je uzrokovana hlaenjem.
 VRSTE ISTIH TVARI

Elementi Kemijski spojevi

(simboli, nazivi) (formule, nazivi)

analiza
iva - oksid iva + kisik
sinteza

ANALIZA - Razdvajanje tvari na komponente

SINTEZA - Dobivanje novih tvari iz ve poznatih
 Silikatno kamenje
2900 km

Zemljina kora 30
km

6350 km kisik : 46,5%

Jezgra iz Fe i Ni
Si : 28%

Al : 8%
Vjerojatna struktura Zemlje i sastav Fe : 5%
Zemljine kore (F.W.Clarke); uz simbole Ca : 3,5%
Na : 3% K: 2,5%
elemenata naznaeni su maseni udjeli Mg : 2% svi ostali : 1,5%
 Gustoa

Tvrdoa
Talite temperatura pri kojoj kruta tvar
prelazi izkrutog stanja u tekue
Fizika svojstva
Vrelite temperatura pri kojoj je tlak para
tekuine jednak 101325 Pa

Kristalni oblik
Topljivost
SVOJSTVA ISTIH TVARI
Elektrina i toplinska provodnost

Kemijska svojstva
STRUKTURA ISTIH TVARI

Agregatna stanja
vrsto (solidus s)
Tekue (liquidus l)
Plinovito (gasus g)

razlike: fizikalne karakteristike,

npr. razliit razmjetaj estica
vrste tvari
Kristalinine tvari odreeni volumen i oblik
- vrsta povezanost estica jakim privlanim vezama

Karakteristike kristala
- geometrijski oblik
- konstantni kutevi Kristali kuhinjske soli
- kalanje
- isti razmjetaj estica periodiki se ponavlja u sva tri smjera
- na udaljenosti je razmjetaj estica strogo ureen
- estice su gusto poslagane
 Na+

Cl-

Jedinina elija natrijeva klorida (NaCl)

Jedinina Ponavljanje Ponavljanje Ponavljanje

elija du osi z du osi y du osi x
14 tipova jedininih elija
Priroda plina

Nema volumen i oblik

Molekule slobodne, Van der Waalsove sile slabe
Tlak plina udaranje molekula o stjenke posude

Priroda tekuina (kapljevina)

Odreeni volumen, nema oblik

Talite vrsta tvar prelazi u tekuinu
Vrelite tekuina prelazi u paru ( plinovito stanje)
 120 vrelite 184C

100

kristali joda tekui jod

80
p/kPa

60

40
talite 114C
20
pare joda
0
40 60 80 100 120 140 160 180
t/C

Dijagram stanja joda krivulja tlaka pare kristalnog i tekueg joda

 Zakoni kemijskog spajanja

1. Zakon o ouvanju mase

2. Zakon stalnih teinskih omjera
3. Zakon viekratnih teinskih omjera
4. Zakon o kemijskim ekvivalentima
5. Zakon volumnih omjera plinova

6. Avogadrov zakon
+ Daltonova atomistika teorija
1. Zakon o ouvanju mase
Antoine Laurent Lavoisier
(1743-1794)
...u svakoj kemijskoj promjeni
koliina tvari jednaka je prije i
poslije promjene; narav i broj
elemenata ostaju isti, jedino se
dogaa promjena, preinaka.
...nita se ne gubi nita se ne
stvara...
...Lavoisier
(18 st. Lavoisier prvi je uveo vagu i tono mjerenje u istraivanju
kemijskih promjena)

Nikakve promjene ne mogu se opaziti u ukupnoj masi svih tvari

koje sudjeluju u nekoj kemijskoj reakciji
(ili masa reaktanata jednaka je masi produkata kemijske reakcije)
- - - Zakon o ne unitivosti materije

Produkti:
Masa kristala, Masa bijele
Masa vode, B/A C/A C/B
A, g krute tvari
C, g
B, g

10 6,4 3,6 0,64 0,36 0,562

15 9,6 5,4 0,64 0,36 0,562

20 12,8 7,2 0,64 0,36 0,562

2. Zakon stalnih teinskih omjera

Joseph Proust (1754 -1826)

neki odreeni kemijski spoj

uvijek sadri iste kemijske
elemente spojene u
stalnom i istom omjeru
masa.
... Proust
(1799. g. Proust)

Neki odreeni kemijski spoj uvijek sadri iste kemijske

elemente spojene u stalnom omjeru masa;
ili
omjer masa reaktanata i produkata kemijske reakcije stalan je
mali broj.

11,19 g vodika + 88,81 g kisika 100 g vode

11,19 g vodika + 100 g kisika 100 g vode + 11,19 g kisika

3. Zakon viekratnih teinskih omjera

John Dalton (1766-1844)

Kad se dva elementa spajaju u

vie nego jedan spoj mase nekog
elementa u razliitim spojevima
nalaze se u jednostavnim
viekratnim omjerima.
Dalton
(1802. g. Dalton)

Kada se dva elementa spajaju tako da daju vie nego jedan kemijski
spoj, onda su mase jednog elementa u jednostavnim omjerima s
masom drugog elementa s kojim se spaja

100 g duika + 57 g kisika duikov(I) oksid

100 g duika + 114 g kisika duikov(II) oksid
100 g duika + 171 g kisika duikov(III) oksid
57 : 114 : 171 = 1 : 2 : 3
4. Zakon o kemijskim ekvivalentima
Jeremias Benjamin Richter
(17621807)

Mase dviju elementarnih

tvari koje reagiraju s nekom
treom elementarnom tvari iste
mase reagiraju i meusobno, a
isto tako i s nekom etvrtom
elementarnom tvari jednake i
odreene mase.
(1789. g. Richter)

Mase dvaju elemenata koji reagiraju s nekim treim elementom

iste mase, reagiraju i meusobno, a isto tako i s nekim etvrtim
elementom jednake i odreene mase.

1g vodika + 3g ugljika CH4

1g vodika + 8g kisika H2O

3g ugljika + 8g kisika CO2

Tvari koje meusobno reagiraju u ekvivalentnim koliinama nazivaju se

GRAM EKVIVALENTNE MASE (u starijoj literaturi)!
Atomska teorija

John Dalton (1766-1844)

Nov sustav kemijske filozofije (A New System of
ChemicalPhilosophy, 1808, Manchester)
Kemiar, matematiar, filozof
Objasnio sljepilo na boje daltonizam

voda HO
1g 8g
 DALTONOVA TEORIJA ATOMA
Atom = ne dijeljiv (gr. a = ne + temno = reem, sijeem) Demokrit 460 370 g. p. K.

1. Atomi su realne veoma sitne estice materije koje se ne mogu dalje dijeliti
pri kemijskoj reakciji
2. Atomi jednog te istog elementa meusobno su slini i jednake mase

3. Atomi razliitih elemenata imaju razliita svojstva i razliite su mase

4. Kemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotinih elemenata. estica
koja nastaje zove se molekula.

ma
Relativna atomska masa Ar
ma (H )
5. Zakon volumnih omjera plinova

Joseph Gay-Lussac
(1778-1850)
1805. g: Volumeni plinova koji
meusobno reagiraju ili nastaju
kemijskom reakcijom stoje u omjeru
malih cijelih brojeva kada su mjerenja
obavljena pri stalnom tlaku i
temperaturi.
 1dm3 kisika + 2dm3 vodika 2dm3 vode

1dm3 vodika + 1dm3 klora 2dm3 klorovodika

N atoma vodika + N atoma klora 2N estica klorovodika
1 atom vodika + 1 atom klora 2 estice klorovodika
6.Avogadrov zakon

Lorenzo Romano Amedeo Carlo

Avogadro di Quaregna e di Cerreto
(1776-1856)

1811 g.: pretpostavio da jednaki volumeni

plinova sadre jednake brojeve plinovitih
estica pri istom tlaku i temperaturi.
 Avogadrova hipoteza o molekulama

Avogadro je pretpostavio da najmanje estice nekog plina nisu slobodni atomi,

ve skupine malog broja atoma, koje je nazvao molekulama

Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi i tlaku sadre isti broj molekula.

1dm3 vodika + 1dm3 klora 2dm3 klorovodika

N molekula vodika + N molekula klora 2N molekula klorovodika

1 vol 1 vol 2 vol

+
vodik klor klorovodik

Relativna molekulska masa Mr = Ar

Njegova saznanja su dopunila plinske zakone koje su otkrili Boyle i Mariotte, Charles i Gay-Lussac
Zaokruite ispravan odgovor:

1. Vodovodna voda koja se rabi za pie i kuhanje kemijski je i bioloki

T N
ista voda.
2. Prilikom kuhanja voda isparava iz lonca. Dakle, voda sublimira. T N
3. Vegeta nije ista tvar. T N
4. Destilacija je fizikalna promjena. T N
5. Vodena otopina kuhinjske soli podvrgnuta je destilaciji. Destilat
T N
koji pri tome nastaje je bezbojan.
6. Smjesa vodenih otopina dviju soli moe se rastaviti frakcijskom
T N
kristalizacijom pri emu prvo iskristalizira manje topljiva sol.
7. Od svih agregacijskih stanja, najstlaivije su tekuine. T N
8. Postupak odjeljivanja tekuine iznad taloga nazivamo
T N
dekantiranjem.
9. Isparavanje je kemijska promjena iz tekueg stanja u plinovito. T N
10. Prilikom filtriranja manje estice otapala prolaze kroz pore filter
T N
papira.
Zaokruite ispravan odgovor:

11. Jedno od osnovnih obiljeja tvari u vrstom agregacijskom stanju jest:

a) gradivne jedinke zauzimaju stalne poloaje, titrajui oko svojih ravnotenih
poloaja
b) gradivne jedinke neprestano mijenjaju svoje poloaje
c) tvarima u vrstom agregacijskom stanju lako je smanjiti volumen
d) privlane sile koje vladaju izmeu gradivnih jedinki u vrstom agregacijskom
stanju slabije su od onih u plinovitom.

12. U tekuem agregacijskom stanju:

a) vlada manji stupanj ureenosti meu gradivnim jedinkama nego to je to sluaj u
vrstom agregacijskom stranju
b) poloaj gradivnih jedinki neprekidno se mijenja
c) gibanje jedinki opisuje se brovvnovskim gibanjem.
d) sve je navedeno tono.