Mlade ene

menjaju
svet!
Impresum

Urednica: Tajana Broz

Lektura i korektura: Martina Tukan
Grafiko oblikovanje: ACT Printlab d.o.o.
Izdavaice: CESI
Naklada: 700 primjeraka

Kontakt adresa: CESI

Nova cesta 4, 10 000 Zagreb
tel: 385 1 24 22 800
fax: 385 1 24 22 801
e-mail: cesi@cesi.hr, www.cesi.hr, www.libela.org

Ova publikacija izdana je u okviru projekta Mlade ene za promjene uz potpo-

ru Ministarstva socijalne politike i mladih i Grada Zagreba.

Ovdje navedeni stavovi ne moraju nuno odraavati stavove Ministarstva soci-

jalne politike i mladih i Grada Zagreba.

U publikaciji su koriteni tekstovi iz sljedeih publikacija:

Mlade ene to mogu: itanka, CESI, Zagreb, 2008.
MIA: Mlade i aktivne, ur. Tajana Broz, CESI, Zagreb, 2008.

Hvala Vedrani Koba i Sanji Cesar na suradnji pri izradi tih publikacija.
Hvala Karmeli Gajdek na ureivanju i dopuni poglavlja Feminizam i kratki
pregled povijesti enskog pokreta.
 Sadraj

Feminizam i kratki pregled povijesti

enskih pokreta 3

Ljudska prava ena 10

Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi 15

Ima li demokracije bez ena? 25

Politika participacija mladih

ena u Hrvatskoj 27

ene i mo 29
Feminizam i
kratki pregled
povijesti enskih
pokreta
Nikad nisam uspjela saznati to je to tono feminizam.
Samo znam da me nazivaju feministicom svaki put kad iskaem
neto po emu se razlikujem od otiraa za cipele.
Rebecca West

Feminizam predstavlja ideju o politi- tivnosti koje se oekuju od mukara-

koj, ekonomskoj, socijalnoj i drutve-
noj ravnopravnosti ena i mukara-
ca. Temelj feminizma je vjerovanje da
spol i/ili rod ne moe i ne smije utjeca-
ti na drutveni i politiki poloaj poje-
dinca/pojedinke te da je potrebno uki-
nuti svaku diskriminaciju u vezi s tim.
Feminizam uvodi razlikovanje spola
kao bioloke odrednice ljudi koji se ra-
aju kao osobe mukog odnosno en-
skog spola i roda kao drutveno kon-
struiranih identiteta koje ljudi usvaja-
ju socijalizacijom, a sastoje se od pri-
kladnih ponaanja, stavova, uloga i ak-
ca odnosno ena. U takvim konstruira-
nim rodnim identitetima feminizam na-
lazi uzrok drutvene neravnopravnosti
izmeu ena i mukaraca, jer se identi-
teti koji se pripisuju mukarcima vred-
nuju vie od identiteta pripisanih ena-
ma. Rodni identiteti razlikovali su se u
razliitim povijesnim razdobljima te se
i danas razlikuju od kulture do kultu-
re to nam pokazuje da su oni neto to
se mijenja, odnosno neto to nije bio-
loki zadano. Maskulinitet (drutveno
konstruiran identitet mukarca) i femi-
ninitet (drutveno konstruiran identitet
ene) odnose se na oblik tijela, kosu i
Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta
frizuru, izbor odjee, glas, pokrete tijela,
nain govora, izraavanje emocija, ak-
tivnosti kojima se mukarac i ena bave
i slino. Od mukaraca se oekuje da
rade i prehranjuju obitelj, da budu ak-
tivni i ambiciozni, da ne plau te da piju
pivo i gledaju nogometne utakmice. Od
ena se oekuje da budu brine majke i
supruge, da vode brigu o kuanstvu, da
budu tihe i njene, da vole kuhati, pe-
glati i itati ljubavne romane. Kada jed-
ni ili drugi ne ispune ta (i slina) oe-
kivanja, nailaze na neodobravanje oko-
line te ih se pokuava vratiti u zadane
norme ponaanja. Feminizam zahtijeva
naputanje takvog definiranja mukara-
ca i ena te trai da svaka osoba ima slo-
bodu birati i kreirati svoj identitet uva-
avajui na jednak nain slobodu dru-
gih osoba, te da bez obzira na svoje iz-
bore ima jednaka prava i mogunosti.
Postoje razliiti pravci feministike te-
orije. Radikalne feministkinje, napri-
mjer, usredotoene su na dokidanje
drutvenog sustava zasnovanog na pa-
trijarhatu kojeg smatraju temeljem ne-
ravnopravnosti jer on slui ouvanju
drutvene dominacije mukaraca, te
istiu vanost akcije i prosvjeda kao
naina i metoda osvajanja enskog pro-
stora. Socijalistike feministkinje sma-
traju da je neravnopravnost ena tek
dio cijele palete neravnopravnosti koju
uzrokuje kapitalistiki sustav te trae
pravednije i solidarnije ureenje cjelo-
kupnog drutva, odnosno ekonomsku
i drutvenu preobrazbu sustava. Glav-
na metoda socijalistikog feminizma
za rjeenje enskog pitanja jest dija-
log. Liberalne feministkinje ele ostva-
riti ravnopravnost ena kroz politike
i zakonodavne reforme. One smatraju
da svaka ena ima sposobnosti i mo-
gunosti da ostvari ravnopravnost kroz
4
vlastito djelovanje i izbore te stoga nije
potrebno u potpunosti mijenjati dru-
tveni sustav. Najvaniji zadatak, po nji-
hovu miljenju, jest potaknuti ene na
obrazovanje i politiku participaciju.
Ekofeministkinje povezuju ekologiju i
feminizam te se potreba za ouvanjem
okolia postavlja kao temelj femini-
stikog koncepta svijeta. One smatra-
ju da dominacija nad enama proizla-
zi iz iste ideologije koja provodi domi-
naciju nad prirodom. U patrijarhalnom
drutvenom ureenju mukarci su ti
koji posjeduju i imaju kontrolu nad ze-
mljom te je eksploatiraju i tako ostva-
ruju profit, a takav se model preslika-
va i na muko-enske odnose u kojima
mukarci podinjavaju i eksploatiraju
ene. U novije vrijeme razvila su se jo
dva vana pravca feminizma: poskolo-
nijalni feminizam koji kritizira zapad-
ne oblike feminizma, pogotovo radikal-
ni i liberalni feminizam, odnosno nji-
hovo tumaenje da se ensko iskustvo
uini univerzalnim. Postkolonijalne fe-
ministkinje tvrde da su kulture suoe-
ne s posljedicama kolonijalizma bitno
drukije od zapadnih. One smatraju
da spolna nejednakost nije glavni izvor
patrijarhalizma, ve uzimaju u obzir
rasno, vjersko i etniko tlaenje. Tran-
snacionalni feminizam oznauje umre-
avanje ena istoka i zapada. Do njega
je dolo prvenstveno zbog globalizaci-
je i suoavanja s neoliberalnim kapita-
lizmom. Pojavljuje se 80-ih godina 20.
stoljea padom socijalistikih drutava
i porastom stanovnitva, odnosno ra-
stom obrazovanijih i zaposlenih ena.
Prije toga perioda feminizam je uglav-
nom bio podjeljen izmeu istoka i za-
pada. Zbog brojnih problema s kojima
su se ene istoka i zapada suoavale,
poele su se umreavati i solidalizirati.
5 Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta

Feministkinje spaljuju grudnjake?!

Postoji bezbroj stereotipa i mitova o feministkinjama
i feministikom pokretu, a jedan od najpoznatijih jest
taj da feministkinje pale grudnjake. Tijekom jedne ak-
cije amerikih feministkinja postavljena je na ulicu
kanta osloboenja u koju su prisutne ene bacale sve
ono to smatraju simbolom podinjavanja ena: umjet-
ne trepavice, grudnjake, steznike, kuhinjske krpe i sli-
no. Mediji su drugog dana objavili bombastine lan-
ke o spaljivanju grudnjaka iako nita od baenih stva-
ri nije zapaljeno.

Povijest feminizma je zapravo poli- Kao politiki pokret feminizam se jav-

tika povijest ili drugim rijeima, po-
litika povijest ukljuuje ene i ana-
lizira rodnu politiku. Ciljevi prvih fe-
ministkinja bili su poboljanje poloa-
ja ena u drutvu, odnosno izjednaa-
vanje prava ena s pravima mukara-
ca, to ukljuuje i pristup vlasti, kao
i donoenje odluka na svim razina-
ma. Dakle, one su se borile za obra-
zovanje ena, za ekonomski boljitak,
za graanska prava i politiku uklju-
enost. Sve to ukljuuje politike poj-
move kao to su: pravo, sloboda, jed-
nakost i pravednost.
lja u 19. stoljeu u Europi, prvenstve-
no u Velikoj Britaniji, te u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, nakon ega se
iri na ostale dijelove svijeta.
U ranijoj povijesti bilo je izvanredno
snanih, odvanih i sposobnih ena. To
su npr. carice i kraljice (carica Teodora,
kraljica Kleopatra, kraljica Elizabeta, ca-
rica Katarina Velika), pjesnikinje, umjet-
nice itd. Meutim, one u svoje vrijeme
nisu mogle utjecati na poboljanje polo-
aja veine obinih, potlaenih ena.

da si roena 1800. godine....ne bi mogla nositi hla-

e; ne bi mogla ii u kolu; ne bi imala pravo glasa;
morala bi se udati za onoga koga odabere tvoj otac; ne
bi smjela koristiti kontracepciju; ne bi mogla raditi; o
tvom ivotu odluivao bi ili tvoj otac ili tvoj mu, jer
bi bila njihovo vlasnitvo.

Olympe de Gouges se u vrijeme Fran- sloboda poput ukidanja robovskih od-

cuske revolucije borila za niz prava i nosa, prava ena na razvod braka, pri-
Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta
znavanja prava djece roene izvan
braka. Na Deklaraciju o pravima o-
vjeka i graanina koju je objavila fran-
cuska skuptina 1791. godine, odgo-
vorila je objavljivanjem Deklaracije o
pravima ena i graanki, zahtijevajui
jednaka prava mukaraca i ena pred
zakonom, u dravi i u obrazovnom su-
stavu. Zavrila je na giljotini.
U Engleskoj poetkom 19. stoljea
Mary Wollstonecraft pie knjigu Obra-
na enskih prava koja i danas slovi
kao jedan od temelja feminizma. U toj
knjizi ukazuje na neravnopravan polo-
aj mukaraca i ena, zahtijeva ukinu-
e dvostrukih mjerila prema mukom i
enskom ponaanju, pravo ena na ne-
ovisan rad, kolovanje te graanski i po-
litiki ivot.
Dakle, da bi se ene mogle boriti za
sebe, morale su se svjesno, masovno i
djelotvorno organizirati radi pobolja-
nja svog poloaja. Ali, do toga su mo-
rala proi mnoga stoljea.
Prvi organizirani pokreti (ili prvi val
feminizma) zapoeli su krajem 19.
stoljea. Zato ba tada? Zato to je u
to vrijeme zapoela industrijska revo-
lucija i ene su se poele zapoljava-
ti u tvornicama. Prije toga radile su ili
na polju ili u obrtnikoj radionici, od-
nosno kunoj radinosti. Prvi put u po-
vijesti ene su poele dobivati tjednu
nadnicu na ruke. No, sva radna mjesta
za ene bila su nesigurnija, nepouzda-
nija i loije plaena od mukih. O ka-
rijeri i obrazovanju u to vrijeme mogle
su samo sanjati.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama
Pokret za ukidanje ropstva daje po-
ticaj amerikim enama da se politiki
6
organiziraju protiv podinjenosti. Mla-
da kvekerska sljedbenica, crnkinja Sa-
rah Mapp Douglas, zasluna je za osni-
vanje enskog drutva protiv ropstva
1833. godine gdje joj se pridruuju i
druge ene meu kojima je bilo i bjelki-
nja. Neke od lanica tog drutva s vre-
menom uviaju da e za postizanje pra-
va ena trebati odvojena i ciljana bor-
ba te osnivaju nove organizacije i po-
krete za osloboenje ena. Elizabeth
Cady Stanton i Lucretia Coffin Mott
1848. godine u Seneca Fallesu organizi-
raju prvu Konvenciju o pravima ena na
kojoj je donesena Deklaracija kojom se
trai neovisnost za ene, jednakost pred
zakonom, pravo na obrazovanje, pravo
na rad i plau te pravo glasa.
Dakle, prvi organizirani pokreti zapo-
eli su u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim
amerikim dravama. Meutim, radni-
ki i socijalistiki pokreti rastu i diljem
Europe, a pridruuje im se sve vie ena.
Flora Tristan bila je jedna je od prvih
socijalistikih feministkinja. Aleksan-
dra Kolontaj je u Rusiji nastojala pro-
vesti socijalistiki program za ene
koji je zahtijevao: glasako pravo, jed-
nakost pred zakonom, pravo na raz-
vod, pravo na pobaaj, dvomjeseni
plaeni porodiljni dopust, djeje vrtie
na poslu i u mjestu stanovanja, obra-
zovanje, kanjavanje nasilja u bra-
ku te propagandu protiv skrivanja i
iskljuivanja ena u velikim musli-
manskim podrujima Sovjetskog Sa-
veza. Socijalistkinje su zaslune i
za uvoenje Dana ena. Clara Zet-
kin je 1910. godine predloila da je-
danput godinje na Osmi mart so-
cijalistkinje svih zemalja organiziraju
svoj dan. Taj je dan trebao sluiti borbi
za ensko pravo glasa te upozoriti na
7 Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta

dugogodinju borbu radnica da se rav- pljale ispred parlamenta, uzvikujui

nopravno ukljue u radniki pokret.
Osmi oujak prerasta u Meunarodni
dan ena i kao takav prvi se put
obiljeava 1911. godine. Tada se u Aus-
triji, Danskoj, Njemakoj i vicarskoj
u oujku na ulicama okupilo mnotvo
ena, a osim prava glasa zahtijevale su
i pravo na rad te prestanak diskrimi-
nacije na radnom mjestu.
Druga polovica 19. stoljea obiljeena
je valom prosvjeda ena koje su traile
pravo glasa i sudjelovanja na izbori-
ma. Engleska rije suffrage izborni
glas dala je naziv pokretu za ensko
pravo glasa koji je jo poznat i kao
sufraetski. U Engleskoj 1897. godi-
ne nastaje Nacionalna unija ena za
pravo glasa (NUWSS) na elu s Milli-
cent Fawcett. ene su se esto oku-
svoju poznatu parolu Glas enama!.
Izmeu 1905. i 1914. godine, pri-
padnice pokreta su esto podmetale
poare u praznim zgradama, razbija-
le prozore na javnim zgradama i vrile
druge sabotae. Emmeline Pankhrust,
jedna od organizatorica pokreta, bila
je u tom razdoblju esto uhiivana i
zatvarana. Godine 1913. Emily Wil-
ding bacila se pod kopita konja kral-
ja Georga V. od ega je umrla neko-
liko dana kasnije. Njezin je postupak
natjerao javnost da prvi put ozbiljno
razmisli o cilju za koji se enski po-
kret bori. Zalaganjem Lloyda Geor-
gea 1918. godine ene starije od tride-
set godina i sa zavrenim fakultetom
dobile su pravo glasa. Tek desetak go-
dina kasnije Engleskinje su ostvarile
pravo glasa kakvo su imali mukarci.

Prve u Europi pravo glasa dobile su Finkinje 1906. go-

dine, zatim Norveanke 1913., Dankinje 1915., Nizo-
zemke i Ruskinje 1917. godine. U vedskoj su ene do-
bile ogranieno pravo glasa (pravo da biraju na opin-
skim izborima) 1863. godine, dok su puno pravo gla-
sa dobile zakonom 1921. godine. Novozelananke su
pravo glasa dobile jo 1893. godine. U Australiji su do-
bile pravo glasa na parlamentarnim izborima 1902.
ene iz drave Wyoming (SAD) prvi put su izale na
izbore 1869., dok su ostale Amerikanke pravo glasa
dobile tek 1920. godine kada su potpuno izjednaene
19. amandmanom amerikog ustava. U Velikoj Brita-
niji parlament je 1918. donio zakon kojim je priznato
pravo glasa kuevlasnicama iznad 30 godina, supru-
gama kuevlasnika, najmoprimcima nekretnina te di-
plomanticama sveuilita. Novim zakonom iz 1928.
mukarci i ene potpuno su izjednaeni. Zadnje u Eu-
Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta
ropi pravo glasa dobile su vicarke i to tek 1971. godi-
ne! ene u Hrvatskoj su 1945. prve na prostoru bive
Jugoslavije ostvarile pravo glasa.
to je utjecalo na to da ene dobiju
pravo glasa u veini zemalja ba 20-
ih godina 20. stoljea? Na to je prije
svega utjecao Prvi svjetski rat. Zbog
nedostatka muke radne snage poslo-
davci su morali sve vie zapoljavati
ene kako bi obavljale muke poslove.
Zbog toga su se poeli razbijati uobi-
ajeni seksistiki stereotipi i predrasu-
de te je javnost shvatila da ene treba-
ju jednako pravo glasa kao i mukarci.
Nakon Prvog svjetskog rata veina je
djevojaka poela ivjeti novim, neovi-
snim nainom ivota. Tako su djevoj-
ke iz srednjeg stalea mogle bez proble-
ma zavravati osnovne i srednje kole,
a pripadnice vie klase probijale su se
na sveuilita i poele graditi karijeru.
No, poetkom 30-ih, pred sam svjetski
gospodarski slom, osjeala se sve vea
nesigurnost i nemir. Velika kriza se sve
vie produbljavala, posla je bilo sve
manje, konkurencija je bila nemilosrd-
na. ene su stoga postale predmetom
mrnje jer su krale muka poslove.
A onda je doao Drugi svjetski rat i
odjednom su se pravila ponovno pro-
mijenila. Kada su mukarci otili u rat,
ene su ponovno (kao i za vrijeme Pr-
vog svjetskog rata) obavljale poslove
koje nisu za njih. Kada je rat zavr-
io, veina je ena htjela nastaviti ra-
diti, ali veina je mukaraca bila pro-
tiv toga i eljeli su uvjeriti ene da im
je najbolje da ostanu kod kue.
8
Nakon Drugog svjetskog rata zapoinje
novi val enskog aktivizma ili drugi val
feminizma. Osim to ene ponovno pro-
svjeduju i trae uvaavanje i priznava-
nje, one se poinju sastajati u enskim
grupama kako bi izmijenile svoja isku-
stva, diskutirale i postale osvjetenije.
Tada su zapoela i istraivanja o razli-
itim aspektima ivota ena kao to su:
obiteljski ivot, seksualnost, brak, spol-
ne podjele na radnom mjestu, poveza-
nost javnog i privatnog ivota, nasilje u
obitelji i slino. Istraivanja su utvrdila
da su obiteljske brige, emocionalna po-
drka i osobni odnosi jednako vani kao
i posao i politika. Najpoznatije feminis-
tkinje drugog vala feminizma su Simo-
ne de Beauvoir i Betty Friedan.
Najvanije feministiko djelo Simone
de Beauvoir je knjiga Drugi spol u
kojoj analizira poloaj ena nakon dva
svjetska rata. Nakon dva svjetska rata
ene su dobile vee drutvene i sek-
sualne slobode. Meutim, Simone je
tvrdila da usprkos napretku ene nisu
osloboene od mukaraca i da ostaju
u podreenom poloaju. Ona u svojoj
knjizi istrauje zato su ene inferior-
ni, drugi spol: podreen, nekreativan
i neslobodan. Osnovno razmiljanje u
njenoj raspravi jest da je sloboda naj-
poeljnije ljudsko stanje, posebno slo-
boda izbora. Moderno drutvo, kao i
veina povijesnih drutava, tvrdila je
Simone, oblikuju enu kao drugo, a
mukarca kao jastvo. U Drugom spo-
lu Simone je obradila mnotvo tema.
9 Feminizam i kratki pregled povijesti enskih pokreta
Istraila je bioloka, psihoanalitika i
marksistika objanjenja enske sudbi-
ne; ispitala povijesni odnos izmeu spo-
lova od primitivnih oblika drutava do
modernih vremena, promatrala seksu-
alnost ena, analizirala ene u romani-
ma mukih autora te promatrala ulogu
ene kao supruge i majke. Na kraju je
zakljuila da meu spolovima ne postoji
vjeno neprijateljstvo, ve da nova su-
vremena ena treba imati vee mogu-
nosti. Potrebna je ravnotea i slobodna
razmjena meu spolovima. Utvrdila je
da mukarac i ena trebaju biti jednaki,
odnosno ravnopravni.
Knjiga Betty Firiden Feminine My-
stique nikada nije prevedena na hr-
vatski. No, Betty je svojom knjigom
probudila svijest o tome da odricanje
od karijere, sretan obiteljski ivot i mi-
nuciozno obavljeni kuanski poslovi,
nejednake plae i mnogi drugi aspekti
enskog ivota nisu prirodni poredak,
nisu bogomdani i da tako ne mora
ostati zauvijek. Ona je zakljuila da s
obzirom na to da su ene postale rav-
nopravne s mukarcima, dalje sve ovi-
si o njihovom slobodnom izboru. Do
ovakvog zakljuka Betty je dola po-
evi od sebe same, jer iako je imala
stipendiju i doktorat psihologije, uda-
la se za poslovno uspjenog ovjeka,
rodila troje djece i odustala od vlasti-
te karijere te nastavila pisati za lokal-
ne novine i enske asopise. Nakon
mnotva intervjua sa enama slini-
ma sebi, zakljuila je da problemi ena
nisu seksualne prirode (to se odnosi
na ensku histeriju) nego na problem
identiteta: problem da zadovolje svoju
osnovnu potrebu za rastom i razvojem
vlastitih potencijala.
Trei val feminizma poinje 80-ih godina
i intenzivira se 90-ih godina. U treem
valu pokuavaju se nadii rodne razlike,
pa stoga postaje blizak nekim drugim te-
orijama, poput queer teorije, postkoloni-
jalne teorije, transnacionalizma i ekolo-
gije. Dijeli se na tri glavna pravca: radi-
kalni, socijalni i liberalni. No, bliskou
s navedenim teorijama, nastaju i: pos-
tkolonijalni feminizam, transnacional-
ni feminizam i ekofeminizam. Feminis-
tkinje treeg vala pitaju se to je to do-
bro, a to ne za ene te pomae enama
u izgradnji vlastitih identiteta. Najvani-
je teme su: obiteljsko nasilje, reproduk-
tivna prava, silovanje, seksualnost, sta-
kleni strop, poslovna karijera ene, od-
goj djece. Neke od najvanijih predstav-
nica treeg vala feminizma su: Rebecca
Walker, Gloria Steinem, Naomi Wolf.
Veina feministkinja smatra da smo da-
nas ve u etvrtom valu feminizma. Fe-
ministkinje etvrtog vala feminizma su
tehniki i internetski obrazovane. To su
online i internet feministkinje. One su
sposobne samostalno pisati. One vode
twitter i facebook kampanje, ali i orga-
niziraju razne susrete putem interneta.
Piu za razliite portale i blogove. Po-
vezuju se putem interneta. Imaju irok
raspon tema i pitanja globalnih razmje-
ra o kojima piu, te izraavaju vlastito
miljenje. Facebook i twitter kampanje
podigle su na noge ene diljem svije-
ta; od arapskog proljea, preko ocuppy
wall streeta, pobune u Londonu, diza-
nje mladih u panjolskoj itd. Neke od
internetskih stranica koje se bave femi-
nizmom, a moemo rei da su zaetni-
ce etvrtog vala feminizma su Jezebel,
Feministing, Feminist magazine, The F
Word i drugi, te u Hrvatskoj Libela.org
ili VoxFeminae.net.
 Ljudska prava
ena
Sva ljudska bia raaju se slobodna i
jednaka u dostojanstvu i pravima
Opa deklaracija o ljudskim pravima

Zato su potrebni dokumenti koji se posebno

bave enskim pravima?

U svijetu i danas ive milijuni ena ko-
jima su uskraena temeljna ljudska pra-
va. U ratnim su podrujima ene izloe-
ne seksualnom nasilju; u nekim se dije-
lovima svijeta obiteljsko nasilje jo uvi-
jek smatra privatnom obiteljskom stva-
ri ili se ene smatra odgovornima za na-
silje; enama se trguje i prisiljava ih se
na prostituciju; sprjeava im se ili ote-
ava ulazak na trite rada zato to jesu
ili bi mogle postati majke; u nekim ze-
mljama im je ogranieno ili zabranje-
no sudjelovanje u javnom ivotu i pri-
stup zdravstvenoj zatiti. Svake minute
u svijetu umre jedna ena zbog kompli-
kacija u trudnoi ili pri porodu. Najei
je uzrok smrti i invaliditeta kod ena u
dobi izmeu 15 i 44 godine nasilje nad
enama vie ena strada na ovaj na-
in, nego zbog raka, malarije, promet-
nih nesrea ili ratnih zbivanja.
Kao izgovori za navedeno, koriste se
pravne, kulturne ili vjerske odrednice
koje se u praksi svode na jedno da ivot
ene vrijedi manje od ivota mukarca.
Diskriminacija ena je ukorijenjena u
sustav i drutvo. ak su se i drutvene
znanosti (sociologija, psihologija, itd.),
koje se die kriterijima objektivnosti
i vrijednosne neutralnosti, odnosima
meu spolovima i poloajem ena poe-
le baviti tek prije pedesetak godina i to
na poticaj enskog pokreta, bez podrke
formalne akademske strukture.
Prvi meunarodni dokument koji, go-
vorei o ljudskim pravima, posebno na-
glaava jednaka prava ena i muka-
raca je Povelja Ujedinjenih naroda. U
preambuli Povelje Ujedinjenih naro-
da stoji da je jedan od temeljnih cilje-
 11
va te organizacije vraanje vjere u te-
meljna ljudska prava, dostojanstvo i vri-
jednost osobe, te jednaka prava muka-
raca i ena. Time je postizanje jedna-
kosti ena i mukaraca postalo ugovor-
nom obvezom svih zemalja lanica Uje-
dinjenih naroda.
Pedesetih i ezdesetih godina prolog
stoljea nastao je niz dokumenata koji
su se odnosili na zatitu ljudskih pra-
va ena u podrujima koja su smatra-
na najkritinijima podruje politike
participacije, stupanje u brak i drav-
ljanstvo, dok su druga prava obuhva-
ena opim dokumentima.
Bilo je sve jasnije da ovakav sustav
nije uinkovit u zatiti i promicanju
prava ena. Stoga je skuptina UN-a
1963. godine naloila Ekonomskom i
socijalnom vijeu da napravi nacrt de-
klaracije koja e definirati meuna-
rodne norme za osiguranje jednakih
CEDAW Konvencija o uklanjanju svih oblika
diskriminacije ena
S vremenom se pojavila potreba za op-
senim meunarodno obvezujuim
dokumentom kojim bi se ukinula dis-
kriminacija ena. Rad na tekstu tra-
jao je punih pet godina, a 1979. godi-
ne Generalna skuptina UN-a usvojila
je Konvenciju o uklanjanju svih oblika
diskriminacije ena (CEDAW) sa 130
glasova za i 10 suzdranih. Na snagu
je stupila 1981. godine, bre no ijedan
Ljudska prava ena
prava ena i mukaraca. Deklaracija o
uklanjanju diskriminacije ena usvo-
jena je 1967. godine. Iako je rije o
deklaraciji, tj. izjavi moralne i politi-
ke namjere, bez ugovorne obveze, pro-
ces donoenja bio je teak. To je ujed-
no pokazatelj kakav je poloaj ena u
veini drutava te koliko je takav in-
strument potreban. Posebno kontro-
verznima pokazali su se lanak 6., koji
se odnosio na jednakost u braku i obi-
telji, te lanak 10., koji se odnosio na
zapoljavanje. Brojni su bili pozivi na
tradiciju, kulturu, obiaje pomou ko-
jih se odravao enin neravnopravni
poloaj. Kultura patrijarhata je bila to-
liko jaka i sveobuhvatna, da su se od-
maci od nje inili ne samo tekima i
nemoguima, ve navodno i neprirod-
nima. Pozivanje na ravnopravnost i
jednakost u obitelji, braku i na tritu
rada uvjetovalo je promjenu naina i-
vota. Iz dananje pozicije teko je za-
misliti koliki znaaj imaju ovi lanci.
drugi instrument. Do sada ju je ratifici-
ralo preko 90% zemalja lanica UN-a
(185 zemalja). CEDAW je instrument
s najvie rezervacija velik broj dra-
va Konvenciju je ratificirao uz rezer-
vaciju, odnosno, djelomino, jer neke
odredbe ne ele primjenjivati (rezerva-
cije koje su suprotne s glavnim princi-
pima Konvencije nisu dozvoljene).
Ljudska prava ena 12

Konvencija je prvi i jedini detaljni me- U CEDAW-u, diskriminacija se defini-

unarodni ugovor kojim se jame prava
ena i trai sprjeavanje diskriminacije
ena. Vlade putem Konvencije dobiva-
ju okvir za stvaranje politike koja sprje-
ava rodnu diskriminaciju i postavlja ja-
sne standarde za rodnu jednakost.
Sve zemlje koje su ratificirale CEDAW
obvezale su se da e ukloniti sve oblike
diskriminacije ena i osigurati njihovu
ravnopravnost u podruju zakonodav-
stva, obrazovanja, zapoljavanja, zdrav-
stvene zatite, obiteljskog, politikog i
ekonomskog ivota. U ovom su doku-
mentu prvi put na jednom mjestu obu-
hvaena graanska, politika, gospodar-
ska, socijalna i kulturna prava ena.
ra kao svako razlikovanje, iskljui-
vanje ili ograniavanje na osnovi spo-
la, kojemu je posljedica ili svrha ugro-
ziti ili onemoguiti priznanje, uivanje
i ostvarenje ljudskih prava i temeljnih
sloboda enama, temeljem jednakosti
mukaraca i ena, u politikom, gospo-
darskom, drutvenom, kulturnom, gra-
anskom ili drugom podruju, bez ob-
zira na njihovo brano stanje
(lanak 1. Konvencije).
Ova vrlo iroka definicija diskriminaci-
je ukljuuje i formalne, lako prepoznat-
ljive oblike diskriminacije, ali i one so-
fisticirane, koji se prepoznaju na osno-
vu promatranja posljedica ili namjera.

to se due radi na rjeavanju problema diskrimina-

cije, sofisticirani oblici krenja ljudskih prava su e-
i. Primjerice, ako ene zakonski nemaju mogunost
zapoljavanja - diskriminacija je oita. Kad zakonska
mogunost postoji, ali se ene rjee zapoljavaju, ima-
ju nie plae ili ih je razmjerno malo na rukovode-
im mjestima diskriminaciju je tee uoiti, dokaza-
ti i ukloniti. CEDAW-om se zemlje potpisnice obvezu-
ju i na to.

lancima 7. i 8. drave se obvezuju na sti, da sudjeluju u nevladinim udruga-

provedbu odgovarajuih mjera za ukla-
njanje diskriminacije ena u politikom
i javnom ivotu zemlje. Drave potpi-
snice e jednako omoguiti mukarcima
i enama da biraju i budu birani na svim
izborima i javnim referendumima, da
sudjeluju u formuliranju i provoenju
vladine politike, da imaju javne funkcije
koje e obavljati na svim razinama vla-
ma koje se bave javnim i politikim i-
votom u zemlji, da imaju mogunost za-
stupanja svoje drave na meunarodnoj
razini i mogunost sudjelovanja u radu
meunarodnih organizacija.
lankom 15. jami im se jednakost pred
zakonom, pravo upravljanja imovinom,
sloboda kretanja i izbor mjesta boravka.
13
Drave stranke obvezuju se da e po-
duzeti sve prikladne mjere, ukljuuju-
i promjene zakona i privremene po-
sebne mjere, kako bi ene mogle ui-
vati sva ljudska prava i temeljne slo-
bode. Drave stranke se isto tako ob-
vezuju da e poduzeti odgovarajue
korake protiv svih oblika trgovine i is-
koritavanja ena. Posebno se govori
o pravima seoskih ena, s obzirom na
rad koji obavljaju, otean pristup in-
formacijama i drugim resursima.
CEDAW je jedini meunarodni instru-
ment za zatitu ljudskih prava kojim se
jasno potvruju reproduktivna prava
ena ukljuujui pravo da odrede broj
djece i vrijeme kad e djecu imati.
U Konvenciji je dan okvir za propitiva-
nje razliitih snaga koje su stvorile i odr-
avaju diskriminaciju na temelju spo-
la, te ona predstavlja orue za uklanja-
nje diskriminacije ena. Njome se poti-
e djelovanje u gotovo svim podrujima
drutva: politika, pravni sustav, zapo-
ljavanje, obrazovanje, zdravstvena za-
tita, imovinska pitanja, obiteljski od-
nosi. U Konvenciji se zahtijeva ne samo
formalna pravna jednakost ve i jedna-
kost ishoda nije dovoljno samo doni-
jeti zakone nego se pobrinuti da se za-
koni stvarno primjenjuju i potuju te da
funkcioniraju i budu drutveno relevan-
tni. Konvencijom se naglaava da je dis-
kriminacija drutveno uvjetovana, tako
da zakoni, politika i praksa mogu i bez
namjere imati diskriminirajue djelova-
nje. Time je dana osnova za proaktivan,
dinamian pristup rjeavanju problema.
lankom 18. CEDAW-a regulirano je
osnivanje Odbora za uklanjanje dis-
kriminacije ena (Odbor CEDAW-a),
kako bi se pratio napredak u primje-
ni odredaba Konvencije. Glavni je za-
Ljudska prava ena
datak Odbora pratiti na koji se nain
primjenjuju odredbe Konvencije u ze-
mljama strankama. One su dune pe-
riodino podnositi izvjee odboru, a
zadatak je odbora procijeniti izvjea
i dodatne pristigle informacije. Odbor
moe dati preporuke i traiti dodatna
izvjea. Odbor takoer prima "izvje-
a u sjeni" od nevladinih udruga, ko-
jima se dopunjuju, propituju ili isprav-
ljaju vladina izvjea.
CEDAW-om se, meutim, ne prua
mogunost rtvama krenja prava na
nacionalnoj razini da potrae rjeenje
na meunarodnoj instanci. Ta pitanja
regulira Fakultativni protokol. Pro-
tokol je prihvaen 1999., nakon go-
dina rada i zahtjeva enskih nevladi-
nih udruga. Prema protokolu, na ije
lanke nije mogue uloiti rezervaci-
ju, osoba koja smatra da su joj prekr-
ena prava zajamena CEDAW-om,
moe se obratiti Odboru CEDAW-a.
Nema mogunosti da dobije kompen-
zaciju (kao to je mogue, recimo, pri
Europskom sudu za ljudska prava), ali
Odbor moe izrei preporuke.
Usvajanjem bilo kojeg meunarod-
nog dokumenta drava postaje odgo-
vorna za provoenje prava koja se tim
dokumentom jame pri tome graa-
ni i graanke imaju regulatornu i kon-
trolnu funkciju, no zatrae li oni svo-
ja prava, dokument e doista zaivje-
ti. Vlade esto zanemaruju svoje "ugo-
vorne obveze" zbog toga to ljudi ne
znaju za postojanje potpisanih kon-
vencija i ugovora i zato to ne znaju
koja su im sredstva na raspolaganju
kako bi ta prava zatraili. Ovo se po-
sebno odnosi na ene, zbog uobiaje-
nog patrijarhalnog naina razmilja-
nja o poloaju ena u drutvu.
Ljudska prava ena
Misli globalno, djeluj lokalno
Misli lokalno, djeluj globalno
Sustav meunarodnih ljudskih prava
predstavlja glavni element pokuaja
obrane enskih prava na svjetskoj ra-
zini. Stvaranje skupa meunarodnih
normi nije mogue bez sudjelovanja
ena iz svih regija, u svoj njihovoj ra-
zliitosti; time se omoguuje poveza-
nost nacionalnog i globalnog. ensko
globalno djelovanje nije ogranieno
samo na enska pitanja; znaajan je
njihov doprinos demilitarizaciji i razo-
ruanju, opismenjavanju i osnovnom
obrazovanju te pokretu za ouvanje i
obnovu okolia.
Ovakvo holistiko shvaanje jasno se
istie u djelovanju enskih grupa na ve-
likim meunarodnim skupovima. Svjet-
ska konferencija o ljudskim pravima,
odrana 1993. godine u Beu, pokaza-
la je uinkovitost umreavanja i lobira-
nja za ljudska prava. ene koje su su-
djelovale predstavljale su tisue drugih
koje su bile prisutne na lokalnim sku-
povima gdje su izradile nacrt svojih za-
htjeva za konferenciju. Na Konferenci-
ji su prikazale gotovo milijun prikuplje-
nih potpisa kojima se od UN-a zahtije-
va da se enska prava priznaju kao ljud-
ska prava. Trideset tri ene su svjedoile
o krenjima ljudskih prava ena uklju-
ujui i krenje prava na ivot. Rezultat
ovih nastojanja bilo je priznanje zema-
lja lanice UN-a da su razliiti oblici na-
silja nad enama irom svijeta krenje
ljudskih prava na koje treba odgovoriti
postavljanjem meunarodnih normi, te
14
da su enska prava univerzalna ljudska
prava i da ih treba promatrati tako, a ne
odvojeno od drugih pitanja vezanih za
ljudska prava.
Na Meunarodnoj konferenciji o sta-
novnitvu i razvoju, odranoj u Kai-
ru 1994. godine, utvreno je da su re-
produktivna prava ljudska prava i da
je ljudsko pravo ena da ostvare najvi-
i standard reproduktivnog i seksual-
nog zdravlja. Na konferenciji se poseb-
no govorilo o potrebi rjeavanja proble-
ma diskriminacije djevojica.
1995. godine u Pekingu je odrana IV.
svjetska konferencija o enama na ko-
joj je sudjelovalo oko50 000 ljudi (vla-
dina i nevladina izaslanstva, predstav-
nici UN-a i medija), a odran je i pose-
ban forum nevladinih udruga. Na kra-
ju konferencije, usvojena je Pekinka
deklaracija i Akcijska platforma. Plat-
forma identificira 12 kljunih podru-
ja na kojima treba raditi da bi se po-
stigla ravnopravnost ena i mukara-
ca: siromatvo, obrazovanje, zdravlje,
nasilje, oruani sukob, gospodarstvo,
odluivanje, institucionalni mehaniz-
mi, ljudska prava, mediji, okoli, dje-
vojice. Dokument ukljuuje globalnu
analizu poloaja ena te pregled poli-
tike, strategija i mjera za promicanje
prava ena irom svijeta. U njemu je
saeto pedeset godina rada na prin-
cipima i standardima ljudskih prava i
naglaeno je da su sva ljudska prava
 15 Ljudska prava ena

univerzalna, nedjeljiva, meuovisna i ciji i definirana kao ciljevi koje treba

meusobno povezana. Ova su podru- ostvariti do 2015. godine.
ja potvrena i u Milenijskoj deklara-

Rodna ravnopravnost
osnovni pojmovi
Nema jednostavne reforme. To je zapravo revolucija. Ljude je
lako razlikovati na osnovu spola i rase i zbog toga su to primar-
ni naini podjele ljudskih bia na superiorne i inferiorne grupe i
na jeftinu radnu snagu o kojoj ovaj sustav jo uvijek ovisi. Ovdje
govorimo o drutvu u kojem nee biti uloga, osim onih koje sami
odaberemo ili sami zasluimo. Ovdje, zapravo, govorimo o huma-
nizmu. Gloria Steinem

Rod i spol

Iako se pojam roda pojavio relativno konstitutivni element drutvenih od-

kasno, kroz povijest moemo pratiti nosa koji se bazira na percipiranoj ra-
kritiku ideje o prirodnosti podjele razli- zlici izmeu spolova. Kategorija roda
itih uloga izmeu mukaraca i ena. se odnosi na drutveno konstruira-
Termin spol se odnosi na fizike razli- no i naueno ponaanje. Ljudi se ra-
ke tijela, dok se rod odnosi na psiho- aju kao pripadnici mukog i enskog
loke, drutvene i kulturoloke razli- spola, ali socijalizacijom ue i usvaja-
ke izmeu mukaraca i ena. Rod je ju prikladna ponaanja, uloge, stavove
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi 16

i aktivnosti s obzirom na pripadnost na individualnom i na drutvenom ni-

odreenom spolu. Vano je naglasi-
ti da je mnogo od onoga to smatra-
mo prikladnim za mukarce i za ene
determinirano kulturom i drutvom u
kojem ivimo. Rodne uloge mukaraca
i ena uvelike se razlikuju od kulture
do kulture, od jedne drutvene grupe
do druge, unutar samog drutva kao
i kroz povijesna razdoblja. Biolokim
se razlikama izmeu mukaraca i ena
ne mogu opravdavati kulturalne razli-
ke, niti bi one trebale imati socijalno,
politiko i ekonomsko znaenje.
Prema definiciji Vijea Europe rod je
drutveno konstruirana definicija mu-
karca i ene. To je drutveno oblikova-
nje biolokog spola, odreeno shvaa-
njem zadataka, djelovanja i uloga pripi-
sanih mukarcima i enama u drutvu u
javnom i privatnom ivotu. To je kultu-
roloki specifina definicija femininosti
i maskulinosti i prema tome promjenlji-
va u u vremenu i prostoru. Konstrukci-
ja i reprodukcija roda zauzima mjesto i
vou. Obje su jednako vane. Individu-
alno ljudska bia oblikuju rodne uloge
i norme kroz svoje aktivnosti i repro-
duciraju ih konformirajui se s oeki-
vanjima. Postoji rastua svijest da rod
treba uzeti u obzir na politikom i in-
stitucionalnom nivou. Rod nije samo
drutveno konstruirana definicija ena
i mukaraca, to je i drutveno konstrui-
rana definicija odnosa izmeu spolova.
Konstrukcija sadri nejednaki odnos
moi s mukom dominacijom i en-
skom subordinacijom u veini sfera i-
vota. Mukarci i njihovi zadaci, uloge,
ponaanje i vrijednosti koje im se pri-
pisuju su u mnogim aspektima vredno-
vani vie nego ene i ono to se uz njih
vee. Sve se vie prepoznaje ta karakte-
ristika drutva: da je pristrano, pod utje-
cajem mukog. Muka je uloga preuzeta
kao norma za drutvo kao cjelinu, to se
reflektira u politici i strukturama. Politi-
ka i strukture esto nenamjerno repro-
duciraju rodnu nejednakost.

spolno / rodni kviz

1. ene raaju djecu, mukarci ne.
2. Male su djevojice njene, a djeaci vrsti.
3. Mladii imaju jai seksualan nagon od djevojaka.
4. Prosjena enska starosna mirovina u Hrvatskoj nia je od muke za 22%.
5. ene mogu dojiti, mukarci ne.
6. Veina radnika na gradilitima su mukarci.
7. U starom Egiptu mukarci su ostajali kod kue i vezli. ene su vodile
obiteljske poslove. ene su nasljeivale obiteljski imetak, mukarci ne.
8. Mukarci u pubertetu mijenjaju glas, ene ne.
9. U jednoj studiji o dvjesto dvadeset i etiri razliite kulture/drutva, pro-
naeno je pet kultura u kojima jedino mukarci kuhaju i trideset est
kultura u kojima ene obavljaju sve poslove gradnje kua i naselja.
10. Prema statistikama UN-a ene zarauju samo deset posto svjetskog
dohotka, a obavljaju ezdeset sedam posto svjetskoga rada.1
1
1) S, 2) R, 3) R, 4) R, 5) S, 6) R, 7) R, 8) S/R, 9) R, 10) R
 17 Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi

Rodni identiteti i rodne uloge

Nae koncepcije rodnog identiteta i zuru, izbor odjee, glas, pokrete tijela,
uloga formirane su u vrlo ranoj ivot- nain govora, izraavanje emocija, ak-
noj dobi tako da ih kao odrasle oso- tivnosti kojima se bave i ostale karak-
be veinom uzimamo zdravo za goto- teristike. Maskulinitet i feminitet mogu
vo. Rodna socijalizacija odnosi se na se prouavati kroz kulturalne stereoti-
uenje rodnih uloga kroz niz drutve- pe, psiholoke karakteristike i indivi-
nih faktora kao to su, naprimjer, obi- dualni osjeaj neije enstvenosti ili
telj, kola i mediji. Rodna uloga je na- muevnosti.
in na koji se osoba ponaa kao mu-
ko ili ensko. Razvoj rodnih identiteta objanjavaju ra-
zliite teorije, a neke od njih su psihoana-
Rodni identitet je uvjerenje osobe, na-
litika teorija (Freud, 1927.), teorija ko-
in na koji osoba vidi sebe kao muko
gnitivnog razvoja (Kohlberg, 1966.), te-
ili ensko, ili se pak odreuje van ovih
orije uenja koje naglaavaju vanost di-
identitetskih kategorija. Rodni identitet
rektnog pojaanja (Weitzman, 1979) i
je rezultat dugotrajnih razvojnih doga-
uenja po modelu (Mishel, 1970). U ve-
aja koji mogu, ali i ne moraju potvri-
ini teorija proces ukljuuje dvije faze: u
vati neiji oigledan bioloki spol. Iako
prvoj dijete spoznaje svoj spol, a u dru-
je rodni identitet veine osoba u skla-
goj to znai biti mukog ili enskog spo-
du s njihovim biolokim spolom, to nije
la u terminima maskulinosti i femininosti.
uvijek sluaj.
Maskulinitet i feminitet se, popularno,
Meutim, rod predstavlja vie od sa-
promatraju kao suprotnosti: npr. ako je
mog uenja kako se ponaati kao dje-
neka karakteristika proglaena maskuli-
ak ili djevojica. Nema aspekta ivo-
nom, onda e njena suprotnost biti pro-
ta koji nije proet rodom. injenica da
glaena femininom. Ali ovaj rodni pola-
se rod kontinuirano, uvijek iznova ui,
ritet nije uvijek sluaj. Feminine i ma-
ilustrira vanost koncepta drutvene re-
skuline karakteristike ne moraju biti
produkcije. Mi reproduciramo odno-
suprotstavljene jedne drugima, one su
sno, inimo rod u tisuama malih po-
samo razliite. Odnose meu rodovima
naanja tokom dana. Ovaj isti proces
uvelike moe olakati nain promatra-
nam pomae da shvatimo rod kao dru-
nja koji ne vidi maskulinitet i feminini-
tvenu instituciju, proizvedenu i uvijek
tet kao suprotnosti ve kao razliitosti,
iznova proizvoenu u naim interakci-
a takvo promatranje takoer predstav-
jama s drugima.
lja put ka kreiranju ravnopravnijih od-
nosa u drutvu.
Maskulinitet (drutveno konstruiran
identitet mukarca) i femininitet (dru-
Najjednostavniji model koriten u kon-
tveno konstruiran identitet ene) obi-
ceptualizaciji rodnih uloga je onaj koji
no se odnose na oblik tijela, kosu i fri-
promatra potpuno maskulino i pot-
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi
puno feminino kao dva ekstrema na
suprotnim krajevima kontinuuma. Pret-
postavka ovog modela je da to je sna-
nije i dominantnije neije maskulino
ponaanje to e biti slabije i manje za-
stupljeno neije feminino ponaanje i
obrnuto. Noviji koncepti femininiteta i
maskuliniteta sugeriraju da su ove dvi-
je kvalitete u veoj mjeri nezavisne nego
to nam to bipolarni model govori. Ovaj
model kae su maskulinost i femininost
dvije odvojene dimenzije i da neke oso-
be mogu pokazivati visok stupanj i ma-
skulinog i femininog ponaanja. Takve
osobe su nazvane androginim.
Sva drutva imaju odreena oekivanja
od mukog i enskog roda. Ova oeki-
vanja ine rodne uloge i norme koja po-
staju drutvene smjernice za ponaa-
nje svakog pojedinog roda. Dvije najja-
e rodne norme za ene su bile majin-
stvo i stabilan brak. Tradicionalno, ro-
Rodna/spolna diskriminacija
U drutvu postoje odnosi dominacije i
podreenosti u kojima je jedan dio dru-
tva u povoljnijem poloaju od drugog
zbog svog roda. Odnosi izmeu muka-
raca i ena su patrijarhalni, oni reflekti-
raju i nastavljaju hijerarhiju u kojoj su
ene subordinirane mukarcima. Ter-
min patrijarhat doslovno znai vladavi-
na oca i koristi se za opis odnosa moi
izmeu mukaraca i ena, opis strukture
obitelji i dominacije oca unutar nje. Do-
minacija oca unutar obitelji simbolizira
muku dominaciju i u svim ostalim insti-
tucijama vojska policija, industrija, teh-
18
ditelji su odgajali svoje keri da bi ispu-
nile ulogu majke i supruge. Sasvim su-
protno, tradicionalna muka rodna ulo-
ga, doputajui oinstvo i brak, omogu-
avala je puno iri spektar djelovanja.
Pojedinci/ke koji/e izlaze ili pokuavaju
izai iz svojih stereotipnih rodnih uloga
nailaze na neodobravanje okoline i poku-
aje da ih se smjesti u muku ili en-
sku kutiju. Oni predstavljaju potencijal-
nu opasnost drutvu jer predstavljaju ne-
to novo, oni mijenjaju i rue ustaljene
rodne norme i odnose. Zato drutvo na-
stoji sankcionirati takvo ponaanje.
Osobe iji rodni identitet ili rodna pre-
zentacija nije u skladu sa spolno uvrije-
enim tradicionalnim rodnim ulogama
nazivamo transrodnim osobama. Osobe
su najee drutveno marginalizirane i
izvrgnute razliitim oblicima nasilja.
nologija, financije, znanost i politika koje
su u mukim rukama.
enska subordinacija se reflektira u
neravnopravnosti i razlikama izmeu
mukaraca i ena u obitelji i zajednici,
a isto tako i u svim drutvenim, eko-
nomskim, kulturalnim i politikim in-
terakcijama i odnosima. Muka se do-
minacija pojavljuje na svim nivoima
kulture i u svakodnevnim interakcija-
ma, prenosi se s generacije na gene-
raciju kroz dijeljenje sistema simbola,
ukljuujui jezik, religiju i medije.
19 Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi

Patrijarhat enama oduzima mo na kvoj situaciji oni izabiru onu to im je

mnogo naina: uvjeravajui ih da su
inferiorne u odnosu na mukarce; tra-
ei od njih da se konformiraju s odre-
enim stereotipnim, tj. prikladnim
ponaanjem; nijeui im kontrolu nad
njihovim tijelima, ivotima i radom,
ograniavajui im pristup resursima i
ograniavajui im mogunost da su-
djeluju u donoenju odluka koje utje-
u na njihove ivote.
Razliiti oblici kontrole djeluju tako da
jaaju jedni druge i rezultiraju margi-
nalizacijom ena u ekonomskim, dru-
tvenim i politikim procesima. Primjere
moemo nai u svim podrujima ivo-
ta: mali je broj ena na vodeim poloa-
jima, enski rad se definira kao razliit
i manje vaan od mukog, ene su ne-
dostatno zastupljene u drutvenim, po-
litikim, ekonomskim i legalnim institu-
cijama, nasilje prema enama je u po-
rastu, nejednako se financiraju enske i
muke aktivnosti (npr. sport), ene su
tretirane kao seksualni objekti.
Mukarci kao grupa uivaju najvi-
e povlastica patrijarhata, ali i to ima
svoju cijenu. Ima mukaraca koji ne
ele vladati enama, izrabljivati ih,
ali se isto tako boje ostati bez povla-
stica koje im patrijarhat donosi. U ta-
najlake, a to je pasivno podupiranje
muke dominacije.
Konvencija o uklanjanju svih oblika dis-
kriminacije ena (CEDAW) sadri defi-
niciju termina diskriminacija ena koji
oznaava svaku razliku, iskljuenje ili
ogranienje uinjeno na osnovi spola
kojemu je posljedica ili svrha da enama
ugrozi ili onemogui priznanje, uivanje
ili koritenje ljudskih prava i osnovnih
sloboda na politikom, gospodarskom,
drutvenom, kulturnom, graanskom ili
drugom podruju, bez obzira na njiho-
vo brano stanje, na osnovi jednakosti
mukaraca i ena. Vano je napome-
nuti da su ovom definicijom obuhvae-
ne neposredna i posredna diskriminaci-
ja. Posredna diskriminacija se odnosi na
mjere ili pravne norme koje su neutral-
ne ili jednake za sve, ali njihove poslje-
dice veinom pogaaju ene.
Posredna je diskriminacija ea u de-
mokratskim drutvima jer zakoni spre-
avaju otvorenu diskriminaciju.
U pravnom smislu RH je tek 2003. go-
dine eksplicite navela definiciju dis-
kriminacije u okviru Zakona o ravno-
pravnosti spolova i ta je defnicija sadr-
ajno proirena na oba spola:

Diskriminacija predstavlja svako normativno ili stvar-

no, izravno ili neizravno razlikovanje, iskljuivanje ili
ograniavanje temeljeno na spolu kojim se oteava ili
negira ravnopravno priznanje, uivanje ili ostvariva-
nje ljudskih prava mukaraca i ena u politikom, obra-
zovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, graan-
skom i svakom drugom podruju ivota.
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi 20

Zakonom o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine diskriminacija

se definira na sljedei nain:

lanak1.

(1) Ovim se Zakonom osigurava zatita i promicanje jed-

nakosti kao najvie vrednote ustavnog poretka Republike
Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jedna-
kih mogunosti i ureuje zatita od diskriminacije na osno-
vi rase ili etnike pripadnosti ili boje koe, spola, jezika, vje-
re, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijal-
nog podrijetla, imovnog stanja, lanstva u sindikatu, obra-
zovanja, drutvenog poloaja, branog ili obiteljskog statu-
sa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasli-
jea, rodnog identiteta, izraavanja ili spolne orijentacije.
(2) Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona sma-
tra se stavljanje u nepovoljniji poloaj bilo koje oso-
be po osnovi iz stavka 1. ovoga lanka, kao i oso-
be povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.
(3) Diskriminacijom se smatra i stavljanje neke osobe u
nepovoljniji poloaj na temelju pogrene predodbe o posto-
janju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga lanka.

Seksizam

Seksizam je oblik drutvene diskrimi- sti i aktivnosti povezane sa enama.

nacije i segregacije osobe na temelju
spola. Glavne rtve su ene pa sek-
sizam stoga moemo definirati kao
skup vjerovanja i djelovanja koja pri-
vilegiraju mukarce u odnosu na ene
te podcjenjuju i degradiraju vrijedno-
Dominacija mukaraca i mukog je
usaena u jezik i nain razmiljanja,
a nejednaki odnosi moi oblikovani su
i ugraeni u drutvene institucije kao
to su obitelj, pravni sistem, religiozni
sistem i uvjerenja.
21
Neki autori navode razliite vrste sek-
sizma pa tako Peter Glick i Susan Fiske
(1997.) navode da seksizam moe biti
ambivalentan (podvojen) ukljuujui ne-
prijateljski seksizam i negativne stereo-
tipe o enama te benevolentan (dobro-
hotnan) kada se enama pripisuju po-
zitivne karakteristike kao to su ene
su njene, nevine, ene treba zatititi. Oekivanja okoline i stavovi odraslih
Ovaj posljednji je esto popraen iskre-
nom naklonou i osoba s takvim stavom
esto nije svjesna seksistikih implikaci-
ja koje usmjeravaju enu u tradicionalnu
ulogu i odravaju neravnomjernu raspo-
djelu moi izmeu mukaraca i ena. Ne-
prijateljski i dobrohotni seksizam sadr-
e u sebi iste pretpostavke (ene su sla-
biji spol), polaze od tradicionalnih rodnih
uloga i slue opravdanju i odravanju pa-
trijarhalnih drutvenih struktura.
Donoenje antidiskriminacijskih zakona,
ali i neke druge drutvene promjene do-
vele su do manje drutvene prihvatljivo-
sti seksistikih pogleda, ali ne i do stvarne
promjene i slabljenja uvjerenja koji slue
odravanju postojeih odnosa moi. Neki
teoretiari u Sjevernoj Americi govore o
obliku seksizma koji je prhvatljivije izra-
avati, a nazivaju ga neoseksizam ili mo-
derni seksizam. Ova perspektiva naglaa-
va da neki ljudi koji vjeruju u ravnoprav-
nost u isto vrijeme gaje negativne osjeaje
prema enama. Posljedica su uvjerenja da
diskriminacija vie nije problem u dru-
tvu, a manifestira se tetnim tretiranjem
ena na drutveno prihvatljiv nain. Tako
oni smatraju da neke strategija za promi-
canje rodne ravnopravnosti, kao to su
afirmativne mjere, ne treba primjenjivati
jer je ravnopravnost postignuta.
Seksizam se javlja na razliitim razi-
nama od individualne do institucional-
ne, a odgajanje djeaka i djevojica da
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi
se ponaaju u skladu sa stereotipima
jedan je od naina kojim se seksizam
odrava. Dakle, i mukarci i ene su od
roenja socijalizirani/e za prihvaanje
seksistikog razmiljanja i djelovanja
to objanjava injenicu da ene mogu
biti seksistice kao i mukarci.
o rodno prikladnom ponaanju dovo-
de do razliitog ponaanja prema mu-
koj i enskoj djeci, to rezultira dife-
rencijalnim ponaanjem djece koje je
konzistentno sa stereotipnim oekiva-
njem kulture u kojoj ive. Tako se od
trenutka roenja od ena manje oe-
kuje, manje ih se ohrabruje te one po-
stavljaju nie ciljeve u ivotu, nedo-
staje im samopouzdanja i esto se po-
naaju kao rtve kada im se namee
seksistiki obrazac ponaanja.
Drutvene uloge koje se pripisuju ena-
ma i mukarcima nisu samo razliite,
one su i razliito vrednovane. enski rad
se definira kao razliit i manje vaan od
mukog. im neka profesija postane fe-
minizirana, tj. veinu ine ene, u pravi-
lu ta profesija postaje slabije plaena. Ne
zato to ene slabije obavljaju posao, ve
sama injenica da je to ensko zanima-
nje, utjee na smanjivanje naknada.
Kada se nau u sferi javnog djelovanja
ene uglavnom ostaju u tipinim en-
skim sektorima kao to su socijalna
skrb, prosvjeta. Nalaze se na hijerarhij-
ski niim pozicijama, s niom plaom
i drutvenim statusom. Kada se nau
u politici i ovdje se usredotouju na
enske teme, a piramidalna zakonitost
prema kojoj ene iezavaju s najvi-
ih pozicija odluivanja je ovdje poseb-
no uoljiva. Za prisutnost ena u naj-
viim razinama politikog odluivanja
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi
od veeg su znaenja natalitet zemlje,
izdvajanje za javnu potronju, naroi-
to obrazovanje ena, njihova brojnost
u radnoj snazi, pozicije koje zauzima-
ju u procesu rada te drutveni status.
Dosadanja iskustva pokazuju da je
bez drutvene kontrole nerealno oe-
kivati pozitivne pomake glede broj-
nijeg ukljuivanja ena na pozicije
s kojih se odluuje o njihovoj sudbi-
ni. Meutim i kad se postigne paritet
u parlamentu, problemi i dalje posto-
je. Parlamentarne zastupnice iz ved-
ske i Norveke govore o tome kako su
i u najravnopravnijim parlamentima
ene diskriminirane. Najee metode
koje koriste zastupnici su ignoriranje,
izrugivanje, uskraivanje informacija,
dvostruko kanjavanje (npr. ena koja
se angaira u svom zvanju je loa maj-
ka, a ona koja na prvo mjesto stavlja
obitelj, smatra se neangairanom) te
nametanje krivnje i sramote.
Nain na koji je ena prezentirana u
medijima ocrtava poloaj ene u suvre-
menom drutvu kojim dominiraju mu-
ki principi. Moemo, takoer, naglasiti
snaan utjecaj stereotipa koji enu auto-
matski prikazuju kao seksualni objekt,
podinjenu htijenjima i matarijama
dominantnih mukaraca. to se tie te-
matskih podruja u kojima ene naje-
Rodna ravnopravnost znai da i mu-
karci i ene uivaju isti status i imaju
jednake uvjete za realizaciju svih svo-
jih potencijala da bi pridonijeli politi-
22
e djeluju, ona su vezana, uglavnom,
uz umjetnost ili zabavu, sport, socijal-
nu i zdravstvenu problematiku. U ne-
kim podrujima ih uope nema - nacio-
nalna obrana, religijska pitanja, ljudska
prava, pobune i demonstracije. Krajnji
zakljuak ovog istraivanja koje su pro-
vele B.a.b.e. je da su hrvatski mediji jo
uvijek pod snanim utjecajem stereoti-
pa, te da se rad, status i znaaj ena u
drutvu i politici podcjenjuje i zanema-
ruje. Jezik, nain razmiljanja i komuni-
ciranja s drugima ostvaruje i utjelovljuje
muku dominaciju. Ono to je u jeziku
muko openito je osnovno, a ono to je
ensko je sporedno i/ili neodobravano.
Rjenik hrvatskog jezika (Ani 2001,
1991) kae da je ena osoba po spolu
suprotna mukarcu a mukarca defini-
ra kao odraslu osobu mukog spola. Na-
zivi zanimanja, osim za tradicionalno
enska zanimanja kao to su medicin-
ska sestra i kuanica, takoer su mu-
ka. Termini gospoa i gospoica ukazu-
ju na brani status ene, dok kod mu-
karaca ne postoje nazivi koji bi ukaziva-
li na njegov brani status.
Ovakvi jezini obrasci reflektiraju mu-
ku dominiranu kulturu. Kako jezik odra-
ava nain na koji vidimo svijet, ovakvi
obrasci reproduciraju i jaaju tu kulturu.
Rodna ravnopravnost
kom, ekonomskom, socijalnom i kul-
turnom razvoju njihovih ekonomija/
drava i da bi imali koristi od rezulta-
ta. To znai da neija prava i mogu-
23 Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi

nosti ne ovise o tome da li je mukog ravnopravnost je neophodna za posti-

ili enskog spola. Isto tako, to je i jed- zanje odrivog razvoja i moe biti po-
nako vrednovanje od strane drutva stignuta samo kroz partnerstvo mu-
i slinosti i razlika izmeu mukara- karaca i ena.
ca i ena i uloga koje obavljaju. Rodna

Postizanje ravnopravnosti zahtijeva prepoznavanje

injnice da su postojei drutveni, ekonomski, politi-
ki i kulturalni sistemi ovisni o rodu. Zbog postojeeg
dispariteta jednak tretman ena i mukaraca nije do-
voljan za postizanje rodne ravnopravnosti, ve je ne-
ophodno osnaivanje ena i provoenje posebnih afir-
mativnih akcija (npr kvote, pozitivna diskriminaci-
ja). Vano je napomenuti da su takve mjere privreme-
ne. Neophodne su promjene u institucionalnim prak-
sama i druvenim odnosima da bi enski interesi i po-
trebe oblikovali odluke zajednice u istoj mjeri u kojoj
to ine muki interesi i potrebe. Neophodna je tran-
sformacija struktura i sitema koji lee u osnovi enske
subordinacije i rodne neravnopravnosti.

Panja posveena enskim pitanjima
i prioritetima u razvojnim politika-
ma razvijala se od ranih 70-ih godina
kada je fokus bio na projektima koji su
bili usmjereni samo na ene, preko po-
kuaja kojima su u ve postojee pro-
jekte ukljuivane odvojene aktivnosti
i resursi za ene ili su ene bile uklju-
ena u pojekte na istoj osnovi kao i
mukarci bez usmeravanja na pitanja
rodne ravnopravnosti, pa do sadanje
perspektive rodno osvjetene politike
koja trai propitivanje i ponovnu te-
meljitu evaluciju razvojnih prioriteta.

Raniji pristupi su bili usmjereni na ono to enama

nedostaje imajui u osnovi pretpostavku da je pro-
blem u enama koje se trebaju mijenjati da bi imale
koristi od razvojnih procesa. Noviji pristup naglaava
da su ene u potpunosti integrirane u drutvo i razvoj-
ne procese te da je njihov rad kljuan za odranje eko-
Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi 24

nomije. Problem je rodnoj neravnopravnosti jer dru-

tvene strukture i procesi stvaraju neravnopravnost iz-
meu mukaraca i ena u resursima, mogunostima i
donoenju odluka. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir
iri kontekst u kojem ene ive, a drutvo i institucije
moraju promijeniti shvaanje i praksu u podrci rav-
nopravnom izboru i mogunostima.

U svim razvijenim zemljama se, s ci-
ljem postizanja rodne ravnopravnosti,
sve vea panja poklanja utvrivanju
posljedica koje e bilo koja planirana
akcija imati za mukarce i ene. Uzi-
maju se u obzir njihova razliita isku-
stva, postavljaju se kao integralna di-
menzija u osmiljavanju, implementa-
ciji, praenju i vrednovanju politika i
programa da bi mukarci i ene imali
jednaku korist u svim politikim, eko-
nomskim i drutvenim sferama. Rod-
na ravnopravnost je drutveno, a ne
samo ensko pitanje.
Vijee Europe definira taj proces, na-
zvan rodno osvijetena politika (gender
mainstreaming), kao reorganizaciju,
poboljanje, razvoj i evaluaciju politi-
kih procesa, tako da je perspektiva rod-
ne ravnopravnosti ukljuena u svaku
politiku na svim nivoima i u svim stadi-
jima, od strane uesnika/ica koji su nor-
malno ukljueni u stvaranje politike.
Da bismo osigurali da e intervenci-
ja stvarno pridonijeti promociji rodne
ravnopravnosti i drutvenom pravi-
nom ljudskom razvoju nuno je pro-
vesti rodnu analizu. Kao poetne to-
ke ovakve analize uzete su sljedee
pretpostavke:
podjela rada prema spolu je poet-
na toka za mnoge nesrazmjere i
neravnopravnosti u drutvu
pristup sredstvima odvojen je od
kontrole nad sredstvima,
sredstva ukljuuju materijalna sred-
stva, ali i vrijeme, informacije i znanje,
ravnopravnost de iure ne dovodi
nuno do ravnopravnosti de facto,
kultura, stavovi i stereotipi du-
boko utjeu na pristup i kontrolu
sredstava, te stoga i na realizaci-
ju rodne ravnopravnosti de facto.
Utvreni su preduvjeti za provoenje
rodno osvijetene politike i na prvom
mjestu je postojanje politike volje na
najvioj razini te uspostavljeni institu-
cionalni mehanizmi i politika za pro-
micanje rodne ravnopravnosti, posto-
janje rodno osjetljive statistike, po-
znavanje rodnih odnosa i funcionira-
nja dravne uprave, osigurana potreb-
na financijska sredstva i ljudski resur-
si i sudjelovanje ena u politikom i
javnom ivotu te u procesima dono-
enja odluka.
Koncept integriranja rodnog aspekta
u javnu politiku prihvaen je kao stra-
tegija za postizanje rodne ravnoprav-
nosti 1995. godine na etvrtoj svjet-
skoj konferenciji o enama u Pekin-
 25 Rodna ravnopravnost osnovni pojmovi

gu, iako se pojavio ranije. Integriranje zvoja. Shvaeno je da ciljevi rodne

rodnog aspekta postavlja rodnu rav-
nopravnost u centar donoenja odlu-
ka, planova, postupaka, prorauna, a
moe i ukazati na potrebu za promje-
nom ciljeva, strategija i akcija kako bi
se osiguralo da ene i mukarci mogu
utjecati i imati koristi od procesa ra-
ravnopravnosti utjeu na sve osnovne
tokove ekonomske i socijalne politike
koja proizvodi glavne resurse te da je
ravnopravnost ne samo uvjet za posti-
zanje socijalne pravde, ve i za posti-
zanje razvoja i mira u svijetu.

Ima li demokracije
bez ena?
One koje su u prolosti bile obespravljene, marginalizirane ili
uutkane, trebaju sigurnost zajamenog glasa i u razdoblju pri-
jelaza prema punom i jednakom pravu graanstva demokracije
moraju uiniti neto kako bi ispravile neravnoteu koju su nani-
jela stoljea nepravde. Anne Phillips

Demokracija podrazumijeva sudjelova- ka 20. stoljea u pravilu imali samo mu-

nje graana i graanki u procesima do-
noenja politikih odluka koje e vrijedi-
ti za cijelu zajednicu, bilo putem izrav-
nog sudjelovanja u tim procesima ili pu-
tem biranja svojih zastupnika i zastupni-
ca koji e u njihovo ime donositi odlu-
ke. Iako o demokraciji govorimo jo od
vremena antike, definiranje onih koji
ine graanstvo kroz povijest se razliko-
valo. Status graanstva su sve do poet-
karci, ali ne uvijek svi, ve samo oni koji
su zadovoljavali razliite socijalne, obra-
zovne, rasne, etnike i religijske kriterije.
Borba za ope pravo glasa koja se odvija-
la u 20. stoljeu te dobivanje opeg prava
glasa, u najveem broju drava jo uvijek
nisu doveli do stvarnog sudjelovanja svih
graana i graanki u demokratskim poli-
tikim procesima pri emu su znaajno
podzastupljene ene.
Ima li demokracije bez ena?
Statistike pokazuju da ene na global-
noj razini zauzimaju tek 20,3% mjesta
u parlamentima. ak i u tzv. razvije-
nim demokracijama ene ne sudjelu-
ju ravnopravno u politici. Primjerice,
Malta ima 8,7% ena u parlamentu,
Maarska 8,8%, Irska 15,1% vicarska
10,4%, SAD 17%, Italija 21,6%%. U 9
zemalja svijeta vie od 40% ena sud-
jeluje u radu parlamenta, a to su Ru-
anda, Andora, Kuba, vedska, Sejeli,
Senegal, Finska, Juna Afrika i Nika-
ragva. U Saudijskoj Arabiji ene e prvi
puta imati pravo glasa na lokalnim iz-
borima koji e se odrati 2015. godine.
Tri su kljuna argumenta za povea-
nje sudjelovanja ena u demokratskim
politikim procesima: demokratska
pravda, koritenje potencijala i inte-
resno zastupanje. U prvom argumen-
tu radi se o tome da ene ine polovi-
cu ukupne populacije te da one ima-
ju pravo na razmjernu zastupljenost u
predstavnikim, izvrnim i sudskim ti-
jelima u svojim dravama. Drugi argu-
ment govori o tome da iskljuivanjem
ena iz demokratskih politikih proce-
sa iskljuujemo dragocjene vrijednosti
koje te ene posjeduju - znanja, vjeti-
ne i sposobnosti. Trei argument na-
glaava da ene imaju posebne inte-
rese te se iskljuenjem ena ti intere-
si nedovoljno zastupaju u donoenju
politikih odluka (npr., briga oko dje-
ce jo uvijek lei prvenstveno na ena-
ma pa e one vjerojatno zastupati iz-
gradnju vrtia, zatitu reproduktivnog
zdravlja, dravnu novanu pomo za
djecu i slino).
Postoji nekoliko osnovnih naina za
poveanje broja ena u politici. Naj-
prije treba raditi na promjeni rodno
uvjetovanih stereotipa duboko uko-
26
rijenjenih u patrijarhalnom drutvu
koji kau kako ena nije za politi-
ku. Javnim kampanjama i zagovara-
njem sudjelovanja ena u politici mo-
emo postii promjenu svijesti gra-
anstva koje e postati sklonije gla-
sovati za enu. Potrebno je raditi na
edukaciji i osnaivanju ena kako bi
se one same to vie ukljuivale u po-
litiku te javno djelovale. Postoje i za-
konodavni mehanizmi poput uvoe-
nja kvota koje bi osigurale razmjernu
zastupljenost ena na izbornim lista-
ma i/ili u predstavnikim i izvrnim ti-
jelima. Zakonodavne kvote imaju npr.
Ruanda, Belgija, Argentina. Politike
stranke mogu svojim statutima dobro-
voljno uvesti kvote koje e osigura-
ti da ene budu ravnopravno prisutne
u svim stranakim tijelima i na izbor-
nim listama. Stranake kvote primje-
rice imaju vedska, Norveka, Finska,
Danska, Nizozemska i Njemaka. U
nekim sluajevima radi se o kvotama
iskljuivo za ene, dok se u drugima
odreuje maksimalan odnosno mini-
malan broj zastupnika nekog spola to
znai da zastupljenost niti jednog spo-
la ne moe biti, recimo, iznad 60% od-
nosno ispod 40%. O kvotama posto-
je razliita miljenja. Protivnici kvo-
ta smatraju da njihovo uvoenje naru-
ava kvalitetu kandidata i kandidatki-
nja, tj. izabranih lanova i lanica dr-
avnih tijela; da se radi o podcjenjiva-
nju ena jer sve pametne i sposobne
ene ionako dolaze na liste i budu iza-
brane, te da svatko treba ravnoprav-
no sudjelovati u izbornoj utakmici i ne
smije imati privilegije s obzirom na
spol. Pobornici kvota prije svega na-
glaavaju ukorijenjenu drutvenu ne-
ravnopravnost ena koje u startu zbog
svog spola imaju manje anse uspjeti
u politici ako se uope u nju ukljue,
 27 Ima li demokracije bez ena?

a u pravilu trebaju vie raditi i biti pa-
metnije i sposobnije od mukaraca da
bi dole do iste razine na funkcijama
koje oni obnaaju. Pobornici smatra-
ju da je pozitivna akcija nuna kako bi
se enama uope dalo ansu da iskau
svoje potencijale u politici.
Hrvatska se Zakonom o ravnoprav-
nosti spolova iz 2008. godine opredi-
jelila za rodno neutralne kvote na iz-
bornim listama. Te kvote definiraju
da na izbornim listama mora biti naj-
manje 40% podzastupljenog spola, no
ne definiraju mjesta osoba razliitog
spola na izbornim listama. To u prak-
si moe znaiti da kvota moe biti za-
dovoljena i ako ene zauzimaju 40%
donjih mjesta na listama, to de fac-
to znai da one iako kandidirane nee
biti i izabrane. Zakon je ostavio pro-
ces prilagodbe za ostvarenje kvota po-
litikim strankama odnosno da kvote
moraju biti postignute najkasnije do
treih redovitih izbora nakon donoe-
nja Zakona. Prema posljednjem slu-
benom tumaenju trei redoviti izbori
se odnose na lokalne izbore 2017. go-
dine odnosno na parlamentarne izbo-
re 2019. godine. Tada e na snagu stu-
piti i sankcije za one politike stranke
koje ne potuju kvote i to u iznosu od
20 000 kuna za izborne liste opinskih
vijea, 40 000 kuna za izborne liste za
gradskih vijea i upanijske skuptine
te 50 000 kuna za izborne liste za Hr-
vatski sabor.

Politika participacija
mladih ena u Hrvatskoj
Mlade ene... vi ste, po mom miljenju, sramotno neuke. Nikada
niste dole do otkria koje bi bilo od neke vrste znaaja. Nikada
niste uzdrmale carstvo ili vodile vojsku u bitku. Shakespeareove
drame nisu vae, i vi nikada niste barbarsku rasu uputile u blago-
dati civilizacije. Koji je va izgovor? Virginia Woolf
Politika participacija mladih ena u Hrvatsko
Govorei o politikoj participaciji, prije
svega mislimo na sudjelovanje u procesi-
ma odluivanja kroz razliite institucio-
nalne mehanizme. Sudjelovanje mladih u
procesima odluivanja ovisi o vie faktora
subjektivne i objektivne prirode. Smatra-
ju li se mladi kompetentnima za sudjelo-
vanje u politikim procesima te smatraju
li takvo sudjelovanje uope vanim i smi-
slenim? Postoje li objektivne institucio-
nalne i drutvene prepreke sudjelovanju
mladih u politikim procesima?
Kad promatramo politiku participaci-
ju mladih (mukaraca i ena) u Hrvat-
skoj, moemo rei da imamo jednu do-
bru i jednu lou vijest. Loa je vijest da
mladi imaju relativno loe miljenje o de-
mokraciji kao tipu politikog ureenja
i da ih je mali broj politiki aktivno to
je rezultat nezainteresiranosti, kritikog
pogleda na politiku i drutvene destimu-
lacije da se ukljue u politiku. Posljedica
toga je da su mladi ispod prosjeka zastu-
pljeni u strukturama vlasti. Istraivanje
koje je proveo dr. sc. Berto alaj poka-
zalo je da ak 80,2% hrvatskih srednjo-
kolaca nije zadovoljno razvojem i funk-
cioniranjem demokracije u Hrvatskoj pri
emu 30% njih nije sigurno ili ne zna da
li je ba demokracija najbolji oblik vlada-
vine, 14,2% nije sigurno ili ne zna da po-
stoje i bolji oblici vladavine te da je ak
78,6% njih malo ili nimalo zainteresira-
no za politiku. Istraivanje dr. sc. Vla-
ste Iliin pokazalo je da mladi razmjer-
no malo participiraju u politikim stran-
kama (8,3%) i udrugama s politikim ci-
ljevima iako su istodobno svjesni vla-
stite marginaliziranosti u drutvu i tra-
e promjenu svog statusa. Istraivanje
je pokazalo da mladi ne sudjeluju u po-
litici ili zato to ih ne zanima ili zato to
im stariji ne ostavljaju dovoljno prosto-
ra ili zato to politiku openito smatraju
28
nepotenom i ne ele u njoj sudjelovati.
Od osamostaljenja Hrvatske do danas,
udio mladih u Hrvatskom saboru kretao
se od 0 4%. Istraivanje udruge DIM,
koje je provela dr. sc. Vlasta Iliin, poka-
zalo je da je udio mladih u tijelima grad-
skih i upanijskih vlasti u periodu 2005.
2009. godina bio 6,3%.
Dobra je vijest da su meu mladima koji
jesu politiki aktivni mlade ene zastu-
pljenije u odnosu na generalno aktiv-
ne ene u politici. Na izbornim listama
za parlamentarne izbore 2007. godine
meu mladim kandidatima i kandidat-
kinjama parlamentarnih stranaka, mla-
de ene inile su 38,15%. Nakon izbo-
ra 2007. godine, ene su inile oko 20%
svih zastupnika/ca u Hrvatskom sabo-
ru, a mlade ene 66% svih mladih za-
stupnika/ca (ukupno ih je bilo 6) to po-
kazuje da su mlade ene zauzimale vie
pozicije na izbornim listama od mladih
mukaraca. U sedam izbornih ciklusa od
osamostaljenja, u Saboru je bilo 18 mla-
dih zastupnika/ca od ega su polovica
bile mlade ene.
Razlozi tome mogu biti viestruki. Mo-
gue je, s jedne strane, da su mlade ene
politiki aktivnije, da su manje sklo-
ne ponaati se sukladno patrijarhalnim
obrascima, da mladi openito vie vred-
nuju ravnopravnost spolova te da tako i
mlade ene vie dolaze do izraaja meu
mladima. S druge strane imamo mogu-
nost da politike stranke, time to stav-
ljaju mlade ene na liste, ostvaruju za-
stupljenost dviju podzastupljenih skupi-
na u politikim procesima: mladih i ena.
Zanimljivo je da je u Hrvatskom saboru
od svih mladih ena koje su bile zastu-
pnice njih 8 bilo iz Socijaldemokratske
partije (SDP) koja u Statut ima ugrae-
ne i kvote za mlade i kvote za ene.
ene i mo
Ne elim da ene imaju mo nad mukarcima, nego nad sobom.
Mary Wollstonecraft
Predodba o osnaivanju u bliskoj
je vezi s procesom usvajanja liderskih
vjetina. Osnaivanje moe biti shva-
eno kao osnovni preduvjet ostvare-
nja liderskih potencijala sredstvo ra-
zvoja vjetina, postizanja neovisnosti
i preuzimanja kontrole nad svojim i-
votom te prihvaanja moi koju sa so-
bom nose drutveno odgovorne pozi-
cije. Koncept enskog osnaivanja je
u skladu s osnovnim principima djelo-
vanja veine enskih nevladinih udru-
ga feministike provenijencije, kako u
Osnaivanje
Od esencijalnog je znaaja podsjeti-
ti se da je osnaivanje odozdo jedi-
na metoda koja funkcionira u praksi i
daje rezultate: ene ne mogu biti osna-
ene, one moraju same sebe osnaiti.
Istovremeno, vanjske grupe ili organi-
zacije mogu imati znaajnu ulogu u
smislu podravanja aktivnosti i napo-
ra usmjerenih ka osnaivanju.
Hrvatskoj tako i u svijetu. U okviru
pokuaja integriranja mehanizama so-
cijalne promocije ena unutar oficijel-
nih struktura, aspekt osnaivanja ta-
koer je od velike vanosti i na nje-
ga bi sustavno trebalo obratiti panju.
Znaaj osnaenosti je prvi uvjet i
osnovna pretpostavka bez koje je ui-
vanje pripadajuih prava u sferi politi-
ke, ekonomije i drutvenih odnosa ge-
neralno nemogue, jednako kao i ra-
zvoj potencijala osobnosti.
Ne postoji formula za osnaivanje, koja
bi zadanim setom vjebi poluila rezul-
tate. Umjesto toga, osnaivanje se naj-
ee definira kao ostvarena mogu-
nost da ena slobodno i u punom smi-
slu rijei razumije i izrazi svoje potre-
be i miljenje. Osnaivanje neposred-
no jaa kritiko miljenje, uslijed ega
je rezultat procesa osnaivanja uvijek
na izvjesni nain nepredvidljiv.
ene i mo
Ideja o moi nalazi se u osnovi termi-
na osnaivanje i njezino djelovanje
moe biti shvaeno na nekoliko naina.
Mo nad implicira odnos kontrolira-
nja i/ili subordinacije i esto je karak-
terizirana (drutveno prihvatljivim)
nasilnim ili prijeteim oblikom komu-
nikacije. Ovaj tip odnosa moe uzro-
kovati pasivno suprotstavljanje, ili
stvoriti konflikt i konfrontaciju.
Mo za pretpostavlja mo donoenja
odluka, rjeavanja problema i moe biti
osnaujua i kreativna.
Mo sa odnosi se na pojedince/ke ori-
jentirane na zajedniki sadraj koji po-
sjeduju sposobnost organiziranja i okup-
ljanja drugih oko zajednikog cilja.
Mo iznutra odnosi se na samopo-
uzdanje, osvijetenost i asertivnost.
Tradicionalno ene i mukarci imaju
drukije uloge i pozicije u drutvu, te
im je stoga i odnos spram moi druk-
iji. Kao rezultat djelatnosti kojima su
se tradicionalno tijekom ljudske povi-
jesti bavili, kod mukaraca se razumi-
2
Oxaal Z. i Baden S. u izvjetaju Rod i osnaivanje: definicije, pristupi i implikacije razvoj-
nih smjernica, Institut za razvojne studije, Sveuilite u Essexu, Bridge, 1997:3
30
Tipovi moi
Podrazumijeva da pojedinci/ke anali-
zom i interiorizacijom vlastitog isku-
stva spoznaju kako mo djeluje u
njihovom ivotu i imaju sposobnost
utjecanja i mijenjanja u skladu s time.
Mo funkcionira na razliitim razinama,
na organizacijskoj, na razini kuanstva i
individualnoj. U okvirima moi nad po-
veanje moi jedne grupe ili pojedinca/
ke implicira slabljenje moi druge ili dru-
gih te slijedom toga potencijalno vodi u
konflikt. To takoer implicira mogunost
da osnaivanje ena povlai za sobom
slabljenje moi mukaraca. Meutim,
kao to je ve reeno, izraavanje moi
nema kao nunu pretpostavku dominaci-
ju i podvrgavanje, a mo za, mo sa,
mo iznutra javljaju se kao legitimni al-
ternativni modeli. Koncept enskog osna-
ivanja je orijentiran upravo na te partici-
patorne forme dinamike moi.2
Rodni odnosi Rod i mo
jevanje moi razvilo na drukiji nain
nego li je to sluaj kod ena (sudje-
lovanje u ratnim sukobima, upravlja-
nje resursima, trgovina). Mukarci su
imali prilike stjecati iskustvo u prego-
varanju, nagovaranju i voenju to je
31
bitno razliito iskustvo od ena koje
su tradicionalno drale odreene po-
zicije unutar obitelji, a vrlo malo unu-
tar ire zajednice ili na grupnoj razini.
U sluajevima kada su se ene ukljui-
vale u rad izvan kue (tvornice, kole,
administracija) rijetko se radilo o vo-
deim pozicijama.
Tradicionalno, ene nisu bile toliko is-
kljuene iz hraniteljskih uloga (osobi-
to u tekim vremenima), ali rijetko je
to bilo na nekim znaajnim i profita-
bilnim ekonomskim pozicijama. Sli-
no tome, ene nisu bile u potpunosti
iskljuene iz djelovanja u politici, ali
se rijetko moglo govoriti o realnim po-
zicijama moi.
U mnogim drutvima, socijalne, po-
litike i ekonomske barijere koje po-
stoje uvelike oteavaju enama pri-
stup poloajima koji sa sobom nose
veu mo i odgovornost. Najee su ma. Najee se, bez obzira na kvalifikaci-
te prepreke ustanovljene ve u najra-
nijoj dobi i kroz edukaciju i opepri-
hvaeni socijalni kod su integrirane
u sustav. Mukarci su ee odgajani
u kompetitivnom duhu, to je ojaalo
njihovo razumijevanje i koritenje di-
namike moi.
Istraivanja pokazuju da su mukarci
i ene slino orijentirani kada su u pi-
tanju motivacija i ambicija, ali uslijed
pritiska koji je rezultat socijalno kon-
struiranih odnosa, sloboda izbora je
ograniena. Zbog toga se ene vrlo e-
sto ponaaju prema oekivanjima koje
od njih postavlja socijalni kontekst, bi-
3
The Psychology of Women: A Lifespan Perspective, Claire A. Etaugh, Judith S. Bridges,
Allyn and Bacon (Needham Heights: 2001), 206-208
4
Etaugh and Bridges, 285
ene i mo
rajui ono to drutvo za njih pretpo-
stavlja kao primjereno, umjesto ono-
ga to je za njih na osobnoj razini naj-
prihvatljivije. ene takoer pokazuju
manje samopouzdanja u odnosu na po-
tencijalnu uspjenost ili sposobnost. 3
Unato svemu, enski odnos spram
moi se evidentno mijenja i ene se
u sve veem broju nalaze na vodeim
pozicijama. Pritom se mukarci naje-
e nalaze na pozicijama njihovih su-
pervizora, a komunikacijske strategi-
je i dinamika izmeu spolova na rad-
nom mjestu najee su refleksija ra-
zliitog statusa.
Kao rezultat komunikacijskih stilova, ob-
razovanja i opeprihvaenih rodnih uloga,
ene na vodeim poloajima unutar orga-
nizacija, institucija ili politikih stranaka
viene su na drukiji nain nego li je to
sluaj sa standardnim mukarcima lideri-
je ili postignua, mukarci percipiraju kao
lideri te se moe pretpostaviti da se mo
mukarca (karakterizirana specifinim
komunikacijskim strategijama) smatra je-
dinim legitimnim modelom.
Istraivanja pokazuju da postoje odre-
ene specifinosti i razlike u tome kako
mukarci i ene komuniciraju unutar
grupe ili meusobno. Pokazuje da su
mukarci skloni vie govoriti od ena.
ene su sklonije prekidati govornika/
cu da bi iskazale svoju podrku ili in-
teres, dok su mukarci skloniji tome
da prekidaju druge da bi sami preuzeli
kontrolu nad konverzacijom. 4
ene i mo
Jedno istraivanje meu studentskom
populacijom pokazuje da mladi upra-
vo one koji govore najvie smatraju i
najmonijima. 5
ene liderice i voditeljice koje se na-
laze u mukom okruenju esto su pri
svojim aktivnostima voenja ograni-
avane na manje uinkovite oblike, pri
Kada se ene nau na pozicijama
moi, esto su suoene s kontradik-
tornim oekivanjima koja se stavljaju
pred njih. Naprimjer:
od liderica se oekuje da budu
spremne na preuzimanje rizika, ali
im mogunost neuspjeha nije do-
putena
liderice dobivaju kredibilitet poka-
zujui jainu i strogou, ali isto-
vremeno
zamjera im se da nisu dovoljno
enstvene
liderice nuno moraju biti ambici-
ozne, ali ne mogu oekivati uvijek
jednaki
tretman kao mukarci (jednaka
plaa za jednaki rad ili mogunost
daljnjeg
napredovanja)
od liderica se oekuje da preuzi-
maju odgovornost, ali i da slijede
savjete drugih
5
Ibid., 286
32
emu ih vrednuju mukarci, postavlja-
jui zahtjev da koriste muki stil. Da-
kle, da bi ene kao liderice bile shva-
ene ozbiljno od njih se oekuje da
iskazuju mo na muki nain, ali im se
to isto s druge strane esto zamjera jer
time ugroavaju opeprihvaene dru-
tvene norme.
ene kao liderice
Od liderica se konstantno oekuje da
dokazuju svoju kompetenciju, kredi-
bilitet, snagu, iskustvo i esto se pri-
tom procjenjuju stroe nego li je to
sluaj s mukarcima (npr. stroe im se
procjenjuje osobni izgled, iskazivanje
emocija u javnosti itd.).
Stoga postoji potreba za enskim sti-
lovima voenja koji e biti prihvaeni
i respektirani u razliitim socijalnim
i profesionalnim podrujima i koji e
omoguavati enama da iskau mo
i autoritet na njima primjerene i pri-
hvatljive naine, ne oponaajui stere-
otipe vezane uz mukarce. Osnaiva-
nje postavlja pred ene zahtjev za iza-
zovom mijenjanja tradicionalnih spol-
nih i rodnih uloga, bilo da se to odnosi
na poziciju na kojoj se nalaze, na po-
sao koji rade, ili na stil voenja i ko-
munikacije kojim se slue.
 33
Rodne predrasude
Predrasude koje se odnose na rodne ulo-
ge se najvie javljaju u sluajevima kre-
nja standardnih drutvenih oekivanja.
U sladu s time, za ene postoje poslovi
i okruenja drutveno prihvatljiva, i ona
koja to nisu. Naprimjer: za enu je pri-
hvatljivije da vodi odjel za upravljanje
ljudskim resursima u avionskoj kompa-
niji, nego da bude pilotkinja, drutveno
je prihvatljivije da ena bude efica me-
dicinskih sestara u bolnici nego efica
kirurgije ili ravnateljica bolnice. Posto-
ji sumnjiavost i nepovjerenje prema e-
nama koje se nalaze na tipino mukim
pozicijama ili koje manifestiraju osobi-
ne za koje se pretpostavlja da su svoj-
Tehnike dominacije
Mukarci vie sudjeluju u raspravama
od ena, a to ne znai da ene nema-
ju svoje miljenje. Naprotiv, to moe
znaiti da ih se ignorira, podcjenjuje,
terorizira, ismijava, izostavlja i margi-
nalizira. Ne ba svaki put, ali esto.
Biti izloena takvim tehnikama domi-
nacije ne ini dobro samopouzdanju.
Upotreba ovih tehnika nije nita novo,
ve je samo jedno od mnogih sredsta-
va kojima se dominantni ljudi slue
kako bi zadrali mo. To ne znai da
se tim tehnikama slue samo mukar-
ci. Njima se koriste i mukarci i ene.
Jai ih koriste protiv slabijih.
ene i mo
stvene mukarcima. U skladu s time za
ene je daleko prihvatljivije da se kori-
ste skrivenom ili indirektnom moi.
Ukratko, osobine koje su potrebne eni
da bi bila dobra liderica uglavnom nisu
lako prihvaene u radnim sredinama.
Za kraj treba istaknuti da studije koje
se bave istraivanjima o razliitom per-
cipiranju mukaraca i ena na pozici-
jama moi govore o tome da te razlike
imaju manji znaaj jednom kada ena
doe na poziciju moi, a najizraenije
se manifestiraju tijekom samog proce-
sa koji vodi do zauzimanja relevantnih
drutvenih pozicija.
Ono to nekoga moe uvjeriti da je izlo-
en tehnikama dominacije jest broj lju-
di koji prepoznaju te znakove i upozna-
ti su sa situacijom, ali ne mogu imeno-
vati ono o emu se radi.
Identificirati tehnike dominacije i ime-
novati ih, jedan je od naina na koji ih
moemo uiniti bezopasnima.
Tehnike dominacije koriste se gdje
god postoji mo i utjecaj; u politici, u
radu organizacija, na poslu, u mediji-
ma, u koli i podruju obrazovanja te
u privatnim krugovima.
ene i mo
Tehnike dominacije dovode nas do vje-
rovanja da s nama neto nije u redu, da
smo glupe. One oslabljuju nae samo-
pouzdanje. Zato nauimo kako se po-
naati dok smo njima izloene, ali ih
izbjegavajmo koristiti na jednak nain.
Jeste li ikada doivjeli :
Da vam voditelj sastanka nije dao
rije kada ste traili da govorite?
Da vam nisu dopustili govori-
ti na sastanku, na poslu ili u pri-
vatnom ivotu?
Da ono o emu ste govorili nije spo-
menuto u medijima?
Jeste li primijetili kako je malo foto-
grafija ena u medijima, a da i ne spo-
minjemo sve one ene koje su izosta-
vili iz povijesnih knjiga?
Povremeno se ini da su ene potpuno
izbrisane iz muke memorije i svijesti,
kada je rije o organiziranju nekih od-
bora i komisija.esto ujemo kako je to
sasvim sluajno, ali se preesto ponav-
lja da bi bila ista sluajnost. to misli-
te, kako bi mukarci reagirali ako bi ne-
prekidno bili podcjenjivani? Naravno,
ako nita drugo, o tome bi progovorili,
a to je upravo ono to i mi ene mora-
mo uiniti.
Ve smo spominjali na koji se nain ene
prikazuju u prizemnim alama. To je
ismijavanje. Naravno da mi znamo bili
duhovite i smijati se na vlastiti raun. Ali
nije dobra ala ono o emu govorimo.
Smijanje moe bili vrlo neugodno za
34
Primjeujete li kako neki ljudi itaju no-
vine kada ene govore, mirno avrlja-
ju, zijevaju, pogledavaju se, lutaju po-
gledom po sobi, trae to e popiti, za-
pravo, ine sve, samo ne sluaju. Skre-
u svoju panju s vas i igraju na kartu
trenutnih emocionalnih reakcija sudio-
nika/ica sastanka. Vi moete takoer za-
traiti da u sobi bude tiina ili stati i gle-
dati dok ne privuete panju. Ako s go-
vornice ne dopire nikakav zvuk, svi e
nastojati otkriti to se dogaa.Mnoge
ene imaju iskustvo da ih drugi nisu slu-
ali pa nisu mogli ni shvatiti o emu je
bilo rijei. Katkad to ima veze s injeni-
com da ene dou na red za raspravu na
samom kraju, pa se onda zakljui da vie
nema vremena za nova stajalita i nove
elemente rasprave.
U drugim sluajevima ignorira se ono
to govorite ili se tomu ne obraa panja,
zbog toga jer ste ena. Ono to govori-
te ne smatra se vanim. Zbog toga nije
iznenaujue da na sastancima vei-
na ena uti.Teko je dati dobar savjet,
ali u svakoj situaciji pokuajte izbjei
ispriavanje ili iskazivanje neopravda-
ne nesigurnosti. Moete istupiti i rei
kako nitko nije komentirao ono to ste
govorili i zamoliti ih da to uine.
ISMIJAVANJE
osobu o kojoj se radi, a esto je uklju-
eno skupno ismijavanje ena. Ismija-
vanje moe biti uvjetovano matom ili
predrasudama koje su mukarci stvo-
rili. Naprimjer: Kad navri 40, zami-
jenit u je za dvije od 20.
 35
ene su na sastancima esto ismija-
vane. Ako su poprilino ismijane, ne
mogu raunati ni na kakvu politiku
NEDOSTATAK INFORMIRANOSTI
Mukarci izmjenjuju mnoge informa-
cije koje ene ne dijele. Osobito je po-
znato kako se u politikoj sferi izmje-
njuju informacije, formiraju miljenja
i donose odluke u zatvorenim krugovi-
ma. Momci, naprimjer, odlaze na pivo ili
neko pie nakon sastanka, na poslov-
ni ruak, ili, sasvim iskreno, jedan dru-
gom prije sastanka prenose informaci-
je. ene ne pozivaju u te zatvorene kru-
gove, ili jednostavno reeno, one nema-
ju jednake mogunosti da im se pridru-
e. esto se dogaa da, umjesto da su-
djeluju, ene odlaze kui da bi zamije-
nile djevojku koja im uva djecu. to-
DVOSTRUKO KANJAVANJE,
OKRIVLJAVANJE I SRAMOENJE
to god uinili krivo je. Ta se tehni-
ka dominacije koristi nad onima pre-
ma kojima imamo predrasude.
Primjer: eni koja se brine o kui i dje-
ci reeno je da je neodgovorna i ovi-
sna jer nema plaen posao i drutve-
ne odgovornosti i jer ne plaa porez.
Reeno joj je to bi sve trebala uini-
ti te da se od nje oekuju uistinu veli-
ene i mo
karijeru i bit e zadnje koje e to sa-
znati. Vidimo li da netko ene ismija-
va, moramo reagirati.
vie, malo ena zna za takve dogovo-
re. Mukarci imaju mreu neformalnih
kanala informacija preko kojih odmah
otvoreno obavjetavaju jedan drugo-
ga, dok ene, openito govorei, mo-
raju biti zahvalne na oskudnim infor-
macijama. To je igra koju igraju najak-
tivniji, no takvo se povjerenje rijetko
dodjeljuje enama.
Zato je vano da i ene pokrenu takvu
mreu i zajedniki se pripreme pri-
je sastanaka. Na taj se nain moemo
boriti i onda kada izgleda da je o sve-
mu odlueno i prije poetka sastanka.
ke stvari koje mora ostvariti ako eli
da je smatraju adekvatnom - dobrom
majkom i suprugom. Sada mnogi mi-
sle da je neto pomalo krivo u jedno-
stavnom ostajanju kod kue.
Ako se ena i majka zaposli, i mo-
da postane aktivna i u sindikalnim po-
slovima i politici, kae joj se da zane-
maruje svoga mua i djecu - da te ak-
ene i mo
tivnosti idu na raun njezine obitelji,
da misli samo na sebe itd. enama se
govori i da mogu biti sretne to imaju
tako pametne mueve, pune razumi-
jevanja. Na alost, esto su ene one
koje na taj nain spotiu jedna drugu.
Ovo moramo izbjei.
Nije teko navesti ene da se osjeaju
krivima ili osramoenima. Neista sa-
vjest i osjeaj neadekvatnosti vjerni su
pratioci ene. Ne zato to ne znamo
to smo sve razumno sposobne postii,
ve zato to svaka od nas gaji oekiva-
nja, predrasude, matanja i norme koje
nas uvijek navode da vjerujemo kako
bismo mogle biti bolje nego to jesmo.
Neista savjest prema djeci, suprugu/
partneru, obitelji, kolegama i prijatelji-
ma, naa je karakteristika. Najmanje ne-
iste savjesti osjeamo prema samoj sebi.
Koliko ena s kojima se loe postupa
osjeaju kao da su same za to krive?
Nije li ona sama bila ta koja je izazva-
Svako toliko ene otkriju da mukarci
ponavljaju njihove preporuke i komen-
tare te da za to dobivaju pohvale i pri-
znanja. ene se povlae i ne znaju kako
bi se u takvoj situaciji trebale ponaati.
Imate pravo biti ogorene zbog toga to
nije reeno da je to zapravo bila vaa
ideja. No mnoge ene misle da je izne-
seni problem vaniji od toga. Nije toli-
ko bitno sjeaju li se ostali da ste ba vi
36
la mukarca - moda ba to nije treba-
la rei ili uiniti?
to je sa enama koje su silovane?
Koliko su puta ule optubu da su iz-
mislile napad ili da su trebale znati
itd. Openito govorei, nalazimo se na
krivom mjestu u krivo vrijeme. Istica-
le smo stranjicu i nosile duboki de-
kolte - pa smo zato bile plijen. Ako se
neto dogodi, same smo za to krive.
U svakom sluaju, mi sigurno nismo
krive. Uza sve to, takav je nain raz-
miljanja veoma rairen, ak i meu
onima koji dijele pravdu. ene se ne-
voljko podvrgavaju policijskoj istrazi
i ispitivanju. Kau da je to poput po-
novnog proivljavanja silovanja. Si-
gurno je da nikako ne moemo biti od-
govorne za neiji napad na nae tijelo.
Moramo predano raditi na naim osje-
ajima krivnje i srama. Oni nas sputa-
vaju. To je zadaa koju moramo zajed-
niki izvriti. Preduvjet je da ne baca-
mo krivnju i ne sramotimo druge ene.
KRAA IDEJA
postavili to pitanje. No trebalo bi biti.
Ideje su bile vae pa biste morali za njih
dobiti i zasluena priznanja, a ostali bi
morali znati da ste vi bila ta koja je pro-
blem iznijela na vidjelo. Ovakve situaci-
je imaju vanu ulogu u politikim kari-
jerama. Moda e vas sljedei put saslu-
ati i uzeti u obzir vaa stajalita.
esto je enama teko komentirati ta-
kve dogaaje te bi zato morale palji-
 37 ene i mo

vo sluati to druge ene govore. Ako to komentirati (npr. prijedlog koji

primijetite da netko drugi iznosi zami- je Eva prva iznijela... ili slino).
sli vae kolegice ili prijateljice, trebate

OMALOVAAVANJE I VRIJEANJE

Jedan od oblika verbalnog zlostavlja- Moda ste ve doivjeli da voditelj sa-

nja je kada neka osoba taktino i na- stanka ili sudionici rasprave zauzmu
mjerno podcjenjuje vau sposobnost zatitniki, oinski stav prema vama,
shvaanja ili vas vrijea. npr. Zar to nisi shvatila, dijete moje?
Ovo je nain razoruavanja i neutrali-
Ne dopustite da vas izrazi tipa ti ne ra- ziranja koji se primjenjuje nad nama i
zumije, nisi shvatila bit, proturje- kojeg moramo biti svjesne.
i sama sebi obeshrabre. Vrlo je mogu-
e da se osoba koja vam to govori nije ja- Najbolje je ignorirati takve komenta-
sno izrazila ili da vas uope nije sluala. re, osim ako nemate spreman duhovit
i jak odgovor. Na alost, snani odgo-
Primjeri verbalnog maltretiranja mogu biti: vori, u pravilu, padnu nam na pamet
Zar ne moe prihvatiti alu, curo? kada je ve kasno.
to kae na to, prijateljice?
Lijepa si kad se ljuti!

UPADICE

Mukarci s lakoom monopoliziraju vo da dovrite i recite da ste bili pre-

razgovore i rasprave. Ameriko je istra-
ivanje pokazalo da 90% upadica po-
tjee od mukaraca. ene su izloene
veem broju upadica od mukaraca.
Ako vas prekinu, morate dati do zna-
nja da jo niste gotovi. Zatraite pra-
kinuti. Nastavite i ne povlaite se dok
god imate to rei. Ako se u prostori-
ji avrlja, priekajte dok ne nastane ti-
ina. Na taj e se nain onaj koji vas
prekida osjeati nelagodno i nepristoj-
no, a ne vi.
Literatura 38

Literatura za one koje ele znati vie

Dileme obrazovanja za demokraciju: to e kola demokraciji? to e demo-

kracija koli?, priredili Dvornik Sran, Uzelac Maja, Heinrich Boll Stiftung
Zagreb, Zagreb, 2003.

Feministika poetnica punilica, ur. Pasari Maja, Centar za enske studije, Zagreb

Feminizam za poetnike, ur. Watkins Susan Alice, Rueda Marisa, Rodriguez

Marta, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.

Holy Mirela, Mitski aspekti ekofeminizma, TIM press, Zagreb, 2007.

Iliin Vlasta, Mladi u lokalnoj vlasti u Hrvatskoj, Zagreb, 2006.

Mladi: problem ili resurs, ur. Iliin Vlasta, Radin Furio,, Institut za drutvena
istraivanja u Zagrebu,DIM, Zagreb, 2007.

Mladi uoi treeg milenija, ur. Iliin Vlasta, Radin Furio, Institut za drutvena
istraivanja u Zagrebu, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mlade-
i, Zagreb, 2002.

Obje strane demokracije, ur. Broz Tajana, CESI, Zagreb, 2007.

Pateman Carole, enski nered: Demokracija, feminizam i politika teorija,

enska infoteka, Zagreb, 1998.

Phillips Anne, (O)Raanje demokracije, enska infoteka, Zagreb, 2001.

Rodna perspektiva u politici i praksi, ur. Obradovi Dragii Gordana, CESI,

Zagreb, 2005.

ene i voenje, ur. Dubljevi Maja, Galekovi Sanja, Obradovi-Dragii Gor-

dana, CESI, Zagreb, 2004.

Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08

Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN85/08,112/12