SLOENA REENICA

Reenice se po sastavu dijele na jednostavne i sloene reenice.

Jednostavna reenica ima 1 predikat, a one mogu biti neproirene i proirene.
Dvije ili vie jednostavnih reenica se pod odreenim uvjetima mogu sklopiti u sloenu
reenicu.
Jednostavne reenice koje se sklapaju u sloene reenice zovu se ishodine reenice ili
sureenice.

PODIJELA REENICA PREMA NAINU SKLAPANJA:

1. sklapanje povezivanjem (pomou veznika)

a. na taj nain nastaju nezavisno sloene reenice
2. sklapanje nizanjem
a. znai da se mogu ishodine reenice sklopiti u sloene reenice nizanjem bez
veznika
3. sklapanje uvrtavanjem
a. kada se jedna ishodina reenica ili vie njih uvrtava u gramatiko ustrojstvo
druge glavne reenice
b. tako nastaju zavisno sloene reenice

NEZAVISNO SLOENE REENICE:

- nastaju sklapanjem povezivanjem
- u takvim reenicama veznik ne pripada ni jednoj od reenice, sadraji su im
nezavisni, a veznici ih stavljaju u odreene odnose.

- nezavisno sloene reenice su: sastavne; rastavne; suprotne; iskljune; zakljune

SASTAVNE REENICE:
a) u takvim reenicama sadraji se sastavljaju ili nadovezuju
b) veznici su : i, pa, te, ni, niti (iza veznika se ne pie zarez)
npr. Cintek je siao s kola i priao seljacima./ Maja bere kruke pa ih stavlja u
koaru.
Veznik ni, niti
* ni:
- dolazi uz nijene predikate
- moe povezivati pojedine rijei u reenici
(Ni ona nije dola)
* niti:
- dolazi uz potvrdne (jesne) predikate
- ako je u jednoj reenici komparativ, a druga zapoinje s nego, ne piemo zarez
(Niti uim niti itam lektiru)

RASTAVNE REENICE:
a) kod takvih reenica sadraji predstavljaju izbor tj. moe se ostvariti samo jedna
od njih
b) veznik: ili ne odvajaju se zarezom (Vodite me u kino ili ostanite kod kue.)

SUPROTNE REENICE:
a) u njima su sadraji meusobno suprotni
b) veznici su: a, ali, nego, no, ve uvijek se odvajaju zarezom
(Nisam bio u koli, ve sam otiao u kino.)

1
 NO = MEUTIM (isto znaenje te se ne mogu koristiti jedna pored druge npr. No
meutim ja se... treba pisati No ja se... ili Meutim ja se...

ISKLJUNE(izuzetne) REENICE:
a) iz sadraja jedne reenice izuzima se dio sadraja druge reenice
b) veznici: samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to (odvajaju se
zarezom)
(Svi su proitali lektiru samo ja nisam.)

ZAKLJUNE REENICE:
a) na temelju sadraja jedne reenice logiki se zakljuuje sadraj druge reenice
b) veznici: zato, stoga, pa , dakle (uvijek se pie zarez)
(Niste redovito vjebali, stoga ste se udebljali)

ZAVISNO SLOENE REINICE:

Sastavljena je od glavne i zavisne; umjesto jednog lana u gl. reenicu uvrtava se
zavisna reenica. Zavisno sloena reenica moe biti u gramatikom redoslijedu ili u
inverziji reenice ili se u glavnu mogu umetati zavisne. Ako je u gramatikom
redoslijedu veznik se ne odvaja zarezom, a ako je u inverziji iza veznika pie se zarez.
Prema mjestu na koje se zavisna uvrtava u ustrojstvo glavne, zavisne se dijele na :

2
 a) subjektne
b) predikatne
c) objektne
d) prilone
e) atributne
ANALIZA ZAVISNO SLOENE REENICE:
a) podcrtati ili pronai predikate
b) zaokruiti veznike
c) odrediti glavu reenicu i zavisnu reenicu
d) postaviti uz glavnu reenicu pitanje na koje e odgovoriti zavisna
e) napisati vrstu zavisne reenice

SUBJEKTNA REENICA:
a) uvrtava se na mjesto subjekta
b) odnosi se kao subjekt naprema predikatu i odgovara na pitanje tko? to?
c) povezuje se s glavnom veznicima da, tko, to, koji
(Govori se da e zima biti otra. Zna se tko nije uio.)

PREDIKATNA REENICA:
a) uvrtava se u glavnu na mjesto predikatnog imena
b) prema glavnoj se odnosi kao dio imenskog predikata
c) najee se povezuje veznikom da i odnosnim zamjenicama: tko, to, koji, iji,
kakav, kolik, da
(Put je da ne moe biti gori. Ljudi su kakvi ele biti.)

OBJEKTNA REENICA:
a. uvrtava se u glavnu na mjesto njezina objekta
b. odnosi se kao objekt prema predikatnom glagolu
c. povezuje se s glavnom s veznikom da, odnosnim zamjenicama i prilozima
(mjesnim, vremenski, nainski, uzroni i prilog neka)
(Maja je pokazala to je nauila. Odjednom ujem kako se granje njie.)

ATRIBUTNA REENICA:
a) uvrtava se u glavnu na mjesto atributa
b) prema glavnoj se odnosi kao atribut prema imenici
c) povezuje se s odnosnim zamjenicama, veznikom da i prilozima
(Marko je krenuo prema kui u kojoj je ivjela Ana.)

PRILONE REENICE:
a) uvrtavaju se u glavnu na mjesto prilone oznake
b) odnosi se kao prilona oznaka prema predikatu
c) povezuje se s glavnom s prilozima
i. mjesna mjesni prilozi (gdje, kamo,)
(Idi kamo ti je reeno.)
ii. vremenska vremenski prilozi (kada, tek, ) i vezniki izrazi (tek
to, prije nego to)
(Kada je zavladala tama, svi su bili preplaeni.)
iii. nainska nainski prilozi (kako, kao to, )
(Treba pisati kako su nam pokazali.)

3
 iv. uzrona uzroni veznici (jer, zato to, budui da, zato to, zbog
toga to...)
(Nastava je odgoena budui da je palo puno snijega.)
v. namjerna namjerni veznici (da, kako, radi)
(Mirjana je trala radi bolje kondicije.)
vi. posljedina veznik da, te tako da
(Snijeg je bio tako gust da se nije moglo hodati dalje.)
vii. dopusna iako, makar, mada, premda,
(Procvjetale su ljubiice iako jo nije stiglo proljee.)
viii. pogodbena ukoliko, ako, kada, da, li
(Ako hoe piti limunadu, napravi je sam.)

MNOGOSTRUKO SLOENE REENICE:

sastoji se od triju ili vie zavisnih reenica
ANALIZA:
- podcrtati predikate
- uspravnom crtom oznaiti reeninu granicu
- zaokruiti veznike
- odredite (najbolje podcrtati) glavnu reenicu
- postaviti pitanje za zavisnu reenicu i odrediti joj vrstu. Nezavisne
reenice odrediti prema sadraju i vezniku.
(Ljudi su se nadali /da e ribari uloviti puno ribe/ jer je vrijeme bilo lijepo/ pa e riba
ulaziti u mree /koje su se sjajile u dubinama mora.)