Elektrotehniki fakultet

Univerzitet u Banja Luci

IZVJETAJ SA LABORATORIJSKIH VJEBI

PREDMET: AKVIZICIJA PODATAKA

STUDENT: Denis Bates PROFESOR:Petar Mari

Br.Indeksa:1302/10 ASISTENT:Velibor ali
 1. Laboratorijska vjeba 1
Snimanje statike i dinamike karakteristike otpornikog elementa za
mjerenje temperature

Prvo emo dati neke karakteristike otpornikih elemenata. Naime, kod otpornikih
elemenata(Resistive Temperature Detector-RTD) otpor se mijenja sa temperaturom. Npr.za
otporniki element Pt100 vrijedi: () = 0 [1 + + 2 + 3 ( 100)],
gdje je R0=100 pri 0, = 3,90802 10-3 -1, = 5,802 10-7 -2 ,
= 4,27350 1012 4 pri T<0 , ili = 0 ,pri T>0.

Najee se koristi Platina, zbog toga to ima izvanrednu stabilnost. Za zavisnost otpornosti od
temperature koristimo pojednostavljeni linearan model,a nelinearnost opisujemo tabelarno.
100
0
() = 0 [1 + ( 100)], R0=100 pri 0 , = 100 [].
0
Otporniki elementi imaju pozitivan temperaturni koeficijent(otpornost raste sa poveanjem
temperature). Norme koje odreuju vrijednost otpora Pt100 otpornikog elementa:
(100)
DIN 43760: =1,385 ;
(0)
IEC 751 definira dvije klase industrijskih Pt otpornikih elemenata:
KLASA A: od -200 do 650 , tolerancija pri 0 iznosi 0,15 ;
KLASA B: od -20 do 850 , tolerancija pri 0 iznosi 0,30 ;
Platina je dobar provodnik(=0,11 mm2/m). Da bi izradili otpornik od 100 , a da ne
potroimo mnogo platine(elimo RTD male mase radi manjeg toplinskog kapaciteta)namotamo
ga sa vrlo tankom icom(debljina 7 do 50 um). Zbog tako tanke ice otporniki elementi od
platine osjetljivi su na prekid. ica se namata bifilarno, na keramiko tijelo. Otporniki element
od platine izrauje se jo i nanoenjem tankog filma platine na keramiku podlogu. RTD se spaja
u jednu granu neuravnoteenog mosta uz koritenje jednog od spojeva za linearizaciju.
Zbog protoka struje dolazi do povienja temperature samog otpornikog elementa. Zbog toga se
[]
koriste struje iznosa do 1 mA. P=I2*R , = [/], gdje je K-koeficijent samozagrijavanja,
a navodi se za zrak ili vodu, a tipino iznosi K=4 [mW/].

1.1 PRIPREMA
Zadatak pripreme:

1) Definisati statiku karakteristiku senzora.

2) Objasniti kako se na osnovu odskonog odziva sestema prvog reda moe odrediti njegova
vremensta konstanta.
3) Ukratko objasniti
a) Osjetljivost
b) Statika tanost
c) Ponovljivost
d) Mjerno podruje
e) Offset
f) Histerezis

1)Statika karakteristika senzora predstavlja odnos izlazne i ulazne veliine u stacionarnim

uslovima y=k*x, to podrazumjeva das u sve dinamike promjene jednake nuli. k-predstavlja
koeficijent proporcionalnosti ili koeficijent statikog prenosa,odnos izlaza(y) i ulaza(x).

= lim = - osjetljivost senzora. Za idealan sensor, statika karakteristika je
0
pravac, kao to je prikazano na Sl.1.

Slika 1.-Statika karakteristika idealnog senzora

2)Ako sistem prvog reda opiemo diferencijalnom jednainom
()
+ () = ()

Primjenom Laplasove transformacije uz pretpostavku da su nulti poetni uslovi, slijedi:

() + () = ()

Odakle dobijamo ( + ) () = (), odnosno () = + ().
Funkcija prenosa predstavlja odnos izmeu izlaza i ulaza, pa imamo
()
() = =
() +
Djeljenjem brojnika i nazivnika sa B dobijamo


() = =
+1
+1

K-koeficijent statikog pojaanja, T-vremenska konstanta sistema.

Vremenska konstanta zapravo predstavlja vrijeme potrebno da vrijednost signala
opadne(oslabi) e puta(0,3678 puta) u odnosu na maksimalnu vrijednost. Drugim rijeima
vremenska konstanta je vrijeme potrebno da signal dostigne 63,2% svoje maksimalne
vrijednosti(sl.2).

Slika 2-Odreivanje vremenske konstante

3)
a) Osjetljivost-odreuje se za datu vrijednost mjerene veliine nakon dostignutog
stacionarnog stanja,kao odnos prirataja izlazne veliine i prirataja mjerene
veliine.

= lim
0
 Kako je statika karakteristika senzora linearna, osjetljivost je konstantna na
cijelom opsegu, pa se moe predstaviti kao odnos mjerenog opsega na izlazu i
mjernog opsega na ulazu.

b) Statika tanost-govorikoliko je pokazivanje senzora blisko stvarnoj vrijednosti

veliine koja se mjeri. Ona opisuje maksimalnu greku koja se moe oekivati u
stacionarnom stanju(kada nakon promjene stanja na ulazu proe dovoljno
vremena da sensor pokazuje konstantnu vrijednost na izlazu)za bilo koje mjerenje
koje pripada mjernom podruju. Greka se obino izraava u procentima mjernog
opsega njegovog izlaza, a iskazuje se preko poreenja sa idealnim
elementom(element kod koga je statika karakteristika pravac fiksan za sve
uslove okoline i eksploatacije). Odreivanje i poveanje statike tanosti senzora
se provodi u postupku kalibracije. Ciklus kalibracije predstavlja sporu promjenu
mjerene veliine od minimalne do maksimalne vrijednosti i nazad do minimalne
vrijednosti.

c) Ponovljivost senzora je njegova sopsobnost da daje jednake vrijednosti izlazne

veliine za uzastopna ponovljena mjerenja iste vrijednosti mjerene veliine.
Greka ponovljivosti garantuje da za vie uzastopnih mjerenja maksimalna razlika
izlaza nee biti vea od e(%) za bilo koje ali jednake vrijednosti mjerene veliine.
U toku eksploatacije senzora nisu isti uslovi u kojima se vre mjerenja, a prije
svega temperature okoline, i ti uticaji dovode do greke ponovljivosti senzora.

Slika 3-Ponovljivost

d) Mjerno podruje-donja i gornja granica mjerene veliine za koju se sensor moe

koristiti. Mjerno podruje moe biti:
 Unipolarno
1. Bez prave nule
2. Sa pravom nulom

Bipolarno
1. Simetrino bipolarno
2. Asimetrino bipolarno

e) Offset-kod aktivnog senzora vrijednost signala na izlazu senzora kada je mjerena

veliina jednaka nuli naziva se offsetom. Eliminacija offseta vri se tako to
uklonimo dejstvo mjerene veliine i izlaz elementa postavimo na nulu.

Slika 4-Offset

f) Histerezis-maksimalna razlika dva oitana izlaza na statikoj karakteristici za istu

vrijednost mjerene veliine,za jedan potpun ciklus kalibracije. Greka histerezisa
obino se izraava u postotcima opsega maksimalne promjene izlaza. Histerezis je
posebno prisutan pri magneenju feromagnetnih materijala(mehaniki histerezis).

Slika 5-Histerezis
1.2 RAD U LABORATORIJI

Zadatak 1:Snimanje statike karakteristike.

Temperatura komore se podeavala od -7 do 13 sa korakom 1 . Eksperiment smo

radili za 2 ciklusa kalibracije.

Slika 6-Grafik prvog mjerenja

 Slika 7-Grafik drugog mjerenja

Slika 8-Grafik oba mjerenja(crvena k-ka drugo mjerenje)

Sada emo izraunati statiku tanost , greku ponovljivosti i greku histerezisa.

Iz date tabele zakljuujemo da je maksimalna statika greka 11,58 . Greku

ponovljivosti odredili smo na sljedei nain: U sljedeoj tabeli (tabela 1)nalaze se
razlike vrijednosti ponovljenih mjerenja. Oznake su sljedee: npr.za Rr1o1 znai da je
prikazana razlika otpornosti izmeu rastueg postupka prvog mjerenja i opadajueg
postupka prvog mjerenja.

Zatim sam izraunao maksimalne vrijednosti svake vrste ove tabele i dobio vrijednosti:

A zatim vidimo da je najve'a vrijednost za Ro1o2 i iznosi 0,4 . Greku histerezisa

odredio sam na nain: Zadrau oznake iz prethodne take(gdje je Rr1o1 bila razlika
otpora izmeu rastueg postupka prvog mjerenja i opadajueg postupka prvog
mjerenja), a zatim u odrediti Rr1o1 i Rr2o2 i nai najveu vrijednost koja predstavjla
zapravo greku histerezisa.(Navedeno e biti prikazano u tabeli 2).
Greka histerezisa iznosi 1,7 ..

Zadatak 2:Dinamika karakteristika

Temperatura vode u ai je iznosila 22 , i tad je otpornost iznosila 97,6 . Da bi

napravili skokovitu promjenu, otporniki element smo stavili u kljualu vodu.
U excel-u sam odredio maksimalnu vrijednost otpornosti, i dobio da je to 124,2 . Kako
je poetna vrijednost bila 97,6 , onda je razlika 124,2-97,6=26,6 , a 63,2% od 26,6
je 16,81 , te otpornost koja se dostigne za vrijeme vremenske konstanta T je
97,6+16,81=114,41 , a onda emo sa grafika oitati vrijeme tT.

Slika 9-Odziv na skkovitu pobudu

Kako ne mogu podesiti kursor na 114,41 , a kad uveam dobijam sljedeu sliku(slika
10) na kojoj vidim da imam linearan segment.
 Slika 10
Pa moemo napisati jednainu prave kroz take(R1,t1)=(112.4, 17) i (R2,t2)=(114.9,18),
koja glasi: t=0,4*R-27,96 gdje je R u , a t u s. Ako sad uvrstimo otpornost 144,41
dobijamo vrijeme tT=17,8 s. Kako je poetni trenutak skokovite funkcije priblino oko
10 sekundi, dobijamo da je vremenska konstanta T=tt-10=7,8 sekundi.