Zakon o obligacionim odnosima

Zakon je objavljen u "Slubenom listu CG", br.

47/2008.
DIO PRVI

OPTI DIO
Glava I

OSNOVNA NAELA
Sadraj zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuju se obligacioni odnosi koji nastaju iz ugovora,
prouzrokovanja tete, sticanja bez osnova, poslovodstva bez naloga, jednostrane
izjave volje i drugih zakonom utvrenih injenica.

Strane u obligacionim odnosima

lan 2
(1) Strane u obligacionim odnosima mogu biti fizika i pravna lica.
(2) Strane u obligacionim odnosima su ravnopravne.

Sloboda ureivanja obligacionih odnosa

lan 3
Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa i
morala drutva, da svoje odnose urede po svojoj volji.

Savjesnost i potenje
lan 4
(1) U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa
strane su dune da se pridravaju naela savjesnosti i potenja.
(2) Naelo sasvjesnosti i potenja strane ne mogu iskljuiti ili ograniiti.

Dunost saradnje
 lan 5
Strane u obligacionim odnosima dune su da sarauju radi potpunog i urednog
izvrenja obaveza i ostvarivanja prava u tim odnosima.

Zabrana zloupotrebe prava

lan 6
Zabranjeno je vrenje prava iz obligacionih odnosa protivno cilju zbog koga je ono
zakonom ustanovljeno ili priznato.

Zabrana stvaranja i iskoriavanja monopolskog poloaja

lan 7
U zasnivanju obligacionih odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze
kojima se za bilo koga stvara ili iskoriava monopolski poloaj na tritu.

Naelo jednake vrijednosti davanja

lan 8
(1) U zasnivanju i ispunjenju dvostrano obaveznih ugovora strane se pridravaju
naela jednake vrijednosti uzajamnih davanja.
(2) Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje tog naela povlai
pravne posljedice.

Zabrana prouzrokovanja tete

lan 9
Svako je duan da se uzdri od postupka kojim se moe drugom prouzrokovati
teta.

Dunost ispunjenja obaveza

lan 10
(1) Strane u obligacionom odnosu dune su da izvre svoju obavezu i odgovorne su
za njeno ispunjenje.
(2) Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja strana u obligacionom odnosu
ili na osnovu zakona.

Duna panja
lan 11
 (1) Strane u obligacionom odnosu dune su da u izvravanju svojih obaveza
postupaju sa panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti
obligacionih odnosa (panja dobrog domaina, odnosno panja dobrog privrednika).
(2) Strane u obligacionom odnosu dune su da u izvravanju obaveza iz svoje
profesionalne djelatnosti postupaju sa poveanom panjom prema pravilima struke i
obiajima (panja dobrog strunjaka).
(3) Strane u obligacionom odnosu dune su da se u ostvarivanju svog prava
uzdravaju od postupka kojim bi se otealo izvrenje obaveze druge strane.

Rjeavanje sporova na miran nain

lan 12
Strane u obligacionom odnosu nastojae da sporove rjeavaju usaglaavanjem,
posredovanjem ili na drugi miran nain.

Dispozitivni karakter odredaba zakona

lan 13
Strane mogu svoj obligacioni odnos urediti drukije nego to je ovim zakonom
odreeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizlazi to
drugo.

Primjena dobrih poslovnih obiaja

lan 14
(1) Strane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom prometu postupaju u
skladu sa dobrim poslovnim obiajima i praksom koju su meusobno razvili.
(2) Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su strane u obligacionim
odnosima ugovorile njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu
primjenu htjeli.

Postupanje u skladu sa optim aktima

lan 15
(1) Pravna lica u zasnivanju obligacionog odnosa postupaju u skladu sa svojim
optim aktima.
(2) Ugovor koji je zakljuen ili druga pravna radnja koja je preduzeta suprotno
optim aktima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili morala znati ili
ako je ovim zakonom drukije odreeno.

Primjena drugih posebnih zakona

lan 16
 Na obligacione odnose koji se ureuju drugim posebnim zakonima primjenjuju se
odredbe ovog zakona u pitanjima koja nijesu ureena tim zakonima.

Primjena pojedinih odredaba

lan 17
(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste
ugovora, osim ako za ugovore privrednih drutava i preduzetnika nije izriito drukije
odreeno (ugovori u privredi).
(2) Ugovori privrednih drutava i preduzetnika su, u smislu ovog zakona, ugovori
koje privredna drutva i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i
preduzetnici zakljuuju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sainjavaju
predmete njihovog poslovanja ili su u vezi sa tim djelatnostima.

Primjena pravila na druge pravne poslove

lan 18
Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore shodno se primjenjuju i na druge
pravne poslove.

Glava II

NASTANAK OBAVEZA
ODJELjAK 1.

UGOVOR
Odsjek 1

ZAKLjUIVANjE UGOVORA
I. SAGLASNOST VOLjA
Kad je ugovor zakljuen
lan 19
Ugovor je zakljuen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima
ugovora.

Obavezno zakljuenje i obavezna sadrina ugovora

lan 20
 (1) Ako je neko po zakonu obavezan da zakljui ugovor, zainteresovano lice moe
zahtijevati da se takav ugovor bez odlaganja zakljui.
(2) Odredbe propisa kojima se, djelimino ili u cjelini, odreuje sadrina ugovora
sastavni su djelovi tih ugovora, upotpunjavaju ih ili stupaju na mjesto ugovornih
odredaba koje nijesu u saglasnosti sa njima.

Izjava volje
lan 21
(1) Volja za zakljuenje ugovora moe se izjaviti rijeima, uobiajenim znacima ili
drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju.
(2) Izjava volje mora da bude uinjena slobodno i ozbiljno.

Dozvola i odobrenje
lan 22
(1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebna saglasnost treeg lica, ova saglasnost
moe biti data prije zakljuenja ugovora, kao dozvola, ili poslije njegovog
zakljuenja, kao odobrenje, ako zakonom nije propisano to drugo.
(2) Dozvola, odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za ugovore
za ije se zakljuenje daju.

Pregovori
lan 23
(1) Pregovori koji prethode zakljuenju ugovora ne obavezuju i svaka ih strana
moe prekinuti kad god hoe.
(2) Strana koja je vodila pregovore bez namjere da zakljui ugovor odgovara za
tetu nastalu voenjem pregovora.
(3) Strana koja je vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor, pa odustane od te
namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani prouzrokuje tetu, odgovara za
tetu.
(4) Ako se drukije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema
za zakljuenje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake djelove.
(5) Ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljiva obavjetenja ili
joj omoguila da doe do njih, druga ih strana, ako nije drukije ugovoreno, ne smije
uiniti dostupnim treim licima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira da li je
naknadno ugovor zakljuen ili nije.
(6) Odgovornost za povredu obaveze iz stava 5 ovog lana moe se sastojati u
naknadi prouzrokovane tete i predaje oteenom koristi koju je tetnik tom povredom
ostvario.

Vrijeme i mjesto zakljuenja ugovora

 lan 24
(1) Ugovor je zakljuen onog asa kad ponudilac primi izjavu ponuenog da
prihvata ponudu.
(2) Smatra se da je ugovor zakljuen u mjestu u kome je ponudilac imao svoje
sjedite, odnosno prebivalite u trenutku kad je uinio ponudu.

Ponuda
lan 25
(1) Ponuda je predlog za zakljuenje ugovora uinjen odreenom licu, koji sadri
sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zakljuiti
ugovor.
(2) Ako su ugovorne strane poslije postignute saglasnosti o bitnim sastojcima
ugovora ostavile neke sporedne take za docnije, ugovor se smatra zakljuenim, a
sporedne take, ako sami ugovornici ne postignu saglasnost o njima, uredie sud
vodei rauna o prethodnim pregovorima, utvrenoj praksi izmeu ugovornih strana i
obiajima.

Opta ponuda
lan 26
Predlog za zakljuenje ugovora uinjen neodreenom broju lica, koji sadri bitne
sastojke ugovora ijem je zakljuenju namijenjen, vai kao ponuda, ukoliko drukije
ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.

Izlaganje robe
lan 27
Izlaganje robe sa oznaenjem cijene smatra se kao ponuda, ukoliko drukije ne
proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja.

Slanje kataloga i oglasa

lan 28
(1) Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih obavjetenja, kao i oglasi uinjeni
putem medija, letaka ili na koji drugi nain, ne predstavljaju ponudu za zakljuenje
ugovora, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uslovima.
(2) Poiljalac takvih poziva odgovara za tetu, koju bi pretrpio ponudilac, ako bez
osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu.

Dejstvo ponude
 lan 29
(1) Ponudilac je vezan ponudom izuzev ako je svoju obavezu da odri ponudu
iskljuio, ili ako to iskljuenje proizlazi iz okolnosti posla.
(2) Ponuda se moe opozvati samo ako je ponueni primio opoziv prije prijema
ponude ili istovremeno sa njom.

Rok za obaveznost ponude

lan 30
(1) Ponuda u kojoj je odreen rok za njeno prihvatanje obavezuje ponudioca do
isteka tog roka.
(2) Ako je ponudilac u pismu ili telegramu odredio rok za prihvatanje, smatrae se
da je taj rok poeo tei od datuma oznaenog u pismu, odnosno od dana kad je
telegram predat poti.
(3) U sluaju da pismo nije datirano, rok za prihvatanje ponude tee od dana kad je
pismo predato poti.
(4) Ponuda uinjena odsutnom licu, u kojoj nije odreen rok za prihvatanje, vezuje
ponudioca za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne ponuenom, da je
ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvatanju stigne ponudiocu.

Forma ponude
lan 31
(1) Ponuda ugovora za ije zakljuenje zakon zahtijeva posebnu formu obavezuje
ponudioca samo ako je uinjena u toj formi.
(2) Propisi o formi vae i za prihvatanje ponude.

Ponuda neovlaenog lica

lan 32
(1) Pisana ponuda obavezuje ponudioca iako je nije potpisalo ovlaeno lice, samo
u sluaju: ako je ponuda sainjena na hartiji sa odtampanim ili utisnutim oznakama
ponudioca, kojom se on u svom poslovanju slui; ako je ponuda snabdjevena peatom
ili tambiljem ponudioca i potpisana na uobiajeni nain; ako se ponuda odnosi na
posao kojim se ponudilac redovno bavi i ne prelazi obim njegovog normalnog
poslovanja i ako ponueni nije znao da je ponudu potpisalo neovlaeno lice.
(2) Propisi o formi vae i za prihvatanje ponude.

Potvrda ponude uinjene telefonom ili telegramom

lan 33
 (1) Ponudilac mora ponudu datu telefonom ili telegramom potvrditi ponuenom
preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana.
(2) Izostanak pisane potvrde ne utie na valjanost ugovora zakljuenog telefonom
ili slanjem telegrama, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za
prozrokovanu tetu.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana vae i za prihvatanje ponude.

Prihvatanje ponude
lan 34
(1) Ponuda je prihvaena kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata
ponudu.
(2) Ponuda je prihvaena i kad ponueni poalje stvar ili plati cijenu, kao i kad
uini neku drugu radnju koja se, na osnovu ponude, prakse utvrene izmeu
zainteresovanih strana ili obiaja, moe smatrati kao izjava o prihvatanju.
(3) Prihvatanje se moe opozvati ako ponudilac primi izjavu o opozivanju prije
izjave o prihvatanju ili istovremeno sa njom.

Prihvatanje neposredne ponude

lan 35
(1) Ponuda uinjena prisutnom licu smatra se odbijenom ako nije prihvaena bez
odlaganja, izuzev ako iz okolnosti proizlazi da ponuenom pripada izvjestan rok za
razmiljanje.
(2) Ponuda uinjena telefonom, ili neposrednom radio-vezom smatra se kao ponuda
prisutnom licu.
(3) Ponuda uinjena telefaksom ne smatra se ponudom uinjenom prisutnom licu.

Prihvatanje ponude s predlogom da se izmijeni

lan 36
(1) Ako ponueni izjavi da prihvata ponudu i istovremeno predloi da se ona u
neemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane uinio
drugu ponudu svom ranijem ponudiocu.
(2) Odgovor na ponudu, kojom se ponuda prihvata, ali sa dopunama ili izmjenama
koje je bitnije ne mijenjaju, znai prihvatanje, osim ako ponudilac odmah ne
prigovori.
(3) Ako tako ne postupi, ugovor e se zakljuiti u skladu sa sadrinom izmjena koje
su navedene u izjavi o prihvatanju.
(4) Smatra se da se bitno mijenja ponuda kad se dopune ili izmjene odnose na
cijenu, plaanje, kvalitet ili koliinu robe, mjesto i vrijeme isporuke, obim
odgovornosti jedne strane u odnosu na drugu.

utanje ponuenog
 lan 37
(1) utanje ponuenog ne znai prihvatanje ponude.
(2) Nema dejstva odredba u ponudi da e se utanje ponuenog ili neko drugo
njegovo proputanje smatrati kao prihvatanje (ako ne odbije ponudu u odreenom
roku, ili ako poslatu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.).
(3) Kad je ponueni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu odreene
robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije
odmah ili u ostavljenom roku odbio.
(4) Lice koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje
odreenih poslova, kao i lice u iju poslovnu djelatnost spada vrenje takvih naloga,
duno je da izvri dobijeni nalog ako ga nije odmah odbilo.
(5) Ako u sluaju iz stava 4 ovog lana ponuda, odnosno nalog nije odbijen, smatra
se da je ugovor zakljuen u trenutku kad je ponuda, odnosno nalog stigao ponuenom.

Zadocnjelo prihvatanje i zadocnjelo dostavljanje izjave o prihvatanju

lan 38
(1) Prihvatanje ponude izvreno sa zadocnjenjem smatra se kao nova ponuda od
strane ponuenog.
(2) Ako je izjava o prihvatanju, koja je uinjena blagovremeno, stigla ponudiocu
poslije isteka roka za prihvatanje, a ponudilac je znao ili je mogao znati da je izjava
otposlata blagovremeno, ugovor je zakljuen.
(3) Ugovor nije zakljuen ako ponudilac odmah, a najkasnije prvog idueg radnog
dana po prijemu izjave, ili i prije prijema izjave, a po isteku roka za prihvatanje
ponude, izvijesti ponuenog da se zbog zakanjenja ne smatra vezan svojom
ponudom.

Smrt ili nesposobnost jedne strane

lan 39
Ponuda ne gubi dejstvo ako je smrt ili nesposobnost jedne strane nastupila prije
njenog prihvatanja, izuzev ako suprotno proizilazi iz namjere strana, obiaja ili
prirode posla.

Predugovor
lan 40
(1) Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obaveza da se docnije zakljui
drugi, glavni ugovor.
(2) Propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor, ako je propisana forma
uslov punovanosti ugovora.
(3) Predugovor obavezuje ako sadri bitne sastojke glavnog ugovora.
 (4) Na zahtjev zainteresovane strane sud e naloiti drugoj strani koja odbija da
pristupi zakljuenju glavnog ugovora da to uradi u roku koji e joj odrediti.
(5) Zakljuenje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od
isteka roka predvienog za njegovo zakljuenje, a ako taj rok nije predvien, onda od
dana kad je prema prirodi posla i okolnostima ugovor trebalo da bude zakljuen.
(6) Predugovor ne obavezuje ako su se okolnosti od njegovog zakljuenja toliko
izmijenile da ne bi bio ni zakljuen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme.

II. PREDMET
Sadraj predmeta ugovorne obaveze
lan 41
(1) Ugovorna obaveza moe se sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju.
(2) Ugovorna obaveza mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva.

Nitavost ugovora zbog predmeta

lan 42
Kad je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ugovor je
nitav.

Naknadna mogunost
lan 43
Ugovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom punovaan je ako je predmet
obaveze koji je u poetku bio nemogu postao mogu prije ostvarenja uslova ili isteka
roka.

Nedoputenost predmeta obaveze

lan 44
Predmet obaveze je nedoputen ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu
drutva.

Odredivost predmeta obaveze

lan 45
(1) Predmet obaveze je odrediv ako ugovor sadri podatke pomou kojih se moe
odrediti ili su strane ostavile treem licu da ga odredi.
(2) Ako to tree lice nee ili ne moe da odredi predmet obaveze, ugovor je nitav.
 III. OSNOV
Doputen osnov
lan 46
(1) Svaka ugovorna obaveza mora imati doputen osnov.
(2) Osnov je nedoputen ako je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva.
(3) Pretpostavlja se da obaveza ima osnov iako nije izraen.

Nitavost ugovora zbog osnova

lan 47
Ako osnov ne postoji ili je nedoputen, ugovor je nitav.

Pobude za zakljuenje ugovora

lan 48
(1) Pobude iz kojih je ugovor zakljuen ne utiu na njegovu punovanost.
(2) Ako je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku jedne ugovorne strane da
zakljui ugovor i ako je to druga ugovorna strana znala ili je morala znati, ugovor e
biti bez dejstva.
(3) Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo i kad jedna ugovorna strana nije
znala da je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku druge ugovorne strane.

IV. SPOSOBNOST
Ugovor poslovno nesposobnog lica
lan 49
(1) Za zakljuenje punovanog ugovora potrebno je da ugovorna strana ima
poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog ugovora.
(2) Ogranieno poslovno sposobno lice moe, bez odobrenja svog zakonskog
zastupnika, zakljuivati samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom
dozvoljeno.
(3) Ostali ugovori tih lica ako su zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika
ruljivi su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem.

Pravo saugovaraa poslovno nesposobnog lica

lan 50
 (1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji nije znao za njegovu poslovnu
nesposobnost moe odustati od ugovora koji je zakljuio sa njim bez odobrenja
njegovog zakonskog zastupnika.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima i saugovara poslovno nesposobnog lica koji je
znao za njegovu poslovnu nesposobnost, ali je bio prevaren od njega da ima
odobrenje svog zakonskog zastupnika.
(3) Pravo iz st. 1 i 2 ovog lana gasi se po isteku 30 dana od saznanja za poslovnu
nesposobnost druge strane, odnosno za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika, ali
i ranije ako zakonski zastupnik bude odobrio ugovor prije nego to taj rok istekne.

Pozivanje zakonskog zastupnika da se izjasni

lan 51
(1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji je zakljuio ugovor sa njim bez
odobrenja njegovog zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se
izjasni da li odobrava taj ugovor.
(2) Ako se zakonski zastupnik ne izjasni u roku od 30 dana od dostavljanja poziva
da ugovor odobrava, smatrae se da je odbio da da odobrenje.

Kad ugovornik stekne poslovnu sposobnost poslije zakljuenja ugovora

lan 52
Poslovno sposobno lice moe zahtijevati da se poniti ugovor koji je bez potrebnog
odobrenja zakljuilo za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti samo ako je
tubu podnijelo u roku od tri mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti.

V. MANE VOLjE
Prijetnja i prinuda
lan 53
(1) Ako je ugovorna strana ili neko trei nedoputenom prijetnjom izazvao
opravdani strah kod druge strane koja je zbog toga zakljuila ugovor, druga strana
moe traiti da se ugovor poniti.
(2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou
ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica.
(3) Nitav je ugovor zakljuen upotrebom sile prema drugoj ugovornoj strani.

Bitna zabluda
lan 54
(1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se
zakljuuje ugovor ako se zakljuuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po
obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlunim, a strana koja je u
zabludi ne bi inae zakljuila ugovor takve sadrine.
(2) Strana koja je u zabludi moe traiti ponitaj ugovora zbog bitne zablude, osim
ako pri zakljuenju ugovora nije postupala s panjom koja se u prometu zahtijeva.
(3) U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo da
trai naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva
za svoju zabludu.
(4) Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna
da izvri ugovor kao da zablude nije bilo.

Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknade

lan 55
Kod ugovora bez naknade bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je
bila odluna za preuzimanje obaveze.

Nesporazum
lan 56
Kad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o
prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje.

Posredna izjava
lan 57
Zabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u
vlastitom izjavljivanju volje.

Prevara
lan 58
(1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u
namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora, druga strana moe zahtijevati
ponitaj ugovora i onda kada zabluda nije bitna.
(2) Strana koja je zakljuila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtijeva naknadu
pretrpljene tete.
(3) Ako je prevaru uinilo tree lice, prevara utie na sam ugovor ako je druga
ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru.
(4) Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez
obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili
morala znati za prevaru.

Prividan ugovor
 lan 59
(1) Prividan ugovor nema dejstva meu ugovornim stranama.
(2) Ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako su ispunjeni
uslovi za njegovu pravnu valjanost.
(3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treem savjesnom licu.

VI. FORMA UGOVORA

Neformalnost ugovora
lan 60
(1) Zakljuenje ugovora ne podlijee nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukije
odreeno.
(2) Zahtjev zakona da ugovor bude zakljuen u odreenoj formi vai i za sve
docnije izmjene ili dopune ugovora.
(3) Punovane su docnije usmene dopune o sporednim takama o kojima u
formalnom ugovoru nije nita reeno ukoliko to nije protivno cilju radi koga je forma
propisana.
(4) Punovane su i docnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju
obaveze jedne ili druge strane, ako je posebna forma propisana samo u interesu
ugovornih strana.

Forma ugovora o prenosu nepokretnosti

lan 61
Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na nepokretnosti ili se
ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti mora biti zakljuen u pisanoj
formi i ovjeren u skladu sa propisima.

Raskidanje formalnih ugovora

lan 62
Formalni ugovori mogu biti raskinuti neformalnim sporazumom, izuzev ako je za
odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj zbog koga je propisana
forma za zakljuenje ugovora zahtijeva da raskidanje ugovora bude obavljeno u istoj
formi.

Ugovorena forma
lan 63
(1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov
punovanosti njihovog ugovora.
 (2) Ugovor za ije je zakljuenje ugovorena posebna forma moe biti raskinut,
dopunjen ili na drugi nain izmijenjen i neformalnim sporazumom.
(3) Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz
svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kad je postignuta
saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovornike je u isto vrijeme nastala obaveza da
ugovoru daju predvienu formu.

Sankcija nedostatka potrebne forme

lan 64
(1) Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz
cilja propisa kojim je odreena forma ne proizlazi to drugo.
(2) Ugovor koji nije zakljuen u ugovorenoj formi nema pravno dejstvo ukoliko su
stranke punovanost ugovora uslovile posebnom formom.

Pretpostavka potpunosti isprave

lan 65
(1) Ako je ugovor zakljuen u posebnoj formi, na osnovu zakona ili po volji
stranaka, vai samo ono to je u toj formi izraeno.
(2) Punovane su istovremene usmene pogodbe o sporednim takama o kojima u
formalnom ugovoru nije nita reeno, ukoliko nijesu u suprotnosti sa njegovom
sadrinom ili ako nijesu protivne cilju zbog koga je forma propisana.
(3) Punovane su i istovremene usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju
obaveze jedne ili obje strane ako je posebna forma propisana samo u interesu
ugovornih strana.

Sastavljanje isprave
lan 66
(1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zakljuen
kad ispravu potpiu sva lica koja se njim obavezuju.
(2) Ugovorna strana koja ne zna pisati stavie na ispravu rukoznak ovjeren od dva
svjedoka, notara ili od suda, odnosno drugog nadlenog organa.
(3) Za zakljuenje dvostrano obaveznog ugovora dovoljno je da obje strane potpiu
jednu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj
strani.
(4) Zahtjev pisane forme je ispunjen ako strane izmijenjaju pisma ili se sporazumiju
pomou drugog sredstva koje omoguava da se sa izvjesnou utvrde sadrina i
davalac izjave.

Zakljuenje ugovora elektronskim putem

lan 67
 (1) Ugovor je zakljuen elektronskim putem kad su se strane saglasile o bitnim
elementima.
(2) Ponuda uinjena elektronskim putem smatra se ponudom prisutnom licu, ako se
u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protivizjava.
(3) Upotreba elektronskog potpisa prilikom zakljuenja ugovora ureuje se
posebnim propisima.

Kad je izvren ugovor kome nedostaje forma

lan 68
Ugovor za ije se zakljuenje zahtijeva pisana forma smatra se punovanim iako
nije zakljuen u toj formi ako su ugovorne strane izvrile, u cjelini ili u pretenom
djelu, obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog koga je forma propisana
oigledno ne proizlazi to drugo.

VII. USLOV I NALOG

Uslovi i njihovo dejstvo
lan 69
(1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od
neizvjesne injenice.
(2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od
trenutka njegovog zakljuenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne
proistie neto drugo.
(3) Ako je zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje da vai kad se uslov
ispuni.
(4) Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu
savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, a smatra se da nije
ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzrokuje
strana u iju je korist odreen.

Nedoputen ili nemogu uslov

lan 70
(1) Nitav je ugovor u kome je postavljen odloni ili raskidni uslov suprotan
prinudnim propisima ili moralu drutva.
(2) Ugovor zakljuen pod nemoguim odlonim uslovom je nitav, a nemogu
raskidni uslov smatra se nepostojeim.

Obezbjeenje uslovnog prava

lan 71
 Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, povjerilac ije je pravo uslovljeno
moe zahtijevati odgovarajue obezbjeenje tog prava ako je njegovo ostvarenje
ugroeno.

Nalog (teret)
lan 72
(1) Ako je bezteretni ugovor zakljuen uz nalog, pa primalac koristi ne ispuni
nalog, druga strana moe zahtijevati ispunjenje naloga ili raskid ugovora.
(2) Neispunjenje naloga kod pravnog posla za sluaj smrti ima dejstvo ispunjenja
raskidnog uslova.

VIII. ROK
Raunanje vremena
lan 73
(1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od koga se rok
rauna, a zavrava se istekom poslednjeg dana roka.
(2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji
se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee,
a ako takvog dana nema u poslednjem mjesecu, kraj roka pada na poslednji dan tog
mjeseca.
(3) Ako poslednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao
poslednji dan roka rauna se sljedei radni dan.
(4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - 15-ti , a kraj -
posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode
ugovornog odnosa.

Primjena pravila o uslovu

lan 74
Kad dejstvo ugovora poinje od odreenog vremena, shodno se primjenjuju pravila
o odlonom uslovu, a kad ugovor prestaje da vai po isteku odreenog roka, shodno
se primjenjuju pravila o raskidnom uslovu.

IX. KAPARA I ODUSTANICA

1. Kapara
Vraanje i uraunavanje kapare
lan 75
 (1) Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos
novca ili izvjesnu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen
(kapara), ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo
ugovoreno.
(2) U sluaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje
obaveze.
(3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od
ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem
udvojene kapare.

Neizvrenje ugovora
lan 76
(1) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga
strana moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue ili traiti
naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom
kaparom.
(2) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga
strana moe, po svom izboru, traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti
naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje udvojene kapare.
(3) U svakom sluaju, kad druga strana trai izvrenje ugovora, ona ima pravo i na
naknadu tete koju trpi zbog zadocnjenja.
(4) Sud moe na zahtjev zainteresovane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.

U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze

lan 77
(1) U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze, povjerilac ne moe zadrati kaparu,
nego moe traiti ispunjenje ostatka obaveze i naknadu tete zbog zadocnjenja, ili
traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara
uraunava u naknadu.
(2) Ako povjerilac raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelimino
ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je
ugovor ostao neizvren krivicom druge.

2. Odustanica
Uloga odustanice
lan 78
(1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da
odustane od ugovora davanjem odustanice.
(2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustanica izjavi drugoj strani da e dati
odustanicu, ona vie ne moe zahtijevati izvrenje ugovora.
 (3) Strana ovlaena da odustane duna je dati odustanicu istovremeno sa izjavom o
odustajanju.
(4) Ako ugovorne strane nijesu odredile rok do koga ovlaena strana moe
odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za
ispunjenje njene obaveze.
(5) Pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno
pone ispunjavati svoje obaveze iz tog ugovora ili primati ispunjenje od druge strane.

Kapara kao odustanica

lan 79
(1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, kapara se smatra
kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.
(2) Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je
kaparu primila, udvojenu je vraa.

Odsjek 2.

ZASTUPANjE
I. O ZASTUPANjU UOPTE
Mogunost zastupanja
lan 80
(1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se preduzeti i preko zastupnika.
(2) Ovlaenje za zastupanje zasniva se na zakonu, optem aktu pravnog lica, aktu
nadlenog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomoje).

Dejstva zastupanja
lan 81
(1) Ugovor koji zakljui zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih
ovlaenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
(2) Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno
dejstvo neposredno prema zastupanom licu.
(3) Zastupnik je duan da obavijesti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i
kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako
je ova znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik.

Prenoenje ovlaenja
lan 82
 (1) Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlaenja na drugog, izuzev kad mu je to
dozvoljeno zakonom ili ugovorom.
(2) Izuzetno, on to moe uiniti ako je sprijeen okolnostima da posao lino obavi,
a interesi zastupanog zahtijevaju neodlono preduzimanje pravnog posla.

Prekoraenje granica ovlaenja

lan 83
(1) Kad zastupnik prekorai granice ovlaenja, zastupani je u obavezi samo
ukoliko odobri prekoraenje.
(2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor
takve vrste razmotri i ocijeni, smatrae se da je odobrenje odbijeno.
(3) Odobrenje iz stava 2 ovog lana ima povratno dejstvo, ako strane ne odrede
drukije.
(4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlaenja, moe
odmah po saznanju za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru izjasni,
izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana.
(5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni
za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za
prekoraenje ovlaenja.

Zakljuenje ugovora od strane neovlaenog lica

lan 84
(1) Ugovor koji neko lice zakljui kao punomonik u ime drugoga bez njegovog
ovlaenja obavezuje neovlaeno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
(2) Strana sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtijevati od neovlaeno
zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
(3) Ako neovlaeno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se
da ugovor nije ni zakljuen.
(4) U tom sluaju, strana sa kojom je ugovor zakljuen moe od lica koje je kao
punomonik bez ovlaenja zakljuilo ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku
zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlaenje za
zakljuenje ugovora.

II. PUNOMOJE
Davanje punomoja
lan 85
(1) Punomoje je ovlaenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje
punomoniku.
(2) Postojanje i obim punomoja su nezavisni od pravnog odnosa na ijoj je podlozi
punomoje dato.
 (3) Punomonik moe biti i pravno lice.

Posebna forma punomoja

lan 86
Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za
punomoje za zakljuenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla.

Obim ovlaenja
lan 87
(1) Punomonik moe preduzimati samo one pravne poslove za ije je
preduzimanje ovlaen.
(2) Punomonik kome je dato opte punomoje moe preduzimati samo pravne
poslove koji spadaju u redovno poslovanje.
(3) Posao koji ne spada u redovno poslovanje moe punomonik preduzeti samo
ako je posebno ovlaen za preduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova meu koje
on spada.
(4) Punomonik ne moe bez posebnog ovlaenja za svaki pojedini sluaj preuzeti
mjeninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu, kao
ni odrei se nekog prava bez naknade.

Opozivanje i suavanje punomoja

lan 88
(1) Vlastodavac moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomoje, ak i ako se
ugovorom odrekao tog prava.
(2) Opozivanje i suavanje svakog punomoja moe se uiniti izjavom bez posebne
forme.
(3) Ako je opozivanjem ili suavanjem punomoja povrijeen ugovor o nalogu, ili
ugovor o djelu, ili neki drugi ugovor, punomonik ima pravo na naknadu time nastale
tete.

Dejstvo prestanka i suavanja punomoja prema treim licima

lan 89
(1) Opozivanje punomoja kao i njegovo suavanje nema dejstvo prema treem
licu koje je zakljuilo ugovor sa punomonikom, ili obavilo drugi pravni posao, a nije
znalo niti je moralo znati da je punomoje opozvano, odnosno sueno.
(2) U tom sluaju, vlastodavac ima pravo da zahtijeva od punomonika naknadu
tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomonik nije znao ni morao znati za
opozivanje, odnosno za suavanje punomoja.
 (3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuju se i u ostalim sluajevima prestanka
punomoja.

Drugi sluajevi prestanka punomoja

lan 90
(1) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica kao punomonika, ako zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Punomoje prestaje smru punomonika.
(3) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica, odnosno smru lica koje ga je
dalo, osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete po pravne sljedbenike ili
ako punomoje vai i za sluaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom
na prirodu posla.

III. POSLOVNO PUNOMOJE

Davanje punomoja i njegova sadrina
lan 91
(1) Poslovno punomoje moe dati, u granicama zakona, privredno drutvo,
odnosno drugo pravno lice, i njime ovlastiti punomonika da zakljuuje ugovore i
obavlja ostale poslove koji su uobiajeni u vrenju njihove poslovne djelatnosti.
(2) Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nepokretnosti, preuzeti
mjenine obaveze ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio
posebno punomoje za svaki takav posao.
(3) Poslovno punomoje moe biti ogranieno na odreenu vrstu poslova, ili na
odreene poslove, ali ova ogranienja imaju dejstvo prema treem samo ako je za njih
znao ili morao znati.

Poslovno punomoje preduzetnika

lan 92
(1) Odredbe o poslovnom punomoju shodno se primjenjuju na poslovno
punomoje preduzetnika.
(2) Poslovno punomoje ne prestaje smru preduzetnika, kao ni kad on bude lien
poslovne sposobnosti.

IV. OVLAENjA TRGOVINSKOG PUTNIKA

lan 93
 (1) Trgovinski putnik privrednog drutva, odnosno preduzetnika ovlaen je da
preduzima samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u
punomoju koje mu je privredno drutvo dalo.
(2) U sluaju neizvjesnosti, smatra se da trgovinski putnik nije ovlaen da
zakljuuje ugovore, nego samo da prikuplja porudbine, ali e ugovor koji je
zakljuio ostati na snazi ako ga vlastodavac naknadno odobri.
(3) Trgovinski putnik koji je ovlaen da prodaje robu nije ovlaen da naplati
cijenu, kao ni da prodaje na kredit, osim ako ima posebno ovlaenje za prodaju na
kredit.
(4) Trgovinski putnik je ovlaen da za vlastodavca prima reklamacije zbog
nedostatka robe i ostale izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenog njegovim
posredovanjem, kao i da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere za ouvanje
njegovih prava iz tog ugovora.

V. OVLAENjA LICA KOJA OBAVLjAJU

ODREENE POSLOVE
lan 94
Lica koja rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i
ispunjenje odreenih ugovora, kao to su prodavci u prodavnicama, lica koja
obavljaju odreene usluge u ugostiteljstvu, lica na poslovima alterske slube u poti,
u banci i sl. ovlaeni su samim tim na zakljuenje i ispunjenje tih ugovora.

Odsjek 3.

TUMAENjE UGOVORA
Primjena odredaba i tumaenje spornih odredaba
lan 95
(1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase.
(2) Pri tumaenju spornih odredaba ne treba se drati doslovnog znaenja
upotrijebljenih izraza, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovornih strana i
odredbu razumjeti u skladu sa naelima obligacionog prava utvrenim ovim
zakonom.

Namjera ugovornih strana

lan 96
(1) Zajednika namjera ugovornih strana utvruje se prema onome to je jedna
strana stvarno izjavila i kako je trebalo da druga strana ovo razumije.
(2) Kad nije mogue utvrditi zajedniku namjeru ugovornih strana treba istraivati
namjeru koju bi redovno imala razumna lica istog svojstva kad bi bila u istoj situaciji.
 (3) Ako je utvreno da je jedna strana imala namjeru da ugovor dobije odreeno
znaenje, a u vrijeme zakljuenja ugovora druga strana je morala znati za tu namjeru
ugovor treba tumaiti na nain koji je u skladu sa namjerom prve strane.

Okolnosti od znaaja za tumaenje

lan 97
Prilikom tumaenja ugovora posebno se cijene: okolnosti u kojima je zakljuen,
prethodni pregovori, ponaanje ugovornih strana nakon zakljuenja ugovora, priroda i
svrha ugovora, tumaenje koje su ugovorne strane ve primijenile na sline odredbe i
praksu koju su meusobno uspostavile, znaenje koje se obino pridaje odredbama i
izrazima u odreenoj struci ili grani, kao i naelo savjesnosti i potenja.

Nejasne odredbe u posebnim sluajevima

lan 98
U sluaju kad je ugovor zakljuen prema unaprijed odtampanom sadraju, ili kad
je ugovor bio na drugi nain pripremljen i predloen od jedne ugovorne strane,
nejasne odredbe tumaie se u korist druge strane.

Dopunsko pravilo
lan 99
Nejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak
za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos
uzajamnih davanja.

Vansudsko tumaenje ugovora

lan 100
(1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesaglasnosti u pogledu
smisla i domaaja ugovornih odredbi, neko trei tumaiti ugovor.
(2) U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu
pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim organom dok prethodno ne pribave
tumaenje ugovora, osim ako tree lice odbije da da tumaenje ugovora.

Odsjek 4.

NEVANOST UGOVORA
I. NITAVI UGOVORI
 Nitavost
lan 101
(1) Ugovor koji je suprotan prinudnim propisima ili moralu drutva je nitav ako
cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u
odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
(2) Ako je zakljuenje odreenog ugovora zabranjeno samo jednoj strani, ugovor e
ostati na snazi ako u zakonu nije to drugo predvieno za odreeni sluaj, a strana
koja je povrijedila zakonsku zabranu snosie odgovarajue posljedice.

Posljedice nitavosti
lan 102
(1) U sluaju nitavosti ugovora svaka ugovorna strana duna je da vrati drugoj sve
ono to je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili ako se priroda
onog to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu,
prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ukoliko zakon to drugo ne
odreuje.
(2) Ako je ugovor nitav zbog toga to je po svojoj sadrini ili cilju suprotan
prinudnim propisima ili moralu drutva, sud moe odbiti, u cjelini ili djelimino,
zahtjev nesavjesne strane za vraanje onog to je drugoj strani dala, a moe i odluiti
da druga strana ono to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda
odgovarajuoj humanitarnoj organizaciji ili ustanovi na ijoj teritoriji ta strana ima
sjedite, odnosno prebivalite, ili boravite.
(3) Prilikom odluivanja sud e voditi rauna o savjesnosti jedne, odnosno obje
strane, o znaaju ugroenog dobra ili interesa, kao i o moralnim shvatanjima.

Djelimina nitavost
lan 103
(1) Nitavost neke odredbe ugovora ne povlai nitavost i samog ugovora, ako on
moe opstati bez nitave odredbe, i ako ona nije bila ni uslov ugovora ni odluujua
pobuda zbog koje je ugovor zakljuen.
(2) Ugovor e ostati na snazi i ako je nitava odredba bila uslov ili odluujua
pobuda ugovora u sluaju kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio
osloboen te odredbe i vaio bez nje.

Konverzija
lan 104
Kad nitav ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora onda e
meu ugovornim stranama vaiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u saglasnosti sa
ciljem koje su ugovorne strane imale u vidu kad su ugovor zakljuile i ako se moe
uzeti da bi one zakljuile taj ugovor da su znale za nitavost svog ugovora.

Naknadni nestanak uzroka nitavosti

lan 105
(1) Nitav ugovor ne postaje punovaan kad zabrana ili koji drugi uzrok nitavosti
naknadno nestane.
(2) Ako je zabrana bila manjeg znaaja, a ugovor je izvren, nitavost se ne moe
isticati.

Odgovornost lica krivog za nitavost ugovora

lan 106
Ugovorna strana koja je kriva za zakljuenje nitavog ugovora odgovorna je drugoj
ugovornoj strani za tetu koju trpi zbog nitavosti ugovora, ako ova nije znala ili
prema okolnostima nije morala znati za postojanje uzroka nitavosti.

Isticanje nitavosti
lan 107
(1) Na nitavost sud pazi po slubenoj dunosti i na nju se moe pozivati svako
zainteresovano lice.
(2) Pravo da zahtijeva utvrenje nitavosti ima i dravni tuilac.

Neogranieno isticanje nitavosti

lan 108
Pravo na isticanje nitavosti ne gasi se.

II. RULjIVI UGOVORI

Uslovi za ruljivost ugovora
lan 109
Ugovor je ruljiv kad ga je zakljuila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je
pri njegovom zakljuenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim
zakonom ili posebnim propisom odreeno.

Ponitenje ugovora
lan 110
 (1) Ugovorna strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena moe traiti da se
ugovor poniti.
(2) Saugovara ugovorne strane iz stava 1 ovog lana moe od nje da trai da se u
odreenom roku, ali ne kraem od 30 dana, izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne, jer
e u protivnom smatrati da je ugovor poniten.
(3) Ako se pozvana ugovorna strana u ostavljenom roku ne izjasni ili ako izjavi da
ne ostaje pri ugovoru, smatrae se da je ugovor poniten.

Posljedica ponitenja
lan 111
(1) Ako je na osnovu ruljivog ugovora koji je poniten neto bilo ispunjeno, ima se
izvriti vraanje, a ako to nije mogue, ili ako se priroda onog to je ispunjeno protivi
vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu.
(2) Naknada u novcu daje se prema cijenama u vrijeme vraanja, odnosno
donoenja sudske odluke.

Vraanje i naknada u sluaju ponitenja ugovora ogranieno poslovno

sposobnog lica
lan 112
U sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jedne
ugovorne strane, saugovara takvog lica moe zahtijevati vraanje samo onog dijela
ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobnog lica, ili je
upotrijebljen u njegovu korist, kao i onog to je namjerno uniteno ili otueno.

Odgovornost za ponitenje ugovora

lan 113
Ugovorna strana na ijoj je strani uzrok ruljivosti odgovorna je svom saugovarau
za tetu koju trpi zbog ponitenja ugovora, ako ovaj nije znao ni morao znati za
postojanje uzroka ruljivosti ugovora.

Odgovornost ogranieno poslovno sposobnog lica

lan 114
Ogranieno poslovno sposobno lice odgovara za tetu nastalu ponitenjem ugovora,
ako je lukavstvom uvjerilo svog saugovaraa da je poslovno sposobno.

Prestanak prava
lan 115
 (1) Pravo da zahtijeva ponitenje ruljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne
godine od saznanja za razlog ruljivosti, odnosno od prestanka prinude.
(2) To pravo u svakom sluaju prestaje istekom roka od tri godine od dana
zakljuenja ugovora.

Odsjek 5.

DVOSTRANO OBAVEZNI UGOVORI

I. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE
NEDOSTATKE STVARI
lan 116
(1) Kod ugovora sa naknadom svaka ugovorna strana odgovara za materijalne
nedostatke svog ispunjenja.
(2) Ugovorna strana odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duna je da titi
drugu stranu od prava i zahtjeva treih lica kojima bi njeno pravo bilo iskljueno ili
sueno.
(3) Na ove obaveze prenosioca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o
odgovornosti prodavca za materijalne i pravne nedostatke, ako za odreeni sluaj nije
to drugo propisano.

II. PRIGOVOR NEISPUNjENjA UGOVORA

Pravilo istovremenog ispunjenja
lan 117
(1) U dvostrano obaveznim ugovorima nijedna strana nije duna da ispuni svoju
obavezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju
obavezu, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo
proistie iz prirode posla.
(2) Ako na sudu jedna strana istakne da nije duna da ispuni svoju obavezu dok i
druga strana ne ispuni svoju, sud e joj naloiti da ispuni svoju obavezu kad i druga
strana ispuni svoju.

Kad ispunjenje obaveze jedne strane postane neizvjesno

lan 118
(1) Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obavezu, pa se poslije
zakljuenja ugovora materijalne prilike druge strane pogoraju u toj mjeri da je
neizvjesno da li e ona moi ispuniti svoju obavezu, ili ako ta neizvjesnost proizilazi
iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu
 moe odloiti njeno ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne
prui dovoljno obezbjeenje da e je ispuniti.
(2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i kad su materijalne prilike druge
strane bile u istoj mjeri teke jo prije zakljuenja ugovora ako njen saugovara to nije
znao niti je morao znati.
(3) Strana koja se u smislu st. 1 i 2 ovog lana obavezala da prva ispuni svoju
obavezu moe zahtijevati da joj se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije
proteka tog roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor.

III. RASKIDANjE UGOVORA ZBOG NEISPUNjENjA

Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obavezu
lan 119
U dvostrano obaveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu,
druga strana moe da, ako nije to drugo odreeno, zahtijeva ispunjenje obaveza ili,
pod uslovima predvienim ovim zakonom da raskine ugovor prostom izjavom, ako
raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom sluaju ima pravo na
naknadu tete.

Kad je ispunjenje o roku bitni sastojak ugovora

lan 120
(1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora,
pa dunik ne ispuni obavezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.
(2) Povjerilac moe odrati ugovor na snazi, ako po isteku roka, bez odlaganja,
obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
(3) Kad je povjerilac zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku,
moe izjaviti da raskida ugovor.
(4) Ova pravila vae u sluaju kad su ugovorne strane predvidjele da e se ugovor
smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku, kao i kad je ispunjenje
ugovora u odreenom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla.

Kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora

lan 121
(1) Kad ispunjenje obaveze u odreenom roku nije bitni sastojak ugovora, dunik
zadrava pravo da i poslije isteka roka ispuni svoju obavezu, a povjerilac da zahtijeva
njeno ispunjenje.
(2) Ako povjerilac eli raskinuti ugovor, mora ostaviti duniku primjeren naknadni
rok za ispunjenje.
(3) Ako dunik ne ispuni obavezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao
i u sluaju kad je rok bitni sastojak ugovora.
 Raskidanje ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
lan 122
Povjerilac moe raskinuti ugovor bez ostavljanja duniku naknadnog roka za
ispunjenje ako iz dunikovog dranja proizilazi da on svoju obavezu nee izvriti ni u
naknadnom roku.

Raskidanje ugovora prije isteka roka

lan 123
Kad je prije isteka roka za ispunjenje obaveza oigledno da jedna strana nee
ispuniti svoju obavezu iz ugovora, druga strana moe raskinuti ugovor i zahtijevati
naknadu tete.

Raskidanje ugovora sa uzastopnim obavezama

lan 124
(1) Kad u ugovoru sa uzastopnim obavezama jedna strana ne ispuni jednu obavezu,
druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih buduih
obaveza, ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee biti ispunjene.
(2) Ugovorna strana moe raskinuti ugovor ne samo u pogledu buduih obaveza,
nego i u pogledu ve ispunjenih obaveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih
ispunjenja nema interesa za nju.
(3) Dunik moe odrati ugovor ako da odgovarajue obezbjeenje.

Dunost obavjetenja
lan 125
Povjerilac koji zbog neispunjenja dunikove obaveze raskida ugovor, duan je to
saoptiti duniku bez odlaganja.

Kad se ugovor ne moe raskinuti

lan 126
Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze.

Dejstvo raskida
lan 127
(1) Raskidom ugovora obje strane su osloboene svojih obaveza, izuzev obaveze na
naknadu eventualne tete.
 (2) Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se
vrati ono to je dala.
(3) Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog, uzajamna vraanja vre
se po pravilima za izvrenje dvostranih ugovora.
(4) Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u meuvremenu imala od
onoga to je duna vratiti, odnosno naknaditi.
(5) Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu
primila.

IV. IZMJENA ILI RASKID UGOVORA ZBOG

PROMIJENjENIH OKOLNOSTI
Uslovi za izmjenu ili raskid
lan 128
(1) Ako poslije zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje se nijesu mogle
predvidjeti, a koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane u toj mjeri da bi joj
ispunjenje obaveze postalo pretjerano oteano ili bi joj takvo ispunjenje obaveze
nanijelo pretjerano veliki gubitak, sud moe na zahtjev te strane izmijeniti ili raskinuti
ugovor.
(2) Izmjena ili raskid ugovora ne moe se zahtijevati ako je strana koja se poziva na
promijenjene okolnosti bila duna da u vrijeme zakljuenja ugovora uzme u obzir te
okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati.
(3) Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na
promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka odreenog za ispunjenje njene
obaveze.
(4) Ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajui
uslovi ugovora pravino izmijene.
(5) Ako izrekne raskid ugovora, sud e na zahtjev druge strane obavezati stranu
koja ga je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravian dio tete koju trpi zbog toga.

Dunost obavjetavanja
lan 129
Strana koja je ovlaena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva izmjenu ili
raskid ugovora duna je da o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijesti drugu
stranu im je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije uinila, odgovara
za tetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme
saopten.

Okolnosti od znaaja za odluku suda

lan 130
 Pri odluivanju o izmjeni ili raskidu ugovora sud se rukovodi naelima savjesnosti i
potenja vodei rauna naroito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora
odnosne vrste, o djelovanju i trajanju izvanrednih okolnosti, kao i o uravnoteenim
interesima obiju strana.

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti

lan 131
Strane se mogu ugovorom unaprijed odrei pozivanja na odreene promijenjene
okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja.

V. NEMOGUNOST ISPUNjENjA
Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara ni jedna strana
lan 132
(1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo
nemogue zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i
obaveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obaveze, moe zahtijevati
vraanje po pravilima o vraanju steenog bez osnova.
(2) U sluaju djelimine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije
odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako
djelimino ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi, a
druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.

Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana

lan 133
(1) Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostrano obaveznom ugovoru postalo
nemogue zbog dogaaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ta
strana zadrava svoje potraivanje prema drugoj strani, s tim to se smanjuje za
onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od sopstvene obaveze.
(2) Pored toga, ona je duna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema
treim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze ije je ispunjenje postalo nemogue.
(3) Ako je nastala nemogunost ispunjenja dvostranog obaveznog ugovora zbog
dogaaja, za koji je odgovorna strana koja treba da ispuni ugovor, druga strana moe
po svom izboru da zahtijeva naknadu tete zbog neispunjenja ili da odustane od
ugovora i zahtijeva naknadu tete.

VI. PREKOMJERNO OTEENjE

lan 134
 (1) Ako je izmeu obaveza ugovornih strana u dvostrano obaveznom ugovoru
postojala u vrijeme zakljuenja ugovora oigledna nesrazmjera, oteena strana moe
zahtijevati ponitenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala
znati.
(2) Pravo da se zahtijeva ponitenje ugovora prestaje istekom jedne godine od
njegovog zakljuenja.
(3) Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva.
(4) Ponitenje ugovora ne moe se zahtijevati ako navedena nesrazmjera ne postoji
vie u vrijeme podnoenja tube.
(5) Ugovor e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.
(6) Zbog ove nesrazmjere ne moe se traiti ponitenje ugovora u privredi, ugovora
na sreu, javne prodaje, poravnjanja kao ni onda kad je za stvar data via cijena iz
posebnih razloga.

VII. ZELENAKI UGOVOR

lan 135
(1) Nitav je ugovor kojim neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim
stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ili
nekom drugom slinom okolnou ugovori za sebe ili za nekog treeg korist koja je u
oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obavezao dati ili
uiniti.
(2) Na zelenaki ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o
posljedicama nitavosti i o djeliminoj nitavosti ugovora.
(3) Ako oteeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravian iznos, sud e
udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogue, a u tom sluaju ugovor sa
odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi.
(4) Oteenik moe podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravian iznos u
roku od pet godina od zakljuenja ugovora, a kad je u pitanju krivino djelo, dok ne
zastari pravo na gonjenje.

VIII. UGOVORI PO PRISTUPU (FORMULARNI

UGOVORI)
Pojam
lan 136
Ugovorom po pristupu (formularnim ugovorom) jedna strana unaprijed odreuje
elemente i uslove ugovora preko jedne opte i stalne ponude (opti uslovi), a druga
strana samo pristupa tako uinjenoj ponudi.

Obaveznost
lan 137
 (1) Opti uslovi ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrene meu ugovornim
stranama u istom ugovoru, i po pravilu obavezuju kao i ove.
(2) Opti uslovi moraju se objaviti na uobiajeni nain.
(3) Opti uslovi obavezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti
poznati u asu zakljuenja ugovora.
(4) U sluaju neslaganja optih uslova i posebnih pogodbi vae posebne pogodbe.

Nitavost pojedinih odredbi optih uslova

lan 138
(1) Nitave su odredbe optih uslova koje su protivne samom cilju zakljuenog
ugovora ili dobrim poslovnim obiajima, ak i ako su opti uslovi koji ih sadre
odobreni od nadlenog organa.
(2) Sud moe odbiti primjenu pojedinih odredbi optih uslova koje liavaju drugu
stranu prava da stavi prigovore, ili onih na osnovu kojih ona gubi prava iz ugovora ili
gubi rokove, ili koje su inae nepravine ili pretjerano stroge prema njoj.

IX. USTUPANjE UGOVORA

Uslovi ustupanja
lan 139
(1) Svaka strana u dvostrano obaveznom ugovoru moe, ako na to pristane druga
strana, ustupiti ugovor nekom treem licu, koje time postaje nosilac svih njenih prava
i obaveza iz tog ugovora.
(2) Ustupanjem ugovora ugovorni odnos izmeu ustupioca i druge strane prelazi na
prijemnika i drugu stranu u asu kad je druga strana pristala na ustupanje, a ako je
druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u asu kad je obavijetena o ustupanju.
(3) Pristanak na ustupanje ugovora je punovaan samo ako je dat u formi
propisanoj u zakonu za ustupljeni ugovor.
(4) Odredbe o sporednim pravima u vezi sa ugovorom o preuzimanju duga shodno
e se primijeniti i na ustupanje ugovora.

Odgovornost ustupioca
lan 140
(1) Ustupilac odgovara prijemniku za punovanost ustupljenog ugovora.
(2) Ustupilac ne jemi da e druga strana ispuniti svoje obaveze iz ustupljenog
ugovora, osim ako se na to naroito obavezao.
(3) Ustupilac ne jemi drugoj strani da e prijemnik ispuniti obaveze iz ugovora,
osim ako se na to naroito obavezao.

Prigovori
 lan 141
Druga strana moe istai prijemniku sve prigovore iz ustupljenog ugovora, kao i
one koje ima iz drugih odnosa sa njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu.

Odsjek 6.

OPTA DEJSTVA UGOVORA

I. STVARANjE OBAVEZA ZA UGOVORNE STRANE
Dejstva ugovora meu ugovornim stranama i njihovim pravnim
sljedbenicima
lan 142
(1) Ugovor stvara prava i obaveze za ugovorne strane.
(2) Ugovor proizvodi dejstvo i za univerzalne pravne sljedbenike ugovornih strana,
izuzev ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz prirode samog ugovora.
(3) Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist treeg lica.

II. UGOVOR U KORIST TREEG LICA

Neposredno pravo treeg
lan 143
(1) Kad neko ugovori u svoje ime potraivanje u korist treeg, trei stie sopstveno
i neposredno pravo prema duniku, ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz
okolnosti posla.
(2) Ugovorna strana ima pravo da zahtijeva da dunik izvri prema treem ono to
je ugovoreno u korist tog treeg lica.

Opozivanje koristi za treeg

lan 144
(1) Ugovorna strana koristi za treeg moe je opozvati ili izmijeniti sve dok trei ne
izjavi da prihvata ono to je ugovoreno u njegovu korist.
(2) Ako je ugovoreno da e dunik izvriti ono na ta se obavezao u korist treeg
tek poslije smrti ugovorne strane, ugovorna strana moe sve dotle, pa i svojim
testamentom, opozvati korist ugovorenu za treeg, ako iz samog ugovora ili iz
okolnosti ne proizlazi to drugo.

Prigovori dunika prema treem

 lan 145
Dunik moe istai treem sve prigovore koje ima prema ugovornoj strani po
osnovu ugovora kojim je ugovorena korist za treeg.

Odbijanje treeg
lan 146
Ako trei odbije korist koja je ugovorena za njega, ili je ugovorna strana opozove,
korist pripada ugovornoj strani, ako to drugo nije ugovoreno ili ne proizlazi iz
prirode posla.

Obeanje radnje treeg lica

lan 147
(1) Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili propustiti, treeg ne
obavezuje, a obeavalac odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei
nee da se obavee ili da izvri ili propusti odreenu radnju.
(2) Obeavalac nee odgovarati ako je drugom obeao da e se samo zauzeti kod
treeg da se ovaj obavee da neto uini ili propusti, a u tome nije uspio i pored
potrebnog zalaganja.

ODJELjAK 2.

PROUZROKOVANjE TETE
Odsjek 1.

OPTA NAELA
Osnovi odgovornosti
lan 148
(1) Ko drugome prouzrokuje tetu duan je da je naknadi, ukoliko ne dokae da je
teta nastala bez njegove krivice.
(2) Za tetu od stvari ili djelatnosti od kojih potie poveana opasnost tete za
okolinu, odgovara se bez obzira na krivicu.
(3) Za tetu bez obzira na krivicu odgovara se i u drugim sluajevima predvienim
zakonom.
+ Sudska praksa

teta
 lan 149
teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njenog poveanja
(izmakla korist), nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola ili straha, kao i
povreda prava linosti i ugleda pravnog lica (nematerijalna teta).
+ Sudska praksa

Zahtjev da se ukloni opasnost tete

lan 150
(1) Svako moe da zahtijeva od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti
znatnija teta njemu ili neodreenom broju lica, kao i da se uzdri od djelatnosti od
koje proizilazi uznemiravanje ili opasnost tete, ako se nastanak uznemiravanja ili
tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama.
(2) Sud e na zahtjev zainteresovanog lica narediti da se preduzmu odgovarajue
mjere za sprjeavanje nastanka tete ili uznemiravanja, ili da se otkloni izvor
opasnosti, na troak draoca izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini.
(3) Ako teta nastane u obavljanju optekorisne djelatnosti za koju je dobijena
dozvola nadlenog organa, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi
normalne granice.
(4) U sluaju iz stava 3 ovog lana moe se zahtijevati i preduzimanje drutveno
opravdanih mjera za sprjeavanje nastupanja tete ili za njeno smanjenje.

Zahtjev da se prestane sa povredom prava linosti

lan 151
(1) Svako ima pravo da zahtijeva od suda ili drugog nadlenog organa da naredi
prestanak radnje kojom se povreuje integritet ljudske linosti, lini i porodini ivot i
druga prava njegove linosti, kao i ugled pravnog lica.
(2) Sud, odnosno drugi nadleni organ moe da naredi prestanak radnje pod
prijetnjom plaanja izvjesne novane svote, odreene ukupno ili po jedinici vremena,
u korist povrijeenog.

Odsjek 2.

ODGOVORNOST PO OSNOVU KRIVICE

Kad postoji krivica
lan 152
Krivica postoji kada je tetnik prouzrokovao tetu namjerno ili nepanjom.
Pri ocjenjivanju da li je lice koje je tetu prouzrokovalo krivo, sud vodi rauna o
redovnom toku stvari i o tome ta se od razumnog i paljivog ovjeka moglo
osnovano oekivati u datim okolnostima.
 Neodgovorna lica
lan 153
(1) Lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih
razloga nije sposobno za rasuivanje, ne odgovara za tetu koju drugome prouzrokuje.
(2) Ko drugom prouzrokuje tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje,
odgovoran je za nju, izuzev ako dokae da nije svojom krivicom dospio u to stanje.
(3) Ako je u to stanje dospio tuom krivicom, za tetu e odgovarati onaj ko ga je u
to stanje doveo.

Odgovornost maloljetnika
lan 154
(1) Maloljetnik do navrene sedme godine ivota ne odgovara za tetu koju
prouzrokuje.
(2) Maloljetnik od navrene sedme do navrene etrnaeste godine ivota ne
odgovara za tetu, osim ako se dokae da je pri prouzrokovanju tete bio sposoban za
rasuivanje.
(3) Maloljetnik sa navrenih etrnaest godina ivota odgovara prema optim
pravilima o odgovornosti za tetu.

Nuna odbrana, stanje nude, otklanjanje tete od drugog

lan 155
(1) Ko u nunoj odbrani prouzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u
sluaju prekoraenja nune odbrane.
(2) Kad neko prouzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe da zahtijeva
naknadu od lica koje je krivo za nastanak opasnosti tete ili od lica od kojih je teta
otklonjena, ali od lica od kojih je teta otklonjena, ne vie od koristi koju su imala od
toga.
(3) Ko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo da zahtijeva
od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio.

Dozvoljena samopomo
lan 156
(1) Ko u sluaju dozvoljene samopomoi prouzrokuje tetu licu koje je izazvalo
potrebu samopomoi, nije duan naknaditi je.
(2) Pod dozvoljenom samopomoi podrazumijeva se pravo svakog lica da otkloni
povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain
otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.

Pristanak oteenika
 lan 157
(1) Ko na svoju tetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne moe od njega
zahtijevati naknadu tete prouzrokovane tom radnjom.
(2) Nitava je izjava oteenika kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja
je zakonom zabranjena.

Odsjek 3.

ODGOVORNOST ZA DRUGOG
Duevno bolesni i zaostali u umnom razvoju
lan 158
(1) Za tetu koju prouzrokuje lice koje usljed duevne bolesti ili zaostalog umnog
razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobno za rasuivanje, odgovara onaj koji je na
osnovu zakona, ili odluke nadlenog organa, ili ugovora, duan da vodi nadzor nad
njim.
(2) Lice iz stava 1 ovog lana moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da je
vrilo nadzor na koji je obavezan ili da bi teta nastala i pri briljivom vrenju
nadzora.

Odgovornost roditelja
lan 159
(1) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo dijete do
navrene sedme godine ivota, bez obzira na svoju krivicu.
(2) Roditelji se oslobaaju odgovornosti ako postoje razlozi za iskljuenje
odgovornosti prema pravilima o odgovornosti bez obzira na krivicu.
(3) Roditelji ne odgovaraju ako je teta nastala dok je dijete bilo povjereno drugom
licu i ako je to lice odgovorno za tetu.
(4) Roditelji odgovaraju za tetu koju prouzrokuje drugom njihovo maloljetno
dijete koje je navrilo sedam godina ivota, osim ako dokau da je teta nastala bez
njihove krivice.

Solidarna odgovornost
lan 160
Ako pored roditelja odgovara za tetu i dijete, njihova je odgovornost solidarna.

Odgovornost drugog lica za maloljetnika

lan 161
 (1) Za tetu koju drugom prouzrokuje maloljetnik dok je pod nadzorom staratelja,
kole ili druge ustanove, odgovara staratelj, kola, odnosno druga ustanova, osim ako
dokau da su nadzor vrili na nain na koji su obavezni, ili da bi teta nastala i pri
briljivom vrenju nadzora.
(2) Ako za tetu odgovara i maloljetnik, odgovornost je solidarna.
+ Sudska praksa

Posebna odgovornost roditelja

lan 162
(1) Ako dunost nadzora nad maloljetnim licem nije na roditeljima, ve na nekom
drugom licu, oteenik ima pravo da zahtijeva naknadu od roditelja, kad je teta
nastala usljed loeg vaspitanja maloljetnika, poronih navika ili ravih primjera koje
su mu roditelji dali, ili se i inae teta moe upisati u krivicu roditeljima.
(2) Lice koje vri dunost nadzora ima pravo da trai od roditelja da mu naknade
isplaeni iznos ako je ono isplatilo naknadu oteeniku.

Odgovornost po osnovu pravinosti

lan 163
(1) U sluaju tete koju je prouzrokovalo lice koje za nju nije odgovorno, a naknada
se ne moe dobiti od lica koje je bilo duno da vodi nadzor nad njim, sud moe, kad
to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na materijalno stanje tetnika i
oteenika, osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelimino.
(2) Ako je tetu prouzrokovao maloljetnik sposoban za rasuivanje koji nije u
stanju da je naknadi, sud moe, kad to pravinost zahtijeva, a naroito s obzirom na
materijalno stanje roditelja i oteenika, obavezati roditelje da naknade tetu, potpuno
ili djelimino, iako za nju nijesu krivi.

Odsjek 4.

ODGOVORNOST PRIVREDNOG DRUTVA I

DRUGIH PRAVNIH LICA PREMA TREEM
Odgovornost privrednog drutva ili preduzetnika
lan 164
(1) Za tetu koju zaposleni u radu ili u vezi sa radom prouzrokuje treem licu
odgovara privredno drutvo, odnosno preduzetnik (poslodavac) kod koga je zaposleni
radio u trenutku prouzrokovanja tete, osim ako dokae da je zaposleni u datim
okolnostima postupao onako kako je trebalo.
(2) Oteenik ima pravo da zahtijeva naknadu tete i neposredno od zaposlenog ako
je tetu prouzrokovao namjerno.
 (3) Odredbom stava 1 ovog lana ne dira se u pravila o odgovornosti za tetu koja
potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti.
(4) Poslodavac koji je oteenom naknadio tetu ima pravo da zahtijeva od
zaposlenog naknadu koju je dao ako je ovaj tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje
nepanje.
(5) Pravo iz stava 4 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je
teta naknaena.

Odgovornost drugih lica

lan 165
(1) Odredbe lana 164 ovog zakona primjenjuju se i na druge poslodavce u pogledu
odgovornosti za tetu koju zaposleni koji kod njih rade prouzrokuju u radu ili u vezi s
radom.
(2) Lice koje je oteeniku naknadilo tetu koju je zaposleni prouzrokovao
namjerno ili krajnjom nepanjom, ima pravo da od tog zaposlenog zahtijeva naknadu
plaenog iznosa.
(3) Pravo iz stava 3 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je
teta naknaena.

Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ

lan 166
(1) Pravno lice odgovara za tetu koju njegov organ prouzrokuje treem licu u
vrenju ili u vezi sa vrenjem svojih funkcija.
(2) Ako za odreeni sluaj nije zakonom drukije odreeno, pravno lice ima pravo
na naknadu od lica koje je tetu skrivilo namjerno ili krajnjom nepanjom.
(3) Pravo iz stava 2 ovog lana zastarijeva u roku od est mjeseci od dana kada je
teta naknaena.

Odsjek 5.

ODGOVORNOST ZA TETU OD OPASNE STVARI

ILI OPASNE DJELATNOSTI
I. OPTE ODREDBE
Pojam opasne stvari i djelatnosti
lan 167
(1) Opasnim stvarima smatraju se pokretne ili nepokretne stvari, iji poloaj ili
upotreba, ili osobine, ili samo postojanje predstavljaju poveanu opasnost tete za
okolinu.
 (2) Opasnim djelatnostima smatraju se djelatnosti koje predstavljaju poveanu
opasnost tete za okolinu.
+ Sudska praksa

Pretpostavka uzronosti
lan 168
teta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da
potie od te stvari, odnosno djelatnosti, izuzev ako se dokae da one nijesu bile uzrok
tete.
+ Sudska praksa

Lice odgovorno za tetu

lan 169
Za tetu od opasne stvari odgovara njen imalac, a za tetu od opasne djelatnosti
odgovara lice koje se njom bavi.

Protivpravno oduzimanje opasne stvari od imaoca

lan 170
Ako je imaocu oduzeta opasna stvar na protivpravan nain, za tetu koja od nje
potie ne odgovara on, nego onaj koji mu je oduzeo opasnu stvar, ako imalac nije za
to odgovoran.

Predaja stvari treem licu

lan 171
(1) Umjesto imaoca stvari odgovara lice kome je imalac povjerio stvar da se njome
slui, ili lice koje je duno da je nadgleda, a nije kod njega na radu.
(2) Pored lica iz stava 1 ovog lana odgovarae i imalac stvari ako je teta proizala
iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje mu nije skrenuo panju.
(3) U tom sluaju odgovorno lice koje je isplatilo naknadu oteeniku ima pravo da
zahtijeva cio njen iznos od imaoca.
(4) Imalac opasne stvari koji ju je povjerio licu koje nije osposobljeno ili nije
ovlaeno da njome rukuje, odgovara za tetu koja potekne od te stvari.

Osloboenje od odgovornosti
lan 172
 (1) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da teta potie od nekog uzroka
koji se nalazio van stvari, a ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, ni izbjei ili
otkloniti.
(2) Imalac stvari oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je teta nastala
iskljuivo radnjom oteenika ili treeg lica, koju on nije mogao predvidjeti i ije
posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti.
(3) Imalac se oslobaa odgovornosti djelimino, ako je oteenik djelimino
doprinio nastanku tete.
(4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara oteeniku
solidarno sa imaocem stvari, a duno je snositi naknadu srazmjerno teini svoje
krivice.
(5) Lice kojim se imalac posluio pri upotrebi stvari ne smatra se treim licem.

II. ODGOVORNOST U SLUAJU UDESA

IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU
Odgovornost po osnovu krivice
lan 173
(1) U sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu koji je prouzrokovan
iskljuivom krivicom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po
osnovu krivice.
(2) Ako postoji obostrana krivica, svaki imalac odgovara za ukupnu tetu koju su
oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice.
(3) Ako nema krivice ni jednog, imaoci odgovaraju na ravne djelove, ako razlozi
pravinosti ne zahtijevaju to drugo.
(4) Za tetu koju pretrpe trea lica imaoci motornih vozila odgovaraju solidarno.

Odgovornost u sluaju neovlaenog korienja motornog vozila

lan 174
(1) Neovlaeni korisnik motornog vozila odgovara treim licima umjesto vlasnika.
(2) Pored neovlaenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog
vozila, ako je svojom krivicom ili krivicom lica koja su se trebala brinuti o vozilu,
omoguio neovlaeno korienje vozila.
(3) Neovlaeni korisnik je lice koje u vrijeme tetnog dogaaja koristi motorno
vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlen u vezi s pogonom motornog
vozila, niti je lan njegovog porodinog domainstva, niti mu je vlasnik vozilo predao
u dravinu.

III. ODGOVORNOST PROIZVOAA STVARI SA

NEDOSTATKOM
 Stvar sa nedostatkom
lan 175
(1) Ko stavi u promet neku stvar koju je proizveo, a koja zbog nekog nedostatka za
koji on nije znao predstavlja opasnost tete za lica ili stvari, odgovara za tetu koja bi
nastala zbog tog nedostatka, bez obzira na krivicu.
(2) Proizvoa odgovara i za opasna svojstva stvari ako nije preduzeo sve to je
potrebno da tetu, koju je mogao predvidjeti, sprijei putem upozorenja, bezbjedne
ambalae ili drugom odgovarajuom mjerom.
(3) Oteeno lice je duno da dokae neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu
izmeu neispravnosti proizvoda i tete.

Proizvod
lan 176
(1) Proizvod je bilo koja pokretna stvar, kao i samostalni dio ugraen u neku
pokretnu ili nepokretnu stvar.
(2) Proizvod su i elektrina i drugi oblici energije.

Neispravan proizvod
lan 177
(1) Proizvod nije ispravan ako, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito
nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju,
proizvod moe biti upotrijebljen i vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua
sigurnost koja se od takvog proizvoda opravdano oekuje.
(2) Proizvod nije neispravan samo zbog toga to je naknadno bolji proizvod
stavljen u promet.

Proizvoa
lan 178
(1) Proizvoa je lice koje je izradilo gotov proizvod, lice koje je proizvelo
sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio ugraen u gotov proizvod, kao i lice koje se,
obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili kakvim drugim znakom
raspoznavanja, predstavlja kao proizvoa.
(2) Ako je proizvod uvezen, uzima se da je proizvoa lice koje je uvezlo proizvod
radi prodaje, davanja u zakup ili bilo kojeg drugog oblika stavljanja proizvoda u
promet i odgovara solidarno s licima navedenim u stavu 1 ovog lana.
(3) Ako nije mogue utvrditi ko je proizvoa, proizvoaem se smatra svako lice
koje proizvod stavlja u promet, osim ako to lice u razumnom roku ne obavijesti
oteenog o licu od koga je nabavilo proizvod.
 (4) Odredba stava 3 ovog lana primjenjuje se i kad se ne moe utvrditi ko je
uvezao proizvod, pa i onda ako su ime, fabrika ili naziv proizvoaa navedeni na
proizvodu.

Solidarna odgovornost
lan 179
Ako vie lica odgovara za tetu prouzrokovanu neispravnou proizvoda, njihova je
odgovornost solidarna.

Osloboenje od odgovornosti
lan 180
(1) Proizvoa se oslobaa odgovornosti, ako dokae:
- da nije stavio proizvod u promet;
- da iz okolnosti sluaja proizilazi da neispravnost, a ni njen uzrok, nijesu postojali
u vrijeme kad je stavio proizvod u promet;
- da proizvod nije proizveden za prodaju, davanje u zakup ili bilo koju drugu
poslovnu svrhu, niti da je proizveden ili stavljen u promet u okviru njegovog
poslovanja;
- da je neispravnost posljedica pridravanja prinudnih propisa koji su bili na snazi u
trenutku kad je stavio proizvod u promet;
- da stanje nauke ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije
omoguavalo otkrivanje neispravnosti;
- da je teta prouzrokovana iskljuivo radnjom oteenog ili lica za koju on
odgovara, odnosno radnjom treeg lica koju proizvoa nije mogao predvidjeti i ije
posljedice nije mogao izbjei ili otkloniti.
(2) Proizvoa dijela proizvoda oslobaa se odgovornosti i ako dokae da je
neispravnost prouzrokovana konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputstvima
dobijenim od proizvoaa glavnog proizvoda.
(3) Proizvoa se djelimino oslobaa odgovornosti ako je nastanku tete
djelimino doprinio oteeni ili lice za koje on odgovara.
(4) Ako je nastanku tete djelimino doprinijelo tree lice, ono odgovara solidarno
s proizvoaem.

Zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti

lan 181
Odgovornost proizvoaa ne moe se ugovorom s oteenim unaprijed iskljuiti ili
ograniiti.

Rokovi ostvarivanja prava

lan 182
 (1) Potraivanje naknade tete prouzrokovane neispravnim proizvodom zastarijeva
u roku od tri godine od dana kad je oteeni saznao ili morao saznati za tetu,
neispravnost i proizvoaa.
(2) Pravo na naknadu tete prouzrokovane neispravnim proizvodom prestaje u roku
od deset godina od dana njegovog stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv
proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim organom radi
utvrivanja ili ostvarivanja potraivanja naknade tete iz ovoga odsjeka.

Odsjek 6.

IV. ODGOVORNOST ZA TETU OD IVOTINjA

Odgovornost imaoca
lan 183
(1) Za tetu koju prouzrokuje ivotinja odgovara njen imalac, bilo da je ivotinja
kod njega, bilo da je zalutala ili pobjegla.
(2) Imalac odgovara za tetu koju je uznemirena ivotinja prouzrokovala licu koje
je dobrovoljno pokualo da je uhvati ili zadri.

ivotinja predata drugom

lan 184
(1) Za tetu koju prouzrokuju ivotinje povjerene na uvanje ili staranje licima i
ustanovama koje se bave primanjem ivotinja na uvanje i staranje odgovaraju ta lica
i ustanove onako kako bi odgovarao imalac.
(2) Imalac koji je predao ivotinju drugom da se njom slui, ili na uvanje ili
staranje u smislu stava 1 ovog lana, duan je skrenuti mu panju na mane ivotinje,
ako ih ima, inae e odgovarati za tetu.

ivotinja uhvaena u teti

lan 185
(1) Oteenik ima pravo da uhvati tuu ivotinju koja mu ini tetu i da je zadri
kao zalogu za naplatu naknade tete.
(2) Oteenik je duan da bez odlaganja obavijesti o teti i zadranju imaoca
ivotinje, a ako ne zna ko je imalac, onda nadleni organ lokalne uprave.

Odsjek 7.

V. ODGOVORNOST ZA TETU OD GRAEVINA

lan 186
 (1) Imalac zgrade i svake druge graevine odgovoran je za tetu koju ona
prouzrokuje svojim ruenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na koji drugi nain.
(2) Imalac se oslobaa odgovornosti ako dokae da se teta dogodila usljed vie sile
ili krivicom oteenika.
(3) Imalac ima pravo da trai naknadu od lica koja su kriva to se teta dogodila.
(4) Odredbe ovog lana vae i za svojinskog draoca.

Odsjek 8.

POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI

Odgovornost usljed teroristikih akata, javnih demonstracija ili manifestacija
lan 187
(1) Za tetu nastalu smru, tjelesnom povredom ili oteenjem, odnosno unitenjem
imovine fizikog lica usljed teroristikih akata, kao i prilikom javnih demonstracija i
manifestacija, odgovara drava iji su organi po vaeim propisima bili duni da
sprijee takvu tetu.
(2) Organizatori, uesnici, podstrekai i pomagai u teroristikim aktima, javnim
demonstracijama i manifestacijama koje su usmjerene na podrivanje ustavnog
ureenja, nemaju pravo na naknadu tete po ovom osnovu.
(3) Drava ima pravo i obavezu da zahtijeva naknadu isplaenog iznosa od lica koje
je tetu prouzrokovalo.
(4) To pravo zastarijeva u rokovima propisanim za zastarjelost potraivanja
naknade tete.

Odgovornost organizatora priredbi

lan 188
Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru
odgovara za tetu nastalu smru, tjelesnom povredom ili oteenjem stvari koju neko
pretrpi usljed izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati, kao to je
gibanje masa, opti nered i slino.

Odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi

lan 189
(1) Ko bez opasnosti po sebe uskrati pomo licu iji su ivot ili zdravlje oigledno
ugroeni, odgovara za tetu koja je otuda nastala, ako je on tu tetu prema
okolnostima sluaja morao predvidjeti.
(2) Ako pravinost zahtijeva, sud moe takvo lice osloboditi obaveze da naknadi
tetu.

Odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora

 lan 190
Lice koje je po zakonu obavezno da zakljui neki ugovor, duno je da naknadi tetu
ako na zahtjev zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljui taj ugovor.

Odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od javnog interesa

lan 191
Privredna drutva, druga pravna lica ili preduzetnici koja vre komunalnu ili drugu
slinu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga
obustave ili neredovno vre svoju uslugu.

Odsjek 9.

NAKNADA
I. NAKNADA MATERIJALNE TETE
Uspostavljanje ranijeg stanja i naknada u novcu
lan 192
(1) Odgovorno lice duno je da uspostavi stanje koje je bilo prije nego to je teta
nastala.
(2) Ukoliko uspostavljanje ranijeg stanja ne uklanja tetu potpuno, odgovorno lice
duno je za ostatak tete dati naknadu u novcu.
(3) Kad uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue, ili kad sud smatra da nije nuno
da to uini odgovorno lice, sud e odrediti da ono isplati oteeniku odgovarajui
iznos novca na ime naknade tete.
(4) Sud e dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad on to zahtijeva, izuzev ako
okolnosti datog sluaja opravdavaju uspostavljanje ranijeg stanja.

Kad dospijeva obaveza naknade

lan 193
Obaveza naknade tete smatra se dospjelom od trenutka nastanka tete.

Naknada u sluaju propasti stvari oduzete na nedozvoljen nain

lan 194
Ako je stvar koja je bila oduzeta imaocu na nedozvoljen nain propala usljed vie
sile, odgovorno lice duno je dati naknadu u novcu.
 Naknada u obliku novane rente
lan 195
(1) U sluaju smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja, naknada se odreuje po
pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme.
(2) Novana renta dosuena na ime naknade tete plaa se mjeseno unaprijed, ako
sud ne odredi to drugo.
(3) Povjerilac ima pravo da zahtijeva potrebno obezbjeenje za isplatu rente, osim
ako to prema okolnostima sluaja ne bi bilo opravdano.
(4) Ako dunik ne prui obezbjeenje koje sud odredi, povjerilac ima pravo da
zahtijeva da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota ija se visina odreuje
prema visini rente i vjerovatnom trajanju povjerioevog ivota, uz odbitak
odgovarajuih kamata.
(5) Iz ozbiljnih uzroka povjerilac moe i u drugim sluajevima zahtijevati, odmah
ili docnije, da mu se umjesto rente isplati jedna ukupna svota.

II. OBIM NAKNADE MATERIJALNE TETE

Obina teta i izmakla korist
lan 196
(1) Oteenik ima pravo na naknadu obine tete i na naknadu izmakle koristi.
(2) Visina naknade tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske
odluke, izuzev sluaja kad je zakonom drukije odreeno.
(3) Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao
osnovano oekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a
ije je ostvarenje sprijeeno tetnikovom radnjom ili proputanjem.
(4) Kad je stvar unitena ili oteena krivinim djelom uinjenim sa umiljajem,
sud moe odrediti visinu naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oteenika.

Potpuna naknada
lan 197
Sud e, uzimajui u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzrokovanja tete,
dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija
dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja.

Snienje naknade
lan 198
(1) Sud moe, vodei rauna o materijalnom stanju oteenika, osuditi odgovorno
lice da isplati manju naknadu nego to iznosi teta, ako ona nije prouzrokovana ni
 namjerno ni krajnjom nepanjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja te bi ga
isplata potpune naknade dovela u oskudicu.
(2) Ako je tetnik prouzrokovao tetu radei neto radi koristi oteenika, sud moe
odrediti manju naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u
sopstvenim poslovima.

Podijeljena odgovornost
lan 199
(1) Oteenik koji je doprinio da teta nastane ili da bude vea nego to bi inae
bila, ima pravo samo na srazmjerno smanjenu naknadu.
(2) Kad je nemogue utvrditi koji dio tete potie od oteenikove radnje, sud e
dosuditi naknadu vodei rauna o okolnostima sluaja.

III. NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU

SMRTI, TJELESNE POVREDE I OTEENjA
ZDRAVLjA
Izgubljena zarada i trokovi lijeenja i sahrane
lan 200
(1) Ko prouzrokuje neiju smrt duan je da naknadi uobiajene trokove njegove
sahrane.
(2) On je duan naknaditi i trokove njegovog lijeenja od zadobijenih povreda i
druge potrebne trokove u vezi sa lijeenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog
nesposobnosti za rad.

Pravo lica koje je poginuli izdravao

lan 201
(1) Lice koje je poginuli izdravao ili redovno pomagao, kao i ono koje je po
zakonu imalo pravo zahtijevati izdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete
koju trpi gubitkom izdravanja, odnosno pomaganja.
(2) Ova teta naknauje se plaanjem novane rente, iji se iznos odmjerava s
obzirom na sve okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vei od onog to bi oteenik
dobijao od poginulog da je ostao u ivotu.

Naknada tete u sluaju tjelesne povrede ili naruenja zdravlja

lan 202
 (1) Ko drugome nanese tjelesnu povredu ili mu narui zdravlje, duan je naknaditi
mu trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove s tim u vezi, kao i zaradu
izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja.
(2) Ako povrijeeni zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad gubi zaradu,
ili su mu potrebe trajno poveane, ili su mogunosti njegovog daljeg razvijanja i
napredovanja unitene ili smanjene, odgovorno lice duno je plaati povrijeenom
odreenu novanu rentu, kao naknadu za tu tetu.

Izmjena dosuene naknade

lan 203
Sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev
tetnika smanjiti ili ukinuti, ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao u
vidu prilikom donoenja ranije odluke.

Neprenosivost prava
lan 204
(1) Pravo na naknadu tete u vidu novane rente usljed smrti bliskog lica ili usljed
povrede tijela ili oteenja zdravlja ne moe se prenijeti drugom licu.
(2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugom, ako je iznos naknade
odreen pismenim sporazumom strana ili pravosnanom sudskom odlukom.

IV. NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU

POVREDE ASTI I IRENjA NEISTINITIH NAVODA
lan 205
(1) Ko drugom povrijedi ast, kao i ko iznosi ili prenosi neistinite navode o
prolosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica, ili o emu drugom, a zna ili bi morao
znati da su neistiniti, i time mu prouzrokuje materijalnu tetu duan je naknaditi je.
(2) Ne odgovara za prouzrokovanu tetu onaj ko uini neistinito saoptenje o
drugom ne znajui da je ono neistinito, ako je on ili onaj kome je saoptenje uinio
imao u tome ozbiljnog interesa.

V. NAKNADA NEMATERIJALNE TETE

Objavljivanje presude ili ispravke
lan 206
U sluaju povreda prava linosti sud moe narediti, na troak tetnika, objavljivanje
presude, odnosno ispravke, ili narediti da tetnik povue izjavu kojom je povreda
uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie naknadom.
 Novana naknada
lan 207
(1) Za pretrpljene fizike bolove, za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja
ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava linosti, smrti
bliskog lica, kao i za strah sud e, ako nae da okolnosti sluaja, a naroito jaina
bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravinu novanu naknadu,
nezavisno od naknade materijalne tete kao i u njenom odsustvu.
(2) Prilikom odluivanja o zahtjevu za naknadu nematerijalne tete, kao i o visini
njene naknade, sud e voditi rauna o znaaju povrijeenog dobra i cilju kome slui ta
naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nijesu spojive sa njenom
prirodom i drutvenom svrhom.
(3) Za povredu ugleda i prava linosti pravnog lica sud e, ako procijeni da to
teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi mu pravinu novanu
naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete.

Lica koja imaju pravo na novanu naknadu u sluaju smrti ili tekog
invaliditeta
lan 208
(1) U sluaju smrti nekog lica, sud moe dosuditi lanovima njegove ue porodice
(brani drug, djeca i roditelji) pravinu novanu naknadu za njihove duevne bolove.
(2) Takva naknada moe se dosuditi i brai i sestrama ako je izmeu njih i umrlog
postojala trajnija zajednica ivota.
(3) U sluaju naroito tekog invaliditeta nekog lica, sud moe dosuditi njegovom
branom drugu, djeci i roditeljima pravinu novanu naknadu za njihove duevne
bolove.
(4) Naknada iz st. 1 i 3 ovog lana moe se dosuditi i vanbranom drugu, ako je
izmeu njega i umrlog, odnosno povrijeenog postojala trajnija zajednica ivota.
(5) Pravo na pravinu novanu naknadu imaju roditelji u sluaju gubitka zaetog, a
neroenog djeteta.

Satisfakcija u posebnim sluajevima

lan 209
Pravo na pravinu novanu naknadu zbog pretrpljenih duevnih bolova ima lice
koje je prevarom, prinudom ili zloupotrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti
navedeno na kanjivu obljubu ili kanjivu bludnu radnju, kao i lice prema kome je
izvreno neko drugo krivino djelo protiv polne slobode.

Naknada budue tete

lan 210
 Sud e na zahtjev oteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako
je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i u budunosti.

Nasljeivanje i ustupanje potraivanja naknade nematerijalne tete

lan 211
(1) Potraivanje naknade nematerijalne tete prelazi na nasljednika samo ako je
priznato pravosnanom odlukom ili pismenim sporazumom.
(2) Pod istim uslovima, to potraivanje moe biti predmet ustupanja, prebijanja i
prinudnog izvrenja.

Podijeljena odgovornost i snienje naknade

lan 212
Odredbe o podijeljenoj odgovornosti i snienju naknade koje vae za materijalnu
tetu shodno se primjenjuju i na nematerijalnu tetu.

Odsjek 10.

ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU

Solidarna odgovornost
lan 213
(1) Za tetu koju je vie lica prouzrokovalo zajedno, svi uesnici odgovaraju
solidarno.
(2) Podstreka i pomaga, kao i onaj koji je pomagao da se odgovorna lica ne
otkriju, odgovaraju solidarno sa njima.
(3) Solidarno odgovaraju za prouzrokovanu tetu i lica koja su je prouzrokovala
radei nezavisno jedno od drugog, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u
prouzrokovanoj teti.
(4) Kad je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo neko od dva ili vie odreenih lica
koja su na neki nain meusobno povezana, a ne moe se utvrditi koje je od njih tetu
prouzrokovalo, ta lica odgovaraju solidarno.

Solidarna odgovornost naruioca i izvoaa radova

lan 214
Naruilac i izvoa radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju treem licu za
tetu koja mu nastane u vezi sa izvoenjem tih radova.

Regres isplatioca
 lan 215
(1) Solidarni dunik koji isplati vie nego to iznosi njegov udio u teti, moe traiti
od svakog od ostalih dunika da mu naknadi ono to je platio za njega.
(2) Koliko iznosi udio svakog pojedinog dunika sud odreuje s obzirom na teinu
njegove krivice i teinu posljedica koje su proistekle iz njegovog djelovanja.
(3) U sluaju nemogunosti da se utvrde udjeli dunika, na svakog pada jednak dio,
osim ako pravinost zahtijeva da se u konkretnom sluaju drukije odlui.

Odsjek 11.

PRAVO OTEENIKA POSLIJE ZASTARJELOSTI

PRAVA DA ZAHTIJEVA NAKNADU
lan 216
Poslije nastupanja zastarjelosti prava da zahtijeva naknadu tete, oteenik moe
zahtijevati od odgovornog lica, po pravilima koja vae u sluaju sticanja bez osnova,
da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzrokovana teta.

ODJELjAK 3.

STICANjE BEZ OSNOVA

Odsjek 1.

OPTE PRAVILO
lan 217
(1) Kad je neki dio imovine jednog lica preao na bilo koji nain u imovinu drugog
lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili u zakonu, sticalac je
duan da ga vrati, a kad to nije mogue - da naknadi vrijednost postignutih koristi.
(2) Ko se neosnovano koristi tuim, duan je da naknadi vrijednost postignutih
koristi.
(3) Obaveza vraanja, odnosno naknade vrijednosti nastaje i kad se neto primi s
obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije prestao.

Odsjek 2.

PRAVILA VRAANjA
Isplata prije roka ili prije ispunjenja uslova
lan 218
 (1) Isplata duga prije roka ne daje pravo zahtijevati povraaj, niti pravo na
odbijanje odgovarajuih kamata.
(2) Dunik ima pravo da zahtijeva povraaj ako je isplatio uslovni dug prije
ispunjenja uslova, izuzev ako se uslov ispunio u meuvremenu.

Dvostruka isplata duga

lan 219
Ko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovu izvrne isprave, ima
pravo da trai vraanje po optim pravilima o sticanju bez osnova.

Izvrenje neke prirodne obaveze, ili neke moralne ili drutvene dunosti
lan 220
Ne moe se traiti ono to je dato ili uinjeno na ime izvrenja neke prirodne
obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti.

Obim vraanja
lan 221
Kad se vraa ono to je steeno bez osnova, moraju se vratiti plodovi i platiti
zatezna kamata, i to, ako je sticalac nesavjestan, od dana sticanja, a inae od dana
podnoenja zahtjeva.

Naknada trokova
lan 122
Sticalac ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio
nesavjestan, naknada za korisne trokove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja
uveanje vrijednosti u trenutku vraanja.

Kad se moe zadrati primljeno

lan 223
Ne moe se traiti vraanje neosnovano plaenih iznosa na ime naknade tete zbog
povrede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, ukoliko je isplata izvrena savjesnom
pribaviocu.

Upotreba stvari u tuu korist

lan 224
 Ako je neko svoju ili tuu stvar upotrijebio na korist treeg, a nema uslova za
primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, trei je duan vratiti stvar, odnosno, ako
to nije mogue, naknaditi njenu vrijednost.

Izdatak za drugog
lan 225
Ko za drugog uini kakav izdatak ili neto drugo to je ovaj po zakonu bio duan da
uini, ima pravo da zahtijeva naknadu od njega.

Upotrebljavanje tue stvari u svoju korist

lan 226
Kad je neko tuu stvar upotrijebio u svoju korist, imalac moe zahtijevati,
nezavisno od prava na naknadu tete, ili u odsustvu ove, da mu ovaj naknadi korist
koju je imao od upotrebe.

ODJELjAK 4.

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Odsjek 1.

OPTE PRAVILO
lan 227
(1) Poslovodstvo bez naloga je vrenje tuih poslova, pravnih ili materijalnih, bez
naloga ili ovlaenja, ali za raun onog iji su poslovi, a radi zatite njegovih interesa.
(2) Vrenju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi
odlaganje, te predstoji teta ili proputanje oigledne koristi.

Odsjek 2.

OBAVEZE I PRAVA POSLOVOE BEZ NALOGA

Obaveze poslovoe bez naloga
lan 228
(1) Poslovoa bez naloga duan je da obavijesti o svom postupku to je mogue
prije onog iji je posao i nastavi zapoeti posao ukoliko mu je to razumno mogue,
dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu.
 (2) Po svrenom poslu on je duan da poloi raun i ustupi onome iji je posao sve
to je pribavio vrei njegov posao.
(3) Ukoliko zakonom nije drukije odreeno, poslovoa bez naloga ima obaveze
nalogoprimca.

Duna panja i odgovornost

lan 229
(1) Pri vrenju tueg posla poslovoa bez naloga duan je rukovoditi se stvarnim ili
vjerovatnim namjerama i potrebama onog iji je posao.
(2) On je duan postupiti sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog
domaina.
(3) Sud moe, s obzirom na okolnosti u kojima se neko nezvano prihvatio tueg
posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za
nepanju.
(4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovoe bez naloga vae pravila o
njegovoj ugovornoj i vanugovornoj odgovornosti.

Prava poslovoe bez naloga

lan 230
(1) Poslovoa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono to su
okolnosti zahtijevale, ima pravo da zahtijeva da ga onaj iji je posao vrio oslobodi
svih obaveza koje je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obaveze koje je
zakljuio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke, kao i da mu
naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat nije postignut.
(2) Licu iz stava 1 ovog lana pripada i primjerna naknada za trud, ako je otklonio
tetu od lica iji je posao ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu
njegovim namjerama i potrebama.

Vrenje tuih poslova u namjeri da se drugom pomogne

lan 231
Ko vri tui posao u namjeri da drugom pomogne, a nijesu ispunjeni uslovi za
poslovodstvo bez naloga, pripada mu pravo na naknadu uinjenih trokova, ali najvie
do visine koristi koju je drugi postigao.

Odnoenje dodataka
lan 232
Svaki poslovoa bez naloga ima pravo da odnese stvari kojima je poveao tuu
imovinu a za koje mu se uinjeni izdaci ne naknauju, ako se one mogu odvojiti bez
oteenja stvari kojoj su dodate, ali lice u iji se posao bio umijeao moe, ako hoe,
zadrati te dodatke ukoliko mu naknadi njihovu sadanju vrijednost, najvie do iznosa
uinjenih izdataka.

Odsjek 3.

VRENjE TUIH POSLOVA PROTIV ZABRANE

lan 233
(1) Ko se prihvati tueg posla i pored zabrane lica iji je posao, a za zabranu je
znao ili morao znati, nema prava koja pripadaju poslovoi bez naloga.
(2) Lice iz stava 1 ovog lana odgovara za tetu koju je prouzrokovao mijeanjem u
tue poslove, ak i ako je do nje dolo bez njegove krivice.
(3) Kad je zabrana vrenja posla protivna zakonu ili moralu, a naroito ako je neko
zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obavezu koja ne trpi odlaganje vae
opta pravila o poslovodstvu bez naloga.

Odsjek 4.

NEPRAVO POSLOVODSTVO
lan 234
(1) Ko vri tui posao u namjeri da za sebe zadri postignute koristi iako zna da je
posao tu, duan je da na zahtjev onog iji je posao poloi raun kao poslovoa bez
naloga i preda mu sve postignute koristi.
(2) Onaj iji je posao moe zahtijevati i vraanje stvari u preanje stanje, kao i
naknadu tete.

Odsjek 5.

ODOBRENjE
lan 235
Ako lice iji se posao vri naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez
naloga smatra se nalogoprimcem koji je od poetka radio po nalogu tog lica.

ODJELjAK 5.

JEDNOSTRANA IZJAVA VOLjE

Odsjek 1.

JAVNO OBEANjE NAGRADE

 Kad obavezuje
lan 236
(1) Javnim oglasom uinjeno obeanje nagrade onome ko izvri odreenu radnju,
postigne neki uspjeh, nae se u odreenoj situaciji ili, ako je obeanje uinjeno pod
nekim drugim uslovom, obavezuje obeavaoca da ispuni obeanje.
(2) Obeavalac nagrade ili bilo kakvog nagradnog takmienja duan je da odredi
rok za takmienje, a ako ga ne odredi svako ko eli da uestvuje u takmienju ima
pravo da trai da sud odredi odgovarajui rok.

Opozivanje obeanja
lan 237
(1) Obeanje se moe opozvati na nain na koji je i uinjeno, kao i linim
saoptenjem, ali lice koje je izvrilo radnju, a nije znalo niti je moralo znati da je
obeanje nagrade opozvano, ima pravo da zahtijeva obeanu nagradu, a onaj ko je do
opozivanja uinio potrebne izdatke radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu
ima pravo na njihovu naknadu, izuzev ako obeavalac dokae da su oni uinjeni
uzalud.
(2) Obeanje nagrade ne moe se opozvati ako je oglasom odreen rok za izvrenje
radnje, odnosno za obavjetenje o postignutom rezultatu ili ostvarenju odreene
situacije.

Pravo na nagradu
lan 238
(1) Pravo na nagradu ima onaj ko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana.
(2) Ako je vie lica izvrilo radnju istovremeno, svakom pripada jednak dio
nagrade, ukoliko pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu.

Konkurs
lan 239
(1) O dodjeljivanju nagrade u sluaju konkursa odluuje organizator konkursa ili
jedno ili vie lica koja on odredi.
(2) Ako su u uslovima konkursa ili nekim optim propisima koji vae za odreeni
konkurs postavljena pravila po kojima nagrada treba da bude dodijeljena, svaki
uesnik u konkursu ima pravo zahtijevati ponitenje odluke o dodjeljivanju nagrade
ako nagrada nije dodijeljena saglasno tim pravilima.
(3) Svojinu ili koje drugo pravo na djelu nagraenom na konkursu stie organizator
konkursa samo ako je to navedeno u oglasu konkursa.

Prestanak obaveze
 lan 240
Obaveza obeavaoca nagrade prestaje ako mu niko ne saopti, u roku odreenom u
oglasu, da je izvrio radnju, ili postigao uspjeh, ili uopte ispunio uslove postavljene u
javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa.

Odsjek 2.

HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
I. OPTE ODREDBE
Pojam
lan 241
(1) Hartija od vrijednosti je pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da
ispuni obavezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imaocu.
(2) Hartija od vrijednosti moe imati oblik elektronskog zapisa odreenog
zakonom.
(3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na hartije od vrijednosti izdate u obliku
pisane isprave primjenjuju se na odgovarajui nain i na hartije od vrijednosti u
obliku elektronskog zapisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.

Bitni sastojci
lan 242
(1) Hartija od vrijednosti mora sadrati sljedee bitne sastojke:
1) oznaenje vrste hartije od vrijednosti;
2) firmu, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavaoca hartije od
vrijednosti;
3) firmu, odnosno naziv ili ime lica na koje, odnosno po ijoj naredbi hartija od
vrijednosti glasi, ili oznaenje da hartija glasi na donosioca;
4) tano oznaenu obavezu izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrijednosti;
5) mjesto i datum izdavanja hartije od vrijednosti a kod onih koje se izdaju u seriji i
njen serijski broj;
6) potpis izdavaoca hartije od vrijednosti, odnosno faksimil potpisa izdavaoca
hartije od vrijednosti koje se izdaju u seriji.
(2) Posebnim zakonom za pojedine hartije od vrijednosti mogu biti odreeni i drugi
bitni sastojci.
(3) Isprava koja ne sadri bilo koji od bitnih sastojaka ne vai kao hartija od
vrijednosti.
(4) Hartije od vrijednosti izdate u seriji, koje ne sadre bilo koji od bitnih sastojaka,
nemaju pravno dejstvo.
 Na koga hartija od vrijednosti moe glasiti
lan 243
Hartija od vrijednosti moe glasiti na donosioca, na ime ili po naredbi.

Nastanak obaveze
lan 244
Obaveza iz hartije od vrijednosti nastaje u trenutku kada izdavalac hartiju od
vrijednosti preda njenom korisniku.

Posebni uslovi za izdavanje hartije od vrijednosti u seriji

lan 245
Posebnim zakonom se odreuju i drugi uslovi za izdavanje hartija od vrijednosti u
seriji.

II. OSTVARIVANjE PRAVA

Pripadnost prava iz hartije od vrijednosti
lan 246
(1) Potraivanje iz hartije od vrijednosti vezano je za samu hartiju i pripada njenom
zakonitom imaocu.
(2) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti na donosioca smatra se njen
donosilac.
(3) Kao zakoniti imalac hartije od vrijednosti na ime ili po naredbi smatra se lice na
koje hartija od vrijednosti glasi, odnosno lice na koje je uredno prenijeta.
(4) Savjesni pribavilac hartije od vrijednosti na donosioca postaje njen zakoniti
imalac i stie pravo na potraivanje upisano na njoj i kad je hartija od vrijednosti
izala iz ruku njenog izdavaoca, odnosno njenog ranijeg imaoca i bez njegove volje.

Subjekti zahtjeva za ispunjenje

lan 247
Ispunjenje potraivanja iz hartije od vrijednosti moe zahtijevati, uz njeno
podnoenje, samo njen zakoniti imalac, odnosno lice koje on ovlasti.

III. PRENOS HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

Prenos prava iz hartije na donosioca
 lan 248
Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se njenom predajom.

Prenos prava iz hartije na ime

lan 249
(1) Pravo iz hartije od vrijednosti na ime prenosi se cesijom.
(2) Posebnim zakonom moe biti odreeno da se pravo iz hartije od vrijednosti na
ime moe prenositi i indosamentom.
(3) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime vri se ubiljeavanjem na samoj
hartiji firme, odnosno naziva, odnosno imena novog imaoca, potpisivanjem
prenosioca i upisom prenosa u registar hartija od vrijednosti, ako se takav registar
vodi kod izdavaoca.

Prenos prava iz hartije po naredbi

lan 250
Pravo iz hartije od vrijednosti po naredbi prenosi se indosamentom.

Vrsta indosamenta
lan 251
(1) Indosament moe biti puni, blanko i na donosioca.
(2) Puni indosament sadri izjavu o prenosu i firmu, odnosno naziv ili ime lica na
koje se pravo iz hartije od vrijednosti prenosi (indosatar) i potpis prenosioca
(indosant), a moe da sadri i druge podatke (mjesto, datum i dr.).
(3) Blanko indosament sadri samo potpis indosanta.
(4) U sluaju prenosa na donosioca umjesto imena indosatara stavlja se rije
"donosiocu".
(5) Indosament na donosioca vai kao blanko indosament.
(6) Nitav je djelimini indosament.

Prenos punomoja i prenos za zalogu

lan 252
(1) Hartija od vrijednosti moe se prenijeti i kao prenos punomoja, odnosno kao
prenos za zalogu.
(2) Kod prenosa punomoja stavlja se klauzula "vrijednost u punomoju", a kod
prenosa za zalogu "vrijednost za zalogu" ili slino.

Dejstvo prenosa prava

 lan 253
(1) Prenosom prava iz hartije od vrijednosti njen novi imalac stie sva prava koja su
pripadala prethodnom imaocu.
(2) Prenos prava iz hartije od vrijednosti na ime ako se vri putem cesije ili
indosamenta, nema dejstva prema izdavaocu dok on o tome ne bude pisanim putem
obavijeten, odnosno dok taj prenos ne bude ubiljeen u registar hartija od vrijednosti
na ime, ako se takav registar vodi kod izdavaoca.
(3) Cedent, odnosno indosant ne odgovara za neispunjenje obaveze od strane
izdavaoca, osim u sluaju drukije zakonske odredbe ili ako postoji suprotna odredba
upisana na samoj hartiji od vrijednosti.

Dejstvo prenosa punomoja i prenosa za zalogu

lan 254
Imalac hartije od vrijednosti koja je na njega prenijeta kao "prenos punomoja" ili
"prenos za zalogu" moe vriti sva prava koja iz te hartije od vrijednosti proistiu, ali
hartiju moe prenijeti na drugog samo kao prenos punomoja.

Dokazivanje zakonitosti prenosa

lan 255
(1) Posljednji indosatar dokazuje svoje pravo iz hartije od vrijednosti neprekidnim
nizom indosamenata.
(2) Ovo pravilo se shodno primjenjuje i na posljednjeg cesionara.

Zabrana prenosa
lan 256
(1) Zabrana prenosa indosamentom hartije od vrijednosti po naredbi vri se izrazom
"ne po naredbi" ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje.
(2) Pravo iz hartije od vrijednosti iji je prenos indosamentom zabranjen moe se
prenijeti samo cesijom.
(3) Prenos indosamentom mogu zabraniti izdavalac i indosant.
(4) Posebnim zakonom ili izjavom izdavaoca upisanoj na samoj hartiji od
vrijednosti na ime moe se zabraniti svako njeno prenoenje.

IV. PROMJENE KOD HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Promjene koje vri izdavalac
lan 257
 (1) Hartiju od vrijednosti na donosioca ili po naredbi moe izdavalac, na zahtjev i o
troku imaoca hartije, promijeniti u hartiju na ime.
(2) Ako promjenu nije izriito zabranio, izdavalac hartije od vrijednosti na ime
moe je, na zahtjev i o troku imaoca, promijeniti u hartiju na donosioca ili po
naredbi.

Promjene koje vri imalac pri prenosu

lan 258
(1) Hartiju od vrijednosti po naredbi indosant moe prenijeti indosamentom na
donosioca, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Hartiju od vrijednosti na ime cedent, odnosno indosant moe prenijeti samo na
odreeno lice.
(3) Hartija od vrijednosti na donosioca moe se indosamentom prenijeti i na
odreeno lice.

Sjedinjavanje i dijeljenje hartija od vrijednosti

lan 259
(1) Hartije od vrijednosti izdate u seriji mogu se, na zahtjev i o troku imaoca,
sjediniti u jednu ili vie hartija od vrijednosti.
(2) Hartija od vrijednosti moe se, na zahtjev i o troku imaoca, podijeliti na vie
hartija od vrijednosti manjeg iznosa, ali one ne mogu biti ispod iznosa najnieg
apoena hartije izdate u toj seriji.

V. ISPUNjENjE OBAVEZE IZ HARTIJE OD

VRIJEDNOSTI
Prestanak obaveze
lan 260
(1) Obaveza iz hartije od vrijednosti prestaje ispunjenjem od strane izdavaoca
hartije zakonitom imaocu.
(2) Potraivanje iz hartije od vrijednosti prestaje i kada ona pripadne izdavaocu,
ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(3) Savjesni izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca oslobaa se obaveze
ispunjenjem donosiocu kada ovaj nije zakoniti imalac hartije od vrijednosti.

Zabrana ispunjenja
lan 261
 (1) Ako je izdavalac hartije od vrijednosti na donosioca znao ili morao znati da
donosilac nije zakoniti imalac hartije, niti je ovlaen od strane zakonitog imaoca,
duan je odbiti ispunjenje, inae odgovara za tetu.
(2) Izdavalac hartije od vrijednosti ne moe punovano ispuniti svoju obavezu ako
mu je to nadleni organ zabranio, ili kad je znao ili morao znati da je pokrenut
postupak za amortizaciju ili ponitenje hartije od vrijednosti.

Isplata kamate ili drugih prinosa po isplati glavnice

lan 262
Dunik koji je isplatio glavnicu imaocu hartije od vrijednosti duan je da isplati
kupone kamata, odnosno drugih prinosa sa iste hartije koji mu budu podnijeti na
isplatu poslije isplate glavnice, ukoliko ova potraivanja nijesu zastarjela.

Prigovori na zahtjev za ispunjenje obaveze

lan 263
(1) Protiv zahtjeva imaoca hartije od vrijednosti, izdavalac moe istai samo
prigovore koji se tiu izdavanja same hartije, kao to je falsifikat; prigovore koji
proizilaze iz sadraja hartije, kao to su rokovi ili uslovi; kao i prigovore koje ima
prema samom imaocu hartije, kao to su kompenzacija, nedostatak zakonom
propisanog postupka za sticanje hartije od vrijednosti i odsustvo ovlaenja.
(2) Izdavalac moe protiv zahtjeva imaoca kome je on ustupio hartiju od vrijednosti
istai nedostatke pravnog posla na osnovu koga je prenos izvren, ali te nedostatke ne
moe istai protiv zahtjeva nekog potonjeg imaoca.
(3) Ako je imalac hartije od vrijednosti, primajui hartiju od svog prethodnika, znao
ili morao znati da mu ovaj predaje hartiju od vrijednosti da bi izbjegao prigovor koji
izdavalac ima prema njemu, izdavalac moe istai taj prigovor i prema imaocu hartije.
(4) Posebnim zakonom mogu se odrediti i druge vrste prigovora kod pojedinih vrsta
hartije od vrijednosti.

VI. LEGITIMACIONI PAPIRI I ZNACI

Legitimacioni papiri
lan 264
Na eljeznike karte, pozorine i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje
sadre odreenu obavezu za njihovog izdavaoca, a u kojima nije oznaen povjerilac,
niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdate proizlazi da se mogu ustupiti drugom,
shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe o hartijama od vrijednosti.

Legitimacioni znak
lan 265
 (1) Garderobni ili slini znaci, koji se sastoje iz komada hartije, metala ili drugog
materijala, na kojima je obino utisnut neki broj, ili naveden broj predatih predmeta, a
koji obino ne sadri neto odreeno o obavezi njihovog izdavaoca, slue samo da
pokau ko je povjerilac u obligacionom odnosu prilikom ijeg nastanka su izdati.
(2) Izdavalac legitimacionog znaka oslobaa se obaveze kad je u dobroj vjeri izvri
donosiocu, ali za donosioca ne vai pretpostavka da je on pravi povjerilac ili da je
ovlaen zahtijevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo.
(3) Povjerilac moe zahtijevati ispunjenje obaveze iako je izgubio legitimacioni
znak.
(4) U pogledu ostalog, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje
izdavaoca i primaoca znaka, kao i onog to je uobiajeno.

VII. OSTALE ODREDBE

Zamjena oteene hartije od vrijednosti
lan 266
Imalac oteene hartije od vrijednosti koja nije podobna za promet, ali ija se
istinitost i sadrina mogu tano utvrditi, ima pravo da zahtijeva izdavanje nove hartije
od vrijednosti u istom iznosu, s tim da vrati oteenu hartiju i naknadi trokove.

Amortizacija hartije od vrijednosti

lan 267
(1) Izgubljena hartija od vrijednosti moe se amortizovati samo ako glasi na ime ili
po naredbi ukoliko posebnim zakonom nije drukije odreeno.
(2) Izdavalac hartije od vrijednosti mora dosadanjem imaocu, na njegov zahtjev, i
uz povraaj trokova ustupiti sve isprave i dati mu sve informacije koje su imaocu
potrebne u amortizacionom postupku.

Zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti

lan 268
Za zastarjelost potraivanja iz hartije od vrijednosti vae pravila o zastarjelosti, ako
posebnim zakonom nije drukije odreeno.

Glava III

DEJSTVA OBAVEZA
ODJELjAK 1.

POVJERIOEVA PRAVA I DUNIKOVE OBAVEZE

 Odsjek 1.

PRAVO NA NAKNADU TETE

I. OPTA PRAVILA
Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja
lan 269
(1) Povjerilac u obligacionom odnosu je ovlaen da od dunika zahtijeva
ispunjenje obaveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona glasi.
(2) Kad dunik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim ispunjenjem, povjerilac ima
pravo da zahtijeva i naknadu tete koju je usljed toga pretrpio.
(3) Za tetu zbog zadocnjenja sa ispunjenjem odgovara i dunik kome je povjerilac
dao primjeren naknadni rok za ispunjenje.
(4) Dunik odgovara i za djeliminu ili potpunu nemogunost ispunjenja i ako tu
nemogunost nije skrivio ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju
odgovara.
(5) Dunik se oslobaa od odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je
predmet obaveze sluajno propala i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio.

Osloboenje dunika od odgovornosti

lan 270
Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni
svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti
nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.

Ugovorno proirenje odgovornosti

lan 271
(1) Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i na sluaj za koji on inae ne
odgovara.
(2) Ispunjenje ugovorne odredbe iz stava 1 ovog lana ne moe se zahtijevati ako bi
to bilo u suprotnosti sa naelom savjesnosti i potenja.

Ogranienje i iskljuenje odgovornosti

lan 272
(1) Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed
ugovorom iskljuiti.
 (2) Sud moe na zahtjev zainteresovane ugovorne strane ponititi i ugovornu
odredbu o iskljuenju odgovornosti za obinu nepanju, ako je takav sporazum
proizaao iz monopolskog poloaja dunika ili uopte iz neravnopravnog odnosa
ugovornih strana.
(3) Punovana je odredba ugovora kojom se odreuju najvii iznos naknade, ako
tako odreeni iznos nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom i ako za odreeni sluaj
nije to drugo zakonom odreeno.
(4) U sluaju ogranienja visine naknade povjerilac ima pravo na potpunu naknadu
ako je nemogunost ispunjenja obaveze prouzrokovana namjerno ili krajnjom
nepanjom dunika.

Obim naknade
lan 273
(1) Povjerilac ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi, koje je dunik u
vrijeme zakljuenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede
ugovora, a s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.
(2) U sluaju prevare ili namjernog neispunjenja, kao i neispunjenja zbog krajnje
nepanje, povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika naknadu cjelokupne tete koja
je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne
okolnosti zbog kojih su one nastale.
(3) Ako je prilikom povrede obaveze pored tete nastao za povjerioca i neki
dobitak, o njemu e se prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj
mjeri.
(4) Strana koja se poziva na povredu ugovora duna je preduzeti sve razumne mjere
da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, inae druga strana moe zahtijevati
smanjenje naknade.
(5) Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na neispunjenje obaveza koje
nijesu nastale iz ugovora, ukoliko za pojedine od njih nije ovim zakonom neto drugo
predvieno.

Krivica povjerioca
lan 274
Kad za nastalu tetu, ili njenu veliinu, ili za oteanje dunikovog poloaja ima
krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara, naknada se smanjuje srazmjerno.

Odgovornost zbog proputanja obavjetenja

lan 275
Ugovorna strana koja je duna da obavijesti drugu stranu o injenicama koje su od
uticaja na njihov meusobni odnos, odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog
toga to nije bila na vrijeme obavijetena.
 Primjena odredaba o prouzrokovanju tete
lan 276
Ukoliko odredbama ovog odsjeka nije drukije propisano, na naknadu ove tete
shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o naknadi vanugovorne tete.

II. UGOVORNA KAZNA

Opta pravila
lan 277
(1) Povjerilac i dunik mogu ugovoriti da e dunik platiti povjeriocu odreeni
novani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obavezu
ili ako zadocni sa njenim ispunjenjem (ugovorna kazna).
(2) Smatra se da je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem,
ako to drugo ne proizlazi iz ugovora.
(3) Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obaveze.

Nain odreivanja
lan 278
(1) Ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom nahoenju u jednom
ukupnom iznosu, u procentu, ili za svaki dan zadocnjenja, ili na koji drugi nain.
(2) Ugovorna kazna mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugovor iz koga je
nastala obaveza na ije se ispunjenje odnosi.

Akcesornost
lan 279
(1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obaveze na ije se
obezbjeenje on odnosi.
(2) Sporazum gubi pravno dejstvo ako je do neispunjenja ili zadocnjenja dolo iz
uzroka za koji dunik ne odgovara.

Povjerioeva prava
lan 280
(1) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja obaveze, povjerilac moe
zahtijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu.
(2) Povjerilac gubi pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze ako je zatraio isplatu
ugovorne kazne.
 (3) Kad je kazna ugovorena za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo da isplati
ugovornu kaznu i odustane od ugovora, izuzev ako je to bila namjera ugovornih strana
kad su kaznu ugovorili.
(4) Kad je kazna ugovorena za sluaj da dunik zadocni sa ispunjenjem, povjerilac
ima pravo zahtijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu.
(5) Povjerilac ne moe zahtijevati ugovornu kaznu zbog zadocnjenja ako je primio
ispunjenje obaveze, a nije bez odlaganja saoptio duniku da zadrava svoje pravo na
ugovornu kaznu.

Smanjenje iznosa ugovorne kazne

lan 281
Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nae da je ona
pretjerano velika u poreenju sa tetom koju je pretrpio povjerilac.

Ugovorna kazna i naknada tete

lan 282
(1) Povjerilac ima pravo da zahtijeva ugovornu kaznu i kad njen iznos premai
visinu tete koju je pretrpio, kao i kad nije pretrpio nikakvu tetu.
(2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio vea od iznosa ugovorne kazne, on ima
pravo da zahtijeva razliku do potpune naknade tete.

Zakonom odreena naknada i ugovorna kazna

lan 283
Ako je za neispunjenje obaveze ili za sluaj zadocnjenja sa ispunjenjem zakonom
odreena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim
drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, povjerilac nema
pravo da zahtijeva ujedno ugovornu kaznu i naknadu odreenu zakonom, izuzev ako
je to samim zakonom dozvoljeno.

III. ZATEZNA KAMATA

Kad se duguje
lan 284
(1) Dunik koji zadocni sa ispunjenjem novane obaveze duguje, pored glavnice, i
zateznu kamatu po stopi utvrenoj posebnim zakonom.
(2) Povjerilac i dunik mogu u skladu sa odredbom lana 3 ovog zakona ugovoriti
da stopa zateznih kamata bude nia ili via od stope zateznih kamata odreenih
zakonom.
 (3) Ako je stopa ugovorne kamate via od stope zatezne kamate, ona tee i poslije
dunikove docnje.

Pravo na potpunu naknadu

lan 285
(1) Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio kakvu
tetu zbog dunikove docnje.
(2) Ako je teta koju je povjerilac pretrpio zbog dunikovog zadocnjenja vea od
iznosa koji bi dobio na ime zatezne kamate, on ima pravo da zahtijeva razliku do
potpune naknade tete.

Kamata na kamatu
lan 286
(1) Na dospjelu a neisplaenu ugovornu ili zateznu kamatu, kao i na druga dospjela
povremena novana davanja ne tee zatezna kamata, izuzev kad je to zakonom
odreeno.
(2) Na iznos neisplaene kamate moe se zahtijevati zatezna kamata samo od dana
kada je sudu podnesen zahtjev za njenu isplatu.
(3) Na povremena dospjela novana davanja tee zatezna kamata od dana kad je
sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

Odsjek 2.

POBIJANjE DUNIKOVIH PRAVNIH RADNjI

Opte pravilo
lan 287
(1) Svaki povjerilac ije je potraivanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je
nastalo, moe pobijati pravnu radnju svog dunika koja je preduzeta na tetu
povjerilaca.
(2) Smatra se da je pravna radnja preduzeta na tetu povjerilaca ako usljed njenog
izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje povjerioevog potraivanja.
(3) Pod pravnom radnjom podrazumijeva se i proputanje zbog koga je dunik
izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna
obaveza.

Uslovi pobijanja
lan 288
 (1) Teretno raspolaganje moe se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dunik
znao ili mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i
ako je treem licu sa kojim je ili u iju je korist pravna radnja preduzeta to bilo
poznato ili moglo biti poznato.
(2) Ako je tree lice dunikov suprug, ili srodnik po krvi u pravoj liniji, ili u
pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili po tazbini do istog stepena, pretpostavlja se da
mu je bilo poznato da dunik preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima.
(3) Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednaenih pravnih radnji smatra se da
je dunik znao da preduzetim raspolaganjem nanosi tetu povjeriocima, i za pobijanje
tih radnji ne zahtijeva se da je treem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato.
(4) Odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem.

Iskljuenje pobijanja
lan 289
Ne mogu se pobijati zbog oteenja povjerilaca uobiajeni prigodni pokloni,
nagradni pokloni, kao ni pokloni uinjeni iz zahvalnosti, srazmjerni imovinskim
mogunostima dunika.

Nain pobijanja
lan 290
(1) Pobijanje se moe vriti tubom ili prigovorom.
(2) Tuba za pobijanje podnosi se protiv treeg lica sa kojim je, ili u iju je korist
preduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njegovih univerzalnih pravnih
sljedbenika.
(3) Ako je trei otuio nekim teretnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem
koje se pobija, tuba se moe podii protiv pribavioca samo ako je ovaj znao da se
pribavljanje njegovih prethodnika moglo pobijati, a ako je tu korist otuio poslom bez
naknade, tuba se moe podii protiv pribavioca i ako on to nije znao.
(4) Tueni moe izbjei pobijanje ako ispuni dunikovu obavezu.

Dejstvo pobijanja
lan 291
Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi dejstvo samo prema tuiocu i
samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih potraivanja.

Rok za podizanje tube

lan 292
(1) Tuba za pobijanje moe se podnijeti u roku od tri godine.
 (2) Rok iz stava 1 ovog lana rauna se od dana kada je preduzeta pravna radnja
koja se pobija, odnosno od dana kada je trebalo preduzeti proputenu radnju.
(3) Tok roka iz stava 1 ovog lana prekida se ako povjerilac obavijesti lice protiv
koga se moe podnijeti tuba o svojoj namjeri da zahtijeva pobijanje posla.

Odsjek 3.

PRAVO ZADRAVANjA
Vrenje prava zadravanja
lan 293
(1) Povjerilac dospjelog potraivanja u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar
ima pravo zadrati je dok mu ne bude isplaeno potraivanje.
(2) U sluaju da je dunik postao nesposoban za plaanje, povjerilac moe vriti
pravo zadravanja iako njegovo potraivanje nije dospjelo.

Izuzeci
lan 294
(1) Povjerilac nema pravo zadravanja kad dunik zahtijeva da mu se vrati stvar
koja je izala iz njegove dravine protiv njegove volje, ili kad dunik zahtijeva da mu
se vrati stvar koja je predata povjeriocu na uvanje ili na posudu.
(2) Povjerilac ne moe zadrati ni punomoje dobijeno od dunika, kao ni druge
dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale sline stvari, kao ni druge stvari koje
se ne mogu izloiti prodaji.

Obaveza vraanja stvari prije ispunjenja obaveze

lan 295
Povjerilac je duan da vrati stvar duniku ako mu ovaj prui odgovarajue
obezbjeenje njegovog potraivanja.

Dejstvo prava zadravanja

lan 296
Povjerilac koji dri dunikovu stvar po osnovu prava zadravanja ima pravo da se
naplati iz njene vrijednosti na isti nain kao zaloni povjerilac, ali je duan prije nego
to pristupi ostvarenju naplate da o svojoj namjeri blagovremeno obavijesti dunika.

ODELjAK 2.
POVJERIOEVA PRAVA U NEKIM POSEBNIM
SLUAJEVIMA
Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu
lan 297
Kad se obaveza sastoji u davanju stvari odreenih po rodu, a dunik doe u docnju,
povjerilac, poto je prethodno o tome obavijestio dunika, moe po svom izboru
nabaviti stvar istog roda i zahtijevati od dunika naknadu cijene i naknadu tete, ili
zahtijevati vrijednost dugovanih stvari i naknadu tete.

Kad se obaveza sastoji u injenju

lan 298
Kad se obaveza sastoji u injenju, a dunik tu obavezu nije na vrijeme ispunio,
povjerilac moe, obavijestivi o tome prethodno dunika, sam o troku dunika uraditi
ono to je dunik bio duan uraditi, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog
zadocnjenja, kao i naknadu druge tete koju bi imao zbog ovakvog naina ispunjenja.

Kad se obaveza sastoji u neinjenju

lan 299
(1) Kad se obaveza sastoji u neinjenju, povjerilac ima pravo na naknadu tete
samim tim to je dunik postupio protivno svojoj obavezi.
(2) Ako je neto sagraeno protivno obavezi, povjerilac moe zahtijevati da se to
ukloni o troku dunika i da mu dunik naknadi tetu koju je pretrpio u vezi sa
graenjem i uklanjanjem.
(3) Sud moe, kad nae da je to oigledno korisnije, uzimajui u obzir opti interes
i opravdani interes povjerioca, odluiti da se ne rui ono to je sagraeno, ve da se
povjeriocu naknadi teta u novcu.

Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog predmeta

lan 300
(1) Ako dunik ne ispuni svoju obavezu u roku koji mu je odreen pravosnanom
odlukom, povjerilac ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i
izjaviti da po isteku tog roka nee primiti ispunjenje, nego e traiti naknadu tete
zbog neispunjenja.
(2) Po isteku naknadnog roka, povjerilac moe zahtijevati samo naknadu tete zbog
neispunjenja.

Sudski penali
 lan 301
(1) Kad dunik ne izvri o roku neku svoju nenovanu obavezu utvrenu
pravosnanom odlukom, sud moe, na traenje povjerioca, odrediti duniku naknadni
primjeren rok i izrei, a u cilju uticanja na dunika i nezavisno od svake tete, da e
dunik, ako ne izvri svoju obavezu u tom roku, biti duan isplatiti povjeriocu
izvjesnu svotu novca za svaki dan zadocnjenja, ili za koju drugu jedinicu vremena,
poev od isteka tog roka.
(2) Kad dunik naknadno ispuni obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu,
vodei rauna o svrsi zbog koje je naredio njeno plaanje.

Glava IV

PRESTANAK OBAVEZA
ODJELjAK 1.

Opte pravilo
lan 302
(1) Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim zakonom odreenim
sluajevima.
(2) Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava.

ODJELjAK 2.

Ispunjenje
Odsjek 1.

OPTA PRAVILA O ISPUNjENjU

I. SUBJEKT ISPUNjENjA OBAVEZE I TROKOVI
ISPUNjENjA
Ispunjenje od strane dunika ili treeg lica
lan 303
(1) Obavezu moe da ispuni dunik ili tree lice.
(2) Povjerilac je duan da primi ispunjenje od svakog lica koje ima neki pravni
interes da obaveza bude ispunjena, ak i kad se dunik protivi tom ispunjenju.
 (3) Povjerilac je duan da primi ispunjenje od treeg lica ako je dunik sa tim
saglasan, izuzev kad prema ugovoru ili prirodi same obaveze tu obavezu treba da
ispuni dunik lino.
(4) Povjerilac moe da primi ispunjenje od treeg lica bez dunikovog znanja i u
sluaju kad ga je dunik obavijestio da ne pristaje da trei ispuni njegovu obavezu.
(5) Ako je dunik povjeriocu ponudio da sam ispuni odmah svoju obavezu,
povjerilac ne moe primiti ispunjenje od treeg lica.

Ispunjenje poslovno nesposobnog

lan 304
(1) I poslovno nesposobni dunik moe ispuniti obavezu ako je postojanje obaveze
nesumnjivo i ako je dospio rok za njeno ispunjenje.
(2) Ispunjenje se moe osporavati ako je poslovno nesposobno lice isplatilo
zastarjeli dug ili dug koji potie iz igre ili opklade.

Trokovi ispunjenja
lan 305
Trokove ispunjenja snosi dunik, ukoliko ih nije prouzrokovao povjerilac.

II. ISPUNjENjE SA SUBROGACIJOM

Ugovorna subrogacija
lan 306
(1) U sluaju ispunjenja tue obaveze svaki ispunilac moe ugovoriti sa
povjeriocem, prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja, da ispunjeno potraivanje pree
na njega sa svim ili samo sa nekim sporednim pravima.
(2) Povjerioeva prava mogu prei na ispunioca i na osnovu ugovora izmeu
dunika i ispunioca, zakljuenog prije ispunjenja.
(3) Subrogacija ispunioca u prava povjerioca nastaje u asu ispunjenja.

Zakonska subrogacija
lan 307
Kad obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes u tome, na njega prelazi po
samom zakonu u asu ispunjenja povjerioevo potraivanje sa svim sporednim
pravima i garancijama njegovog ispunjenja.
+ Sudska praksa

Subrogacija u sluaju djeliminog ispunjenja

 lan 308
(1) U sluaju djeliminog ispunjenja povjerioevog potraivanja, na ispunioca
prelaze sporedna prava kojima je obezbijeeno ispunjenje tog potraivanja samo
ukoliko nijesu potrebna za ispunjenje ostatka povjerioevog potraivanja.
(2) Povjerilac i ispunilac mogu ugovoriti da e koristiti garancije srazmjerno svojim
potraivanjima, a mogu ugovoriti i da e ispunilac imati pravo prvenstvene naplate.

Dokazi i sredstva obezbjeenja

lan 309
(1) Povjerilac je duan da preda ispuniocu sredstva kojima se potraivanje dokazuje
ili obezbjeuje.
(2) Izuzetno, povjerilac moe predati ispuniocu stvar koju je primio u zalogu od
dunika ili nekog drugog samo ako zalogodavac pristane na to, inae ona ostaje kod
povjerioca da je dri i uva za raun ispunioca.

Koliko se moe zahtijevati od dunika

lan 310
Ispunilac na koga je prelo potraivanje ne moe zahtijevati od dunika vie nego
to je isplatio povjeriocu.

Iskljuenje odgovornosti povjerioca za postojanje i naplativost potraivanja

lan 311
(1) Povjerilac koji je primio ispunjenje od treeg lica ne odgovara za postojanje i
naplativost potraivanja u vrijeme ispunjenja.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ne iskljuuje se primjena pravila o sticanju bez
osnova.

III. SUBJEKT KOME SE VRI ISPUNjENjE

Ovlaeno lice
lan 312
(1) Ispunjenje mora biti izvreno povjeriocu, ili njegovom zastupniku, ili licu
odreenom zakonom, sudskom odlukom, ugovorom izmeu povjerioca i dunika, ili
od strane samog povjerioca.
(2) Ispunjenje je punovano i kad je izvreno treem licu, ako ga je povjerilac
naknadno odobrio ili ako se njime koristio.

Ispunjenje poslovno nesposobnom povjeriocu

 lan 313
(1) Ispunjenje izvreno poslovno nesposobnom povjeriocu oslobaa dunika samo
ukoliko je bilo korisno za povjerioca ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod njega.
(2) Poslovno nesposoban povjerilac moe odobriti, poto postane poslovno
sposoban, ispunjenje koje je primio u vrijeme svoje poslovne nesposobnosti.

IV. PREDMET ISPUNjENjA

Sadrina obaveze
lan 314
(1) Ispunjenje se sastoji u izvrenju onog to ini sadrinu obaveze, a koju dunik
ne moe ispuniti neim drugim, niti povjerilac moe zahtijevati neto drugo.
(2) Nema punovanog ispunjenja ako ono to je dunik predao kao dugovanu stvar,
i povjerilac kao takvu primio, nije dugovana stvar, i povjerilac ima pravo da vrati ono
to mu je predato i da zahtijeva dugovanu stvar.
+ Sudska praksa

Zamjena ispunjenja
lan 315
(1) Obaveza prestaje ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo
umjesto onog to mu se duguje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana dunik odgovara isto kao prodavac za
materijalne i pravne nedostatke stvari date umjesto onoga to je dugovao.
(3) Povjerilac, umjesto zahtjeva po osnovu odgovornosti dunika za materijalne ili
pravne nedostatke stvari, moe zahtijevati od dunika, ali ne vie od jemca, ispunjenje
prvobitnog potraivanja i naknadu tete.

Predaja radi prodaje

lan 316
Ako je dunik predao povjeriocu neku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz
postignutog iznosa naplati svoje potraivanje, a ostatak mu preda, obaveza prestaje
tek kad se povjerilac naplati iz postignutog iznosa.

Djelimino ispunjenje
lan 317
(1) Povjerilac nije duan da primi djelimino ispunjenje, osim ako priroda obaveze
drukije ne nalae.
 (2) Povjerilac je duan da primi djelimino ispunjenje novane obaveze, osim ako
ima poseban interes da ga odbije.

Obaveza davanja stvari odreenih po rodu

lan 318
(1) Ako su stvari odreene samo po rodu, dunik je duan dati stvari srednje
kakvoe.
(2) Ako je duniku bila poznata namjena stvari, duan je dati stvari odgovarajue
kakvoe.

V. URAUNAVANjE ISPUNjENjA
Red uraunavanja
lan 319
(1) Kad izmeu istih lica postoji vie istorodnih obaveza, pa ono to dunik ispuni
nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda se, ako o tome ne postoji sporazum
povjerioca i dunika, uraunavanje vri onim redom koji odredi dunik najkasnije
prilikom ispunjenja.
(2) Kad nema dunikove izjave o uraunavanju, obaveze se namiruju redom kako
je koja dospjela za ispunjenje.
(3) Ako je vie obaveza istovremeno dospjelo, prvo se namiruju one koje su
najmanje obezbijeene, a kad su sve podjednako obezbijeene, prvo se namiruju one
koje su duniku na najveem teretu.
(4) Ako su u sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana obaveze jednake, namiruju se
redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale, ono to je dato na ime ispunjenja
rasporeuje se na sve obaveze srazmjerno njihovim iznosima.

Uraunavanje kamata i trokova

lan 320
Ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, uraunavanje se vri tako
to se prvo otplauju trokovi, zatim kamate i najzad glavnica.

VI. VRIJEME ISPUNjENjA

Rok ispunjenja
lan 321
(1) Dunik je duan da ispuni obavezu u odreenom roku.
 (2) Ako rok nije odreen, a svrha posla, priroda obaveze i ostale okolnosti ne
zahtijevaju izvjestan rok za ispunjenje, povjerilac moe zahtijevati odmah ispunjenje
obaveze, a dunik sa svoje strane moe zahtijevati od povjerioca da odmah primi
ispunjenje.

Novana obaveza kod ugovora u privredi

lan 322
Ako ugovorom u privredi nije predvien rok za ispunjenje novane obaveze,
dunik je duan da, bez potrebe da ga povjerilac na to pozove, ispuni tu obavezu u
roku od 30 dana koji poinje tei od dana:
- kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu;
- kad je povjerilac ispunio svoju obavezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi
dan prijema rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik
primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije nego to je povjerilac
ispunio svoju obavezu;
- proteka roka za pregled predmeta obaveze, ako je ugovorom ili zakonom
predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi
odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka.

Ispunjenje prije roka

lan 323
(1) Kad je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, on ima pravo da ispuni
obavezu i prije ugovorenog roka, ali je duan obavijestiti povjerioca o svojoj namjeri i
paziti da to ne bude u nevrijeme.
(2) U ostalim sluajevima, kad dunik ponudi ispunjenje prije roka, povjerilac
moe odbiti ispunjenje, a moe ga i primiti i zadrati pravo na naknadu tete, ako o
tome bez odlaganja obavijesti dunika.

Pravo povjerioca da zahtijeva ispunjenje prije roka

lan 324
Povjerilac ima pravo da zahtijeva ispunjenje prije roka ako mu dunik nije dao
obeano obezbjeenje ili ako na njegov zahtjev nije dopunio obezbjeenje smanjeno
bez njegove krivice, kao i kad je rok ugovoren iskljuivo u njegovom interesu.

Kad je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani

lan 325
Kad je odreivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju povjerioca ili dunika,
druga strana moe da, ako ovlaenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijeva od
suda da odredi primjeren rok za ispunjenje.
 Novana obaveza
lan 326
(1) Ako se plaanje vri posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi
raun povjerioca, smatrae se, ukoliko ugovorne strane nijesu drukije odredile, da je
dug izmiren kada banci, odnosno organizaciji kod koje se vodi raun, stigne novana
doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dunikove banke, odnosno organizacije
da odobri raunu povjerioca iznos oznaen u nalogu.
(2) Ako je ugovorom predvieno plaanje preko pote pretpostavlja se da su se
stranke saglasile da je uplatom dugovanog iznosa poti dunik izmirio svoju obavezu
prema povjeriocu, a ako ovakav nain plaanja nije ugovoren, dug je izmiren kad
povjerilac primi novanu doznaku.
(3) Ako je posebnim propisom ili ugovorom predvieno plaanje ekovnom
uplatnicom na odreeni raun, pretpostavlja se da su se strane saglasile da je isplata
izvrena onda kad dunik uplati dugovani iznos ekovnom uplatnicom u korist
oznaenog rauna.

VII. MJESTO ISPUNjENjA

Opta pravila
lan 327
(1) Dunik je duan da ispuni obavezu, a povjerilac primi ispunjenje u mjestu
odreenom pravnim poslom ili zakonom.
(2) Kad mjesto ispunjenja nije odreeno, a ne moe se odrediti ni po svrsi posla,
prirodi obaveze ili ostalim okolnostima, ispunjenje obaveze vri se u mjestu u kome je
dunik u vrijeme nastanka obaveze imao svoje sjedite, odnosno prebivalite, a u
nedostatku prebivalita, svoje boravite.
(3) Ako je dunik pravno lice koje ima vie jedinica u raznim mjestima, kao mjesto
ispunjenja smatra se sjedite jedinice koja treba da izvri radnje neophodne za
ispunjenje obaveze, ako je povjeriocu ta okolnost pri zakljuenju ugovora bila poznata
ili morala biti poznata.

Mjesto ispunjenja novanih obaveza

lan 328
(1) Novane obaveze ispunjavaju se u mjestu u kome povjerilac ima sjedite
odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalita, boravite.
(2) Ako se plaanje vri virmanom, novane obaveze se ispunjavaju u sjeditu
organizacije kod koje se vode povjerioeva novana sredstva.
(3) Ako je povjerilac promijenio mjesto u kome je imao svoje sjedite, odnosno
prebivalite u vrijeme kad je obaveza nastala, te su zbog toga poveani trokovi
ispunjenja to poveanje pada na teret povjerioca.
 VIII. PRIZNANICA
Pretpostavke u vezi sa priznanicom
lan 329
(1) Ko ispuni obavezu potpuno ili djelimino, ima pravo da zahtijeva da mu
povjerilac o tome izda priznanicu o svom troku.
(2) Dunik koji je novanu obavezu isplatio preko banke ili pote, moe zahtijevati
da mu povjerilac izda priznanicu samo ako za to ima opravdan razlog.
(3) Ako je izdata priznanica da je potpuno isplaena glavnica, pretpostavlja se da su
isplaene i kamate i sudski i drugi trokovi, ako ih je bilo.
(4) Ako dunik povremenih davanja, kao to su zakupnine, i drugih potraivanja
koja se povremeno obraunavaju, kao to su ona koja nastaju utrokom elektrine
energije, ili vode, ili upotrebom telefona, ili drugih slinih sredstava komunikacije
ima priznanicu da je isplatio docnije dospjelo potraivanje pretpostavlja se da je
isplatio i ona koja su ranije dospjela.

Odbijanje izdavanja priznanice

lan 330
Ako povjerilac odbije da izda priznanicu, dunik moe poloiti kod suda predmet
svoje obaveze.

IX. VRAANjE OBVEZNICE

lan 331
(1) Kad potpuno ispuni svoju obavezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati
od povjerioca da mu vrati obveznicu.
(2) Kad povjerilac ne moe da vrati obveznicu, dunik ima pravo da zahtijeva da
mu povjerilac izda javno ovjerenu ispravu da je obaveza prestala.
(3) Ako je duniku vraena obveznica, pretpostavlja se da je obaveza potpuno
ispunjena.
(4) Dunik koji je ispunio obavezu samo djelimino ima pravo da zahtijeva da se to
ispunjenje zabiljei na obveznici.

Odsjek 2.

DOCNjA
I. DOCNjA DUNIKA
Kad dunik dolazi u docnju
 lan 332
(1) Dunik dolazi u docnju kad ne ispuni obavezu u roku odreenom za ispunjenje.
(2) Ako rok za ispunjenje nije odreen, dunik dolazi u docnju kad ga povjerilac
pozove da ispuni obavezu, usmeno ili pisano, vansudskom opomenom ili
zapoinjanjem nekog postupka ija je svrha da se postigne ispunjenje obaveze.
(3) Dunik ne dolazi u docnju ako dokae da je zadocnio sa ispunjenjem usljed vie
sile ili usljed drugih okolnosti za koje on ne odgovara.

II. DOCNjA POVJERIOCA

Kad povjerilac dolazi u docnju
lan 333
(1) Povjerilac dolazi u docnju ako bez osnovanog razloga odbije da primi
ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei.
(2) Povjerilac dolazi u docnju i kad je spreman da primi ispunjenje dunikove
istovremene obaveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obaveze.
(3) Povjerilac ne dolazi u docnju ako dokae da u vrijeme ponude ispunjenja, ili u
vrijeme odreeno za ispunjenje, dunik nije bio u mogunosti da svoju obavezu
ispuni.

Dejstva povjerioeve docnje

lan 334
(1) Dolaskom povjerioca u docnju prestaje docnja dunika, i na povjerioca prelazi
rizik sluajne propasti ili oteenja stvari.
(2) Od dana povjerioeve docnje prestaje tei kamata.
(3) Povjerilac u docnji duan je da naknadi duniku tetu nastalu usljed docnje za
koju odgovara, kao i trokove oko daljeg uvanja stvari.
(4) Dok traje njegova docnja povjerilac ne moe preduzimati mjere izvrenja.

Odsjek 3.

POLAGANjE I PRODAJA DUGOVANE STVARI

Polaganje kod suda
lan 335
(1) Kad je povjerilac u docnji, ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno ko je povjerilac
ili gdje se nalazi, ili kad je povjerilac poslovno nesposoban, a nema zastupnika,
dunik moe poloiti dugovanu stvar kod suda.
 (2) Isto pravo imaju i trea lica koja su pravno zainteresovana da obaveza bude
ispunjena.
(3) O izvrenom polaganju dunik je duan da izvijesti povjerioca ako zna za njega
i za njegovo boravite, inae e mu odgovarati za tetu.

Kod kog suda se vri polaganje

lan 336
(1) Polaganje se vri kod stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, osim ako
razlozi ekonominosti ili priroda posla zahtijevaju da se polaganje izvri u mjestu gde
se stvar nalazi.
(2) Svaki drugi stvarno nadleni sud mora primiti stvar u depozit, a dunik je duan
dati naknadu povjeriocu ako je ovaj polaganjem kod drugog suda pretrpio tetu.

Predaja na uvanje drugom licu

lan 337
(1) Kad je predmet obaveze neka stvar koja se ne moe uvati u sudskom depozitu,
dunik moe zahtijevati od suda da odredi lice kome e predati stvar da je uva o
troku i za raun povjerioca.
(2) U sluaju obaveze iz ugovora u privredi, predaja takve stvari javnom skladitu
na uvanje za raun povjerioca proizvodi dejstvo polaganja kod suda.
(3) O izvrenoj predaji na uvanje dunik je duan da obavijesti povjerioca.

Uzimanje poloene stvari natrag

lan 338
(1) Dunik moe uzeti natrag poloenu stvar.
(2) O uzimanju stvari dunik je duan da obavijesti povjerioca.
(3) Pravo dunika da uzme poloenu stvar prestaje kad dunik izjavi sudu da se
odrie tog prava, kad povjerilac izjavi da prima poloenu stvar, kao i kad bude
utvreno pravosnanom odlukom da polaganje ispunjava uslove urednog ispunjenja.

Dejstvo polaganja
lan 339
(1) Polaganjem dugovane stvari dunik se oslobaa obaveze u asu kad je izvrio
polaganje.
(2) Ako je dunik bio u docnji, njegova docnja prestaje.
(3) Od asa kada je stvar poloena, rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi
na povjerioca.
(4) Od dana polaganja prestaje tei kamata.
 (5) Ako dunik uzme natrag poloenu stvar, smatrae se kao da nije bilo polaganja,
a njegovi sadunici i jemci ostaju u obavezi.

Trokovi polaganja
lan 340
Trokove punovanog i neopozvanog polaganja snosi povjerilac ukoliko prelaze
trokove ispunjenja koje je duan snositi dunik.

Prodaja umjesto polaganja stvari

lan 341
(1) Ako je stvar nepodesna za uvanje, ili ako su za njeno uvanje ili za njeno
odravanje potrebni trokovi nesrazmjerni sa njenom vrijednou, dunik je moe
prodati na javnoj prodaji u mjestu odreenom za ispunjenje, ili nekom drugom mjestu
ako je to u interesu povjerioca, a postignuti iznos, po odbitku trokova prodaje,
poloiti kod suda tog mjesta.
(2) Ako stvar ima tekuu cijenu, ili ako je male vrijednosti u poreenju sa
trokovima javne prodaje, dunik je moe prodati iz slobodne ruke.
(3) Ako je stvar takva da moe brzo propasti ili se pokvariti, dunik je duan
prodati je bez odlaganja na najpogodniji nain.
(4) U svakom sluaju, dunik je duan obavijestiti povjerioca o namjeravanoj
prodaji kad god je to mogue, a po izvrenoj prodaji, o postignutoj cijeni i njenom
polaganju kod suda.

Predavanje stvari povjeriocu

lan 342
Sud e predati povjeriocu poloenu stvar pod uslovima koje je dunik postavio.

Prodaja radi pokria trokova uvanja

lan 343
(1) Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e, na traenje
uvara, narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje.
(2) Od iznosa dobijenog prodajom odbie se trokovi prodaje i trokovi uvanja, a
ostatak poloiti kod suda za povjerioca.

ODJELjAK 3.

OSTALI NAINI PRESTANKA OBAVEZA

Odsjek 1.
 PREBIJANjE (KOMPENZACIJA)
Zakonska kompenzacija
lan 344
Dunik moe prebiti potraivanje koje ima prema povjeriocu sa onim to ovaj
potrauje od njega, ako oba potraivanja glase na novac ili druge zamjenljive stvari
istog roda i iste kakvoe i ako su oba dospjela.

Izjava o prebijanju
lan 345
(1) Prebijanje ne nastaje im se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna
strana izjavi drugoj da vri prebijanje.
(2) Poslije izjave o prebijanju smatra se da je prebijanje nastalo onog asa kad su se
stekli uslovi za to.

Odsustvo uzajamnosti
lan 346
(1) Dunik ne moe izvriti prebijanje onog to duguje povjeriocu sa onim to
povjerilac duguje njegovom jemcu.
(2) Jemac moe izvriti prebijanje dunikove obaveze prema povjeriocu sa
dunikovim potraivanjem od povjerioca.
(3) Ko je dao svoju stvar u zalogu za tuu obavezu, moe zahtijevati od povjerioca
da mu vrati zaloenu stvar kad se ispune uslovi za prestanak te obaveze prebijanjem,
kao i kad povjerilac propusti svojom krivicom da izvri prebijanje.

Zastarjelo potraivanje
lan 347
(1) Dug se moe prebiti sa zastarjelim potraivanjem samo ako ono jo nije bilo
zastarjelo u asu kad su se stekli uslovi za prebijanje.
(2) Ako su uslovi za prebijanje nastali poto je jedno od potraivanja zastarjelo,
prebijanje ne nastaje ako je dunik zastarjelog potraivanja istakao prigovor
zastarjelosti.

Prebijanje sa ustupljenim potraivanjem

lan 348
(1) Dunik ustupljenog potraivanja moe prebiti prijemniku ona svoja
potraivanja koja je do obavjetenja o ustupanju mogao prebiti ustupiocu.
 (2) Dunik moe prijemniku prebiti i ona svoja potraivanja od ustupioca koja je
stekao prije obavjetenja o ustupanju, a iji rok za ispunjenje nije bio dospio u asu
kada je obavijeten o ustupanju, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje
ustupljenog potraivanja ili u isto vrijeme.
(3) Dunik koji je bez rezerve izjavio prijemniku da pristaje na ustupanje ne moe
mu vie prebiti nikakvo svoje potraivanje od ustupioca.
(4) Ako je ustupljeno potraivanje upisano u javne knjige, dunik moe izvriti
prebijanje prijemniku samo ako je njegovo potraivanje upisano kod ustupljenog
potraivanja ili ako je prijemnik obavijeten prilikom ustupanja o postojanju tog
potraivanja.

Sluajevi kad je prebijanje iskljueno

lan 349
Ne moe prestati prebijanjem potraivanje:
1) koje se ne moe zaplijeniti;
2) stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku bile date na uvanje, ili na posudu, ili
koje je dunik uzeo bespravno, ili ih bespravno zadrao;
3) nastalo namjernim prouzrokovanjem tete;
4) naknade tete priinjene oteenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti;
5) koje potie iz zakonske obaveze izdravanja.

Zabrana na potraivanju druge strane

lan 350
Dunik ne moe vriti prebijanje ako je njegovo potraivanje dospjelo tek poto je
neko trei stavio zabranu na povjerioevo potraivanje prema njemu.

Uraunavanje prebijanjem
lan 351
Kad izmeu dva lica postoji vie obaveza koje mogu prestati prebijanjem,
prebijanje se vri po pravilima koja vae za uraunavanje ispunjenja.

Sudska kompenzacija
lan 352
(1) Ako potraivanje jedne strane nije likvidno, ali se moe lako utvrditi da li ono
postoji i koliko je, sud moe izvriti prebijanje za onaj dio tog potraivanja ije
postojanje bude utvrdio i odloiti donoenje odluke o zahtjevu druge strane dok se ne
utvrdi postojanje i koliina ostatka.
(2) Ako je potraivanje druge strane vee od potraivanja koje mu se istie radi
prebijanja, sud e dosuditi razliku povjeriocu istom presudom.
 Odsjek 2.

OTPUTANjE DUGA
Sporazum
lan 353
(1) Obaveza prestaje kad povjerilac izjavi duniku da nee traiti njeno ispunjenje i
dunik se sa tim saglasi.
(2) Za punovanost ovog sporazuma nije potrebno da bude zakljuen u formi u
kojoj je zakljuen posao iz koga je obaveza nastala.

Odricanje od sredstava obezbjeenja

lan 354
Vraanje zaloge i odricanje od drugih sredstava kojima je bilo obezbijeeno
ispunjenje obaveze, ne znai povjerioevo odricanje od prava da trai njeno
ispunjenje.

Otputanje duga jemcu

lan 355
(1) Otputanje duga jemcu ne oslobaa glavnog dunika, a otputanje duga
glavnom duniku oslobaa jemca.
(2) Kad ima vie jemaca, pa povjerilac oslobodi jednog od njih, ostali ostaju u
obavezi, ali se njihova obaveza smanjuje za dio koji otpada na osloboenog jemca.

Opte otputanje dugova

lan 356
Opte otputanje dugova gasi sva novana potraivanja prema duniku, izuzev onih
za koja povjerilac nije znao da postoje u asu kad je otputanje izvreno.

Odsjek 3.

PRENOV (NOVACIJA)
Uslovi
lan 357
(1) Obaveza prestaje ako se povjerilac i dunik saglase da postojeu obavezu
zamijene novom i ako nova obaveza ima razliit predmet ili razliit pravni osnov.
 (2) Sporazum povjerioca i dunika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o
mjestu, ili o nainu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamati, ugovornoj kazni,
obezbjeenju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, kao i sporazum o
izdavanju nove isprave o dugu, ne smatraju se prenovom.
(3) Izdavanje mjenice ili eka zbog neke ranije obaveze ne smatra se prenovom,
izuzev kad je to ugovoreno.

Volja da se izvri prenov

lan 358
Prenov se ne pretpostavlja, te ako strane nijesu izrazile namjeru da ugase postojeu
obavezu kad su stvarale novu, ranija obaveza ne prestaje, ve postoji i dalje pored
nove.

Dejstva prenova
lan 359
(1) Ugovorom o prenovu ranija obaveza prestaje, a nova nastaje.
(2) Sa ranijom obavezom prestaju i zaloga i jemstvo, izuzev ako je sa jemcem ili
zalogodavcem drukije ugovoreno.
(3) Isto vai i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za raniju obavezu.

Nitavost ranije obaveze

lan 360
(1) Prenov je bez dejstva ako je ranija obaveza bila nitava ili ve ugaena.
(2) Ako je ranija obaveza bila samo ruljiva, prenov je punovaan ako je dunik
znao za nedostatak ranije obaveze.

Dejstvo ponitenja
lan 361
Kad je ugovor o prenovu poniten smatra se da nije ni bilo prenova i da ranija
obaveza nije ni prestala postojati.

Odsjek 4.

SJEDINjENjE (KONFUZIJA)
lan 362
(1) Obaveza prestaje sjedinjenjem kad jedno isto lice postane i povjerilac i dunik.
(2) Kad jemac postane povjerilac, obaveza glavnog dunika ne prestaje.
 (3) Obaveza upisana u javnoj knjizi prestaje sjedinjenjem tek kad se izvri upis
brisanja.

Odsjek 5.

NEMOGUNOST ISPUNjENjA
Prestanak obaveze zbog nemogunosti ispunjenja
lan 363
(1) Obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogue usljed okolnosti zbog
kojih dunik ne odgovara.
(2) Dunik treba da dokae okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost.

Kad su predmet obaveze stvari odreene po rodu

lan 364
(1) Ako su predmet obaveze stvari odreene po rodu, obaveza ne prestaje ak i kad
sve to dunik ima od takvih stvari propadne usljed okolnosti za koje on ne odgovara.
(2) Kad su predmet obaveza stvari odreene po rodu koje se imaju uzeti iz
odreene mase tih stvari, obaveza prestaje kad propadne cijela ta masa.

Ustupanje prava prema treem odgovornom za nemogunost ispunjenja

lan 365
Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obaveze usljed nemogunosti
ispunjenja duan je da ustupi povjeriocu pravo koje bi imao prema treem licu zbog
nastale nemogunosti.

Odsjek 6.

PROTEK VREMENA, OTKAZ

Rok u trajnom dugovinskom odnosu
lan 366
Trajni dugovinski odnos sa odreenim rokom trajanja prestaje kad rok istekne,
izuzev kad je ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka dugovinski
odnos produava za neodreeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan.

Otkaz trajnog dugovinskog odnosa

lan 367
 (1) Ako vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga
prekinuti otkazom.
(2) Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani.
(3) Otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme.
(4) Otkazni dugovinski odnos prestaje kada istekne otkazni rok odreen ugovorom,
a ako takav rok nije odreen ugovorom, odnos prestaje po isteku roka odreenog
zakonom ili obiajem, odnosno istekom primjerenog roka.
(5) Strane mogu ugovoriti da e njihov dugovinski odnos prestati samim
dostavljanjem otkaza, ako za odreeni sluaj zakonom nije drukije odreeno.
(6) Povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ono to je dospjelo prije nego to
je obaveza prestala protekom roka ili otkazom.

Odsjek 7.

SMRT
lan 368
Smru dunika ili povjerioca prestaje obaveza samo ako je nastala s obzirom na
line osobine koje od ugovornih strana ili line sposobnosti dunika.

ODJELjAK 4.

ZASTARJELOST
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Opte pravilo
lan 369
(1) Zastarjelou prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze.
(2) Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kome je
povjerilac mogao da zahtijeva ispunjenje obaveze.
(3) Sud se ne moe obazirati na zastarjelost ako se dunik nije na nju pozvao.

Kad zastarjelost poinje tei

lan 370
(1) Zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je povjerilac imao pravo
da zahtijeva ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine sluajeve nije to drugo
propisano.
 (2) Ako se obaveza sastoji u tome da se neto ne uini, da se propusti ili trpi,
zastarjelost poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno
obavezi.

Nastupanje zastarjelosti
lan 371
Zastarjelost nastupa kad istekne poslednji dan zakonom odreenog vremena.

Uraunavanje vremena prethodnika

lan 372
U vrijeme zastarjelosti rauna se i vrijeme koje je proteklo u korist dunikovih
prethodnika.

Zabrana promjene roka zastarjelosti

lan 373
(1) Pravnim poslom ne moe se odrediti due ili krae vrijeme zastarjelosti od onog
vremena koje je odreeno zakonom.
(2) Pravnim poslom ne moe se odrediti da zastarjelost nee tei za neko vrijeme.

Odricanje od zastarjelosti
lan 374
Dunik se ne moe odrei zastarjelosti prije nego to protekne vrijeme odreeno za
zastarjelost.

Pisano priznanje i obezbjeenje zastarjele obaveze

lan 375
(1) Pisano priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelosti.
(2) Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbjeenja za zastarjelo
potraivanje.

Dejstvo ispunjenja zastarjele obaveze

lan 376
Ako dunik ispuni zastarjelu obavezu, nema pravo da zahtijeva da mu se vrati ono
to je dao, ak i ako nije znao da je obaveza zastarjela.
 Povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno
lan 377
(1) Kad protekne vrijeme zastarjelosti, povjerilac ije je potraivanje obezbijeeno
zalogom ili hipotekom moe se namiriti samo iz optereene stvari, ako je dri u
rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.
(2) Zastarjela potraivanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se
namiriti ni iz optereene stvari.

Sporedna potraivanja
lan 378
Kad zastari glavno potraivanje, zastarjela su i sporedna potraivanja, kao to su
potraivanja kamata, plodova, trokova, ugovorne kazne.

Kad se ne primjenjuju pravila o zastarjelosti

lan 379
Pravila o zastarjelosti ne primjenjuju se u sluajevima kad su u zakonu odreeni
rokovi u kojima treba da se podigne tuba ili da se izvri odreena radnja pod
prijetnjom gubitka prava.

Odsjek 2.

VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARJELOST

Opti rok zastarjelosti
lan 380
Potraivanja zastarijevaju za deset godina, ako zakonom nije odreen neki drugi
rok zastarjelosti.

Povremena potraivanja
lan 381
(1) Potraivanja povremenih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraim
odreenim razmacima vremena (povremena potraivanja), bilo da se radi o sporednim
povremenim potraivanjima, kao to je potraivanje kamata, ili da se radi o takvim
povremenim potraivanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao to je potraivanje
izdravanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.
 (2) Isto vai za anuitete kojima se u jednakim unaprijed odreenim povremenim
iznosima otplauju glavnica i kamate, ali ne vai za otplate u obrocima i druga
djelimina ispunjenja.

Zastarjelost samog prava

lan 382
(1) Samo pravo iz koga proistiu povremena potraivanja zastarijeva za pet godina,
raunajui od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije koga dunik
nije vrio davanja.
(2) Kad zastari pravo iz koga proistiu povremena potraivanja, povjerilac gubi
pravo ne samo da zahtijeva budua povremena davanja, nego i povremena davanja
koja su dospjela prije ove zastarjelosti.
(3) Ne moe zastariti pravo na izdravanje odreeno zakonom.

Meusobna potraivanja iz ugovora u privredi

lan 383
(1) Meusobna potraivanja pravnih lica iz ugovora u privredi, kao i potraivanja
naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine.
(2) Zastarijevanje tee odvojeno za svaku isporuku robe, izvreni rad ili uslugu.

Potraivanje zakupnine
lan 384
Potraivanje zakupnine, bilo da je odreeno da se plaa povremeno, bilo u jednom
ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine.

Potraivanje naknade tete

lan 385
(1) Potraivanje naknade prouzrokovane tete zastarijeva za tri godine od kad je
oteenik saznao za tetu i za lice koje je tetu uinilo.
(2) U svakom sluaju ovo potraivanje zastarijeva za pet godina od kad je teta
nastala.
(3) Potraivanje naknade tete nastale povredom ugovorne obaveze zastarijeva za
vrijeme odreeno za zastarjelost te obaveze.
(4) Zahtjev za naknadu tete koja je nastala zbog polne zloupotrebe maloljetnog
lica zastarijeva u roku od 15 godina od punoljetstva oteenog.

Potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim djelom

lan 386
 (1) Kad je teta prouzrokovana krivinim djelom, a za krivino gonjenje je
predvien dui rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu tete prema odgovornom licu
zastarijeva kad istekne vrijeme odreeno za zastarjelost krivinog gonjenja.
(2) Prekid zastarijevanja krivinog gonjenja povlai za sobom i prekid
zastarijevanja zahtjeva za naknadu tete.
(3) Isto vai i za zastoj zastarijevanja.

Zahtjev za naknadu tete zbog korupcije

lan 387
Ako je teta nastala injenjem na koje je neposredno ili posredno uticala ponuda,
davanje, prihvatanje ili zahtijevanje davanja mita ili neke druge koristi ili obeanje, ili
proputanjem injenja koje bi sprijeilo korupciju, ili drugim injenjem koje po
zakonu ili meunarodnom ugovoru znai korupciju, potraivanje zastarijeva u roku od
pet godina od kad je oteeni saznao za tetu i za lice koje ju je prouzrokovalo, a u
svakom sluaju u roku od 15 godina od kada je djelo uinjeno.

Dvogodinji rok zastarjelosti

lan 388
(1) Zastarijevaju za dvije godine:
1) potraivanje naknade za isporuenu elektrinu i toplotnu energiju, plin, vodu, za
dimniarske usluge i za odravanje istoe, kad je isporuka odnosno usluga izvrena
za potrebe domainstva;
2) potraivanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio-
prijemnika i televizijskog prijemnika;
3) potraivanje pote, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i potanskih
pregradaka, kao i druga njihova potraivanja koja se naplauju u tromjesenim ili
kraim rokovima;
4) potraivanje pretplate na povremene publikacije, raunajui od isteka vremena
za koje je publikacija naruena;
5) potraivanja od vlasnika posebnih djelova stambenih zgrada za usluge
upravljanja i druga njihova potraivanja koja se plaaju u tromjesenim ili kraim
rokovima.
(2) Zastarijevanje tee iako su isporuke ili usluge produene.
+ Sudska praksa

Potraivanja utvrena pred sudom ili drugim nadlenim organima

lan 389
(1) Sva potraivanja koja su utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili odlukom
drugog nadlenog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadlenim organom,
zastarijevaju za deset godina i ona za koja zakon inae predvia krai rok
zastarjelosti.
 (2) Sva povremena potraivanja koja proistiu iz takvih odluka ili poravnanja i
dospijevaju ubudue, zastarijevaju u roku predvienom za zastarjelost povremenih
potraivanja.

Rokovi zastarjelosti kod ugovora o osiguranju

lan 390
(1) Potraivanja ugovornika osiguranja, odnosno treeg lica iz ugovora o
osiguranju ivota zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine,
raunajui od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraivanje
nastalo.
(2) Ako zainteresovano lice dokae da do dana odreenog u stavu 1 ovog lana nije
znalo da se osigurani sluaj dogodio, zastarijevanje poinje od dana kad je za to
saznalo, s tim da u svakom sluaju potraivanje zastarijeva kod osiguranja ivota za
deset, a kod ostalih za pet godina od dana odreenog u stavu 1 ovog lana.
(3) Potraivanja osiguravaa iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.
(4) Kad u sluaju osiguranja od odgovornosti treeg, oteeno lice zahtijeva
naknadu od osiguranika, ili je dobije od njega, zastarijevanje osiguranikovog zahtjeva
prema osiguravau poinje od dana kada je oteeno lice trailo sudskim putem
naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obetetio.
(5) Neposredan zahtjev treeg oteenog lica prema osiguravau zastarijeva za isto
vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za tetu.
(6) Zastarijevanje potraivanja koje pripada osiguravau prema treem licu
odgovornom za nastupanje osiguranog sluaja poinje tei kad i zastarijevanje
potraivanja osiguranika prema tom licu i navrava se u istom roku.

Odsjek 3.

ZASTOJ ZASTARIJEVANjA
Potraivanja izmeu odreenih lica
lan 391
Zastarijevanje ne tee izmeu:
1) branih drugova;
2) roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo;
3) tienika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva, za vrijeme trajanja
starateljstva i dok ne budu poloeni rauni;
4) dva lica koja ive u vanbranoj zajednici, dok ta zajednica postoji.

Potraivanja odreenih lica

lan 392
Zastarijevanje ne tee:
 1) za vrijeme mobilizacije, u sluaju neposredne ratne opasnosti ili rata u pogledu
potraivanja lica odsutnog zbog izvravanja vojne dunosti i
2) u pogledu potraivanja koja imaju lica zaposlena u tuem domainstvu prema
poslodavcu ili lanovima njegove porodice koji zajedno sa njima ive, sve dok taj
radni odnos traje.

Nesavladive prepreke
lan 393
Zastarijevanje ne tee za svo vrijeme za koje povjeriocu nije bilo mogue zbog
nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze.

Uticaj uzroka zastoja zastarijevanja

lan 394
(1) Ako zastarijevanje nije moglo poeti da tee zbog nekog zakonskog uzroka, ono
poinje tei kad taj uzrok prestane.
(2) Ako je zastarijevanje poelo tei prije nego to je nastao uzrok koji je zaustavio
njegov dalji tok, ono nastavlja da tee kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo
prije zaustavljanja rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost.

Potraivanja prema poslovno nesposobnim licima i njihova potraivanja

lan 395
(1) Zastarijevanje tee i prema maloljetniku i drugom poslovno nesposobnom licu,
bez obzira na to da li imaju zakonskog zastupnika ili ne.
(2) Zastarjelost potraivanja maloljetnika koji nema zastupnika i drugog poslovno
nesposobnog lica bez zastupnika, ne moe nastupiti dok ne proteknu dvije godine od
kad su postala potpuno poslovno sposobna, ili od kad su dobila zastupnika.
(3) Ako je za zastarjelost nekog potraivanja odreeno vrijeme krae od dvije
godine, a povjerilac je maloljetnik koji nema zastupnika ili neko drugo poslovno
sposobno lice bez zastupnika, zastarijevanje tog potraivanja poinje tei od kad je
povjerilac postao poslovno sposoban, ili od kad je dobio zastupnika.

Odsjek 4.

PREKID ZASTARIJEVANjA
Priznanje duga
lan 396
(1) Zastarijevanje se prekida kada dunik prizna dug.
 (2) Priznanje duga moe se uiniti izjavom povjeriocu i na posredan nain (kao to
su davanje otplate, plaanje kamate, davanje obezbjeenja).
+ Sudska praksa

Podizanje tube
lan 397
Zastarijevanje se prekida podizanjem tube i svakom drugom povjerioevom
radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom, u
cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja.

Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tube

lan 398
(1) Prekid zastarijevanja izvren podizanjem tube ili kojom drugom
povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim
organom u cilju utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja, smatra se da
nije nastupio ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo.
(2) Smatra se da nije bilo prekida ako povjerioeva tuba ili zahtjev bude odbaen
ili odbijen, ili ako odreena ili preduzeta mjera izvrenja ili obezbjeenja bude
ponitena.

Odbacivanje tube zbog nenadlenosti

lan 399
(1) Ako je tuba protiv dunika odbaena zbog nenadlenosti suda ili kog drugog
uzroka koji se ne tie sutine stvari, pa povjerilac podigne ponovo tubu u roku od tri
mjeseca od dana pravosnanosti odluke o odbacivanju tube, smatra se da je
zastarijevanje prekinuto prvom tubom.
(2) Isto vrijedi i za pozivanje u zatitu, i za isticanje prebijanja potraivanja u sporu,
kao i u sluaju kad je sud ili drugi organ uputio duniku da svoje prijavljeno
potraivanje ostvaruje u parninom postupku.

Pozivanje dunika
lan 400
Za prekid zastarijevanja nije dovoljno da povjerilac pozove dunika pismeno ili
usmeno da obavezu ispuni.

Rok zastarjelosti u sluaju prekida

lan 401
 (1) Poslije prekida zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo
prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok za zastarjelost.
(2) Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dunika poinje tei iznova od
priznanja.
(3) Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tube ili pozivanjem u zatitu,
ili isticanjem prebijanja potraivanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraivanja u
nekom drugom postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana kad je spor
okonan.
(4) Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraivanja u steajnom
postupku, zastarijevanje poinje tei iznova od dana okonanja ovog postupka.
(5) Isto vai i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvrenja ili
obezbjeenja.
(6) Zastarijevanje koje poinje tei iznova poslije prekida, navrava se kad protekne
onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastarijevanje koje je prekinuto.
+ Sudska praksa

Zastarjelost u sluaju prenova

lan 402
Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dunika, a povjerilac i dunik su se
sporazumjeli da izmijene osnov ili predmet obaveze, novo potraivanje zastarijeva za
vrijeme koje je odreeno za njegovu zastarjelost.

Glava V

RAZNE VRSTE OBAVEZA

Odjeljak 1.

NOVANE OBAVEZE
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Naelo monetarnog nominalizma
lan 403
Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj
novanih jedinica na koji obaveza glasi, izuzev kad zakon odreuje to drugo.

Valuta obaveze
lan 404
 Ako novana obaveza glasi na plaanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu, njeno
ispunjenje se moe zahtijevati u domaem novcu prema kursu koji vai u trenutku
ispunjenja obaveze.

Indeksna klauzula
lan 405
Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obaveze u domaem novcu
vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od
ovlaenog lica.

Klizna skala
lan 406
U ugovorima u kojima se jedna strana obavezuje da izradi i isporui odreene
predmete dozvoljeno je ugovoriti da e cijena zavisiti od cijena materijala i od rada,
kao i drugih elemenata koji utiu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme
na odreenom tritu.

Plaanje prije roka

lan 407
(1) Dunik novane obaveze moe je ispuniti prije roka.
(2) Nitava je odredba ugovora kojom se dunik odrie ovog prava.
(3) U sluaju ispunjenja novane obaveze prije roka, dunik ima pravo da od iznosa
duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obaveze, samo ako
je na to ovlaen ugovorom ili to proizlazi iz obiaja.

Odsjek 2.

UGOVORNA KAMATA
Stopa ugovorne kamate
lan 408
(1) Stopa ugovorne kamate izmeu fizikih lica ne moe biti vea od kamatne stope
koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju.
(2) U pogledu najvie ugovorne kamatne stope izmeu pravnih lica primjenjuju se
odredbe posebnog zakona.
(3) Ako je kamata ugovorena, ali nije odreena njena stopa ni vrijeme dospijevanja,
izmeu fizikih lica vai kamatna stopa koja se u mjestu ispunjenja plaa na tedne
uloge po vienju, a izmeu pravnih lica vai kamatna stopa koju banka ili druga
bankarska organizacija plaa, odnosno ugovara za takvu ili slinu vrstu posla i
dospijeva po isteku godine, ako za odreeni sluaj nije predvieno to drugo.
(4) Ako je ugovorena vea kamata od dozvoljene, primijenie se najvea
dozvoljena stopa kamate.

Kamata na kamatu
lan 409
(1) Nitava je odredba ugovora kojom se predvia da e na kamatu, kada dospije za
isplatu, poeti tei kamata, ako ne bude isplaena.
(2) Ali se moe unaprijed ugovoriti da e se stopa kamate poveati ako dunik ne
isplati dospjele kamate na vrijeme.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana ne odnose se na kreditno poslovanje banaka i
drugih bankarskih organizacija.

Prestanak toka kamate

lan 410
Kamata prestaje tei kad iznos dospjelih a neisplaenih kamata dostigne glavnicu.

Kamata u nenovanim obavezama

lan 411
Odredbe ovog zakona o ugovornoj kamati shodno vae i za ostale obaveze koje
imaju za predmet stvari odreene po rodu.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE SA VIE PREDMETA

Odsjek 1.

ALTERNATIVNE OBAVEZE
Pravo izbora
lan 412
Ako neka obaveza ima dva ili vie predmeta, ali je dunik duan dati samo jedan da
bi se oslobodio obaveze, pravo izbora, ako nije to drugo ugovoreno, pripada duniku
i obaveza prestaje kad on bude predao predmet koji je izabrao.

Neopozivost i dejstvo izvrenog izbora

 lan 413
(1) Izbor je izvren kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu o
tome ta je izabrala, i od tog asa izbor se vie ne moe mijenjati.
(2) Izvrenjem izbora smatra se da je obaveza od poetka bila jednostavna i da je
njen predmet od poetka bila izabrana stvar.

Trajanje prava izbora

lan 414
(1) Dunik ima pravo izbora sve dok u postupku prinudnog izvrenja jedna od
dugovanih stvari ne bude potpuno ili djelimino predata povjeriocu po njegovom
izboru.
(2) Ako pravo izbora pripada povjeriocu, a on se ne izjasni o izboru u roku
odreenom za ispunjenje, dunik ga moe pozvati da izvri izbor i za to mu odrediti
primjeren rok, poslije ijeg isteka pravo izbora prelazi na dunika.

Izbor povjeren treem licu

lan 415
Ako izbor treba da izvri neko tree lice, a ono to ne uini, svaka strana moe
zahtijevati da izbor izvri sud.

Ogranienje na preostali predmet

lan 416
Ako je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed nekog dogaaja za koji ne
odgovara ni jedna strana, obaveza se ograniava na preostali predmet.

Ogranienje u sluaju odgovornosti jedne strane

lan 417
(1) Kad je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed dogaaja za koji je
odgovoran dunik, obaveza se ograniava na preostali predmet u sluaju da pravo
izbora pripada njemu, a ako pravo izbora pripada povjeriocu, on moe po svom izboru
traiti preostali predmet ili naknadu tete.
(2) Kad je jedan predmet obaveze postao nemogu usljed dogaaja za koji je
odgovoran povjerilac, dunikova obaveza prestaje, ali u sluaju da njemu pripada
pravo izbora, on moe traiti naknadu tete i izvriti svoju obavezu preostalim
predmetom, a ako pravo izbora ima povjerilac, on moe dati naknadu tete i traiti
preostali predmet.

Odsjek 2.
FAKULTATIVNE OBAVEZE I FAKULTATIVNA
POTRAIVANjA
I. FAKULTATIVNE OBAVEZE
Ovlaenje dunika u fakultativnoj obavezi
lan 418
Dunik ija obaveza ima jedan predmet, ali mu je doputeno da se oslobodi svoje
obaveze dajui neki drugi odreeni predmet, moe se koristiti tom mogunou sve
dok povjerilac u postupku prinudnog izvrenja ne dobije potpuno ili djelimino
predmet obaveze.

Ovlaenja povjerioca u fakultativnoj obavezi

lan 419
(1) Povjerilac u fakultativnoj obavezi moe zahtijevati od dunika samo predmet
obaveze, ali ne i drugi predmet, kojim dunik, ako hoe, moe ispuniti svoju obavezu.
(2) Kad predmet obaveze postane nemogu usljed dogaaja za koji dunik
odgovara, povjerilac moe traiti samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi
obaveze dajui predmet koji je ovlaen dati umjesto dugovanog predmeta.

II. FAKULTATIVNA POTRAIVANjA

lan 420
(1) Kad je ugovorom ili zakonom predvieno da povjerilac moe umjesto
dugovanog predmeta zahtijevati od dunika neki drugi odreeni predmet, dunik je
duan predati mu taj predmet ako povjerilac to zahtijeva.
(2) Uostalom, za ovakva fakultativna potraivanja vae prema namjeri ugovornika i
prema prilikama posla odgovarajua pravila o fakultativnim i o alternativnim
obavezama.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE SA VIE DUNIKA ILI POVJERILACA

Odsjek 1.

DJELjIVE OBAVEZE
Dijeljenje obaveze i potraivanja
 lan 421
(1) Obaveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u
djelovima koji imaju ista svojstva kao i cio predmet, i ako ono tom podjelom ne gubi
nita od svoje vrijednosti, inae obaveza je nedjeljiva.
(2) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie dunika, obaveza se dijeli meu njima
na jednake djelove, ako nije odreena drukija podjela, i svaki od njih odgovara za
svoj dio obaveze.
(3) Kad u nekoj djeljivoj obavezi ima vie povjerilaca, potraivanje se dijeli meu
njima na jednake djelove, ako nije to drugo odreeno, i svaki povjerilac moe
zahtijevati samo svoj dio potraivanja.

Pretpostavka solidarnosti
lan 422
Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi, oni
odgovaraju povjeriocu solidarno, osim ako su ugovornici izriito otklonili solidarnu
odgovornost.

Odsjek 2.

SOLIDARNE OBAVEZE
I. SOLIDARNOST DUNIKA
Sadrina solidarnosti dunika
lan 423
(1) Svaki dunik solidarne obaveze odgovara povjeriocu za cijelu obavezu i
povjerilac moe zahtijevati njeno ispunjenje od koga hoe sve dok ne bude potpuno
ispunjena, ali kad jedan dunik ispuni obavezu, ona prestaje i svi se dunici
oslobaaju.
(2) Od vie solidarnih dunika, svaki moe dugovati sa drugim rokom ispunjenja,
pod drugim uslovima i uopte sa razliitim odstupanjima.

Prebijanje
lan 424
(1) Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje koje je izvrio njegov
sadunik.
(2) Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema povjeriocu prebiti sa
povjerioevim potraivanjem, ali samo za onoliko koliko iznosi dio duga tog
sadunika u solidarnoj obavezi.
 Otputanje duga
lan 425
(1) Otputanje duga izvreno sporazumno sa jednim solidarnim dunikom oslobaa
obaveze i ostale dunike.
(2) Ali, ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo dunika s kojim
je izvreno, solidarna obaveza smanjuje se za dio koji prema meusobnim odnosima
dunika pada na njega, a ostali dunici odgovaraju solidarno za ostatak obaveze.

Prenov
lan 426
(1) Prenovom koji je povjerilac izvrio sa jednim solidarnim dunikom oslobaaju
se i ostali dunici.
(2) Ali, ako su povjerilac i dunik prenov ograniili na dio obaveze koji dolazi na
ovoga, obaveza ostalih ne prestaje, nego se samo smanjuje za taj dio.

Poravnanje
lan 427
Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih dunika sa povjeriocem nema
dejstva prema ostalim dunicima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje, ako
ono nije ogranieno na dunika sa kojim je zakljueno.

Sjedinjenje
lan 428
Kad se u jednom licu sjedini svojstvo povjerioca i svojstvo dunika iste solidarne
obaveze, obaveza ostalih dunika smanjuje se za iznos dijela koji na njega pada.

Docnja povjerioca
lan 429
Kad povjerilac doe u docnju prema jednom solidarnom duniku, on je u docnji i
prema ostalim solidarnim dunicima.

Docnja jednog dunika i priznanje duga

lan 430
(1) Docnja jednog solidarnog dunika nema dejstvo prema ostalim dunicima.
 (2) Pravilo iz stava 1 ovog lana vai i za priznanje duga koje bi izvrio jedan od
solidarnih dunika.

Zastoj i prekid zastarijevanja i odricanje od zastarjelosti

lan 431
(1) Ako zastarijevanje ne tee ili je prekinuto prema jednom duniku, ono tee za
ostale solidarne dunike i moe se navriti, ali dunik prema kome obaveza nije
zastarjela i koji je morao da je ispuni ima pravo da zahtijeva od ostalih dunika prema
kojima je obaveza zastarjela da mu naknade svaki svoj dio obaveze.
(2) Odricanje od navrene zastarjelosti nema dejstva prema ostalim dunicima.

Pravo ispunioca na naknadu

lan 432
(1) Dunik koji je ispunio obavezu ima pravo da zahtijeva od svakog sadunika da
mu naknadi dio obaveza koji pada na njega.
(2) Pri tome nije od uticaja okolnost to je povjerilac nekog od sadunika oslobodio
duga ili mu je dug smanjio.
(3) Dio koji pada na dunika od koga ne moe da se dobije naknada dijeli se
srazmjerno na sve dunike.

Podjela na jednake djelove i izuzetak

lan 433
(1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz pravnih odnosa uesnika u
poslu, na svakog dunika dolazi po jednak dio.
(2) Ali, ako je solidarna obaveza zakljuena u iskljuivom interesu jednog
solidarnog dunika, on je duan da naknadi cio iznos obaveza saduniku koji je
namirio povjerioca.

II. SOLIDARNOST POVJERILACA

Solidarnost se ne pretpostavlja
lan 434
Kad na povjerilakoj strani ima vie lica, ona su solidarna samo kad je solidarnost
ugovorena ili zakonom odreena.

Sadrina solidarnosti
lan 435
 (1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od dunika ispunjenje cijele
obaveze, ali kad jedan od njih bude namiren, obaveza prestaje i prema ostalim
povjeriocima.
(2) Dunik moe ispuniti obavezu povjeriocu kog sam izabere, sve dok neki
povjerilac ne zatrai ispunjenje.

Prebijanje
lan 436
(1) Dunik moe izvriti prebijanje svoje obaveze sa potraivanjem koje ima prema
povjeriocu koji mu zahtijeva ispunjenje.
(2) Prebijanje sa potraivanjem koje ima prema nekom drugom povjeriocu, dunik
moe izvriti samo do visine dijela solidarnog potraivanja koje pripada tom
povjeriocu.

Otputanje duga i prenov

lan 437
Otputanjem duga i prenovom izmeu dunika i jednog povjerioca smanjuje se
solidarna obaveza za onoliko koliko iznosi dio tog potraivanja povjerioca.

Poravnanje
lan 438
Poravnanje koje je zakljuio jedan od solidarnih povjerilaca sa dunikom nema
dejstva prema ostalim povjeriocima, ali ovi imaju pravo da prihvate to poravnanje,
izuzev kad se ono odnosi samo na dio povjerioca sa kojim je zakljueno.

Sjedinjenje
lan 439
Kad se u licu jednog solidarnog povjerioca sjedini i svojstvo dunika, svaki od
ostalih solidarnih povjerilaca moe od njega zahtijevati samo svoj dio potraivanja.

Docnja
lan 440
(1) Kad dunik doe u docnju prema jednom solidarnom povjeriocu, on je u docnji
i prema ostalim povjeriocima.
(2) Docnja jednog solidarnog povjerioca dejstvuje i prema ostalim povjeriocima.

Priznanje duga
 lan 441
Priznanje duga uinjeno jednom povjeriocu koristi svim povjeriocima.

Zastarjelost
lan 442
(1) Ako jedan povjerilac prekine zastarijevanje, ili ako prema njemu ne tee
zastarijevanje, to ne koristi ostalim povjeriocima i prema njima zastarijevanje tee i
dalje.
(2) Odricanje od zastarjelosti izvreno prema jednom povjeriocu koristi i ostalim
povjeriocima.

Odnosi izmeu povjerilaca poslije ispunjenja

lan 443
(1) Svaki solidarni povjerilac ima pravo da zahtijeva od povjerioca koji je primio
ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada.
(2) Ako iz odnosa meu povjeriocima ne proistie to drugo, svakom solidarnom
povjeriocu pripada jednak dio.

Odsjek 3.

NEDJELjIVE OBAVEZE
lan 444
(1) Za nedjeljive obaveze u kojima ima vie dunika shodno se primjenjuju propisi
o solidarnim obavezama.
(2) Kad u nedjeljivoj obavezi ima vie povjerilaca meu kojima nije ni ugovorena
ni zakonom odreena solidarnost, jedan povjerilac moe da zahtijeva da dunik ispuni
obavezu samo njemu ako je ovlaen od ostalih povjerilaca da primi ispunjenje, a
svaki povjerilac moe da zahtijeva od dunika da obavezu ispuni svim povjeriocima
zajedno, ili da je poloi sudu.

Glava VI

PROMJENA POVJERIOCA ILI DUNIKA

ODJELjAK 1.

USTUPANjA POTRAIVANjA UGOVOROM (CESIJA)

Odsjek 1.
 OPTE ODREDBE
Potraivanja koja se mogu prenijeti ugovorom
lan 445
(1) Povjerilac moe ugovorom zakljuenim sa treim prenijeti na ovog svoje
potraivanje, izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za
linost povjerioca, ili koje se po svojoj prirodi protivi prenoenju na drugog.
(2) Ugovor o ustupanju nema dejstvo prema duniku, ako su on i povjerilac
ugovorili da ovaj nee moi prenijeti potraivanje na drugog ili da ga nee moi
prenijeti bez dunikovog pristanka.

Sporedna prava
lan 446
(1) Sa potraivanjem prelaze na prijemnika sporedna prava (pravo prvenstvene
naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu
kaznu i sl.).
(2) Ustupilac moe predati zaloenu stvar prijemniku samo ako zalogodavac
pristane na to, inae ona ostaje kod ustupioca da je uva za raun prijemnika.
(3) Pretpostavlja se da su dospjele, a neisplaene kamate ustupljene sa glavnim
potraivanjem.

Obavjetavanje dunika
lan 447
(1) Za prenos potraivanja nije potreban pristanak dunika, ali je ustupilac duan da
obavijesti dunika o izvrenom ustupanju.
(2) Ispunjenje izvreno ustupiocu prije obavjetenja o ustupanju punovano je i
oslobaa dunika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inae obaveza ostaje i
on je duan da je ispuni prijemniku.

Viestruko ustupanje
lan 448
Ako je povjerilac ustupio isto potraivanje raznim licima, potraivanje pripada
prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio
duniku.

Odsjek 2.

ODNOS PRIJEMNIKA I DUNIKA

 lan 449
(1) Prijemnik ima prema duniku ista prava koja je ustupilac imao prema duniku
do ustupanja.
(2) Dunik moe istai prijemniku pored prigovora koje ima prema njemu i one
prigovore koje je mogao istai ustupiocu do asa kad je saznao za ustupanje.

Odsjek 3.

ODNOS USTUPIOCA I PRIJEMNIKA

Predaja isprava o dugu
lan 450
(1) Ustupilac je duan predati prijemniku obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako
ih ima, kao i druge dokaze o ustupljenom potraivanju i sporednim pravima.
(2) Ako je ustupilac prenio na prijemnika samo jedan dio potraivanja, on je duan
predati mu ovjeren prepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje
postojanje ustupljenog potraivanja.
(3) Ustupilac je duan da na zahtjev prijemnika izda ovjerenu potvrdu o ustupanju.

Odgovornost za postojanje potraivanja

lan 451
Kad je ustupanje izvreno ugovorom sa naknadom, ustupilac odgovara za
postojanje potraivanja u asu kad je izvreno ustupanje.

Odgovornost za naplativost
lan 452
(1) Ustupilac odgovara za naplativost ustupljenog potraivanja ako je to bilo
ugovoreno, ali samo do visine onog to je primio od prijemnika, kao i za naplativost
kamata, trokova oko ustupanja i trokova postupka protiv dunika.
(2) Vea odgovornost savjesnog ustupioca ne moe se ugovoriti.

Odsjek 4.

POSEBNI SLUAJEVI USTUPANjA POTRAIVANjA

Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi naplaivanja
lan 453
 (1) Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje
potraivanje, ili jedan njegov dio, zakljuenjem ugovora o ustupanju dunikova
obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraivanja.
(2) Kad dunik ustupi svome povjeriocu svoje potraivanje samo radi naplaivanja,
njegova se obaveza gasi, odnosno smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno
potraivanje.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, prijemnik je duan da preda ustupiocu sve
to je naplatio preko iznosa svog potraivanja prema ustupiocu.
(4) U sluaju ustupanja radi naplaivanja dunik ustupljenog potraivanja moe
ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, ak i kad je obavijeten o ustupanju.

Ustupanje radi obezbjeenja

lan 454
Kad je ustupanje izvreno radi obezbjeenja prijemnikovog potraivanja prema
ustupiocu, prijemnik je duan da se stara sa panjom dobrog privrednika, odnosno
dobrog domaina o naplati ustupljenog potraivanja i da po izvrenoj naplati, poto
zadri koliko je potrebno za namirenje sopstvenog potraivanja prema ustupiocu,
ovome preda viak.

ODJELjAK 2.

PROMJENA DUNIKA
Odsjek 1.

PREUZIMANjE DUGA
I. OPTE ODREDBE
Ugovor o preuzimanju duga
lan 455
(1) Preuzimanje duga vri se ugovorom izmeu dunika i preuzimaoca, na koji je
pristao povjerilac.
(2) O zakljuenom ugovoru moe povjerioca izvijestiti svaki od njih, i svakome od
njih moe povjerilac saoptiti svoj pristanak na preuzimanje duga.
(3) Pretpostavlja se da je povjerilac dao svoj pristanak ako je bez ograde primio
neko ispunjenje od preuzimaoca, koje je ovaj uinio u svoje ime.
(4) Ugovorne strane, kao i svaka od njih posebno, mogu pozvati povjerioca da se u
odreenom roku izjasni da li pristaje na preuzimanje duga, pa ako se povjerilac u
odreenom roku ne izjasni smatra se da nije dao svoj pristanak.
 (5) Ugovor o preuzimanju duga ima dejstva ugovora o preuzimanju ispunjenja za
vrijeme dok povjerilac ne bude dao svoj pristanak na ugovor o preuzimanju duga, kao
i ako on odbije da da pristanak.

Sluaj kad je dug obezbijeen hipotekom

lan 456
(1) Kad je prilikom otuenja neke nepokretnosti na kojoj postoji hipoteka
ugovoreno izmeu pribavioca i otuioca da e pribavilac preuzeti dug prema
hipotekarnom povjeriocu, smatra se da je hipotekarni povjerilac dao pristanak na
ugovor o preuzimanju duga ako ga na pisani poziv otuioca nije odbio u roku od tri
mjeseca od prijema poziva.
(2) U pisanom pozivu povjeriocu se mora skrenuti panja na ovu posljedicu, inae
e se smatrati kao da poziv nije upuen.

II. DEJSTVA UGOVORA O PREUZIMANjU DUGA

Promjena dunika
lan 457
(1) Preuzimanjem duga preuzimalac stupa na mjesto preanjeg dunika, a ovaj se
oslobaa obaveze.
(2) Ako je u vrijeme povjerioevog pristanka na ugovor o preuzimanju duga
preuzimalac bio prezaduen, a povjerilac to nije znao niti je morao znati, preanji
dunik ne oslobaa se obaveze, a ugovor o preuzimanju duga ima dejstvo ugovora o
pristupanju dugu.
(3) Izmeu preuzimaoca i povjerioca postoji ista obaveza koja je do tada postojala
izmeu preanjeg dunika i povjerioca.

Sporedna prava
lan 458
(1) Sporedna prava koja su do tada postojala uz potraivanje ostaju i dalje, ali
jemstva, kao i zaloge, koje su dala trea lica prestaju ako jemci i zalogodavci ne
pristaju da odgovaraju i za novog dunika.
(2) Ako nije to drugo ugovoreno, preuzimalac ne odgovara za nenaplaene kamate
koje su dospjele do preuzimanja.

Prigovori
lan 459
 (1) Preuzimalac moe istai povjeriocu sve prigovore koji proistiu iz pravnog
odnosa izmeu preanjeg dunika i povjerioca, iz koga potie preuzeti dug, kao i
prigovore koje preuzimalac ima prema povjeriocu.
(2) Preuzimalac ne moe istai povjeriocu prigovore koji potiu iz njegovog
pravnog odnosa sa preanjim dunikom, a koji odnos je bio osnov preuzimanja.

Odsjek 2.

PRISTUPANjE DUGU
Ugovor o pristupanju dugu
lan 460
Ugovorom izmeu povjerioca i treeg, kojim se trei obavezuje da e povjeriocu
ispuniti njegovo potraivanje od dunika, trei stupa u obavezu pored dunika.

Pristupanje dugu u sluaju primanja neke imovinske cjeline

lan 461
(1) Lice na koje pree na osnovu ugovora neka imovinska cjelina fizikog ili
pravnog lica, ili jedan dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu,
odnosno na njen dio, pored dotadanjeg imaoca i solidarno s njim, ali samo do
vrijednosti njene aktive.
(2) Nema pravnog dejstva prema povjeriocima odredba ugovora kojom bi se
iskljuivala ili ograniavala odgovornost utvrena u stavu 1 ovog lana.

Odsjek 3.

PREUZIMANjE ISPUNjENjA
lan 462
(1) Preuzimanje ispunjenja se vri ugovorom izmeu dunika i nekog treeg kojim
se trei obavezuje prema duniku da ispuni njegovu obavezu prema njegovom
povjeriocu.
(2) Trei odgovara duniku ako blagovremeno ne ispuni obavezu povjeriocu, a
povjerilac zatrai ispunjenje od dunika.
(3) Trei ne preuzima dug, niti pristupa dugu i povjerilac nema nikakvo pravo
prema njemu.

DIO DRUGI

UGOVORI
 Glava VII

PRODAJA
ODJELjAK 1.

Opte odredbe
Pojam
lan 463
(1) Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine
na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u
novcu i preuzme stvar.
(2) Prodavac nekog drugog prava obavezuje se da kupcu pribavi prodato pravo, a
kad vrenje tog prava zahtijeva dravinu stvari, da mu i preda stvar.

Rizik
lan 464
(1) Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi
prodavac, a sa predajom stvari rizik prelazi na kupca.
(2) Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predate stvari
raskinuo ugovor ili traio zamjenu stvari.

Prelaz rizika u sluaju kupeve docnje

lan 465
(1) Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeve docnje, rizik prelazi na kupca u
asu kad je doao u docnju.
(2) Kad su predmet ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u
docnji ako je prodavac izdvojio stvari oigledno namijenjene za izvrenje predaje i o
tome poslao obavjetenje kupcu.
(3) Kad su stvari odreene po rodu takve prirode da prodavac ne moe da izdvoji
jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavac izvrio sve radnje koje su potrebne da bi
kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome poslao obavjetenje kupcu.

ODJELjAK 2.

SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI

Odsjek 1.
 STVAR
Opte pravilo
lan 466
(1) Stvar o kojoj je ugovor mora biti u prometu, a nitav je ugovor o prodaji stvari
koja je van prometa.
(2) Za prodaju stvari iji je promet ogranien vae posebni propisi.
(3) Prodaja se moe odnositi i na buduu stvar.

Propast stvari prije ugovora

lan 467
(1) Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u asu njegovog zakljuenja stvar
o kojoj je ugovor bila propala.
(2) Ako je u asu zakljuenja ugovora stvar bila samo djelimino propala, kupac
moe raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz srazmjerno snienje cijene.
(3) Ugovor e ostati na snazi i kupac e imati samo pravo na snienje cijene ako
djelimina propast ne smeta postizanju svrhe ugovora, ili ako za odreenu stvar
postoji takav obiaj u pravnom prometu.

Prodaja tue stvari

lan 468
Prodaja tue stvari obavezuje ugovorne strane, ali kupac koji nije znao ili nije
morao znati da je stvar tua, moe, ako se usljed toga ne moe ostvariti cilj ugovora,
raskinuti ugovor i traiti naknadu tete.

Prodaja spornog prava

lan 469
(1) Sporno pravo moe biti predmet ugovora o prodaji.
(2) Nitav je ugovor kojim bi advokat ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno
pravo ije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe uee u podjeli iznosa
dosuenog njegovom nalogodavcu.

Odsjek 2.

CIJENA
Kad cijena nije odreena
 lan 470
(1) Ako ugovorom o prodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno
podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravno dejstvo.
(2) Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije odreena, niti u njemu ima
dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan da plati
cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora, a u
nedostatku ove razumnu cijenu.
(3) Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme zakljuenja ugovora,
a ako se ona ne moe utvrditi onda cijena koju utvruje sud prema okolnostima
sluaja.

Propisana cijena
lan 471
(1) Kad je ugovorena vea cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisao
nadleni organ, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio
ugovorenu cijenu, ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.
(2) Ako nadleni organ prije izvrenja ugovora promijeni visinu propisane cijene,
kupac duguje cijenu koja je vaila u vrijeme zakljuenja ugovora.

Kad je ugovorena tekua cijena

lan 472
(1) Kad je ugovorena tekua cijena, kupac duguje cijenu utvrenu zvaninom
evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje.
(2) Ako takve evidencije nema, tekua cijena se odreuje na osnovu elemenata
pomou kojih se prema obiajima trita utvruje cijena.

Kad je odreivanje cijene povjereno treem

lan 473
Ako tree lice kome je povjereno odreivanje cijene nee ili ne moe da je odredi, a
ugovorne strane se ne sloe naknadno o odreivanju cijene niti ugovor raskinu,
smatrae se da je ugovorena tekua cijena.

Kad je odreivanje cijene ostavljeno jednoj ugovornoj strani

lan 474
Odredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednoj ugovornoj
strani smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje tekuu cijenu.

ODJELjAK 3.
 OBAVEZE PRODAVCA
Odsjek 1.

PREDAJA STVARI
I. O PREDAJI UOPTE
Vrijeme i mjesto predaje
lan 475
(1) Prodavac je duan da preda stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom
ugovorom.
(2) Prodavac je izvrio obavezu predaje kupcu, po pravilu, kad mu stvar urui ili
preda ispravu kojom se stvar moe preuzeti.
(3) Kod ugovora u privredi prodavac je duan da obavi sve radnje, prema ugovoru i
prirodi posla da bi kupac mogao primiti isporuku, a kupac radnje da bi prodavcu
omoguio izvrenje isporuke.
(4) Prodavac je duan da uva stvar do predaje sa panjom dobrog domaina,
odnosno dobrog privrednika.

Predmet predaje
lan 476
(1) Ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz prirode posla, prodavac je
duan da preda stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripacima.
(2) Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavac bio
duan da mu ih preda.

Kad je ugovorena predaja u toku izvjesnog perioda vremena

lan 477
Kad je ugovoreno da predaja stvari bude izvrena u toku izvjesnog perioda
vremena, a nije odreeno koja e strana imati pravo da odredi datum predaje u
granicama tog perioda, to pravo pripada prodavcu, osim kad iz okolnosti sluaja
proizlazi da je odreivanje datuma predaje ostavljeno kupcu.

Kad datum predaje nije odreen

lan 478
 Kad datum predaje stvari kupcu nije odreen, prodavac je duan da izvri predaju u
razumnom roku poslije zakljuenja ugovora, s obzirom na prirodu stvari i na ostale
okolnosti.

Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom

lan 479
(1) Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom, predaja stvari vri se u mjestu u
kome je prodavac u asu zakljuenja ugovora imao svoje prebivalite ili, u nedostatku
ovog, svoje boravite, a ako je prodavac zakljuio ugovor u vrenju svoje redovne
privredne djelatnosti, onda u mjestu njegovog sjedita.
(2) Ako je u asu zakljuenja ugovora ugovornim stranama bilo poznato gdje se
stvar nalazi, odnosno gdje treba da bude izraena, predaja se vri u tom mjestu.

Predaja prevoziocu
lan 480
U sluaju kad je prema ugovoru potrebno da se izvri prevoz stvari, a ugovorom
nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prevoziocu ili
licu koje organizuje otpremu.

Organizovanje prevoza
lan 481
Ako je prodavac duan poslati stvar kupcu, mora zakljuiti na uobiajen nain i pod
uobiajenim uslovima ugovore potrebne za izvrenje prevoza do odreenog mjesta.

Trokovi
lan 482
Trokove predaje, kao i one koji joj prethode, snosi prodavac, a trokove odnoenja
stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno.

II. ISTOVREMENO IZVRENjE PREDAJE STVARI I

ISPLATE CIJENE
Odlaganje predaje do isplate cijene
lan 483
Ako nije to drugo ugovoreno ili uobiajeno, prodavac nije duan da preda stvar
ako mu kupac ne isplati cijenu istovremeno, ili nije spreman da to istovremeno uini,
 ali kupac nije duan da isplati cijenu prije nego to je imao mogunost da pregleda
stvar.

Odlaganje predaje u sluaju prevoza stvari

lan 484
(1) Kad se predaja stvari ostvaruje uruenjem prevoziocu, prodavac moe odloiti
odailjanje stvari do isplate cijene, ili poslati stvar tako da zadri pravo da raspolae
njom za vrijeme prevoza.
(2) Ako je zadrao pravo da raspolae stvarju za vrijeme prevoza, prodavac moe
da zahtijeva da stvar ne bude predata kupcu u mjestu opredjeljenja dok ne isplati
cijenu, a kupac nije duan da isplati cijenu prije nego to je imao mogunost da
pregleda stvar.
(3) Kad ugovor predvia plaanje uz predaju odgovarajue isprave, kupac nema
pravo da odbije isplatu cijene zbog toga to nije imao mogunosti da pregleda stvar.

Sprjeavanje izruenja otposlate stvari

lan 485
(1) Ako se poslije odailjanja stvari kupcu pokae da su njegove materijalne prilike
takve da se osnovano moe posumnjati da e on moi isplatiti cijenu, prodavac moe
sprijeiti izruenje stvari kupcu ak i kad ovaj ve ima u rukama ispravu koja ga
ovlauje da zahtijeva izruenje stvari.
(2) Prodavac ne moe sprijeiti izruenje ako ga zahtijeva neko tree lice koje je
uredan imalac isprave koja ga ovlauje da zahtijeva izruenje stvari, osim ako
isprava sadri rezerve u pogledu dejstva prenosa, ili ako prodavac dokae da je imalac
isprave kad ju je pribavljao postupio svjesno na tetu prodavca.

Odsjek 2.

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE

I. O MATERIJALNIM NEDOSTACIMA UOPTE
Materijalni nedostaci za koje prodavac odgovara
lan 486
(1) Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u asu
prelaza rizika na kupca, bez obzira na to da li mu je to bilo poznato.
(2) Prodavac odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave poslije prelaza
rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga.
(3) Neznatan materijalni nedostatak ne uzima se u obzir.
 Kad postoje materijalni nedostaci
lan 487
(1) Materijalni nedostatak postoji:
1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet;
2) ako stvar nema potrebna svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja,
a koja je bila poznata prodavcu, ili mu je morala biti poznata;
3) ako stvar nema svojstva i osobine koje su izriito ili preutno ugovorene,
odnosno propisane;
4) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su
uzorak ili model pokazani samo radi obavjetenja;
5) ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je
kupac mogao opravdano oekivati prema prirodi stvari, posebno uzimajui u obzir
javne izjave prodavca, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari
(reklame, oznaavanje stvari i dr.);
6) ako je stvar nepravilno montirana pod uslovom da je usluga montae ukljuena u
ispunjenje ugovora o prodaji i
7) ako je nepravilna montaa posljedica nedostataka u uputstvima za montau.
(2) Ako je kupac na osnovu izjava proizvoaa ili njegovog predstavnika oekivao
postojanje odreenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavac
nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka
zakljuenja ugovora ili one nijesu uticale na odluku kupca da zakljui ugovor.

Nedostaci za koje prodavac ne odgovara

lan 488
(1) Prodavac ne odgovara za nedostatke iz ta. 1 i 3 lana 487 ovog zakona, ako su
u asu zakljuenja ugovora bili poznati kupcu ili mu nijesu mogli ostati nepoznati.
(2) Smatra se da nijesu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi briljivo
lice sa prosjenim znanjem i iskustvom lica istog zanimanja i struke kao kupac moglo
lako opaziti pri uobiajenom pregledu stvari.
(3) Prodavac odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti, ako je
izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili
osobine.

Pregled stvari i vidljivi nedostaci

lan 489
(1) Kupac je duan da primljenu stvar na uobiajeni nain pregleda ili je da na
pregled, im je to prema redovnom toku stvari mogue, i da o vidljivim nedostacima
obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja,
inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.
 (2) Kad je pregled izvren u prisustvu obje strane, kupac je duan da svoje
primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopti prodavcu odmah, inae gubi pravo koje
mu po tom osnovu pripada.
(3) Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavcu je pri zakljuenju
ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogunost takve dalje otpreme, pregled
stvari moe biti odloen do njenog prispijea u novo mjesto opredjeljenja, i u tom
sluaju kupac je duan da prodavca obavijesti o nedostacima im je po redovnom
toku stvari mogao za njih doznati od svojih klijenata.
(4) Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obavezan da pregleda stvar
niti je da na pregled, ali je obavezan da odmah po saznanju obavijesti prodavca o
postojanju vidljivih nedostataka, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana kad je
otkrio nedostatak, inae gubi pravo koje mu po tom osnovu pripada.

Skriveni nedostaci
lan 490
(1) Kad se poslije prijema stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki
nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja
stvari (skriveni nedostatak), kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, da o tom
nedostatku obavijesti prodavca u roku od osam dana raunajui od dana kad je
nedostatak otkrio, a kod ugovora u privredi bez odlaganja.
(2) Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci
od predaje stvari, izuzev kad je ugovorom odreen dui rok.

Rokovi u sluaju opravke, zamjene i slino

lan 491
Kad je zbog nekog nedostatka dolo do opravke stvari, isporuke druge stvari,
zamjene djelova i slino, rokovi iz l. 489 i 490 ovog zakona poinju tei od predaje
opravljene stvari, predaje druge stvari, izvrene zamjene djelova i slino.

Obavjetenje o nedostatku
lan 492
(1) U obavjetenju o nedostatku stvari kupac je duan da blie opie nedostatak i
pozove prodavca da pregleda stvar.
(2) Ako obavjetenje o nedostatku koje je kupac blagovremeno poslao prodavcu
preporuenim pismom, telegramom ili na neki drugi pouzdan nain zadocni ili uopte
ne stigne prodavcu, smatra se da je kupac izvrio svoju obavezu da obavijesti
prodavca.

Znaaj injenice da je prodavac znao nedostatak

lan 493
 Kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije izvrio svoju
obavezu da stvar pregleda bez odlaganja, ili obavezu da u odreenom roku obavijesti
prodavca o postojanju nedostatka, kao i kad se nedostatak pokazao tek po proteku est
mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mogao
ostati nepoznat, kao i ako je prodavac priznao postojanje nedostataka.

Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti za materijalne

nedostatke
lan 494
(1) Ugovorne strane mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavevu odgovornost
za materijalne nedostatke stvari.
(2) Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari
nitava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca,
kao i kad je prodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj poseban monopolski
poloaj.
(3) Kupac koji se odrekao prava da raskine ugovor zbog nedostatka stvari zadrava
ostala prava zbog tih nedostataka.

Prinudna javna prodaja

lan 495
Imalac ija je stvar prodata na prinudnoj javnoj prodaji ne odgovara za nedostatke
stvari.

II. PRAVA KUPCA

Ispunjenje, snienje cijene, raskid ugovora, naknada tete
lan 496
(1) Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku moe
da:
1) zahtijeva od prodavca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez
nedostatka (ispunjenje ugovora);
2) zahtijeva snienje cijene;
3) izjavi da raskida ugovor.
(2) U sluajevima iz stava 1 ovog lana kupac ima pravo i na naknadu tete.
(3) Prodavac odgovara za tetu koju je kupac zbog nedostatka stvari pretrpio na
drugim svojim dobrima, i to prema optim pravilima o odgovornosti za tetu.
(4) Trokove otklanjanja nedostatka i predaje druge stvari bez nedostatka snosi
prodavac.

Neispunjenje ugovora u razumnom roku

 lan 497
Ako kupac ne dobije zahtijevano ispunjenje ugovora u razumnom roku, zadrava
pravo da raskine ugovor ili da snizi cijenu.

Kad kupac moe raskinuti ugovor

lan 498
(1) Kupac moe raskinuti ugovor samo ako je prethodno ostavio prodavcu
naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora.
(2) Kupac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka ako mu je
prodavac poslije obavjetenja o nedostacima saoptio da nee ispuniti ugovor ili ako
iz okolnosti konkretnog sluaja oigledno proizlazi da prodavac nee moi ispuniti
ugovor ni u naknadnom roku.

Neispunjenje ugovora u naknadnom roku

lan 499
Ako prodavac u naknadnom roku ne ispuni ugovor, on se raskida po samom
zakonu, ali ga kupac moe odrati ako bez odlaganja izjavi prodavcu da ugovor
odrava na snazi.

Djelimini nedostaci
lan 500
(1) Kad samo dio predate stvari ima nedostatke ili kad je predat samo dio stvari,
odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor u smislu l. 496 -
499 ovog zakona samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela
ili koliine koji nedostaju.
(2) Kupac moe raskinuti cio ugovor samo ako ugovorena koliina ili predata stvar
ini cjelinu, ili ako kupac ima opravdan interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u
cjelini.

Kad je prodavac dao kupcu veu koliinu

lan 501
(1) Ugovorom o prodaji u privredi, kad je prodavac stvari odreenih po rodu dao
kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da
viak odbija, smatra se da je primio i taj viak, te je duan platiti ga po istoj cijeni.
(2) Ako kupac odbije da primi viak, prodavac je duan da naknadi kupcu tetu.

Kad je odreena jedna cijena za vie stvari

 lan 502
(1) Kad je jednim ugovorom i za jednu cijenu prodato vie stvari ili jedna skupina
stvari, a samo neke od njih imaju nedostatke, kupac moe raskinuti ugovor samo u
pogledu tih stvari, a ne i ostalih.
(2) Ako stvari ine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo tetno, kupac
moe raskinuti cio ugovor, ili ako on ipak izjavi da raskida ugovor samo u pogledu
stvari sa nedostatkom, prodavac moe raskinuti ugovor i u pogledu ostalih stvari.

Gubljenje prava da se raskine ugovor zbog nedostatka

lan 503
(1) Kupac gubi pravo da raskine ugovor zbog nedostatka stvari kad mu je
nemogue da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome ju je primio.
(2) Kupac moe raskinuti ugovor zbog nekog nedostatka stvari ako je stvar potpuno
ili djelimino propala ili oteena usljed nedostatka koji opravdava raskidanje
ugovora, ili usljed nekog dogaaja koji ne potie od njega ni od nekog lica za koje on
odgovara.
(3) Isto vrijedi ako je stvar potpuno ili djelimino propala ili oteena usljed
obaveze kupca da pregleda stvar, ili ako je kupac prije nego to je otkriven nedostatak
potroio ili izmijenio jedan dio stvari u toku njene redovne upotrebe, kao i ako je
oteenje ili izmjena bez znaaja.

Ouvanje ostalih prava

lan 504
Kupac koji je zbog nemogunosti da vrati stvar ili da je vrati u stanju u kome je
primio izgubio pravo da raskine ugovor, zadrava ostala prava koja mu daje zakon
zbog postojanja nekog nedostatka.

Dejstva raskida zbog nedostatka

lan 505
(1) Raskid ugovora zbog nedostatka stvari proizvodi ista dejstva kao i raskid
dvostranih ugovora zbog neispunjenja.
(2) Kupac duguje prodavcu naknadu za korist od stvari i kad mu je nemogue da je
vrati cijelu ili njen jedan dio, a ugovor je ipak raskinut.

Snienje cijene
lan 506
Snienje cijene se vri prema odnosu izmeu vrijednosti stvari bez nedostatka i
vrijednosti stvari sa nedostatkom, u vrijeme zakljuenja ugovora.
 Postupno otkrivanje nedostataka
lan 507
Kupac koji je postigao snienje cijene zbog postojanja nekog nedostatka moe
raskinuti ugovor ili zahtijevati novo snienje cijene ako se naknadno otkrije neki drugi
nedostatak.

Gubitak prava
lan 508
(1) Prava kupca koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka
gase se po isteku jedne godine, raunajui od dana slanja obavjetenja prodavcu,
izuzev ako je prodavevom prevarom kupac bio sprijeen da ih upotrijebi.
(2) Kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostatka moe
poslije proteka ovog roka, ako jo nije isplatio cijenu, istai svoj zahtjev da se cijena
snizi ili da mu se naknadi teta kao prigovor protiv prodavevog zahtjeva da mu se
isplati cijena.

III. GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANjE

PRODATE STVARI
Odgovornost prodavca i proizvoaa
lan 509
(1) Kad je prodavac neke maine, motora, kakvog aparata, ili drugih slinih stvari
koje spadaju u takozvanu tehniku robu predao kupcu garantni list kojim proizvoa
garantuje ispravno funkcionisanje stvari u toku odreenog vremena, raunajui od
njene predaje kupcu, kupac moe, ako stvar ne funkcionie ispravno, zahtijevati od
prodavca ili od proizvoaa da stvar opravi u razumnom roku ili ako to ne uini da
mu umjesto nje preda stvar koja funkcionie ispravno.
(2) Ovim pravilima ne dira se u pravila o odgovornosti prodavca za nedostatke
stvari.
(3) U garantnom listu moraju biti navedena prava iz garancije koja pripadaju
kupcu, i jasno navedeno da garancija ne utie na ostala prava koja pripadaju kupcu po
drugim pravnim osnovama.
(4) Garantni list mora sadravati pojedinosti koje su potrebne kupcu za ostvarivanje
njegovih prava, a posebno trajanje garancije i teritorijalno podruje vaenja, kao i
ime, odnosno naziv i adresu lica koje je izdalo garanciju.

Traenje opravke ili zamjene

lan 510
 (1) Kupac moe zbog neispravnog funkcionisanja zahtijevati od prodavca, odnosno
od proizvoaa opravku ili zamjenu stvari u toku garantnog roka, bez obzira na to kad
se nedostatak u funkcionisanju pojavio.
(2) Kupac ima pravo na naknadu tete koju je pretrpio usljed toga to je bio lien
upotrebe stvari od trenutka traenja opravke ili zamjene do njihovog izvrenja.

Produenje garantnog roka

lan 511
(1) U sluaju manje opravke, garantni rok se produava onoliko koliko je kupac bio
lien upotrebe stvari.
(2) Kad je zbog neispravnog funkcionisanja izvrena zamjena stvari ili njena bitna
opravka, garantni rok poinje tei ponovo od zamjene, odnosno od vraanja
opravljene stvari.
(3) Ako je zamijenjen ili bitno opravljen samo neki dio stvari, garantni rok poinje
tei ponovo samo za taj dio.

Raskidanje ugovora i snienje cijene

lan 512
Ako prodavac ne izvri u razumnom roku opravku ili zamjenu stvari, kupac moe
raskinuti ugovor ili sniziti cijenu i zahtijevati naknadu tete.

Trokovi i rizik
lan 513
(1) Prodavac, odnosno proizvoa je duan da o svom troku prenese stvar do
mjesta gdje treba da se opravi, odnosno zamijeni, kao i da popravljenu, odnosno
zamijenjenu stvar vrati natrag kupcu.
(2) Za to vrijeme prodavac, odnosno proizvoa snosi rizik za propast ili oteenje
stvari.

Odgovornost kooperanata
lan 514
Kad je u izradi pojedinih djelova stvari ili u izvrenju pojedinih radnji uestvovalo
vie samostalnih proizvoaa, njihova odgovornost prema finalnom proizvoau za
neispravno funkcionisanje stvari koje potie od tih djelova ili od tih radnji prestaje
kad prestane odgovornost finalnog proizvoaa prema kupcu stvari.

Gubitak prava
lan 515
 Prava kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne
godine raunajui od dana kad je traio od njega opravku ili zamjenu stvari.

Odsjek 3.

ODGOVORNOST ZA PRAVNE NEDOSTATKE

(ZATITA OD EVIKCIJE)
Pravni nedostaci
lan 516
(1) Prodavac odgovara ako na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg koje
iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije
obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom.
(2) Prodavac nekog drugog prava garantuje da ono postoji i da nema pravnih
smetnji za njegovo ostvarenje.

Obavjetavanje prodavca
lan 517
Kad se pokae da tree lice polae neko pravo na stvar, kupac je duan obavijestiti
prodavca o tome, izuzev kad je to prodavcu ve poznato, i pozvati ga da u razumnom
roku oslobodi stvar od prava ili pretenzije treeg ili, kad su predmet ugovora stvari
odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka.

Sankcije pravnih nedostataka

lan 518
(1) Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od
kupca ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja
kupevog prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati
srazmjerno snienje cijene.
(2) Ako prodavac ne udovolji kupevom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi
stvar od prava ili pretenzija treeg, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga
njegova svrha ne moe ostvariti.
(3) U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete.
(4) Ako je kupac u asu zakljuenja ugovora znao za mogunost da mu stvar bude
oduzeta, ili da njegovo pravo bude smanjeno ili ogranieno, nema pravo na naknadu
tete ako se ta mogunost ostvari, ali ima pravo da zahtijeva vraanje, odnosno
snienje cijene.

Kad kupac ne obavijesti prodavca

 lan 519
Kupac koji se, ne obavjetavajui prodavca, upustio u spor sa treim i spor izgubio,
moe se pozvati na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke, izuzev ako
prodavac dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev treeg lica.

Kad je pravo treeg oigledno osnovano

lan 520
(1) Kupac ima pravo pozvati se na prodavevu odgovornost za pravne nedostatke i
kad je bez obavjetenja prodavca i bez spora priznao oigledno osnovano pravo
treeg.
(2) Ako je kupac isplatio treem izvjesnu svotu novca da bi odustao od svog
oiglednog prava, prodavac se moe osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi kupcu
isplaenu svotu i pretrpljenu tetu.

Kad kupac zadri stvar po nekom drugom osnovu

lan 521
Kupac ima pravo da raskine ugovor i da od prodavca zahtijeva povraaj cijene i
naknadu tete ako stvar zadri u svojoj imovini po nekom drugom osnovu, a ne po
osnovu kupovine.

Ugovorno ogranienje ili iskljuenje prodaveve odgovornosti

lan 522
(1) Odgovornost prodavca za pravne nedostatke moe se ugovorom ograniiti ili
sasvim iskljuiti.
(2) Ako je u vrijeme zakljuenja ugovora prodavcu bio poznat ili mu nije mogao
ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ogranienju ili
o iskljuenju odgovornosti za pravne nedostatke je nitava.

Ogranienja javno - pravne prirode

lan 523
Prodavac odgovara i za posebna ogranienja javno-pravne prirode koja kupcu
nijesu bila poznata, ako je on za njih znao ili je znao da se mogu oekivati, a nije ih
kupcu saoptio.

Gubitak prava
lan 524
 (1) Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od
saznanja za postojanje prava treeg.
(2) Ako je tree lice prije isteka tog roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca
da se u spor umijea, pravo kupca se gasi tek istekom est mjeseci po pravosnano
okonanom sporu.

ODJELjAK 4.

OBAVEZE KUPCA
Odsjek 1.

ISPLATA CIJENE
Vrijeme i mjesto isplate
lan 525
(1) Kupac je duan da plati cijenu u vrijeme i na mjestu odreenom u ugovoru.
(2) U nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja, plaanje se vri u asu i u
mjestu u kome se vri predaja stvari.
(3) Ako se cijena ne mora platiti u asu predaje, plaanje se vri u prebivalitu,
odnosno sjeditu prodavca.

Kamata u sluaju prodaje na kredit

lan 526
(1) Kupac duguje kamatu na cijenu od dana odreenog za njenu isplatu.
(2) Ako stvar prodata na kredit daje plodove ili kakve druge koristi, kupac duguje
kamatu od kad mu je stvar predata bez obzira na to da li je dospjela obaveza za isplatu
cijene.

Isplata cijene u sluaju uzastopnih isporuka

lan 527
(1) U sluaju uzastopnih isporuka kupac je duan da isplati cijenu za svaku
isporuku u asu njenog preuzimanja, izuzev ako je to drugo ugovoreno ili proizlazi iz
okolnosti posla.
(2) Ako je u ugovoru sa uzastopnim isporukama kupac dao prodavcu predujam,
prve isporuke naplauju se iz predujma, ako nije to drugo ugovoreno.

Odsjek 2.

PREUZIMANjE STVARI
 lan 528
(1) Preuzimanje stvari se sastoji u preduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila
mogua, kao i u odnoenju stvari.
(2) Ako kupac bez opravdanog razloga odbije da preuzme stvar ija mu je predaja
ponuena na ugovoren ili uobiajen nain i na vrijeme, prodavac moe, ako ima
osnovanog razloga da posumnja da kupac nee isplatiti cijenu, izjaviti da raskida
ugovor.

ODJELjAK 5.

OBAVEZA UVANjA STVARI ZA RAUN

SAUGOVORNIKA
Sluajevi obaveze uvanja
lan 529
(1) Kad je zbog kupeve docnje rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavac
je duan da uva stvar sa panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina i u
tom cilju preduzme potrebne mjere.
(2) Obaveza uvanja stvari u smislu stava 1 ovog lana odnosi se i na kupca, kad
mu je stvar uruena, a on hoe da je vrati prodavcu usljed raskida ugovora, ili ako je
zahtijevao drugu stvar umjesto nje.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana ugovorna strana koja je duna da preduzme
mjere za ouvanje stvari ima pravo na naknadu trokova potrebnih radi ouvanja
stvari.

Kad kupac nee da primi stvar koja mu je upuena

lan 530
Kupac koji nee da primi stvar koja mu je upuena u mjesto opredjeljenja i tamo
stavljena na raspolaganje, duan je da je preuzme za raun prodavca, ako ovaj nije
prisutan u mjestu opredjeljenja niti tamo ima nekog koji bi je za njega preuzeo, a pod
uslovom da je to mogue bez isplate cijene i bez veih nezgoda ili pretjeranih
trokova.

Prava strane dune da uva stvar

lan 531
Ugovorna strana koja je prema odredbama l. 529 i 530 ovog zakona duna da
preduzme mjere za uvanje stvari moe je, pod uslovima i sa posljedicama navedenim
u odredbama ovog zakona o polaganju kod suda i prodaji dugovane stvari, poloiti
kod suda, predati na uvanje nekom drugom ili prodati je za raun druge strane.
 ODJELjAK 6.

NAKNADE TETE U SLUAJU RASKIDA PRODAJE

Opte pravilo
lan 532
Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od jedne ugovorne strane, druga
strana ima pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi, prema optim pravilima o
naknadi tete nastale povredom ugovora.

Kad stvar ima tekuu cijenu

lan 533
(1) Kad je prodaja raskinuta zbog povrede ugovora od strane jedne ugovorne
strane, a stvar ima tekuu cijenu, druga strana moe da zahtijeva razliku izmeu cijene
odreene ugovorom i tekue cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kome je
posao obavljen kao i naknadu svih razumnih trokova nastalih zbog neizvrenja.
(2) Ako na tritu mjesta u kome je posao obavljen nema tekue cijene, za
izraunavanje visine naknade uzima se u raun tekua cijena trita koje bi ga moglo
zamijeniti u datom sluaju, kojoj treba dodati razliku u trokovima prevoza.

Kad je izvrena prodaja ili kupovina radi pokria

lan 534
(1) Kad je predmet prodaje izvjesna koliina stvari odreenih po rodu, pa jedna
strana ne izvri svoju obavezu na vrijeme, druga strana moe izvriti prodaju radi
pokria, odnosno kupovinu radi pokria, i zahtijevati razliku izmeu cijene odreene
ugovorom i cijene prodaje, odnosno kupovine radi pokria kao i naknadu svih
razumnih trokova nastalih zbog neizvrenja.
(2) Prodaja, odnosno kupovina radi pokria mora biti izvrena u razumnom roku i
na razuman nain.
(3) O izvrenoj prodaji, odnosno kupovini povjerilac je duan da obavijesti
dunika.

Naknada ostale tete

lan 535
Pored prava na naknadu tete prema pravilima iz l. 533 i 534 ovog zakona,
ugovoru vjerna strana ima pravo i na naknadu vee tete, ukoliko ju je pretrpjela.

ODJELjAK 7.
 SLUAJEVI PRODAJE SA NAROITIM
POGODBAMA
Odsjek 1.

PRODAJA SA PRAVOM PREE KUPOVINE

Pojam
lan 536
Ugovornom odredbom o pravu pree kupovine obavezuje se kupac da izvijesti
prodavca o namjeravanoj prodaji stvari odreenom licu, kao i o uslovima te prodaje, i
da mu ponudi da on stvar kupi za istu cijenu.

Rokovi za vrenje prava i za isplatu cijene

lan 537
(1) Prodavac je duan da obavijesti kupca na pouzdan nain o svojoj odluci da se
koristi pravom pree kupovine u roku od mjesec dana, raunajui od dana kad ga je
kupac obavijestio o namjeravanoj prodaji treem licu.
(2) Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar, prodavac je duan da isplati cijenu
dogovorenu sa treim licem, ili je poloi kod suda.
(3) Ako je u ugovoru sa treim predvien rok za isplatu cijene, prodavac se moe
koristiti tim rokom samo ako prui dovoljno obezbjeenje.

Mogunost nasljeivanja i otuenja

lan 538
Pravo pree kupovine pokretnih stvari ne moe se ni otuiti ni naslijediti, ukoliko
zakonom nije drukije odreeno.

U sluaju prinudne javne prodaje

lan 539
(1) U sluaju prinudne javne prodaje prodavac se ne moe pozivati na svoje pravo
pree kupovine.
(2) Prodavac ije je pravo pree kupovine bilo upisano u javnoj knjizi moe
zahtijevati ponitenje javne prodaje, ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje.

Trajanje prava pree kupovine

lan 540
 (1) Pravo pree kupovine prestaje poslije pet godina od zakljuenja ugovora, ako
nije ugovoreno da e ono prestati ranije.
(2) Ugovoren dui rok svodi se na rok od pet godina.

Kad je izvren prenos svojine bez obavjetavanja prodavca

lan 541
(1) Ako je kupac prodao stvar i prenio svojinu na treeg ne obavjetavajui
prodavca, i ako je treem bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato da prodavac
ima pravo pree kupovine, prodavac moe, u roku od est mjeseci raunajui od dana
kad je saznao za ovaj prenos, zahtijevati da se prenos poniti i da se stvar njemu
ustupi pod istim uslovima.
(2) Ako je kupac netano obavijestio prodavca o uslovima prodaje treem, i ako je
treem to bilo poznato ili mu nije moglo ostati nepoznato ovaj rok od est mjeseci
poinje tei od dana kad je prodavac saznao za tane uslove ugovora.
(3) Pravo pree kupovine prestaje u svakom sluaju po proteku pet godina od
prenosa svojine stvari na treeg.

Zakonsko pravo pree kupovine

lan 542
(1) Za odreena lica pravo pree kupovine moe biti ustanovljeno zakonom.
(2) Trajanje zakonskog prava pree kupovine nije ogranieno.
(3) Lica koja po samom zakonu imaju pravo pree kupovine moraju biti
obavijetena pismeno o namjeravanoj prodaji i o njenim uslovima, inae imaju pravo
da zahtijevaju ponitenje prodaje.
(4) Pravila o prodaji sa pravom pree kupovine shodno se primjenjuju i na
zakonsko pravo pree kupovine.

Odsjek 2.

KUPOVINA NA PROBU
Pojam
lan 543
(1) Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uslovima da je isproba da bi
utvrdio da li odgovara njegovim eljama, duan je o tome da li ostaje pri ugovoru
obavijestiti prodavca u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takvog nema,
onda u primjerenom roku koji mu bude odredio prodavac, inae se smatra da je
odustao od ugovora.
(2) Ako je stvar predata kupcu da bi je isprobao do odreenog roka, a on je ne vrati
bez odlaganja po isteku roka ili ne izjavi prodavcu da odustaje od ugovora, smatra se
da je ostao pri ugovoru.
 Objektivna proba
lan 544
Kad je proba ugovorena da bi se utvrdilo da li stvar ima odreeno svojstvo ili da li
je podobna za odreenu upotrebu, opstanak ugovora ne zavisi od kupevog
nahoenja, ve od toga da li ova zaista ima ta svojstva, odnosno da li je podobna za
odreenu upotrebu.

Rizik
lan 545
Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari predate kupcu radi probe snosi prodavac
do kupeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kada je kupac bio
duan vratiti stvar prodavcu.

Kupovina po pregledu, odnosno sa rezervom probanja

lan 546
Odredbe o kupovini na probu shodno se primjenjuju na kupovinu po pregledu i na
kupovinu sa rezervom probanja.

Odsjek 3.

PRODAJA PO UZORKU ILI MODELU

lan 547
(1) U sluaju prodaje po uzorku ili modelu kod ugovora u privredi ako stvar koju je
prodavac predao kupcu nije saobrazna uzorku ili modelu, prodavac odgovara po
propisima o odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke stvari, a u drugim
sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obaveza.
(2) Prodavac ne odgovara za nedostatak saobraznosti ako je uzorak, odnosno model
podnio kupcu samo radi obavjetenja i priblinog odreivanja osobine stvari, bez
obeanja saobraznosti.

Odsjek 4.

PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM
lan 548
(1) Ako je ugovorom zadrano pravo za kupca da docnije odredi oblik, mjeru ili
koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne izvri ovu specifikaciju do ugovorenog
datuma, ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavevog traenja da to uini,
prodavac moe izjaviti da raskida ugovor ili obaviti specifikaciju prema onome to
mu je poznato o kupevim potrebama.
(2) Ako sam prodavac obavi specifikaciju, duan je da obavijesti kupca o njenim
pojedinostima i odredi mu razuman rok da sam izvri drukiju specifikaciju.
(3) Ako kupac ne iskoristi ovu mogunost, obavezna je specifikacija koju je izvrio
prodavac.

Odsjek 5.

PRODAJA SA ZADRAVANjEM PRAVA SVOJINE

Uslovi
lan 549
(1) Prodavac odreene pokretne stvari moe posebnom odredbom ugovora zadrati
pravo svojine i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u
potpunosti.
(2) Zadravanje prava svojine ima dejstva prema kupevim povjeriocima samo ako
je uinjeno u obliku javno ovjerene isprave, prije kupevog steaja ili prije plenidbe
stvari.
(3) Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moe se zadrati
pravo svojine samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga.

Rizik
lan 550
Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi kupac od asa kad mu je stvar
predata.

Odsjek 6.

PRODAJA SA OBRONIM OTPLATAMA CIJENE

Pojam
lan 551
(1) Ugovorom o prodaji pokretne stvari sa obronim otplatama cijene obavezuje se
prodavac da preda kupcu odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude
potpuno isplaena, a kupac se obavezuje da isplati njenu cijenu u obrocima, u
odreenim vremenskim razmacima.
(2) Odredbe ovog odsjeka o prodaji sa obronim otplatama cijene primjenjuju se
samo ako je kupac fiziko lice.
 Forma ugovora
lan 552
(1) Ugovor o prodaji sa obronim otplatama cijene mora biti sastavljen u pisanoj
formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije sastavljen u pisanoj formi.

Bitni sastojci ugovora

lan 553
(1) Pored stvari i njene cijene u prodaji za gotovo, u ispravi o ugovoru moraju pod
prijetnjom nitavosti biti navedeni: ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i
onu koja je izvrena u asu zakljuenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i
njihovi rokovi.
(2) Isprava o ugovoru mora pod prijetnjom nitavosti sadrati odredbu da kupac
moe odustati od ugovora ako to pisano saopti prodavcu u roku od sedam dana od
potpisivanja isprave i da se ovog prava kupac ne moe odrei unaprijed.

Pravo kupca da isplati cijenu odjednom

lan 554
(1) Kupac moe uvijek isplatiti odjednom ostatak dune cijene.
(2) Taj ostatak se isplauje ist, bez ugovornih kamata i bez trokova.
(3) Nitava je suprotna odredba ugovora.

Raskidanje ugovora i zahtjev potpune isplate cijene

lan 555
(1) Prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe u docnju sa poetnom
otplatom.
(2) Poslije isplate poetne otplate prodavac moe raskinuti ugovor ako kupac doe
u docnju s najmanje dvije uzastopne otplate, koje predstavljaju najmanje osminu
cijene.
(3) Izuzetno, prodavac moe raskinuti ugovor kad kupac doe u docnju sa isplatom
samo jedne otplate, ako za isplatu cijene nije predvieno vie od etiri otplate.
(4) U sluajevima predvienim u st. 2 i 3 ovog lana prodavac moe, umjesto da
raskine ugovor, zahtijevati od kupca isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije tog
zahtjeva duan ostaviti kupcu naknadni rok od petnaest dana.

Sudsko produenje rokova otplate

lan 556
 Na traenje kupca sud moe, kad to okolnosti sluaja opravdavaju, produiti rokove
za isplatu zadocnjelih otplata, ako kupac da obezbjeenje da e izvriti svoje obaveze,
i ako usljed toga prodavac ne trpi tetu.

Nitavost ugovorne kazne

lan 557
Nitava je odredba ugovora o ugovornoj kazni za sluaj raskida ugovora, kao i za
sluaj da kupac doe u docnju sa isplatom nekog obroka cijene.

Raskid ugovora
lan 558
(1) U sluaju raskida ugovora prodavac je duan da vrati kupcu primljene otplate sa
zakonskom kamatom od dana kada ih je primio i naknadi mu nune trokove koje je
uinio za stvar.
(2) Sa svoje strane kupac je duan da vrati prodavcu stvar u stanju u kome je bila
kad mu je bila predata i da mu naknadu za njeno upotrebljavanje do raskida ugovora.

Primjena pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene

lan 559
(1) Pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene vae i u sluaju drugih pogodbi
koje imaju istu sutinu (na primjer ugovor o zakupu sa odredbom da e stvar koja je
data u zakup prei u svojinu zakupca ako bude plaao zakupninu za odreeno
vrijeme).
(2) Pravila o prodaji sa obronim otplatama cijene primjenjivae se i u sluaju
zajma datog kupcu i namijenjenog za kupovinu odreenih stvari ako su se zajmodavac
i prodavac sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavac prodao otplauje
zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru zakljuenom izmeu kupca i
prodavca.

Nitavost odredbi nepovoljnih za kupca

lan 560
Nitave su odredbe ugovora o prodaji sa obronim otplatama cijene, koje bi bile
nepovoljnije za kupca od odredbi ove glave, osim odredbi o zadravanju prava
svojine.

Glava VIII

RAZMJENA
 Pojam
lan 561
(1) Ugovorom o razmjeni svaka ugovorna strana obavezuje se prema svom
saugovorau da prenese na njega svojinu neke stvari i da mu je u tu svrhu preda.
(2) Predmet razmjene mogu biti i druga prenosiva prava.

Dejstva ugovora o razmjeni

lan 562
Iz ugovora o razmjeni nastaju za svaku ugovornu stranu obaveze i prava koje iz
ugovora o prodaji nastaju za prodavca.

Glava IX

PRODAJNI NALOG
Pojam
lan 563
(1) Ugovorom o prodajnom nalogu obavezuje se nalogoprimac da odreenu
pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom
roku ili da u tom roku vrati nalogodavcu.
(2) Prodajni nalog ne moe se opozvati.

Rizik za propast i oteenje stvari

lan 564
Stvar predata nalogoprimcu ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njene sluajne
propasti ili oteenja, ali ne moe raspolagati njom dok mu ne bude vraena.

Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar

lan 565
(1) Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do
odreenog roka niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio.
(2) Povjerioci nalogoprimca ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu
nalogodavcu.

Glava X
 ZAJAM
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 566
Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da preda u svojinu zajmoprimcu
odreenu koliinu novca ili kojih drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se
obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu koliinu novca, odnosno istu
koliinu stvari iste vrste i kvaliteta.

Kamata
lan 567
(1) Zajmoprimac se moe obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.
(2) U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE ZAJMODAVCA
Predaja obeanih stvari
lan 568
(1) Zajmodavac je duan da preda odreene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok
za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai.
(2) Pravo zajmoprimca da trai predaju odreenih stvari zastarijeva za tri mjeseca
od dolaska zajmodavca u docnju, a u svakom sluaju za godinu dana od zakljuenja
ugovora.

Loe materijalne prilike zajmoprimca

lan 569
(1) Ako se pokae da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno da
li e on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac moe odbiti da izvri svoju obavezu
predaje obeanih stvari, ako u vrijeme zakljuenja ugovora nije to znao, kao i ako se
pogoranje zajmoprimevih materijalnih prilika dogodilo poslije zakljuenja ugovora.
(2) Zajmodavac je duan da izvri svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi
za njega prui dovoljno obezbjeenje.
 teta zbog nedostataka pozajmljenih stvari
lan 570
(1) Zajmodavac je duan da naknadi zajmoprimcu tetu koja bi mu bila
prouzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari.
(2) Ako je zajam bez naknade, zajmodavac je duan da naknadi tetu samo ako su
mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nijesu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije
obavijestio zajmoprimca.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE ZAJMOPRIMCA
Rok vraanja zajma
lan 571
(1) Zajmoprimac je duan da vrati u ugovorenom roku istu koliinu stvari, iste vrste
i kvaliteta.
(2) Ako ugovorne strane nijesu odredile rok za vraanje zajma, niti se on moe
odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam po isteku primjerenog
roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od zajmodavevog traenja da
mu se zajam vrati.

Izbor prilikom vraanja zajma

lan 572
(1) Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u
novcu, zajmoprimac je ovlaen da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos
novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom
odreeni za vraanje.
(2) Odredba iz stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju kad nije mogue vratiti
istu koliinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta.

Odustajanje od ugovora
lan 573
Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda
odreene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je
naknaditi je.

Vraanje zajma prije roka

lan 574
 Zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan da
obavijesti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknadi mu tetu.

ODJELjAK 4.

Namjenski zajam
lan 575
Ako je ugovorom odreena svrha u koju zajmoprimac moe upotrijebiti
pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac moe izjaviti
da raskida ugovor.

Glava XI

POKLON
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 576
Ugovorom o poklonu obavezuje se poklonodavac da na poklonoprimca prenese bez
naknade pravo svojine ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nain uini kakvu
korist na teret svoje imovine.

Forma
lan 577
(1) Za punovanost ugovora o poklonu nepokretnih stvari potrebno je da bude
zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima.
(2) Punovaan je usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu.
(3) Ako na pisanu ponudu poklona ponueni ne izjavi pisanoj ili usmeno u
odreenom ili zakonskom roku da je ne prihvata, smatrae se da je ponudu prihvatio,
izuzev ako ga je ponudilac obavijestio da e njegovo utanje smatrati kao odbijanje
ponude.
(4) Kad se poklon ini ugovorom u korist treeg, prihvatanje poklonoprimca ne
mora biti u pisanoj formi.

Sposobnost za davanje poklona

lan 578
 (1) Poklon moe uiniti samo potpuno poslovno sposobno lice.
(2) Poklonodavac koji u asu zakljuenja ugovora nije (iz bilo kog razloga) mogao
shvatiti smisao ili domaaj svog postupka, kao i njegovi nasljednici mogu zahtijevati
ponitenje poklona u roku od godine dana, raunajui od dana kada je poklon uinjen.

Sposobnost za primanje poklona

lan 579
(1) Poklon moe primiti i poslovno nesposobno lice.
(2) Zakonski zastupnik poslovno nesposobnog poklonoprimca moe, izjavom
poklonodavcu raskinuti poklon primljen bez njegove dozvole.

Poklon o povremenom davanju

lan 580
(1) Ugovor o poklonu kojim se poklonodavac obavezao na povremena davanja
prestaje smru poklonoprimca.
(2) U sluaju smrti poklonodavca obaveze iz takvog ugovora prelaze na njegove
nasljednike, izuzev ako iz ugovora proizlazi to drugo.

ODJELjAK 2.

POKLON SA TERETOM ILI NALOGOM

lan 581
(1) Ugovorom o poklonu moe poklonodavac zadrati za sebe, ili za drugog, neko
pravo, ili naloiti poklonoprimcu da neto uini, ili da se od neega uzdri, ili da neto
dozvoli drugome.
(2) Ako poklonoprimac ne izvri nalog ni u naknadnom primjerenom roku,
poklonodavac moe raskinuti ugovor i zahtijevati da poklonoprimac vrati to je
primio, izuzev kad je neko trei stekao pravo da zahtijeva izvrenje naloga.
(3) Nasljednici poklonodavca mogu raskinuti ugovor o poklonu zbog neizvrenja
naloga samo kad je to predvieno ugovorom o poklonu.
(4) Poslije smrti poklonodavca izvrenje naloga mogu zahtijevati njegovi
nasljednici, a kad je u pitanju nalog koji se tie javnog interesa, izvrenje naloga moe
zahtijevati nadleni organ.
(5) Ako je za izvrenje naloga potrebno vie sredstava nego to iznosi vrijednost
poklona, ili ako izvrenje naloga bude oteano iz bilo kog uzroka, poklonoprimac se
moe osloboditi naloene dunosti vraanjem primljenog.

Uzajamni pokloni
lan 582
 Ako je ugovoreno da e poklonoprimac uzvratiti poklonom, poklanjanje postoji
samo u pogledu vee vrijednosti poklona.

Mjeoviti poklon
lan 583
(1) Ako u teretnom pravnom poslu vrijednost uzajamnih davanja nije jednaka,
razlika u vrijednosti smatra se poklonom samo ako je postojala namjera da se poklon
uini.
(2) Takav poklon ne moe se pobijati zbog prekomjernog oteenja.

ODELjAK 3.

ODGOVORNOST POKLONODAVCA
Odgovornost za neispunjavanja ili zadocnjenje
lan 584
(1) Poklonodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa
ispunjenjem, samo ako je ono namjerno ili potie od njegove krajnje nepanje.
(2) U sluaju zadocnjenja sa ispunjenjem novanog poklona, poklonodavac duguje
zakonsku kamatu od podnoenja tube.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke

lan 585
(1) Poklonodavac ne odgovara za materijalne, kao ni za pravne nedostatke
poklonjene stvari.
(2) Poklonoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu tete koju je pretrpio zbog
nekog od tih nedostataka koji je poklonodavcu bio poznat ili nije mogao ostati
nepoznat, a o kome ga nije obavijestio.
(3) Izuzetno, poklon za uinjene usluge, kao i poklon sa teretom ili nalogom,
smatra se u pogledu ovih nedostataka kao teretni posao i poklonodavac odgovara za
materijalne i pravne nedostatke poklonjene stvari, ali samo ukoliko vrijednost
uinjenih usluga, odnosno vrijednost tereta ili naloga, prevazilazi vrijednost
poklonjene stvari.

ODJELjAK 4.

OPOZIVANjE POKLONA
Opozivanje poklona zbog nezahvalnosti
 lan 586
(1) Poklonodavac moe raskinuti ugovor ili opozvati uinjeni poklon ako
poklonoprimac svojim ponaanjem prema njemu ili nekom njemu bliskom licu
pokae veliku nezahvalnost.
(2) Velika nezahvalnost postoji naroito kad je poklonoprimac uinio prema
poklonodavcu ili nekom njemu bliskom licu (branom drugu, roditelju, djetetu)
krivino djelo ili se prema njemu tee ogrijeio o neku zakonom utvrenu obavezu ili
namjerno prouzrokovao veu tetu u njihovoj imovini.
(3) Poklon se ne moe opozvati zbog velike nezahvalnosti koju je poklonodavac
oprostio poklonoprimcu.
(4) Pravo na opozivanje poklona zbog nezahvalnosti prelazi na nasljednike.
(5) Pravo na opozivanje prestaje po isteku jedne godine raunajui od dana kada je
poklonodavac saznao za poklonoprimevu nezahvalnost, a najdalje po isteku deset
godina od pokazane nezahvalnosti.
(6) U sluaju opozivanja poklona zbog nezahvalnosti poklonoprimac je duan da
vrati sve to je primio na ime poklona.

Forma opoziva
lan 587
Poklon se opoziva pisanom izjavom upuenom poklonoprimcu, a kod nepokretnosti
i ovjerenim potpisom u skladu sa propisma.

Prestanak prava na opoziv poklona

lan 588
Pravo na opoziv poklona prestaje istekom godine dana od dana kad je lice koje ima
pravo na opoziv saznalo za razlog opoziva, ako za pojedine sluajeve ovim ili
posebnim zakonom nije drukije odreeno.

Dejstvo opoziva
lan 589
U sluaju opoziva poklona poklonoprimac je duan da vrati poklon, odnosno
njegovu vrijednost prema pravilima ovog zakona o sticanju bez osnova.

Opozivanje poklona zbog nemanja sredstava za ivot

lan 590
(1) Poklonodavac koji nema dovoljno sredstava za ivot, ili za izdravanje lica koja
je po zakonu duan izdravati, moe raskinuti ugovor, a ako je ve predao stvar
poklonoprimcu, moe poklon opozvati i zahtijevati da mu poklonoprimac vrati ono
to se od primljenog poklona jo nalazi u njegovoj imovini.
(2) Poklonoprimac moe izbjei opozivanje ako se obavee da e davati
poklonodavcu u odgovarajuoj mjeri sredstva koja mu nedostaju.
(3) Poklonodavac ne moe opozvati poklon i zahtijevati njegov povraaj ako je
namjerno ili grubom nemarnou doveo sebe u oskudicu ili ako je od predaje poklona
proteklo deset godina za nepokretne stvari, odnosno pet godina za pokretne stvari.

Odricanje od prava da se poklon opozove

lan 591
Odricanje unaprijed od prava da se poklon opozove nema pravne vanosti.

Pokloni koji se ne mogu opozvati

lan 592
Uobiajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni, kao i pokloni uinjeni iz
zahvalnosti ne mogu se opozvati.

Ugovorni povraaj poklona

lan 593
Punovana je odredba ugovornog povraaja poklona poklonodavcu ako
poklonoprimac umre prije njega.

ODJELjAK 5.

POKLON ZA SLUAJ SMRTI

lan 594
(1) Ugovor o poklonu u kome je predvieno da e stvar biti predata poklonoprimcu
poslije smrti poklonodavca, mora biti sastavljen u formi javne isprave.
(2) Poklonodavac moe raskinuti po svojoj volji ugovor o poklonu za sluaj smrti, a
raspolaganje stvarima koje su predmet takvog ugovora, bilo pravnim poslom meu
ivima, bilo pravnim poslom za sluaj smrti, smatra se raskidanjem ugovora u
pogledu stvari obuhvaenih raspolaganjem.

Glava XII

ZAKUP
ODJELjAK 1.
 OPTE ODREDBE
Pojam
lan 595
(1) Ugovorom o zakupu obavezuje se zakupodavac da preda odreenu stvar
zakupcu na upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu.
(2) Upotreba obuhvata i uivanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drukije
ugovoreno ili uobiajeno.

Primjena posebnih propisa

lan 596
Odredbe ove glave nee se primjenjivati na zakupe ureene posebnim propisima.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE ZAKUPODAVCA
Predaja stvari
lan 597
(1) Zakupodavac je duan da preda zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju,
zajedno sa njenim pripacima.
(2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju odreenom ugovorom, a u
nedostatku ugovora, u stanju da moe posluiti za upotrebu radi koje je ugovor
zakljuen.

Odravanje stvari
lan 598
(1) Zakupodavac je duan da odrava stvar u ispravnom stanju za vrijeme trajanja
zakupa i radi toga vri potrebne opravke na njoj.
(2) Zakupodavac je duan da naknadi zakupcu trokove koje je ovaj uinio za
odravanje stvari, a koje bi on sam bio duan uiniti.
(3) Trokovi sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom stvari, kao i trokovi
same upotrebe padaju na teret zakupca.
(4) O upotrebi opravke zakupac je duan da obavijesti zakupodavca.

Raskid ugovora i snienje zakupnine zbog opravki

lan 599
 (1) Ako potrebne opravke zakupljene stvari ometaju njenu upotrebu u znatnoj mjeri
i za due vrijeme, zakupac moe raskinuti ugovor.
(2) Zakupac ima pravo na snienje zakupnine srazmjerno ogranienju upotrebe
stvari zbog tih opravki.

Izmjene na zakupljenoj stvari

lan 600
(1) Zakupodavac ne moe bez pristanka zakupca initi izmjene na zakupljenoj
stvari za vrijeme trajanja zakupa, ukoliko bi to ometalo upotrebu stvari.
(2) Ako bi izmjenama stvari bila smanjena u izvjesnoj mjeri zakupeva upotreba
stvari, smanjie se i zakupnina u odgovarajuoj srazmjeri.

Odgovornost za materijalne nedostatke

lan 601
(1) Zakupodavac odgovara zakupcu za sve nedostatke zakupljene stvari koji
smetaju njenoj ugovorenoj ili redovnoj upotrebi, bez obzira na to da li je znao za njih
ili ne, kao i za nedostatke svojstava ili osobina predvienih izrino ili preutno
ugovorom.
(2) Ne uzimaju se u obzir nedostaci koji su manjeg znaaja.

Nedostaci za koje zakupodavac ne odgovara

lan 602
(1) Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu
zakljuenja ugovora bili poznati zakupcu ili nijesu mogli ostati nepoznati.
(2) Zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupcu usljed
krajnje nepanje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno proputio
da o njemu obavijesti zakupca.

Proirenje odgovornosti za materijalne nedostatke

lan 603
Zakupodavac odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari, ako je tvrdio da ona
nema nikakvih nedostataka.

Ugovorno iskljuenje ili ogranienje odgovornosti

lan 604
(1) Odgovornost za materijalne nedostatke zakupljene stvari moe biti ugovorom
iskljuena ili ograniena.
 (2) Odredba ugovora kojom se ova odgovornost iskljuuje ili ograniava nitava je
ako je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno proputio da o njima obavijesti
zakupca ili ako je nedostatak takav da onemoguuje upotrebu zakupljene stvari, kao i
kad je zakupodavac nametnuo tu odredbu koristei svoj monopolski poloaj.

Obavjetavanje zakupodavca o nedostacima i opasnostima

lan 605
(1) Zakupac je duan da obavijesti zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o
svakom nedostatku zakupljenje stvari koji bi se pokazao u toku zakupa, osim ako
zakupodavac zna za nedostatak.
(2) Zakupac je duan da obavijesti zakupodavca o svakoj nepredvienoj opasnosti
koja bi u toku zakupa zaprijetila zakupljenoj stvari, da bi mogao preduzeti potrebne
mjere.
(3) Zakupac koji ne obavijesti zakupodavca o pojavljenom nedostatku ili o nastaloj
opasnosti, za koje ovaj nije znao, gubi pravo na naknadu tete koju bi pretrpio zbog
postojanja nedostatka ili nastale opasnosti za zakupljenu stvar, a duan je da naknadi
tetu koju bi zakupodavac pretrpio zbog toga.

Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak

lan 606
(1) Ako u asu predaje zakupljena stvar ima neki nedostatak koji se ne moe
otkloniti, zakupac moe, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje
zakupnine.
(2) Kad stvar ima neki nedostatak koji se moe otkloniti bez veih nezgoda za
zakupca, a predaja stvari u odreenom roku nije bila bitni sastojak ugovora, zakupac
moe zahtijevati od zakupodavca ili otklanjanje nedostatka u primjerenom roku ili
snienje zakupnine.
(3) Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji
mu je zakupac odredio, zakupac moe raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje
zakupnine.
(4) U svakom sluaju zakupac ima pravo na naknadu tete.

Nedostatak koji nastane u toku zakupa i kad stvar nema ugovoreno ili
uobiajeno svojstvo
lan 607
Odredba lana 606 ovog zakona primjenjuje se i u sluaju kad u toku zakupa
nastane neki nedostatak na zakupljenoj stvari i u sluajevima kad zakupljena stvar
nema neko svojstvo koje po ugovoru ili obiaju treba da ima ili kad to svojstvo izgubi
u toku zakupa.

Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke

 lan 608
(1) Kad neko trei pretenduje da na zakupljenoj stvari ili na nekom njenom dijelu
vri neko pravo i obrati se svojim zahtjevom zakupcu, kao i ako samovlasno oduzme
stvar od zakupca, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, izuzev kad to ovaj
ve zna, inae e odgovarati za tetu.
(2) Ako se utvrdi da treem pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo
zakupca na upotrebu stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a
zakupodavac je duan da naknadi zakupcu tetu.
(3) U sluaju kad se pravom treeg samo ograniava zakupevo pravo, ovaj moe,
po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine, i u svakom
sluaju naknadu tete.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE ZAKUPCA
Upotreba stvari prema ugovoru
lan 609
(1) Zakupac je duan da upotrebljava stvar kao dobar privrednik, odnosno dobar
domain.
(2) Zakupac moe upotrebljavati stvar samo onako kako je odreeno ugovorom ili
namjenom stvari.
(3) Zakupac odgovara za tetu koja nastane upotrebom zakupljene stvari protivno
ugovoru ili njenoj namjeni, bez obzira na to da li je stvar upotrebljavao on, ili neko
lice koje radi po njegovom nalogu, podzakupac ili koje drugo lice kome je on
omoguio da upotrebljava stvar.

Otkaz zbog upotrebe protivno ugovoru

lan 610
Ako zakupac i poslije opomene zakupodavca upotrebljava stvar protivno ugovoru
ili njenoj namjeni ili zaputa njeno odravanje, a postoji opasnost znatne tete za
zakupodavca, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka.

Plaanje zakupnine
lan 611
(1) Zakupac je duan da plaa zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili
zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gde je stvar
predata zakupcu.
 (2) Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina
se plaa polugodinje kad je stvar data u zakup za jednu ili vie godina, a ako je data
za krae vrijeme, po isteku tog vremena.

Otkaz zbog neplaanja zakupnine

lan 612
(1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako zakupac ne plati zakupninu ni
u roku od 15 dana poto ga je zakupodavac pozvao na plaanje.
(2) Ugovor e ostati na snazi ako zakupac isplati iznos dune zakupnine prije nego
to mu otkaz bude saopten.

Vraanje zakupljene stvari

lan 613
(1) Zakupac je duan da uva zakupljenu stvar i po prestanku zakupa vrati je
neoteenu.
(2) Stvar se vraa u mjestu u kome je bila predata.
(3) Zakupac ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njenom redovnom
upotrebom, kao ni za oteenja koja potiu od njene dotrajalosti.
(4) Ako je za vrijeme zakupa izvrio kakve promjene na stvari, duan je vratiti je u
stanje u kome je bila kad mu je predata u zakup.
(5) Zakupac moe odnijeti dodatke koje je uinio na stvari ako se mogu odvojiti
bez njenog oteenja, ali ih zakupodavac moe zadrati ako mu naknadi njihovu
vrijednost u vrijeme vraanja.

ODJELjAK 4.

PODZAKUP
Kad se stvari mogu dati u podzakup
lan 614
(1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, zakupac moe zakupljenu stvar dati u zakup
drugome (podzakup) ili mu je po kom drugom osnovu predati na upotrebu, ali samo
ako se time ne nanosi teta zakupodavcu.
(2) Zakupac jemi zakupodavcu da e podzakupac upotrebljavati stvar prema
ugovoru o zakupu.

Kad zakupodavac moe odbiti dozvolu

lan 615
 Kad je za davanje zakupljene stvari u podzakup potrebna dozvola zakupodavca,
ovaj je moe odbiti samo iz opravdanih razloga.

Otkaz zbog nedozvoljenog podzakupa

lan 616
Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupljena stvar data u
podzakup bez njegove dozvole, kad je ova prema zakonu ili prema ugovoru potrebna.

Neposredni zahtjev zakupodavca

lan 617
Zakupodavac moe, radi naplate svojih potraivanja od zakupca nastalih iz zakupa,
zahtijevati neposredno od podzakupca isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupcu po
osnovu podzakupa.

Prestanak podzakupa po samom zakonu

lan 618
Podzakup prestaje u svakom sluaju kada prestane zakup.

ODJELjAK 5.

OTUENjE ZAKUPLjENE STVARI

Otuenje poslije predaje u zakup
lan 619
(1) U sluaju otuenja stvari koja je prije toga predata nekom drugom u zakup
pribavilac stvari stupa na mjesto zakupodavca te poslije toga prava i obaveze iz
zakupa nastaju izmeu njega i zakupca.
(2) Pribavilac ne moe zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka
vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom
ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka.
(3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao
solidarni jemac.

Pravo na zakupninu
lan 620
 (1) Ako nije to drugo ugovoreno, pribavilac stvari predate u zakup ima pravo na
zakupninu poev od prvog narednog roka poslije pribavljanja stvari, a ako je
prenosilac primio tu zakupninu unaprijed, duan je da mu je ustupi.
(2) Od asa kad je obavijeten o otuenju zakupljene stvari zakupac moe isplatiti
zakupninu samo pribaviocu.

Otuenje zakupljene stvari prije predaje zakupcu

lan 621
(1) Kad je stvar o kojoj je zakljuen ugovor o zakupu predata pribaviocu, a ne
zakupcu, pribavilac stupa na mjesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema
zakupcu ako je u momentu zakljuenja ugovora o otuenju znao za postojanje
ugovora o zakupu.
(2) Pribavilac koji u momentu zakljuenja ugovora o otuenju nije znao za
postojanje ugovora o zakupu, nije duan predati stvar zakupcu, a zakupac moe samo
traiti naknadu tete od zakupodavca.
(3) Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao
solidarni jemac.

Otkaz ugovora zbog otuenja stvari

lan 622
Kad usljed otuenja zakupljene stvari prava i obaveze zakupodavca preu na
pribavioca, zakupac moe otkazati ugovor u svakom sluaju, potujui zakonske
otkazne rokove.

ODJELjAK 6.

PRESTANAK ZAKUPA
Protek odreenog vremena
lan 623
Ugovor o zakupu zakljuen za odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena
za koje je zakljuen, odnosno protekom vremena zakupa odreenog zakonom.

Preutno obnavljanje zakupa

lan 624
(1) Kad po proteku vremena za koje je ugovor o zakupu bio zakljuen, zakupac
produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tome ne protivi, smatra se da je
zakljuen nov ugovor o zakupu neodreenog trajanja, pod istim uslovima kao i
prethodni.
 (2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvi zakup prestaju protekom vremena
za koje je bio zakljuen.

Otkaz
lan 625
(1) Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili
mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui
odreeni otkazni rok.
(2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim
obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dat u nevrijeme.
(3) Ako su zakupljene stvari opasne po zdravlje, zakupac moe otkazati ugovor bez
davanja otkaznog roka, ak i ako je u asu zakljuenja ugovora to znao.
(4) Zakupac se ne moe odrei prava iz stava 3 ovog lana.

Propast stvari usljed vie sile

lan 626
(1) Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude unitena nekim sluajem vie sile.
(2) Ako zakupljena stvar bude djelimino unitena ili samo oteena, zakupac moe
raskinuti ugovor ili ostati i dalje u zakupu i zahtijevati odgovarajue snienje
zakupnine.

Smrt
lan 627
U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca zakup se nastavlja sa njegovim
nasljednicima ako nije drukije ugovoreno.

Glava XIII

ZAKUP STANA
Pojam
lan 628
Ugovorom o zakupu stana obavezuje se zakupodavac da preda stan zakupcu na
upotrebu, a ovaj se obavezuje da mu za to plaa odreenu zakupninu.

Forma ugovora
lan 629
 (1) Ugovor o zakupu stana mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa
propisima.
(2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav.
(3) Ugovorom o zakupu stana ureuju se i meusobni odnosi pri upravljanju
stambenom zgradom.

Primjena optih pravila o zakupu

lan 630
Na odnose nastale povodom zakupa stana shodno se primjenjuju opte odredbe
ugovora o zakupu propisane ovim zakonom.

Otkaz ugovora zbog neplaanja zakupnine

lan 631
(1) Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu stana bez davanja otkaznog roka,
ako zakupac ne plati zakupninu u dva uzastopna roka.
(2) Izuzetno, ugovor o zakupu stana e ostati na snazi ako zakupac isplati iznos
dune zakupnine prije nego to mu otkaz bude saopten, ili ako tada bude imao prema
zakupodavcu potraivanje koje ispunjava uslove za zakonsko prebijanje.

Otkaz ugovora zbog nedozvoljenog podzakupa

lan 632
Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu bez otkaznog roka ako je stan dat u
podzakup bez njegove dozvole.

Prestanak ugovora
lan 633
Ugovor o zakupu stana prestaje:
1) sporazumnim raskidom;
2) protekom vremena za koje je zakljuen;
3) propau stana;
4) ako se zgrada ili dio zgrade rui na osnovu pravosnanog rjeenja nadlenog
organa;
5) ako se saglasno propisu mijenja namjena stambene zgrade, odnosno stana;
6) otkazom;
7) u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

Otkaz
lan 634
 (1) Ugovor o zakupu stana ije trajanje nije odreeno, niti odredivo, prestaje
otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.
(2) Ako duina otkaznog roka nije odreena ugovorom, ona iznosi tri mjeseca.

Zakup sa nasljednicima
lan 635
(1) U sluaju smrti zakupca ili zakupodavca, zakup se nastavlja sa njihovim
nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno.
(2) U sluaju smrti zakupca, njegovi nasljednici mogu prije isteka odreenog
vremena otkazati ugovor u roku od est mjeseci od njegove smrti, pazei na otkazni
rok.

Useljenje bez pravnog osnova

lan 636
(1) Ako se neko lice useli u posebne ili zajednike djelove stambene zgrade bez
pravnog osnova ili ako taj osnov prestane, svako lice koje ima pravni interes moe
kod organa lokalne uprave da zahtijeva njegovo iseljenje.
(2) Postupak za iseljenje je hitan.
+ Vidi:
l. 36. Zakona - 4/2011-1.

Glava XIV

ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA

ODJELjAK 1.

Pojam i sadrina
lan 637
Ugovorom o zakupu poslovnog prostora obavezuje se zakupodavac da preda
zakupcu odreeni poslovni prostor na upotrebu, a zakupac se obavezuje da mu za to
plati ugovorenu zakupninu.

Primjena optih pravila o zakupu

lan 638
Na odnose nastale povodom zakupa poslovnog prostora shodno se primjenjuju
opte odredbe ugovora o zakupu propisane ovim zakonom.

ODJELjAK 2.
 ZASNIVANjE ZAKUPA
Forma ugovora
lan 639
(1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora mora biti zakljuen u pisanoj formi i
ovjeren od strane nadlenog organa.
(2) Ugovor zakljuen suprotno stavu 1 ovog lana je nitav.

Pravo prvenstva
lan 640
Ako dva ili vie zakupaca zakljue odvojeno posebne ugovore o zakupu istog
poslovnog prostora, pravo na zakup ima zakupac koji je prije zakljuio ugovor o
zakupu.

ODJELjAK 3.

PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA

Prava zakupca
lan 641
(1) Ako zakupodavac ne preda zakupcu poslovni prostor u stanju utvrenom
ugovorom, odnosno ovim zakonom, zakupac ima pravo da raskine ugovor o zakupu,
ili trai srazmjerno snienje zakupnine, ili na teret zakupodavca sam dovede poslovni
prostor u takvo stanje, ako to nije uinio zakupodavac nakon to ga je zakupac na to
pozvao i ostavio mu za to primjeren rok.
(2) U sluaju iz stava 1 ovoga lana, zakupac ima pravo na naknadu tete.
(3) Primjerenim rokom smatra se rok u kojem se odreeni radovi mogu izvesti
uzimajui u ozbir pripreme, mjesto i prilike pod kojima se radovi moraju izvesti.

Popravke na poslovnom prostoru

lan 642
(1) Ako za vrijeme trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnom prostoru,
radi njegovog odravanja u stanju u kojem ga je zakupodavac duan odravati izvre
popravke koje padaju na teret zakupodavca, zakupac je duan da bez odlaganja o
tome pisano obavijesti zakupodavca i odredi mu za to primjeren rok.
(2) Ako zakupodavac u primjerenom roku ne izvri popravke koje je duan izvriti,
zakupac ima pravo da na teret zakupodavca sam izvri popravke ili raskine ugovor o
zakupu.
 (3) Ako je zakupac sam izvrio popravke, a nije prethodno pisano obavijestio
zakupodavca o potrebi popravki i ostavio mu za to primjeren rok, odgovara
zakupodavcu za tetu koju ovaj trpi zbog toga proputanja, osim u sluaju hitnih
popravki.

Zakupnina za vrijeme popravke

lan 643
(1) Za vrijeme trajanja popravki radi odravanja poslovnog prostora u stanju u
kojem ga je zakupodavac duan odravati i koji padaju na teret zakupodavca, a zbog
kojih zakupac nije mogao koristiti poslovni prostor, zakupac nije duan plaati
zakupninu.
(2) Ako se u sluaju iz stava 1 ovoga lana radi o djeliminoj ogranienosti u
obavljanju poslovne djelatnosti, zakupac je duan plaati srazmjerni dio zakupnine.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovoga lana ne odnose se na sluajeve neznatnog ometanja.
(4) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovoga lana zakupac ima pravo na naknadu tete.

Radovi zakupodavca
lan 644
(1) Za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac ima pravo da izvri radove u svrhu
ureenja prostora ili radi snienja trokova upotrebe odgovarajue energije i
odravanja.
(2) Zakupodavac je duan da tri mjeseca prije poetka radova pisano obavijesti
zakupca o vrsti, poetku i obimu radova, roku trajanja radova kao i o novoj visini
zakupnine.
(3) Zakupac ima pravo da u roku od dva mjeseca od dana prijema obavjetenja iz
stava 2 ovog lana, raskine ugovor o zakupu i u istom roku o tome obavijesti
zakupodavca.
(4) U sluaju zloupotrebe prava iz stava 1 ovog lana zakupodavac odgovara
zakupcu za pretrpljenu tetu.

Posebna prava zakupca

lan 645
(1) Ako zakupac zbog radova iz lana 644 ovog zakona ne raskine ugovor o
zakupu, platie iznos zakupnine kao u vrijeme popravke poslovnog prostora, a
zakupodavac nema pravo na naknadu tete zbog izmakle dobiti.
(2) Zakupac ima pravo i na izmaklu dobit ako zakupodavac ne zavri radove u roku
navedenom iz lana 644 ovog zakona, osim ako radovi nijesu zavreni zbog okolnosti
za koje zakupodavac nije odgovoran.

Bitne prepravke
 lan 646
(1) Zakupac ne smije bez saglasnosti zakupodavca initi prepravke poslovnog
prostora kojima se bitno mijenja konstrukcija, raspored, povrina, namjena ili spoljnji
izgled poslovnog prostora.
(2) Smatra se da je zakupodavac dao saglasnost za prepravke iz stava 1 ovoga lana
ako je pisano obavijeten o namjeri izvoenja radova, a tome se u roku od 30 dana od
prijema obavjetenja nije pisano usprotivio.
(3) Ako zakupac bez saglasnosti zakupodavca, odnosno uprkos njegovom
protivljenju izvri prepravke ili nastavi s izvoenjem radova, zakupodavac ima pravo
da raskine ugovor.
(4) U sluaju iz stava 3 ovoga lana zakupodavac ima pravo na naknadu tete.

Naknada za trokove zajednikih ureaja

lan 647
(1) Zakupac je duan da plaa naknadu za trokove korienja zajednikih ureaja i
obavljanja zajednikih usluga u zgradi u kojoj se nalazi poslovni prostor o njihovom
dospijeu, ako nije drukije ugovoreno.
(2) Smatra se da naknada za trokove iz stava 1 ovoga lana nije uraunata u
zakupninu ako to nije izriito ugovoreno.

Trokovi tekueg odravanja

lan 648
(1) Zakupac snosi trokove tekueg odravanja poslovnog prostora, ako nije
drukije ugovoreno.
(2) Pod tekuim odravanjem smatra se ienje, kreenje, sitnije popravke na
instalacijama i slino.
(3) Zakupac je duan da o svomu troku izvri popravke oteenja poslovnog
prostora koje je sam izazvao ili su ih izazvala lica koja se koriste poslovnim
prostorom zakupca.
(4) Zakupac ne odgovara za pogoranje stanja poslovnog prostora, ureaja i opreme
koje je nastalo zbog redovnog korienja.

Podzakup
lan 649
(1) Zakupac nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u
podzakup, osim ako nije drukije ugovoreno.
(2) Na ugovor o podzakupu poslovnog prostora na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na zakup poslovnog prostora.

Ugraenji ureaji
 lan 650
Zakupac ima pravo da odnese ureaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se
time ne oteuje poslovni prostor.

ODJELjAK 4.

PRESTANAK ZAKUPA NA NEODREENO VRIJEME

Prestanak otkazom
lan 651
Ugovor o zakupu poslovnog prostora zakljuen na neodreeno vrijeme ne moe na
osnovu otkaza prestati prije isteka est mjeseci od dana zakljuenja, ako ugovorom
nije drukije odreeno.

Otkazni rok
lan 652
(1) Ugovor o zakupu poslovnog prostora zakljuen na neodreeno vrijeme na
osnovu otkaza prestaje danom isteka otkaznog roka utvrenog ugovorom.
(2) Otkazni rok je vrijeme izmeu dana dostave otkaza drugoj strani i dana kad
prestaje zakup.
(3) Ako ugovorom nije utvren, otkazni rok iznosi tri mjeseca.
(4) Ako ugovorom nije drukije odreeno, otkaz se moe dati samo prvog ili
petnaestog dana u mjesecu.

Forma otkaza
lan 653
Ugovor o zakupu zakljuen na neodreeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom
koji se dostavlja potom preporueno ili lino.

Otkaz ugovora od strane zakupodavca

lan 654
Zakupodavac moe otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez obzira na ugovorne
ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako:
1) zakupac i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni prostor protivno
ugovoru ili mu nanosi znatniju tetu koristei ga bez dune panje;
2) zakupac ne plati dospjelu zakupninu u roku od petnaest dana od dana
dostavljanja pisane opomene zakupodavca;
 3) zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne moe koristiti poslovni
prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa zbog toga namjerava koristiti prostor
koji dri zakupac.

Otkaz ugovora od strane zakupca

lan 655
Zakupac moe otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostora u svako doba, bez
obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa, ako zakupodavac u
primjerenom roku koji mu je zakupac za to ostavio ne dovede poslovni prostor u
stanje u kojemu ga je duan predati, odnosno odravati.

Glava XV

POSUDA
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 656
Ugovorom o posudi obavezuje se davalac na posudu da preda odreenu stvar
uzimaocu na posudu da je besplatno upotrebljava neko vrijeme, a uzimalac se
obavezuje da po isteku tog vremena vrati istu stvar neoteenu.

Trajanje posude
lan 657
(1) Kad trajanje posude nije odreeno ugovorom, ako je stvar predata na upotrebu
radi postizanja odreene svrhe, smatra se da je posuda ugovorena za vrijeme
normalno potrebno za postizanje te svrhe.
(2) Ako vrijeme posude nije odreeno niti se moe odrediti, ugovor o posudi
prestaje kad davalac zatrai da mu se stvar vrati.

Smrt uzimaoca ili davaoca

lan 658
(1) Poslije smrti uzimaoca ili davaoca na posudu obaveze iz ugovora o posudi
prelaze na njihove nasljednike.
 (2) Ako je ugovor bio zakljuen s obzirom na linost uzimaoca, on prestaje
njegovom smru.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE DAVAOCA NA POSUDU

Predaja stvari
lan 659
Davalac na posudu duan je da preda stvar uzimaocu u odreeno vrijeme.

Odgovornost za tetu od materijalnih nedostataka

lan 660
(1) Davalac je duan da obavijesti imaoca o materijalnim nedostacima stvari, inae
e odgovarati za tetu koja bi nastala za uzimaoca zbog nedostataka koji su mu bili
poznati, ili mu nijesu mogli ostati nepoznati.
(2) Odredba stava 1 ovog lana nee se primjenjivati ako je nedostatak bio poznat
uzimaocu, ili mu nije mogao ostati nepoznat.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE UZIMAOCA NA POSUDU

uvanje i upotreba stvari
lan 661
(1) Uzimalac na posudu duan je da uva stvar i upotrebljava je sa panjom dobrog
domaina, odnosno dobrog privrednika.
(2) Uzimalac moe upotrebljavati stvar samo kako je ugovoreno, a ako o tome nije
nita ugovoreno, onda kako odgovara njenoj prirodi i namjeni koju joj je odredio
davalac na posudu, inae e odgovarati i za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi
se dogodili tom prilikom.
(3) Uzimalac na posudu ne odgovara za normalno habanje stvari njenom
dozvoljenom upotrebom.

Trokovi oko stvari

lan 662
(1) Uzimalac na posudu snosi trokove skopane sa redovnim odravanjem,
uvanjem i upotrebom stvari.
(2) Ostali trokovi naknauju se prema odredbama o poslovodstvu bez naloga.
 Spaavanje od opasnosti
lan 663
U sluaju opasnosti koja istovremeno prijeti stvari uzetoj na posudu i njegovim
stvarima, uzimalac je duan postarati se prvo za spaavanje posuenih stvari, inae e
odgovarati za njenu propast ili oteenje.

Raskidanje ugovora zbog povrede obaveze

lan 664
Ako uzimalac na posudu ne uva ili ne odrava stvar kako treba, ili je ne
upotrebljava kako je ugovoreno ili na nain koji odgovara prirodi ili namjeni stvari, ili
ako bez saglasnosti preda stvar drugom na upotrebu, davalac moe raskinuti ugovor i
zahtijevati da mu se stvar odmah vrati.

Vraanje stvari
lan 665
(1) Po prestanku posude uzimalac na posudu duan je da vrati posuenu stvar
neoteenu.
(2) Ako je uzimalac predao stvar na upotrebu nekom treem, davalac ima pravo da
zahtijeva neposredno od treeg da mu vrati stvar.

Vraanje stvari prije vremena

lan 666
(1) Davalac na posudu duan je da primi natrag posuenu stvar i prije isteka
vremena odreenog za posudu, izuzev ako je rok vraanja ugovoren u interesu obje
ugovorne strane i uopte ako bi vraanje stvari prije roka bilo skopano sa kakvom
nezgodom za njega.
(2) Davalac na posudu moe da zahtijeva da mu se stvar vrati prije vremena, ako
mu je iznenadno postala hitno potrebna.

ODJELjAK 4.

RIZIK SLUAJNE PROPASTI

lan 667
(1) Rizik sluajne propasti stvari ili oteenja snosi davalac na posudu.
(2) Uzimalac na posudu odgovarae za propast ili oteenje stvari koji bi se
dogodili sluajem vie sile, ako je upotrebljavao stvar protivno ugovoru, ili njenoj
prirodi ili namjeni, kao i ako je predao stvar na upotrebu nekom treem.
 (3) Ako se kod uzimaoca na posudu stvar izgubila i ako je on naknadio njenu
vrijednost, uzimalac nema pravo, ako se stvar pronae, da je zadri ako je davalac na
posudu spreman da mu vrati ono to je za stvar primio.

Zastarjelost uzajamnih zahtjeva

lan 668
Zahtjevi davaoca na posudu na naknadu tete zbog promjene ili pogoranja stvari,
kao i zahtjevi uzimaoca na posudu na naknadu trokova i naknadu tete zbog
nedostataka stvari, zastarijevaju za est mjeseci od dana povraaja stvari.

Glava XVI

UGOVOR O DJELU
ODJELjAK 1.

Opte odredbe
Pojam
lan 669
Ugovorom o djelu poslenik (preduzima, izvoa radova) obavezuje se da obavi
odreeni posao (izrada ili opravka neke stvari ili izvrenje nekog fizikog ili
intelektualnog rada i sl.) a naruilac se obavezuje da mu za to plati naknadu.

Odnos sa ugovorom o prodaji

lan 670
(1) Ugovor kojim se jedna strana obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar od
svog materijala smatra se u sumnji kao ugovor o prodaji.
(2) Ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naruilac obavezao da da bitan dio
materijala potreban za izradu stvari.
(3) Ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovorne strane imale u vidu
naroito poslenikov rad.

Kvalitet poslenikovog materijala

lan 671
(1) Kad je ugovoreno da poslenik izradi stvar od svog materijala, a nije odreen
kvalitet, poslenik je duan dati materijal srednjeg kvaliteta.
(2) Poslenik odgovara naruiocu za kvalitet upotrijebljenog materijala isto kao
prodavac.
 ODJELjAK 2.

Nadzor
lan 672
Naruilac ima pravo da vri nadzor nad obavljanjem posla i daje uputstva kad to
odgovara prirodi posla, a poslenik je duan da mu to omogui.

ODJELjAK 3.

ZAKLjUIVANjE UGOVORA NADMETANjEM

Poziv na nadmetanje o cijeni radova
lan 673
(1) Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za izvrenje
odreenih radova, pod odreenim uslovima i uz odreene garancije, obavezuje
pozivaoca da zakljui ugovor o tim radovima sa licem koje ponudi najniu cijenu,
izuzev ako je tu obavezu iskljuio u pozivu na nadmetanje.
(2) U sluaju iskljuenja obaveze da se zakljui ugovor, poziv na nadmetanje
smatra se kao poziv zainteresovanim da oni naprave ponude ugovora pod objavljenim
uslovima.

Poziv na nadmetanje za umjetniko ili tehniko rjeenje namjeravanih radova

lan 674
Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju lica na nadmetanje za umjetniko
ili tehniko rjeenje namjeravanih radova obavezuje pozivaoca da pod uslovima
sadranim u pozivu na nadmetanje zakljui ugovor sa uesnikom u nadmetanju ije
rjeenje prihvati komisija iji je sastav unaprijed objavljen, izuzev ako je tu obavezu
iskljuio u pozivu na nadmetanje.

ODJELjAK 4.

OBAVEZE POSLENIKA
Nedostaci materijala
lan 675
(1) Poslenik je duan da skrene panju naruiocu na nedostatke materijala koji mu
je naruilac predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za
tetu.
 (2) Ako je naruilac zahtijevao da se stvar izradi od materijala na ije mu je
nedostatke poslenik ukazao, poslenik je duan da postupi po njegovom zahtjevu,
izuzev ako je oigledno da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada
od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu poslenika, u kom sluaju
poslenik moe raskinuti ugovor.
(3) Poslenik je duan da upozori naruioca na nedostatke u njegovom nalogu, kao i
na druge okolnosti za koje je znao ili je morao znati, koje mogu biti od znaaja za
narueno djelo ili za njegovo izvrenje na vrijeme, inae e odgovarati za tetu.

Obaveza da izvri djelo

lan 676
(1) Poslenik je duan da izvri djelo kako je ugovoreno i po pravilima posla.
(2) Poslenik je duan da izvri djelo za odreeno vrijeme, a ako ono nije odreeno,
onda za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove.
(3) Poslenik ne odgovara za zadocnjenje nastalo zbog toga to mu naruilac nije
predao materijal na vrijeme ili zbog toga to je traio izmjene, ili to mu nije isplatio
duan predujam i za zadocnjenje nastalo ponaanjem naruioca.

Raskidanje ugovora zbog odstupanja od ugovorenih uslova

lan 677
(1) Ako se u toku izvrenja djela pokae da se poslenik ne dri uslova ugovora i da
ne radi kako treba, te da e izvreno djelo imati nedostatke, naruilac moe upozoriti
poslenika na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad saobrazi svojim obavezama.
(2) Ako do isteka tog roka poslenik ne postupi po zahtjevu naruioca, ovaj moe
raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete.

Raskidanje ugovora prije isteka roka

lan 678
(1) Ako je rok bitan sastojak ugovora, a poslenik je u tolikom zakanjenju sa
zapoinjanjem ili zavravanjem posla da je oigledno da ga nee zavriti u roku,
naruilac moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete.
(2) Naruilac ima pravo da raskine ugovor i kad rok nije bitan sastojak ugovora,
ako zbog takvog zakanjenja on oigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora.

Povjeravanje izvrenja posla treem

lan 679
(1) Ukoliko iz ugovora ili prirode posla ne proizlazi to drugo, poslenik nije duan
da posao obavi lino.
 (2) Poslenik i dalje odgovara naruiocu za izvrenje posla i kad posao ne obavi
lino.

Odgovornost za saradnike
lan 680
Poslenik odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na poslu koji je
preuzeo da izvri, kao da ga je sam izvrio.

Neposredan zahtjev saradnika poslenika od naruioca

lan 681
Za naplatu svojih potraivanja od poslenika, njegovi saradnici mogu se obratiti
neposredno naruiocu i zahtijevati od njega da im isplati ta potraivanja na teret svote
koju u tom asu duguje posleniku, ako su ta potraivanja priznata.

Predaja izraene stvari naruiocu

lan 682
(1) Poslenik je duan da preda naruiocu izraenu ili opravljenu stvar.
(2) Poslenik se oslobaa ove obaveze ako stvar koju je izradio ili opravio propadne
iz uzroka za koji on ne odgovara.

ODJELjAK 5.

ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Pregledanje izvrenog djela i obavjetavanje poslenika
lan 683
(1) Naruilac je duan da pregleda izvreno djelo im je to po redovnom toku stvari
mogue i o naenim nedostacima bez odlaganja da obavijesti poslenika.
(2) Ako naruilac na poziv poslenika da pregleda i primi izvreni rad to ne uradi
bez opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen.
(3) Poslije pregleda i primanja izvrenog rada poslenik vie ne odgovara za
nedostatke koji su se mogli opaziti obinim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a
nije ih pokazao naruiocu.

Skriveni nedostaci
lan 684
 (1) Ako se docnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti obinim
pregledom, naruilac se moe pozvati na njega, pod uslovom da o njemu obavijesti
poslenika to prije, a najdue u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja.
(2) Istekom dvije godine od prijema obavljenog posla, naruilac se vie ne moe
pozvati na nedostatke.

Prestanak prava
lan 685
(1) Naruilac koji je poslenika na vrijeme obavijestio o nedostacima izvrenog
posla ne moe svoje pravo ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od
uinjenog obavjetenja.
(2) Po isteku roka iz stava 1 ovog lana naruilac moe ako je o nedostacima
blagovremeno obavijestio poslenika, prigovorom protiv poslenikovog zahtjeva za
isplatu naknada istai svoje pravo na snienje naknada i na naknadu tete.

Gubitak prava zbog nepozivanja na prethodne lanove

lan 686
Poslenik se ne moe pozvati na odredbe l. 683 do 685 ovog zakona kad se
nedostatak odnosi na injenice koje su mu bile poznate, ili mu nijesu mogle ostati
nepoznate, a nije ih saoptio naruiocu.

Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka

lan 687
(1) Naruilac koji je uredno obavijestio poslenika da izvreni rad ima neki
nedostatak moe da zahtijeva od njega da nedostatak ukloni i za to mu odredi
primjeren rok.
(2) Naruilac ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog nedostataka.
(3) Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane trokove, poslenik moe odbiti
da ga izvri, ali u tom sluaju naruiocu pripada, po njegovom izboru, pravo na
snienje naknade ili raskid ugovora, kao i pravo na naknadu tete.

Raskidanje ugovora u posebnom sluaju

lan 688
Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji ga ini neupotrebljivim ili je
obavljen u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac moe, ne traei
prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete.

Pravo naruioca u sluaju drugih nedostataka izvrenog posla

 lan 689
(1) Kad izvreni posao ima nedostatak zbog koga djelo nije neupotrebljivo,
odnosno kad posao nije izvren u suprotnosti sa izriitim uslovima ugovora, naruilac
je duan da dozvoli posleniku da nedostatak otkloni.
(2) Naruilac moe odrediti posleniku primjeren rok za otklanjanje nedostatka.
(3) Ako poslenik ne otkloni nedostatak do isteka primjerenog roka, naruilac moe,
po svom izboru, izvriti otklanjanje nedostatka na raun poslenika, ili sniziti naknadu,
ili raskinuti ugovor.
(4) Kad se radi o neznatnom nedostatku, naruilac se ne moe koristiti pravom na
raskid ugovora.
(5) Naruilac ima pravo i na naknadu tete.

Snienje naknade
lan 690
Snienje naknade vri se u razmjeru izmeu vrijednosti izvrenog rada bez
nedostatka u vrijeme zakljuenja ugovora i vrijednosti koju bi imao u to vrijeme
izvreni rad sa nedostatkom.

ODJELjAK 6.

OBAVEZE NARUIOCA
Obaveza da primi rad
lan 691
Naruilac je duan da primi rad izvren prema odredbama ugovora i pravilima
posla.

Odreivanje i isplata naknade

lan 692
(1) Naknada se odreuje ugovorom, ako nije odreena obaveznom tarifom ili kojim
drugim obaveznim aktom.
(2) Ako naknada nije odreena, utvrdie je sud prema vrijednosti rada, prema
normalno potrebnom vremenu za takav posao, kao i prema uobiajenoj naknadi za tu
vrstu rada.
(3) Naruilac nije duan da isplati naknadu prije nego to je pregledao izvreni rad i
odobrio ga, izuzev ako je drukije ugovoreno.
(4) Odreivanje i isplata naknade na nain odreen st. 1, 2 i 3 ovog lana
primjenjuju se ako je ugovoreno izvrenje i predaja rada u djelovima.

Proraun sa izriitim jemstvom

 lan 693
(1) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna sa izriitim jemstvom
poslenika za njegovu tanost, on ne moe da zahtijeva poveanje naknade i ako je u
posao uloio vie rada i ako je izvrenje posla zahtijevalo vee trokove nego to je
bilo predvieno, ime se ne iskljuuje primjena pravila o raskidanju i izmjeni ugovora
zbog promijenjenih okolnosti.
(2) Ako je naknada ugovorena na osnovu prorauna bez izriitog jemstva poslenika
za njegovu tanost, a u toku rada prekoraenje prorauna se pokae neizbjenim,
poslenik mora o tome bez odlaganja obavijestiti naruioca, inae gubi svako
potraivanje zbog poveanih trokova.

ODJELjAK 7.

RIZIK
Kad je poslenik dao materijal
lan 694
(1) U sluaju kad je poslenik dao materijal za izradu stvari, a stvar bude oteena ili
propadne prije predaje naruiocu, rizik snosi poslenik, te nema pravo na naknadu za
dati materijal, kao ni na naknadu za svoj rad.
(2) Ako je naruilac pregledao izvreni rad i odobrio ga, smatra se da mu je stvar
predata, a da je kod poslenika ostala na uvanju.
(3) Ako je naruilac pao u docnju zbog neprimanja ponuene stvari, rizik sluajne
propasti ili oteenja stvari prelazi na njega.

Kad je naruilac dao materijal

lan 695
(1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari snosi naruilac ako je on dao
materijal za izradu.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, poslenik ima pravo na naknadu samo ako je
stvar propala ili bila oteena poslije dolaska naruioca u docnju, ili ako se naruilac
nije odazvao njegovom urednom pozivu da stvar pregleda.

Rizik u sluaju predaje po djelovima

lan 696
Ako je ugovoreno da e naruilac vriti pregled i prijem pojedinih djelova kako
budu izraeni, poslenik ima pravo na naknadu za izradu djelova koje je naruilac
pregledao i odobrio, ak i ako bi oni poslije toga propali kod njega bez njegove
krivice.
 ODJELjAK 8.
Pravo zaloge
lan 697
Radi obezbjeenja naplate potraivanja naknade za rad i naknade za utroeni
materijal, kao i ostalih potraivanja po osnovu ugovora o djelu, poslenik ima pravo
zaloge na stvarima koje je napravio ili opravio, kao i na ostalim predmetima koje mu
je predao naruilac u vezi sa njegovim radom, sve dok ih dri i ne prestane
dobrovoljno da ih dri.

ODJELjAK 9.

PRESTANAK UGOVORA
Raskid ugovora voljom naruioca
lan 698
Sve dok narueni posao nije dovren naruilac moe da raskine ugovor kad god
hoe, ali je u tom sluaju duan da isplati posleniku ugovorenu naknadu, umanjenu za
iznos trokova koje ovaj nije uinio, a koje bi bio duan uiniti da ugovor nije
raskinut, kao i za iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili koju je namjerno
proputio da ostvari.

Glava XVII

UGOVOR O GRAENjU
ODJELjAK 1.

Opte odredbe

Pojam
lan 699
(1) Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema
odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom
zemljitu ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve
druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu
cijenu.
(2) Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pisanoj formi.

Graevina
 lan 700
Pod "graevinom", u smislu ove glave, podrazumevaju se zgrade, brane, mostovi,
tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, eleznike pruge, bunari i ostali graevinski
objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove.

Nadzor nad radovima i kontrola kvaliteta materijala

lan 701
Izvoa je duan da omogui naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu
koliine i kvaliteta upotrijebljenog materijala.

Odstupanje od projekta
lan 702
(1) Za svako odstupanje od projekta graenja, odnosno ugovorenih radova, izvoa
mora imati pisanu saglasnost naruioca.
(2) Izvoa ne moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene za radove koje je
izvrio bez saglasnosti naruioca.

Hitni nepredvieni radovi

lan 703
(1) Nepredviene radove izvoa moe izvesti i bez prethodne saglasnosti
naruioca ako zbog njihove hitnosti nije bio u mogunosti da pribavi tu saglasnost.
(2) Nepredvieni radovi su oni ije je preduzimanje bilo nuno zbog osiguranja
stabilnosti objekta, sprjeavanja opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, okolinu, prirodu,
druge graevine i stvari ili radi sprjeavanja nastanka tete, a izazvani su
neoekivanom teom prirodom zemljita, neoekivanom pojavom vode ili drugim
vanrednim i neoekivanim dogaajima.
(3) Izvoa je duan bez odlaganja da izvijesti naruioca o ovim pojavama i
preduzetim mjerama.
(4) Izvoa ima pravo na pravinu naknadu za nepredviene radove koji su morali
biti obavljeni.
(5) Naruilac moe raskinuti ugovor ako bi usljed ovih radova ugovorena cijena
morala biti znatno poveana, o emu je duan da bez odlaganja obavijesti izvoaa.
(6) U sluaju raskidanja ugovora, naruilac je duan da isplati izvoau
odgovarajui dio cijene za ve izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene
neophodne trokove.

Cijena radova
lan 704
 Cijena radova se moe odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina
cijena) ili u ukupnom iznosu za cio objekat (ukupno ugovorena cijena).

Izmjena cijene
lan 705
(1) Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa
koji je svoju obavezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene
radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja
poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi
trebalo da ta cijena bude vea za vie od dva procenta.
(2) U sluaju da izvoa svojom krivicom nije izveo radove u roku predvienom
ugovorom on moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu
zakljuenja ugovora i dana kad je prema ugovoru trebalo da radovi budu zavreni
poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi
trebalo da ona, prema novim cijenama tih elemenata, bude vea za vie od pet
procenata.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana izvoa moe da zahtijeva samo razliku u
cijeni radova koja prelazi dva, odnosno pet procenata.
(4) Izvoa se ne moe pozivati na poveanje cijene elemenata na osnovu kojih je
odreena cijena radova, ako je do poveanja cijene dolo nakon njegovog dolaska u
docnju.

Nepromjenljivost cijena
lan 706
(1) Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se poslije
zakljuenja ugovora poveaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona odreena,
izvoa moe, i pored ovakve odredbe ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako
su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude
vea za vie od deset procenata.
(2) Izvoa moe da zahtijeva samo razliku u cijeni koja prelazi deset procenata,
osim ako je do poveanja cijene elemenata dolo poslije njegovog dolaska u docnju.

Raskid ugovora zbog poveane cijene

lan 707
(1) Ako bi u sluajevima iz l. 705 i 706 ovog zakona ugovorena cijena morala biti
znatno poveana, naruilac moe raskinuti ugovor.
(2) U sluaju raskida ugovora naruilac je duan da isplati izvoau odgovarajui
dio ugovorene cijene za dotle izvrene radove, kao i pravinu naknadu za uinjene
neophodne trokove.

Pravo naruioca da trai snienje ugovorene cijene

 lan 708
(1) Ako su se u vrijeme izmeu zakljuenja ugovora i ispunjenja obaveze izvoaa
cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od dva
procenta, a radovi su izvreni u ugovorenom roku, naruilac ima pravo da trai
odgovarajue snienje ugovorene cijene radova iznad tog procenta.
(2) Ako je ugovorena nepromjenljivost cijene radova, a oni su izvreni u
ugovorenom roku, naruilac ima pravo na snienje ugovorene cijene, u sluaju da su
se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena smanjile za toliko da bi cijena
bila nia za vie od deset procenata, i to za razliku u cijeni preko deset procenata.
(3) U sluaju docnje izvoaa radova naruilac ima pravo na srazmjerno snienje
cijene radova za svako snienje cijene elemenata na osnovu kojih je cijena radova
odreena.

ODJELjAK 2.

Ugovor o graenju sa posebnom odredbom

lan 709
(1) Ako ugovor o graenju sadri odredbu "klju u ruke" ili neku drugu slinu
odredbu izvoa se samostalno obavezuje da izvri skupa sve radove potrebne za
izgradnju i upotrebu odreenog cjelovitog objekta.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih
nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje uticaj manjkova radova na
ugovorenu cijenu.
(3) Ako u ugovoru "klju u ruke" uestvuje kao ugovorna strana vie izvoaa,
njihova odgovornost prema naruiocu je solidarna.

ODJELjAK 3.

ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE
Primjena pravila ugovora o djelu
lan 710
Ukoliko u ovoj glavi nije drukije odreeno, za odgovornost za nedostatke
graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu.

Prelazak prava iz odgovornosti za nedostatke

lan 711
Prava naruioca prema izvoau zbog nedostatka graevine prelaze i na sve docnije
sticaoce graevine ili njenog dijela, ali s tim da docnijim sticaocima ne tee novi rok
za obavjetenje i tubu, ve im se uraunava rok prethodnika.
 ODJELjAK 4.

ODGOVORNOST IZVOAA I PROJEKTANTA ZA

SOLIDNOST GRAEVINE
Sadraj nedostataka
lan 712
(1) Izvoa odgovara za nedostatke u izradi graevine koji se tiu njene solidnosti,
ukoliko bi se ti nedostaci pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema
radova.
(2) Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kome je podignuta graevina,
koji bi se pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i prijema radova, osim ako
je specijalizovana organizacija dala struno miljenje da je zemljite podobno za
graenje, a u toku graenja se nijesu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju
osnovanost strunog miljenja.
(3) Odgovornost iz stava 1 ovog lana odnosi se i na projektanta ako nedostatak
graevine potie od nekog nedostatka u planu.
(4) Izvoa i projektant su odgovorni naruiocu i svakom drugom sticaocu
graevine i njihova odgovornost se ne moe ugovorom ni iskljuiti ni ograniiti.

Dunost obavjetavanja i gubitak prava

lan 713
(1) Naruilac ili drugi sticalac duan je da o nedostacima obavijesti izvoaa i
projektanta u roku od est mjeseci od kad je nedostatak ustanovio, inae gubi pravo da
se pozove na njega.
(2) Pravo naruioca ili drugog sticaoca prema izvoau, odnosno projektantu po
osnovu njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana, raunajui od
dana kad je naruilac, odnosno sticalac obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o
nedostatku.

Smanjenje i iskljuenje odgovornosti

lan 714
(1) Izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je teta nastala zbog toga to je pri
izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevima naruioca.
(2) Ako je izvoa prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruioca upozorio
naruioca na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema
okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti.

Regresi
 lan 715
(1) Kad su za tetu odgovorni izvoa i projektant, odgovornost svakog od njih
odreuje se prema veliini njegove krivice.
(2) Projektant koji je izradio projekat graevine i kome je povjeren nadzor nad
izvrenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvrenim radovima nastale
krivicom izvoaa ako ih je mogao uoiti normalnim i razumnim nadgledanjem
radova, ali ima pravo da zahtijeva od izvoaa odgovarajuu naknadu.
(3) Izvoa koji je naknadio tetu nastalu usljed nedostataka u izvrenim radovima
ima pravo da zahtijeva naknadu od projektanta u mjeri u kojoj nedostaci u izvrenim
radovima potiu od nedostataka u projektu.
(4) Kad je za nedostatak odgovorno lice kome je izvoa povjerio obavljanje
jednog dijela posla, izvoa, ako hoe da od njega zahtijeva naknadu, mora da ga
obavijesti o postojanju nedostatka u roku od dva mjeseca, raunajui od dana kad je
on sam obavijeten od naruioca o istom nedostatku.

Glava XVIII

UGOVOR O ORTAKLUKU
ODJELjAK 1.

Pojam
lan 716
(1) Ugovorom o ortakluku uzajamno se obavezuju dva ili vie lica da uloe svoj rad
odnosno imovinu radi postizanja zajednikog cilja.
(2) Ortakluk je zajednica lica i dobara bez svojstva pravnog lica.

Sastav imovine
lan 717
(1) Imovinu ortakluka ine ulozi ortaka (glavnica) i imovina steena poslovanjem
ortakluka.
(2) U imovinu ortakluka ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari
koje pripadaju imovini ortakluka.
(3) Imovina ortakluka zajednika je imovina ortaka.
(4) Imovina ortakluka pripada ortacima.

Ulog
lan 718
(1) Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima.
 (2) Ako se ulae cijela imovina, pod njom se podrazumijeva samo sadanja
imovina, ali ako ugovor obuhvata i buduu imovinu, pod njom se podrazumijeva
samo steena, a ne i naslijeena imovina, osim ako su obje izriito ugovorene.
(3) Ugovor koji se odnosi na ulaganje samo sadanje ili samo budue imovine nije
punovaan bez popisa i opisa djelova koji u nju ulaze.
(4) Ortak koji se obavezao da uloi samo svoj rad ima pravo na udio u dobiti, ali ne
i na udio u glavnici ortakluka, osim ako je vrijednost njegovog rada, procijenjena u
novcu, ukljuena u glavnicu.

Veliina uloga
lan 719
(1) Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obavezni na jednake uloge.
(2) Ortak nije obavezan na naknadno poveanje ugovorenog uloga, ali ako se zbog
promijenjenih okolnosti zajedniki cilj ne bi mogao postii bez poveanja uloga, ortak
koji ne pristaje na poveanje moe istupiti iz ortakluka, a moe se iz njega i iskljuiti.
(3) Svi su ortaci, po pravilu, duni da jednako uestvuju u ostvarivanju zajednikog
cilja, bez obzira na vrstu i veliinu njihovih uloga.

Unoenje uloga u imovinu ortakluka

lan 720
(1) Stvari i prava koji ine ulog postaju imovina ortakluka na osnovu ugovora o
ortakluku na nain propisan za sticanje pojedinih imovinskih prava.
(2) Ortak odgovara za materijalne i pravne nedostatke svog uloga.
(3) U pogledu snoenja rizika za sluajnu propast ili oteenje stvari i u pogledu
odgovornosti za nedostatke stvari na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovog
zakona o zakupu, ako se stvar daje na korienje, a odredbe o prodaji, ako se ulae
svojina na stvari.
(4) Kad se ulau novac i stvari procijenjene u novcu, u sumnji se smatra da se daju
u svojinu.
(5) Ortak ne moe raspolagati svojim udjelom, niti pojedinim stvarima i pravima iz
zajednike imovine, niti moe zahtijevati njenu diobu.
(6) Ortak moe raspolagati s pravom na naknadu izdataka koje je imao u obavljanju
poslova ortakluka, ako dospijevaju prije prestanka ortakluka, na kamate koje mu
pripadaju za predujmljeni novac i na isplatu onog to e mu pripasti po prestanku
ortakluka.

ODJELjAK 2.

POSLOVODSTVO I ZASTUPANjE
Zajedniko poslovodstvo
lan 721
 (1) Pravo na voenje poslova ortakluka pripada zajedniki svim ortacima.
(2) Odluke u voenju poslova ortakluka donose se primjenom propisa o upravljanju
stvarju u susvojini.
(3) Ortak koji ulae samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, uestvuje kod
donoenja odluka, ali bez prava glasa.

Prenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije

lan 722
(1) Kad je ugovorom o ortakluku ovlaenje na voenje poslova preneseno na
jednog ili vie ortaka, tada se oni smatraju punomonicima.
(2) Ako je ovlaenje na voenje poslova preneseno na vie ortaka, na odgovarajui
se nain primjenjuje odredbe lana 721 ovog zakona, ali ako je ugovorom o ortakluku
odreeno da svaki od njih moe sam preduzimati poslove, svaki se od ostalih ortaka
ovlaenih na voenje poslova moe usprotiviti preduzimanju posla, pa se u tom
sluaju namjeravani posao ne moe preduzeti.
(3) Na prava i obaveze ortaka kojima je povjereno voenje poslova ortakluka na
odgovarajui se nain primjenjuju i odredbe ovog zakona o nalogu, ako ugovorom o
ortakluku nije drukije odreeno.
(4) Nijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortakluka treem licu, niti
koga primiti u ortakluk, a ni preduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi,
ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortakluku.

Polaganje rauna
lan 723
(1) Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su da uredno vode poslovne
knjige i da polau raun o stanju zajednike imovine i svim prihodima i rashodima.
(2) Prije nego to se okona posao, ne moe se zahtijevati zakljuni obraun i
podjela dobiti i gubitka, ali ako se radi o dugoronim poslovima koji donose godinji
prihod, ortaci mogu zahtijevati polaganje rauna i podjelu dobiti po proteku svake
poslovne godine.
(3) Ortak koji je pristao na podnoenje samo zakljunog obrauna ili se odrekao
prava zahtijevati polaganje rauna moe, ako dokae nepoteno voenje poslova,
zahtijevati polaganje rauna za dovrene i zapoete poslove.
(4) Ostali ortaci duni su ortaku koji vodi poslove nadoknaditi izdatke koje je pri
tome uinio kao i tetu koju pretrpi zbog rizika koji su s time neposredno u vezi.
(5) Za predujmljeni novac ortak ima pravo na kamate od dana kad ga je predujmio
pa do isplate.
(6) Ortak koji vodi poslove ortakluka nema pravo na posebnu nagradu za uloeni
trud u voenju tih poslova, ako ortaci drukije ne ugovore.

Pravo nadzora
lan 724
 (1) Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju
pravo linog nadzora nad poslovanjem ortakluka koje ukljuuje pravo zahtijevati
izvjetaj o poslovima ortakluka i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave.
(2) Iskljuenje ili ogranienje prava ortaka iz stava 1 ovog lana je bez dejstva ako
se moe osnovano posumnjati da poslovi ortakluka nijesu uredno voeni, ako ortaci
drukije ne ugovore.

Oduzimanje ovlaenja i otkaz poslovodstva

lan 725
(1) Ovlaenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, ako
ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno, moe se jednoglasnom odlukom ostalih
ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dunosti, nesposobnosti za uspjeno
voenje poslova ili drugih vanih razloga.
(2) Ortak moe otkazati povjereno mu poslovodstvo ako za to ima opravdan razlog.
(3) U sluaju otkaza na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ovog zakona o
nalogu koje se odnose na otkaz nalogoprimca.

ODJELjAK 3.

ODNOS PREMA TREIMA

Zakljuenje pravnih poslova
lan 726
(1) Ortak ne moe pravnim poslom s treim licem punovano obavezati ortakluk
bez izriitog ili preutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomonika.
(2) Poloaj treeg moe imati i ortak koji je u ortakluku samo s dijelom svoje
imovine, a s preostalim dijelom samostalno uestvuje u pravnom prometu.

Potraivanja i dugovi ortakluka

lan 727
(1) Ako ugovorom o ortakluku nije drukije odreeno, potraivanja ortakluka
pripadaju svim ortacima zajedno.
(2) Ortak moe zahtijevati od dunika da obavezu ispuni svim ortacima zajedno, a
samo njemu ako je od svih ostalih ortaka ovlaen primiti ispunjenje.
(3) Dunik moe ispuniti obavezu prema ortakluku ortaku kojeg sam izabere, sve
dok svi ortaci ili neki od njih ne zahtijevaju ispunjenje.
(4) Ako s povjeriocem nije drukije ugovoreno, za obaveze ortakluka solidarno
odgovaraju svi ortaci.
(5) Trei kao dunik ortakluka ne moe prebiti potraivanje koje ima prema nekom
od ortaka s potraivanjima koja pripadaju ortakluku.
 (6) Prigovor da potraivanje pripada imovini ortakluka ne moe se istaknuti prema
duniku koji to nije znao, niti mu je moralo biti poznato.

ODJELjAK 4.

ODGOVORNOST ZA TETU
Odgovornost za tetu i nedoputenost prebijanja
lan 728
(1) Ortak odgovara za tetu koju prouzrokuje ortakluku, osim ako dokae da je teta
nastala bez njegove krivice.
(2) Nije doputeno prebijanje tete s koriu koju je ortak inae pribavio ortakluku,
osim kad su teta i korist nastale istim samovlasno preduzetim poslom.

ODJELjAK 5.

DOBIT I GUBITAK
Pojam
lan 729
(1) Dobit je onaj dio imovine ortakluka koji preostane nakon odbitka vrijednosti
uloga, zajednikih dugova i trokova.
(2) Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti uloga.

Udjeli u dobiti i gubitku

lan 730
(1) Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nijesu utvreni ugovorom o ortakluku, svaki
ortak ima, nezavisno od vrste i veliine uloga, jednak udio u dobiti i gubitku.
(2) Ako je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u sumnji ta ugovorna
odredba vai za dobit i za gubitak.

ODJELjAK 6.

ISTUPANjE I ISKLjUENjE ORTAKA

Istupanje iz ortakluka
lan 731
 (1) Ugovor o ortakluku zakljuen na neodreeno vrijeme ortak moe otkazati u
svako doba, osim u nevrijeme ili na tetu ostalih ortaka.
(2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i na ortakluk koji je nakon isteka
odreenog vremena preutno nastavljen, kao i za ortakluk osnovan za trajanja ivota
ortaka.
(3) Ugovor o ortakluku zakljuen na odreeno vrijeme moe se otkazati prije isteka
toga vremena samo iz opravdanih razloga, a naroito zbog povrede bitne obaveze iz
ugovora o ortakluku koju, namjerno ili iz krajnje nepanje, uini drugi ortak, zbog
nemogunosti ispunjenja takve obaveze ili smrti, odnosno istupa ortaka od kojeg je
posebno zavisilo obavljanje poslova ortakluka.
(4) Ortak koji otkae ortakluk suprotno odredbama iz st. 1 i 2 ovog lana, odgovara
ostalim ortacima za tetu koja zbog toga nastane.
(5) Povjerilac koji je postigao plenidbu udjela u imovini ortaka, moe otkazati
ortakluk i bez pridravanja otkaznog roka.
(6) Za vrijeme trajanja ortakluka povjerilac ne moe ostvarivati prava ortaka iz
ugovora o ortakluku, osim prava na udio u dobiti.
(7) Nitava je odredba ugovora kojom se iskljuuje ili ograniava pravo ortaka na
otkaz ugovora o ortakluku.

Iskljuenje ortaka
lan 732
(1) Ortak se moe iskljuiti iz ortakluka ako za to postoje opravdani razlozi, a
naroito zbog povrede bitne obaveze iz ugovora o ortakluku, steaja, potpunog ili
djeliminog oduzimanja poslovne sposobnosti ili gubitka povjerenja zbog uinjenog
krivinog djela.
(2) Odluku o iskljuenju iz ortakluka donose ostali ortaci jednoglasno, ako nije
drukije ugovoreno.

Dejstvo istupanja i iskljuenja

lan 733
(1) Dejstvo istupanja i iskljuenja nastupa danom izjave o otkazu, odnosno danom
saoptenja odluke o iskljuenju, pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvreni kao
punovani.
(2) Ortak koji je otkazao ugovor o ortakluku ili je iz ortakluka iskljuen uestvuje u
dobiti i gubitku nastalim do dana otkaza, odnosno iskljuenja.
(3) Ortak uestvuje u dobiti i u gubitku i iz onih poslova koji u vrijeme njegovog
izlaska iz ortakluka jo nijesu bili okonani i koje su ostali ortaci ovlaeni privesti
kraju onako kako je to za njih najpovoljnije.
(4) Ortak koji je izaao iz ortakluka ima pravo po proteku svake poslovne godine
zahtijevati obraun o poslovima koji su u meuvremenu privedeni kraju, o isplatama
koje mu na osnovu toga pripadaju i o stanju poslova koji jo nijesu okonani.
(5) Udio ortaka iz stava 1 ovog lana u imovini ortakluka prirasta ostalim ortacima,
a ovi su duni vratiti mu stvari koje je dao ortakluku na korienje, osloboditi ga
zajednikih obaveza, odnosno dati mu primjereno obezbjeenje ako te obaveze jo
nijesu dospjele i isplatiti mu ono to bi dobio od zajednike imovine kad bi u vrijeme
njegovog istupanja, odnosno iskljuenja ortakluk prestao.
(6) Ako zajednika imovina nije dovoljna da se njome pokriju zajednike obaveze i
ulozi, ortak koji je izaao iz ortakluka duan je srazmjerno njegovom udjelu u
ortakluku ostalim ortacima nadoknaditi taj gubitak.
(7) Ostala prava i obaveze ortaka iz stava 1 ovog lana utvruju se prema
odredbama o diobi zajednike imovine ortakluka u sluaju njegova prestanka.

ODJELjAK 7.

PRESTANAK ORTAKLUKA
Razlozi prestanka
lan 734
Ortakluk prestaje:
1) ostvarenjem cilja ortakluka ili ako njegovo ostvarenje postane nemogue;
2) protekom vremena na koje je zakljuen ugovor o ortakluku;
3) propau zajednike imovine;
4) sporazumom ortaka;
5) smru, odnosno prestankom postojanja i istupanjem i iskljuenjem ortaka, ako
ortakluk ine dva ortaka;
6) odlukom suda u sluaju prestanka ortakluka iz opravdanog razloga.

Nasljeivanje prava i obaveza ortaka

lan 735
(1) Prava i obaveze ortaka, po pravilu, ne prelaze na njegove nasljednike.
(2) Nasljednici ortaka duni su da o njegovoj smrti bez odlaganja obavijeste ostale
ortake i preduzmu mjere za zatitu njihovih interesa, a ostali ortaci su duni bez
odlaganja preduzeti poslove koji su bili povjereni umrlome ortaku.
(3) Nasljednici ortaka, ako se ortakluk ne bi s njima nastavio, ovlaeni su
zahtijevati polaganje rauna i njihovo podmirenje do dana ostavioeve smrti, ali i
obavezni su podmiriti ono to je ostavilac dugovao ortakluku.
(4) Ako su ugovorom o ortakluku izriito obuhvaeni nasljednici ortaka, obavezni
su, ako prihvate nasljedstvo, da nastave ortakluk, ali ta se obaveza ne moe odnositi
na nasljednike nasljednika.
(5) Ako nasljednik nije u stanju ispuniti ostavioeve obaveze prema ortakluku,
odbie mu se od naslijeenog udjela srazmjerni dio.

ODJELjAK 8.

DIOBA ZAJEDNIKE IMOVINE

 Povraaj stvari
lan 736
(1) Nakon prestanka ortakluka izvrie se dioba zajednike imovine.
(2) Stvari koje je ortak dao na korienje, odnosno upotrebu ortakluku, vraaju mu
se s tim da nema pravo na naknadu za sluajnu propast ili oteenje stvari, niti za
njeno pogoranje zbog redovne upotrebe.

Redosljed u diobi zajednike imovine

lan 737
(1) Iz zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortakluka, a ako su
nedospjela i sporna ostavlja se onoliko koliko je potrebno za njihovo podmirenje.
(2) Nakon podmirenja zajednikih dugova vraaju se ulozi s tim da se za
nenovane uloge, osim onih koji su se sastojali u radu ili preputanju stvari na
upotrebu, naknauje vrijednost koju su imali u vrijeme ulaganja.
(3) Radi namirenja dugova i vraanja uloga unovie se zajednika imovina, ako je
to potrebno.
(4) Ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortakluka i vraanja
uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti.
(5) Ako je to potrebno radi diobe imovine, smatra se da se ortakluk nastavlja da bi
se okonali poslovi u toku, zakljuili novi poslovi potrebni za okonanje tih poslova
kao i za odravanje i upravljanje zajednikom imovinom.
(6) Ako iz ugovora o ortakluku ne proizilazi to drugo, s prestankom ortakluka
prestaje i ovlaenje ortaka da vodi poslove ortakluka, a poslove iz stava 5 ovog lana
nastavljaju da vode svi ortaci zajedno.

Doplata manjka
lan 738
Ako zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje
uloga, ortaci doplauju manjak prema srazmjeru snoenja gubitka, ali ako se od nekog
ortaka ne bi mogao naplatiti dio koji na njega pada, ostali ortaci ga snose na jednake
djelove.

Primjena odredaba o prestanku suvlasnike zajednice

lan 739
Na pitanja u vezi s diobom zajednike imovine koja nijesu ureena odredbama l.
736 do 738 ovog zakona, na odgovarajui se nain primjenjuju propisi o prestanku
suvlasnike zajednice.

Glava XIX
 PREVOZ
ODJELjAK 1.

Opte odredbe

Pojam
lan 740
(1) Ugovorom o prevozu obavezuje se prevozilac da preveze na odreeno mjesto
neko lice ili neku stvar, a putnik, odnosno poiljalac se obavezuje da mu za to isplati
odreenu naknadu.
(2) Kao prevozilac, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje se bavi prevozom kao
svojim redovnim poslovanjem i svako drugo lice koje se ugovorom obavee da izvri
prevoz uz naknadu.

Obaveze prevozioca u linijskom prevozu

lan 741
(1) Prevozilac koji obavlja prevoz na odreenoj liniji (linijski prevoz) duan je da
redovno i uredno odrava objavljenu liniju.
(2) Prevozilac je duan da primi na prevoz svako lice i svaku stvar koji ispunjavaju
uslove odreene u objavljenim optim uslovima.
(3) Ako redovna prevozna sredstva prevozioca nijesu dovoljna za izvrenje svih
zahtijevanih prevoza, prvenstvo imaju lica ili stvari za koje je to posebnim propisima
predvieno, a dalje prvenstvo se odreuje prema redu zahtjeva, s tim da se izmeu
istovremenih zahtjeva prvenstvo odreuje prema veoj duini prevoza.

Odustanak od ugovora
lan 742
(1) Poiljalac, odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego to pone
njegovo izvrenje, ali je duan da naknadi tetu koju bi prevozilac pretrpio usljed
toga.
(2) Kad prevozilac sa zapoinjanjem prevoza kasni toliko da druga strana vie
nema interesa za ugovoreni prevoz, ili kad prevozilac nee ili ne moe da izvri
ugovoreni prevoz, druga strana moe odustati od ugovora i traiti da se vrati plaena
naknada za prevoz.

Visina naknade za prevoz

lan 743
 (1) Ako je visina naknade za prevoz odreena tarifom ili kojim drugim objavljenim
obaveznim aktom ne moe se ugovoriti vea naknada.
(2) Ako iznos naknade za prevoz nije odreen tarifom ili kojim drugim objavljenim
obaveznim aktom, a ni ugovorom prevozilac ima pravo na uobiajenu naknadu za tu
vrstu prevoza.
(3) U drugim sluajevima, shodno se primjenjuju odredbe o naknadi sadrane u
glavi ovog zakona o ugovoru o djelu.

Ogranienje primjene odredbi ove glave

lan 744
Odredbe ove glave primjenjuju se na sve vrste prevoza, ako zakonom za pojedine
vrste nije drukije odreeno.

ODJELjAK 2.

Ugovor o prevozu stvari

Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Predaja stvari
lan 745
Prevozilac je duan da stvar koju je primio u cilju prevoza preda na odreenom
mjestu poiljaocu ili odreenom licu (primaocu).

Obaveza poiljaoca da obavjetava prevozioca

lan 746
(1) Poiljalac je duan da obavijesti prevozioca o vrsti poiljke i o njenoj sadrini i
koliini, i saopti mu kuda poiljka treba da bude prevezena, ime i adresu primaoca
poiljke, svoje ime i svoju adresu, kao i sve drugo to je potrebno da bi prevozilac
mogao ispuniti svoje obaveze bez odlaganja i smetnji.
(2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge
skupocjene stvari, poiljalac je duan da obavijesti o tome prevozioca u asu njihove
predaje na prevoz i saopti mu njihovu vrijednost.
(3) Kad se radi o prevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uslovi
prevoza, poiljalac je duan da o tome obavijesti prevozioca na vrijeme tako da bi on
mogao preduzeti odgovarajue posebne mjere.
(4) Ako poiljalac ne da prevoziocu podatke iz st. 1 i 3 ovog lana ili mu ih da
pogreno, odgovara za tetu koja bi usljed toga nastala.
 Tovarni list
lan 747
(1) Ugovornici se mogu sporazumjeti da se o poiljci predatoj na prevoz saini
tovarni list.
(2) Tovarni list treba da sadri: ime i adresu poiljaoca i prevozioca, vrstu, sadraj i
koliinu poiljke, kao i vrijednost dragocjenosti i drugih skupocjenih stvari, mjesto
opredjeljenja, iznos naknade za prevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena
unaprijed, odredbu o svoti kojom je poiljka optereena, mjesto i dan izdavanja
tovarnog lista.
(3) U tovarni list mogu biti unesene i druge odredbe ugovora o prevozu.
(4) Tovarni list mora biti potpisan od obje ugovorne strane.
(5) Tovarni list moe sadrati odredbu "po naredbi" ili glasiti na donosioca.

Ugovor o prevozu i tovarni list

lan 748
Postojanje i punovanost ugovora o prevozu nezavisni su od postojanja tovarnog
lista i njegove tanosti.

Potvrda o prijemu za prevoz

lan 749
Ako nije izdat tovarni list, poiljalac moe da zahtijeva od prevozioca da mu izda
potvrdu o prijemu poiljke za prevoz sa podacima koje treba da sadri tovarni list.

Odsjek 2.

ODNOS POILjAOCA I PREVOZIOCA

Pakovanje
lan 750
(1) Poiljalac je duan da upakuje stvari na propisani ili uobiajeni nain kako ne bi
dolo do nastanka kakve tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara.
(2) Prevozilac je duan da skrene panju poiljaocu na nedostatke pakovanja koji se
mogu uoiti, inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se desilo zbog tih
nedostataka.
(3) Prevozilac ne odgovara za oteenje poiljke ako je poiljalac, iako mu je
skrenuta panja na nedostatke pakovanja, zahtijevao da prevozilac primi poiljku na
prevoz sa tim nedostacima.
(4) Prevozilac je duan da odbije poiljku ako su nedostaci u njenom pakovanju
takvi da moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili prouzrokovana kakva teta.
 (5) Za tetu koju zbog nedostatka u pakovanju pretrpe trea lica za vrijeme dok se
stvar nalazi kod prevozioca, odgovara prevozilac, a on ima pravo da zahtijeva
naknadu od poiljaoca.

Naknada za prevoz i trokovi u vezi sa prevozom

lan 751
(1) Poiljalac je duan da isplati prevoziocu naknadu za prevoz i trokove u vezi sa
prevozom.
(2) Ako u tovarnom listu nije navedeno da poiljalac plaa naknadu za prevoz i
ostale trokove u vezi sa prevozom, pretpostavlja se da je poiljalac uputio prevozioca
da ih naplati od primaoca.

Raspolaganje poiljkom
lan 752
(1) Poiljalac moe raspolagati poiljkom i mijenjati naloge sadrane u ugovoru, te
moe naloiti prevoziocu da obustavi dalji prevoz poiljke, da mu poiljku vrati, da je
preda drugom primaocu ili da je uputi u neko drugo mjesto.
(2) Pravo poiljaoca da mijenja naloge prestaje poslije prispjea poiljke u mjesto
opredjeljenja kad prevozilac preda primaocu tovarni list, ili kad prevozilac pozove
primaoca da preuzme poiljku, ili kad primalac sam zatrai njenu predaju.
(3) Ako je izdat tovarni list po naredbi, odnosno na donosioca, prava poiljaoca iz
stava 2 ovog lana pripadaju iskljuivo imaocu tovarnog lista.
(4) Ovlaeno lice koje se poslui pravom da daje nove naloge prevoziocu, duno
je da mu naknadi trokove i tetu koje je imao zbog toga, kao i da mu na njegov
zahtjev prui jemstvo da e mu trokovi i teta biti naknaeni.

Pravac prevoza
lan 753
(1) Prevozilac je duan da izvri prevoz ugovorenim putem.
(2) Ako nije ugovoreno kojim putem treba da se izvri prevoz, prevozilac je duan
izvriti ga onim putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca.

Smetnje pri izvrenju prevoza

lan 754
(1) Prevozilac je duan da obavjetava poiljaoca o svim okolnostima koje bi bile
od uticaja na izvrenje prevoza i postupi po uputstvima koje od njega dobije.
(2) Prevozilac nije duan da postupi po uputstvima poiljaoca ije bi izvrenje
moglo ugroziti sigurnost lica ili dobara.
 (3) Ako bi sluaj bio takav da se ne bi mogla ekati poiljaoeva uputstva,
prevozilac je duan postupiti kako bi postupio dobar privrednik, odnosno dobar
domain u istoj situaciji, i o tome obavijestiti poiljaoca i traiti njegova dalja
uputstva.
(4) Prevozilac ima pravo na naknadu trokova koje je imao zbog smetnji nastalih
bez njegove krivice.

Naknada u sluaju prekida prevoza

lan 755
(1) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prevozilac, on ima
pravo na srazmjeran dio naknade za izvreni prevoz, ali je duan da naknadi tetu koja
bi nastala za drugu stranu usljed prekida prevoza.
(2) Ako je prevoz prekinut iz nekog uzroka za koji ne odgovara niko od
zainteresovanih lica, prevozilac ima pravo na razliku izmeu ugovorene naknade za
prevoz i trokova prevoza od mjesta gde je prevoz prekinut do mjesta opredjeljenja.
(3) Prevozilac nema pravo na dio naknade ako u toku prevoza poiljka propadne
usljed vie sile.

Kad poiljka ne moe da bude predata

lan 756
(1) Ako primalac ne moe da bude obavijeten o prispjeu poiljke, ili odbije da je
primi, i ako poiljka ne moe da bude predata, ili ako primalac ne isplati prevoziocu
dunu naknadu i ostale svote koje terete poiljku, prevozilac je duan da obavijesti o
tome poiljaoca, trai od njega uputstva i preduzme za njegov raun potrebne mjere za
uvanje stvari.
(2) Ako u primjerenom roku ovlaeno lice ne preduzme nita sa poiljkom,
prevozilac ima pravo da je proda prema pravilima o prodaji dugovane stvari u sluaju
docnje povjerioca, i da naplati svoja potraivanja iz postignute cijene, a ostatak je
duan da poloi kod suda za ovlaeno lice.

Odgovornost prevozioca prema poiljaocu

lan 757
Ako je prevozilac predao poiljku primaocu, a nije naplatio od njega svotu kojom je
bila optereena, duan je da isplati tu svotu poiljaocu, ali ima pravo da trai naknadu
od primaoca.

Odsjek 3.

ODNOS PREVOZIOCA I PRIMAOCA

Obavjetavanje primaoca o prispjeu poiljke
 lan 758
(1) Prevozilac je duan da obavijesti primaoca bez odlaganja da je poiljka
prispjela, stavi mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnese mu tovarni list ako
je izdat.
(2) U sluaju kad je izdat tovarni list po naredbi ili na donosioca, on je duan da
postupi u skladu sa stavom 1 ovog lana samo ako je u tovarnom listu oznaeno lice u
mjestu opredjeljenja koje treba obavijestiti da je poiljka prispjela.

Predaja poiljke kad je izdat duplikat tovarnog lista

lan 759
Prevozilac moe odbiti da preda poiljku ako mu se istovremeno ne preda duplikat
tovarnog lista na kome je primalac potvrdio da mu je poiljka predata.

Pravo primaoca da zahtijeva predaju poiljaka

lan 760
(1) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu prema prevoziocu i od njega
zahtijevati da mu preda tovarni list i poiljku tek poto ona prispije u mjesto
opredjeljenja.
(2) Prevozilac je duan da na zahtjev primaoca preda mu poiljku prije nego to ona
prispije u mjesto opredjeljenja, samo ako je na to ovlaen od poiljaoca.
(3) Primalac moe vriti prava iz ugovora o prevozu i zahtijevati od prevozioca
predaju poiljke samo ako ispuni uslove predviene u ugovoru o prevozu.

Utvrivanje istovjetnosti i stanja poiljke

lan 761
(1) Ovlaeno lice ima pravo da zahtijeva da se zapisniki utvrdi istovjetnost
poiljke i, ako je poiljka oteena, u emu se sastoji oteenje.
(2) Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predata prevoziocu, ili da je
oteenje vee nego to je prevozilac tvrdio, trokove utvrivanja snosi prevozilac.

Obaveza primaoca da isplati naknadu za prevoz

lan 762
(1) Preuzimanjem poiljke i tovarnog lista, ako je izdat, primalac se obavezuje da
isplati prevoziocu naknadu za prevoz, ako nije to drugo odreeno u ugovoru o
prevozu ili u tovarnom listu, kao i da mu isplati svote kojima je poiljka optereena.
(2) Ako primalac smatra da nije duan isplatiti prevoziocu onoliko koliko ovaj
zahtijeva, on moe vriti prava iz ugovora samo ako kod suda poloi sporni iznos.
 Odsjek 4.

ODGOVORNOST PREVOZIOCA ZA GUBITAK,

OTEENjE I ZADOCNjENjE POILjKE
Gubitak ili oteenje poiljke
lan 763
(1) Prevozilac odgovara za gubitak ili oteenje poiljke koji bi se dogodili od asa
preuzimanja do njene predaje, osim ako su prouzrokovani radnjom ovlaenog lica,
svojstvima poiljke, ili stranim uzrocima koji se nijesu mogli predvidjeti ni izbjei ili
otkloniti.
(2) Prevozilac odgovara za tetu do iznosa odreenog zakonom ili meunarodnim
ugovorom.
(3) Nitave su odredbe ugovora o prevozu, optih uslova prevoza, tarifa ili kog
drugog opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje.
(4) Punovana je odredba kojom se unaprijed odreuje najvii iznos naknade, pod
uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom.
(5) Ogranienje iznosa naknade ne vai ako je tetu prevozilac prouzrokovao
namjerno ili krajnjom nepanjom.
(6) Ako drukije nije ugovoreno visina naknade odreuje se prema trinoj cijeni
poiljke u vrijeme i mjestu predaje za prevoz.

Gubitak ili oteenje poiljke skupocjenih stvari

lan 764
(1) U sluaju gubitka ili oteenja poiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti,
hartije od vrijednosti ili druge skupocjene stvari, prevozilac je duan da naknadi tako
nastalu tetu samo ako je prilikom predaje stvari na prevoz bio obavijeten o prirodi
tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom
nepanjom.
(2) Ako su se sa stvarima iz stava 1 ovog lana u poiljci nalazile i druge stvari, za
njihov gubitak ili oteenje prevozilac odgovara po optim pravilima o odgovornosti
prevozioca.

Vraanje plaene naknade za prevoz

lan 765
U sluaju potpunog gubitka poiljke prevozilac je, pored naknade tete, duan da
poiljaocu vrati naknadu za prevoz ako je plaena.

Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora

 lan 766
(1) Kad primalac preuzme poiljku bez prigovora i isplati prevoziocu njegova
potraivanja, prestaje odgovornost prevozioca, izuzev ako je oteenje zapisniki
utvreno prije preuzimanja poiljke.
(2) Prevozilac ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se nijesu mogla uoiti u
asu predaje, ako ga je primalac obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovom
otkrivanju, ali ne docnije od osam dana od predaje.
(3) Prevozilac se ne moe pozivati na odredbe st. 1 i 2 ovog lana, ako je oteenje
prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom.

Odgovornost prevozioca za zadocnjenje

lan 767
Prevozilac odgovara za tetu nastalu zbog zadocnjenja, izuzev ako je zadocnjenje
prouzrokovano nekom injenicom koja iskljuuje njegovu odgovornost za gubitak ili
oteenje stvari.

Odgovornost za pomonike
lan 768
Prevozilac odgovara za lica koja su po njegovom nalogu radila na izvrenju
prevoza.

Odsjek 5.

UEE VIE PREVOZILACA U PREVOZU

POILjKE
Solidarna odgovornost vie prevozilaca
lan 769
(1) Prevozilac koji povjeri nekom drugom prevoziocu potpuno ili djelimino
izvrenje prevoza poiljke koju je primio na prevoz ostaje i dalje odgovoran za njen
prevoz od njenog prijema do predaje, ali ima pravo na naknadu od prevozioca kome
je poiljku povjerio.
(2) Ako drugi prevozilac od prvog prevozioca preuzme sa poiljkom i tovarni list,
on postaje ugovorna strana u ugovoru o prevozu, sa pravima i dunostima solidarnog
dunika i solidarnog povjerioca, iji su udjeli srazmjerni njegovom ueu u prevozu.
(3) Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se i kad se za izvrenje prevoza neke
poiljke obavee jednim istim ugovorom vie prevozilaca koji e uestvovati u
prevozu jedan za drugim.
 (4) Svaki od vie prevozilaca ima pravo da zahtijeva da se utvrdi stanje poiljke u
asu kad mu se predaje radi izvrenja njegovog dijela prevoza.
(5) Solidarni prevozioci uestvuju u snoenju tete srazmjerno njihovim udjelima u
prevozu, izuzev onog koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku.
(6) Prigovori uinjeni kasnijem prevoziocu dejstvuju i prema svim ranijim
prevoziocima.

Podijeljena odgovornost prevozilaca

lan 770
Kad u izvrenju prevoza iste poiljke uestvuju jedan za drugim nekoliko
prevozilaca koje je odredio poiljalac, svaki od njih odgovara samo za svoj dio
prevoza.

Odsjek 6.

PRAVO ZALOGE
Kad prevozilac ima pravo zaloge
lan 771
(1) Radi obezbjeenja naplate naknade za prevoz i nunih trokova koje je uinio u
vezi sa prevozom, prevozilac ima pravo zaloge na stvarima koje su mu predate radi
prevoza i u vezi sa prevozom, dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje
moe raspolagati njima.
(2) Kad je u izvrenju prevoza uestovalo vie prevozilaca jedan za drugim, njihova
potraivanja u vezi sa izvrenjem prevoza obezbijeena su ovom zalogom, i poslednji
prevozilac je duan da, ako tovarni list ne sadri to drugo, naplati sva potraivanja po
tovarnom listu.
(3) Potraivanja ranijeg prevozioca, kao i njegovo pravo zaloge, prelaze po samom
zakonu na docnijeg prevozioca koji mu je isplatio ta potraivanja.
(4) To isto vai i ako prevozilac isplati otpremnikova potraivanja.

Sukob zalonih prava

lan 772
(1) Kad pored zalonog prava prevozioca postoje na istoj stvari istovremeno
zalona prava komisionara, otpremnika i skladitara, prvenstvo naplate imaju
potraivanja ma kog od ovih povjerilaca nastala otpremom ili prevozom, i to obratno
redu kojim su nastala.
(2) Ostala potraivanja komisionara i skladitara, kao i potraivanja otpremnika i
prevozioca nastala davanjem predujmova, naplauju se tek po isplati potraivanja
navedenih u stavu 1 ovog lana i to po redu kojim su nastala.
 ODJELjAK 3.

Ugovor o prevozu lica

Opte odredbe
lan 773
Prevozilac je duan da prevoz lica izvri bezbjedno onim prevoznim sredstvom
koje je odreeno ugovorom o prevozu i uz one uslove udobnosti i higijene koji se
prema vrsti odnosnog prevoznog sredstva i udaljenosti puta smatraju neophodnim.

Pravo putnika na odreeno mjesto

lan 774
Prevozilac je duan dati putniku ono mjesto i u onom prevoznom sredstvu, kako je
ugovoreno.

Odgovornost prevozioca za zadocnjenje

lan 775
(1) Prevozilac je duan prevesti putnika do odreenog mjesta na vrijeme.
(2) Prevozilac odgovara za tetu koju bi putnik pretrpio zbog zadocnjenja, izuzev
ako je do zadocnjenja dolo iz uzroka koji nije mogao otkloniti ni panjom strunjaka.

Odgovornost prevozioca za sigurnost putnika

lan 776
(1) Prevozilac odgovara za sigurnost putnika od poetka do zavretka prevoza, u
sluaju prevoza uz naknadu i u sluaju besplatnog prevoza, i duan je da naknadi tetu
koja nastane oteenjem zdravlja, povredom ili smru putnika, izuzev ako je
prouzrokovana radnjom putnika ili stranim uzrokom koji se nije mogao predvidjeti ni
izbjei ili otkloniti.
(2) Nitave su odredbe ugovora, kao i optih uslova prevoza, tarifa ili kog drugog
opteg akta, kojima se ova odgovornost smanjuje.

Odgovornost za prtljag predat na prevoz i za ostale stvari

lan 777
(1) Prtljag koji mu je putnik predao, prevozilac je duan da preveze u isto vrijeme
kad i putnika i preda mu ga po zavretku prevoza.
(2) Za gubitak i oteenje prtljaga koji mu je putnik predao, prevozilac odgovara
prema odredbama za prevoz stvari.
 (3) Za oteenje stvari koje putnik dri sa sobom, prevozilac odgovara prema
optim pravilima o odgovornosti.

Glava XX

UGOVOR O LICENCI
ODJELjAK 1.

Opte odredbe

Pojam
lan 778
Ugovorom o licenci obavezuje se davalac licence da sticaocu licence ustupi, u
cjelini ili djelimino, pravo iskoriavanja pronalaska, tehnikog znanja i iskustva,
iga, uzorka ili modela, a sticalac licence se obavezuje da mu za to plati odreenu
naknadu.

Forma
lan 779
(1) Ugovor o licenci mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.

Trajanje licence
lan 780
Licenca za iskoriavanje patentiranog pronalaska uzorka ili modela ne moe biti
zakljuena za vrijeme due od trajanja zakonske zatite tih prava.

Iskljuiva licenca
lan 781
(1) Ugovorom o licenci sticalac licence stie iskljuivo pravo iskoriavanja
predmeta licence samo ako je to izriito ugovoreno (iskljuiva licenca).
(2) Ostale mogunosti iskoriavanja predmeta licence zadrava davalac licence.
(3) Ako u ugovoru o licenci nije naznaeno o kakvoj je licenci rije, smatra se da
mu je data neiskljuiva licenca.

Prostorno ogranienje prava iskoriavanja

lan 782
 (1) Pravo iskoriavanja predmeta licence moe biti prostorno ogranieno samo ako
to nije suprotno slobodi trinog privreivanja.
(2) Ako ugovorom o licenci nije prostorno ogranieno pravo iskoriavanja
predmeta licence, smatra se da je licenca prostorno neograniena.

ODJELjAK 2.

Obaveze davaoca licence

Predaja predmeta licence

lan 783
(1) Davalac licence je duan da sticaocu licence u odreenom roku preda predmet
licence.
(2) Davalac licence je duan da sticaocu licence preda i tehniku dokumentaciju
potrebnu za praktinu primjenu predmeta licence.

Davanje uputstva i obavjetenja

lan 784
Davalac licence je duan da sticaocu licence daje sva uputstva i obavjetenja koja
su potrebna za uspjeno iskoriavanje predmeta licence.

Obaveza garantovanja
lan 785
Davalac licence garantuje sticaocu licence tehniku izvodljivost i tehniku
upotrebljivost predmeta licence.

Jemstvo
lan 786
(1) Davalac licence jemi da pravo iskoriavanja koje je predmet ugovora pripada
njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekog treeg.
(2) Ako je predmet ugovora iskljuiva licenca, davalac licence jemi da pravo
iskoriavanja nije ustupio drugom, ni potpuno ni djelimino.
(3) Davalac licence je duan da uva i brani pravo ustupljeno sticaocu licence od
svih zahtjeva treih lica.

Obaveza davaoca iskljuive licence

lan 787
 Ako je ugovorena iskljuiva licenca, davalac licence ne moe ni u kom vidu sam
iskoriavati predmet licence, niti njegove pojedine djelove, niti to povjeriti nekom
drugom u granicama prostornog vaenja licence.

ODJELjAK 3.

Obaveze sticaoca licence

Iskoriavanje predmeta licence
lan 788
Sticalac licence je duan da iskoriava predmet licence na ugovoreni nain, u
ugovorenom obimu i u ugovorenim granicama.

Korienje naknadnih usavravanja

lan 789
Ako zakonom ili ugovorom nije drukije odreeno, sticalac licence nije ovlaen da
iskoriava naknadna usavravanja predmeta licence.

uvanje predmeta licence u tajnosti

lan 790
Ako predmet licence sainjava nepatentirani pronalazak ili tajno tehniko znanje i
iskustvo, sticalac licence je duan da ga uva u tajnosti.

Kvalitet
lan 791
(1) Ako je uz licencu za proizvodnju ustupljena i licenca za upotrebu iga, sticalac
licence moe stavljati u promet robu sa tim igom samo ako je njen kvalitet isti kao
to je kvalitet robe koju proizvodi davalac licence.
(2) Suprotan sporazum nema pravno dejstvo.

Obiljeavanje
lan 792
Sticalac licence je duan da robu obiljei oznakom o proizvodnji po licenci.

Naknada
lan 793
 Sticalac licence je duan da isplati davaocu licence ugovorenu naknadu u vrijeme i
na nain kako je to odreeno ugovorom.

Podnoenje izvjetaja
lan 794
Ako se naknada odreuje u zavisnosti od obima iskoriavanja predmeta licence,
sticalac licence je duan da podnese davaocu licence izvetaj o obimu iskoriavanja i
izvri obraun naknade svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok.

Izmjena ugovorene naknade

lan 795
Ako je ugovorena naknada postala oigledno nesrazmjerna u odnosu na prihod koji
sticalac licence ima od iskoriavanja predmeta licence, zainteresovana strana moe
da zahtijeva izmjenu ugovorene naknade.

ODJELjAK 4.

Podlicenca

Ustupanje licence
lan 796
(1) Sticalac iskljuive licence moe pravo iskoriavanja predmeta licence ustupiti
drugom (podlicenca).
(2) Ugovorom se moe predvidjeti da sticalac licence ne moe dati drugom
podlicencu, ili mu je ne moe dati bez dozvole davaoca licence.

Kad davalac moe odbiti dozvolu

lan 797
Kad je za davanje podlicence potrebna dozvola davaoca licence, on je moe odbiti
sticaocu iskljuive licence samo iz ozbiljnih razloga.

Otkaz zbog nedozvoljene podlicence

lan 798
Davalac licence moe otkazati ugovor o licenci bez otkaznog roka ako je
podlicenca data bez njegove dozvole, koja je prema zakonu ili prema ugovoru
potrebna.
 Neposredan zahtjev davaoca licence
lan 799
(1) Ugovorom o podlicenci ne stvara se nikakav poseban pravni odnos izmeu
sticaoca podlicence i davaoca licence, ak ni kad je davalac licence dao potrebnu
dozvolu za zakljuenje podlicence.
(2) Davalac licence moe da, radi naplate svojih potraivanja od sticaoca licence
nastalih iz licence, zahtijeva neposredno od sticaoca podlicence isplatu iznosa koje
ovaj duguje davaocu podlicence po osnovu podlicence.

ODJELjAK 5.

PRESTANAK UGOVORA
Protek odreenog vremena
lan 800
Ugovor o licenci zakljuen na odreeno vrijeme prestaje samim protekom vremena
za koje je zakljuen i nije potrebno da bude otkazan.

Preutno obnavljanje licence

lan 801
(1) Kad po proteku vremena za koje je ugovor o licenci bio zakljuen sticalac
licence produi da iskoriava predmet licence, a davalac licence se tome ne protivi,
smatra se da je zakljuen nov ugovor o licenci neodreenog trajanja, pod istim
uslovima kao i prethodni.
(2) Obezbjeenja koja su trea lica dala za prvu licencu prestaju sa protekom
vremena za koje je bila zakljuena.

Otkaz
lan 802
(1) Ugovor o licenci ije trajanje nije odreeno prestaje otkazom koji svaka strana
moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok.
(2) Ako otkazni rok nije ugovorom odreen, iznosi est mjeseci, s tim to davalac
licence ne moe otkazati ugovor tokom prve godine njegovog vaenja.

Smrt, steaj i likvidacija

lan 803
 (1) U sluaju smrti davaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima,
ako drukije nije ugovoreno.
(2) U sluaju smrti sticaoca licence, licenca se nastavlja sa njegovim nasljednicima
koji produavaju njegovu djelatnost.
(3) U sluaju steaja ili likvidacije sticaoca licence davalac licence moe raskinuti
ugovor.

Glava XXI

OSTAVA
ODJELjAK 1.

O OSTAVI UOPTE
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 804
(1) Ugovorom o ostavi obavezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca,
da je uva i da je vrati kad je ostavodavac bude zatraio.
(2) Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.

Ostava tue stvari

lan 805
(1) Ugovor o ostavi moe punovano zakljuiti u svoje ime i lice koje nije
sopstvenik stvari, i ostavoprimac je duan da vrati stvar njemu, izuzev ako bi doznao
da je stvar ukradena.
(2) Ako tree lice tubom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao sopstvenik,
ostavoprimac je duan da saopti sudu od koga lica je stvar primio i istovremeno
obavijesti ostavodavca o podignutoj tubi.

Odsjek 2.

OBAVEZE OSTAVOPRIMCA
Obaveze uvanja i obavjetavanja
lan 806
 (1) Ostavoprimac je duan da uva stvar kao svoju sopstvenu, a ako je ostava uz
naknadu, kao dobar privrednik, odnosno dobar domain.
(2) Ako su ugovoreni mjesto ili nain uvanja stvari, ostavoprimac ih moe
promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inae odgovara i za
sluajnu propast ili sluajno oteenje stvari.
(3) O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu
oteene na ma koji nain ostavoprimac je duan da obavijesti ostavodavca.

Predaja stvari drugom na uvanje

lan 807
Ostavoprimac ne moe bez pristanka ostavodavca, ili bez nude, predati povjerenu
mu stvar drugome da je uva, inae odgovara i za njenu sluajnu propast ili oteenje.

Upotrebljavanje stvari
lan 808
(1) Ostavoprimac nema pravo da upotrebljava stvar povjerenu mu na uvanje.
(2) U sluaju nedozvoljene upotrebe stvari, ostavoprimac duguje ostavodavcu
odgovarajuu naknadu i odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari koji bi se
dogodili tom prilikom.
(3) Kad je u ostavu data neka nepotrona stvar i ostavoprimcu dozvoljeno da je
upotrebljava, onda se na odnose ugovornih strana primjenjuju pravila o ugovoru o
posluzi, a samo o pitanjima vremena i mjesta vraanja stvari sudi se po pravilima o
ugovoru o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo odredile.

Upotrebljavanje i predaja stvari drugome

lan 809
Kad ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nude suprotno ugovoru
upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nain njenog uvanja ili kad stvar preda na
uvanje drugom licu, on ne odgovara za sluajnu propast ili oteenje stvari do kojih
bi dolo i da je postupao u skladu sa ugovorom.

Vraanje stvari
lan 810
(1) Ostavoprimac je duan da vrati stvar im je ostavodavac zatrai i to sa svim
plodovima i drugim koristima od stvari.
(2) Ako je odreen rok za vraanje stvari, ostavodavac moe traiti da mu se stvar
vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren iskljuivo u interesu
ostavodavca.
 (3) Vraanje se vri u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije
odreeno neko drugo mjesto, u kom sluaju ostavoprimac ima pravo na naknadu
trokova prenosa stvari.

Odsjek 3.

PRAVA OSTAVOPRIMCA
Naknada trokova i tete
lan 811
Ostavoprimac ima pravo da zahtijeva od ostavodavca da mu naknadi trokove
opravdano uinjene radi ouvanja stvari, kao i tetu koju je imao zbog ostave.

Naknada
lan 812
Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada
ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na uvanje, ili ako se naknada
mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla.

Vraanje stvari u sluaju besplatne ostave

lan 813
(1) Ostavoprimac koji se obavezao da besplatno uva stvar odreeno vrijeme moe
je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi samoj stvari prijetila
opasnost propasti ili oteenja ili ako bi mu njeno dalje uvanje moglo prouzrokovati
tetu.
(2) Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz stava 1 ovog lana moe u svako doba
odustati od ugovora, ali je duan da ostavodavcu odredi primjeran rok za preuzimanje
stvari.

Odsjek 4.

POSEBNI SLUAJEVI OSTAVE

Neprava ostava
lan 814
Kad su u ostavu date zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroi i
obavezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose sa
ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e u pogledu vremena i
mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovorne strane nijesu to drugo
odredile.

Ostava u nudi
lan 815
Kome je stvar povjerena u sluaju poara, zemljotresa, poplave ili slinih neprilika
duan je da je uva sa poveanom panjom.

ODJELjAK 2.

Ugostiteljska ostava
Ugostitelj kao ostavoprimac
lan 816
(1) Ugostitelj se smatra ostavoprimcem u pogledu stvari koje su gosti donijeli i
odgovara za njihov nestanak ili oteenje najvie do iznosa utvrenog posebnim
propisom.
(2) Ova odgovornost je iskljuena ako su stvari propale ili oteene usljed okolnosti
koje se nijesu mogle izbjei ili otkloniti, usljed nekog uzroka u samoj stvari, ako su
nestale ili oteene ponaanjem samog gosta, ili ponaanjem lica koje je on doveo ili
koja su mu dola u posjetu.
(3) Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje, kao
i ako je teta nastala njegovom krivicom ili krivicom lica za koje on odgovara.

Stvari koje je gost donio

lan 817
(1) Stvarima koje je gost donio u ugostiteljski objekt smatraju se:
1) stvari koje se nalaze u ugostiteljskom objektu za sve vrijeme dok gost ima
smjetaj u objektu;
2) stvari koje se nalaze izvan ugostiteljskog objekta na mjestu koje je ugostitelj
odredio ili uzeo pod svoj nadzor, odnosno nadzor lica za koje on odgovara za svo
vrijeme smjetaja;
3) stvari nad kojima ugostitelj ili lice za koje odgovara preuzima nadzor u
ugostiteljskom objektu ili izvan njega u razumnom vremenu prije ili poslije vremena
smjetaja.
(2) Odredbe o odgovornosti za donesene stvari gosta nee se primjenjivati na
vozila, stvari u njima i ivotinje, osim ako je drukije ugovoreno.

Obaveze ugostitelja da primi stvari na uvanje

lan 818
 (1) Ugostitelj je duan da primi na uvanje stvari koje gosti donesu i hoe da mu
predaju na uvanje, izuzev ako ne raspolae podesnim prostorijama za njihov
smjetaj, ili ako njihovo uvanje prelazi njegove mogunosti iz nekog drugog uzroka.
(2) Ako ugostitelj neopravdano odbije da primi stvar na uvanje, duguje potpunu
naknadu tete koju gost usljed toga pretrpi.

Dunost gosta da prijavi tetu

lan 819
Gost je duan da prijavi nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima
pravo na naknadu tete samo ako dokae da je teta nastala krivicom ugostitelja ili
lica za koje on odgovara.

Objave o iskljuenju odgovornosti

lan 820
Nemaju nikakvog pravnog dejstva objave istaknute u prostorijama ugostitelja
kojima se iskljuuje, ograniava ili uslovljava njihova odgovornost za stvari koje su
gosti donijeli.

Pravo zadravanja
lan 821
Ugostitelj koji primi goste na noenje ima pravo da zadri stvari koje su gosti
donijeli, do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge.

Proirenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi

lan 822
Odredbe o ugostiteljskoj ostavi shodno se primjenjuju i na bolnice, javne garae,
kola za spavanje, organizovane kampove i sl.

Glava XXII

USKLADITENjE
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
 lan 823
(1) Ugovorom o uskladitenju obavezuje se skladitar da primi i uva odreenu
robu i da preduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom
stanju, te da je preda na zahtjev ostavodavca ili drugog ovlaenog lica, a ostavodavac
se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu.
(2) Prilikom predaje robe ostavodavac je duan dati sva potrebna obavjetenja o
njoj i izjaviti kolika je njena vrijednost.

Iskljuenje odgovornosti i neke obaveze skladitara

lan 824
(1) Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzrokovana
usljed okolnosti koje se nijesu mogle izbjei ili otkloniti ili je prouzrokovana krivicom
ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe, kao i neispravnom ambalaom.
(2) Skladitar je duan da upozori ostavodavca na mane, ili prirodna svojstva robe,
odnosno na neispravnu ambalau usljed kojih moe doi do tete na robi, im je
navedene nedostatke uoio ili morao uoiti.
(3) Ako bi se na robi deavale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji
opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladitar je duan, da ako to po njegovom
pozivu ne bi mogao na vrijeme da uini ostavodavac, proda robu bez odlaganja na
najpogodniji nain.
(4) Skladitar je obavezan da preduzima radnje radi ouvanja prava ostavodavca
prema prevoziocu koji mu je predao robu za raun ostavodavca u oteenom ili
manljivom stanju.

Dunost osiguranja
lan 825
(1) Skladitar je duan da osigura robu primljenu na uvanje samo ako je to
ugovoreno.
(2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje,
skladitar je duan da osigura robu od uobiajenih rizika.

Ogranienje naknade tete

lan 826
Naknada tete koju je skladitar duan da plati zbog propasti, umanjenja ili
oteenja robe za vrijeme od njenog prijema do predaje, ne moe prei stvarnu
vrijednost robe, osim ako je tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom.

Mijeanje zamjenljivih stvari

lan 827
 (1) Skladitar ne moe pomijeati primljene zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste
i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oigledno da se radi o
stvarima koje se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca.
(2) Ako su stvari pomijeane, skladitar moe na zahtjev ovlaenog lica bez
uea ostalih ovlaenih lica iz smjee zamjenljivih stvari izdvojiti dio koji mu
pripada.

Pregledanje robe i uzimanje uzoraka

lan 828
Skladitar je duan da dozvoli ovlaenom licu da pregleda robu i da uzima uzorke
od nje.

Potraivanje skladitara i pravo zaloge

lan 829
(1) Pored naknade za uvanje, skladitar ima pravo na naknadu trokova koji su bili
potrebni za ouvanje robe.
(2) Za svoja potraivanja iz ugovora o uskladitenju i ostala potraivanja nastala u
vezi sa uvanjem robe skladitar ima zalono pravo na toj robi.

Podizanje robe i prodaja nepodignute robe

lan 830
(1) Ostavodavac moe robu podii i prije ugovorenog roka.
(2) Ako ostavodavac ne podigne robu po isteku ugovorenog roka ili po isteku
godine dana ako nije ugovoren rok za uvanje, skladitar moe za njegov raun
prodati robu na javnoj prodaji, ali je duan obavijestiti ga prethodno o svojoj namjeri i
ostaviti mu naknadni rok najmanje od osam dana da robu podigne.

Nedostaci pri prijemu robe

lan 831
(1) Primalac robe duan je da robu pregleda u trenutku njenog preuzimanja.
(2) Ako prilikom preuzimanja robe primijeti nedostatke, primalac je duan da o
tome odmah upozori skladitara, inae se smatra da je roba uredno primljena.
(3) O nedostacima robe koji se nijesu mogli utvrditi u trenutku preuzimanja,
primalac je duan da na pouzdan nain obavijesti skladitara u roku od sedam dana,
raunajui od dana preuzimanja robe, inae se smatra da je roba uredno primljena.

Primjena pravila o ostavi

lan 832
 Na ugovore o uskladitenju shodno se primjenjuju pravila o ostavi, ukoliko
pravilima o uskladitenju nije drukije regulisano.

ODJELjAK 2.

SKLADINICA
Dunost izdavanja skladinice
lan 833
Skladitar koji je na osnovu zakona ovlaen da za robu primljenu na uskladitenje
izda skladinicu duan ju je izdati ostavodavcu na njegov zahtjev.

Sastojci i sadrina skladinice

lan 834
(1) Skladinica se sastoji iz priznanice i zalonice.
(2) Priznanica i zalonica sadre: naziv, odnosno ime i zanimanje ostavodavca,
njegovo sjedite, odnosno prebivalite, naziv i sjedite skladitara, datum i broj
skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, navod o
tome do koga iznosa je roba osigurana, kao i ostale podatke potrebne za
raspoznavanje robe i odreivanje njene vrijednosti.
(3) Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu.

Skladinica za djelove robe

lan 835
(1) Ostavodavac moe zahtijevati da skladitar podijeli robu na odreene djelove i
da mu za svaki dio izda zasebnu skladinicu.
(2) Ako je dobio skladinicu za cijelu koliinu robe, ostavodavac moe da zahtijeva
da skladitar podijeli robu na odreene djelove i da mu, u zamjenu za skladinicu koju
je dobio, izda posebne skladinice za svaki pojedini dio.
(3) Ostavodavac moe da zahtijeva da mu skladitar izda skladinicu samo za jedan
dio zamjenljive robe koji je ostavio kod njega.

Prava imaoca skladinice

lan 836
(1) Imalac skladinice ima pravo da zahtijeva da mu se preda roba oznaena na
njoj.
(2) Imalac skladinice moe da raspolae robom oznaenom u skladinici
prenoenjem skladinice.
 Prenoenje priznanice i zalonice
lan 837
(1) Priznanica i zalonica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno.
(2) Prilikom svakog prenosa na njima mora biti ubiljeen datum.
(3) Na zahtjev prijemnika priznanice ili zalonice, prenos na njega prepisae se u
registar skladita, gdje e se ubiljeiti i njegovo sjedite odnosno prebivalite.

Pravo imaoca priznanice

lan 838
(1) Prenos priznanice bez zalonice daje prijemniku pravo da zahtijeva da mu se
preda roba samo ako isplati imaocu zalonice, ili poloi skladitaru za imaoca
zalonice, iznos koji treba da mu bude isplaen na dan dospjelosti potraivanja.
(2) Imalac priznanice bez zalonice moe zahtijevati da se roba proda, ako se
postignutom cijenom moe isplatiti iznos na koji ima pravo imalac zalonice, s tim da
se ostvareni viak preda njemu.
(3) Kad se radi o zamjenljivim stvarima, imalac priznanice bez zalonice moe
zahtijevati da mu skladitar preda jedan dio robe pod uslovom da poloi skladitaru za
raun imaoca zalonice odgovarajui iznos u novcu.

Prava imaoca zalonice

lan 839
(1) Prenos zalonice bez priznanice daje prijemniku pravo zaloge na robi.
(2) Prilikom prvog prenosa, na zalonici moraju biti ubiljeeni naziv odnosno ime i
zanimanje povjerioca, njegovo poslovno sjedite, odnosno prebivalite, iznos
njegovog potraivanja raunajui i kamate i datum dospijevanja.
(3) Prvi prijemnik zalonice duan je bez odlaganja prijaviti skladitaru da je na
njega izvren prenos zalonice, a skladite je duno prepisati taj prenos u svoj registar
i na samoj zalonici zabiljeiti da je ovaj prepis izvren.
(4) Bez obavljanja radnji iz stava 3 ovog lana, zalonica se ne moe dalje prenositi
indosamentom.
(5) Zalonica koja ne sadri iznos potraivanja zalonog povjerioca, obavezuje u
korist zalonog povjerioca cjelokupnu vrijednost stvari navedenu u njoj.

Protest zbog neisplate i prodaje robe

lan 840
(1) Imalac zalonice bez priznanice, kome ne bude isplaeno u roku potraivanje
obezbijeeno zalonicom, duan je, pod prijetnjom gubitka prava da zahtijeva isplatu
od prenosilaca, podii protest prema propisima o mjenici.
 (2) Imalac zalonice koji je podigao protest moe po proteku osam dana od
dospjelosti potraivanja da zahtijeva prodaju zaloene robe, a isto pravo pripada i
prenosiocu koji je isplatio imaocu zalonice potraivanje obezbijeeno zalonicom.
(3) Od iznosa postignutog prodajom izdvaja se potrebna svota za podmirenje
trokova prodaje, potraivanja skladitara iz ugovora o uskladitenju i ostalih
njegovih potraivanja nastalih u vezi sa ostavljenom robom, zatim se isplauje
obezbijeeno potraivanje imaoca zalonice, a ostatak pripada imaocu priznanice.

Zahtjev isplate od prenosilaca zalonice

lan 841
(1) Imalac zalonice moe da zahtijeva isplatu od prenosioca tek ako nije mogao
postii potpuno namirenje prodajom zaloene robe.
(2) Zahtjev mora biti podignut u roku odreenom u propisima o mjenici za zahtjev
prema indosantima, i taj rok poinje tei od dana kad je izvrena prodaja robe.
(3) Imalac zalonice gubi pravo da zahtijeva isplatu od prenosilaca ako ne bude
zahtijevao prodaju robe najdalje u roku od mjesec dana od protesta.

Glava XXIII

NALOG
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 842
(1) Ugovorom o nalogu obavezuje se i ovlauje nalogoprimac da za raun
nalogodavca preduzme odreene poslove.
(2) Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije
ugovoreno ili proizilazi iz prirode meusobnog odnosa.

Lica duna da odgovore na ponudu naloga

lan 843
Ko se bavi vrenjem tuih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za vrenje tih
poslova, duan je, ako nee da prihvati ponueni nalog koji se odnosi na te poslove,
da o tome bez odlaganja obavijesti drugu stranu, inae odgovara za tetu koju bi ova
pretrpjela zbog toga.

ODJELjAK 2.
 Obaveze nalogoprimca

Izvrenje naloga kako glasi

lan 844
(1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog prema primljenim uputstvima, sa
panjom dobrog privrednika, odnosno dobrog domaina, ostajui u njegovim
granicama i u svemu paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi.
(2) Kad nalogoprimac smatra da bi izvrenje naloga po dobijenim uputstvima bilo
od tete za nalogodavca, on je duan skrenuti na to njegovu panju i traiti nova
uputstva.
(3) Ako nalogodavac nije dao odreena uputstva o poslu koji treba obaviti,
nalogoprimac je duan, rukovodei se interesima nalogodavca, postupiti kao dobar
privrednik, odnosno dobar domain, a ako je nalog bez naknade, kako bi u istim
okolnostima postupio u sopstvenoj stvari.

Odstupanje od naloga i uputstava

lan 845
(1) Od dobijenog naloga i uputstava nalogoprimac moe odstupati samo sa
saglasnou nalogodavca, a kada mu zbog kratkoe vremena ili iz kog drugog uzroka
nije mogue traiti saglasnost nalogodavca, on moe odstupiti od naloga i uputstava
samo ako je, po procjeni svih okolnosti, mogao osnovano smatrati da to zahtijevaju
interesi nalogodavca.
(2) Ako nalogoprimac prekorai granice naloga ili odstupi od dobijenih uputstava
van sluaja predvienog u stavu 1 ovog lana, nee se smatrati za nalogoprimca, ve
za poslovou bez naloga, izuzev ako nalogodavac naknadno odobri ono to je uradio.

Zamjena
lan 846
(1) Nalogoprimac je duan da izvri nalog lino.
(2) Nalogoprimac moe povjeriti izvrenje naloga drugom samo ako mu je
nalogodavac to dozvolio, kao i ako je na to prinuen okolnostima.
(3) U tim sluajevima on odgovara samo za izbor zamjenika i za uputstva koja mu
je dao.
(4) U ostalim sluajevima on odgovara za rad zamjenika, kao i za sluajnu propast
ili oteenje stvari koji bi se dogodili kod zamjenika.
(5) Nalogodavac moe u svakom sluaju da zahtijeva neposredno od zamjenika
izvrenje obaveze iz naloga.

Polaganje rauna
lan 847
 O izvrenom poslu nalogoprimac je duan da poloi raun i preda bez
odugovlaenja nalogodavcu sve to je primio na osnovu obavljanja povjerenih
poslova, bez obzira na to da li je ono to je primio za nalogodavca bilo dugovano
ovome ili ne.

Podnoenje izvetaja
lan 848
Nalogoprimac je duan na zahtjev nalogodavca da podnese izvjetaj o stanju
poslova i poloi raun i prije odreenog vremena.

Odgovornost za upotrebu nalogodavevog novca

lan 849
Ako se nalogoprimac sluio za svoje potrebe novcem koji je primio za
nalogodavca, duan je da plati kamatu po najvioj dozvoljenoj ugovornoj stopi,
raunajui od dana upotrebe, a na ostali dugovani novac koji nije predao na vrijeme,
zateznu kamatu, raunajui od dana kad ga je bio duan predati.

Solidarna odgovornost nalogoprimaca

lan 850
Ako je vrenje nekog posla povjereno istim nalogom da ga zajedniki vre vie lica,
oni odgovaraju solidarno za obaveze iz tog naloga, ako to drugo nije ugovoreno.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE NALOGODAVCA
Predujmljivanje novca
lan 851
Nalogodavac je duan na zahtjev nalogoprimca dati mu izvjesnu svotu novca za
predviene izdatke.

Naknada trokova i preuzimanje obaveza

lan 852
(1) Nalogodavac je duan da naknadi nalogoprimcu, ak i ako njegov trud bez
njegove krivice nije imao uspjeha, sve potrebne trokove koje je uinio za izvrenje
naloga, sa kamatom od dana kad su uinjeni.
 (2) Nalogodavac je duan da preuzme obaveze koje je nalogoprimac uzeo na sebe
vrei u svoje ime povjerene mu poslove, ili ga na koji drugi nain oslobodi od
obaveza.

Naknada tete
lan 853
Nalogodavac je duan da naknadi nalogoprimcu tetu koju je ovaj pretrpio bez
svoje krivice u vrenju naloga.

Visina naknade
lan 854
Ako drukije nije ugovoreno, nalogodavac duguje naknadu u uobiajenoj visini, a
ako o tome nema obiaja, onda pravinu naknadu.

Isplata naknade
lan 855
(1) Ukoliko nije drukije ugovoreno, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu
naknadu po obavljenom poslu.
(2) Ako je nalogoprimac bez svoje krivice samo djelimino obavio nalog, ima
pravo na srazmjerni dio naknade.
(3) U sluaju kad bi unaprijed ugovorena naknada bila u oiglednoj nesrazmjeri sa
uinjenim uslugama, nalogodavac moe da zahtijeva njeno smanjenje.

Pravo zaloge
lan 856
Radi obezbjeenja naknade i trokova nalogoprimac ima pravo zaloge na
pokretnim stvarima nalogodavca koji je dobio po osnovu naloga, kao i na novanim
iznosima koje je naplatio za raun nalogodavca.

Solidarna odgovornost nalogodavaca

lan 857
Ako je vie nalogodavaca povjerilo nalogoprimcu izvrenje naloga, oni mu
odgovaraju solidarno.

ODJELjAK 4.

PRESTANAK NALOGA
 Odustanak od ugovora
lan 858
(1) Nalogodavac moe odustati od ugovora.
(2) U sluaju odustanka od ugovora u kome nalogoprimcu pripada naknada za
njegov trud, nalogodavac je duan da isplati nalogoprimcu odgovarajui dio naknade,
i naknadi mu tetu koju je pretrpio odustankom od ugovora, ako za odustanak nije
bilo osnovanih razloga.

Otkaz
lan 859
(1) Nalogoprimac moe otkazati nalog kad hoe, samo ne u nevrijeme.
(2) Nalogoprimac je duan da naknadi nalogodavcu tetu koju je ovaj pretrpio zbog
otkaza naloga u nevrijeme, izuzev kad su za otkaz postojali osnovani razlozi.
(3) Nalogoprimac je duan da produi poslije otkaza poslove koji ne trpe odlaganje,
dok nalogodavac ne bude u mogunosti da preuzme brigu o njima.

Smrt, prestanak pravnog lica

lan 860
(1) Nalog prestaje smru nalogoprimca.
(2) Nasljednici nalogoprimca duni su da o njegovoj smrti to prije obavijeste
nalogodavca i preduzmu to je potrebno za zatitu njegovih interesa, dok ne bude u
stanju da sam preuzme brigu o njima.
(3) Nalog prestaje smru nalogodavca samo ako je tako ugovoreno ili ako se
nalogoprimac primio naloga s obzirom na svoje line odnose sa nalogodavcem.
(4) U sluaju iz stava 3 ovog lana nalogoprimac je duan da produi povjerene
poslove, ako bi inae nastupila teta za nasljednike, dok ovi ne budu u mogunosti da
sami preuzmu brigu o njima.
(5) Ako je nalogodavac ili nalogoprimac neko pravno lice, nalog prestaje kad to
lice prestane da postoji.

Steaj, lienje poslovne sposobnosti

lan 861
Nalog prestaje kad je nalogodavac ili nalogoprimac u steaju ili bude potpuno ili
djelimino lien poslovne sposobnosti.

as prestanka naloga
lan 862
 (1) Kad je nalogodavac odustao od ugovora, kao i kad je umro ili je u steaju, ili
potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti, nalog prestaje u asu kad je
nalogoprimac saznao za dogaaj zbog kog nalog prestaje.
(2) Kad je nalogoprimcu izdato pisano punomoje duan ga je vratiti po prestanku
naloga.

Izuzeci
lan 863
Kad je nalog dat da bi nalogoprimac mogao postii ispunjenje nekog svog
potraivanja od nalogodavca, nalogodavac ne moe odustati od ugovora i nalog ne
prestaje ni smru, ni steajem nalogodavca ili nalogoprimca, ni kad jedan od njih
bude potpuno ili djelimino lien poslovne sposobnosti.

Glava XXIV

KOMISION
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 864
(1) Ugovorom o komisionu obavezuje se komisionar da za naknadu (proviziju)
obavi u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie poslova koje mu povjerava
komitent.
(2) Komisionar ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena.

Primjena pravila o ugovoru o nalogu

lan 865
Na ugovor o komisionu shodno se primjenjuju pravila o nalogu, ukoliko pravilima
o komisionu nije drukije odreeno.

Zakljuenje posla pod uslovima razliitim od naloga

lan 866
(1) Ako je komisionar zakljuio neki posao po nepovoljnijim uslovima od onih
odreenih nalogom kad to nije smio, duan je da naknadi komitentu razliku, kao i
prouzrokovanu tetu.
 (2) U sluaju iz stava 1 ovog lana komitent moe odbiti da prihvati zakljueni
posao, pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara.
(3) Komitent gubi pravo iz stava 2 ovog lana ako komisionar pokae spremnost da
mu odmah isplati razliku i naknadi prouzrokovanu tetu.
(4) Ako je posao zakljuen po povoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom,
sva tako postignuta korist pripada komitentu.

Prodaja robe prezaduenom licu

lan 867
Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu licu za iju je
prezaduenost znao ili je mogao znati.

Kad sam komisionar kupuje robu komitenta ili mu prodaje svoju robu
lan 868
(1) Komisionar kome je povjereno da proda ili da kupi neku robu kotiranu na berzi
ili na tritu moe, ako mu je komitent to dozvolio, da zadri robu za sebe kao kupac,
odnosno isporui je kao prodavac, po cijeni u vrijeme izvrenja povjerenog posla.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana izmeu komisionara i komitenta nastaju odnosi
iz ugovora o prodaji.
(3) Ako se berzanska, odnosno trina cijena i cijena koju je odredio komitent ne
slau, komisionar - prodavac ima pravo na manju od ove dvije cijene, a komisionar -
kupac duan je da plati veu.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE KOMISIONARA
uvanje i osiguranje
lan 869
(1) Komisionar je duan da uva povjerenu robu sa panjom dobrog privrednika.
(2) Komisionar odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije
osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti.

Obavjetenje o stanju primljene robe

lan 870
(1) Prilikom preuzimanja robe od prevozioca, koju mu je poslao komitent,
komisionar je duan da utvrdi njeno stanje i bez odlaganja izvijesti komitenta o danu
prispijea robe, kao i o vidljivim oteenjima ili manjku, inae odgovara za tetu koja
bi zbog tog proputanja nastala za komitenta.
 (2) Komisionar je duan da preduzme sve potrebne mjere radi ouvanja prava
komitenta prema odgovornom licu.

Obavjetenje o promjenama na robi

lan 871
Komisionar je duan da obavijesti komitenta o svim promjenama na robi zbog
kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti, a ako nema vremena za ekanje
njegovih uputstava, ili ako on odugovlai sa davanjem uputstava, u sluaju opasnosti
znatnijeg oteenja robe, komisionar je duan da je proda na najpogodniji nain.

Saoptavanje komitentu imena saugovornika

lan 872
(1) Komisionar je duan da saopti komitentu sa kojim je licem obavio posao koji
mu je komitent povjerio.
(2) Pravilo iz stava 1 ovog lana ne primjenjuje se u sluaju prodaje pokretnih
stvari koja se vri preko komisionih prodavnica, osim ako nije drukije ugovoreno.

Polaganje rauna
lan 873
(1) Komisionar je duan da poloi raun o obavljenom poslu bez nepotrebnog
odlaganja.
(2) Komisionar je duan da preda komitentu sve to je primio po osnovu posla
izvrenog za njegov raun.
(3) Komisionar je duan da prenese na komitenta potraivanja i ostala prava koja je
stekao prema treem sa kojim je obavio posao u svoje ime i za njegov raun.

Delkredere
lan 874
(1) Komisionar odgovara za ispunjenje obaveza svog saugovornika samo ako je
posebno jemio da e on svoje obaveze ispuniti (delkredere), u kom sluaju on
odgovara solidarno sa njim.
(2) Komisionar koji je jemio za ispunjenje obaveza svog saugovornika ima pravo i
na posebnu naknadu (delkredere provizija).

ODJELjAK 3.

OBAVEZE KOMITENTA
Naknada (provizija)
 lan 875
(1) Komitent je duan da isplati komisionaru naknadu kad bude izvren posao koji
je komisionar obavio, kao i ako izvrenje posla bude sprijeeno nekim uzrokom za
koji odgovara komitent.
(2) U sluaju postupnog izvravanja, komisionar moe da zahtijeva srazmjeran dio
naknade poslije svakog djeliminog ispunjenja.
(3) Ako ne doe do izvrenja zakljuenog posla iz uzroka za koji ne odgovaraju ni
komisionar ni komitent, komisionar ima pravo na odgovarajuu naknadu za svoj trud.
(4) Komisionar koji je nevjerno postupio prema komitentu nema pravo na naknadu.

Visina naknade
lan 876
(1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, komisionaru pripada
naknada prema obavljenom poslu i postignutom rezultatu.
(2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema obavljenom
poslu i postignutom rezultatu, sud je moe, na zahtjev komitenta, sniziti na pravian
iznos.

Naknada trokova
lan 877
(1) Komitent je duan da naknadi komisionaru trokove koji su bili potrebni za
izvrenje naloga sa kamatom od dana kad su uinjeni.
(2) Komitent je duan dati komisionaru posebnu naknadu za upotrebu njegovih
skladita i transportnih sredstava, ako ona nije obuhvaena naknadom za izvrenje
posla.

Predujmljivanje novca komisionaru

lan 878
Ako ugovorom o komisionu nije to drugo odreeno, komitent nije duan da
predujmi komisionaru potrebna sredstva za obavljanje povjerenog posla.

ODJELjAK 4.

Zalono pravo
lan 879
(1) Komisionar ima pravo zaloge na stvarima koje su predmet ugovora o komisionu
dok se te stvari nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega ili dok on ima u
rukama ispravu pomou koje moe raspolagati njima.
 (2) Iz vrijednosti stvari iz stava 1 ovog lana komisionar moe naplatiti prije ostalih
komitentovih povjerilaca svoja potraivanja po osnovu svih komisionih poslova sa
komitentom kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu, bez obzira na to
da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim.
(3) Pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz potraivanja koja je, izvravajui
nalog, stekao za raun komitenta.

ODJELjAK 5.

ODNOSI SA TREIM LICIMA

Komitentova prava na potraivanja iz posla sa treim
lan 880
(1) Komitent moe da zahtijeva ispunjenje potraivanja iz posla koji je komisionar
zakljuio sa treim i za njegov raun tek poto mu ih komisionar ustupi.
(2) U pogledu odnosa komitenta sa komisionarom i njegovim povjeriocima, ova se
potraivanja od svog nastanka smatraju kao komitentova potraivanja.

Ogranienje prava komisionarovih povjerilaca

lan 881
Povjerioci komisionara ne mogu radi naplate svojih potraivanja, ni u sluaju
njegovog steaja, preduzeti mjere izvrenja na pravima i stvarima koje je komisionar,
izvravajui nalog, stekao u svoje ime, ali za raun komitenta, izuzev ako se radi o
potraivanjima nastalim u vezi sa sticanjem tih prava i stvari.

Steaj komisionara
lan 882
(1) U sluaju steaja komisionara komitent moe da zahtijeva izluenje iz steajne
mase stvari koje je predao komisionaru radi prodaje za njegov raun, kao i stvari koje
je komisionar nabavio za njegov raun.
(2) U sluaju steaja komisionara, komitent moe da zahtijeva od treeg kome je
komisionar predao stvari, da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njen jo neisplaeni
dio.

Glava XXV

UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANjU

ODJELjAK 1.
 OPTE ODREDBE
Pojam
lan 883
(1) Ugovorom o trgovinskom zastupanju obavezuje se zastupnik da se stalno stara
da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da u tom smislu
posreduje izmeu njih i nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlaenju zakljuuje
ugovore sa treim licima u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za
svaki zakljueni ugovor isplati odreenu naknadu (proviziju).
(2) Nalogodavac moe imati na istom podruju za istu vrstu poslova vie
zastupnika.
(3) Jedan zastupnik ne moe bez pristanka nalogodavca preuzeti obavezu da na
istom podruju i za istu vrstu poslova radi za drugog nalogodavca.

Forma
lan 884
(1) Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi.

Zakljuivanje ugovora u ime nalogodavca

lan 885
Zastupnik moe zakljuivati ugovore u ime i za raun svog nalogodavca, ako je za
to od njega dobio posebno ili generalno ovlaenje.

Primanje ispunjenja
lan 886
Zastupnik ne moe zahtijevati ni primiti ispunjenje potraivanja svog nalogodavca,
ako za to nije posebno ovlaen.

Izjave zastupniku za nalogodavca

lan 887
Kad je ugovor zakljuen posredovanjem zastupnika, saugovora nalogodavca moe
punovano initi zastupniku izjave koje se odnose na nedostatake predmeta ugovora,
kao i druge izjave u vezi sa tim ugovorom, u cilju ouvanja ili vrenja prava iz
ugovora.

Izjave u ime nalogodavca

 lan 888
Zastupnik je ovlaen da u cilju ouvanja prava svog nalogodavca ini potrebne
izjave njegovom saugovarau.

Mjere obezbjeenja
lan 889
U cilju zatite interesa nalogodavca zastupnik moe da zahtijeva preduzimanje
potrebnih mjera obezbjeenja.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE ZASTUPNIKA
Staranje o interesima nalogodavca
lan 890
(1) Zastupnik je duan da se stara o interesima nalogodavca i u svim poslovima
koje preduzima duan je da postupi sa panjom dobrog privrednika i da se pridrava
uputstava koja mu je dao nalogodavac.
(2) Zastupnik je duan davati nalogodavcu sva potrebna obavjetenja o trinoj
situaciji, naroito ona koja su od znaaja za svaki pojedini posao.

Uestvovanje u zakljuivanju poslova

lan 891
Zastupnik je duan da uestvuje po uputstvima nalogodavca pri zakljuivanju
poslova i to do njihovog potpunog okonanja.

uvanje poslovnih tajni

lan 892
(1) Zastupnik je duan da uva poslovne tajne svog nalogodavca za koje je saznao
u vezi sa povjerenim poslom.
(2) Zastupnik odgovara ako ih iskoristi ili drugom otkrije i poslije prestanka
ugovora o trgovinskom zastupanju.

Vraanje stvari datih na upotrebu

lan 893
 Po prestanku ugovora o trgovinskom zastupanju, zastupnik je duan da vrati
nalogodavcu sve stvari koje mu je predao na upotrebu za vrijeme trajanja ugovora.

Poseban sluaj odgovornosti

lan 894
(1) Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveza iz ugovora za ije je
zakljuenje posredovao ili koje je po ovlaenju on zakljuio u ime nalogodavca,
samo ako je za to posebno pisano jemio.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana on ima pravo i na posebnu naknadu (delkredere
provizija).

ODJELjAK 3.

OBAVEZE NALOGODAVCA
Materijal i dokumentacija
lan 895
Kad je za obavljanje poslova nalogodavca zastupniku potreban odreeni materijal
ili odreena dokumentacija, nalogodavac je duan da mu to stavi na raspolaganje.

Dunost obavjetavanja
lan 896
(1) Nalogodavac moe po svom nahoenju da prihvati ili odbaci zakljuenje
ugovora pripremljenog od strane zastupnika, ali je duan da bez odlaganja obavijesti
zastupnika o svojoj odluci.
(2) Nalogodavac je duan da bez odlaganja obavijesti zastupnika o potrebi da se
obim poslova zakljuenih njegovim posredovanjem svede na manju mjeru nego to je
zastupnik mogao osnovano oekivati, da bi ovaj blagovremeno smanjio svoju
preduzimljivost u odgovarajuoj mjeri, inae mu odgovara za pretrpljenu tetu.

Naknada (provizija)
lan 897
(1) Nalogodavac je duan da isplati zastupniku naknadu za ugovore zakljuene
njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je sam zastupnik zakljuio, ako je za
to bio ovlaen.
(2) Zastupnik ima pravo na naknadu i za ugovore koje je nalogodavac zakljuio
neposredno sa klijentima koje je zastupnik naao.

Sticanje prava na naknadu

 lan 898
Ukoliko izmeu ugovorenih strana nije drukije ugovoreno, pravo na naknadu stie
zastupnik kad ugovor bude izvren, ali mu to pravo pripada i kad ugovor ostane
neizvren, ako je do toga dolo iz uzroka koji je na strani nalogodavca.

Visina naknade
lan 899
(1) Ako iznos naknade nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na
uobiajenu naknadu.
(2) Ako je u odreenom sluaju naknada nesrazmjerno velika prema uinjenoj
usluzi, sud je moe na zahtjev nalogodavca sniziti na pravian iznos.

Posebna naknada
lan 900
Zastupnik koji je po ovlaenju nalogodavca izvrio naplatu nekog njegovog
potraivanja ima pravo na posebnu naknadu od naplaene svote.

Trokovi
lan 901
(1) Zastupnik nema pravo na naknadu trokova koji proizlaze iz redovnog vrenja
posrednikih poslova, osim ako je drukije ugovoreno.
(2) Zastupnik ima pravo na naknadu posebnih trokova koje je uinio u korist
nalogodavca ili po njegovom nalogu.

ODJELjAK 4.

Zalono pravo
lan 902
Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja nastalih u vezi sa
ugovorom, zastupnik ima pravo zaloge na svotama koje je naplatio za nalogodavca,
po njegovom ovlaenju, kao i na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi sa
ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega, ili
kod nekog koji ih dri za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe
raspolagati njima.

ODJELjAK 5.

PRESTANAK UGOVORA
 Raskidanje ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme
lan 903
(1) Kad trajanje ugovora o trgovinskom zastupanju nije odreeno ugovorom, niti se
iz okolnosti posla moe odrediti, svaka strana moe raskinuti ugovor krajem svakog
kalendarskog tromjeseja.
(2) Otkaz mora biti saopten drugoj strani najmanje mjesec dana prije isteka
kalendarskog tromjeseja, a ako je ugovor trajao tri godine, otkaz joj mora biti
saopten dva mjeseca prije isteka kalendarskog tromjeseja.
(3) Ugovorne strane mogu drukije odrediti rokove otkaza i prestanka ugovora, ali
izmeu otkaza i prestanka ugovora mora biti ostavljen rok od najmanje mjesec dana.

Raskidanje ugovora bez otkaznog roka

lan 904
(1) Iz ozbiljnih uzroka svaka strana, moe navodei te uzroke, raskinuti ugovor bez
otkaznog roka.
(2) Ako je izjava o raskidanju uinjena bez ozbiljnih uzroka, ona se smatra kao
otkaz sa redovnim otkaznim rokom.
(3) Zastupnik koji je usljed neosnovanog otkaza prekinuo svoju djelatnost ima
pravo na naknadu tete zbog izgubljene provizije, a ako je on neosnovano otkazao
ugovor, pravo na naknadu tete pripada nalogodavcu.
(4) Neosnovani otkaz daje pravo drugoj strani da raskine ugovor bez otkaznog
roka.

Prestanak ugovora zakljuenog za odreeno vrijeme

lan 905
(1) Kad je ugovor o trgovinskom zastupanju zakljuen za odreeno vrijeme, on
prestaje samim istekom odreenog vremena.
(2) Ako se ugovor zakljuen na odreeno vrijeme preutno produi, smatra se dalje
kao ugovor zakljuen za neodreeno vrijeme.

Glava XXVI

POSREDOVANjE
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
 lan 906
Ugovorom o posredovanju obavezuje se posrednik da nastoji nai i dovesti u vezu
sa nalogodavcem lice koje bi s njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a
nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude
zakljuen.

Primjena odredbi zakona o ugovoru o djelu

lan 907
Kad je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu naknadu i ako njegovo
nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru primjenjuju se odredbe koje vae
za ugovor o djelu.

Primanje ispunjenja
lan 908
Nalog za posredovanje ne sadri ovlaenje za posrednika da za nalogodavca primi
ispunjenje obaveze iz ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, ve je za to
potrebno posebno pisano punomoje.

Opozivanje naloga za posredovanje

lan 909
Nalogodavac moe opozvati nalog za posredovanje kad god hoe, ako se toga nije
odrekao i pod uslovom da opozivanje nije protivno savjesnosti.

Odsustvo obaveze za nalogodavca da zakljui ugovor

lan 910
Nalogodavac nije duan da pristupi pregovorima za zakljuenje ugovora sa licem
koje je posrednik naao, ni zakljui sa njim ugovor pod uslovima koje je saoptio
posredniku, ali e odgovarati za tetu ako je postupio protivno savjesnosti.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE POSREDNIKA
Obaveza traiti priliku
lan 911
 (1) Posrednik je duan da trai sa panjom dobrog privrednika priliku za
zakljuenje odreenog ugovora i da na to ukae nalogodavcu.
(2) Posrednik je duan da posreduje u pregovorima i nastoji da doe do zakljuenja
ugovora ako se na to posebno obavezao.
(3) Posrednik ne odgovara ako i pored potrebne briljivosti ne uspije u svom
nastojanju.

Obaveza obavjetavanja
lan 912
Posrednik je duan da obavijesti nalogodavca o svim okolnostima od znaaja za
namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate.

Odgovornost posrednika
lan 913
(1) Posrednik odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu
kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno
nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je
znao ili morao znati da nee moi izvriti obaveze iz tog ugovora, i uopte za svaku
tetu nastalu njegovom krivicom.
(2) Posrednik odgovara za tetu koja bi za nalogodavca nastala usljed toga to je
bez dozvole nalogodavca obavijestio nekog treeg o sadrini naloga, o pregovorima
ili o uslovima zakljuenog ugovora.

Posredniki dnevnik i list

lan 914
Posrednik u privredi duan je da u posebnu knjigu (posredniki dnevnik) ubiljei
bitne podatke o ugovoru koji je zakljuen njegovim posredovanjem i izda izvod iz te
knjige potpisan od njegove strane (posredniki list).

ODJELjAK 3.

OBAVEZE NALOGODAVCA
Naknada
lan 915
(1) Posrednik ima pravo na naknadu i kad nije ugovorena.
(2) Ako visina naknade nije odreena ni tarifom ili kojim drugim optim aktom, ni
ugovorom, a ni obiajem, odredie je sud prema posrednikovom trudu i uinjenoj
usluzi.
 (3) Ugovorenu posredniku naknadu sud moe sniziti na zahtjev nalogodavca, ako
nae da je pretjerano visoka s obzirom na posrednikov trud i uinjenu uslugu.
(4) Snienje ugovorene naknade ne moe se traiti ako je isplaena posredniku
poslije zakljuenja ugovora za koji je on posredovao.

Kada posrednik stie pravo na naknadu

lan 916
(1) Posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je
posredovao, ako to drugo nije ugovoreno.
(2) Ako je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, posrednik stie pravo na
naknadu tek kad se uslov ostvari.
(3) Kad je ugovor zakljuen pod raskidnim uslovom, ostvarenje uslova nema
uticaja na posrednikovo pravo na naknadu.
(4) U sluaju nevanosti ugovora, posrednik ima pravo na naknadu ako mu uzrok
nevanosti nije bio poznat.

Naknada trokova
lan 917
(1) Posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, izuzev
kad je to ugovoreno.
(2) Ako je posredniku ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, on ima pravo
na tu naknadu i u sluaju kad ugovor nije zakljuen.

Posredovanje za obje strane

lan 918
(1) Ukoliko drukije nije ugovoreno, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje
od obije strane moe zahtijevati od svake strane samo polovinu posrednike naknade i
naknadu polovine trokova, ako je naknada trokova ugovorena.
(2) Posrednik je duan da se sa panjom dobrog privrednika stara o interesima obje
strane izmeu kojih posreduje.

Gubitak prava na naknadu

lan 919
Posrednik koji protivno ugovoru ili protivno interesima svog nalogodavca radi za
drugu stranu, gubi pravo na posredniku naknadu i na naknadu trokova.

Glava XXVII

OTPREMANjE (PEDICIJA)
 ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 920
(1) Ugovorom o otpremanju obavezuje se otpremnik da radi prevoza odreene
stvari zakljui u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prevozu i druge ugovore
potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a
nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu.
(2) Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe zakljuiti ugovor o prevozu i
preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca.

Odustajanje od ugovora
lan 921
Nalogodavac moe po svojoj volji da odustane od ugovora, ali je u tom sluaju
duan da naknadi otpremniku sve trokove koje je dotle imao i isplati mu srazmjeran
dio naknade za dotadanji rad.

Primjena pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju

lan 922
Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nijesu ureeni u ovoj glavi shodno se
primjenjuju pravila o ugovoru o komisionu, odnosno trgovinskom zastupanju.

ODJELjAK 2.

Obaveze otpremnika

Upozorenje na nedostatke naloga

lan 923
Otpremnik je duan da upozori nalogodavca na nedostatke u njegovom nalogu,
naroito na one koji ga izlau veim trokovima ili teti.

Upozorenje na nedostatke pakovanja

lan 924
 Ako stvar nije upakovana ili nije spremljena za prevoz kako treba, otpremnik je
duan da upozori nalogodavca na te nedostatke, a kad bi ekanje da ih nalogodavac
ukloni bilo od tete za njega, otpremnik je duan da ih ukloni na raun nalogodavca.

uvanje interesa nalogodavca

lan 925
(1) Otpremnik je duan da u svakoj prilici postupi kako to zahtijevaju interesi
nalogodavca i sa panjom dobrog privrednika.
(2) Otpremnik je duan da bez odlaganja obavijesti nalogodavca o oteenju stvari,
kao i o svim dogaajima od znaaja za njega i da preduzme sve potrebne mjere radi
ouvanja njegovih prava prema odgovornom licu.

Postupanje po uputstvima nalogodavca

lan 926
(1) Otpremnik je duan da se dri uputstava o pravcu puta, sredstvima i nainu
prevoza, kao i ostalih uputstava dobijenih od nalogodavca.
(2) Ako nije mogue postupiti po uputstvima sadranim u nalogu, otpremnik je
duan da trai nova uputstva, a ako za to nema vremena ili je to nemogue, otpremnik
je duan postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca.
(3) O svakom odstupanju od naloga otpremnik je duan da bez odlaganja obavijesti
nalogodavca.
(4) Ako nalogodavac nije odredio ni pravac puta ni sredstvo, odnosno nain
prevoza, otpremnik e ih odrediti kako zahtijevaju interesi nalogodavca u odreenom
sluaju.
(5) Ako je otpremnik odstupio od dobijenih uputstava odgovara za tetu nastalu
usled vie sile, izuzev ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao datih uputstava.

Odgovornost otpremnika za druga lica

lan 927
(1) Otpremnik odgovara za izbor prevozioca kao i za izbor drugih lica sa kojima je
u izvrenju naloga zakljuio ugovor (uskladitenje robe i sl.), ali ne odgovara i za
njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom.
(2) Otpremnik koji izvrenje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam
izvri, odgovara za njegov rad.
(3) Ako nalog sadri izriito ili preutno ovlaenje otpremniku da povjeri
izvrenje naloga drugom otpremniku ili ako je to oigledno u interesu nalogodavca,
on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad.
(4) Odgovornosti iz st. 1, 2 i 3 ovog lana ne mogu se ugovorom iskljuiti ni
ograniiti.

Carinske radnje i plaanje carine

 lan 928
Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, nalog za otpremu stvari preko granice
sadri obavezu za otpremnika da sprovede potrebne carinske radnje i isplati carinske
dabine za raun nalogodavca.

Kad otpremnik sam vri prevoz ili druge poslove

lan 929
(1) Otpremnik moe i sam izvriti potpuno ili djelimino prevoz stvari ija mu je
otprema povjerena, ako nije neto drugo ugovoreno.
(2) Ako je otpremnik sam obavio prevoz ili dio prevoza, ima prava i obaveze
prevozioca i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prevoz pored
naknade po osnovu otpremanja i naknade trokova u vezi sa otpremanjem.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana primjenjuju se i u pogledu drugih poslova
obuhvaenih nalogom, obiajima ili optim uslovima.

Osiguranje poiljke
lan 930
(1) Otpremnik je duan da osigura poiljku samo ako je to ugovoreno.
(2) Ako ugovorom nije odreeno koje rizike treba da obuhvati osiguranje,
otpremnik je duan da osigura stvari od uobiajenih rizika.

Polaganje rauna
lan 931
(1) Otpremnik je duan da nakon zavrenog posla poloi raun nalogodavcu.
(2) Prema zahtjevu nalogodavca otpremnik je duan da poloi raun i u toku
izvravanja naloga.

ODJELjAK 3.

Obaveze nalogodavca

Isplata naknade
lan 932
Nalogodavac je duan da isplati otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako
naknada nije ugovorena, onda naknadu odreenu tarifom ili nekim drugim optim
aktom, a u nedostatku ovog, naknadu odreuje sud.

Kada otpremnik moe zahtijevati naknadu

 lan 933
Otpremnik moe da zahtijeva naknadu kad izvri svoje obaveze iz ugovora o
otpremanju.

Trokovi i predujam
lan 934
(1) Nalogodavac je duan da naknadi otpremniku potrebne trokove uinjene radi
izvrenja naloga i otpremanja stvari.
(2) Otpremnik moe da zahtijeva naknadu trokova odmah poto ih je uinio.
(3) Nalogodavac je duan da na zahtjev otpremnika predujmi mu potrebnu svotu za
trokove koje zahtijeva izvrenje naloga o otpremanju stvari.

Kada je ugovoreno da naknadu isplati primalac stvari

lan 935
Ako je ugovoreno da e otpremnik naplatiti svoja potraivanja od primaoca stvari,
otpremnik zadrava pravo da trai isplatu naknade od nalogodavca ako primalac
odbije da mu je isplati.

Opasne stvari i dragocjenosti

lan 936
(1) Nalogodavac je duan da obavijesti otpremnika o osobinama stvari kojima
moe biti ugroena sigurnost lica ili dobara ili nanesena teta.
(2) Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti ili druge
skupocjene stvari, nalogodavac je duan da obavijesti o tome otpremnika i saopti mu
njihovu vrijednost u asu predaje radi otpremanja.

ODJELjAK 4.

POSEBNI SLUAJEVI OTPREMANjA

Otprema sa fiksnom naknadom
lan 937
(1) Kad je ugovorom o otpremanju odreena jedna ukupna svota za izvrenje
naloga o otpremanju stvari, ona obuhvata naknadu po osnovu otpremanja i naknadu
za prevoz i naknadu svih ostalih trokova, ako nije to drugo ugovoreno.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana, otpremnik odgovara i za rad prevozioca i
drugih lica kojima se putem ovlaenja iz ugovora posluio.
 Zbirna otprema
lan 938
(1) Otpremnik moe u izvravanju dobijenih naloga organizovati zbirnu otpremu,
osim ako je ugovorom to iskljueno.
(2) Ako zbirnom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca,
otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu.
(3) U sluaju zbirne otpreme otpremnik odgovara za gubitak ili oteenje stvari
nastale za vrijeme prevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme.

ODJELjAK 5.

Zalono pravo otpremnika

lan 939
(1) Radi obezbjeenja naplate svojih potraivanja nastalih u vezi sa ugovorom o
otpremanju, otpremnik ima pravo zaloge na stvarima predatim radi otpremanja i u
vezi sa otpremanjem sve dok ih dri ili dok ima u rukama ispravu pomou koje moe
raspolagati njima.
(2) Kad je u izvrenju otpremanja uestvovao i drugi otpremnik, on je duan da se
stara o naplati potraivanja i ostvarenju prava zaloge prethodnih otpremnika.
(3) Ako drugi otpremnik isplati otpremnikova potraivanja prema nalogodavcu, ta
potraivanja i otpremnikovo pravo zaloge prelaze na njega po samom zakonu.
4) Odredba stava 3 ovog lana primjenjuje se i ako drugi otpremnik isplati
prevozioeva potraivanja.

Glava XXVIII

UGOVOR O KONTROLI ROBE I USLUGE

Pojam
lan 940
(1) Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorna strana (vrilac kontrole) se obavezuje
da struno i nepristrasno obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a
druga strana (naruilac kontrole) se obavezuje da za izvrenu kontrolu isplati
ugovorenu naknadu.
(2) Kontrola robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta, kvaliteta, kvantiteta i
drugih svojstava robe.

Obim kontrole
lan 941
 Vrilac kontrole je duan da izvri kontrolu u obimu i na nain koji su odreeni u
ugovoru, a ako u ugovoru nije nita odreeno, u obimu i na nain koji odgovaraju
prirodi stvari.

Nitavost pojedinih odredaba ugovora

lan 942
(1) Nitave su odredbe ugovora koje vriocu kontrole nameu dunosti koje bi
mogle uticati na nepristrasnost u vrenju kontrole ili na ispravnost isprave o izvrenoj
kontroli (certifikat).
(2) Kontrola se smatra izvrenom tek izdavanjem certifikata.

uvanje robe, odnosno uzorka

lan 943
(1) Robu koju je naruilac kontrole predao vriocu kontrole radi obavljanja
ugovorene kontrole, vrilac kontrole je duan da uva i obezbijedi od zamjene.
(2) Vrilac kontrole je duan da uva predane uzorke najmanje est mjeseci,
ukoliko nije drukije ugovoreno.

Obaveza obavjetavanja naruioca

lan 944
Vrilac kontrole je duan da o svim znaajnim okolnostima u toku kontrole i
uvanja robe blagovremeno obavjetava naruioca kontrole, a naroito o nunim i
korisnim trokovima uinjenim za njegov raun.

Naknada
lan 945
(1) Za obavljenu kontrolu i uvanje robe vrilac kontrole ima pravo na ugovorenu,
odnosno uobiajenu naknadu.
(2) Vrilac kontrole ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su
uinjeni za raun naruioca kontrole.

Pravo zaloge
lan 946
Radi obezbjeenja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih
trokova vrilac kontrole ima pravo zaloge na robi koja mu je predata na kontrolu.

Povjeravanje kontrole robe drugom vriocu kontrole

 lan 947
(1) Vrilac kontrole moe obavljanje ugovorene kontrole robe povjeriti drugome,
izuzev ako mu je naruilac kontrole to izriito zabranio.
(2) Vrilac kontrole odgovara naruiocu kontrole za rad drugog vrioca kontrole.

Kontrola robe sa vrenjem pojedinih pravnih radnji

lan 948
(1) Na osnovu izriitog naloga naruioca kontrole, vrilac kontrole je ovlaen da
pored izvrenja ugovorene kontrole robe vri i pojedine pravne radnje u ime i za raun
naruioca kontrole.
(2) Vrilac kontrole ima pravo na posebnu uobiajenu ili ugovorenu naknadu za
obavljanje pojedinih pravnih radnji u ime i za raun naruioca kontrole.

Kontrola robe sa garancijom

lan 949
(1) Vrilac kontrole moe da garantuje za nepromjenljivost svojstava kontrolisane
robe u ugovorenom roku.
(2) Za preuzetu garanciju u pogledu svojstava robe, vrilac kontrole ima pravo na
posebnu, ugovorenu ili uobiajenu naknadu.

Kontrola usluga i stvari koje nijesu namijenjene prometu

lan 950
Ako se vrenje kontrole odnosi na usluge ili stvari koje nijesu namijenjene
prometu, vrilac kontrole i naruilac kontrole imaju ista prava i obaveze kao i kod
kontrole robe.

Raskid ugovora
lan 951
Naruilac kontrole moe da izjavi da raskida ugovor sve dok naruena kontrola nije
izvrena, ali je u tom sluaju duan da vriocu kontrole plati srazmjerni dio naknade i
uinjene nune i korisne trokove, kao i naknadi mu tetu.

Glava XXIX

UGOVOR O ORGANIZOVANjU PUTOVANjA

ODJELjAK 1.
 OPTE ODREDBE
Pojam
lan 952
Ugovorom o organizovanju putovanja obavezuje se organizator putovanja da
pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prevoza, boravka i drugih usluga koje
su sa njima vezane, a putnik se obavezuje da organizatoru plati jednu ukupnu
(paualnu) cijenu.

Izdavanje potvrde o putovanju

lan 953
(1) Organizator putovanja prilikom zakljuenja ugovora izdaje putniku potvrdu o
putovanju.
(2) Potvrda o putovanju treba da sadri: mjesto i datum izdavanja; oznaku i adresu
organizatora putovanja; ime putnika; mjesto i datum poetka i okonanja putovanja;
datume boravka; nune podatke o prevozu; boravku kao i drugim uslugama koje su
obuhvaene ukupnom cijenom; najmanji broj potrebnih putnika; ukupnu cijenu za
skup usluga predvienih ugovorom; uslove pod kojima putnik moe traiti raskid
ugovora kao i druge podatke za koje se smatra da je korisno da budu sadrani u
potvrdi.
(3) Ako je prije izdavanja potvrde o putovanju putniku uruen program putovanja u
kome se nalaze podaci iz stava 2 ovog lana, potvrda o putovanju moe da sadri
samo uput na taj program.

Reklamni materijali
lan 954
(1) Reklamni materijali, poput programa putovanja ili broura, koji se odnose na
paket-aranman, a koje je organizator putovanja stavio putniku na raspolaganje ne
smiju sadravati zavaravajua obavjetenja u pogledu cijene ili bilo koje druge
odredbe ugovora o organizovanju putovanja.
(2) Reklamni materijali koji su putniku stavljeni na raspolaganje moraju sadravati
jasna, potpuna i tana obavjetenja o cijeni paket-aranmana; odreditu (destinaciji);
sredstvu; karakteristikama i kategoriji prevoza; vrsti smjetajnog objekta; njegovoj
lokaciji i kategoriji; njegovim osnovnim karakteristikama i turistikoj klasifikaciji
prema pravu drave u kojoj se objekt nalazi; broju dnevnih obroka; planu putovanja;
iznosu ili postotku predujma, o broju i iznosu obroka otplate ostatka cijene,
graninim, viznim i zdravstvenim formalnostima u pogledu putovanja i boravka u
odreditu; najmanjem broju putnika koji je potreban za organizovanje putovanja kao i
roku u kojem e putnik biti obavijeten o otkazivanju putovanja ako za putovanje nije
prijavljen dovoljan broj putnika.
 (3) Podaci sadrani u reklamnim materijalima obavezuju organizatora putovanja i
mogu biti izmijenjeni jedino na osnovu sporazuma s putnikom ili ako je putnik o tim
izmjenama obavijeten prije zakljuenja ugovora, u kom sluaju ta mogunost mora
biti izriito navedena u reklamnim materijalima.

Odnos ugovora i potvrde o putovanju

lan 955
(1) Postojanje i punovanost ugovora o organizovanju putovanja nezavisni su od
postojanja potvrde o putovanju i njene sadrine.
(2) Organizator putovanja odgovara za svu tetu koju druga strana pretrpi zbog
neizdavanja potvrde o putovanju ili njene netanosti.

Pretpostavka tanosti potvrde

lan 956
Smatra se da je tano ono to stoji u potvrdi sve dok se ne dokae suprotno.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE ORGANIZATORA PUTOVANjA

Zatita prava i interesa putnika
lan 957
Organizator putovanja duan je da putniku prui usluge koje imaju sadraj i
svojstva predviena ugovorom, potvrdom, odnosno reklamnim materijalom iz lana
954 ovog zakona i da se stara o pravima i interesima putnika, saglasno dobrim
poslovnim obiajima u ovoj oblasti.

Obaveza obavjetavanja
lan 958
Organizator putovanja duan je da u razumnom roku prije zapoinjanja putovanja,
u pisanom obliku ili elektronskim putem obavijesti putnika o cijenama i uslovima
prevoza, boravka i posebnih usluga, i da mu potrebna obavjetenja koja se odnose na
kvalitet prevoznih sredstava i smjetaja, na red vonje, veze, granine i carinske
formalnosti, na sanitarne, monetarne i druge administrativne propise.

Obaveza uvanja tajne

lan 959
 Obavjetenja koja dobije o putniku, njegovom prtljagu i njegovim kretanjima,
organizator moe saoptavati treim licima samo sa odobrenjem putnika ili na zahtjev
nadlenog organa.

Odgovornost za organizovanje putovanja

lan 960
Organizator putovanja odgovara za tetu koju prouzrokuje putniku zbog potpunog
ili djeliminog neizvrenja obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja
predvienih ugovorom i ovim zakonom.

Odgovornost organizatora putovanja kad sam vri pojedine usluge

lan 961
Ako sam prua usluge prevoza, smjetaja ili druge usluge vezane za izvrenje
organizovanog putovanja, organizator odgovara za tetu priinjenu putniku prema
propisima koji se odnose na te usluge.

Odgovornost organizatora putovanja kad je izvrenje pojedinih usluga

povjerio treim licima
lan 962
(1) Organizator putovanja koji je povjerio treim licima izvrenje usluga prevoza,
smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetu
koja je nastala zbog potpunog ili djeliminog neizvrenja ovih usluga, saglasno
propisima koji se na njih odnose.
(2) Kad su usluge izvrene saglasno ugovoru i propisima koji se na njih odnose,
organizator odgovara za tetu koju je putnik pretrpio povodom njihovog izvrenja,
osim ako dokae da se ponaao kao paljiv organizator putovanja pri izboru lica koja
su ih izvrila.
(3) Putnik ima pravo da neposredno od treeg lica odgovornog za tetu zahtijeva
potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu tetu.
(4) U mjeri u kojoj je naknadio tetu putniku, organizator putovanja stie sva prava
koja bi putnik imao prema treem licu odgovornom za ovu tetu (pravo na regres).
(5) Putnik je duan da ustupi organizatoru putovanja isprave i sve to je potrebno za
ostvarivanje prava regresa.

Snienje cijene
lan 963
(1) Ako su usluge iz ugovora o organizovanju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno
izvrene, putnik moe da zahtijeva srazmjerno snienje cijene pod uslovom da je
stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana zavretka
putovanja.
(2) Zahtjev za snienje cijene ne utie na pravo putnika da zahtijeva naknadu tete.

Iskljuenje i ogranienje odgovornosti organizatora putovanja

lan 964
(1) Nitave su odredbe ugovora o organizovanju putovanja kojima se iskljuuje ili
smanjuje odgovornost organizatora putovanja.
(2) Punovana je odredba ugovora kojom se unaprijed odreuje najvii iznos
naknade, pod uslovom da nije u oiglednoj nesrazmjeri sa tetom.
(3) Ogranienje iznosa naknade iz stava 2 ovog lana ne vai ako je organizator
tetu prouzrokovao namjerno ili krajnjom nepanjom.

Osiguranje
lan 965
(1) Organizator putovanja je duan da zakljui ugovor o osiguranju od
odgovornosti za tetu predvienu ovim zakonom.
(2) U sporazumu s putnikom organizator putovanja moe ga osigurati i od drugih
rizika putovanja.

Garancija za organizovana putovanja

lan 966
(1) Organizator putovanja duan je da za svako organizovano putovanje obezbijedi
garanciju kod banke ili drutva za osiguranje za povraaj cijene putniku, ako zbog
njegovog steaja ili nesposobnosti plaanja putovanje ne bude preduzeto, odnosno
naknade trokova povratka putnika u mjesto polaska, ako bi iz istih razloga putovanje
bilo prekinuto.
(2) Garancija moe biti u obliku polise osiguranja, gotovinskog pologa ili
bankarskog jemstva (garancije).
(3) Organizator putovanja duan je da izda putniku potvrdu o obezbjeenju
garancije koja mu omoguuje neposredno ostvarenje prava prema banci, odnosno
drutvu za osiguranje.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE PUTNIKA
Plaanje cijene
lan 967
 Putnik je duan da organizatoru putovanja plati ugovorenu cijenu za putovanje u
vrijeme kako je ugovoreno, odnosno uobiajeno.

Obaveza davanja podataka

lan 968
Putnik je duan da na traenje organizatora blagovremeno dostavi sve podatke
potrebne za organizovanje putovanja, a posebno za pribavljanje prevoznih karata,
rezervaciju za smjetaj, kao i isprave potrebne za prelazak preko granice.

Obavjetavanje o nedostacima ispunjenja

lan 969
(1) Putnik je duan da, u pisanom ili drugom odgovarajuem obliku, obavijesti o
neispunjenju ili neurednom ispunjenju bilo koje usluge iz ugovora lice koje je tu
uslugu pruilo, to je prije mogue, a organizatora putovanja u roku od osam dana od
dana zavretka putovanja.
(2) Dunost putnika iz stava 1 ovog lana mora biti jasno i izriito navedena u
ugovoru o organizovanju putovanja.

Ispunjavanje uslova predvienih propisima

lan 970
Putnik je duan da se stara da on lino, njegove line isprave i prtljag ispunjavaju
uslove predviene graninim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim
administrativnim propisima.

Odgovornost putnika za priinjenu tetu

lan 971
Putnik odgovara za tetu koju priini organizatoru putovanja neizvravanjem
obaveza koje za njega proizilaze iz ugovora i odredbi ovog zakona.

ODJELjAK 4.

POSEBNA PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH

STRANA
Zamjena putnika drugim licem
lan 972
 Ako drukije nije ugovoreno, putnik moe odrediti drugo lice da umjesto njega
koristi ugovorene usluge pod uslovom da ovo lice zadovoljava potrebne zahtjeve
predviene za odreeno putovanje i da putnik naknadi organizatoru putovanja
trokove prouzrokovane zamjenom.

Poveanje ugovorene cijene

lan 973
(1) Organizator putovanja moe da zahtijeva poveanje ugovorene cijene samo ako
je poslije zakljuenja ugovora dolo do promjena u kursu razmjene valute ili do
promjene u tarifama prevoznika, koje utiu na cijenu putovanja.
(2) Pravo na poveanje ugovorene cijene iz stava 1 ovog lana organizator
putovanja moe ostvarivati samo pod uslovom da je ono predvieno u potvrdi o
putovanju.
(3) Ako poveanje ugovorene cijene pree deset odsto, putnik moe raskinuti
ugovor bez obaveze da naknadi tetu.
(4) U sluaju iz stava 3 ovog lana putnik ima pravo na vraanje onog to je platio
organizatoru putovanja.
(5) Ugovorena cijena ne moe se poveati dvadeset dana prije poetka putovanja.
(6) Ako su promjene iz stava 1 ovog lana uzrokovale snienje cijene putovanja,
organizator putovanja duan je da putniku vrati razliku u cijeni.

Pravo putnika da odustane od ugovora

lan 974
(1) Putnik moe u svakom trenutku da odustane od ugovora, potpuno ili djelimino.
(2) Ako putnik prije poetka putovanja odustane od ugovora u razumnom roku koji
se odreuje s obzirom na vrstu aranmana (blagovremeni odustanak), organizator
putovanja ima pravo samo na naknadu administrativnih trokova.
(3) U sluaju neblagovremenog odustanka od ugovora, organizator putovanja moe
od putnika da zahtijeva naknadu u odreenom procentu ugovorene cijene koji se
utvruje srazmjerno vremenu preostalom do poetka putovanja i koji mora biti
ekonomski opravdan.
(4) Organizator putovanja ima pravo samo na naknadu uinjenih trokova ako je
putnik odustao od ugovora zbog okolnosti koje nije mogao izbjei ili otkloniti i koje
bi, da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog da ne
zakljui ugovor, kao i u sluaju ako je putnik obezbijedio odgovarajuu zamjenu ili je
zamjenu naao sam organizator.
(5) Ako putnik odustane od ugovora nakon poetka putovanja, a razlog za to nijesu
okolnosti iz stava 4 ovog lana, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene
putovanja.

Prava organizatora putovanja da odustane od ugovora

lan 975
 (1) Organizator putovanja moe da odustane od ugovora, potpuno ili djelimino,
bez obaveze na naknadu tete, ako prije ili za vrijeme izvravanja ugovora nastupe
izvanredne okolnosti koje se nijesu mogle predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti, a koje bi,
da su postojale u vrijeme zakljuenja ugovora, predstavljale opravdan razlog za
organizatora putovanja da ugovor ne zakljui.
(2) Organizator putovanja moe odustati od ugovora bez obaveze na naknadu tete i
kad se minimalan broj putnika, predvien u potvrdi o putovanju, nije sakupio, pod
uslovom da o toj okolnosti putnik bude obavijeten u primjerenom roku koji ne moe
biti krai od pet dana prije dana kad je putovanje trebalo da otpone.
(3) U sluaju odustanka od ugovora prije njegovog izvrenja, organizator mora u
cjelini vratiti ono to je primio od putnika.
(4) Ako je organizator odustao od ugovora za vrijeme njegovog izvrenja, ima
pravo na pravinu naknadu za ostvarene ugovorene usluge, a duan je da preduzme
sve nune mjere za zatitu interesa putnika.

Izmjena programa putovanja

lan 976
(1) Izmjene u programu putovanja mogu se vriti samo ako su prouzrokovane
vanrednim okolnostima koje organizator putovanja nije mogao predvidjeti, izbjei ili
otkloniti.
(2) Trokove koji su nastali usljed izmjene programa snosi organizator putovanja, a
smanjenje trokova ide u korist putnika.
(3) Zamjena ugovorenog smjetaja moe se vriti samo upotrebom objekta iste
kategorije, ili na teret organizatora, upotrebom objekta vie kategorije i u ugovorenom
mjestu smjetaja.
(4) Ako su u programu putovanja izvrene bitne izmjene bez opravdanog razloga,
organizator putovanja mora u cjelini vratiti ono to je primio od putnika koji je zbog
toga odustao od putovanja.
(5) Ako su bitne izmjene u programu uinjene za vrijeme izvravanja ugovora,
putnik u sluaju odustanka snosi samo stvarne trokove ostvarenih usluga.

Glava XXX

POSREDNIKI UGOVOR O PUTOVANjU

Pojam
lan 977
Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obavezuje da, u ime i za raun
putnika, zakljui ugovor o organizovanju putovanja ili ugovor o izvrenju jedne ili
vie posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a
putnik se obavezuje da za to plati naknadu.
 Obaveza izdavanja potvrde
lan 978
(1) Kad se posrednikim ugovorom o putovanju preuzima obaveza zakljuenja
ugovora o organizovanju putovanja, posrednik je duan da prilikom zakljuenja izda
potvrdu o putovanju koja, pored podataka koji se odnose na samo putovanje i oznake i
adrese organizatora putovanja, mora da sadri oznaku i adresu posrednika, kao i
podatak da on istupa u tom svojstvu.
(2) Ako u potvrdi o putovanju ne naznai svojstvo posrednika, posrednik u
organizovanju putovanja smatra se kao organizator putovanja.
(3) U sluaju kad se posredniki ugovor o putovanju odnosi na zakljuenje ugovora
o nekoj posebnoj usluzi, posrednik je duan da izda potvrdu koja se odnosi na tu
uslugu sa naznakom iznosa koji je plaen za uslugu.

Postupanje po uputstvima putnika

lan 979
(1) Posrednik je duan da postupa po uputstvima koje mu je putnik blagovremeno
dao, ako su ona u skladu sa ugovorom, uobiajenim poslovanjem posrednika i
interesima drugih putnika.
(2) Ako putnik ne da potrebna uputstva, posrednik je duan da radi na nain koji je
u odreenim prilikama najpogodniji za putnika.

Izbor treih lica

lan 980
Posrednik je duan da savjesno vri izbor treih lica koja treba da obave usluge
predviene ugovorom i odgovara putniku za njihov izbor.

Shodna primjena odredaba ugovora o organizovanju putovanja

lan 981
Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovor o organizovanju putovanja, shodno
se primjenjuju na posredniki ugovor o putovanju, ako odredbama ove glave nije
drukije odreeno.

Glava XXXI

UGOVOR O ANGAOVANjU UGOSTITELjSKIH

KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU)
ODJELjAK 1.
 OPTE ODREDBE
Pojam
lan 982
(1) Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obavezuje da u toku odreenog vremena
stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu,
prui ugostiteljske usluge licima koje uputi agencija i plati joj odreenu proviziju, a
agencija se obavezuje da nastoji da ih popuni, odnosno da obavijesti o utvrenim
rokovima da to nije u mogunosti, kao i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je
koristila angaovane hotelske kapacitete.
(2) Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su smetajni ugostiteljski
kapaciteti stavljeni na raspolaganje za jednu godinu.

Forma ugovora
lan 983
(1) Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.

ODJELjAK 2.

OBAVEZE TURISTIKE AGENCIJE

Obaveza obavjetavanja
lan 984
(1) Turistika agencija je duna da obavjetava ugostitelja o toku popunjavanja
smjetajnih kapaciteta.
(2) Ukoliko nije u mogunosti da popuni sve angaovane smjetajne kapacitete,
turistika agencija je duna da u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavijesti
ugostitelja o tome i da mu dostavi listu gostiju, kao i da u obavjetenju odredi rok do
koga ugostitelj moe slobodno raspolagati angaovanim kapacitetima.
(3) Ugostiteljski kapaciteti koji u listi gostiju nijesu oznaeni kao popunjeni,
smatraju se slobodnim od dana prijema te liste od strane hotela za period na koji se
lista odnosi.
(4) Poslije proteka roka iz stava 3 ovog lana turistika agencija ponovo stie pravo
da popunjava angaovane smjetajne kapacitete.

Obaveza pridravanja ugovorenih cijena

lan 985
 Turistika agencija ne moe licima koja alje u ugostiteljski objekat zaraunavati
vee cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviene ugovorom o alotmanu
ili ugostiteljskim cjenovnikom.

Obaveza plaanja ugostiteljskih usluga

lan 986
(1) Ukoliko ugovorom nije drukije odreeno, cijenu pruenih ugostiteljskih usluga
plaa ugostitelju turistika agencija poslije izvrenih usluga.
(2) Ugostitelj ima pravo da zahtijeva plaanje odgovarajue akontacije.

Obaveza izdavanja posebne pisane isprave

lan 987
(1) Turistika agencija je duna da licima koja alje na osnovu ugovora o alotmanu
izda posebnu pisanu ispravu.
(2) Posebna pisana isprava glasi na ime ili na odreenu grupu, neprenosiva je i
sadri nalog ugostitelju da prui usluge koje su u njoj navedene.
(3) Posebna pisana isprava slui kao dokaz da je lice klijent turistike agencije koja
je sa ugostiteljem zakljuila ugovor o alotmanu.
(4) Na osnovu posebne pisane isprave vri se obraun uzajamnih potraivanja
izmeu turistike agencije i ugostitelja.

ODJELjAK 3.

OBAVEZE UGOSTITELjA
Obaveza stavljanja na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta
lan 988
(1) Ugostitelj preuzima konanu i neopozivu obavezu da u toku odreenog
vremena stavi na korienje ugovoreni broj leaja i prui licima koja upuuje
turistika agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi.
(2) Ugostitelj ne moe ugovoriti sa drugom turistikom agencijom angaovanje
kapaciteta koji su ve rezervisani na osnovu ugovora o alotmanu.

Obaveze jednakog postupanja

lan 989
Ugostitelj je duan da licima koja uputi turistika agencija prui pod istim uslovima
usluge kao i licima sa kojima je neposredno zakljuio ugovor o ugostiteljskim
uslugama.
 Obaveza ugostitelja da ne mijenja cijene usluga
lan 990
(1) Ugostitelj ne moe mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti
turistiku agenciju najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene u kursu
razmjena valuta koje utiu na ugovorenu cijenu.
(2) Nove cijene mogu se primjenjivati po isteku mjesec dana od njihove dostave
turistikoj agenciji.
(3) Nove cijene nee se primjenjivati na usluge za koje je ve dostavljena lista
gostiju.
(4) Izmjene cijene nemaju dejstvo na rezervacije koje je ugostitelj potvrdio.

Obaveza plaanja provizije

lan 991
(1) Ugostitelj je duan da turistikoj agenciji isplati proviziju na promet ostvaren na
osnovu ugovora o alotmanu.
(2) Provizija se odreuje u procentu od cijene izvrenih ugostiteljskih usluga.
(3) Ukoliko procenat provizije nije odreen ugovorom, turistikoj agenciji pripada
provizija odreena optim uslovima poslovanja turistike agencije ili, ako ovih nema,
poslovnim obiajima.

ODJELjAK 4.

PRAVO TURISTIKE AGENCIJE DA ODUSTANE OD

UGOVORA
Pravo na odustanak od angaovanih smjetajnih kapaciteta
lan 992
(1) Turistika agencija moe privremeno da odustane od korienja angaovanih
smjetajnih kapaciteta, a da time ne raskine ugovor o alotmanu niti stvori za sebe
obavezu naknade tete ugostitelju, ukoliko u ugovorenom roku poalje obavjetenje o
odustanku od korienja.
(2) Ako rok obavjetenja o odustanku nije odreen ugovorom, utvruje se na
osnovu poslovnih obiaja u ugostiteljstvu.
(3) U sluaju da obavjetenje o odustanku ne bude poslato u predvienom roku,
ugostitelj ima pravo na naknadu tete.
(4) Turistika agencija moe da odustane od ugovora u cjelini bez obaveze da
naknadi tetu ako obavjetenje o odustanku poalje u ugovorenom roku.

Obaveza turistike agencije da popuni angaovane kapacitete

 lan 993
(1) Ugovorom o alotmanu se moe predvidjeti posebna obaveza turistike agencije
da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete.
(2) Ako u sluaju iz stava 1 ovog lana ne popuni angaovane ugostiteljske
kapacitete, turistika agencija je duna da plati ugostitelju naknadu po neiskorienom
leaju u danu.
(3) Turistika agencija u sluaju iz stava 2 ovog lana nema pravo da putem
blagovremenog obavjetenja otkae ugovor bilo djelimino ili u cjelini.

Glava XXXII

OSIGURANjE
ODJELjAK 1.

ZAJEDNIKE ODREDBE ZA IMOVINSKA

OSIGURANjA I OSIGURANjE LICA
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 994
Ugovorom o osiguranju obavezuje se ugovornik osiguranja da plati odreeni iznos
drutvu za osiguranje (osigurava), a drutvo se obavezuje da, ako se desi dogaaj
koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu,
odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo.

Osigurani sluaj
lan 995
(1) Dogaaj s obzirom na koji se zakljuuje osiguranje (osigurani sluaj) mora biti
budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovornih strana.
(2) Ugovor o osiguranju je nitav ako je u asu njegovog zakljuenja ve nastao
osigurani sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili ako je
ve tada bila prestala mogunost da on nastane.
(3) Ali, ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaen odreeni period koji
prethodi zakljuenju ugovora, ugovor e biti nitav samo ako je u asu njegovog
zakljuenja zainteresovanoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio,
odnosno da je ve tada bila prestala mogunost da se on dogodi.
 Iskljuenje nekih osiguranja
lan 996
(1) Odredbe ove glave nee se primjenjivati na plovidbeno osiguranje, kao ni na
druga osiguranja na koja se primjenjuju pravila o plovidbenom osiguranju.
(2) Odredbe ove glave nee se primjenjivati ni na osiguranje potraivanja, kao ni na
odnose iz reosiguranja.

Odstupanje od odredaba ove glave

lan 997
(1) Ugovorom se moe odstupiti samo od onih odredaba ove glave u kojima je to
odstupanje izriito doputeno, kao i od onih koje pruaju ugovornim stranama
mogunost da postupe kako hoe.
(2) Odstupanje od ostalih odredaba, ukoliko nije zabranjeno ovim ili kojim drugim
zakonom, doputeno je samo ako je u nesumnjivom interesu osiguranika.

Odsjek 2.

ZAKLjUENjE UGOVORA
Kad je ugovor zakljuen
lan 998
(1) Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovorne strane potpiu polisu osiguranja
ili listu pokria.
(2) Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju
vezuje ponudioca, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana od dana
kad je ponuda prispjela osiguravau, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za
vrijeme od 30 dana.
(3) Ako osigurava u roku iz stava 2 ovog lana ne odbije ponudu koja ne odstupa
od uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje, smatrae se da je prihvatio
ponudu i da je ugovor zakljuen.
(4) U sluaju iz stava 3 ovog lana ugovor se smatra zakljuenim kad je ponuda
prispjela osiguravau.

Polisa i lista pokria

lan 999
(1) U polisi moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana stvar, odnosno
osigurano lice, rizik obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja i period pokria,
svota osiguranja ili da je osiguranje neogranieno; premija ili doprinos, datum izdanja
polise i potpisi ugovornih strana.
 (2) Polisa osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria u koju se
unose bitni sastojci ugovora.
(3) Osigurava je duan da upozori ugovornika osiguranja da su opti i posebni
uslovi osiguranja sastavni dio ugovora i preda mu njihov tekst, ako ti uslovi nijesu
tampani na samoj polisi.
(4) Izvrenje obaveze iz stava 3 ovog lana moe biti konstatovano na polisi.
(5) U sluaju neslaganja odredbe optih ili posebnih uslova i odredbe polise,
primijenie se odredba polise, a u sluaju neslaganja tampane odredbe polise i njene
rukopisne odredbe, primijenie se rukopisna odredba.
(6) Prema sporazumu ugovornih strana, polisa moe glasiti na odreeno lice, po
naredbi ili na donosioca.

Osiguranje bez polise

lan 1000
Uslovima osiguranja mogu biti predvieni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz
osiguranja nastaje samim plaanjem premije.

Zakljuenje ugovora u ime drugog bez ovlaenja

lan 1001
(1) Ko zakljui ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegovog ovlaenja,
odgovara osiguravau za obaveze iz ugovora sve dok ga onaj u ije je ime ugovor
zakljuen ne odobri.
(2) Zainteresovani moe odbiti ugovor i poto se dogodio osigurani sluaj.
(3) Ako je odobrenje odbijeno, ugovornik osiguranja duguje premiju za period
osiguranja u kome je osigurava obavijeten o odbijanju odobrenja.
(4) Za obaveze iz osiguranja ne odgovora poslovoa bez naloga koji je obavijestio
osiguravaa da istupa bez ovlaenja u ime i za raun drugog.

Osiguranje za tui raun ili za raun koga se tie

lan 1002
(1) U sluaju osiguranja za tui raun ili za raun koga se tie, obaveze plaanja
premije i ostale obaveze iz ugovora duan je izvravati ugovornik osiguranja, ali on
ne moe vriti prava iz osiguranja, ak i kad dri polisu, bez pristanka lica iji je
interes osiguran i kome ona pripadaju.
(2) Ugovornik osiguranja nije duan da preda polisu zainteresovanom licu dok mu
ne budu naknaene premije koje je isplatio osiguravau, kao i trokovi ugovora.
(3) Ugovornik osiguranja ima pravo prvenstvene naplate ovih potraivanja iz
dugovane naknade, kao i pravo da zahtijeva njihovu isplatu neposredno od
osiguravaa.
(4) Osigurava moe istai svakom korisniku osiguranja za tui raun sve
prigovore koje po osnovu ugovora ima prema ugovorniku osiguranja.
 Zastupnici osiguranja
lan 1003
(1) Kad osigurava ovlasti nekog da ga zastupa, a ne odredi obim njegovih
ovlaenja, zastupnik je ovlaen da u ime i za raun osiguravaa zakljuuje ugovore
o osiguranju, ugovara izmjene ugovora ili produenje njihovog vaenja, izda polise
osiguranja, naplauje premije i da prima izjave upuene osiguravau.
(2) Ako je osigurava ograniio ovlaenja svog zastupnika, a to ugovorniku
osiguranja nije bilo poznato, smatra se kao da ta ogranienja nijesu ni postojala.

Odsjek 3.

OBAVEZA OSIGURANIKA, ODNOSNO

UGOVORNIKA OSIGURANjA
I. PRIJAVA OKOLNOSTI ZNAAJNIH ZA OCJENU
RIZIKA
Dunost prijavljivanja
lan 1004
Ugovornik osiguranja duan je da prijavi osiguravau prilikom zakljuenja ugovora
sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nijesu
mogle ostati nepoznate.

Namjerna netana prijava ili preutkivanje

lan 1005
(1) Ako je ugovornik osiguranja namjerno uinio netanu prijavu ili namjerno
preutao neku okolnost takve prirode da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je znao
za pravo stanje stvari, osigurava moe zahtijevati ponitenje ugovora.
(2) U sluaju ponitenja ugovora iz razloga navedenih u stavu 1 ovog lana,
osigurava zadrava naplaene premije i ima pravo da zahtijeva isplatu premije za
period osiguranja u kome je zatraio ponitenje ugovora.
(3) Osiguravaevo pravo da zahtijeva ponitenje ugovora o osiguranju prestaje ako
on u roku od tri dana od dana saznanja za netanost prijave ili za preutkivanje ne
izjavi ugovorniku osiguranja da namjerava koristiti to pravo.

Nenamjerna netanost ili nepotpunost prijave

lan 1006
 (1) Ako je ugovornik osiguranja uinio netanu prijavu ili je propustio dati duno
obavjetenje, a to nije uinio namjerno, osigurava moe, po svom izboru, u roku od
mjesec dana od saznanja za netanost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida
ugovor ili predloiti poveanje premije srazmjerno veem riziku.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ugovor prestaje po isteku 14 dana od kad je
osigurava svoju izjavu o raskidu saoptio ugovorniku osiguranja, a u sluaju
osiguravaevog predloga da se premija povea, raskid nastupa po samom zakonu ako
ugovornik osiguranja ne prihvati predlog u roku od 14 dana od kad ga je primio.
(3) U sluaju raskida, osigurava je duan da vrati dio premije koji otpada na
vrijeme do kraja perioda osiguranja.
(4) Ako se osigurani sluaj dogodio prije nego to je utvrena netanost ili
nepotpunost prijave, ili poslije toga ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja
sporazuma o poveanju premije, naknada se smanjuje u srazmjeri izmeu stope
plaenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku.

Proirenje primjene prethodnih lanova

lan 1007
Odredbe prethodnih lanova o posljedicama netane prijave ili preutkivanja
okolnosti od znaaja za ocjenu rizika primjenjuju se i u sluajevima osiguranja
zakljuenih u ime i za raun drugog, ili u korist treeg, ili za tui raun, ili za raun
koga se tie, ako su ova lica znala za netanost prijave ili preutkivanje okolnosti od
znaaja za ocjenu rizika.

Sluajevi u kojima se osigurava ne moe pozivati na netanost ili

nepotpunost prijave
lan 1008
(1) Osigurava kome su u asu zakljuenja ugovora bile poznate ili mu nijesu
mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje je
ugovornik osiguranja netano prijavio ili preutao, ne moe se pozivati na netanost
prijave ili preutkivanja.
(2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju kad je osigurava saznao
za te okolnosti za vrijeme trajanja osiguranja, a nije se koristio zakonskim
ovlaenjima.

II. PLAANjE PREMIJE

Dunost plaanja i primanja premije
lan 1009
 (1) Ugovornik osiguranja duan je da plati premiju osiguranja, ali je osigurava
duan da primi isplatu premije od svakog lica koje ima pravni interes da ona bude
plaena.
(2) Premija se plaa u ugovorenim rokovima, a ako treba da se isplati odjednom,
plaa se prilikom zakljuenja ugovora.
(3) Mjesto plaanja premije je mjesto u kome ugovornik osiguranja ima svoje
sjedite, odnosno prebivalite, ako ugovorom nije odreeno neko drugo mjesto.

Posljedice neisplate premije

lan 1010
(1) Ako je ugovoreno da se premija plaa prilikom zakljuenja ugovora, obaveza
osiguravaa da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom poinje narednog dana
od dana uplate premije.
(2) Ako je ugovoreno da se premija plaa poslije zakljuenja ugovora, obaveza
osiguravaa da isplati naknadu ili svotu odreenu ugovorom, poinje od dana
odreenog u ugovoru kao dana poetka osiguranja.
(3) Ako ugovornik osiguranja premiju koja je dospjela poslije zakljuenja ugovora
ne plati do dospjelosti, niti to uini koje drugo zainteresovano lice, ugovor o
osiguranju prestaje po samom zakonu po isteku roka od 30 dana od dana od kada je
ugovorniku osiguranja urueno preporueno pismo osiguravaa sa obavjetenjem o
dospjelosti premije ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego to protekne 30 dana
od dospjelosti premije.
(4) Ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena u
roku od godine dana od dospjelosti.
(5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se na osiguranje ivota.

III. OBAVJETAVANjE OSIGURAVAA O

PROMJENAMA RIZIKA
Poveanje rizika
lan 1011
(1) Ugovornik osiguranja duan je da, kad je u pitanju osiguranje imovine,
obavijesti osiguravaa o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti od znaaja za
ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje lica, onda samo ako je rizik povean zbog
toga to je osigurano lice promijenilo zanimanje.
(2) Ugovornik osiguranja je duan da bez odlaganja obavijesti osiguravaa o
poveanju rizika, ako je rizik povean nekim njegovim postupkom, a ako se
poveanje rizika dogodilo bez njegovog uea, on je duan da ga obavijesti u roku
od 14 dana od kad je za to saznao.
(3) Ako je poveanje rizika toliko da osigurava ne bi zakljuio ugovor da je takvo
stanje postojalo u asu njegovog zakljuenja, on moe raskinuti ugovor.
 (4) Ako je poveanje rizika toliko da bi osigurava zakljuio ugovor samo uz veu
premiju da je takvo stanje postojalo u asu zakljuenja ugovora, on moe ugovorniku
osiguranja predloiti novu stopu premije.
(5) Ako ugovornik osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od 14 dana
od prijema predloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu.
(6) Ugovor ostaje na snazi i osigurava se vie ne moe koristiti ovlaenjima da
predloi ugovorniku osiguranja novu stopu premije ili da raskine ugovor, ako ne
iskoristi ta ovlaenja u roku od mjesec dana od kad je ma na koji nain doznao za
poveanje rizika, ili ako jo prije isteka tog roka na neki nain pokae da pristaje na
produenje ugovora (ako primi premiju, isplati naknadu za osigurani sluaj koji se
desio poslije tog poveanja i sl.).

Kad se osigurani sluaj dogodi u meuvremenu

lan 1012
Ako se osigurani sluaj dogodi prije nego to je osigurava obavijeten o poveanju
rizika ili poto je obavijeten o poveanju rizika, ali prije nego to je ugovor raskinuo
ili postigao sporazum sa ugovaraem osiguranja o poveanju premije, naknada se
smanjuje u srazmjeri izmeu plaenih premija i premija koje bi trebalo platiti prema
poveanom riziku.

Smanjenje rizika
lan 1013
(1) U sluaju kad se poslije zakljuenja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje
rizika, ugovornik osiguranja ima pravo da zahtijeva odgovarajue smanjenje premije,
raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguravaa.
(2) Ako osigurava ne pristane na smanjenje premije, ugovornik osiguranja moe
raskinuti ugovor.

Obaveza obavjetavanja o nastupanju osiguranog sluaja

lan 1014
(1) Osiguranik je duan da izuzev u sluaju osiguranja ivota, obavijesti
osiguravaa o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana od kad je to
saznao.
(2) Ako osiguranik ne izvri obavezu iz stava 1 ovog lana u odreeno vrijeme,
duan je da naknadi osiguravau tetu koju bi ovaj zbog toga imao.

Nitavost odredaba o gubitku prava

lan 1015
 Nitave su odredbe ugovora koje predviaju gubitak prava na naknadu ili svotu
osiguranja, ako osiguranik poslije nastupanja osiguranog sluaja ne izvri neku od
propisanih ili ugovorenih obaveza.

Odsjek 4.

OBAVEZE OSIGURAVAA
Isplata naknade ili ugovorene svote
lan 1016
(1) Kad se dogodi osigurani sluaj, osigurava je duan da isplati naknadu ili svotu
odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dui od 14 dana, raunajui
od kada je osigurava dobio obavjetenje da se osigurani sluaj dogodio.
(2) Ako je za utvrivanje postojanja osiguravaeve obaveze ili njenog iznosa
potrebno izvjesno vrijeme, rok iz stava 1 ovog lana poinje tei od dana kada je
utvreno postojanje njegove obaveze i njen iznos.
(3) Ako iznos osiguravaeve obaveze ne bude utvren u roku odreenom u stavu 1
ovog lana, osigurava je duan da, na zahtjev ovlaenog lica, isplati iznos
nespornog dijela svoje obaveze na ime predujma.
(4) Ako osigurava ne ispuni svoju obavezu u rokovima iz ovog lana, duguje
osiguraniku zatezne kamate od dana prijema obavjetenja o osiguranom sluaju, kao i
naknadu tete koja mu je usljed toga nastala.

Iskljuenje odgovornosti osiguravaa u sluaju namjere i prevare

lan 1017
Ako je ugovornik osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj
namjerno ili prevarom, osigurava nije obavezan ni na kakva davanja, a suprotna
ugovorna odredba nema pravnog dejstva.

Prigovori osiguravaa
lan 1018
(1) Protiv zahtjeva donosioca polise, kao i zahtjeva kog drugog lica koje se na nju
poziva, osigurava moe istai sve prigovore koje ima u vezi sa ugovorom prema licu
sa kojim je zakljuio ugovor o osiguranju.
(2) U obaveznom osiguranju od odgovornosti osigurava ne moe protiv odtetnog
zahtjeva treeg lica istaknuti prigovore koje bi mogao isticati prema osiguraniku.
(3) Izuzetno, protiv zahtjeva treeg lica u sluaju dobrovoljnog osiguranja od
odgovornosti, i zahtjeva nosilaca odreenih prava na osiguranoj strani, ije je pravo
prelo po samom zakonu sa unitene ili oteene osigurane stvari na naknadu iz
osiguranja, osigurava moe istai samo prigovore koji su nastali prije nego to se
dogodio osigurani sluaj.
 Odsjek 5.

TRAJANjE OSIGURANjA
Poetak dejstva osiguranja
lan 1019
(1) Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi dejstvo poev od
dvadeset etvrtog asa dana koji je u polisi oznaen kao dan poetka trajanja
osiguranja, pa sve do zavretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno.
(2) Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti
ugovor sa danom dospjelosti premije, obavjetavajui pisanim putem drugu stranu
najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije.
(3) Ako je osiguranje zakljueno na rok dui od pet godina, svaka strana moe po
proteku ovog roka uz otkazni rok od est mjeseci, da pisano izjavi drugoj strani da
raskida ugovor.
(4) Ugovorom se ne moe iskljuiti pravo svake strane da raskine ugovor u skladu
sa odredbama st. 2 i 3 ovog lana.
(5) Odredbe ovog lana ne vae za osiguranje ivota.

Uticaj steaja na osiguranje

lan 1020
(1) U sluaju steaja ugovornika osiguranja, osiguranje se nastavlja, ali svaka
strana ima pravo da raskine ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja
steaja, u kom sluaju steajnoj masi ugovornika pripada dio plaene premije koji
odgovara preostalom vremenu osiguranja.
(2) U sluaju steaja osiguravaa, ugovor o osiguranju prestaje po isteku 30 dana
od otvaranja steaja.

ODJELjAK 2.

OSIGURANjE IMOVINE
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Interes osiguranja
lan 1021
(1) Osiguranje imovine moe zakljuiti svako lice koje ima interes da se ne dogodi
osigurani sluaj, poto bi inae pretrpjelo neki materijalni gubitak.
 (2) Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u asu nastanka tete imala
materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi.

Svrha osiguranja imovine

lan 1022
(1) Osiguranjem imovine obezbjeuje se naknada za tetu koja bi se desila u
imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja.
(2) Iznos naknade ne moe biti vei od tete koju je osiguranik pretrpio
nastupanjem osiguranog sluaja.
(3) Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos tete utvruje
se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme sabiranja, ako nije drukije
ugovoreno.
(4) Punovane su odredbe ugovora kojima se iznos naknade ograniava na manji
iznos od iznosa tete.
(5) Pri utvrivanju iznosa tete uzima se u obzir izmakli dobitak samo ako je to
ugovoreno.
(6) Ako se u toku istog perioda osiguranja dogodi vie osiguranih sluajeva jedan
za drugim, naknada iz osiguranja za svaki od njih odreuje se i isplauje u potpunosti
s obzirom na cijelu svotu osiguranja, bez njenog umanjenja za iznos ranije isplaenih
naknada u tom periodu.
(7) Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno
utvrena, naknada se odreuje prema toj vrijednosti, izuzev ako osigurava dokae da
je ugovorena vrijednost znatno vea od stvarne vrijednosti, a za tu razliku ne postoji
opravdan razlog (osiguranje upotrebljavane stvari na vrijednost takve nove stvari, ili
osiguranje subjektivne vrijednosti i sl.).

Sprjeavanje osiguranog sluaja i spaavanje

lan 1023
(1) Osiguranik je duan da preduzme propisane, ugovorene i sve ostale mjere
potrebne da se sprijei nastupanje osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi,
duan je da preduzme sve mogue mjere da se ogranie njegove tetne posljedice.
(2) Osigurava je duan da naknadi trokove, gubitke, kao i druge tete
prouzrokovane razumnim pokuajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja
osiguranog sluaja, kao i pokuajem da se ogranie njegove tetne posljedice, pa i
onda ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha.
(3) Osigurava je duan dati ovu naknadu ak i ako ona zajedno sa naknadom tete
od osiguranog sluaja prelazi svotu osiguranja.
(4) Ako osiguranik ne ispuni svoju obavezu sprjeavanja osiguranog sluaja ili
obavezu spaavanja, a za to nema opravdanja, obaveza osiguravaa smanjuje se za
onoliko za koliko je nastala vea teta zbog tog neispunjenja.

Preputanje oteene osigurane stvari

 lan 1024
Ako drukije nije ugovoreno, osiguranik nema pravo da poslije nastupanja
osiguranog sluaja prepusti osiguravau oteenu stvar i da od njega zahtijeva isplatu
pune svote osiguranja.

Propast stvari usljed dogaaja koji nije predvien u polisi

lan 1025
(1) Ako osigurana stvar ili stvar u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje
od odgovornosti propadne za vrijeme perioda osiguranja usljed nekog dogaaja koji
nije predvien u polisi, ugovor prestaje da vai dalje, a osigurava je duan da vrati
ugovorniku osiguranja dio premije srazmjerno preostalom vremenu.
(2) Kad jedna od vie stvari obuhvaenih jednim ugovorom propadne usljed nekog
dogaaja koji nije predvien u polisi, osiguranje ostaje na snazi i dalje u pogledu
ostalih stvari uz potrebne izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja.

Odsjek 2.

OGRANIENjE OSIGURANIH RIZIKA

tete pokrivene osiguranjem
lan 1026
(1) Osigurava je duan da naknadi tete nastale sluajno ili krivicom ugovornika
osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, izuzev ako je u pogledu odreene
tete ova njegova obaveza izriito iskljuena ugovorom o osiguranju.
(2) Osigurava ne odgovara za tetu koju su lica iz stava 1 ovog lana
prouzrokovala namjerno i nitava je odredba u polisi koja bi predviala njegovu
odgovornost i u tom sluaju.
(3) Ukoliko se ostvario osigurani sluaj osigurava je duan da naknadi svaku tetu
prouzrokovanu od nekog lica za ije postupke osiguranik odgovara po ma kom
osnovu, bez obzira na to da li je teta prouzrokovana nepanjom ili namjerno.

teta prouzrokovana nedostacima osigurane stvari

lan 1027
Osigurava ne odgovara za tetu na osiguranoj stvari koja potie od njenih
nedostataka, osim ako je drukije ugovoreno.

tete prouzrokovane ratnim operacijama i pobunama

lan 1028
 (1) Osigurava nije duan da naknadi tete prouzrokovane ratnim operacijama ili
pobunama, osim ako je drukije ugovoreno.
(2) Osigurava je duan da dokae da je teta prouzrokovana nekim od ovih
dogaaja.

Odsjek 3.

NADOSIGURANjE I UGOVOR SA VIE

OSIGURAVAA
Nadosiguranje
lan 1029
(1) Ako se pri zakljuenju ugovora jedna strana poslui prevarom i tako ugovori
svotu osiguranja veu od stvarne vrijednosti osigurane stvari, druga strana moe da
trai ponitenje ugovora.
(2) Ako je ugovorena svota osiguranja vea od vrijednosti osigurane stvari, a pri
tome ni jedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, svota
osiguranja se sniava do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se
srazmjerno smanjuju.
(3) U sluajevima iz st. 1 i 2 ovog lana savjesni osigurava zadrava primljene
premije i ima pravo na nesmanjenu premiju za tekui period.

Naknadno smanjenje vrijednosti

lan 1030
Ako se osigurana vrijednost smanji za vrijeme trajanja osiguranja, svaka ugovorna
strana ima pravo na odgovarajue snienje svote osiguranja i premije, poev od dana
kada je svoj zahtjev za snienje saoptila drugoj strani.

Viestruko i dvostruko osiguranje

lan 1031
(1) Ako je neka stvar osigurana kod dva ili vie osiguravaa od istog rizika, za isti
interes i za isto vrijeme, tako da zbir svota osiguranja ne prelazi vrijednost te stvari
(viestruko osiguranje), svaki osigurava odgovara za izvrenje u potpunosti obaveza
nastalih iz ugovora koji je on zakljuio.
(2) Ako zbir svota osiguranja prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko
osiguranje), a pri tome ugovornik osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta
osiguranja su punovana, i svaki osigurava ima pravo na ugovorenu premiju za
period osiguranja u toku, a osiguranik ima pravo da zahtijeva od svakog pojedinog
osiguravaa naknadu prema ugovoru zakljuenom sa njim, ali ukupno ne vie od
iznosa tete.
 (3) Kad se dogodi osigurani sluaj, ugovornik osiguranja duan je da obavijesti o
tome svakog osiguravaa istog rizika i saopti mu imena i adrese ostalih osiguravaa,
kao i svote osiguranja pojedinih ugovora zakljuenih sa njima.
(4) Po isplati naknade osiguraniku svaki osigurava snosi dio naknade u srazmjeri u
kojoj stoji svota osiguranja na koju se on obavezao prema ukupnom zbiru svota
osiguranja, te osigurava koji je platio vie ima pravo da zahtijeva od ostalih
osiguravaa naknadu vie plaenog.
(5) Ako je neki ugovor zakljuen bez naznaenja svote osiguranja ili uz
neogranieno pokrie smatra se kao ugovor zakljuen uz najviu svotu osiguranja.
(6) Za dio osiguravaa koji ne moe da plati, odgovaraju ostali osiguravai
srazmjerno svojim djelovima.
(7) Ako je ugovornik osiguranja zakljuio ugovor o osiguranju kojim je nastalo
dvostruko osiguranje ne znajui za ranije zakljueno osiguranje, on moe, bez obzira
na to da li je ranije osiguranje zakljuio on ili neko drugi, u roku od mjesec dana od
kada je saznao za to osiguranje, da zahtijeva odgovarajue snienje svote osiguranja i
premije docnijeg osiguranja, ali osigurava zadrava primljene premije i ima pravo na
premiju za tekui period.
(8) Ako je do dvostrukog osiguranja dolo zbog smanjenja vrijednosti osigurane
stvari za vrijeme trajanja osiguranja, ugovornik osiguranja ima pravo na odgovarajua
snienja svota osiguranja i premija, poev od dana kada je svoj zahtjev za snienje
saoptio osiguravau.
(9) Ako je pri nastanku dvostrukog osiguranja ugovornik osiguranja postupio
nesavjesno, svaki osigurava moe da trai ponitenje ugovora, zadri primljene
premije i zahtijeva nesmanjenu premiju za tekui period.

Saosiguranje
lan 1032
Kad je ugovor o osiguranju zakljuen sa vie osiguravaa koji su se sporazumjeli o
zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osigurava naznaen u polisi
osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu.

Odsjek 4.

PODOSIGURANjE
lan 1033
(1) Kad se utvrdi da je u poetku odnosnog perioda osiguranja vrijednost osigurane
stvari bila vea od svote osiguranja, iznos naknade koju duguje osigurava smanjuje
se srazmjerno, izuzev ako je drukije ugovoreno.
(2) Osigurava je duan dati potpunu naknadu sve do iznosa svote osiguranja, ako
je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i svote osiguranja nema znaaja za
odreivanje iznosa naknade.

Odsjek 5.
 PRELAZ UGOVORA I ISPLATA NAKNADE IZ
OSIGURANjA DRUGOM
Prelaz ugovora na pribavioca osigurane stvari
lan 1034
(1) U sluaju otuenja osigurane stvari, kao i stvari u vezi sa ijom je upotrebom
zakljueno osiguranje od odgovornosti, prava i obaveze ugovornika osiguranja
prelaze po samom zakonu na pribavioca, osim ako drukije nije ugovoreno.
(2) Ako je otuen samo jedan dio osiguranih stvari koji u pogledu osiguranja ne
ine zasebnu cjelinu, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu u pogledu
otuenih stvari.
(3) U sluaju kad se zbog otuenja stvari povea ili smanji vjerovatnoa nastupanja
osiguranog sluaja, primjenjuju se opte odredbe o poveanju ili smanjenju rizika.
(4) Ugovornik osiguranja koji ne obavijesti osiguravaa da je osigurana stvar
otuena, ostaje u obavezi na plaanje premija koje dospijevaju i poslije dana otuenja.
(5) Osigurava i pribavilac osigurane stvari mogu odustati od osiguranja uz otkazni
rok od 15 dana, s tim to su otkaz duni podnijeti najdalje u roku od 30 dana od
saznanja za otuenje.
(6) Ugovor o osiguranju ne moe se raskinuti ako je polisa osiguranja izdata na
donosioca ili po naredbi.

Dodjeljivanje naknade nosiocima zaloge i drugih prava

lan 1035
(1) Poslije nastupanja osiguranog sluaja, zalona prava i ostala prava koja su
ranije postojala na osiguranoj stvari imaju za predmet dugovanu naknadu, u sluaju
osiguranja sopstvene stvari, kao i u sluaju osiguranja tuih stvari zbog obaveze
njihovog uvanja i vraanja, i osigurava ne moe isplatiti naknadu osiguraniku bez
saglasnosti nosilaca tih prava.
(2) Nosioci prava iz stava 1 ovog lana mogu zahtijevati neposredno od
osiguravaa da im u granicama svote osiguranja i prema zakonskom redu isplati
njihova potraivanja.
(3) Ako u asu isplate osigurava nije znao niti je mogao znati za ta prava, izvrena
isplata naknade osiguraniku ostaje punovana.

Odsjek 6.

PRELAZ OSIGURANIKOVIH PRAVA PREMA

ODGOVORNOM LICU NA OSIGURAVAA
(SUBROGACIJA)
lan 1036
 (1) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravaa, po samom zakonu, do
visine isplaene naknade sva osiguranikova prava prema licu koje je po ma kom
osnovu odgovorno za tetu.
(2) Ako je krivicom osiguranika onemoguen ovaj prelaz prava na osiguravae, u
potpunosti ili djelimino, osigurava se oslobaa u odgovarajuoj mjeri svoje obaveze
prema osiguraniku.
(3) Prelaz prava sa osiguranika na osiguravaa ne moe biti na tetu osiguranika, a
ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguravaa iz bilo kog uzroka nia od
tete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovornog lica
isplati ostatak naknade prije isplate osiguravaevog potraivanja po osnovu prava koja
su prela na njega.
(4) Izuzetno od pravila o prelazu osiguranikovih prava na osiguravaa, ova prava ne
prelaze na osiguravaa ako je tetu prouzrokovalo lice u srodstvu u pravoj liniji sa
osiguranikom ili lice za ije postupke osiguranik odgovara, ili koje ivi sa njim u
istom domainstvu, ili lice koje je zaposleno kod osiguranika, osim ako su ta lica tetu
prouzrokovala namjerno.
(5) Ako je neko od lica iz stava 4 ovog lana bilo osigurano od odgovornosti,
osigurava moe da zahtijeva od njegovog osiguravaa naknadu iznosa koji je isplatio
osiguraniku.

Odsjek 7.

OSIGURANjE OD ODGOVORNOSTI
Odgovornost osiguravaa
lan 1037
(1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, osigurava odgovara za tetu nastalu
osiguranim sluajem samo ako tree oteeno lice zahtijeva njenu naknadu.
(2) Osigurava snosi, u granicama svote osiguranja, trokove spora o
osiguranikovoj odgovornosti.

Sopstveno pravo oteenika i direktna tuba

lan 1038
(1) U sluaju osiguranja od odgovornosti, oteeno lice moe da zahtijeva
neposredno od osiguravaa naknadu tete koju je pretrpjelo dogaajem za koji
odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osiguravaeve obaveze.
(2) Oteeno lice ima, od dana kada se dogodio osigurani sluaj, sopstveno pravo
na naknadu iz osiguranja i svaka docnija promjena u pravima osiguranika prema
osiguravau bez uticaja je na pravo oteenog lica na naknadu.

ODJELjAK 3.
 OSIGURANjE LICA
Odsjek 1.

OPTE ODREDBE
Utvrivanje osigurane svote
lan 1039
U ugovorima o osiguranju lica (osiguranje ivota i osiguranje od nesrenog sluaja)
visina osigurane svote, koju je osigurava duan isplatiti kad nastupi osigurani sluaj,
utvruje se u polisi prema sporazumu ugovornih strana.

Polisa osiguranja ivota

lan 1040
(1) Pored sastojaka koje mora imati svaka polisa, u polisi osiguranja ivota moraju
biti naznaeni: ime i prezime lica na iji se ivot odnosi osiguranje, datum njegovog
roenja i dogaaj ili rok od koga zavisi nastanak prava da se zahtijeva isplata
osigurane svote.
(2) Polisa osiguranja ivota moe glasiti na odreeno lice ili po naredbi, ali ne
moe glasiti na donosioca.
(3) Za punovanost indosamenta polise po naredbi potrebno je da sadri ime
korisnika, datum indosiranja i potpis indosanta.

Netana prijava starosti osiguranika

lan 1041
Izuzetno od optih odredbi ove glave i posljedica netanih prijava i preutkivanja
okolnosti od znaaja za ocjenu rizika, za netane prijave godina ivota u ugovorima o
osiguranju ivota vae sljedea pravila:
1) ugovor o osiguranju ivota je nitav, a osigurava je duan da u svakom sluaju
vrati sve primljene premije, ako su prilikom njegovog zakljuenja netano prijavljene
godine ivota osiguranika, a njegove stvarne godine ivota prelaze granicu do koje
osigurava po svojim uslovima i tarifama vri osiguranje ivota;
2) ako je netano prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove stvarne
godine ivota ne prelaze granicu do koje osigurava vri osiguranje ivota ugovor je
punovaan, a osigurana svota se smanjuje u srazmjeri ugovorene premije i premije
predviene za osiguranje ivota lica osiguranikovih godina;
3) kad osiguranik ima manje godina nego to je prijavljeno prilikom zakljuenja
ugovora, premija se smanjuje na odgovarajui iznos, a osigurava je duan da vrati
razliku izmeu primljenih premija i premija na koje ima pravo.
 Posljedice neplaanja premije i smanjenje osigurane svote
lan 1042
(1) Ako ugovornik osiguranja ivota ne plati neku premiju o dospjelosti, osigurava
nema pravo da njenu isplatu trai sudskim putem.
(2) Ako ugovornik osiguranja na poziv osiguravaa, koji mu mora biti dostavljen
preporuenim pismom, ne isplati dospjelu premiju u roku odreenom u tom pismu, a
koji ne moe biti krai od mjesec dana, raunajui od kada mu je pismo urueno, niti
to uini koje drugo zainteresovano lice, osigurava moe samo, ako su dotle plaene
bar tri godinje premije, izjaviti ugovorniku osiguranja da smanjuje osiguranu svotu
na iznos otkupa vrijednosti osiguranja, a u suprotnom sluaju da raskida ugovor.
(3) Ako se osigurani sluaj dogodio prije raskida ugovora ili smanjenja osigurane
svote, smatra se kao da je osigurana svota smanjena odnosno da je ugovor raskinut,
prema tome da li su premije bile plaene bar za tri godine ili ne.

Osiguranje treeg lica

lan 1043
(1) Osiguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovornika osiguranja, a moe se
odnositi i na ivot nekog treeg.
(2) Odredba stava 1 ovog lana vai i za osiguranje od nesrenog sluaja.
(3) Ako se osiguranje odnosi na sluaj smrti nekog treeg, za punovanost ugovora
potrebna je njegova pisana saglasnost data u polisi ili u odvojenom pisanu, prilikom
potpisivanja polise, sa naznaenjem osigurane svote.

Osiguranje za sluaj smrti maloljetnika i lica lienih poslovne sposobnosti

lan 1044
(1) Nitavo je osiguranje za sluaj smrti treeg lica mlaeg od etrnaest godina
ivota, kao i lica potpuno lienog poslovne sposobnosti, a osigurava je duan da vrati
ugovorniku osiguranja sve premije primljene po osnovu takvog ugovora.
(2) Za punovanost osiguranja za sluaj smrti treeg lica starijeg od etrnaest
godina ivota potrebna je pisana saglasnost njegovog zakonskog zastupnika, kao i
pisana saglasnost svakog osiguranog lica.

Kumuliranje naknade za osigurane svote

lan 1045
(1) U osiguranju lica, osigurava koji je isplatio osiguranu svotu ne moe imati ni
po kom osnovu pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za zastupanje osiguranog
sluaja.
 (2) Pravo na naknadu od treeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog sluaja
pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od njegovog prava na osiguranu
svotu.
(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog lana ne odnose se na sluaj kad je osiguranje od
posljedice nesrenog sluaja ugovoreno kao osiguranje od odgovornosti.

Odsjek 2.

ISKLjUENI RIZICI
Samoubistvo osiguranika
lan 1046
(1) Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubistva
osiguranika ako se desilo u prvoj godini osiguranja.
(2) U sluaju da se samoubistvo dogodilo u roku od tri godine od dana zakljuenja
ugovora osigurava nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, nego samo
matematiku rezervu ugovora.

Namjerno ubistvo osiguranika

lan 1047
Osigurava se oslobaa obaveze da korisniku isplati osiguranu svotu ako je ovaj
namjerno izazvao smrt osiguraniku, ali je duan da, ako su dotle bile uplaene bar tri
godinje premije, isplati matematiku rezervu ugovora ugovorniku osiguranja, a ako
je on osiguranik, njegovim nasljednicima.

Namjerno prouzrokovanje nesrenog sluaja

lan 1048
Osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o osiguranju od nesrenog sluaja ako
je osiguranik namjerno prouzrokovao nesreni sluaj.

Ratne operacije
lan 1049
(1) Ako je smrt osiguranika prouzrokovana ratnim operacijama, osigurava, ako to
drugo nije ugovoreno, nije duan da isplati korisniku osiguranu svotu, ali je duan da
isplati mu matematiku rezervu iz ugovora.
(2) Ako nije to drugo ugovoreno, osigurava se oslobaa obaveze iz ugovora o
osiguranju od nesrenog sluaja, ako je nesreni sluaj prouzrokovan ratnim
operacijama.
 Ugovorno iskljuenje rizika
lan 1050
Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti ili od nesrenog sluaja mogu biti iskljueni
iz osiguranja i drugi rizici.

Odsjek 3.

PRAVA UGOVORNIKA OSIGURANjA PRIJE

NASTUPANjA OSIGURANOG SLUAJA
Otkup
lan 1051
(1) Na zahtjev ugovornika osiguranja ivota zakljuenog za cio ivot osiguranika,
osigurava je duan da mu isplati otkupnu vrijednost polise, ako su dotle plaene bar
tri godinje premije.
(2) U polisi moraju biti navedeni uslovi pod kojima ugovornik moe zahtijevati
isplatu njene otkupne vrijednosti, kao i nain kako se ta vrijednost izraunava,
saglasno uslovima osiguranja.
(3) Pravo zahtijevati otkup ne mogu vriti povjerioci ugovornika osiguranja, kao ni
korisnik osiguranja, ali e otkupna vrijednost biti isplaena korisniku na njegov
zahtjev, ako je odreivanje korisnika neopozivo.
(4) Izuzetno od stava 3 ovog lana, otkup polise moe zahtijevati povjerilac kome
je polisa predata u zalogu, ako potraivanje radi ijeg je osiguranja data zaloga ne
bude namireno o dospjelosti.

Predujam
lan 1052
(1) Na traenje ugovornika osiguranja ivota zakljuenog za cio ivot osiguranika,
moe mu osigurava isplatiti unaprijed dio osigurane svote do visine otkupne
vrijednosti polise, koju ugovornik osiguranja moe vratiti docnije.
(2) Na primljeni predujam ugovornik osiguranja duan je da plaa odreenu
kamatu.
(3) Ako ugovornik osiguranja zadocni sa plaanjem dospjele kamate, postupie se
kao da je zahtijevao otkup.
(4) U polisi osiguranja moraju biti navedeni uslovi davanja predujma, mogunost
da se iznos primljen na ime predujma vrati osiguravau, visina kamatne stope,
posljedice neplaanja dospjele kamate, kako je odreeno uslovima osiguranja.

Zalaganje polise
 lan 1053
(1) Polisa osiguranja ivota moe biti data u zalogu.
(2) Zalaganje polise ima dejstvo prema osiguravau samo ako je pisano obavijeten
da je polisa zaloena odreenom povjeriocu.
(3) Kad polisa glasi po naredbi, zalaganje se vri indosamentom.

Odsjek 4.

OSIGURANjE IVOTA U KORIST TREEG LICA

Odreivanje korisnika
lan 1054
(1) Ugovornik osiguranja ivota moe u ugovoru, kao i nekim docnijim pravnim
poslom, pa i testamentom, odrediti lice kome e pripasti prava iz ugovora (korisnik).
(2) Ako se osiguranje odnosi na ivot nekog drugog lica, za odreivanje korisnika
potrebna je i njegova pisana saglasnost.
(3) Korisnik ne mora biti odreen po imenu, dovoljno je ako akt sadri nune
podatke za njegovo odreivanje.
(4) Kad su za korisnike odreena djeca ili potomci, korist pripada i onima koji su
roeni docnije, a korist namijenjena suprugu pripada licu koje je bilo u braku sa
osiguranikom u asu njegove smrti.

Podjela koristi izmeu vie korisnika

lan 1055
Kad su za korisnike odreena djeca, potomci i uopte nasljednici, ako ugovornik
osiguranja nije odredio kako e se izvriti podjela izmeu njih, podjela e se izvriti
srazmjerno njihovim nasljednikim djelovima, a ako korisnici nijesu nasljednici,
osigurana svota bie podijeljena na jednake djelove.

Opozivanje odredbe o odreivanju korisnika

lan 1056
(1) Odredbu kojom se korist iz osiguranja dodjeljuje odreenom licu, moe
opozvati samo ugovornik osiguranja, i to njegovo pravo ne mogu vriti ni njegovi
povjerioci, ni njegovi zakonski nasljednici.
(2) Ugovornik osiguranja moe opozvati odredbu o koristi sve dok korisnik ne
izjavi na ma koji nain da je prima, kad ona postaje neopoziva.
(3) Ugovornik moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je
prima, ako je korisnik pokuao ubistvo osiguranika, a ako je korist dodijeljena bez
naknade, za opozivanje vae i odredbe o opozivanju poklona.
 (4) Smatra se da je korisnik odbio namijenjenu korist, ako se poslije smrti
ugovornika osiguranja na poziv njegovih nasljednika ne izjasni u roku od mjesec dana
da je prima.
(5) Nitava je izjava kojom se odreuje da je odreivanje korisnika osiguranja
neopozivo.

Sopstveno i neposredno pravo korisnika

lan 1057
(1) Osigurana svota koja treba da bude isplaena korisniku ne ulazi u zaostavinu
ugovornika osiguranja, pa ni kad su za korisnike odreeni njihovi nasljednici.
(2) Pravo na osiguranu svotu ima samo korisnik, i to od samog zakljuenja ugovora
o osiguranju, i bez obzira na to kako je i kada odreen za korisnika, i nezavisno od
toga da li je izjavio svoje prihvatanje prije ili poslije smrti osiguranika, te se moe
obratiti neposredno osiguravau sa zahtjevom da mu se isplati osigurana svota.
(3) Ako je ugovornik osiguranja odredio za korisnika svoju djecu, svoje potomke,
ili nasljednike, svakom tako odreenom korisniku pripada pravo na odgovarajui dio
osigurane svote i ako se odrekne nasljea.

Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika

lan 1058
(1) Povjerioci ugovornika osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na
osiguranu svotu ugovorenu za korisnika.
(2) Ako su premije koje je uplatio ugovornik osiguranja bile nesrazmjerno velike
prema njegovim mogunostima u asu kad su bile uplaene, njegovi povjerioci mogu
zahtijevati da im se preda dio premija koji premae njegove mogunosti, ako su
ispunjeni uslovi pod kojima povjerioci imaju pravo na pobijanje dunikovih pravnih
radnji.

Ustupanje osigurane svote

lan 1059
Svoje pravo na osiguranu svotu moe korisnik prenijeti na drugog i prije
osiguranog sluaja, ali mu je zato potreban pisani pristanak ugovornika osiguranja, u
kome mora biti navedeno ime lica na koje se pravo prenosi, a ako se osiguranje
odnosi na ivot nekog drugog lica, potreban je isti takav pristanak i tog lica.

Kad odreeni korisnik umre prije dospjelosti

lan 1060
Kad lice koje je bez naknade odreeno za korisnika umre prije dospjelosti
osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njegovim nasljednicima,
 nego narednom korisniku, a ako ovaj nije odreen, onda imovini ugovornika
osiguranja.

Osiguranje za sluaj smrti bez odreenog korisnika

lan 1061
Ako ugovornik osiguranja za sluaj smrti ne odredi korisnika, ili ako odredba o
odreivanju korisnika ostane bez dejstva zbog opozivanja, ili zbog odbijanja
odreenog lica, ili iz kog drugog uzroka, a ugovornik osiguranja ne odredi drugog
korisnika, osigurana svota pripada imovini ugovornika osiguranja i kao njen dio
prelazi sa ostalim njegovim pravima na njegove nasljednike.

Savjesna isplata osigurane svote neovlaenom licu

lan 1062
(1) Kad osigurava isplati osiguranu svotu licu koje bi na nju imalo pravo da
ugovornik osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobaa obaveze iz ugovora o
osiguranju ako u asu izvrene isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik
odreen testamentom, ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima
pravo da zahtijeva vraanje od lica koje je primilo osiguranu svotu.
(2) Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u sluaju promjene korisnika.

Glava XXXIII

USTUPANjE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Pojam
lan 1063
Ugovorom o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota obavezuje se predak
(ustupilac) da potomcima ustupi za ivota bez naknade svoju imovinu.

Punovanost ugovora
lan 1064
(1) Ugovor je punovaan samo ako su se sa ustupanjem i raspodjelom saglasili svi
ustupioevi potomci koji e po zakonu biti pozvani da ga naslijede.
(2) Ako neki potomak nije dao saglasnost za ustupanje i raspodjelu imovine, moe
je dati naknadno.
(3) Ugovor je punovaan i ako potomak koji nije dao saglasnost umre prije
ustupioca, a ne ostavi potomstvo, ili se odrekne nasljea, ili je iskljuen iz nasljea ili
je nedostojan.
 Forma
lan 1065
(1) Ugovor mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren od notara koji je duan da
prije ovjere proita ugovornim stranama ugovor i naroito ih upozori da ustupljena
imovina ne ulazi u ustupioevu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni
nasljednici.
(2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene.
(3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana.

Predmet
lan 1066
(1) Ugovor moe obuhvatiti samo ustupioevu imovinu koja postoji u asu
ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimino.
(2) Nitava je odredba ugovora koja predvia raspodjelu dobara koja e se zatei u
ustupioevoj zaostavtini.
(3) Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavtinu.

ta ini zaostavtinu ustupioca

lan 1067
Kad ustupilac umre, njegovu zaostavtinu ine dobra koja nijesu obuhvaena
ugovorom o ustupanju i raspodjeli, kao i dobra koja je naknadno stekao.

Kad se ustupljeni djelovi smatraju kao poklon

lan 1068
(1) Kad se sa ustupanjem i raspodjelom imovine nije saglasio neki od potomaka
koji je postao nasljednik, djelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima
smatraju se kao poklon.
(2) Na nain iz stava 1 ovog lana postupie se iako se ustupiocu poslije ustupanja i
raspodjele imovine, izvrenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se
pojavi nasljednik koji je bio proglaen za umrlog.

Zadravanje prava
lan 1069
(1) Prilikom ustupanja i raspodjele, ustupilac moe za sebe ili svog branog druga,
ili za oboje, ili za kog drugog zadrati pravo uivanja na svim ili nekim ustupljenim
dobrima, moe ugovoriti doivotnu rentu u stvarima ili novcu, doivotno izdravanje
ili kakvu drugu naknadu.
 (2) Kad su uivanje ili doivotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog branog
druga zajedno, pa jedno od njih umre, uivanje ili renta pripadaju u cjelini drugome
do njegove smrti ako to drugo nije ugovoreno ili ako to drugo ne proizilazi iz
okolnosti.

Pravo ustupioevog branog druga

lan 1070
(1) Ustupilac moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti i svog branog druga i
tada je potrebno da se ovaj saglasi s tim.
(2) Ako brani drug ne bude obuhvaen, njegovo pravo na nuni dio ostaje
neokrnjeno. U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovani, samo se prilikom
utvrivanja vrijednosti zaostavtine radi odreivanja nunog dijela nadivjelog
branog druga, djelovi ostavioeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima
smatraju kao pokloni.

Dugovi ustupioevi i pobijanje ustupanja

lan 1071
(1) Potomci izmeu kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za
njegove dugove ako to drugo nije ugovoreno.
(2) Ustupioevi povjerioci mogu ugovor pobijati pod uslovima za pobijanje
besplatnih raspolaganja.

Obaveza jemstva
lan 1072
Obaveza jemstva koja poslije diobe nastaje meu sanasljednicima, nastaje i meu
potomcima i poslije ustupanja i raspodjele.

Opozivanje
lan 1073
(1) Ustupilac moe da zahtijeva da mu potomak vrati sve to je primio ako je
potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima ustupilac i ako potomak njemu ili kome
drugom ne daje izdravanje odreeno ugovorom o ustupanju i raspodjeli, ili ne namiri
ustupioeve dugove ija mu je isplata naloena ugovorom.
(3) U drugim sluajevima neizvrenja tereta odreenih ugovorom o ustupanju i
raspodjeli, sud, vodei rauna o vanosti tereta za ustupioca i drugim okolnostima,
odluuje da li ustupilac ima pravo na vraanje datih dobara ili pravo da trai prinudno
izvrenje tereta.
 Pravo potomka poslije opozivanja
lan 1074
(1) Potomak koji je morao da vrati ustupiocu ono to je primio prilikom ustupanja i
raspodjele moe da zahtijeva svoj nuni dio poslije smrti ustupioca, ako nije iskljuen
iz nasljea, ako nije nedostojan da naslijedi ustupioca ili ako se nije odrekao nasljea.
(2) Pri izraunavanju veliine njegovog nunog dijela djelovi imovine koje je
ostavilac za ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima smatraju se kao
pokloni.

Glava XXXIV

DOIVOTNO IZDRAVANjE
Pojam
lan 1075
(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obavezuje se jedna strana (davalac
izdravanja) da e drugu stranu ili treeg (primaoca izdravanja) izdravati do
njegove smrti, a druga strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s tim
da je sticanje stvari i prava odloeno do trenutka smrti primaoca izdravanja.
(2) Primalac izdravanja ugovorom moe obuhvatiti samo stvari ili prava koja
postoje u trenutku zakljuenja ugovora.
(3) Obaveza izdravanja, ako to drugo nije ugovoreno, naroito obuhvata
obezbjeivanje stanovanja, hrane, odjee i obue, odgovarajuu njegu za sluaj
bolesti i starosti, trokove lijeenja i davanja za svakodnevne uobiajene potrebe.

Forma
lan 1076
(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u pisanoj formi i ovjeren
od notara koji je duan da prije ovjere proita strankama ugovor i primaoca
izdravanja naroito upozori na to da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u
njegovu zaostavtinu i da se njome ne mogu namiriti nuni nasljednici.
(2) Notar na samom ugovoru potvruje da su radnje iz stava 1 ovog lana uinjene.
(3) Nitav je ugovor koji je sainjen suprotno st. 1 i 2 ovog lana.

Poseban razlog za nitavost ugovora

lan 1077
Nitav je ugovor u kome je davalac izdravanja fiziko ili pravno lice koje se u
okviru svog zanimanja, odnosno djelatnosti stara o primaocu izdravanja (medicinsko
osoblje, bolnice, razliite agencije i sl.), ako prethodno za ugovor nije dobijena
saglasnost nadlenog organa starateljstva.

Doivotno izdravanje vie lica

lan 1078
Kad je doivotno izdravanje ugovoreno za dvoje ili vie lica, svako od njih ima
zasebno pravo na odreena davanja i injenja.

Doivotno izdravanje u korist treih lica

lan 1079
(1) Kad je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, davalac
izdravanja stie svojinu na predmetima ugovora u trenutku smrti njegovog
saugovoraa ako ugovorom nije odreeno da svojina prelazi u trenutku smrti treeg
lica.
(2) Obaveza izdravanja traje do smrti treeg lica.

Obezbjeivanje prava iz ugovora

lan 1080
(1) Davalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora obezbijediti upisom u javnu
knjigu.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana ima poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja i
tree lice u iju je korist izdravanje ugovoreno.

Neprenosivost prava
lan 1081
Potraivanja primaoca izdravanja ne mogu se prenijeti na drugog.

Raskid ugovora zbog poremeenih odnosa

lan 1082
(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doivotnom izdravanju
i poto je poelo njegovo izvrenje.
(2) Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovorne strane ive zajedno, pa
se njihovi odnosi toliko poremete, da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka
strana moe traiti od suda raskid ugovora.
(3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana ne izvrava svoje
obaveze.
 (4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da od druge strane trai
naknadu koja joj pripada po optim pravilima imovinskog prava.
(5) Kad je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora
poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju je korist
izdravanje ugovoreno.

Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

lan 1083
(1) Ako se poslije zakljuenja ugovora okolnosti toliko promijene, a njegovo
ispunjenje postane znatno oteano, sud moe, na zahtjev jedne ili druge ugovorne
strane, njihove odnose iznova urediti ili raskinuti.
(2) Sud moe pravo primaoca izdravanja preinaiti u doivotnu rentu ako to
odgovara i jednoj i drugoj ugovornoj strani.
(3) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno u korist treeg lica, raskid ugovora
poslije smrti saugovaraa davaoca izdravanja moe zahtijevati i lice u iju je korist
izdravanje ugovoreno.

Pravo zakonskih nasljednika primaoca izdravanja

lan 1084
(1) Na zahtjev zakonskih nasljednika primaoca izdravanja, sud moe ponititi
ugovor o doivotnom izdravanju ako zbog bolesti ili starosti primaoca izdravanja
ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost za davaoca izdravanja.
(2) Zakonski nasljednici mogu ponitaj ugovora zahtijevati u roku od jedne godine
od dana saznanja za ugovor, a najkasnije u roku od tri godine od dana primaoeve
smrti.
(3) Rok od jedne godine ne moe poeti da tee prije primaoeve smrti.

Smrt davaoca izdravanja

lan 1085
(1) Poslije smrti davaoca izdravanja njegove obaveze prelaze na njegovog branog
druga i potomke koji su pozvani na nasljee, ako pristanu.
(2) Ako lica iz stava 1 ovog lana ne pristanu na produenje ugovora o doivotnom
izdravanju, ugovor se raskida, a oni ne mogu da zahtijevaju naknadu za ranije dato
izdravanje.

Naknada od primaoca izdravanja

lan 1086
(1) Ako brani drug i potomci davaoca izdravanja nijesu u stanju da preuzmu
ugovorne obaveze, mogu zahtijevati naknadu od primaoca izdravanja.
 (2) Sud e tu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, cijenei imovno stanje
primaoca izdravanja i lica koja su bila ovlaena na produenje ugovora.

Glava XXXV

DOIVOTNA RENTA
Pojam
lan 1087
(1) Ugovorom o doivotnoj renti obavezuje se jedan ugovora (povjerilac rente) da
prenese na svog saugovoraa (dunik rente) svojinu odreenih stvari ili koja druga
prava, ili da mu isplati odreenu svotu novca, a ovaj se obavezuje, u naknadu za to, da
njemu, ili nekom treem, isplauje u odreenim vremenskim razmacima, do kraja
njegovog ivota, odreene iznose novca, ili kojih drugih zamjenljivih stvari.
(2) Trajanje rente moe biti odreeno i trajanjem ivota treeg lica ili dunika rente,
u kom sluaju, poslije smrti povjerioca, renta prelazi na njegove nasljednike, izuzev
ako je drukije ugovoreno.

Forma
lan 1088
(1) Za punovanost ugovora o doivotnoj renti potrebno je da bude zakljuen u
pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.

Visina rente
lan 1089
(1) Visinu rente ugovorne strane odreuju slobodno.
(2) Ugovorne strane mogu ugovoriti da se iznos rente za svaki rok odreuje prema
odreenom indeksu.

Obezbjeenje potraivanja rente

lan 1090
Radi obezbjeenja svog potraivanja rente, povjerilac moe zahtijevati da se ono
upie u katastar nepokretnosti kao teret na nepokretnostima dunika.

Plaanje rente
lan 1091
 (1) Obroci doivotne rente plaaju se tromjeseno unaprijed, prvog dana svakog
tromjeseja, ako nije drukije ugovoreno.
(2) Ako je ugovoreno plaanje po proteku odreenog roka, a povjerilac umre u toku
roka, njegovi nasljednici imaju pravo na dio obroka, srazmjeran proteklom dijelu
roka.

Kad je ugovorena jedna renta za vie lica

lan 1092
(1) Kad je jedna doivotna renta ustanovljena za dva ili vie lica, povjerilac je
duan da i poslije smrti nekih od njih isplauje cijelu rentu preostalim licima, sve do
smrti posljednjeg od njih.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana ne moe se predvidjeti prelazak rente na lice
koje nije roeno ni zaeto u asu njenog ustanovljavanja.

Prenoenje na drugog
lan 1093
(1) Pravo na doivotnu rentu moe se prenijeti na drugog, ali se i u tom sluaju ono
gasi smru lica za koje je ustanovljeno.
(2) Kad je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno
zavjetalac, moe odrediti da se ona ne moe prenijeti na drugog.

Stavljanje zabrane na doivotnu rentu

lan 1094
(1) Na doivotnu rentu moe se staviti zabrana za dugove uivaoca rente.
(2) Kad je renta ustanovljena dobroinim pravnim poslom, poklonodavac, odnosno
zavjetalac, moe odrediti da se na nju ne moe staviti zabrana.
(3) Ta se odredba pretpostavlja ako je renta ustanovljena dobroinim pravnim
poslom radi obezbjeenja nunog izdravanja uivaoca rente.

Nitavost ugovora
lan 1095
(1) Sud e ponititi ugovor o doivotnoj renti na zahtjev zainteresovanog lica i kad
utvrdi da usljed starosti ili bolesti povjerioca rente ugovor ne predstavlja nikakav rizik
za dunika rente.
(2) Ugovor e ostati na snazi, ako se utvrdi da je povjerilac rente, ugovarajui nisku
rentu, imao namjeru da uini poklon duniku.

Revizija rente
 lan 1096
(1) U sluaju poveanja trokova ivota za vie od dvadeset odsto, povjerilac rente
moe zahtijevati odgovarajue poveanje rente.
(2) Poveanje rente ne moe biti vee od poveanja trokova ivota, ni od
poveanja vrijednosti stvari ili prava predatih duniku rente.

Raskidanje ugovora od strane dunika

lan 1097
(1) Dunik rente moe, po isteku tri godine od zakljuenja ugovora, raskinuti
ugovor i osloboditi se svoje obaveze.
(2) Dunik je duan da vrati povjeriocu rente stvari i prava koje je primio od njega
kao naknadu za obavezu davanja rente, ali zadrava plodove i koristi od tih stvari.
(3) U sluaju kad je renta ustanovljena od strane nekog drugog ugovorom sa
dunikom, ili kad je ona poklon ili legat povjeriocu rente, kao i kad mu je dosuena
na ime naknade tete, dunik se moe osloboditi svoje obveze po isteku tri godine od
njenog nastanka, ako povjerilac pristane da mu dunik odjednom isplati
petnaestostruki iznos rente.
(4) U sluajevima predvienim u st. 1, 2 i 3 ovog lana povjerilac zadrava obroke
rente koje je primio, i ima pravo da zahtijeva isplatu dospjelih obroka.
(5) Svoju namjeru da se oslobodi obaveze plaanja rente dunik je duan da saopti
povjeriocu bar tri mjeseca unaprijed.

Raskidanje ugovora od strane povjerioca

lan 1098
(1) Kad je dunik u zadocnjenju sa isplatom dva obroka rente, povjerilac moe po
svom nahoenju raskinuti ugovor, ili zahtijevati da se iz dunikove imovine izdvoji
potrebna svota novca, ija bi jednogodinja kamata bila ravna jednogodinjem iznosu
rente, i poloi u neku banku na ime dunika, ali sa doivotnim pravom za povjerioca
da uiva kamate do visine rente.
(2) U sluaju raskida ugovora, dunik je duan da vrati povjeriocu rente stvari i
prava koje je primio kao naknadu za obavezu davanja rente, ali zadrava plodove i
koristi koje je imao od njih, a povjerilac zadrava obroke rente koje je primio, i ima
pravo da zahtijeva isplatu dospjelih obroka.
(3) Ako stvari i prava koje je dunik primio ne postoje vie u njegovoj imovini, on
je duan isplatiti povjeriocu njihovu vrijednost.

Steaj dunika
lan 1099
U sluaju steaja dunika rente, povjerilac moe da zahtijeva isplatu svote novca
kojom bi se mogla dobiti renta istog iznosa do kraja njegovog ivota.
 Glava XXXVI

JEMSTVO
ODJELjAK 1.

OPTE ODREDBE
Pojam
lan 1100
Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema povjeriocu da e ispuniti
punovanu i dospjelu obavezu dunika, ako to dunik ne uini.

Forma
lan 1101
(1) Ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemenju uinio
pisano.
(2) Ako izjava o jemenju nije uinjena pisano, ugovor je nitav.

Sposobnost za jemenje
lan 1102
Ugovorom o jemstvu moe se obavezati samo lice koje ima potpunu poslovnu
sposobnost.

Jemenje za poslovno nesposobnog

lan 1103
Ko se obavee kao jemac za obavezu nekog poslovno nesposobnog lica, odgovara
povjeriocu isto kao jemac poslovno sposobnog lica.

Predmet jemenja
lan 1104
(1) Jemstvo se moe dati za svaku punovanu obavezu, bez obzira na njenu
sadrinu.
(2) Jemiti se moe i za uslovnu obavezu, kao i za odreenu buduu obavezu.
(3) Jemstvo za buduu obavezu moe se opozvati prije nego to obaveza nastane,
ako nije predvien rok u kome ona treba da nastane.
 (4) Jemstvo se moe dati i za obavezu nekog drugog jemca (jemac jemev).

Obim jemeve odgovornosti

lan 1105
(1) Jemeva obaveza ne moe biti vea od obaveze glavnog dunika, a ako je
ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obaveze.
(2) Jemac odgovara za ispunjenje cijele obaveze za koju je jemio, ako njegova
odgovornost nije ograniena na neki njen dio ili na drugi nain podvrgnuta lakim
uslovima.
(3) Jemac je duan da naknadi potrebne trokove koje je povjerilac uinio u cilju
naplate duga od glavnog dunika.
(4) Jemac odgovara i za svako poveanje obaveze koje bi nastalo dunikovom
docnjom ili dunikovom krivicom, ukoliko nije drukije ugovoreno.
(5) Jemac odgovara samo za onu ugovorenu kamatu koja je dospjela poslije
zakljuenja ugovora o jemstvu.

Prelaz povjerioevih prava na jemca (subrogacija)

lan 1106
Na jemca koji je namirio povjerioevo potraivanje prelazi to potraivanje sa svim
sporednim pravima i garancijama njegovog ispunjenja.

ODJELjAK 2.

ODNOS POVJERIOCA I JEMCA

Oblici jemstva
lan 1107
(1) Od jemca se moe zahtijevati ispunjenje obaveze tek nakon to je glavni dunik
ne ispuni u roku odreenom u pisanom pozivu (supsidijarno jemstvo).
(2) Povjerilac moe traiti ispunjenje od jemca iako nije prije toga pozvao glavnog
dunika na ispunjenje obaveze, ako je oigledno da se iz sredstava glavnog dunika
ne moe ostvariti njeno ispunjenje ili ako je glavni dunik u steaju.
(3) Ako se jemac obavezao kao jemac platac, odgovara povjeriocu kao glavni
dunik za cijelu obavezu i povjerilac moe da zahtijeva njeno ispunjenje od glavnog
dunika ili od jemca ili od obojice u isto vrijeme (solidarno jemstvo).
(4) Jemac za obavezu nastalu iz ugovora u privredi odgovara kao jemac platac, ako
nije to drugo ugovoreno.

Solidarnost jemaca
lan 1108
 Vie jemaca nekog duga odgovaraju solidarno, bez obzira na to da li su jemili
zajedno, ili se svaki od njih obavezao prema povjeriocu odvojeno, izuzev kada je
ugovorom njihova odgovornost ureena drukije.

Gubitak prava na rok

lan 1109
Ako je dunik izgubio pravo na rok odreen za ispunjenje njegove obaveze,
povjerilac ne moe zahtijevati ispunjenje od jemca prije isteka tog roka, ukoliko nije
drukije ugovoreno.

Steaj glavnog dunika

lan 1110
(1) U sluaju steaja glavnog dunika povjerilac je duan da prijavi svoje
potraivanje u steaj i o tome obavijestiti jemca, inae odgovara jemcu za tetu koju
bi ovaj imao zbog toga.
(2) Smanjenje obaveze glavnog dunika u steajnom postupku ili u postupku
prinudnog poravnanja ne povlai sa sobom i odgovarajue smanjenje jemeve
obaveze, te jemac odgovara povjeriocu za cio iznos svoje obaveze.

Sluaj smanjene odgovornosti dunikovog naslednika

lan 1111
Jemac odgovara za cio iznos obaveze za koji je jemio i u sluaju kad bi se od
dunikovog nasljednika mogla zahtijevati isplata samo onog njenog dijela koji
odgovara vrijednosti naslijeene imovine.

Jemevi prigovori
lan 1112
(1) Jemac moe istai protiv povjerioevog zahtjeva sve prigovore glavnog
dunika, ukljuujui i prigovor prebijanja, a ne i iskljuivo line dunikove prigovore.
(2) Dunikovo odricanje od prigovora, kao i njegovo priznanje povjerioevog
potraivanja, nema dejstva prema jemcu.
(3) Jemac moe istai protiv povjerioca i svoje line prigovore, na primjer,
nitavost ugovora o jemstvu, zastarjelost povjerioevog potraivanja prema njemu,
prigovor prebijanja uzajamnih potraivanja.

Dunost obavjetavanja jemca o dunikovom proputanju

lan 1113
 Ako dunik ne ispuni svoju obavezu na vrijeme, povjerilac je duan obavijestiti o
tome jemca, inae e mu odgovarati za tetu koju bi jemac pretrpio zbog toga.

Osloboenje jemca zbog povjerioevog odugovlaenja

lan 1114
(1) Jemac se oslobaa odgovornosti ako povjerilac na njegov poziv poslije
dospjelosti potraivanja ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec
dana od tog poziva.
(2) Kad rok za ispunjenje nije odreen, jemac se oslobaa odgovornosti ako
povjerilac, na njegov poziv po isteku jedne godine od zakljuenja ugovora o jemstvu,
ne uini u roku od mjesec dana od tog poziva potrebnu izjavu za odreivanje datuma
ispunjenja.

Osloboenje jemca zbog naputanja garancija

lan 1115
(1) Ako povjerilac napusti zalogu ili koje drugo pravo kojim je bilo obezbijeeno
ispunjenje njegovog potraivanja, ili ga izgubi svojom nepanjom i tako onemogui
prelaz tog prava na jemca, jemac se oslobaa svoje obaveze prema povjeriocu za
onoliko za koliko bi mogao dobiti vrenjem tog prava.
(2) Pravilo iz stava 1 ovog lana vai u sluaju kad je pravo nastalo prije
zakljuenja ugovora o jemstvu, kao i u sluaju kad je nastalo poslije toga.

ODJELjAK 3.

ODNOS JEMCA I DUNIKA

Pravo da zahtijeva naknadu od dunika
lan 1116
(1) Jemac koji je isplatio povjeriocu njegovo potraivanje moe da zahtijeva od
dunika da mu naknadi sve to je isplatio za njegov raun, kao i kamatu od dana
isplate.
(2) Jemac ima pravo na naknadu trokova nastalih u sporu sa povjeriocem od asa
kad je obavijestio dunika o tom sporu, kao i na naknadu tete ako bi je bilo.
+ Sudska praksa

Pravo jemca jednog solidarnog dunika

lan 1117
Jemac jednog od vie solidarnih dunika moe da zahtijeva od bilo koga od njih da
mu naknadi ono to je isplatio povjeriocu, kao i trokove.
 Pravo jemca na prethodno obezbjeenje
lan 1118
Prije nego to namiri povjerioca, jemac koji se obavezao sa znanjem ili odobrenjem
dunika ima pravo da zahtijeva od dunika da mu prui potrebno obezbjeenje za
njegove eventualne zahtjeve u sljedeim sluajevima: ako dunik nije ispunio svoju
obavezu o njenoj dospjelosti, ako je povjerilac zatraio sudskim putem naplatu od
jemca i ako se dunikovo imovinsko stanje znatno pogoralo poslije zakljuenja
ugovora o jemstvu.

Gubitak prava na naknadu

lan 1119
(1) Dunik moe upotrijebiti protiv jemca koji je bez njegovog znanja izvrio
isplatu povjerioevog potraivanja sva pravna sredstva kojima je u asu te isplate
mogao odbiti povjerioev zahtjev.
(2) Jemac koji je isplatio povjerioevo potraivanje, a o tome nije obavijestio
dunika, a ovaj je u neznanju za tu isplatu ponovo isplatio isto potraivanje, ne moe
da zahtijeva naknadu od dunika, ali ima pravo da zahtijeva od povjerioca da mu vrati
ono to mu je isplatio.

Pravo na vraanje isplaenog

lan 1120
Jemac koji je bez dunikovog znanja isplatio povjerioevo potraivanje koje je
docnije na dunikov zahtjev poniteno, ili ugaeno prebijanjem, moe samo
zahtijevati od povjerioca vraanje isplaenog.

ODJELjAK 4.

Regres isplatioca prema ostalim jemcima

lan 1121
Kad ima vie jemaca, pa jedan od njih isplati dospjelo potraivanje, on ima pravo
da zahtijeva od ostalih jemaca da mu svaki naknadi dio koji pada na njega.

ODJELjAK 5.

Zastarjelost
lan 1122
(1) Zastarjelou obaveze glavnog dunika zastarijeva i obaveza jemca.
 (2) Kad je rok za zastarijevanje obaveze glavnog dunika dui od dvije godine,
obaveza jemca zastarijeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog
dunika, izuzev kad jemac odgovara solidarno sa dunikom.
(3) Prekid zastarijevanja potraivanja prema glavnom duniku dejstvuje i prema
jemcu samo ako je do prekida dolo nekim postupkom povjerioca pred sudom protiv
glavnog dunika.
(4) Zastoj zastarijevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu.

Glava XXXVII

UPUIVANjE (ASIGNACIJA)
Odjeljak 1.

Pojam ugovora
lan 1123
Upuivanjem (asignacijom) jedno lice, uputilac (asignant) ovlauje drugo lice,
upuenika (asignat) da za njegov raun izvri neto odreenom treem licu, primaocu
uputa (asignatar), a ovog ovlauje da to izvrenje primi u svoje ime.

Odjeljak 2.

ODNOSI PRIMAOCA UPUTA I UPUENIKA

Prihvatanje od strane upuenika
lan 1124
(1) Primalac uputa stie pravo da zahtijeva od upuenika ispunjenje tek kad mu
ovaj izjavi da prihvata uput.
(2) Prihvatanje uputa ne moe se opozvati.

Prigovori upuenika
lan 1125
(1) Prihvatanjem uputa nastaje izmeu primaoca uputa i upuenika dugovinski
odnos nezavisan od odnosa izmeu uputioca i upuenika, kao i odnos izmeu
uputioca i primaoca uputa.
(2) Upuenik koji je prihvatio uput moe istai primaocu uputa samo prigovore koji
se tiu punovanosti prihvatanja, prigovore koji se zasnivaju na sadrini prihvatanja
ili na sadrini samog uputa, kao i prigovore koje ima lino prema njemu.

Prenoenje uputa
 lan 1126
(1) Primalac uputa moe uput prenijeti na drugog i prije prihvatanja od upuenika,
a ovaj ga moe prenijeti dalje, izuzev kad iz samog uputa ili posebnih okolnosti
proizlazi da je on neprenosiv.
(2) Ako je upuenik izjavio primaocu uputa da prihvata uput, to prihvatanje ima
dejstva prema svim licima na koja bi uput bio uzastopno prenesen.
(3) Ako je upuenik izjavio pribaviocu, na koga je primalac uputa prenio uput, da
ga prihvata, on ne moe istai prijaviocu prigovore koje ima prema primaocu uputa
lino.

Zastarjelost
lan 1127
(1) Pravo primaoca uputa da zahtijeva ispunjenje od upuenika zastarijeva za
godinu dana.
(2) Ako za ispunjenje nije odreen rok, zastarjelost poinje tei kada upuenik
prihvati uput, a ako ga je on prihvatio prije nego to je dat primaocu uputa, onda kada
bude dat ovome.

ODJELjAK 3.

ODNOS PRIMAOCA UPUTA I UPUTIOCA

Ako je primalac uputa povjerilac uputioca
lan 1128
(1) Povjerilac nije duan pristati na uput koji mu je uinio dunik u cilju ispunjenja
svoje obaveze, ali je duan da o svom odbijanju odmah izvijesti dunika, inae e mu
odgovarati za tetu.
(2) Povjerilac koji je pristao na uput duan je pozvati upuenika da ga izvri.

Uput nije ispunjenje

lan 1129
(1) Kad je povjerilac pristao na uput uinjen od njegovog dunika u cilju ispunjenja
obaveze, ta obaveza ne prestaje ako nije drukije ugovoreno, ni njegovim pristankom
na uput, ni prihvatanjem od strane upuenika, nego tek ispunjenjem od strane
upuenika.
(2) Povjerilac koji je pristao na uput uinjen od njegovog dunika moe zahtijevati
od uputioca da mu ispuni ono to mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od
upuenika u vrijeme odreeno u uputu.

Dunost primaoca uputa da obavijesti uputioca

 lan 1130
Ako upuenik odbije pristanak na uput, ili odbije ispunjenje koje mu zahtijeva
primalac uputa, ili izjavi unaprijed da nee da ga izvri, primalac uputa je duan da
obavijesti odmah uputioca o tome, inae mu odgovara za tetu.

Odustanak od prihvaenog uputa

lan 1131
Primalac uputa koji nije povjerilac uputioca i koji nee da se koristi uputom moe
odustati od njega, ak i ako je ve izjavio da ga prima, ali je duan da bez odlaganja
obavijesti o tome uputioca.

Opozivanje ovlaenja datog primaocu uputa

lan 1132
Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao primaocu uputa, izuzev ako
je uput izdao u cilju ispunjenja nekog svog duga prema njemu i uopte ako je uput
izdao u njegovom interesu.

ODJELjAK 4.

ODNOS UPUTIOCA I UPUENIKA

Ako je upuenik dunik uputioca
lan 1133
(1) Upuenik nije duan prihvatiti uput, ak i ako je dunik uputioca, izuzev ako
mu je to obeao.
(2) Kad je uput izdat na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik je duan da
ga izvri do iznosa tog duga, ako mu to ni po emu nije tee od ispunjenja obaveze
prema uputiocu.
(3) Izvrenjem uputa izdatog na osnovu upuenikovog duga uputiocu, upuenik se
oslobaa u istoj mjeri svoga duga prema uputiocu.

Opozivanje ovlaenja datog upueniku

lan 1134
(1) Uputilac moe opozvati ovlaenje koje je uputom dao upueniku, sve dok ovaj
ne izjavi primaocu uputa da prihvata uput, ili ga ne izvri.
(2) Uputilac moe opozvati ovlaenje i kad je u samom uputu navedeno da je
neopoziv, kao i kad bi se opozivanjem vrijeala neka njegova obaveza prema
primaocu uputa.
 (3) Otvaranje steaja nad imovinom uputioca povlai po samom zakonu opozivanje
uputa, izuzev sluaja kad je upuenik bio ve prihvatio uput prije otvaranja steaja,
kao i kad u asu prihvatanja nije znao niti je morao znati za taj steaj.

ODJELjAK 5.

SMRT I LIENjE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

lan 1135
Smrt uputioca, primaoca uputa ili upuenika, kao i lienje poslovne sposobnosti
nekoga od njih, nema uticaja na uput.

ODJELjAK 6.

Uput u obliku hartije na donosioca

lan 1136
(1) Pismeni uput moe biti izdat na donosioca.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana svaki imalac hartije ima prema upueniku
poloaj primaoca uputa.
(3) Odnosi koji uputom nastaju izmeu primaoca uputa i uputioca, nastaju u ovom
sluaju samo izmeu svakog pojedinog imaoca hartije i lica koje mu je hartiju
ustupilo.

ODJELjAK 7.

Uput u obliku hartije po naredbi

lan 1137
Pisani uput koji glasi na novac, na hartije od vrijednosti ili na zamjenljive stvari
moe biti izdat sa odredbom "po naredbi", ako je upuenik lice koje se bavi
privrednom djelatnou i ako ono to treba da izvri ulazi u okvir te djelatnosti.

Glava XXXVIII

BANKARSKI NOVANI DEPOZITI

ODJELjAK 1.

NOVANI DEPOZIT
Pojam
 lan 1138
(1) Ugovor o novanom depozitu je zakljuen kada se banka obavezala da primi, a
deponent da poloi kod banke odreeni novani iznos.
(2) Ugovorom iz stava 1 ovog lana banka stie pravo da raspolae deponovanim
novcem i duna je da ga vrati prema uslovima predvienim u ugovoru.

Otvaranje rauna
lan 1139
(1) Na osnovu ugovora o novanom depozitu banka otvara raun u korist i na teret
kojeg upisuje sva potraivanja i dugovanja koja proizau iz poslova sa deponentom ili
za njegov raun sa treim.
(2) Ne upisuju se u raun ona potraivanja, odnosno dugovanja za koje se ugovorne
strane dogovore da ih iskljue.

Otklanjanje dugovnog salda

lan 1140
(1) Banka je obavezna da vri isplate sa rauna u granicama raspoloivih sredstava.
(2) Ako je banka obavila jednu ili vie uplata i isplata u okviru ugovora o depozitu,
koje ine raun pasivnim, o tome mora bez odlaganja obavijestiti deponenta koji je
duan odmah da preduzme mjere u cilju otklanjanja dugovnog salda.

Vrste novanih depozita

lan 1141
(1) Novani depozit moe biti po vienju ili oroen, s otkaznim rokom i bez
otkaznog roka, sa posebnom namjenom i bez namjene.
(2) Ako nije suprotno ugovoreno, smatra se da je raun novanog depozita po
vienju, a deponent rauna ima pravo da raspolae dijelom ili cjelim saldom u
svakom trenutku.

Stanje rauna
lan 1142
(1) Banka je duna da deponenta obavjetava o svakoj promjeni stanja na njegovom
raunu.
(2) Banka je duna krajem svake godine, a ako je to ugovoreno ili uobiajeno i
ee, poslati izvjetaj o stanju rauna (saldo).

Mjesto uplata i isplata

 lan 1143
Ako meu ugovornim stranama nije drukije dogovoreno, nalozi za uplatu i isplatu
sa rauna deponenta upuuju se u sjedite banke kod koje je raun otvoren.

Postojanje vie rauna

lan 1144
U sluaju da isto lice ima kod jedne banke ili kod vie njenih poslovnih jedinica
vie rauna, svaki od ovih rauna je samostalan.

Plaanje kamate
lan 1145
(1) Banka plaa kamatu na sredstva koja su kod nje deponovana, ukoliko zakonom
nije drukije odreeno.
(2) Visina kamate utvruje se ugovorom o deponovanju sredstava, a ako ugovorom
nije odreena visina kamate, plaa se zakonska kamata.

ODJELjAK 2.

Ulog na tednju

tedna knjiica
lan 1146
(1) Ako je novani depozit primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tedno-
kreditna organizacija izdaje deponentu tednu knjiicu.
(2) tedna knjiica moe biti izdata samo na ime odreenog lica.

Upis u knjiicu
lan 1147
(1) U tednu knjiicu se unose sve uplate i podizanja novca.
(2) Upisi u knjiicu potvreni peatom banke i potpisom ovlaenog lica su dokaz
o uplatama, odnosno podizanjima u odnosima izmeu banke i ulagaa.
(3) Nitave su odredbe ugovora o novanom depozitu koje su suprotne odredbama
st. 1 i 2 ovog lana.

Plaanje kamate
lan 1148
 Na uloge na tednju plaa se kamata.

Vrste uloga na tednju

lan 1149
Ulozi na tednju mogu biti po vienju ili oroeni s otkaznim rokom i bez otkaznog
roka.

Glava XXXIX

DEPONOVANjE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Pojam
lan 1150
Ugovorom o deponovanju hartija od vrijednosti banka se obavezuje da e, uz
naknadu, preuzeti hartije od vrijednosti radi uvanja i vrenja prava i obaveza koje se
u vezi s tim zahtijevaju.

Vrenje prava
lan 1151
Ako nije drukije ugovoreno, banka moe vriti prava iz deponovanih hartija od
vrijednosti iskljuivo za raun deponenta.

Dunosti banke
lan 1152
(1) Banka je duna da obezbijedi uvanje hartije od vrijednosti sa briljivou koja
se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i da za raun deponenta preduzima sve
radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz hartija od vrijednosti.
(2) Ukoliko izmeu ugovornih strana nije to drugo ugovoreno, banka je duna da
naplauje dospjele kamate, glavnicu i sve sume na koje deponovane hartije daju
pravo, im one dospiju za isplatu.
(3) Banka je duna da stavi na raspolaganje deponentu naplaene sume, a ako
deponent ima kod banke raun sa novanim depozitom, da ih upie u korist tog
rauna.

Vraanje hartija od vrijednosti

lan 1153
 (1) Banka je duna da na zahtjev deponenta vrati hartije od vrijednosti u svako
doba.
(2) Vraanje se, po pravilu, vri u mjestu gde je izvreno deponovanje.
(3) Predmet vraanja su same hartije od vrijednosti, ukoliko izmeu ugovornih
strana nije ugovoreno da vraanje moe biti izvreno plaanjem odgovarajueg
iznosa.
(4) Vraanje se moe izvriti samo deponentu ili njegovim pravnim sljedbenicima
ili licima koje oni oznae, ak i kad je iz samih hartija vidljivo da one pripadaju
treim.

Zahtjevi treih lica

lan 1154
O svakom zahtjevu koji tree lice istakne u pogledu deponovanih hartija, banka je
duna da izvijesti deponenta.

Glava XL

BANKARSKI TEKUI RAUN

Pojam
lan 1155
Ugovorom o bankarskom tekuem raunu banka se obavezuje da nekom licu otvori
poseban raun i da preko njega prima uplate i vri isplate u granicama njegovih
sredstava i odobrenog kredita.

Forma ugovora
lan 1156
(1) Ugovor o otvaranju tekueg rauna mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi.

Sredstva na tekuem raunu

lan 1157
(1) Novana sredstva na tekuem raunu ostvaruju se uplatama od strane deponenta
i naplatama novanih iznosa izvrenih za njegov raun.
(2) Banka je duna da preko tekueg rauna vri plaanje za deponenta i kad na
raunu nema pokria i to u obimu koji je predvien ugovorom o otvaranju tekueg
rauna ili posebnim sporazumom.
(3) Obaveza banke iz stava 2 ovog lana moe se iskljuiti ugovorom o otvaranju
tekueg rauna.
 Prebijanje izmeu salda vie rauna
lan 1158
Ako deponent kod iste banke ima vie tekuih rauna aktivni i pasivni saldo ovih
rauna se uzajamno prebijaju, ukoliko nije drukije ugovoreno.

Raspolaganje saldom
lan 1159
Deponent moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje
u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok.

Primjena pravila ugovora o nalogu

lan 1160
(1) Banka odgovara za izvrenje naloga deponenta prema pravilima ugovora o
nalogu.
(2) Ako nalog treba da se izvri u mjestu gde banka nema poslovnu jedinicu, ona
moe to obaviti preko druge banke.

Trajanje rauna
lan 1161
Ako u ugovoru o otvaranju tekueg rauna nije utvren rok njegovog trajanja,
svaka ugovorna strana moe da ga raskine uz otkazni rok od 15 dana.

Provizija i naknada trokova

lan 1162
(1) Banka ima pravo da zaraunava proviziju za izvrene usluge koje su
obuhvaene ugovorom o tekuem raunu, kao i naknadu za posebne trokove uinjene
u vezi sa tim uslugama.
(2) Potraivanja iz stava 1 ovog lana banka upisuje u svoju korist u tekui raun,
ukoliko izmeu ugovornih strana nije drukije ugovoreno.

Dostavljanje izvoda
lan 1163
(1) Prilikom svake promjene stanja tekueg rauna banka je duna da izda izvod sa
naznaenjem salda i preda ga deponentu na sporazumno utvreni nain.
 (2) Smatra se da je izvod odobren ako nije osporen u dogovorenom roku ili, ako
dogovora nema, u roku od 15 dana.
(3) Izvod rauna se moe osporavati i nakon njegovog odobrenja, zbog greaka u
pisanju ili u obraunu, zbog isputanja ili dupliranja, ali se ovo osporavanje mora
preduzeti najdalje u roku od godinu dana od prijema rauna o likvidaciji salda po
zakljuenju tekueg rauna, inae se pravo gasi.

Glava XLI

UGOVOR O SEFU
Pojam
lan 1164
(1) Ugovorom o sefu obavezuje se banka da stavi na upotrebu korisniku sef za
odreeni period vremena, a korisnik se obavezuje da za to plati banci odreenu
naknadu.
(2) Banka mora preduzeti sve potrebne mjere da obezbijedi dobro stanje sefa i
nadzor nad njim.

Pristup sefu
lan 1165
(1) Pristup sefu moe se dozvoliti samo korisniku ili njegovom punomoniku.
(2) Banka ne smije drati kod sebe duplikat kljua ili kljueva koji se predaju
korisniku.

Predmeti koji se ne smiju staviti u sef

lan 1166
(1) Korisnik ne smije staviti u svoj sef predmet ili proizvod koji moe ugroziti
sigurnost banke ili drugih sefova.
(2) U sluaju da se korisnik ne pridrava obaveze iz stava 1 ovog lana, banka
moe izjaviti da raskida ugovor o sefu.

Prava banke u sluaju neplaanja

lan 1167
(1) Ako korisnik ne plati banci makar samo jedan obrok naknade po dospjelosti,
banka moe raskinuti ugovor po isteku mjesec dana nakon to korisnika preporuenim
pismom opomene na naplatu.
(2) Kad raskine ugovor, banka moe pozvati korisnika da isprazni sef i da joj preda
klju, a ako korisnik to ne uini, banka moe zahtijevati da se sef otvori putem suda,
utvrdi njegova sadrina i naene stvari stave u sudski depozit ili povjere banci na
uvanje.
(3) Banka ima pravo prvenstva naplate dune naknade nastale iz ugovora o sefu iz
novanog iznosa koji je pronaen u sefu, kao i iz cijene dobijene prodajom drugih
vrijednosti naenih u sefu.

Glava XLII

UGOVOR O KREDITU
Pojam
lan 1168
Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje
odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku
namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu
kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na nain kako je utvreno ugovorom.

Forma i sadrina
lan 1169
(1) Ugovor o kreditu mora biti zakljuen u pisanoj formi.
(2) Nitav je ugovor ako nije zakljuen u pisanoj formi.
(3) Ugovorom o kreditu utvruje se iznos, kao i uslovi davanja, korienja i
vraanja kredita.

Otkaz davaoca kredita

lan 1170
(1) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je
kredit korien u suprotnosti sa njegovom namjenom.
(2) Ugovor o kreditu banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka i u sluaju
insolventnosti korisnika ak i kad nije utvrena sudskom odlukom, u sluaju
prestanka pravnog lica ili smrti korisnika, ako bi u tim sluajevima davalac kredita
doao u bitno nepovoljniji poloaj.

Odustajanje od ugovora i vraanje kredita prije roka

lan 1171
(1) Korisnik kredita moe odustati od ugovora prije nego to je poeo da koristi
kredit.
(2) Korisnik kredita moe vratiti kredit prije roka odreenog za vraanje, ali je
duan da o tome unaprijed obavijesti banku.
 (3) U sluaju iz st. 1 i 2 ovog lana korisnik kredita duan je da naknadi tetu
ukoliko ju je davalac kredita pretrpio.
(4) U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka, banka ne moe da zarauna
kamatu za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kada je po ugovoru trebalo da
bude vraen.

Glava XLIII

UGOVOR O KREDITU NA OSNOVU ZALOGE

HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Pojam
lan 1172
Ugovorom o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti banka odobrava kredit
u odreenom iznosu uz obezbjeenje zalogom hartija od vrijednosti koje pripadaju
korisniku kredita ili treem koji na to pristane.

Forma i sadrina
lan 1173
(1) Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartija od vrijednosti mora biti zakljuen u
pisanoj formi i sadrati: naznaenje hartija od vrijednosti koje se zalau, naziv,
odnosno firmu i sjedite, odnosno prebivalite imaoca hartija, iznos i uslove
odobrenog kredita, kao i iznos i vrijednost hartije koja je uzeta u obzir za odobrenje
kredita.
(2) Nitav je ugovor koji nije zakljuen u pisanoj formi, odnosno koji ne sadri
elemente iz stava 1 ovog lana.

Prodaja zaloene hartije

lan 1174
Ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobijeni kredit, banka moe prodati zaloene
hartije od vrijednosti.

Glava XLIV

AKREDITIVI
Obaveza akreditivne banke i forma akreditiva
lan 1175
 (1) Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka
se obavezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu svotu ako do
odreenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva.
(2) Akreditiv mora biti sainjen u pisanoj formi.
(3) Nitav je ugovor koji nije sainjen u pisanoj formi.

Kada nastaje obaveza prema korisniku

lan 1176
(1) Banka je obavezna prema korisniku od dana kada mu je otvaranje akreditiva
saopteno.
(2) Nalogodavac je vezan izdatim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci.

Nezavisnost akreditiva od drugog pravnog posla

lan 1177
Akreditiv je nezavisan od ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom
koga je akreditiv otvoren.

Dokumentarni akreditiv
lan 1178
Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku
akreditiva odreenu novanu svotu pod uslovom da joj budu podnijeti dokumenti
prema uslovima utvrenim u akreditivu.

Dunost akreditivne banke

lan 1179
Banka koja otvara dokumentarni akreditiv duna je da izvri klauzule plaanja pod
uslovima predvienim u akreditivu.

Vrste dokumentarnog akreditiva

lan 1180
(1) Dokumentarni akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv.
(2) Ukoliko nije izriito drukije ugovoreno akreditiv je uvijek opoziv, ak i kada je
otvoren za odreeni period vremena.

Opozivi akreditiv
lan 1181
 Opozivi dokumentarni akreditiv ne vezuje banku prema korisniku, i u svakom
trenutku ga moe izmjeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili po sopstvenoj
inicijativi, ako je to u interesu nalogodavca.

Neopozivi akreditiv
lan 1182
(1) Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obavezu
banke prema korisniku.
(2) Obaveza banke moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih
zainteresovanih strana.
(3) Neopozivi dokumentarni akreditiv moe biti potvren od neke druge banke,
koja time, pored akreditivne banke preuzima samostalnu i neposrednu obavezu prema
korisniku.
(4) Notifikacija akreditiva korisnika od strane neke druge banke nije sama po sebi
potvrivanje ovog akreditiva.

Dunost banke u pogledu dokumenata

lan 1183
(1) Banka je duna da ispita da li su dokumenti u svemu saglasni zahtjevima
nalogodavca.
(2) Kada dobije dokumente, banka mora u najkraem roku o tome obavijestiti
nalogodavca i ukazati mu na utvrene nepravilnosti i nedostatke.

Granice odgovornosti banke

lan 1184
(1) Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako su podnijeti dokumenti naizgled
saglasni sa uputstvima nalogodavca.
(2) Banka ne preuzima nikakvu obavezu u pogledu robe koja je predmet otvorenog
akreditiva.

Prenosivost i djeljivost akreditiva

lan 1185
(1) Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv samo ako je banka koja otvara
akreditiv u korist korisnika koga je oznaio nalogodavac ovlaena u uputstvima
prvog korisnika da plati u cjelini ili djelimino jednom ili veem broju treih lica.
(2) Akreditiv moe prenijeti, na osnovu izriitih uputstava, samo banka koja ga
otvara i to samo jedanput, ukoliko nije suprotno ugovoreno.

Glava XLV
 BANKARSKA GARANCIJA
Pojam
lan 1186
(1) Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije
(korisniku) da e mu za sluaj da mu tree lice ne ispuni obavezu o dospjelosti
izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji.
(2) Garancija mora biti izdata u pisanoj formi.
(3) Nitava je garancija koja nije izdata u pisanoj formi.

Izmirenje obaveze iz garancije u novcu

lan 1187
Banka izmiruje obavezu iz garancije u novcu i u sluaju da se garancijom
obezbjeuje nenovana obaveza.

Potvrda garancije (supergarancija)

lan 1188
Ako druga banka potvrdi obavezu iz garancije, korisnik moe svoje zahtjeve iz
garancije podnijeti banci koja je izdala garanciju ili banci koja ju je potvrdila.

Ustupanje prava iz garancije

lan 1189
Svoja prava iz bankarske garancije korisnik moe ustupiti treem samo sa
ustupanjem potraivanja koje je obezbijeeno garancijom i prenosom svojih obaveza
u vezi sa obezbijeenim potraivanjem.

Garancija "bez prigovora"

lan 1190
(1) Ako bankarska garancija sadri klauzulu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili
sadri rijei koje imaju isto znaenje, banka ne moe isticati prema korisniku
prigovore koje nalogodavac kao dunik moe isticati prema korisniku po
obezbijeenoj obavezi.
(2) Nalogodavac je duan da plati banci svaki iznos koji je banka platila po osnovu
garancije izdate sa klauzulom iz stava 1 ovog lana.
(3) Korisnik garancije duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovu garancije na
koji inae ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca.
 Glava XLVI

PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM

POSLOVANjU
lan 1191
Odredbe l. 1138 do 1190 ovog zakona shodno se primjenjuju i na druga pravna
lica koja su, u skladu sa zakonom, ovlaena za obavljanje odreenih bankarskih
poslova.

Glava XLVII

PORAVNANjE
Pojam
lan 1192
(1) Ugovorom o poravnanju lica izmeu kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom
pravnom odnosu, pomou uzajamnih poputanja prekidaju spor, odnosno uklanjaju
neizvjesnost i odreuju svoja uzajamna prava i obaveze.
(2) Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje odreenog prava nesigurno.

Uzajamna poputanja
lan 1193
(1) Poputanje se moe sastojati, izmeu ostalog u djeliminom ili potpunom
priznavanju nekog zahtjeva; u uzimanju na sebe neke nove obaveze; u smanjenju
kamatne stope; u produenju roka; u pristajanju na djelimine otplate; u davanju prava
na odustanicu.
(2) Poputanje moe biti uslovno.
(3) Kad samo jedna strana popusti drugoj (na primjer prizna pravo druge strane), to
nije poravnanje i ne podlijee pravilima o poravnanju.

Sposobnost
lan 1194
Za zakljuenje ugovora o poravnanju potrebna je sposobnost za raspolaganje
pravom koje je predmet poravnanja.

Predmet
 lan 1195
(1) Predmet poravnanja moe biti svako pravo kojim se moe raspolagati.
(2) Punovano je poravnanje o imovinskim posljedicama krivinog djela.
(3) Ne mogu biti predmet poravnanja sporovi koji se tiu statusnih odnosa.

Primjena odredbe o dvostranim ugovorima

lan 1196
(1) Za ugovor o poravnanju vae opte odredbe o dvostranim ugovorima, ako za
njega nije to drugo predvieno.
(2) Kad pod nazivom poravnanja ugovorne strane obave neki drugi posao, na
njihove odnose ne primjenjuju se odredbe zakona koje vae za poravnanje, ve one
koje vae za stvarno obavljeni posao.

Prekomjerno oteenje
lan 1197
Zbog prekomjernog oteenja ne moe se traiti ponitenje poravnanja.

Dejstvo poravnanja prema jemcima i zalogodavcima

lan 1198
(1) Ako je poravnanjem izvrena novacija obaveze, jemac se oslobaa
odgovornosti za njeno ispunjenje, a prestaje i zaloga koju je dao neko trei.
(2) Jemac i trei koji je dao svoju stvar u zalogu ostaju i dalje u obavezi, a njihova
odgovornost moe biti smanjena poravnanjem, ali ne i poveana, izuzev ako su se
saglasili sa poravnanjem.
(3) Kad dunik poravnanjem prizna sporno potraivanje, jemac i zalogodavac
zadravaju pravo da istaknu povjeriocu prigovore kojih se dunik poravnanjem
odrekao.

Poravnanje o poslu koji se moe ponititi

lan 1199
(1) Punovano je poravnanje o pravnom poslu ije je ponitenje mogla traiti jedna
strana, ako je ona u asu zakljuenja poravnanja znala za tu mogunost.
(2) Nitavo je poravnanje o nitavom pravnom poslu i kad su ugovorne strane znale
za nitavost i htjele poravnanjem da je otklone.

Nitavost poravnanja
lan 1200
 (1) Poravnanje je nitavo ako je zasnovano na pogrenom vjerovanju obije
ugovorne strane da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez tog
pogrenog vjerovanja ne bi meu njima bilo ni spora ni neizvjesnosti.
(2) Poravnanje je nitavo i kad se pogreno vjerovanje ugovornih strana odnosi na
obine injenice.
(3) Odricanje od nitavosti nema pravnog dejstva i ono to je dato na ime izvrenja
obaveza iz takvog poravnanja moe se natrag traiti.

Nitavost jedne odredbe poravnanja

lan 1201
Odredbe poravnanja ine cjelinu, a ako je jedna odredba nitava, cijelo poravnanje
je nitavo, izuzev kad se iz samog poravnanja vidi da se ono sastoji iz nezavisnih
djelova.

DIO TREI

PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Primjena ovog zakona
lan 1202
(1) Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na obligacione odnose koji su
nastali prije stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Odredbe ovog zakona o odgovornosti za neispravni proizvod nee se
primjenjivati na proizvode stavljene u promet prije stupanja na snagu ovog zakona.
(3) Notarske poslove u skladu sa ovim zakonom vrie notari nakon to budu
imenovani na osnovu Zakona o notarima ("Slubeni list RCG", br. 68/05).

Primjena uzansi
lan 1203
(1) Odredba optih ili posebnih uzansi kojom se utvruje pretpostavka da su
ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nijesu ugovorom iskljuile,
nee se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Opte uzanse za promet robom ("Slubeni list FNRJ", broj 15/54) nee se
primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime
regulisana.
(3) Ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji suprotni
dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivae se odredbe ovog zakona, osim
ako su strane izriito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih
poslovnih obiaja.
 Prestanak vaenja drugih propisa
lan 1204
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o obligacionim
odnosima ("Slubeni list SFRJ", br. 29/78, 39/85 i 57/89 i "Slubeni list SRJ", br.
31/93) i prestaju da vae odredbe l. 52 do 59 Zakona o etanoj svojini ("Slubeni list
RCG", broj 71/04) i odredbe l. 106 do 122 Zakona o nasljeivanju, osim odredbi
lana 107 st. 2, 3 i 4 i lana 117 st. 2 i 3 ("Slubeni list SRCG", br. 4/76 i 22/78) koje
prestaju da se primjenjuju nakon imenovanja notara na osnovu Zakona o notarima
("Slubeni list RCG", broj 68/05).

Stupanje na snagu
lan 1205
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu
Crne Gore".