I.

VJETAENJE PREMA ZAKONU O KRIVINOM

POSTUPKU (NAELA SUDSKO MEDICINSKOG
VJETAENJA)

VJETAENJE I VJETACI
Od izvrenja krivinog djela, kao to je ubistvo, silovanje, nanoenje tjelesnih povreda itd. do izricanja
presude za uinjeno krivino djelo uiniocu krivinog djela, sprovode se izvjesne istrane radnje, iji
je cilj prikupljanje dokaza i podataka da je neko lice izvrilo krivino djelo, kako bi javni tuilac donio
odluku o podizanju odnosno podnoenju optunog akta. Istrane radnje vri istrani sudija.

U glavi XVIII Zakona o krivinom postupku /ZKP/, pored pobrojanih radnji koje se vre, najglavnije
istrane radnje su:
vjetaenje,
sasluanje svjedoka (svjedoenje),
uviaj

VJETAENJE (EXPERTISIS) je radnja, kojom se pomou strune ali ne pravne spreme utvruje
postojanje i istinitost izvjesnih injenica u pravnim sporovima.

U l.241 Zakona o krivinom postupku precizirano je, da se "vjetaenje odreuje kad za

utvrivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje od lica koje
raspolae posebnim strunim znanjem".

Sud moe da angauje vjetake razliitih struka, tako se na sudu pojavljuju kao vjetaci:
strunjaci za balistiku, strunjaci za saobraaj, za finansije, rukopise (grafoloko vjetaenje) itd.
Meutim, jedna od najeih naunih disciplina koja se ponajvie upranjava je medicinska, odnosno
sudsko medicinska struka.

SUDSKO-MEDICINSKO VJETAENJE (EXPERTISIS MEDICO-FORENSIS) je primjena sudsko-

medicinskog znanja i umijenja kojim se doprinosi razjanjavanju izvjesnih sporova koji se vode pred
sudom. Strunjak koji daje svoj nalaz i miljenje na osnovu medicinskog, odnosno sudsko
medicinskog znanja i umijenja je vjetak (expertus).

VJETAK (EXPERTUS) je strunjak, koji svojim strunim znanjem i umijenjem, ali ne pravnim, pomae
rjeavanju pravnih pitanja. Sudsko-medicinski vjetak (expertus medico-forensis) u pravnom i uem
smislu je sudski medicinar (medicus forensis) - specijalista za sudsku medicinu.
Meutim, sudsko medicinski vjetak u irem smislu je i svaki ljekar, specijalista raznih medicinskih
grana (psihijatar, hirurg, ginekolog, rentgenolog itd.), ali iskljuivo za pitanja iz svog domena. U
tekstu zakna uglavnom postoji termin vjetak, a samo u l.253 ZKP koji se odnosi na obdukciju lea
stoji da ljekar po mogunosti treba da bude sudsko medicinske struke. Prema tome termin sudsko
medicinski vjetak odnosi se na ljekare koji za potrebe vre jednu posebnu djelatnost.

OKVIRNA DJELATNOST SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA

(Predmeti SMV)
Predmeti koji se odnose na krivino djelo, a iju istovjetnost treba da utvrdi sudsko-medicinski
vjetak, odnosno sudsko medicinske djelatnosti koje se odnose na sva ona pitanja koja su predmet
pravnog spora, mogu biti: povredna orua, hemijska sredstva, sastojci ovjeijeg tijela itd. Utvrivanje
istovjetnosti ovih predmeta ne moe se uvijek i odmah izvesti na pretresu, ve je za to potrebno
izvjesno vrijeme, ili drugo mjesto (laboratorijsko, krimitehniko pretraivanje itd.). Djelatnost sudsko

1
medicinskog vjetaka je obimna i raznovrsna kao:
1. VJETAENJE NA IVIM OSOBAMA
vjetaenje tjelesnih povreda,
vjetaenje u sluajevima nejasnog prirodnog obolenja (neznano sumnjivog i naprasnog),
kao i nejasno prirodne smrti:
- neznane - mors ignota,
- sumnjive - mors suspecta
- naprasne - mors subita.
vjetaenje iz domena vita sexualis: defloratio-devirginisatio, neprirodno polno optenje-
homosexualisam, sadizam, mazohizam, fetiizam, bestijalizam, silovanje, protivprirodni blud,
impotentia sexualis virilis, anomaliae libidinis sexualis, impotentia deflorandi;
intersexualisam, trudnoa (u krivino pravnim djelima kao to je pobacivanje, edomorstvo,
otmica, kao i u sluajevima u kojima trudnoa moe vaiti kao osobeno stanje, te i u
sluajevima gravine osobe osuene na smrt); utvrivanje oinstva itd, itd.,
identifikacija, utvrivanje pola i ivotne dobi;
vjetaenje u sluajevima simulacije, disimulacije i agravacije
vjetaenje stanja alkoholisanosti (posebno u saobraajnim nesreama) .
2. VJETAENJE NA LEEVIMA
obdukcija leeva;
vjetaenje pojedinih dijelova lea (amputirani dio tijela, dijelovi tijela kod detrakcije ili
dekompozicije, kostur ili dijelovi kostura itd).
3. IVOTINJE ILI DIJELOVI IVOTINJSKIH LEEVA:
kod skotolotva,
kod sumnji na edomorstvo dijelovi ivotinjskih leeva.
4. VJETAENJE NA ORUU I ORUJU I DRUGIM PREDMETIMA (ODJEA I OBUA)
identifikacija orua i oruja kao povrenog sredstva.
odjea. obua.
5. VJETAENJE SASTOJAKA OVJEIJEG TIJELA:
krv i mrlje krvi,
dlake, sperma, mokraa, kolostrum, mekonijum itd.
6. VJETAENJE NA OSNOVU SPISA
spisa,
pisanih materijala,
svjedoanstva.

ZAHTJEV SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA, IZBOR I BROJ

SUDSKO MEDICINSKIH VJETAKA

ZAHTJEV ZA SMV potie od strane suda, obzirom da sud postavlja sudsko medicinskog vjetaka.
U l.243 ZKP napisano je: "lice koje se pozove kao vjetak duno je da se odazove pozivu i da
da svoj nalaz i miljenje" i dalje u drugom stavu: "Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe
a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjetaci, moe da se kazni novano do 1.000 dinara, a
u sluaju neopravdanog izostanka moe i prinudno da se dovede".
Dakle sud poziva vjetaka i vjetak je duan da se pozivu odazove. Zahtjev za SMV moe poticati i od
strane stranaka, ali u takvim sluajevima stvar je suda, da li e se zahtjev stranaka uvaiti.

IZBOR SUDSKO MEDICINSKIH VJETAKA je zvanian ili je slobodan,

zvanian izbor odnosi se na vjetake koji su stalno postavljeni od strane suda, Stalno
postavljani sudsko medicinski vjetaci mogu biti zamjenjeni u sluajevima:
- ako je stalno postavljeni vjetak iz objektivnih razloga sprijeen da izvri SMV
- ako je nepodoban za konkretni sluaj vjetaenja (o tome e kasnije biti rijei).
slobodan izbor podrazumijeva uzimanje ljekara za sudsko medicinsko vjetaenje za
konkretan sluaj.

2
U l.242 Zakona o krivinom postupku stoji
1. Vjetaenje odreuje pismenom naredbom organ koji vodi postupak. U naredbi e se navesti u
pogledu kojih injenica se vri vjetaenje i kome se povjerava. Naredba se dostavlja i
strankama.
2. Ako za odreenu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje moe izvriti u
okviru dravnog organa, takva vjetaenja, a naroito sloenija, povjeravae se po pravilu
takvoj ustanovi odnosno organu. Ustanova ili organ odreuje jednog ili vie strunjaka koji e
izvriti vjetaenje".

BROJ SUDSKO MEDICINSKIH VJETAKA je ogranien ili proizvoljan.

U l.242 Zakona o krivinom postupku precizirano je: "Kad vjetaka odreuje organ koji je
vodio postupak, taj organ e po pravilu odrediti jednog vjetaka, a ako je vjetaenje sloeno -
dva ili vie vjetaka".
Meutim, u l.253 Zakona o krivinom postupku, jasno su precizirani uslovi koji odreuju
broj SM vjetaka: (1) Kad se vjetaenje ne vri u strunoj ustanovi, pregled i obdukciju lea
vri jedan, a prema potrebi dva ili vie ljekara koji po mogunosti treba da budu sudsko
medicinske struke".
Prema tome, vidimo da je broj sudsko medicinskih vjetaka ili ogranien (jedan vjetak) ili je broj
vjetaka vei, kao na primjer kod nadvjetaenja (super-vjetaenja).

SPOSOBNOST VJETAKA ZA SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE

Uslovi za izvoenje sudsko medicinskog vjetaenja su:

STRUNE KVALIFIKACIJE - to jest posjedovanje potrebnog sudsko medicinskog znanja i umijenja.

Drugim rijeima, sudsko medicinski vjetak mora da ima zavren medicinski fakultet, odnosno da ima
status ljekara. Prema tome to moe da bude:
a. medicus forensis (ljekar specijalista za sudsku medicinu), koji je kvalifikovan za sva
sudsko medicinska vjetaenja,
b. ljekar specijalista odgovarajue grane (hirurg, ginekolog, oftalmolog...), koji je
kvalifikovan za sudsko medicinsko vjetaenje iz svoje struke,
c. ljekar opte prakse, kvalifikovan samo za ograniena vjetaenja.

PRAVNA SPOSOBNOST za sudsko medicinsko vjetaenje. Ta sposobnost je dvojaka:

a. apsolutna (opta) sposobnost vjetaka za sudsko medicinsko vjetaenje odnosi se na
svaki sluaj
b. relativna (posebna) pravna sposobnost za sudsko medicinsko vjetaenje odnosi se
samo na jedan naroiti sluaj.
Shodno tome, opta pravna nesposobnost, odnosno apsolutna pravna nesposobnost iskljuuje dotinog
vjetaka u svim sluajevima sudsko medicinskog vjetaenja, dok relativna pravna nesposobnost
izuzima dotinog vjetaka samo od sluaja do sluaja.

Da bismo mogli odgovoriti na pitanje koje lice uopte se ne moe uzeti kao vjetak, moramo prije toga
objasniti pravnu nesposobnost svjedoka.

U l.226 Zakona o krivinom postupku govori se o tome, koja lica ne mogu biti sasluana kao
svjedoci. Ne moe se sasluati kao svjedok:
- lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga
nadleni organ ne oslobodi te dunosti;
- branilac okrivljenog o onome to mu je okrivljeni kao svom braniocu povjerio, osim ako
to sam okrivljeni zahtijeva.

U l.227 Zakona o krivinom postupku o licima koja su o sloboena od dunosti svjedoenja.

Osloboeni su svjedoenja (privilegovanir svjedoci):

3
 - brani drug okrivljenog (ali ne i vanbrani drug);
- srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji, ushodnoj ili nishodnoj (roditelji, djed, pradjed,
baba, prababa, djeca, unuci); srodnici u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, kao i
srodnici po tazbini do drugog stepena zakljuno;
- usvojenik ili usvojilac okrivljenog
- vjerski ispovjednik o onom to mu je okrivljeni ispovijedio.

Sada na osnovu prethodnog, moemo rei koje lice se ne uzima kao vjetak. to je jasno zapisano u
sljedeem, lanu zakona

l.244 Zakona o krivinom postupku gdje se govori o licima koja se ne uzimaju kao vjetaci.
Za vjetaka se ne moe uzeti
1) lice koje ne moe biti sasluano kao svjedok (l.226 ZKP) ili
2) lice koje je osloboeno od dunosti svjedoenja (l.227 ZKP)
3) kao ni lice prema kome je krivino djelo uinjeno, a ako je uzeto na njegovom nalazu i
miljenju ne moe se zasnivati sudska odluka.
4) lica koje je zajedno sa okrivljenim ili oteenim u radnom odnosu u istom organu.
5) lice koje je ve sasluano kao svjedok.

OPTE PRAVNO SPOSOBAN za sudsko medicinsko vjetaenje je

- ljekar koji je za vrijeme vjetaenja duevno i tjelesno zdrav iz ega proistie potpuna
uraunljivost.
- ljekar ija je etika kvalifikovanost izvan svake sumnje

OPTE PRAVNO NESPOSOBAN za sudsko medicinsko vjetaenje je

- ljekar koji je za vrijeme vjetaenja duevno i tjelesno obolio tako da kod njega postoji stanje
trajne ili prolazne, djelimine ili potpune neuravnoteenosti.
- Opte (apsolutno) pravno nesposoban ako je moralno diskvalifikovan.

POSEBNO PRAVNO SPOSOBAN, odnosno ljekar je samo relativno sposoban za sudsko medicinsko
vjetaenje u onim sluajevima,
- ako postoji sumnja u njegovu pristrasnost, kao na primjer ako je sa jednim od stranaka u
srodstvu, prijateljstvu ili pak neprijateljstvu, i drugo u sluajevima
- ako je lijeio umrlog, to je jasno vidljivo iz drugog stava l.253 Zakona o krivinom
postupku: "Za vjetaka se po pravilu ne moe uzeti ljekar koji je lijeio umrlog. Ovaj e se
ipak pozvati da prisustvuje pregledu i obdukciji lea, kad je to potrebno radi davanja
razjanjenja o toku i okolnostima bolesti, ako sa odlaganjem nije -skopana opasnost". To
znai, da u svakom onom sluaju gdje je ljekar lijeio umrlog, ili gdje je uestvovao u
dijagnostici ili terapiji, a koji su kasnije bili predmet sudskog spora, ljekar je samo relativno
nesposoban, jer bi u takvim sluajevima dola do izraaja sumnja u njegov rad, ali takoer i
njegova struna zainteresovanost.

RAZLIKA IZMEU SUDSKO MEDICINSKOG VJETAKA I SVJEDOKA

U istrane radnje pored vjetaenja spada i sasluanje svjedoka (svjedoenje) . Kao svjedoci pozivaju
se lica, za koja se moe vjerovati da e moi dati obavjetenje o krivinom djelu i uiniocu, kao i o
drugim vanim okolnostima (l.225 ZKP). Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se
odazove pozivu. Svjedoenje je opta graanska dunost i gotovo redovno dokazno sredstvo.
Sposobnost svjedoenja podrazumjeva
- prvo da je svjedok sposoban da zapazi izvjesne injenice (sposobnost shvatanja i opaanja), i
- drugo da svoje opaanje moe da reprodukuje odnosno da saopti.
Svjedok moe svjedoiti i o izvjesnim injenicama koje je saznao preko drugih lica, dok po pravilu ne
ulaze njegovi utisci i miljenja. Okrivljeni ne moe biti svjedok u isto vrijeme u svojoj krivinoj stvari.
Poto je svjedoenje opta obaveza (osim u sluajevima l.226 i l.227 ZKP) znai, da se kao svjedoci

4
mogu sasluati i maloljetnici kao i djeca. Obavezi svjedoenja podlijeu i strani dravljani.
Kakva je razlika izmeu svjedoka i vjetaka, odnosno svjedoenja i vjetaenja? Ve smo spomenuli
da se kao svjedoci pozivaju oni za koje je vjerovatno da e moi da daju obavjetenje o krivinom
djelu, dok se vjetaci odreuj u, odnosno vjetaenje se odreuje od strane suda. U l.242 Zakona o
krivinom postupku se govori o tome, ko odreuje vjetaka za sudsko medicinsko vjetaenje, a to je
organ koji vodi postupak, pismenom naredbom.
- Svjedok je pozvan da iskae subjektivna ulna zapaanja,
dok vjetak daje objektivan sud.
- Svjedok moe biti svaka osoba, dok je
vjetak izvjesna struna i osposobljena osoba
- Svjedok ne moe i ne mora biti upoznat sa ishodom isleenja, sa injenicama saznatim u
prethodnom postupku,
dok vjetak moe i mora biti o tome informisan (upoznat) prije vjetaenja. Prije poetka
vjetaenja pozvae se vjetak da predmet vjetaenja briljivo razmotri, da tano navede sve to
zapazi i nae i da svoje miljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke ili vjetine. On
e se posebno upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo (l.245 ZKP). Organ
pred kojim se vodi postupak rukovodi vjetaenjem, pokazuje vjetaku predmete koje e
razmotriti, postavlja mu pitanja i po potrebi trai objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja.
Vjetaku se moe dozvoliti i da razmatra spise.
- Svjedoci se pojedinano sasluavaju bez prisustva ostalih svjedoka i odgovaraju usmeno, to stoji
napisano u l.231 Zakona o krivinom postupku: "Svjedoci se sasluavaju ponaosob bez prisustva
ostalih svjedoka i svjedok je duan da odgovore daje usmeno".
Vjetaci mogu initi saoptenje zajedno, a odgovor dati usmeno ili pismeno. Vjetak izlae
usmeno na glavnom pretresu svoj nalaz i miljenje. Ako je vjetak prije glavnog pretresa
pripremio svoj nalaz i miljenje, moe mu se dozvoliti da ga proita, u kom sluaju e se njegov
pismeni sastav priloiti zapisniku (l.231 ZKP). Ukoliko se nalaz i miljenje vjetaka ne unosi
odmah u zapisnik, vjetaku se moe odobriti da naknadno podnese pismeno nalaz odnosno
miljenje, ali u roku koji mu odredi organ pred kojim se voi postupak (l.242 ZKP).
- Svjedok ne moe biti vezan tajnom svjedoenja, dok je
vjetak vezan tajnom vjetaenja i pozivnom tajnom (profesionalna ljekarska tajna).
- Svjedoenje od prisutnih biva provjeravano, dok je to za vjetaenje izlino.
- Svjedok svjedoi samo po savjesti,
dok vjetak daje svoj nalaz i miljenje odnosno vjetaci po znanju i umijenju.
- Prije sasluanja svjedoka sud e ga opomenuti na dunost da sudu treba da iznese sve to mu je o
predmetu poznato i da lano svjedoenje predstavlja krivino djelo. Svjedok moe poloiti
zakletvu i to usmeno i poslije svjedoenja. Zakletva je po pravilu potvrdna, ona sadri sveano
potvrivanje svjedoka da je kazao istinu (asertorna - potvrdna zakletva). Tekst zakletve glasi:
"Zaklinjem se svojom au da sam o svemu to me je sud pitao istinu govorio i da nita to sam o
ovoj stvari znao nisam preutao". Vjetak se zaklinje prije vjetaenja. Zakletva vjetaka je
obeavajua, sadri u sebi obeanje da e rei istinu (promisorna - obeavajua zakletva).
Takoer, prije sasluanja vjetaka, sud e upozoriti vjetaka da nalaz i miljenje da po najboljem
znanju i upozorit e ga da davanje lanog nalaza i miljenja predstavlja krivino djelo. Stalno
postavljeni zakleti vjetaci opomenut e se samo na ve poloenu zakletvu. Tekst zakletve vjetaka
glasi: "Zaklinjem se svojom au da u vjetaenje izvriti savjesno i po svom najboljem znanju i
da u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i miljenje".
- Svjedok je nezamjenljiv, dok je
vjetak zamjenljiv i izuzimljiv.
- Ako je svjedok uredno pozvan i ne doe moe se narediti da prinudno dovoenje, a moe se
kazniti i novano. Lice koje se poziva kao vjetak duno je da se odazove pozivu i da da svoj
nalaz i miljenje.
Ako je vjetak koji je uredno pozvan izostane, a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjetaci,
moe se novano kazniti, a u sluaju neopravdanog izostanka moe biti doveden prinudno .
Na sudu su i svjedok i vjetak duni govoriti istinu, to u protivnom povlai krivinu odgovornost,
koju predvia l.191 Krivinog zakona SRBiH, kaznom zatvora do tri godine.

5
POGRENO I LANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE
Ljekar se moe nenamjerno ogrijeiti o principe medicinske znanosti, i te su greke najee su
dijagnostike i terapijske, a mogu biti i iz ekspertizne djelatnosti.

POGRENO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE

Proistie ili iz neznanja ili iz nehata.
Kako se svako sudsko medicinsko vjetaenje sastoji iz dva ina: iz vrenja i saoptenja, to kod
pogrenog sudsko medicinskog vjetaenja,
vrenje je izvreno nenamjerno (culpa) ravo, ili
saoptenje nenamjerno netano,
ili i vrenje i saoptenje, dakle i jedno i drugo su nepravilno izvedeni.

Neznanje iz sudske medicine najee je posljedica nevladanja specijalnom sudsko medicinskom

dijagnostikom, odnosno moe biti proizvod neshvatanja stvarne sutine sudsko medicinskog
vjetaenja. Otuda takva insuficijentnost se najee javlja, kod ljekara opte prakse, rjee kod ljekara
specijalista, a izuzetno kod specijalista, za sudsku medicinu. Ljekari specijalisti ne grijee toliko zbog
nepoznavanja svoje specijalnosti, nego vie zbog nepoznavanja sutine i principa sudsko medicinskog
vjetaenja.
Dakle pogreke pri sudsko medicinskom vjetaenju proizlaze najee iz
line nesposobnosti ili nestrunosti dotinog sudsko medicinskog vjetaka za sudsko
medicinsko vjetaenje, ali isto tako i zbog
neshvatanja sutine sudsko medicinskog vjetaenja.
neobavjetenosti o zakonskim propisima vjetaenja, nebriijivosti, brzopletosti itd.

NEHAT (l.14 KZ SFRJ): Krivino djelo je uinjeno iz nehata kada je uinilac bio svjestan da usljed
njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da e je moi
sprijeiti ili da ona nee nastupiti; ili kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene
posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogao biti
svjestan te mogunosti.
Kako vidimo, iz zakonskog teksta postoji
SVJESNI NEHAT (samopouzdanje-luxuria) - podrazumijevamo mogunost nastanka tetnih
posljedica, za koje je uinilac smatrao da do njih nee doi, ili pak ako nastanu da e ih moi
otkloniti,
NESVJESNI NEHAT (nemar-negligentia) - podrazumijeva se nastanak tetnih posljedica za koje
uinilac nije bio svjestan da iz njegovih radnji te tetne posljedice mogu nastati, iako je
obzrom na svoje kvalifikacije i svoja osobena svojstva morao to znati i morao to predvidjeti.

Pogreno sudsko medicinsko vjetaenje moe biti proizvod pretjeranog ili bezrazlonog pourivanja,
bilo to u izvoenju, bilo u saoptenju vjetaenja, zatim zbog sugestivnog uticaja, ili pak zbog
dobijenih pogrenih podataka itd.

Pogrena sudsko medicinska vjetaenja su tetna iz vie razloga:

to usporavaju pronalaenje materijalne istine,
to se na osnovu takvog pogrenog sudsko medicinskog vjetaenja mogu donijeti i pogrene
presude, nadalje
to se odugovlai istraga to moe iziskivati revizije i nadvjetaenja itd.

LANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE

proistie iz nesvjesnosti sudsko medicinskih vjetaka
kada je vrenje (izvoenje) svjesno i namjerno izvedeno krivotvoreno,
saoptenje uinjeno svjesno i namjerno netano, ili
i jedno i drugo, to jest i vrenje i saoptrenje mala fide obavljeno protivno sudsko
medicinskom znanju i umijenju.
Lano sudsko medicinsko vjetaenje proistie iz zlonamjere i nesavjesnosti sudsko medicinskih

6
vjetaka, iz koristoljublja, iz pristrasnosti itd.

Lana sudsko medicinska vjetaenja najea su u obliku lanih ljekarskih uvjerenja.

POGRENO sudsko medicinsko vjetaenje vjetaka struno diskvalifikuje,

LANO sudsko medicinsko vjetaenje vjetaka moralno diskvalifikuje i krivino kanjava.

SASTAVI SUDSKOMEDICINSKOG VJETAENJA

Sudsko medicinsko vjetaenje sastoji se iz dva ina: vrenja i saoptenja.

NAINI VRENJA su raznovrsni i mnogobrojni kao na primjer: pregled lea, obdukcija lea,
kliniki pregled ivih osoba, posmatranje i ispitivanje duevnog stanja ive osobe, laboratorijski
pregledi (hematoloki, mikroskopski, toksikoloki), uviaj, rekonstrukcija dogaaja, pregled
sudskih spisa i davanje miljenja na osnovu sudskih akata itd.

NAINI SAOPTENJA sudsko medicinskog vjetaenja su uvijek u napisanom obliku i potpisana,

ili diktirana zapisniaru a zatim potpisana, to je navedeno u. l.247 Zakona o krivinom
postupku: "Nalaz i miljenje vjetaka unosi se odmah u zapisnik. Vjetaku se moe odobriti da
naknadno podnese nalaz odnosno miljenje u roku koji mu odredi organ pred kojim se vodi
postupak".

Oblici saoptenja sudsko medicinskog vjetaenja su mnogobrojni kao to su:

- ljekarsko uvjerenje,
- obdukcioni zapisnik,
- umrlica o pregledu mrtvaca,
- potvrda o smrti itd.
Oblici saoptenja se piu na maternjem jeziku, pri emu treba izbjegvati medicinsku terminologiju da
bi bili razumljivi i za one koji nemaju medicina ko obrazovanje.

Bitni sastojci saoptenja sudsko medicinskog vjetaenja su:

zaglavlje,
nalaz i
zakljuak.

ZAGLAVLJE
Sadri sve opte podatke koji se odnose na konkretni sluaj vjetaenja. Treba navesti:
- ko trai vjetaenje,
- kakav je cilj vjetaenja,
- kome je upueno,
- ko vri vjetaenje,
- kada se ono vri,
- gdje se vri,
- identifikaconi elementi za lice koje je predmet vjetaenja.

NALAZ
Nalaz je vjeran opis utvrenog i naenog stanja, injeninog stanja, i pisan je na maternjem jaziku. U
nalaz nije potrebno unositi gotove dijagnoze niti navoditi gotove zakljuke. Nalaz mora biti jasan a
isto tako i iscrpan i treba da sadri sve ono na osnovu ega bi se mogao izvesti sam po sebi zakljuak.
Nalaz (na primjer obdukcioni kod samoubica) treba da sadri ne samo traumatoloki pregled koji ima
za cilj utvrivanje svih povreda nanesenih samoubilakim postupcima i razlikovanje istih od nasilnih,
priinjenih ubistvom ili nastalim zadesom, nego i sva normalna anatomska svojstva i fizioloka
stanja, koja mogu imati ulogu suicidogenih stimulansa (menstruacija, klimakterij, senijum), ili
suicidogenih motiva (virginitas, vanbrana trudnoa) . Isto tako treba da sadri anatomopatoloki

7
pregled gdje utvrene patoloko anatomske promjene mogu biti relevantne za samoubistvo, i koje
mogu djelovati kao suicidogeni motivi ili stimulansi.
Takoer u nalazu mogu biti kadkada sadrane i negativne odlike i to u sluajevima kada se dijagnoza
uzroka smrti postavlja putem iskljuenja svih drugih uzroka smrti. Na primjer kod suspektnosti na
strangulaciju vrata kod novoroeneta, ukoliko u koi vrata nisu naene nikakve vidljive promjene niti
ozljede, onda to treba istai rijeima, da u koi vrata nisu naene vidne promjene niti povrede.

ZAKLJUAK
ini ocjenu utvrenih injenica iz nalaza, ali ne i ponavljanje iznijetih injenica u nalazu. Dakle,
dok nalaz ine injenice odnosno vjeran opis injeninog stanja, dotle zakljuak ini ocjena tih
utvrenih injenica iz nalaza.
Zakljuak je neophodni element saoptenja sudsko medicinskog vjetaenja, koji neposredno slijedi
iza utvrenog nalaza. Meutim, u nekim izvjesnim sluajevima, zakljuak je mogue dati tek nakon
izvjesnog vremena. Na primjer, kada je u pitanju smrt uslje trovanja, treba saekati nalaz
toksikolokog pretraivanja, ili kod saobraajnih nesrea, saekati nalaz hemijskog pregleda krvi na
alkohol, ili pak kod nejasne naprasne smrti, nalaz histopatoloke dijagnostike itd. U takvim
sluajevima moe se dati samo prethodni zakljuak, a nakon dobivenih pomenutih nalaza i zavrni
zakljuak. Na primjer, Kod sumnje na trovanje strihninom, mi emo dati prethodni zakljuak koji bi
glasio: usljed sumnje na trovanje zavrni zakljuak e se dati nakon toksikolokog pretraivanja
unutranjih organa. Tek kad se dobije toksikoloki nalaz, bio on pozitivan ili negativan, onda se moe
dati zavrni zakljuak o uzroku i porijeklu smrti,
U sluajevima kada se nakon izvrenog pregleda i utvrenog nalaza moe dati zakljuak i definitivno
miljenje, drugim rijeima kada se vrenje vjetaenja moe uiniti na jedan mah, i neposredno poslije
toga dati cjelokupno saoptenje, to je potpuno vjetaenje. Kada se zakljuak i miljenje ne daju
neposredno nakon izvrenog pregleda, kada se vjetaenje mora ponavljati u vie mahova i kada je za
davanje definitivnog miljenja potrebno izvjesno vrijeme razmiljanja, onda takvo vjetaenje
nazivamo nepotpuno vjetaenje. U tom sluaju, kao to smo maloas naveli moe se dati prethodni
zakljuak.
Zakljuak se ne moe mijenjati, jer da bi se on promijenio, moraju se promijeniti i injenice iz nalaza.
Meutim injenice iz nalaza mogu biti krivo interpretirane u zakljuku, u tom sluaju zakljuak e biti
pogrean, pa takvo vjetaenje nazivamo pogreno sudsko medicinsko vjetaenje.

STEPENI SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA

PRVOBITNO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE je ono koje je zahtjevano prvi put i koje je izvedeno
prvi put, bilo od strane jednog ljekara, bilo od grupe ljekara, zdravstvene ustanove ili instituta za
sudsku medicinu.
NAKNADNO SUDSKO-MEDICINSKO VJETAENJE
Ako je zakljuak u saoptenju nejasan ili je nepotpun, ili je protivrjean sam sa sobom ili sa utvrenim
injenicama, ili ako zakljuak nije zasnovan na nalazu, tada se mogu pozvati prvobitni vjetaci da te
nedostatke u zakljuku otklone, ili da, nalaz dopune. Takvo vjetaenje koje se trai drugi put i koje se
izvodi put je naknadno sudsko medicinsko vjetaenje.
lan 250. Zakona o krivinom postupku: "Ako se podaci vjetaka u njihovom nalazu bitno razilaze ili
ako je njihov nalaz nejasan, nepotpun ili u protivrjenosti sam sa sobom ili sa izvienim okolnostima,
a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluavanjem vjetaka, obnovie se vjetaenje sa istim
ili drugim vjetacima".

Kod prvobitnog i naknadnog sudsko medicinskog vjetaenja, obnavljanje vjetaenja zahtijeva se ili
od istih vjetaka koji su uestvovali u prvobitnom vjetaenju ili od drugih vjetaka.
Ako bi i poslije naknadnog vjetaenja ostala dilema u shvatanju, ili bi takvo vjetaenje bilo
osporavano, onda se moe zahtijevati ponovno sudsko medicinsko vjetaenje, ali izvedeno od drugih
vjetaka.
l.251 Zakona o krivinom postupku: "Ako u miljenju vjetaka ima protivrjenosti ili nedostataka ili
se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci ili sumnje ne mogu otkloniti

8
ponovnim sasluavanjem vjetaka, zatraite se miljenje drugih vjetaka". Dakle ponovno sudsko
medicinsko vjetaenje e se zahtijevati ukoliko sud ne prihvati miljenje prvobitnih vjetaka, i
kod ponovnog vjetaenja podrazumijeva se da ti drugi vjetaci moraju posjedovati vei stepen
strunosti.

SUPERARBITRANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE (super arbitrium medico forensis). Najzad,

ako nadleni organi i poslije naknadnog i ponovnog vjetaenja sumnjaju u strunu vrijednost, ili pak
ako postoje suprotna miljenja izmeu struno kompetentnih vjetaka, onda se trai vjetaenje od
sudsko medicinskog odbora. Takvi odbori postoje pri medicinskim fakultetima, a u njegov sastav, koji
broji 5, 7 ili 9 lanova, obavezno ulaze i nastavnici sudske medicine. Takvo vjetaenje izvreno od
sudsko medicinskog odbora nazivamo super arbitranim

9
VJETAENJE TJELESNIH POVREDA
Prema svome ishodu tjelesne povrede su:
1. NESMRTONOSNE (NESMRTNE) koje naruavaju zdravlje manje ili vie, ali koje ne unitavaju ivot
posredno niti neposredno.
2. SMRTONOSNE (SMRTNE) su one koje bilo posredno bilo neposredno prouzrokuju smrt (nasilnu).
Smrtonosne tjelesne povrede mogu biti apsolutno smrtonosne i relativno smrtonosne.
- Apsolutno smrtonosne povrede su takve povrede koje su same po sebi smrtonosne i neovisno
od drugih povreda i obolenja ili nekih sluajnih okolnosti dovode do smrti.
- Relativno smrtonosne povrede su takve tjelesne povrede koje su same po sebi nesmrtonosne,
ali koje u vezi sa drugim povredama, obolenjima ili sluajnim okolnostima uslovljavaju smrt.

Vjetaenje tjelesnih povreda moe se vriti ili pregledom povrijeenog, ili na osnovu medicinske
dokumentacije ili drugih podataka u spisu. l.257 Zakona o krivinom postupku:
- "Vjetaenje tjelesnih povreda vri se po pravilu pregledom povrijeenog, a ako to nije
moguno ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu".
- Drugi stav gornjeg lana precizira zadatak vjetaka-1jekara prilikom vjetaenja tjelesnih
povreda. Poto tano opie povredu vjetak e dati miljenje, naroito o vrsti (kakva je) i
teini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom dejstvu s obzirom na njihovu prirodu ili
posebne okolnosti sluaja, kakvo dejstvo te povrede obino proizvode a kakvo su u
konkretnom sluaju proizvele i ime su povrede izvrene i na koji nain.

Tjelesna povreda u irem smislu je svako oteenje tjelesnog integriteta, odnosno nastanak organskog
ili duevnog, oteenja nasilnim putem, bilo namjerno (dolus), bilo nenamjerno (culpa).

Tjelesna povreda u krivino pravnom smislu je tjelesno oteenje ili naruenje tjelesnog integriteta
drugog lica.

Prema tome samopovreivanje nije krivino djelo, osim ako to djelo nije uinjeno radi ostvarivanja
nekog prava, kao na primjer izbjegavanje vojne slube onesposobljavanjem (l.215 KZ SFRJ). U tom
sluaju, ta osoba nee odgovarati za nanoenje tjelesne povrede (samopovreda), nego e odgovarati
samo za krivino djelo izbjegavanje vojne obaveze.

Radnja krivinog djela sastoji se u nanoenju tjelesne povrede, pa prema tome svako djelovanje
uinjeno nad jednom osobom nee biti tjelesna povreda, makar to djelovanje imalo neki neugodni
osjeaj, ako ne ostavlja nikakvih vidljivih ozljeda nee predstavljati tjelesnu povredu nego e biti
oznaeno kao zlostavljanje (amar, povlaenje za kosu).

Objekt krivino pravne zatite je tjelesni integritet ovjeka o roenja pa do smrti, to znai da objekt
ovog djela ne moe biti mrtvo tijelo niti plod u enskoj osobi, jer naim krivinim zakonom nije
predvieno nanoenje tjelesne povrede plodu, ve unitenja ploda odnosno pobaaj (l.41 KZ SRBiH).

NAELA ILI PRINCIPI VJETAENJA TJELESNIH POVREDA.

1. Jedan od principa vjetaenja povreda je taj, da se taj, da se teina svake povrede ocjenjuje u
vrijeme kada je ista bila nanesena, to znai, da i svaku povredu treba kvalifikovati prema
njenom karakteru, odnosno prema njenoj prirodi. Procjena teine tjelesne pvorede po njenom
karakteru znai, da takva povreda aglavnom izaziva sline efekte i kod ostalih osoba, odnosno da
je ona takva sama po sebi, bez utjecaja individualnih posebnosti.
2. Drugo naelo su individualni inioci (individualne, osobine). Lina individualna svojstva
organizma imaju odreenu ulogu prilikom kvalifikacije teine tjelesnih povreda, kao to su
pol, ivotna doba, itd. jer ona mogu imati utjecaja za nastanak teih posljedica. Zbog toga ljekar
prije davanja miljenja o teini svake tjelesne povrede mora procijeniti sve individualne osobine
povrijeenog u vrijeme nanoenja tjelesnih povreda. U takvim sluajevima, ljekar treba da
kvalifikuje povredu po njenom karakteru, a teu posljedicu da objasni utjecajem linih

10
 svojstava.
3. Pored linih svojstava vana je i procjena posebnih naroitih stanja organizma. (Vidi
vjetaenje smrtonosnih tjelesnih povreda!).
4. Prilikom vjetaenja tjelesnih povreda potrebno je razlikovati posljedicu od komplikacije.
- Posljedica jedne povrede predstavlja anatomski ili funkcionalni poremeaj koji je izazvan
samom povredom. Posljedica proizlati iz same povrede i kao takva ona se nalazi u njoj kao
njen pratilac. Na primjer ubod noem u trbuh, sa sledstvenim krvarenjem u trbunu duplju,
nije komplikacija uboda u trbuh, nego je krvarenje u trbunu duplju sastavni dio uboda,
odnosno posljedica.
- Komplikacija predstavlja neko drugo obolenje (organsko ili duevno) koje je nastalo u
direktnoj ili indirektnoj vezi sa nastalom povredom, ili obolenje koje je aktivisano ili
pogorano predhoelom povredom. Komplikacija pvorede nije nuno sadrana u samom
karakteru pvorede, ali se javlja u jednom izvjesnom procentu. Na primjer: starija osoba na
poledici zadobije prelom butne kosti. Ako usljed leanja doe do pojave flebotromboze ili
trombne embolije, to onda nije nuno sadrano u karakteru povrede, nego je to komplikacija
proizala iz endogenih inilaca i linih svojstava organizma.

REDOSLIJED VJETAENJA TJELESNIH POVREDA

Kod vjetaenja tjelesnih povreda, forenzino-klinikim pretraivanjem treba ii stanovitim redom:
1. Prvo, treba utvrditi da li postoji povreda, odnosno je li to povreda ili obolenje, ili nita od toga.
Prije nego to se kakva promjena oglasi za povredu, mora se prethodno iskljuiti da ona nije
normalna. To je potrebno iz vie razloga, jer deavalo se da su neke promjene na koi krivo
tumaene, na primjer rastezi (strije) kao oiljci, nevusi kao hematomi, sasuine kao oguljotine. S
druge strane mora se sprovesti dvojenje kod utvrenog klinikog nalaza, da li je dotini kliniki
nalaz proizvod prirodne ili nasilne otete tijela, to jest da li je obolenje ili povreda (krvarenja kod
hemoragine dijateze mogu biti protumaena kao ozljedni krvni podlivi).
2. Drugo, ako postoji povreda onda kakve je vrste, to znai da povredu treba medicinski
okvalifikovati (qualis est - kakva je): razderina, sjekotina, nagnjeina, krvni podliv itd. Tano
utvrditi lokalizaciju povrede, veliinu, promjere, oblik, iz-gled, ivice i strane,okolinu povrede,
dno, sadraj (razoreno tkivo, dlake, barut itd.)
3. Tree, sudsko medicinska specifikacija. Na osnovu osobina povrede zakljuiti kojim oruem ili
sredstvom je nanijeta (otro, tupo, iljato, vatreno), i na koji nain, tuom krivicom, sopstvenim
djelanjem i sluajnim dogaanjem.
4. etvrto, krivino pravna klasifikacija. U krivinom zakonu koji se odnosi na krivina djela
protiv ivota i tijela, formulisan je tekst za laku i za teku tjelesnu povredu.

Laka tjelesna povreda (l.43 KZ).

1. Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako narui kaznie se novanom kaznom ili
zatvorom do 3 godine.
Gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

Teka tjelesna povreda (l.42 KZ).

1. Ko drugog teko tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teko narui kaznie se zatvorom od 6 mjeseci
do 5 godina.
2. Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je uslijed toga doveden u
opasnost ivot povrijeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio
njegovog tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeenog,
ili trajno i teko "naruenje zdravlja ili unakaenosti, kaznie se zatvorom od 1 do 10 godina.
3. Ako povrijeeni umre usljed povreda iz st.l. i st.2. ovog lana, uinilac e se kazniti zatvorom od 1
do 12 godina.
4. Ko djelo iz st. 1 i 1. ovog lana uini iz nehata kaznie se zatvorom do 3 godine.
5. Ko djelo iz st. 1. 2. i 3. ovog lana uini na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost
napadom ili tekim vrijeanjem od strane povrijeenog, kaznie se za djelo iz st.l. i 2. zatvorom
od 3 mjeseca do 3 godine, a za djelo iz st.3. zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina.

11
Iz l.43 i l.42 Krivinog zakona vidi se da postoji nekoliko vrsta tjelesnih povreda:
laka,
teka,
kvalifikovana teka,
teka sa smru kao posljedicom.
Iz teksta i formulacije pomenutih lanova krivinog zakona vidi se, da je zakonodavac formulirao
tekst i odredio konkretne elemente, odnosno konkretne kriterije, samo za teku tjelesnu povredu iz
drugog stava, dok za obinu teku tjelesnu povredu, iz prvog stava, nije dao nikakve konkretne
elemente. Prema tome teka tjelesna povreda iz prvog stava (nekvalifikovana teka tjelesna povreda)
je negativno definisana iz drugog stava kvalifikovane teke tjelesne povrede, a laka tjelesna povreda bi
bila ona koja je negativno definisana iz obine, nekvalifikovane teke tjelesne povrede.
Kako je zakonodavac dao konkretne elemente samo za teku tjelesnu povredu iz stava drugog
(kvalifikovana teka tjelesna povreda), to emo prvo objasniti sutinu kvalifikovane teke tjelesne
povrede i konkretne elemente koji definiu taj oblik teke tjelesne povrede.

KVALIFIKOVANA TEKA TJELESNA POVREDA

Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narui tako teko da je uslijed toga
- doveden u opasnost ivot povrijeenog ili je
- uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ,
- ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeenog,
- ili trajno i teko naruenje zdravlja
- ili unakaenosti,
kaznie se zatvorom od 1 do 10 godina.

Opasnost po ivot - postojanje konkretne opasnosti po ivot, bilo da je ta opasnost po ivot nastala
neposredno usljed povrede (akutno ili naglo krvavljenje kod uboda u aortu, srce), ili je opasnost po
ivot nastupila kasnije (peritonitis kod traumatskog razdora crijeva). Na ovom mjestu treba istai, da
konkretan uspjeh medicinske pomoi ne smije uticati na kvalifikaciju povrede. Nego povredu
kvalifikovati prema vremenu nanoenja a ne prema ishodu lijeenja jer se deava u praksi, da ljekar
ubodinu u grudni ko ili aortu, nakon operativnog uspjenog lijeenja ocijeni kao obinu teku tjelesnu
povredu, gdje ljekar daje ocjenu na osnovu zavrenog lijeenja, a ne na osnovu konkretne opasnosti po
ivot koja je postojala u vrijeme povreivanja to je naravno pogreno.

Uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio tijela ili vaan organ uniten znai da
je vaan dio tijela ili vaan organ izgubljen za funkciju, bilo anatomski kao to je amputacija, bilo da
je funkcionalno (npr paralizom ili parezom) izgubljen za funkciju za vie od 33% normalne. U smislu
ove inkriminacije gubitak jednog ekstremiteta, gubitak ake itd. ini teku tjelesnu povredu iz drugog
stava. Isto tako povreda koja je prouzrokovala gubitak genitalnih funkcija (impotentia coeundi). Trajno
umanjenje sluha za 20% prouzrokovano povredom, nee predstavljati ovu kvalifikaciju, iako je
oslabljenje sluha trajno ali nije u znatnoj mjeri. Kod parnih organa naroito vanim se smatra gubitak
osjetila vida i sluha, jer se u tim sluajevima bitno i kvalitetno mijenja prostorno (stereoskopsko)
gledanje, odnosno stereofonsko sluanje.

Trajna nesposobnost za rad. Moramo razlikovati optu radnu od profesionalne radne sposobnosti.
Opta radna sposobnost - sposobnost za rad uopte, dok profesionalna radna sposobnost odnosi se
na posao, na rad koji je povrijeeni vrio kao svoje osnovno zanimanje. Nesposobnost za rad u smislu
kvalifikacije djela, ne podrazumijeva nesposobnost za rad uopte, ve nesposobnost za rad koji je
povrijeeni obavljao prije povreivanja kao glavno zanimanje.
- Trajna nesposobnost za rad iz drugog stava l.42 Krivinog zakona, je takva, da se
povrijeena osoba vie ne moe uklopiti u svoj bivi posao ni nakon sanacije. Na primjer:
fractura cranii sa tekim oteenjem mozga i posljedinom traumatskom epilepsijom.
Sa medicinskog gledita stepen oteenja zdravlja treba podjednako cijeniti, bez obzira na
zanimanje povrijeenog, jer gubitak jednog prsta pijaniste ili gubitak prsta rudara, sa medicinskog
gledita ima istu posljedicu kod svih osoba bez obzira na njihovo zanimanje.

12
Trajno i teko naruenje zdravlja usljed povrede predstavlja poremeaj organskog ili duevnog
zdravlja samo Kada je to naruavanje zdravlja trajno i teko.

Unakaenost. Unakaenost je oteenje vidljivih dijelova tijela, naroito predjela lica i glave, koje
bitno mijenjaju izgled povrijeenog, ne moe se sakriti, kod drugih izaziva neprijatnost ili odvratnost,
predstavlja smetnju za obavljanje pozivne djelatnosti ili branih obaveza. Nije ako je tijelo lake
povrijeeno, u anatomskom ili funkcionalnom smislu opet se radi o kvalifikovanoj tekoj tjelesnoj
povredi. Pri ocjenjivanju ne uzima se u obzir mogunost otklanjanja oteenja vidljivih i
mogunost otklanjanja vidljivih oteenja plastinom hirurgijom ne preinauje stepen krivinog djela.
Ako je estetska izmijenjenost neke osobe takva, da na posmatraa ne izaziva utiske odvratnosti i
odbojnosti, onda kaemo da ne postoji unakaenost, nego samo estetska izmijenjenost, a kao takva
nema karakter unakaenja.
Stvaranje keloida ne moe predstavljati kvalifikatorni oblik unakaenosti, obzirom, da se u ovakvim
sluajevima radi o posebnom svojstvu koe da reaguje stvaranjem veeg i runog oiljka, pa zbog toga
to treba shvatiti kao posebno svojstvo organizma.
Pogreno je kada se kod unakaenja za kvalifikaciju uzima u obzir profesija povrijeene osobe.
Oiljak na licu filmske glumice, ili isti takav oiljak na licu rudara, ako je usljed njih umanjena
profesionalna radna sposobnost, onda to treba tretirati u tom smislu.

OBINA TEKA TJELESNA POVREDA (NEKVALIFIKOVANA)

Obina teka tjelena povreda je takva, koja prolazno naruava integritet i funkciju nekog vanog
organa ili vanog dijela tijela. Ona je zapravo negativno definisana iz drugog stava l.42 KZ, to
znai da su iste posljedice kao i kod kvalifikovane teke tjelesne povrede, ali nastupaju drugim
intenzitetom i imaju drugi kvalitet.
- Opasnost po ivot je samo apstraktna. To znai, da obina teka tjelesna povreda sama po
sebi moe. ali rijetko da dovede u opasnost po ivot povrijeenog. Npr., kod preloma butne
kosti, u vrijeme nanoenja preloma, postojala je opasnost po ivot ali samo apstraktna, jer
smrtni sluajevi kod ovakvih preloma su rijetki, ali su mogui (masna embolija).
- Znatno oslabljenje vanog dijela tijela (organa) je samo prolazno, ili ako je trajno oteenje
odnosno oslabljenje vanog dijela tijela ili organa, onda to oslabljenje nije znatno. U
konkretnom sluaju, kod preloma butne kosti postoji znatno oteenje vanog dijela tijela za
njegovu funkciju, ali to oteenje je samo prolazno.
- Nesposobnost za rad je samo ograniena, dok je kod kvalifikovane teke tjelesne povrede,
kao to smo ranije rekli, nesposobnost za rad trajna.
- Oteenje zdravlja, kod obine teke tjelesne povrede, ako je oteenje zdravlja teko onda
ono nije znatno, ili ako je trajno oteenje zdravlja, onda ono nije teko, dok je kod
kvalifikovane teke tjelesne povrede oteenje zdravlja teko i u znatnoj mjeri.
- Posljedice ozlijeivanja vidljivih dijelova tijela, kod obine teke tjelesne povrede ine
samo estetski-kozmetski defekt, ali nisu takve da bi proizvodile unakaenje, kao to je to
sluaj kod kvalifikovane teke tjelesne povrede.

LAKA TJELESNA POVREDA

Laka tjelesna povreda je negativno definirana iz obine teke tjelesne povrede, prema tome laka
tjelesna povreda bi bila ona koja nije obina teka tjelesna povreda.
U odnosu na konkretne elemente koje je zakonodavac formulirao za kvalifikovanu teku tjelesnu
povredu,
- sama po sebi nije opasna po ivot. Pojam apstraktne opasnosti po ivot nije medicinski, to je vie
pravni pojam, jer sa medicinskog gledita nema ni jedne tjelesne povrede koja ne bi mogla biti
opasna po ivot pod izvjesnim uslovima (na primjer naknadna infekcija).
- u najgorem sluaju neznatno i prolazno oslabi koji vaan dio tijela ili vaan organ.
- moe imati za posljedicu samo vrlo kratko vrijeme nesposobnosti za rad, a
- naruenje zdravlja je samo lako i prolazno,
- u estetskom smislu ne izaziva nikakvo oteenje.

13
TEKA TJELESNA POVREDA SA SMRTNIM ISHODOM
Teka tjelesna povreda sa smrtnim ishodom formulirana je treim stavom teke tjelesne povrede: "ako
povrijeeni umre usljed povrede iz st.l. i 2. ovce lana, uinilac e se kazniti 1 do 12 godina..."
U sluajevima smrti koja je nastala kao posljedica teke tjelesne povrede, bilo obine iz prvog stava ili
kvalifikovane iz drugog stava, dunost ljekara vjetaka sastoji se u utvrivanju uzrone veze izmeu
povrede i smrti. Smrt je u najveem broju sluajeva posljedica kvalificirane teke tjelesne povrede.
Teka tjelesna povreda sa smrtnim ishodom, po objektivnoj strani razlikuje se od ubistva (l.35 KZ),
ubistva na mah (l.37 K2), ili ubistva iz nehata (l.38 KZ), ali po njihovoj subjektivnoj strani postoji
znatna razlika izmeu ovih krivinih djela.
Tako kod teke tjelesne povrede poinilac sa umiljajem nanosi teku tjelesnu povredu, jer on ima
namjeru i eli samo da dotinu osobu teko tjelesno povrijedi. On ne eli smrt osobe, niti ima
namjeru da je lii ivota, pa ako usljed toga i nastupi smrt, onda je poinilac u pogledu smrtnog ishoda
postupao iz nehata.
Kod svjesnog i namjernog liavanja ivota druge osobe (ubistvo), ubica postupa sa umiljajem jer on
takav ishod (smrt) eli i pristaje na njega.

TEKA TJELESNA POVREDA UINJENA IZ NEHATA I NA MAH

Nehat (culpa), kao oblik vinosti, pored teeg i redovnog oblika vinosti (umiljaj) bilo na je svjesni
(luxuria) ili nesvjesni (negligantia) ini sutinu teke tjelesne povrede uinjene iz nehata.
Teka tjelesna povreda uinjena na mah predstavlja privilegirani oblik teke tjelesne povrede. Ovaj
oblik teke tjelesne povrede karakteriu isti oni elementi koje nalazimo i kod ubistva na mah, to
znai, da je teka tjelesna povreda uinjena na mah, takva povreda, kada je izvrena u afektnom stanju
i kada je uinilac - izvrilac djela doveden u takvo stanje (jaka razdraenost) bez svoje krivice, i to ili
napadom ili vrijeanjem od strane povrijeenog.

Prilikom ocjenjivanja teine tjelesnih povreda nije mogue povrede staviti u jedan ematizirani
pravilnik, prema kojem bi jedna izvjesna povreda bila laka, a druga teka, ili opasna po ivot, zbog
toga, to jedna povreda moe u jednom, sluaju biti laka, u drugom teka, ili pak opasna po ivot. Na
primjer: hematom u glutealnom, predjelu je laka tjelesna povreda, a isti takav hematom na vratu usljed
pritiska na krvne sudove i dunik moe ak biti opasan po ivot, ili hematom u medijastinumu moe
proizvesti ok.

Sudsko medicinsko vjetaenje smrtonosnih tjelesnih povreda

lan 254 Zakona o krivinom postupku:
1. U svom miljenju vjetaci e naroito navesti
a. koji je neposredni uzrok smrti,
b. ta je taj uzrok izazvaio i
c. kada je smrt nastupila.

2. Ako je na leu naena kakva povreda,

a. utvrdie se da li je tu povredu nanio ko drugi,
b. ime, na koji nain,
c. koliko vremena prije nego to je smrt nastupila i
d. da li je ona prouzrokovala smrt.
e. Ako je na leu naeno vie povreda, utvrdie se da li je svaka povreda izvrena istim
sredstvom i koja js povreda prouzrokovala smrt, a ako je vie povreda smrtonosnih, koja
je od njih ili koje su svojini skupnim djelovanjem bile uzrok smrti.

3. Utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom ili optom prirodom, povrede ili zbog linog
svojstva ili naroitog stanja organizma povrijeenog ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod
kojima je povreda izvrena.

14
U sluajevima smrtonosnih tjelesnih povreda i kada se pretpostavlja postojanje nasilne smrti,
forenzino anatomski treba raspraviti slijedea pitanja:

1. UZROK SMRTI (CAUSA MORTIS)

Uzrok smrti je nasilno tjelesno oteenje (laesio valetudinis violenta) ili prirodno, koje proizvodi
smrt. Uzrok smrti je nasilan (mors violenta), kada je smrt nastala usljed nasilnog tjelesnog oteenja.
Uzrok smrti moe biti jedan jedini (singularan) ili mogu biti dva ili vie uzroka smrti.
Pluralni uzroci smrti su uporedni ili uzastopni:
- uporedni, to znai da su po svom postanku samostalni, po svom razvitku naporedni i u svome
dejstvu se uzajamno dopunjuju,
- uzastopni, meusobno zavisni i proizlaze jedan iz drugoga i u svom dejstvu se dopunjuju.
Uzroke smrti ne treba brkati sa uslovima i povodom smrti.
- Uslov smrti (conditio mortis) samo potpomae djelovanje uzroka smrti, dok
- Povod smrti (occasio mortis) iskljuivo podstie djelovanje uzroka smrti.
Shodno formulaciji pomenutog lana Zakona o krivinom postupku, u sluajevima smrtnih povreda i
postojanja nasilne smrti, potrebno je utvrditi:
- neposredni uzrok smrti,
- ta je taj uzrok izazvalo,
- vrijeme smrtnog povrijeivanja, to jest kada je smrt nastupila.

2. SMRTONOSNA POVREDA
Ako je na leu naena kakva povreda, onda treba utvrditi.
- da li je tu povredu nanio neko drugi, dakle utvrditi porijeklo povrede, da li je nanijeta tuom
krivicom, sopstvenim djelanjem ili sluajnim dogaanjem
- ime je ta povreda nanesena i na koji nain (tupim, otrim, iljatim, vatrenim oruima)
- kada je nanijeta, odnosno koliko vremena prije smrti.
- U pogledu vremena smrti, umiranje se moe vremenski poklapati sa povrijeivanjem, ili uskoro
poslije povrijeivanja ili danima, nedeljama ili mjesecima poslije povrijeivanja
- da li je ta povreda prouzrokovala smrt.

Ako je na leu naeno vie povreda, sudsko medicinski vjetak treba utvrditi:
- sredstvo i da li je svaka od utvrenih povreda nanesena istim sredstvom;
- koja je od tih povreda prouzrokovala smrt,
- Ako je via povreda smrtonosnih, onda ljekar vjetak treba odgovoriti, koje od tih povreda su
svojim zajednikim djelovanjem prouzrokovale smrt.

3. KRVINO PRAVNA PROCJENA SMRTONOSNIH TJELESNIH POVREDA.

Kod krivino pravne procjene smrtonosnih tjelesnih povreda dolaze u obzir naroite okolnosti a to su:
- sama vrsta i opta priroda povrede;
- lino svojstvo i naroito stanje trgantzm povrijeenog;
- sluajne okolnosti ili okolnosti pod kojima je povreivanje izvreno.

Da li je smrt prouzrokovan samom vrstom ili optom prirodom povrede namee vjetaku zadatak,
prvo, da utvrdi smrtonosnu povredu, i drugo, da razlikuje
- apsolutno smrtonosnu od
- relativno smrtonosna povrede.

Lino svojstvo (ili individualno) organizma znai trajni, odnosno uroeni tjelesni sklop, kao na
primjer: najranije djetinjstvo, najpoznija starost, tinikolimfetini, hipoplastini status, synostosis
prematura. Ta lina, individualna svojstva imaju odraenu ulogu prilikom kvalifikacije tjesnih
povreda, jer ona mogu da utiu na nastanak teih posljedica. U takvim sluajevima ljekar mora da
kvalifikuje povredu po njenim karaktera, a teu posljedicu da objasni uticajem linog svojstva. Da li
je lino svojstvo imalo uticaja na smrtni ishod, dolazi u pitanje onda, kada postoji nesrazmjera izmeu
povrede i smrti.

15
- Npr. Prematurna sinostoza - prijevremena sraslost avova uslovljava itav niz deformacija lobanje
i doprinosi nastupu naprasne smrti pri poveanom intrakranijalnom pritisku na modane centre,
kod oboljenja i povreda koja izazivaju hiperemiju mozga ili jai edem mozga.
- Na primjer pri ispitivanju osjetljivosti na peniciln i nastupa smrti u toku ili neposredno nakon toga,
uroena preosjetljivost na medikament kao lino svojstvo organizma, moe nam objasniti uzrok
smrti, jer sam ubod iglom niti injekcijom ne bi prouzrokovali smrt.
- Timiko-limfatika konstitucija kao lino svojstvo organizma samaa za sebe nije uzrok trenutne
naprasne smrt, ve je samo jedan od inilaca, iji istovremeni sticaj moe proizvesti naprasnu
smrt. Sudsko medicinski znaaj timiko limfatika konstitucije ogleda se u smanjenjoj otpornosti
prema noksama uopte i dispoziciji za naprasnu smrt.

Naroito stanje organizma podrazumjeva prolazno, odnosno steeno patoloko stanje.

Prolazna fizioloka stanja su
- menstruacija,
- graviditet,
- stanje varenja,
- uzbuenje,
- naprezanje,
- defekacija,
- polno optenje,
- trudnoa,
- laktacija itd.
Patoloka steene stanja su na primjer
- uticaj istovremene povrede i grizlice eluca.
- Ili smrt usljed izliva krvi u lobanjinu duplju, iz prsnua aneurizme krvnog suda prilikom pada,
nakon zadobijenoj amara. U ovom sluaju do smrti je doio usljed naroitog stanja
povrijeenog, to jest stanja njegovih krvnih sudova koje je postojalo u vrijeme povreivanja.
- Slina je situacija i u sluajevima povrede hemofiliara.

Ocjenjivanje postojanja sluajnih okolnosti pod kojima je povreda isvrena, odnosno pod kojima je
smrt prouzrokovana vri se na osnovu isljednjenja, na primjer smrt za vrijeme ili poslije svae branih
sukoba, itd. Strah, uzbuenje, svae i jake emocije mogu dovesti do teih posljedica,

16
KRIVINA ODGOVORNOST LJEKARA
Pored disciplinske odgovornosti kojoj podlijee ljekar u sluajevima ako se ogrijei o dunosti koje
ima kao lan ustanove u kojoj radi, ljekar podlijee i krivinoj odgovornosti. Pri vrenju svoga poziva
ljekar je u takvom poloaju, da
- od njegovog znanja i umijea zavisi tok ishod lijeenja bolesnika,
- ljekar dolazi u priliku da sazna mnoge injenice, iz ivota bolesnika koje mora uvati kao
tajnu,
Krivina djela u vezi sa ljekarskih pozivom prema naem krivinom zakonu su sljedea:

1. Krivina djela protiv slobode i prava graana

Neovlateno otkrivanje tajne (l.59 KZ SRBiH)

Tajna u optem i irem smislu je saznanje nekih injenica, koje ne bi mogle biti saoptene drugim
osobama, a da se pri tom ne otete interesi bilo pojedinca bilo zajednice.
Obzirom na nain saznavanja povjerljivosti injenica, razlikujemo: dravnu tajnu, vojnu tajnu,
slubenu, pozivnu tajnu, privatnu tajnu itd.

Otkrivanje tajne predstavlja krivino djelo.

U l.178 ZOKP stoji: "Ako to zahtijevaju interesi krivinog postupka, interesi uvanja tajne,
interesi javnog reda ili razlozi morala, slubeno lice koje preduzima istranu radnju naredie
licima koja sasluava ili koja prisustvuju istranim radnjama ili razgledaju spise istrage da
uvaju kao tajnu odreene injenice ili podatke koje su tom prilikom saznale i ukazae im se
da odavanje tajne predstavlja krivino djelo".
Ranije smo spomenuli, da se lice ne moe sasluati kao svjedok ako bi svojim iskazom povrijedio
dunost uvanja slubene ili vojne tajne. Prema Zakonu o krivinom postupku,
Kao vojna tajna smatraju se podaci koji su zakonom, drugim propisom, optim aktom ili
odlukom nadlerog organa proglaeni vojnom tajnom, kao i podaci koji nisu proglaeni
vojnom tajnom, ali ije bi odavanje zbog njihove vanosti oigledno moglo izazvati tee
tetne posljedice za oruane snage i njihove pripreme za odbranu zemlje (l.224 KZ SFRJ).
Kao dravna tajna smatraju se podaci ili pismena akta ije je odavanje imalo ili je moglo da
ima tetne posljedice za politike, ekonomske ili vojne interese zemlje (l.129 RZ SFRJ).
Kao slubena tajna smatraju se podaci koji su zakonom, drugim propisom, optim aktom ili
odlukom nadlenog organa proglaeni slubenom tajnom, kao i podaci koji nisu proglaeni
slubenom tajnom, ali ije bi odavanje zbog njihove vanosti oigledno moglo izazvati tee
tetne posljedice za slubu (l.183 KZ SFRJ).
Ljekar je moralno, a isto tako i krivino pravno odgovoran da ne oda tajnu za koju je saznao u toku
svoje profesionalne djelatnosti. Jo dok tajna nije bila propisana zakonom, uvanje ljekarske tajne
smatralo se moralnom dunou. Antika ljekarska udruenja svojim lanovima zabranjivala da odaju
tajnu "povjerenu uhu, zateenu oima i nasluenu umom". U Hipokratovoj zakletvi stoji: "to pri
svojem poslu budem saznao ili vidio, pa inae, u saobraaju sa ljudima, ukoliko se ne bi smjelo javno
znati, preutjeu i zadrau kao tajnu".
Pojam tajne obuhvata sve one injenice ija povjerljivost je saznata za vrijeme profesionalne
djelatnosti. Dakle, tajna obuhvata upoznavanje injenica iskljuivo u toku profesionalne djelatnosti. To
je pozivna, odnosno, profesionalna tajna.

U Krivinom zakonu SRBiH, otkrivanje tajne uvrteno je meu delikte protiv slobode i prava graana,
jer se povreda tajne prvenstveno oituje u povredi linosti.
Zakonodavac navodi da krivino djelo postoji samo onda, ako lice neovlateno otkrije tajnu. Prema
tome, ovlateno otkrivanje tajne nije zabranjeno.
Ljekara moe osloboditi uvanja tajne
lice koje je vlasnik tajne, dakle lice koga se tajna tie.

17
 ljekar je zakonom obavezan da otkrije tajnu kada se nalazi na sudu bilo kao ljekar-svjedok,
bilo kao ljekar-vjetak. Treba istai, da je u oba ova sluaja, ljekar-svjedok i ljekar-vjetak,
samo ogranieno osloboen uvanja tajne, a to znai da ljekar moe sudu iznositi samo one
injenice koje imaju vanost u konkretnom predmetu vjetaenja.

Rekli smo ve da su antika udruenja zabranjivala svojim lanovima da odaju tajnu povjerenu uhu,
zateenu oima i nasluenu umom, pa iz ovoga moemo izvesti zakljuak da saznanje injenica do
kojih ljekar dolazi u toku svoje-profesionalne djelatnosti moe biti:
- saoptenjem bolesnika ("povjerenu uhu"). - one injenice obuhvaene pojmom tajne koje
ljekar saznaje u toku uzimanja anamneze, lijeenja itd.,
- linim zapaanjem ("zateenu oima"). - ono to ljekar zapazi u toku pregleda i lijeenja
bolesnika. U ovom sluaju pacijent ne saoptava ljekaru injenice koje su za njega povjerljive
nego te injenice zapaa sam ljekar,
- linim zakljuivanjem ("nasluenu umom"), to znai da ljekar u toku uzimanja anamneze
ili lijeenja mora sam ocijeniti ili prosuditi povjerljivost pojedinih injenica, a da ih pacijent
nije saoptio ljekaru.
Sve injenice, saznate bilo saoptenjem, zapaanjem ili sopstvenim zakljuivanjem nemaju karakter
tajne, nego samo one injenice koje zadiru u intimu pacijenta i za koje pacijent nema interesa niti eli
da se iste objelodane drugim licima.

U sluajevima kada ljekar za otkrivanje ljekarske tajne:

- nije ovlaten od zainteresovanog,
- nije razrijeen zakonski,
- nije pozvan etiki,
- nije obavezan sudskim vjetaenjem,
ve naprotiv, kada ljekar odaje ljekarsku tajnu zlonamjerno, samonamjerno ili nenamjerno, onda
postoji djelo neovlatenog otkrivanja ljekarske tajne.

l.59 KZ SRBiH odnosi se na neovlateno otkrivanje tajne:

1. Advokat, branilac, ljekar ili drugo lice koje neovlateno otkrije tajnu koju je saznalo u vrenu svog
poziva, kaznie se zatvorom do jedne godine.
2. Nee se kazniti da djelo iz stava 1 ovog lana ko je otkrio tajnu u optem interesu ili interesu
drugog lica koji je preteniji od interesa uvanja tajne.
3. Gonjenje se preduzima po privatnoj tubi.

Naini neovlatenog otkrivanja tajne su mnogobrojni: pismenim putem, usmeno, objavljivanjem

fotografskih snimaka, iznoenjem podataka u literaturi itd., ali samo na takav nain kada se iz tih
podataka moe otkriti identitet pacijenta.

Drugi stav gornjeg lana Krivinog zakona predvia da se nee kazniti lice koje je otkrilo tajnu u
optem interesu ili u interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne, na primjer
obavezna prijava nekih zaraznih bolesti.

U nekim sluajevima, ljekar nee biti krivino odgovoran za neprijavljivanje krivinog djela ako je za
njega saznao u toku obavljanja svoga poziva, predvieno l.188 Krivinog zakona SR BiH
(neprijavljivanje krivinog djela ili uinioca).
1. Prvi stav ovoga lana sadri u sebi dva oblika neprijavljivanja i to: neprijavljivanje uinioca i
neprijavljivanje samog krivinog djela, ali takvog krivinog djela za koje se moe izrei smrtna
kazna.
2. Drugi stav istoga lana Krivinog zakona odnosi se na neprijavljivanje krivinog djela od strane
slubenog ili odgovarajueg lica koje roku vrenja svoga poziva saznalo za krivino djelo za koje
se moe izrei tea sa vie od pet godina.
3. Meutim, prema treem stavu toga lana za neprijavljivanje nee se kazniti lice koje je ljekar
uinioca, kao ni branilac a ni vjerski ispovjednik.

18
2. Krivina djela protiv zdravlja ljudi
U trinaestoj glavi KZ SRBiH sadrana su mnogobrojna krivina djela koja se odnose na zdravlje ljudi.
Izvrioci krivinih djela protiv zdravlja ljudi mogu biti sva lica, a za pojedina krivina djela protiv
zdravlja ljudi mogu biti samo ljekari.

RADNJA KRIVINOG DJELA PRENOENJA ZARAZNIH BOLESTI (L.106 KZ)

Sastoji se u nepostupanju po propisima ili naredbama kojima nadleni organ zdravstvene slube
odreuje preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili spreavanje
zaraznih bolesti kod ljudi prouzokuje prenoenje zaraznih bolesti. Prema ovom lanu Krivinog
zakona izvrilac krivinog djela prenoenja zaraznih bolesti moe biti svako lice.

KRIVINO DJELO NEPOSTUPANJA PO ZDRAVSTVENIM PROPISIMA ZA VRIJEME EPIDEMIJE (L.207

KZ)
Sastoji se u nepostupanju po nareenjima donesenim na osnovu republikih propisa kojima se
odreuju mjere za njeno suzbijanje ili spreavanje. Izvrilac ovog krivinog djela moe biti svaka
osoba.

KRIVINO DJELO PRENOENJA POLNE BOLESTI (L.108 KZ)

Sastoji se u prenoenju polne bolesti na drugu osobu, to se vidi iz teksta zakona: "Ko znajui da je
polno zaraen, vrenjem obljube ili na neki drugi nain drugog zarazi - kaznie se zatvorom do
jedne godine". Gonjenje se preduzima po privatnoj tubi. I u ovim sluajevima izvrilac takvog
krivinog djela moe biti svaka osoba, ako je kod te osobe svijest obuhvaena umiljajem da boluje od
polne bolesti.

KRIVINO DJELO ZAPOLJAVANJA LICA OBOLJELIH OD ZARAZNIH BOLESTI (L.109 KZ),

Izvrilac ovog krivinog djela moe biti svako lice, posebno ono lice koje odluuje koje e lice biti
primljeno.

KRIVINO DJELO NESAVJESNOG LIJEENJA (L.110 KZ).

1. Ljekar koji pri pruanju ljekarske pomoi primijeni oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno
nepodoban nain lijeenja, ili ne primijeni odgovarajue higijenske mjere, ili uopte nesavjesno
postupa i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja kaznie se zatvorom do 3 godine.
2. Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i drugi zdravstveni radnik koji pri pruanju medicinske
pomoi ili njege nesavjesno postupa i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica.
3. Ako je djelo iz st. l. i 2. ovog lana uinjeno iz nehata uinilac e se kazniti do l godine.

U prvom stavu ovog lana Krivinog zakona sadrane su etiri komponente; prvo, primjena oigledno
nepodobnog sredstva; drugo, primjena oigledno nepodobnog naina lijeenja; tree, neprimjenjivanje
odgovarajuih higijenskih mjera; i etvrto, nesavjesno postupanje. Iz teksta zakona uoljivo je da su
sve etiri komponente alternativno postavljene, to znai da je za postojanje ovog krivinog djela
dovoljna jedna komponenta, da bi iz nje proizile odgovarajue posljedice.
- Oigledno nepodobno sredstvo podrazumjeva primjenu izvjesnih sredstava u lijeenju bolesnika,
ali takvih koja nisu prihvaena u medicinskoj nauci.
- Oigledno nepodoban nain lijeenja podrazumijeva sve one naine koji nisu u skladu sa
medicinskim principima, odnosno, to su takvi naini koji su kontraindikovani u konkretnom
sluaju, kao to je na primjer davanje morfina kod akutnog abdomena, ili stavljanje samo zavoja
kod fractura aperta a bez uinjene imobilizacije itd.
- Neprimjenjivanje odgovarajuih higijenskih mjera podrazumijeva nepreduzimanje onih mjera
koje se inae primjenjuju i preduzimaju u dijagnostici, terapiji, operativnom lijeenju. Na primjer,
operativni zahvat sa nesterilisanim instrumentima, ili zahvati u uslovima u kojima nije
obezbijeena sterilnost posla.
- Nesavjesno postupanje podrazumijeva zanemarivanje pacijenta, povran pregled bolesnika i
postavljanje pogrene dijagnoze, lijeenje bez izvrenog pregleda i bez postavljene dijagnoze i sl.

19
Izvrilac krivinog djela iz prvog stava ovog lana moe biti samo ljekar, a ne svako lice.
Izvrilac krivinog djela prema drugom stavu koji nesavjesno postupa pri pruanju medicinske pomoi
moe biti zdravstveni radnik ili ma koje lice zdravstvene struke, koje nesavjesnim postupanjem
prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja.
Da bi postojalo krivino djelo nesavjesnog lijeenja potrebno je postojanje pogoranja zdravstvenog
stanja osobe kojoj se prua pomo. Meutim, ako je izostala tetna posljedica usljed primjene
neprikladnog naina lijeenja, onda u tom sluaju ne postoji krivino djelo nesavjesnog lijeenja.

NEUKAZIVANJE LJEKARSKE POMOI (L.111 KZ)

1. Ljekar koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti odbije da ukae ljekarsku pomo bolesniku koji
se nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot kaznie se zatvorom do jedne godine.
Radnja u izvrenju ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi sastoji se u odbijanju
ukazivanja pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po svoj ivot. Nepruanje ljekarske
pomoi odnosi se u prvom redu na postupak ljekara u slobodnom vremenu, mada takav postupak
moe biti uinjen i na radnom mjestu. Ljekar je zakonom obavezan da priskoi u pomo kada naie na
sluaj bilo kakve otete ljudskog zdravlja. Prema tome gornji lan Krivinog zakona odnosi se kako na
ljekare opte prakse, tako isto i na ljekare specijaliste, dakle, na sve ljekare koji se bave ljekarskih
pozivom (dijagnostiki i terapijski). Znai izvrilac ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske
pomoi je samo ljekar.
Odbijanje da se ukae ljekarska pomo bolesniku odnosi se samo na ona lica koja su u datom
momentu zaista u neposrednoj ivotnoj opasnosti. Opasnost po ivot moe biti apstraktna,
potencijalna, ali opasnost po ivot moe biti i konkretna. U ovom sluaju misli se na konkretnu
opasnost po ivot.

Treba posebno naglasiti, da pruanje pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj ivotnoj opasnosti
je opta obaveza svih lica, bez obzira na njihovo zanimanje, pa prema tome izvrilac krivinog
djela nepruanja pomoi moe biti svaka osoba, to se vidi iz l.48 KZ SRBiH.
1. Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u nepsorednoj opasnosti po ivot iako je to mogao uiniti
bez opasnosti za sebe ili drugog kaznie se zatvorom do jedne godine.
Iz teksta zakona jasno proizlazi, da bi postojalo to krivino djelo, treba da se lice kome je pomo
potrebna, nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot i da se takva opasnost po ivot blagovremenim
pruanjem pomoi mogla otkloniti.

Radnja krivinog djela nepruanja pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nezgodi (l.185
KZ), sastoji se u ostavljanju lica nastradalom u saobraajnoj nesrei ali samo od strane vozaa
motornog vozila. Ako je u saobraajnoj nesrei povrijeeno lice bilo tako teko povrijeeno da je smrt
odmah nastupila neposredno nakon nezgode, pa ako voza motornog vozila ostavi takvo lice, onda u
ovom sluaju, obzirom da je objekt ostavljenja lica bez pomoi mrtva osoba, nee postojati ovo
krivino djelo nepruanja pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nezgodi.
Voza motornog vozila odgovoran je za krivino djelo nepruanja pomoi licu nastradalom u
saobraajnoj nezgodi samo onda, ako je povrijeeno lice ostavio bez pomoi nakon saobraajne
nezgode i da je to povrijeeno lice bilo u ivotu.

Iz dosada izloenog, u vezi nepruanja pomoi licu u neposrednoj ivotnoj opasnosti, a u odnosu na
izvrioca, jasno je da
- izvrilac krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi bolesniku koji se nalazi u neposrednoj
ivotnoj opasnosti moe biti samo ljekar, dok
- izvrilac krivinog djela nepruanja pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot
moe biti svaka osoba, a
- izvrilac krivinog djela nepruanja pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nezgodi moe biti
voza motornog vozila.

20
NADRILJEKARSTVO (L.112 KZ)
Krivino djelo nadriljekarstva je kada se izvjesno lice bavi lijeenjem ili nekom drugom zdravstvenom
djelatnou, a da za takvo bavljenje nema odgovarajuu strunu spremu.
Za postojanje ovog krivinog djela nije bitno da nastupi oteenje zdravlja ili tea posljedica.

3. Krivina djela protiv pravosua

Davanje lanog iskaza (l.191 KZ)
1. Svjedok, vjetak, prevodilac ili tuma koji u postupku pred sudom ili u postupku za utvrivanje
povrede radne dunosti ili u prekrajnom ili upravnom postupku da laan iskaz, kaznie se
zatvorom do tri godine.
Na sudu su i vjetak i svjedok duni govoriti istinu. U izvjesnim sluajevima i samo preuivanje
moe predstavljati ovo krivino djelo, kao to je to sluaj kada vjetak (ili svjedok) daje svoj nalaz (ili
iskaz), a pri tome svjesno izostavi (preuti) neke vane injenice.
Ako uinilac dobrovoljno opozove svoj laan iskaz prije nego to je donesena konana odluka, moe
biti kanjen samo novano, zatvorom do tri mjeseca, a moe biti i osloboen.

4. Krivina djela protiv javnog reda l pravnog saobraaja

Izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja (l.220 KZ)
1. Ljekar ili veterinar koji izda neistinito ljekarsko odnosno veterinarsko uvjerenje, iako zna da je
ono neistinito, kaznie se zatvorom do jedne godine.
2. Ko upotrijebi neistinito ljekarsko, odnosno veterinarsko uvjerenje, iako zna da je neistinito,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
Pri izdavanju ljekarskog uvjerenja, ljekar mora biti osobito oprezan, jer lica koja trae ljekarsko
uvjerenje agraviraju i simuliraju ranije bolesti ili ranije povrede pripisuju dogaaju za koje trae
uvjerenje. Na primjer, ranije oteenje via ili sluha povezuju uz svjeu povredu glavi i sl.

5. Eutanazija
S krivino-pravnog gledita, eutanazija predstavlja krivino djelo oduzimanja tueg ovjeijeg ivota,
i ovakvo stanovite imaju skoro svi zakonici.
Krivini zakon eutanaziju izjednaava sa krivinim djelom ubistva. Sud moe u sluajevima
eutanazije izrei neto blau kaznu nego to je kazna za ubistvo, a to upuuje l.42 KZ SFRJ koji se
odnosi na ublaavanje kazne.
AKTIVNI OBLIK EUTANAZIJE je liavanje ivota pacijenta, kada mu ljekar daje neko sredstvo i
oduzima ivot, neovisno o tome da li to ini uz saglasnost i inicijativu pacijenta, ili to ini bez
njegove saglasnosti samoinicijativno, prema krivinom zakonu predstavlja krivino djelo liavanja
tueg ovjeijeg ivota - ubistvo.
PASIVNI OBLIK EUTANAZIJE sastojao bi se u uskraivanju bolesnicima u beznadenom stanju
terapijskih sredstava, ime bi bilo omogueno bre umiranje pacijenta, drugim rijeima, ljekar ne
oduzima ivot pacijentu nekim sredstvima, ve mu samo uskrauje ta sredstva, odnosno ne prua mu
nikakvu pomo.

Izmeu protivpravnog liavanja ivota druge osobe (ubistva), i liavanja ivota druge osobe bilo na
izriit zahtjev pacijenta ili bez tog zahtjeva (eutanazije) , po objektivnoj strani, po posljedicama nema
razlike, jer i u jednom i u drugom sluaju posljedica je smrt. Ali u pogledu motivacije postoji
sutinska razlika. Dok je kod ubistva motiv liavanje ivota druge osobe recimo koristoljublje
(utilitarno ubistvo), mrnja, neprijateljsko osjeanje prema rtvi (afektna ubistva), osveta itd. dotle kod
eutanazije to je samilost ili saosjeanje. Takoer, eutanazijom se ne moe smatrati autodestruktivnost,
to jest svjesno i namjerno liavanje vlastitog ivota neizljeivih i beznadenih bolesnika. Oduzimanje
vlastitog ivota, uinjeno namjerno i svjesno, inilo bi sutinu suicidalnosti.
Dok protivnici eutanazije zastupaju miljenje da je oduzimanje ivota u suprotnosti sa ljekarskom
etikom, dotle pristalice eutanazije smatraju da drutvo koje prihvata postojanje smrtne kazne isto tako
treba prihvatiti i pravo neizljeivih bolesnika na smrt, jer dunost ljekara ne sastoji se samo u pruanju
pomoi u ivotu, nego i u smrti. Na koncu citat iz Hipokratove zakletve:
"Kunem se, da neu nikome, makar me on i molio, dati sredstvo koje donosi smrt".

21
SUDSKO MEDICINSKA OBDUKCIJA
Obdukcija (obductio seu autopsio) podrazumjeva otvaranje tjelesnih upljina i sjeenje unutranjih
organa po ustaljenom redu i nainu, u cilju ustanovljenja i objanjenja uzroka smrti.
Sudsko medicinska obdukcija se vri:

1. - U svim sluajevima nejasne prirodne smrti u cilju utvrivanja uzroka smrti,

- neznane prirodne smrti, (mors ignota), to jest smrti kada je uzrok umiranja nepoznat
- sumnjive prirodne smrti (mors suspecta),iji uzrok umiranja izgleda nasilan
- naprasne prirodne smrti (mors subita naturalis), bilo trenutne naprasne smrti (mors
momentanea) bilo ubrzane naprasne smrti (mors rapida s. accelerata).

2.- Sudsko medicinska obdukcija se vri i u svim onim sluajevima

- gdje postoji sumnja da je smrt prouzrokovana krivinim djelom, ili je
- oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim djelom, ili je
- u vezi sa izvrenjem krivinog djela (l.252 ZKP).
U istom lanu Zakona o krivinom postupku, zakonodavac nalae, ako je le sahranjen (inhumatio), a
uzrok smrti nije utvren, izvrie se iskopavanje lea - ekshumacija (exhumatio) i obdukcija lea u
cilju utvrivanja uzroka smrti.

Sudsko medicinska obdukcija mora biti izvrena potpuno, to znai da je potrebno otvoriti sve tjelesne
duplje, duplje organa, organe itd. Nepotpuna (parcijalna) obdukcija, kao to je obdukcija samo jednog
predjela tijela, ili pak samo spoljanji pregled lea i davanje zakljuka samo na osnovu parcijalne
obdukcije ili spoljanjeg pregleda lea, smatra se ljekarskom grekom. Ve je Johanes Bon (1640-
1718) napisao i traio, da kod svih smrtnih povreda treba otvoriti sve tjelesne duplje.

Pregled i obdukciju lea vri jedan ljekar, a prema potrebi i dva ljekara koji po mogunosti treba da
budu sudsko medicinske struke.

Po nainu izvoenja, obdukcije su: opte i specijalne. Specijalna sudsko-medicinska obdukcija se

izvodi iz optih obdukcija, ali uz potrebne modifikacije, kao na primjer
- obdukcija novoroeneta,
- obdukcija otrovanih,
- obdukcija leeva sa zatvorenim pneumotoraksom,
- obdukcija umrlih od gasne ili vazdune embolije,
- obdukcija objeenih itd.

U toku obdukcije ili neposredno nakon obdukcije treba sainiti obdukcioni zapisnik. Obdukcioni
zapisnik kao pismeni oblik registrovanja i saoptenja sudskih obdukcija treba da sadri: zaglavlje,
nalaz i zakljuak.
ZAGLAVLJE - unose se lini i opti podaci o leu, ime i prezime, zanimanje, mjesto stanovanja, doba
ivota, brano stanje i vrijeme smrti. Neophodno je navesti i sve one podatke i injenice koje su u vezi
sa smru, dakle sve okolnosti koje su prethodile smrti. Zatim mjesto i vrijeme vrenja obdukcije, ko
vri obdukciju i na iji zahtjev.
NALAZ se dijeli na
A (Spoljanji) - Spoljanji. nalaz sadri opte i posebne injenice utvrene pregledom lea
B (Unutranji) a unutranji nalaz je ralanjen na
a) glava,
b) vrat i grudi,
c) trbuh i
d) kostur.
ZAKLJUAK je sinteza nalaza i on mora da bude zasnovan prvenstveno na obdukcionom nalazu.
Zakljuak moe biti prethodni, kao i zavrni (naknadni). Prethodni zakljuak se daje u onim
sluajevima kada nalaz nije potpun, jer ga treba dopuniti drugim metodama ispitivanja i pretraivanja,

22
kao to su toksikoloki, histopatoloki, bakterioloki, hemijski itd. Na primjer, kod sumnje na trovanje,
gdje se samo na osnovu obdukcionog nalaza ne moe dati zakljuak o uzroku smrti, prethodni
zakljuak bi glasio: obzirom da postoji sumnja na trovanje, zavrni zakljuak e se dati nakon
toksikolokog pretraivanja drobova.
Zapisnik treba da bude pisan ili diktiran na maternjem jeziku, sainjen u dva ili vie primjeraka, a po
nalogu organa koji zahtijeva obdukciju.

Evo nekoliko primjera kako treba da izgleda zapisnik o obdukciji lea, opte i specijalne obdukcije,
kao i nekoliko primjera kako treba sastaviti zakljuak kod prirodne i nasilne smrti.

23
MEDICINSKI FAKULTET
Institut za Sudsku medicinu
Sarajevo
S.br. ..............

OBDUKCIONI ZAPISNIK

Ime ....................... zanimanje .....................

odakle. ..................... stanuje ......................
doba ivota .......... brano stanje ....... donet ..................
umro ......... 198... u......sati, primljen u Institut ...................
Dedukcija se vri na zahtjev: ................................
Klinika dijagnoza odn.podaci:
Obdukovan ......... 198... L.br.................obducent ..................

A) SPOLJANJI NALAZ
1. - enski le, dug 166 cm, ivotne dobi oko 55 godina. Kostura srednje razvijenog,
pravilnog. Miia i uhranjenosti osrednje. Mrtvaka ukoenost postoji svuda.
Mrtvake mrlje razvijene i izraene u zadnjim i bonim dijelovima tijela, veinom
slivene, manjinom pojedinane, ljubiaste. Koa sivkasto-bjeliasta.
2. - Kosa glave zatvoreno kestenjava, gusta, dijelom prosijeda, duga do 16 cm. Oni
kapci zatvoreni, veznice glatke, sjajne, malokrvne, blijedo sive. Ronice glatke,
sjajne, providne. Duice kestenjave. Zjenice krune, podjednake, proirene. Usta
zatvorena, sluznica usana modrikasta, suvlja. Zubi u gornjoj vilici sa desne strane
od onjaka pa do zadnjeg kutnjaka nedostaju, zaobljenih desni, a sa lijeve strane na
mjestu prvog dokutnjaka je navlaka od utog metala, ostali odrani. U donjoj vilici
zubi odrani. Vrat valjakst, obino pokretljiv. U koi vrata nema vidnih promjena ni
povreda. Grudni ko bavast, neravnomjeran, lijevo ugnut prema pozadi. Dojke
veliine muke pesnice, na pritisak iz doj-kinih bradavica nema stranog sadraja.
Trbuh u visini ravni grudnog koa, na prednjem zidu obostrano uzduni bjeliasto
sedefasti rastezi. Kosmatost bruika enskog tipa.
3. - Koa lijeve polovice ela i iznad lijeve obrve, na tri mjesta u veliini zrna
soiva i graka, lijevog zaramenog predjela u veliini djeijeg dlana, bone strane
lijeve podlaktice u donjoj treini na dva mjesta u veliini zrna pasulja, gornje
treine zadnje strane lijeve butine u vidu vodoravno poloene pruge duge do 6 cm
irine 2 cm, u predjelu desne koljene aice nepravilnog oblika na prostoru enskog
dlana, bonog dijela natplatnog predjela lijevog stopala crtasto popreno duine do
4,5 cm, liena natkoice, odgoljena koica mrkocrvena, suha. U koi ela sa desne
strane, na 2 cm iznad spoljanjeg okrajka desne obrve, a na 5 cm udesno od srednje
uzdune linije ela, otvor, okomito poloen, dug 3 cm, neravnih, nagnjeenih, krvlju
podlivenih ivica i strana, sa dnom dijelom u potkonom tkivu dijelom na pokosnici, a
koa oko otvara u irini do 2 cm liena natkoice, odgoljena koica mrkocrvena,
suha, krvlju podlivena. U bonom dijelu srednje treine desne natkoljenice, koa u
veliini jajeta mrkoplave boje, odrane natkoice krvlju podlivene.
4 - U spoljanjim otvorima usta, uiju, nosa, polnog otvora i mara nema stranog
sadraja,
5. - Sem opisanih, spolja na leu nema drugih promjena ni povreda.

B) UNUTRANI NALAZ
a) glava
6 - Tkivo poglavine vlano, srednjekrvno, u desnom eonom predjelu mrkocrveno krvlju
podli-veno u veliini dlana djeteta, a u lijevom eonom predjelu na vie mjesta
takasto krvlju podlivena. Krov lobanje krukastog oblika, sa promjerima 175x160 mm,
debljine od 3 do 6 mm. Tvrda modanica glatka, sjajna, malokrvnija, u njenim
slivovima neto malo tene zatvorenocrvene krvi. Mozak je neto manji, suenih
vijuga, proirenih brazdi. Meke modanice glatke, sjajne, malokrvnije, providne.
Tkivo mozga meke, malokrvno, vlano, blijedosivkasto. Sivo tkivo kore i modanih
jezgara raspoznaje se od bijele sredine. Tkivo velikomodanog mosta takasto krvlju
podliveno. Modane komore srednje iroke, njihove postave glatke, sjajne, malokrvne.
Krvni sudovi na osnovici mozga tankih, rastegljivih zidova, glatkih, sjajnih
prisnica. Bubnjita bez stranog sadraja,
b) vrat i grudi
7 - Jezik srednje velik, nabubreo, meki. Krajnici veliine lenika, jasne grae,
malokrvni. U drijelu i jednjaku nema stranog sadraja, njihove sluznice glatke,
sjajne, malokrvne, blijedosivkasste. U grkljanu i duniku nema stranog sadraja, u
glavnim dunicinna neto sivkastog sluzavog sadraja, njihove sluznice glatke,
sjajne, malokrvne, blijedosive. Limfne lijezde ispod rave dunika veliine zrna
zrna graka, kriljaste, malokrvne. titnjaa neto vea, jasne grae, staklastog

24
sjaja, malokrvne. Vilaa u cijelosti zamijenjena masnim tkivom.
8 - U lijevoj grudnoj duplji oko 850 ccm tene zatvoreno crvene krvi i oko 300 ccm
zgrudvane krvi, a u desnoj grudnoj duplji oko 250 ccm tene krvi. Desno pluno krilo
sraslo veim dijelom svoje povrine za porebricu, preagnicu i sredogrudnicu, lijevo
pluno krilo slobodno. Plunica lijevog plua glatka, sjajna, providna, a desnog
plunog krila dijelom zadebljana, sa ostacima sraslina, manjim dijelom glatka,
sjajna, providna. Tkivo lijevog plunog krila jasne grae i crtea,
blijedoruiasto, vazduno, a desnog plunog krila manje vazduno, vlano, lako
natopljeno, gornjeg i donjeg renja na vie mjesta u veliini oraha i golubijeg
jajeta mrkocrveno, krvlju proeto. Iz sitnih duniica desnog plunog krila na
pritisak izlazi krvavo sluzav sadraj, a iz lijevog plunog krila bez stranog
sadraja.
9. - U sranoj kesi oko 15 ccm tene zatvoreno crvene krvi. Prednji list zacijepljen
i odvojen na lijevoj strani u duini od 10 cm, krvlju podlivenih mekih delova spolja
srane kese. Nasrnica i osrnica glatke, sjajne. Srce skupljeno, neto manje.
Prednje zid desne komore, poev od vrha prema bazi u duini od 5 cm potpuno
rascijepljen, desna komora otvorena. Pregrade izmeu komora dvostruko rascijepljene
u donjem dijelu u duini od 2 cm, u gornjem u duini od 3 cm. Arterijska i venska
ua prolazna, glatkih, rastegljivih zalistaka. Srani mii blijedosmekast, manje
jasne grae, krtiji, malokrvan. Usrnica glatka, sjajna, providna, na nekoliko
mjesta takasto podlivene lijeve komore. Aorta potpuno prekinuta u ushodnom dijelu
neposredno ispod prelaza ka luku aorte, okolina krvlju podlivena. Zid aorte i
vjenanih arterija tanak, rastegljiv, prisnica glatkih, sjajnih. Jajasta rupica u
zidu izmeu pretkomora zatvorena.
c) trbuh
10. - Trbuna duplja bez stranog sadraja. Zidna i drobna trbunica glatka, sjajna,
blijedosiva, malokrvna. Slezina slobodna, glatke aure, sa promjerima 12x8x2 cm, nit
se raspoznaje, jezgra se ne otire, mlitava, malokrvna. Jetra slobodna, neto vea,
zaobljenog desnog prednjeg ruba, glatke aure, jasnog crtea i grae, malokrvna,
blijedocrvenkasto smekasta. U unoj kesici oko 50 ccm mrkozelene ui, sluznica
soraotasta, unom bojom nakvaena. Guteraa odgovarajue velika, jasne grae,
prorjee-nog tkiva, meka, malokrvnija. Nadbubrezi srednje veliki, kora se od
sredine raspoznaje, malokrvniji. Bubrezi neto vei, lako skidljivih aura, povrine
glatke sa naznaenom renjevitosti, kora je srednje iroka, ograniena od sredine,
manje jasnog crtea, malokrvni. Sluznica bubrenih korita i mokraovoda glatka,
sjajna, malokrvna. U mokranoj beici oko 30 ccm bistre, ukaste mokrae, njena
sluznica glatka, sjajna, malokrvna, blijedosiva. Materica odgovarajue velika,
slobodne glatke povrine, njena sluznica glatka, sjajna, malokrvna. Jajnici
smanjeni, smeurani, veliine badema, malokrvni. Jajovodi prohodni, glatkih,
sjajnih, malokrvnijih sluznica.
11. - U elucu oko 50 ccm mutnog sivoukastog sadraja, njegova sluznica glatka,
sjajna, malokrvna, blijedosivkasta, a dvanaestopalanog crijeva unom bojom
probojena. U tankom crijevu neto malo sluzavog blijedoukastog sadraja, njihove
sluznice glatke, sjajne, malokrvne, blijedosivkaste. U debelom crijevu zelenkastomrk
kaast sadraj, srpasto i zavrno crijevo bez stranog sadraja, njihove sluznice
glatke, sjajne, malokrvni je. Limfatiki aparat crijeva srednje izraen. Crevuljak
slobodan, dug 9 cm.
d), kostur
12. - Sva rebra sa lijeve strane dvostruko prelomljena u zadnjem i bonom dijelu.
Lijeva kljunjaa popreno potpuno prelomljena. Prvo, drugo, tree i etvrto rebro
sa desne strane popreno potpuno prelomljeno u zadnjoj i prednjoj treini, meka
tkiva oko preloma, kao i porebrica krvlju podlivena. Prvi i drugi pojasni prljen
potpuno rastavljeni jedan od drugog, izmeu njih iskidane hrskavice i lako
pomjerenog prvog prijena prema pozadi u odnosu na drugi pojasni prljen, krvlju
podlivenih okolnih mekih dije(lova.

ZAKLJUAK:
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutranjeg
krvavljenja.
II. - Naglo unutranje krvavljenje posljedica je potpunog prekida grudne aorte i
rascjepa srane
kese i srca.
III. - Prekid aorte, rascjepi srca i srane kese, kao i prelomi rtenjae, rebara,
kljunjae i ostale opisane spolja povrede, naneseni su tekim, tupim i jako
zamahnutim mehanikim oruem i, s obzirom na okolnosti sluaja najvjerovatnije
udarom vozila.
IV. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.

25
Evo nekoliko primjera kako treba sastaviti zakljuak kod nasilne i priordne smrti:

1. Saobraajna nesrea, prelom krova i baze lobanje, kontuzija i rascjep mozga,

alkoholisano stanje.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed pritiska na mozak od
izlivene krvi u modane komore.
II. - Izliv krvi u modane komore, nagnjeine i rascjep mozga, prelomi kostiju
krova i baze lobanje, prelom golenjae i lisnjae lijeve potkoljenice, kao sve
spolja i unutra opisane ozljede, nanesene su tupim, tekim i jako zamahnutim
mehanikim oruem.
III. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.
IV. - U asu smrti postojalo je stanje akutne alkoholisanosti (srednje opitosti).

2. Saobraajna nesrea. Voza. Udar kolima u betonski vijadukt. Rascjep grudne aorte
i jetre, krvarenje u grudne duplje i trbunu duplju. Prelom grudne kosti.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutranjeg
krvavljenja.
II. - Krvavljenje je prouzrokovano potpunim prekidom grudne aorte i sljedstvenim
krvavljenjem u grudne duplje.
III. - Prekid aorte, prelom grudne kosti, rascjep jetre, kao sve spolja opisane
ozljede i rane, naneseni su tekim tupim i jako zamahnutim mehanikim oruem.
IV. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.
V. - U trenutku umiranja postojalo je stanje varenja hrane u elucu.

3. Saobraajna nesrea. Sudar. Rascjep srca. Prelomi kostura.

I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed rascjepa srca i sljedstvenog
nanlog krvavljenja.
II. - Rascjep srca i srane kese, rascjepi plua, jetre i slezine, prelomi
kljunice, stidnjae, butnjae, golenjae i lisnjae sa desne strane, kao sve spolja
opisane povrede nanesene su tupim, tekim i jako zamahnutim mehanikim oruem.
III. - Na osnovu obdukcionog nalaza i podataka o okolnostima sluaja smrt je
najvjerovatnije zadesna.
IV. - U trenutku umiranja postojalo je stanje akutne alkoholisanosti tekog stepena.

4. Pjeak. Udar automobilom. Prelom kostiju lobanje, rebara... Nagnjeine mozga.

Otok mozga....
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed poremeaja disanja i
sledstvenog uduenja.
II. - Poremeaj disanja posljedica je otoka mozga i sljedstvenog pritiska na vane
vitalne centre u !. .. mozga, naagjeine mozga, podlivi modanice, prelomi kostiju
lobanje, rebara, kimenog stuba grudnog predjela, butnjae, kao i sve spolja opisane
povrede, nanesene su tupim, tekim i jako zamahnutim oruem, karaterisitinim, za
udar i odbaaj nekim motornim vozilom.
IV. - Smrt je najvjerovainije zadesna.
V. - Spolja opisani takasti otvori u koi lakatnog prevoja su injekcioni ubodi i
uinjeni su od strane ljekara u cilju lijeenja.
VI. - Naknadnim hemijskim pregledom krvi ustanovie se prisutnost ili odsutnost
alkohola u krvi i dati nalaz naknadno to e biti sastavni dio ovogg zapisnika.

5. Accidens. Pad na glavu. Ruptura modanine arterije. Epiduralni hematom.

I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed pritska na mozak od izlivene
krvi u lobanjinoj duplji .
II. - Izliv krvi u lobanjinu duplju posljedica je razdora lijeve srednje modanine
arterije.
III. - Razdor lijeve modanine arterije prouzrokovan je prelomima lubanjinih
kostiju.
IV. - Prelomi lubanjinih kostiju, kao sve spolja i unutar opisane ozljede nanesene
su tupim, tekim i jako zamahnutim mehanikim oruem.
V. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.

6. Samoubistvo, raskomadavanjem tijela na eljeznikoj pruzi.

I. - Smrt je nasilna i nastupila je usljed raskomodavanja tijela.
II. - Raskomadavanje tijela naneseno je tekim i jako zamahnutim mehanikim oruem
koje je djelovalo poput kara, najvjerovatnije eljeznikim vozilom.
III. - Smrt je najvjerovatnije samoubilaka.
IV. - Na leu su naeni znaci dugotrajne zloupotrebe alkohola i davnanje operacije
eluca.

26
7. Ubod noem u grudi. Ubistvo.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutranjeg
krvavljenja.
II. - Naglo krvavljenje posljedica je ubodine lijevog dojkinog predjela, lijevog
gornjeg renja plua, srane kese i srca.
III. - Spoija opisana rana iznad lijeve sisne bradavice dojkinog predjela je
ubodina, nanesena pljosnatim, otricom i iljkom snabdjevenim oruem (noem). Njen
pravac je bio od sprijeda-pozadi, s lijeva udesno, i ozqo-nanie.
IV. - Smrt je najvjerovatnije ubilaka.

8. Eksplozija kazana sa vodom. Oparotine.

I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed samootrovanja potpomognuto
kataralnim zapale-njem plua i dunica.
II. - Samootrovanje kao i zapalenje plua i dunica prouzrokovani su oparotinama
prvog i drugog stepena preko jedne polovine povrine tijela.
III. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.

9. Samoutibstvo vjeanjem.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed vjeanja.
II. - Vjeanje je najvjerovatnije samoubilako.
III. - Na leu su naeni znaci zloudne izrasline plua.

10. Accidens. Prelomi karlice, butne kosti i kostiju potkoljenice. Histoloki:

embolia adiposa pulmonum.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed zaepljenja krvnih sudova
plua masnim kapiljicama.
II. - Zaepljenje krvnih sudova plua masnim kapljicama prouzrokovano je prelomima
karlice, butnjae i kostiju potkoljenice i prekidom venskih krvnih sudova sa
sljedstvenim prodiranjem masnih kapljica u krvne sudove.
III. - Prelomi kostiju, prekidi krvnih sudova, kao i opisane sve ostale ozljede
naneseni su tekim, tupim i jako zamahnutim oruem.
IV. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.

11 . Abortus criminalis
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed akutnog opteg gnojnog
zapalenja trbunice.
II. - Zapalenje trbunice posljedica je provale zidova materice i tankog i debelog
crijeva i sljedstvenag prodiranja bakterija iz materice i crijeva u trbunu duplju.
III. - Provala zida materice i crijeva prouzrokovani su iljatim oruem u cilju
nasilnog pobaaja.
IV. - Spolja na trbuhu opisana rana uinjena je od strane strunjaka - ljekara u
cilju operativnog lijeenja.

12. Suicidium. Vulnus sclopetarium capitis

I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno dijelom usljed razorenja po ivot
vanih, modanih centara, dijelom usljed pritiska na mozak od izlivene krvi u
lobanjinu duplju.
II. - Izliv krvi u lobanjinu duplju kao i razorenje mozga prouzrokovani su
prostrelinom.
III. - Opisana rana u desnom eonom predjelu glave je ulazna rana prostreline, njen
pravac ide sprijeda unazad, ozdo lako nagore i s desna u lijevo, i nanesena je
vatrenim orujem iz neposredne blizine.
IV. - Smrt je najvjerovatnije samoubilaka.

13. Accidens. Ruptura completa medullae spinalis cervicalis et distalis vertebrae

cervicalis.
I. - Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed prekida kimene modine
vratnog predjela.
II. - Prekid kimene modine posljedica je rastave spojnice zgloba etvrog i petog
vratnog prljena.
III. - Rastava zgloba kao i sve opisane povrede nanesene su tupim, tekim i jako
zamahnutim mehanikim oruem.
IV. - U trenutku umiranja postojalo je stanje varenja i lake alkoholisanosti
V. - Smrt je najvjerovatnije zadesna.

14. Prirodna smrt. Arterioskleroza vjenanih arterija sa razmekanjem i oiljalou

miia srca.
I. - Smrt je prirodna i nastupila je neposredno usljed naglog prestanka srane

27
radnje.
II. - Prestanak srane radnje prouzrokovan je razmekanjem i oiljalou sranog
miia.
III. - Razmekanje i oiljalost sranog miia nastali usljed skleroze vjenanih
arterija srca.
IV. - Na leu su naeni znaci dugotrajne zloupotrebe alkohola.
15. Prirodna smrt. Apoplexia cerebri. I. - Smrt je prirodna i nastupila je
neposredno usljed razorenja, dijelom usljed pritiska na mozak od izlivene krvi u
modano tkivo
II. - Izliv krvi u modano tkivo posljedica je prskanja arterio-sklerotino
oboljelih modanih krvnih sudova, potpomognuto oboljenjem bubrega i sljedstvenim
poveanjem krvnog pritiska.
III, - Na leu nisu naeni tragovi nasilja.

16. Perforacija ira eluca. Peritonitis.

I. - Smrt je prirodna i nastupila je neposredno usljed gnojnog zapaljenja trbunice.
II. - Gnojno zapaljenje trbunice posljedica je prodiranja bakterija u trbunu
duplju kroz otvor na eluanom zidu.
III. - Otvor na eluanom zidu nastao je provalom eluane grizlice.

17. Ileus. Incarceratio intestini ilei.

I. - Smrt je prirodna i nastupila je usljed samootrovanja organizma.
II. - Samootrovanje organizma posljedica je neprolaznosti crijevnog sadraja kroz
tanko crijevo na mjestu ukletenja u desnu preponu kilu.

PRIMJER OBDUKCIONOG ZAPISNIKA - NOVOROENE

(A) SPOLJANJI NALAZ
1. - Muki le, dug 50 cm, teine oko 3800 grama. Kostura pravilnog, osrednjeg.
Miia sred-
nje razvijenih, uhranjenosti osrednje. Mrtvaka ukoenost ne postoji. Mrtvake mrlje
razvijene i izraene u zadnjim dijelovima tijela, ljubiaste, slivene. Koa
blijedosiva.
2. - Kosa glave kestenjasta, duga do 2 cm. Oni kapci zatvoreni, veznice glatke,
sjajne, srednjekrvne. Ronice glatke, sjajne, providne. Duice plaviaste. Zjenice
krune, jednake, proirene.
Hrskavica nosa, unih koljki kao i zubne pregrade opipavaju se. Usta otvorena,
sluznica usana modrikasta, mnogokrvna. Vrat valjkast, obino pokretljiv. U koi
vrata nema vidnih promjena ni povreda. Grudri ko zvonast. ravnomjeran. Trbuh u
visini ravni grudnog koa. U koi pupanog predjela, na sredini trbuha, pupani
patrljak dug 30 mm, podvezan na 2 cm konastom bijelom pantljikom dugom 12 cm,
irokom 6 mm. Njegova povrina je vlana, sivkastocrvenkasta, glatkih, ravnih i
krvlju napodlivenih ivica slobodnog kraja. Nokti ruku prelaze vrhove jagodica
prstiju. Iza uiju, u pazunom i preponom predjelu po koi tanke, masne ukaste
bjeliaste naslage sirastog mara. U predjelu ramena i miia odrane rijetke
svilaste malje. Semnici su sputeni i monice.
3. - U spoljanjim tjelesnim otvorima usta, uiju, nosa i polnog otvora nema stranog
sadraja. U maru i njegovoj okolici mrkozelenkast, ljigav crijevni sadraj.
4. - Sem opisanih, spolja na leu nema drugih promjena ni povreda.

B) UNUTRANJI NALAZ
a) glava
5. - Tkivo poglavine vlano, zatvorenocrveno, u tjemeno potiljnom dijelu u veliini
dlana djeteta oteeno, natopljeno, krvlju podliveno. Krov lobanje ovalan, sa
promjerima 105x95 mm, velikog tjemena 20x20 mm. Pokosnica desne tjemene kosti
mrkocrvena, krvlju podlivena. Tvrda modanica glatka, sjajna, sedefasta,
srednjekrvna, u njenim slivovima neto tene ugasitocrvene krvi. Veliki modani srp
(falx cerebri) itav, a na prelazu prema malomodanom atoru (tentorium cerebelli)
sa desne strane, rascjep malomodanog atora, okolo rascjepa oko 10 ccm
ugasitocrvene krvi. Meke modanice glatke, sjajne, srednjekrvne. Mozak je
odgovarajue velik, lako izravnatih vijuga. Tkivo mozga vlano, mekano, natopljeno,
srednjekrvno, kora i sivo tkivo modanih jezgara raspoznaje se od bijele sredine.
Modane komore srednje iroke, sadre neto ukastocrvenkaste tenosti, glatkih,
srednjekrvnih postava. Krvni sudovi na osnovici mozga tankih, rastegljivih zidova,
glatkih, sjajnih prisnica.
b) vrat i grudi
6.)- Jezik obino velik, jasne grade, malokrvniji, limfni vorii na njegovom

28
korijenu slabije izraeni. Krajnici veliine zrna pirina, soni, srednjekrvni. U
drijelu i jednjaku nema stranog sadraja, njihove sluznice glatke,- sjajne.
mnogokrvnije. U grkljanu nema stranog sadraja, u duniku i glavnim dunicima
sivoukast, rastegljiv, sluzav sadraj, njihove sluznice glatke, sjajne,
mnogokrvnije. Limfne lijezde ispod rave dunika veliine zrna soiva, sone,
mnogokrvne. titnjaa veliine graka, na presjeku zatvorenocrvene boje, mnogokrvna.
Viljukaa veliine metalnog petodinarca, jasne grae, mnogokrvnija.
7.) - U grudnim dupljama nema stranog sadraja. Plua slobodna, desno plue
skupljeno uz rtenjau, a lijevo ispunjava grudnu duplju. Plunice glatke, sjajne,
rijetko takasto krvlju podlivene. Vratni i grudni organi zajedno, svako pluno
krilo posebno, potopljeni u bistru, mirnu i hladnu vodu tonu, dok najsitniji djelii
plunog tkiva dijelom tonu, dijelom plove. Tkivo plua veim dijelom bezvazduno,
ravnoga presjeka, jasne grae, mrkoljubiasto, mnogokrvno, manjim dijelom vazduno,
ruiastocrveno. Iz najsitnijih duniica na pritisak izlazi sivobjeliast, sluzav
sadraj.
8.) - U sranoj kesi oko 3 ccm bistre, ukaste tenosti. Nasrnica i osrnica
glatka, sjajna, rijetko takasto krvlju podlivena ispod osrnice. Srce je obino
veliko. U njegovim dupljama tena ugasito crvena krv. Usrnica glatka, sjajna,
providna. Venska i arterijska ua prolazna, njihovi zalisci tanki, glatki,
rastegljivi, sklopivi. Srani mii zatvoreno-crvene boje, jasne grae, mnogokrvan.
Aorta kao i vjenane arterije tankih, rastegljivih zidova, glatkih, sjajnih
prisnica. Jajasta rupica u zidu izmeu pretkomora zatvorena.
c) trbuh
9. - Trbuna duplja bez stranog sadraja. Zidna i drobna trbunica glatka, sjajna,
srednjekrvna. Slezina slobodna, glatke aure, sa promjerima 5x2,5x1,5 cm, nit se
slabo raspoznaje, sr se ne otire. Jetra slobodna, glatke aure, promjera 10x6x4 cm,
na presjeku smee crvena, manje jasne grae, mnogokrvnija. U unoj kesici oko 3 ccm
mrkoute ui, njena sluznica somotasta, unom bojom nakvaena. Gu-teraa
dgovarajue velika, manje jasne grae, srednjekrvna. Nadbubreg obino veliki, kora
se od sredine raspoznaje, mnogokrvna. Bubrezi obino veliki, lako skidljive aure,
povrine glatke, renjevite, na presjeku ugasitocrveni, kora se od sredine
raspoznaje, jasnog crtea, mnogokrvni. Sluznica bubrenih korita i mokraovoda
glatka, sjajna, srednjekrvna. U mokranoj beici oko 15 ccm mutne ukaste mokrae,
njena sluznica glatka, sjajna, malokrvnija, blijedosivkasta. Kestenjaa odgovarajue
velika.
10. - eludac, tanko i debelo crijevo potpljeni u bistru, mirnu i hladnu vodu tonu.
U elucu neto malo staklastog sluzavog sadraja, njegova sluznica glatka, sjajna,
sivakasta, malokrvnija. U tankom crijevu neto sivoukastog sluzavog sadraja, u
debelom, srpastom i zavrnom crijevu mrkozelen-kast, ljigav bezmirisan sadraj,
njihove sluznice glatke, sjajne, srednjekrvne. Crvuljak slobodan, dug 3,5 cm.
d)kostur
11. - Zrno okotavanja u donjem kraju butnjae prenika 6 mm. Granica hrskavice i
kosti rebara ravna.

ZAKLJUAK:
I. - Lje mukog ovjeijeg zaetka, iz desetog mjeseca materinog ivota, prema
tome donoeta, sposobnog za vanmaterini ivot.
II. - Dijete je pokualo da die, a vazduh nije gutalo, to se vidi iz plovnog opita
plua, eluca i crijeva i njihove anatomske grae - ubaci tekst sa 38 strane
praktikuma

29
KRIVINA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LINOSTI I
MORALA
SILOVANJE (stuprum, violatio)
lan 88 KZ SRBiH
1. Ko prinudi na obljubu ensko lice sa kojim ne ivi u branoj zajednici upotrebom sile ili
prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica kaznie se
zatvorom od 1 do 10 godina.
2. Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila
- teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili smrt enskog lica, ili je
- djelo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain ili je
- izvreno prema maloljetnom enskom licu koje nije navrilo 14 godina,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje 3 godine.

Silovanje je nasilno polno optenje, izvedeno ili primoravanjem ili iskoritavanjem za polno optenje
drugog polnog partnera, suprotnog ili istog pola. Prema tome silovanje moe biti
- kod prirodnog polnog optenja (obljubno silovanje), ali i
- kod polnih nastranosti (perversitas sexualis).

Objekt radnje krivinog djela silovanja je ensko lice koje je navrilo etrnaest godina, a subjekt
krivinog djela je muko lice. Krivino djelo silovanja postoji samo, ako objekt i subjekt, dakle ensko
i muko lice ne ive u branoj zajednici.

Radnja izvrenja silovanja sastoji se iz dva akta:

- prinude na obljubu i
- same obljube.
Svreno silovanje je ono, kada je polna radnja potpuno obavljena, odnosno ako su ostvarena oba akta
sadrana u radnji izvrenja, to jest kada je primijenjena sila i kada je obljuba izvrena.
Pokuano silovanje je ono, kada je polna radnja zapoeta ali nije izvrena, odnosno kada je nad
enskom osobom primijenjena sila ili prijetnja u cilju prinude na obljubu, ali do obljube nije dolo iz
raznih uzroka (nemogunost savlaivanja otpora rtve, nemogunost erekcije itd.).

Elementi prinude kod obljubnog silovanja su:

- upotreba sile, i
- prijetnja napadom na ivot i tijelo te enske osobe, ili njoj bliske osobe.
Upotreba ili primjena sile nad enskom osobom moe biti izvedena na razliite naine i razliitim
sredstvima. Zakonodavac pravi razliku izmeu braka i brane zajednice, to znai da izvrilac
krivinog djela silovanja moe biti i suprug nad svojom suprugom ako ne ive u branoj zajednici.

Dokaz izvedenog nasilja moe potvrditi samo nalaz naenih ozljeda na tijelu enske osobe. Obino
su te ozljede lake prirode, pa je u cilju njihovog utvrivanja potrebno izvriti pregled to ranije, kako
bi se mogla dati prava i objektivna slika o karakteru i ostalim osobenostima naenih povreda. Nalaz
povreda na karakteristinim mjestima, oko polnih organa, na polnim organima, na unutranjim
stranama butina, na dojkama itd., pomau vjetaku u dijagnostici i porijeklu nanesenih povreda
odnosno ukazuju na cilj i svrhu nasilja.
Meutim, ne treba zaboraviti, da naene ozljede na tijelu enske osobe ne moraju poticati samo od
napadaa, nego mogu poticati i od same enske osobe, koja nanosi povrede na samoj sebi, bilo radi
ucjene muke osobe, bilo iz osvete. Isto tako, povrede na tijelu enske osobe mogu biti nanesene od
strane muke osobe pri agresivnijem nainu polnog optenja.
Potrebno je, ukoliko je to mogue, to ranije izvriti i pregled muke osobe, jer enska osoba,
pruajui otpor napadau, moe nanijeti povrede na tijelu napadaa, noktima, rukama, ugrizom
zubima itd.

30
Namjerno onesposobljenje enske osobe onesvjeenjem ili omamljenou (stupefactio) moe biti
izvedeno na razliite naine, udarcima po glavi, upotrebom razliitih narkotinih sredstava, opijatima,
alkoholom. Najee se izvodi upotrebnom alkohola, odnosno alkoholnih pia.

KVALIFIKOVANI OBLICI SILOVANJA

Drugi stav krivinog djela silovanja predvia kvalifikovane oblike silovanja, koji se odnose na
posljedice i nain izvrenja djela.
- Posljedica moe biti u obliku tekog naruenja zdravlja enskog lica, ili u obliku teke tjelesne
povrede, ili smrti lica nad kojim je primijenjena sila. Teka tjelesna povreda moe izuzetno
nastupiti i usljed vrenja same obljube, ili dejstvom obje pomenute radnje, to jest upotrebom sile i
vrenjem obljube.
- Kvalifikovani oblik silovanja je i u sluajevima, ako je izvedeno od vie napadaa, ili
- ako je izvreno na svirep i naroito poniavajui nain. Ako je silovanje izvreno na naroito
svirep ili naroito poniavajui nain, to jest ako je intenzitet znatno preao prag poniavanja i
trpljenja, onda bi to predstavljao kvalifikovani oblik silovanja.
- ako je izvreno nad maloljetnom enskom osobom, prije navrene etrnaeste godine ivota.

PRINUDA NA OBLJUBU
(l.89 KZ SRBiH)
- Ko prinudi na obljubu ensko lice sa kojim ne ivi u branoj zajednici ozbiljnom prijetnjom
da e za njega ili njemu blisko lice otkriti neto to bi teko kodilo njihovoj asti ili ugledu
ili ozbiljnom prijetnjom nekim drugim tekim zlom, kaznie se zatvorom...........
Prinuda na obljubu postie se ozbiljnog prijetnjom koja za ensku osobu ima oblik ucjene, ili za neku
drugu osobu koja je njoj bliska, s tim da e se otkriti neto to bi kodilo njihovoj asti i ugledu.
Prijetnja je psihika prinuda, u konkretnom sluaju treba da je ozbiljna. Prijetnja drugim tekim
zlom podrazumijeva izvjesne teke posljedice koje bi nastupile za tu ensku osobu ako ne bi dala
pristanak za obljubu.
Razlika izmeu prinude kod silovanja iz l.88 KZ i prinude na obljubu l.89 KZ je u tome, to se
prijetnja kod djela silovanja odnosi na napad na ivot i tijelo te ili njoj bliske osobe, dok se prijetnja u
ovom drugom sluaju odnosi samo na otkrivanje neega to bi teko kodilo njihovoj asti ili ugledu.

OBLJUBA NAD NEMONIM LICEM

(l.90 KZ SRBiH)
1. Ko nad enskim licem sa kojim ne ivi u branoj zajednici izvri obljubu iskoristivi duevno
obolenje, privremenu duevnu poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg
ono nije sposobno za otpor, kaznie se...........
2. Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje
zdravlja ili smrt enskog lica, ili je djelo izvreno od strane dva ili vie lica, ili na naroito svirep
ili naroito poniavajui nain, uinilac e se kazniti............

Silovanje bezotpornih ili besvjesnih enskih osoba, koje napad nije doveo u takvo stanje, nego ga je
poinilac iskoristio, inilo bi sutinu nasilnog polnog optenja iskoritavanjem za obljubu drugog
polnog partnera protiv njegove volje. Ovdje je enska osoba pasivni subjekt djela sa kojom poinitelj
ne ivi u branoj zajednici i kao takva nije sposobna za otpor uslje: duevnog oboljenja, privremene
duevne poremeenosti, nemoi ili kakvog drugog stanja.
- Duevno oboljenje i privremenu duevnu poremeenost treba cijeniti u skladu sa l.12 KZ
SFRJ (Uraunljivost). Duevno oboljenje podrazumijeva takvo duevno stanje koje daje
pojam neuraunljivosti. Takva lica su nesposobna da shvate znaaj takvog djela i nisu u stanju
da upravljaju svojim postupcima.
Krivino djelo iskoritavanja za obljubu duevno oboljele osobe, sastoji se u iskoritavanju stanja
nesposobnosti shvatanja djela takve osobe.

Privremene duevne poremeenosti su stanja uzrokovana upotrebnom alkohola, droga, kao i usljed
nekih organskih oboljenja, povreda mozga itd.

31
 - Nemo podrazumijeva stanje fizike nemoi, uzetosti, malaksalosti usljed nekih organskih
oboljenja, kao i nemo usljed koje nije sposobno za otpor, na primjer ako je lice vezano itd.
Kvalifikatorne okolnosti obljube nad nemonim licem su iste kao i kod djela silovanja.

OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD SA MALOLJETNIM LICEM

(l.91 KZ).
Objekt je maloljetno lice koje nije navrilo 14 godina, bez obzira na pol, a izvrilac je muko ili
ensko lice.
- Ako se djelo vri obljubom, izvilac moe biti muko i ensko lice, a pasivni subjekt muko i
ensko lice suprotnog pola mlae od 14 godina.
- Ako je u pitanju protivprirodni blud, onda lice koje to vri je samo muka osoba, a pasivni
subjekt muka ili enska osoba mlaa od 14 godina.
Sudsko medicinsko vjetaenje sastoji se u tome da se utvrdi je li postojao snoaj ili protivprirodni
blud, i drugo, da se utvrdi polna zrelost objekta, odnosno pasivnog subjekta ovog djela.

OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD ZLOUPOTREBOM

POLOAJA
(l.92 KZ)
Sudsko medicinsko vjetaenje u ovom djelu sastoji se kao i u prethodnom u utvrivanju snoaja ili
protivprirodnog bluda, povreda na napadau itd.

PROTIVPRIRODNI BLUD
(l.93 KZ)
Protivprirodni blud, prema naem Krivinom zakonu, ima iste elemente prinude kao to su elementi
prinude kod silovanja, s tom razlikom, to kod protivprirodnog bluda nije cilj immissio membri in
vaginam, nego
- immissio membri in anum,
- coitus per anum, (paedication), muke ili enske osobe.
Za protivprirodni blud izmeu lica mukog pola (muka homoseksualnsot), zakonodavac je predvidio
za uinioca kaznu zatvora do 1 godine.

Homoseksualnost pripada grupi perversitas sexualis u izboru erotskog objekta, perversio in objectu.
Sudsko medicinska ekspertiza je ista kao i u sluajevima silovanja, i ima cilj da utvrdi, da li je
obavljen snoaj, i da li na tijelu napadaa i rtve postoje povrede.
IN AKTIVNE HOMOSEKSUALNOSTI ne moe se sa sigurnou utvrditi, sem u izuzetnim sluajevima
kada se na vratu glans penisa nau tragovi tuih fekalija ili dlake iz predjela mara drugog partnera.
IN PASIVNE HOMOSEKSUALNOSTI moe ostaviti izvjesne znake, pa je i expertiza u ovakvim
sluajevima valjanija. Pregled anusa i njegove okoline, ozljede na anusu, proiren marni otvor, nalaz
spermatozoida u anusu i okolini, moe pruiti dragocjene podatke za utvrivanje djela protivprirodnog
bluda. Ozljede na anusu mogu poticati ne samo od nesrazmjernosti debljine uda i irine anusa,
homoseksualnog silovanja, surovosti pri imisiji membruma, nego ozljede mogu poticati i kod oteane
defekacije, pri klistiranju, usljed hemoroida, kod analne onanije it, to treba imati na umu prilikom
vjetaenja.

BLUDNE RADNJE
(l.94 KZ)
Bludna radnja je svaka fizika radnja osim obljube i protivprirodnog bluda, koja se vri, na
tijelu, ili dodirom tijela, a koja ima za cilj zadovoljenje polnog nagona. Znai, ako fiziki kontakt
izmeu jedne i druge osobe nije postojao, onda ne postoji ni bludna radnja. Bitno je da se dodirom
tijela druge osobe ide na zadovoljenje polne pohote. Tu spadaju raznovrsni nasilni polni postupci bilo
iz oblasti prirodnog ili neprirodnog polnog optenja, osim obljube i protivprirodnog bluda, kojima se
zadovoljava polna pohota preko tijela druge osobe, heteroseksualne ili homoseksualne osobe. Bludna
radnja sastoji se iz dodirivanja, pipanja, tipanja, trljanja polnih organa ili dijelova tijela u blizini

32
polnog organa i to rukom, ustima, jezikom itd.

RODOSKRVNJENJE
(l.105 KZ)
Rodoskrvnjenje spada u krivina djela protiv braka i porodice kao to su dvobranost, vanbrana
zajednica sa maloljetnim licem i druga.
Rodoskrvnjenje (incest) je
- obljuba sa srodnikom po krvi u pravoj liniji, to jest obljuba izmeu ascendenata i
descendenata, a isto tako i
- obljuba u pobonoj liniji ali samo do drugog stepena, to jest sa bratom odnosno sestrom.

POBAAJ

Nedozvoljeni prekid trudnoe

POBAAJ (ABORTIO) je pojava zametka (embrio), ili zaetka (foetus), prije 28-30 nedjelje trudnoe
izvan materice, u periodu kada niti zametak, to jest plod od oploenja pa do kraja drugog lunarnog
mjeseca trudnoe, niti zaetak, to jest plod od treeg do konca sedam i pol mjeseci trudnoe nije
sposoban za vanmaterini ivot. Dakle pomee ili pobae (abortus) je kako zametak-embrio, tako i
zaetak-foetus.
Pored prirodnog ili spontanog pobaaja, razlikujemo provocirani ili izazvani pobaaj.

U krivino pravnom smislu pod nedozvoljenim prekidom trudnoe podrazumijeva se nasilno

prekidanje trudnoe sa unitenjem ploda, bilo zametka ili zaetka, obavljen protivipravno.

PRIRODNI PREKID TRUDNOE (ABORTIO SPONTANEA) je nastao usIjed neposrednog ili posrednog
oboljenja oploenog jajeta, iji uzroci mogu biti i na strani zametka, kao i na strani majke.

NASILNI, PREKID TRUDNOE (ABORTIO TRAUMATICA) je izazvan neposrednom ili posrednom

povredom oploenog jajeta. Nasilan pobaaj moe biti:
nenamjerni ili zadesni, akcidentalni, koji je izazvan nenamjerno zadesom (pad sa visine, dizanje
tekog tereta, vonja po neravnoj cesti, uzburkanom moru, na motociklu itd.);
zlonamjerni je onaj koji je izvren protivno volji pobacilje;
namjerni, koji je izveden sa pristankom i eljom pobacilje. Prema tome da li je namjerni prekid
trudnoe izvren iz medicinskih indikacija, ili su motivi prekida trudnoe utilitarni razlikujemo:
arteficijelni, legalni prekid trudnoe (abortio arteficialis) to jest prekid trudnoe obavljen iz
medicinskih indikacija;
kriminalni, ilegalni prekid trudnoe (abortio criminalis) ili provocirani, (abortio provocatus
non indicatus), neovisno da li je obavljen od strane strunog ili nestrunog lica, to jest pobaaj
koji je izveden sa eljom i pristankom pobacilje, ali iz utilitarnih motiva.

U zakonu o uslovima i prekidu trudnoe (Sl.list BiH 29/77),

1. prekid trudnoe vri se po zahtijevu trudne ene.
2. Za maloljetne trudnice i trudnice liene poslovne sposobnosti zahtjev za prekid trudnoe podnosi
roditelj, staratelj ili organ starateljstva.
3. Izuzetno maloljetna trudnica starija od 16. godina moe i sama podnijeti zahtjev za prekid
trudnoe, ako ostvaruje sredstva za ivot po osnovu rada.

33
Zahtjev za prekid trudnoe koji je podnijela punoljetna trudnica koja posjeduje poslovnu sposobnost,
kao i trudnica starija od 16 godina koja sama ostvaruje sredstva za ivot po osnovu rada, udovoljie se
zahtjevu:
- ako trudnoa nije prela 10 nedjelja;
- ako se prekidom trudnoe nee neposredno ugroziti ivot i zdravlje trudnice.

Komisija odluuje o zahtjevu za prekid trudnoe:

- ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lienoj poslovne sposobnosti;
- ako je trudnoa prela 10 nedjelja
- ako odravanje trudnoi moglo neposredno ugroziti zdravstveni integritet ili ivot ili zdravlje
trudnice (medicinske indikacije)
- ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moe oekivati da e se dijete roditi s tekim
tjelesnim ili psihikim nedostacima (genetike indikacije)
- ako se radi o trudnoi koja je nastala kao posljedica krivinih djela: silovanja, obljube nad
maloljetnim licem ili enom liene poslovne sposobnosti, obljubom zloupotrebom poloaja ili
rodoskrvnjenja (moralne, etike indikacije).

Ne moe se odobriti prekid trudnoe starije od 20 sedmica.

Prema Krivinom zakonu razlikujemo dva oblika nedozvoljenog prekida trudnoe i to:
prekid trudnoe sa pristankom i
prekid trudnoe bez pristanka trudne ene.

PROTIVPRAVAN PREKID TRUDNOE

(l.41 KZ)
1. Ko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni sa njenim pristankom izvri prekid
trudnoe, zapone da vri prekid trudnoe ili joj pomogne da prekine trudnou, kaznie se
zatvorom.............
2. Ko trudnoj eni bez njenog pristanka izvri ili zapone da vri prekid trudnoe, kaznie se
zatvorom.............
3. Ako usljed djela iz st.l. i 2. ovog lana nastupi teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili
smrt trudne ene, uinilac e se kazniti..........

Prekid trudnoe sa pristankom trudne ene predstavlja krivino djelo ako je prekid trudnoe izvren
protivno propisima o prekidu trudnoe.
Zlonamjerni prekid trudnoe, to jest prekid bez pristanka trudne ene, predstavlja krivino djelo, jer
prekidom trudnoe vri se protivpravni napad na tjelesni integritet ene i na plod u njenoj utrobi.

Subjekt krivinog djela nedozvoljenog prekida trudnoe, to jest poininitelj, moe biti svaka osoba,
neovisno o tome da li ta osoba ima ili nema strune kvalifikacije, ali poinitelj to jest subjekt krivinog
djela nedozvoljenog prekida- trudnoe ne moe biti sama trudna ena, jer bi se u tom sluaju radilo o
samopobacivanju - autoabortio (ako bi to na sebi obavila ona sama), a samopobacivanje nije uopte
inkrimisano.

prekid trudnoe sa pristankom trudne ene, sastoji se

u prekidanju trudnoe, ili
u zapoinjanju prekidanja trudnoe,
dok radnja izvrenja pomaganja u prekidu trudnoe trudnoj eni ne postoji, kada se prekid trudnoe
obavlja bez pristanka trudnice.

KVALIFIKOVANI OBLICI NEDOZVOLJENOG PREKIDA TRUDNOE su u sluajevima ako je

nastupila teka tjelesna povreda,
ko naruavanje zdravlja ili
smrt trudne ene nad kojom je izvren pobaaj.

34
SAMOUBISTVO (Suicidium)
Samoubistvo je svjesno i namjerno unitenje sopstvenog ivota. Za pojam samoubistva bitni su:
svjesnost postupka i njegovih posljedica,
namjera izvrenja postupka i
postupak namjernog unitenja sopstvenog ivota.
Samoubistvo naim zakonom nije inkrimisano kao krivino djelo,

Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu ini posebno krivino djelo (l.40 KZ) :
1. Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvrenju samoubistva, pa ovo bude
izvreno, kaznie se ...............
2. Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini
a. prema maloljetnom licu koje je navrilo 14 godina ili
b. prema licu ija je sposobnost da shvati znaaj svoga djela
c. ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena,
kaznie se ...............
3. Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno
a. prema maloljetniku koji nije navrio 14 godina ili
b. prema licu koje nije moglo shvatiti znaaj svoga djela
c. ili upravljati svojim postupcima,
uinilac e se kazniti po lanu 36. ovog Zakona.

Zakonodavac razlikuje teinu djela prema uzrastu i prema duevnom stanju osobe koja se navodi na
liavanje svoga vlastitog ivota i to razlikovanje se ogleda u tri stepena.

NAVOENJE NA SAMOUBISTVO, znai podstrekavanje na samoubistvo, odnosno nagovaranje i

stvaranje odluke kod jedne osobe da izvri samoubistvo. Navoenje i podstrekavanje na samoubistvo
moe se izvriti na razne naine, prikazivanjem beznadene situacije u kojoj se to lice nalazi, zatim
zastraivanjem, prijetnjama itd.

POMAGANJE U SAMOUBISTVU odnosi se na sve one djelatnosti koje olakavaju izvoenje samoubistva
osobe koja je donijela odluku o liavanju svog vlastitog ivota. Pomaganje u samoubistvu sastojalo bi
se u davanju savjeta o nainu i sredstvu samoubijanja, prikladnosti sredstava, bezbolnosti naina itd.
Isto tako pomaganje u samoubistvu bilo bi i davanje sredstava licu koje je donijelo odluku o
samoubijanju, na primjer davanje prikladne ome za vjeanje, efikasnog otrova za trovanje itd.

Samoubistvo je, kao to smo to na poetku definisali, svjesno i namjerno, odnosno voljno (umiljajno)
liavanje vlastitog ivota, znai da je lice koje donijelo odluku o oduzimanju svoga ivota, svjesno
svojih radnji i njenih posljedica.
Nasuprot tome, pomaganje u samoubistvu licu, koje nije svjesno svojih radnji i svojih postupaka
(stanje neuraunljivosti), nee predstavljati krivino djelo navoenja na samoubistvo i pomaganje u
samoubistvu, nego krivino djelo ubistva.

Sem svrenog samoubistva, postoje jo i pokuana samoubistva (tentamen suicidii), uslovljena

samoubilakom namjerom, preduzimanjem samoubilakih radnji i upotrebnom za ivot opasnog
sredstva ili naina, ali nasuprot namjeri, ostaju nedovrena iz ranih uzroka kao to su: nepodobnost
sredstava ili naina izvoenja, neumjesnost, neodlunost, sluajno spaavanje od drugih,
blagovremena ukazana Ije-karska intervencija it.

Povrede kod pokuaja samoubistva, moraju se diferencijalno dijagnostiki dvojiti od samopovreda

(automutilatio), lanih samopovreda (pseudomutilatio), zatim od ubilakih i zadesnih povreda, to
treba uvijek imati na umu prilikom sudsko medicinskog vjetaenja.

35
UBISTVO DJETETA PRI POROAJU
EDOMORSTVO (l.39 KZ)
Ubijanje novoroeneta moe biti dvojako,
od sopstvene majke (infanticidium).
od ma koga drugoga (djetoubistvo - puericidium)

edomorstvo je dvoslonica od edo i umorstvo, po ugledu na latinski naziv infanticidium od infans i

edo - ubiti. edomorstvo je ubijanje novoroeneta od strane sopstvene majke za vrijeme ili
neposredno poslije poroaja.
1. Mati koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, dok traje
poremeaj to ga je kod nje izazvao poroaj, kaznie se zatvorom od 3 mjeseca do 3 godine.
2. Za pokuaj e se kazniti.

Usmrenje novoroeneta od njegove sopstvene majke krivini zakon tretira kao olakano krivino
djelo, zbog toga to se majka-porodilja za vrijeme poroaja i jedno vrijeme neposredno poslije
poroaja, usljed poroajnih bolova i uzbuenja, nalazi u izuzetnom tjelesnom i duevnom stanju
smanjene uraunljivosti koja proizlazi iz njene psihike i somatike neuravnoteenosti.

Za postojanje edomorstva, u sudsko medicinskom smislu moraju biti ispunjeni slijedei uslovi:
1. da je ubijeni plod novoroeneta, to jest da omeivanje pupanika nije zavreno i da crijeva sadre
mekonijum;
2. da je novoroene ivo roeno;
3. da je novoroene namjerno usmreno od svoje sopstvene majke, ili aktivno primjenom nasilja, ili
pasivno, hotiminim neukazivanjem po ivot neophodne pomoi;
4. da se takvo usmrenje dogodilo za vrijeme novoroenosti i pod okolnostima predvienim lanom
zakona, to jest da je majka usmrtila plod "za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja dok
traje poremeaj...".

edomorstvo je ostvarljivo samo na novoroenetu, jer usmrenje ploda prije novoroenja odnosno
novoroenosti je nasilni pobaaj, a usmrenje poslije novoroenja je ubistvo, odnosno djetoubistvo.
Iz zakonskog teksta se vidi da postoje dva oblika edomorstva, svreno i pokuano. Krivino djelo je
svreno sa nastupom smrti ploda, a pokuaj krivinog djela predvien je drugim stavom ovog lana.

Da bi mogli objasniti sutinu edomorstva, moramo razjasniti pojam novoroenosti i novoroeneta.

Novoroene je dob od konca doba ivota zaetka (foetus) do poetka vanmaterinog ivota
dojeneata. Ako je omeivanje pupanika zavreno, ako su crijeva osloboena od mekonijuma i ako je
zapoela vanmaterina ishrana, onda govorimo o dojeneta ili odojetu.

U cilju utvrivanja i razlikovanja novoroeneta i odvojenja novoroeneta (neonatus) od zaetka

(foetus) i dojeneta (infans lactens), mora se pri sudsko medicinskom vjetaenju u sluajevima
edomorstva ustanoviti slijedee:

1. - JE LI PLOD NOVOROENE ILI NE?

Spoljanji znaci novoroenosti nalaze se na koi
(zaprljanost krvlju, mekonijumom),
sirasti maz (vernix caseosa) i
postojanje pupanika ili pupanog patrljka.
Unutranji znaci su
poroajni otok poglavine (caput succedaneum). Njegova lokalizacija oznaava onaj dio tijela
koji je prednjaio, a njegova veliina duinu poroaja.
Poroajni izliv (kephalhaematoma) odnosno krvni izliv izmeu kosti i pokosnice je takoer
unutranji znak novoroenosti i ogranien je avovima kosti.
Daljnji znak koji govori za novoroenost je prisustvo mekonijuma u debelom crijevu,
ugasitozelenog, ljepljivog, bezmirisnog, aseptinog sadraja crijeva. Sudsko medicinski znaaj

36
 ogleda se u tome, to je mogue pregledom mekonijuma priblino utvrditi ivotno doba
zaetka. Tako, nalaz obliastih epitelija, mekonijum tjelaaca i kristala holesterina, bilirubina,
ukazuje na doba od 5-ogdo 8-og lunarnog mjeseca, dok nalaz malja (lanugo dlaica) i
ploastih epitelija, na doba poslije 8-og mjeseca.

2. - DOBA IVOTA NOVOROENETA.

Doba ivota moe se ustanoviti na osnovu tjelesne duine, tjelesne teine, boje koe, kakvoe i stanja
kosmatosti, duine kose na glavi, prisutnosti ili otsutnosti pupilarne membrane, svojstva hrskavica
nosa i usnih koljki, izgleda spoljanjih polnih organa, duine noktiju, veliine tjemenca, lobanjinih
prenika i veliine zrna okotavanja.
Duina prvih pet mjeseci trudnoe, odgovara kvadratu, a poslednjih est mjeseci trudnoe,
petostrukom broju lunarnih mjeseci.
Teina na vrijeme roenog novoroeneta je u prosjeku oko 3200-3500 grama.
Koa je prije osmog lunarnog mjeseca vie crvenkasta, kasnije je crvenkastomodrikasta.
Malje (lanugo), primarne dlake, na koi se pojavljuju u etvrtom mjesecu trudnoe, a otpadaju
od osmog mjeseca, kod novoroeneta na vrijeme donesenog odrane su jo samo na
ramenima, miicama i predjelima pleaka. Opta maljavost je najizraenija u estom lunarnom
mjesecu.
Kosa glave (capilli) je do 2 cm duga kod ronog novoroeneta.
Membrana pupillaris (zenina skramica) nestaje u osmom mjesecu trudnoe.
Testisi se u osmom mjesecu sputaju u skrotum. Kod enskog novoroeneta u osmom
mjesecu trudnoe klitoris je vidljiv, a velike usne stidnice su rastavljene. Kod enskog
novoroeneta iz desetog mjeseca trudnoe klitoris se ne vidi, jer velike usne stidnice
prekrivaju male.
Nokti na vrhovima prstiju ruku ne doseu jagodice prstiju kod novoroeneta iz osmog
mjeseca materinog ivota, kasnije doseu jagodice prstiju, a kod novoroeneta na vrijeme
donesenog prelaze jagodice prstiju i vrsti su.
Veliki tjemenac (fonticulus major) je prenika, izmjerenog izmeu strana a ne od uglova, kod
neoneenih vei od 2 cm, kod doneenih oko 2 cm.
Zrno okotavanja u donjem kraju - epifizi femura (punctum ossificationis diaphysae femoris),
pojavljuje se veinom u devetom lunarnom mjesecu i kod donesenih je prosjeno prenika
oko 5 mm.

Treba istai, da novoroenad iako roena na vrijeme, mogu imati duinu manju od 50 cm, sa teinom
niom od normalne, ali to, su rjei sluajevi. Doring je opisao sluaj novoroeneta roenog na
vrijeme, sa teinom od 1600 grama i duinom od 44 cm. Nokti ruku prelazili su jagodice prstiju sa
odranim lanugo dlaicama na ramenima i miicama, hrskavice nosa i usnih koljki bile su razvijene i
vrste. Naeni infakrti placente objasnili su slabu ishranu ploda.
Zato prilikom sudsko medicinskog vjetaenja kod utvrivanja zrelosti ploda, pored "mjerljivih
obiljeja" kao to su duina i teina, uzeti u obzir i "nemjerljiva obiljeja", kao to su lanugo dlaice,
hrskavice nosa i usnih koljki, nokti.

3. - JE LI SPOSOBNO ZA VANMATERINI IVOT ILI NE (IVOTNA SPOSOBNOST NOVOROENETA)

Ranije spomenuta mjerila kod odreivanja doba ivota mogu se iskoristiti posredno, ili neposredno za
ustanovljenje ivotne sposobnosti. ivotna sposobnost novoroeneta zavisi pored njegovog tjelesnog
zdravlja i tjelesnog sklopa i od njegove tjelesne razvijenosti. Pojava ploda van maternice prije 28-30
nedjelja trudnoe je abortio a poslije toga vremena je poroaj - partus, a plod je novoroene
neonatus. Poroaj izmeu 28-38 nedjelje trudnoe je partus prematurus, a takvo novoroene,
neonatus prematurus, koje je samo uslovno sposobno za vanmaterini ivot. Poroaj od 40 nedjelja
trudnoe je pravovremeni poroa partus maturus, a takvo novoroene je donoe neonatus
maturus, koje je sposobno za vanmaterini ivot.
Tjelesno razvijena novoroena mogu biti nesposobna za vanmaterini ivot usljed tjelesnih
obolenja i povreda (pneumonia alba congenita, intrakranijalna krvavljenja, krvavljenja u kienom
kanalu itd.), kao i usljed tjelesnih nakaznosti i nedostatka (acrania, anencephalia, acardia, uroerae
srane mane, anomalije sranih sudova itd.).

37
4. - JE LI IVO ROENO ILI NE?
Da li je novoroene ivo roeno zakljuuje se na osnovu
plunog disanja i
gutanja vazduha, kao i
postepenog prestanka zaetkovog krvotoka.
Vazdunost plua dokazuje vanmaterino disanje, a vazdunost eluca ii crijeva vanmaterino gutanje
vazduha, to se utvruje plovnim opitom plua, eluca ii crijeva. Ishod plovog opita moe biti
pozitivan (plua specifino laka od vode) ili negativan (specifino tea od vode). Pri ocjenjivanju
plovnog opita, treba znati, da plovnost plua moe poticati prisutnosti trulenih gasova, zatim od
pokuaja vjetakog disanja.
Zato kada je plovni opit plua pozitivan, moe se samo onda tvrditi da se disanje obavilo izvan
majinog tijela, ako se iskljui, da plovnost plua ne potie od trulenih gasova, kao i vazduha od
pokuaja vjetakog disanja.
Isto tako, ako je plovni opit plua negativan (specifino tea od vode) i kada potopljena u bistru,
mirnu i hladnu vodu tonu, moe se tvrditi da novoroene nije ivo roeno samo onda, ako se iskljui
ivot bez primjetnog disanja (novoroene je ivo roeno ali nije disalo - zatim ako se iskljui disanje
bez ulaska vazduha, to jest zapoetog disanja, ali nemogunosti ulaska vazduha u plua, kada je
ulazak vazduha sprijeen obolenjima, ili je sprijeen spolja zaepljenjem nosa i usta (oclusio nasi et
oris), zaguenjem ili zadavljenjem (strangulatio manualis aut funalis) itd.

5. - AKO JE IVOROENO, KOLIKO JE IVJELO POSLIJE POROAJA?

Da li je novoroene ivo roeno i koliko je poslje roenja ivjelo, zakljuuje se na osnovu prisutnosti
vazduha u elucu i crijevima, poroajnom otoku poglavine, pupaniku, mekonijumu, hijalinim
membrananama u pluima itd.

Plovni opit eluca i crijeva - Znaaj plovnog opita eluca i crijeva je u tome to stepen
plovnog opita eluca ii crijeva daje mogunost priblinog odreivanja duine trajanja ivota
novoroeneta. Progutani vazuh nakupi se najprije u elucu, pa se poslije toga rasprostire
polagano u tanko i debelo crijevo i 12-24 sata po roenju sva su crijeva ispunjena vazduhom.
Poroajni otok poglavine - nalazimo kod novoroene djece koja su pri poroaju ivjela.
Serozni edem poglavine, nastao usljed pritiska i stezanja krvnih sudova poglavine, po porodu
se poinje smanjivati, i iezne 12-48 sati po porodu.
Pupana vrpca - Od momenta kada je pupana vrpca (funiculus umbilicalis) presjeena i
podvezana, poinje postepeno sasuavanje i smeuravanje partljka pupanika, tako da obino
5-7 dana po roenju otpadne. Formiranje razmene crte (linea terminalis) na podnoju
pupanog patrljka dokazuje vanmaterini ivot. Sasuavanje pupanog patrljka nije vitalna
reakcija niti znak ivota poslije roenja, jer se pupani patrljak moe sasuiti i postmortalno.
Vazduh u organima - Prestankom posteljinog disanja i sljedstvenim nagomilavanjem
ugljene kiseline, bude nadraen centar za disanje novoroeneta i uspostavljeno pluno
disanje. Vazduh dospijeva u plua, ali gutanjem i u digestivni trakt (eludac i crijevo), a isto
tako i u bubne duplje (cavum tympani), koje sadre sada vazduh samo poslje obavljenog
disanja.
Uratini infarkti u bubregu - Nalaz utonaranastih uratinih infarkta u bubrezima (infarctus
acidi urici) kod novoroenadi ukazuje na vanmaterini ivot.
Mekonijum - Mekonijum se najdue zadrava u debelom crijevu 48 do 72 sata, i nestaje po
porodu izmeu drugog i petog dana.
Arterijski propust - (ductus arteriosus Bottali) zatvara se 3-5 dana po roenju, no u nekim
sluajevima ostaje otvoren i nekoliko nedjelja.
Hijaline membrane plua - nalazimo kod ivoroenih, jer bez prisutnosti zraka ne moe doi
do stvaranja hijalinih membrana. Hijaline membrane se sastoje od eozinofilnog, homogenog
hijalinu slinog materijala koji pokriva unutranju stranu alveolarnih duktusa, bronhiola i rjee
alveola. To su derivati krvne plazme, acelularni eozinofilni materijal, koji se u prisustvu zraka
zgunjava i prelazi iz sol stanja u gel stanje. ee ih nalazimo kod nedoneenih i kod
novoroenadi koja su pretrpjela asfiksiju intra partum. Membrane ne nalazimo kod
novoroenadi koja su ivjela manje od 3 sata ili vie od 5 dana.

38
6. - UZROK SMRTI.
Uzroci smrti novoroeneta su prirodni ili nasilni.

Prirodna smrt novoroeneta moe biti prije poroda, za vrijeme poroda i poslije poroda.
Smrt ploda prije poroda uglavnom je uslovljena intrauterinom anoksijom, koja moe nastati ili
zbog ope anoksije majke, ili patologije pupkovine, ili zbog bolesti ploda ili bolesti placente.
Smrt novoroeneta za vrijeme poroaja je najea usljed prevremenog prekida posteljinog
disanja i pritiska na glavu, kada granica pritiska na glavu bude prekoraena. Prekomjerni
pritisak na glavu dovodi do raskida venskih sudova sinusa tvrde modane opne, velikog
modanog srpa (falx cerebri) ili malomodanog atora (tentorium cerebelli), i sledstvenog
krvavljenja u lobanju i pritiska na vane vitalne centre u modini (asphyxia compressiva).

Nasilna smrt novoroeneta je zadesna ili ubilaka.

Zadesna smrt prouzrokovana je prenaglim poroajem (partus praecipitatus) ili sluajnim
uuenjem (asphyxia violenta).
Ubilaka smrt novoroeneta moe biti od njegove majke - edomorstvo, kao i od ma koje
druge osobe.
Svako izvoenje namjere u cilju edomorstva nad mrtvim novoroenetom koje je od majke smatrano
ivim, sainjavalo bi sutinu prividnog edomorstva (pseudoinfanticidium) i kao takvo ne predstavlja
krivino djelo.

UBISTVO (Homicidium)
(l.36 KZ)
Ubistvo, ubojstvo, umor (homicidium) u sudsko-medicinskom smislu je svjesno i namjerno lienje
tueg ovjeijeg ivota, to znai da je za pojam ubistva neophodno, da kod izvrioca pri izvrenju
djela postoji
svjesnost (constientia) o prirodi i znaaju toga djela, i
namjera (dolus).
Unitenje tueg ivota ovjeijeg kada je uinjeno nenamjerno (culpa), nije ubistvo, ako u momentu
izvrenja djela kod uinioca nedostaje svjesnost o karakteru i znaaju toga djela, kao na primjer kada
je djelo izvreno od strane duevno bolesnih, to je prividno ubistvo - pseudohomicidium.

Ubistvo, kao oblik nasilne smrti, prouzrokovano je silom razliitog porijekla, koja je od druge osobe
usmjerena na ovjeka voljom napadaa, za razliku od
samoubistva gdje je usmjerena na samog sebe ili
nesretnog sluaja (accidens, incidentum, casus adversus) gdje je usmjerena na ovjeka
nezavisno bilo od ije volje.
Sa pravnog gledita, kao krivino djelo, ubistvo je protivpravno lienje ivota nekog lica.
Ako je protivpravnost iskljuena, na primjer liavanje ivota jedne osobe u nunoj odbrani, ili
kod izvrenja smrtne kazne, nije ubistvo.

Za razumijevanje sutine ubistva, treba dodati da pored tri osnovna krivino pravna pojma
(trihotomija):
Krivino djelo,
Krivac i
Kazna

Krivino djelo ima svoj

- Objekt - Neposredni objekt krivinog djela jeste ovjek, odnosno ivo ljudsko bie. Iz tog
razloga, objekt krivinog djela ubistva ne moe biti mrtav ovjek (le) kao ni ivotinja.
- Radnju - Radnja krivinog djela je svaka ona djelatnost koja je objektivno podobna da
prouzrokuje smrt ovjeka.

39
 - Posljedicu - Posljedica krivinog djela ubistva je smrt jednog lica. Meutim, napad na tjelesni
integritet jedne osobe, nije uvijek i napad i na njegov ivot, jer napad na tijelo moe biti
zavren lakom ili tekom tjelesnom povredom, smrtno ili nesmrtno. Ako umiljaj obuhvata
svijest o smrti drugog lica i ako se odnosi na smrtni ishod, i ako je smrt posljedica radnje
izvrenja toga djela, tada postoji ubistvo, u protivnom ako je smrt nastupila kao posljedica
tjelesne povrede, onda je to tjelesna povreda kvalificirana smru.

Za postojanje ubistva nije bitno, da li je nanesena povreda sama po sebi apsolutno smrtonosna, niti da
li je smrt mogla biti otklonjena blagovremenom hirurkom intervencijom, kao ni vrijeme nastanka
smrti, to jest da li je smrt nastupila odmah i neposredno po povredi ili je nastupila nakon izvjesnog
vremena. Bitno za utvrivanje djela ubistva je postojanje uzrone veze izmeu povrede i smrti.

Takoer ne iskljuuje ubistvo ni zabluda o linosti (error in personam), kada uinilac liava ivota
drugu osobu, mislei da je ivot oduzeo onoj osobi koju je zaista namjeravao liiti ivota.

Prema naem zakonu postoje dva oblika krivinog djela ubistva:

1. obino ubistvo, i
2. kvalifikovano ubistvo.

Obino ubistvo bi bilo ono, koje je izvreno u cilju liavanja ivota druge osobe, od strane izvrioca,
svjesno i protivpravno. Stav prvi l.36 KZ nije dao konkretne elemente niti pravne kriterije, drugim
rijeima nije dao nikakva posebna obiljeja tog krivinog djela.

1. Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom najmanje 5 godina.

KVALIFIKOVANO UBISTVO bi bilo ono, koje sadri izvjesne konkretne kvalifikatorne elemente,
odnosno koje taksativno opisuje karakteristike koje ga ine tekim oblikom krivinog djela ubistva.

2. Zatvorom najmanje 10 godina ili smrtnom kaznom kaznie se:

1. ko drugog lii ivota na svirep i podmukao nain;
2. ko drugog lii ivota i pri tom sa umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekog lica;
3. ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju;
4. ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela,
iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;
5. ko lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju poslova javne ili dravne bezbjednosti ili
dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca krivinog djela ili uvanja lica lienog
slobode, ili ko lii ivota drugo lice pri vrenju ovih dunosti u funkciji drutvene
samozatite;
6. ko uini sa umiljajem dva ili vie ubistava, osim onih koji su predvieni u l.37. i 39.
ovog zakona;
7. ko drugog lii ivota, a ranije je osuivan za ubistvo sa umiljajem, osim onih koja su
predviena u l.37. i 39. ovog zakona.

Ubistvo na svirep nain podrazumijeva nanoenje velikih bolova rtvi, muenje rtve i slino. Pored
ovih objektivnih momenata, ubistvo na svirep nain uzima u obzir i subjektivni momenat, to jest, da je
uinilac bio svjestan takvog ina i naina liavanja ivota druge osobe.
Ubistvo na podmukao nain podrazumijeva liavanje ivota izvedeno podmuklo, na prevaru, iz
zasjede, na spavanju itd.
Ubistvo na nain kojim se sa umiljajem dovodi u opasnost ivot jo nekog lica, odnosi se na sredstvo
sa kojim se ubistvo vri (eksploziv, bomba), s tim to je uinilac svjestan za konkretnu opasnost
drugog lica.
Ubistvo pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju podrazumijeva zlostavljanje drugog lica, grubo
vrijeanje, nasilno ponaanje. Obzirom da svako nasilno ponaanje pretpostavlja bezobzirnost, to u
ovom sluaju, bezobzirno nasilniko ponaanje mora biti jakostepeno.
Ubistvo iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela, iz bezobzirne osvete ili

40
drugih niskih pobuda, podrazumijeva ostvarenje neke materijalne koristi, bilo direktno, ali isto tako i
posredno (ubistvo radi nasljedstva). Ubistvo radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela,
podrazumijeva da to drugo djelo moe biti svako krivino djelo. U prvom sluaju ubistvo je sredstvo,
da bi to drugo djelo moglo biti uinjeno, a u drugom sluaju je sredstvo, da bi se to drugo djelo
prikrilo (uklanjanje svjedoka).
Ubistvo slubenog ili vojnog lica odnosi se na liavanje ivota slubenog lica ili vojnog lica u vrijeme
vrenja odgovarajue funkcije, a izvrilac ovog djela mora biti svjestan i mora znati da liava takvo
lice dok ona vre svoju funkciju.
Ubistvo vie lica odnosi se na broj lica, na primjer dva ili vie lica.
Ako je uinilac liio ivota drugu osobu a ranije je bio osuivan, kvalifikatorni elemenat odnosi se na
raniju osudu (izuzev ubistva na mah i iz nehata). To su ubistva u povratu.

PRIVILEGISANA UBISTVA
Sem obinog ubistva i kvalifikovanog ubistva, razlikujemo ubistva koja preteno imaju olakavajue
okolnosti, a to su:
- Ubistvo na mah;
- Ubistvo iz nehata;
- Ubistvo djeteta pri poroaju.

Ubistvo na mah ili provocirano ubistvo je liavanje ivota od lica koje je dovedeno u stanju jake
razdraenosti, dakle u jedno posebno afektno stanje, bilo napadom (najee napadom na tijelo), bilo
vrijeanjem od strane ubijenog. U ovom konkretnom sluaju ubistva na mah, bitno je, da je liavanje
ivota izvreno u afektnom stanju, to jest u stanju jake razdraenosti. Meutim, ta stanja jake
razdraenosti ne odnose se na patoloko afektna stanja (kod duevnih oboljenja), jer liavanje ivota
druge osobe u patoloko afektnom stanju, raspravljalo bi se u smislu l.12 KZ SFRJ (uraunljivost).
Druga karakteristika ovog ubistva je u tome, to je uinilac doveden u takvo stanje krivicom druge
osobe (ubijenog), a ne svojom krivicom. Tree, da je djelo izvreno na mah, to jest u onom
vremenskom periodu dok to izazvano afektno stanje traje.

Ubistvo iz nehata predstavlja najlaki oblik liavanja ivota jedne osobe. Izvrilac ovog krivinog
djela postupa iz nehata iskljuivo. Znai, izvrilac je bio svjestan da zabranjena posljedica moe
nastupiti, ali je olako drao da ona nee nastupiti ili e je moi otkloniti (vidi nehat ranije).

Ubistvo djeteta pri poroaju je takoer privilegisani oblik ubistva (vidi edomorstvo!).

OSTALI OBLICI UBISTVA

U odnosu na broj ubijenih osoba, lienih ivota u isto vrijeme i na istom mjestu.
- Jednostruko,
- dvostruko i
- viestruko ubistvo
Akutno (naprasno) i hronino (lagano) ubistvo - Prema duini trajanja ubijanja, ubistva su
- akutna (naprasna) i ona su najea, ili su
- hronina (lagana) koja su znatno rjea (dugotrajno gladovanje).

Kombinovana ubistva su takva koja su izvrena sa dva ili vie naina ili sredstava u cilju liavanja
ivota i to istovremeno odnosno uzastopno (na primjer onesposobljenje i onesvjeenje tupinom
mehanikog orua, pa potom ubadanje ili klanje). Kombinovana ubistva se vre ili zbog toga da bi se
ubijanje ubrzalo, ili da bi se isto osiguralo.

Disimulirano ubistvo je ono koje se prikriva pod vidom samoubistva ili pak zadesa ili prirodne smrti,
dok simulirano ubistvo predstavlja samoubistvo, zades ili prirodnu smrt kao ubistvo, odnosno
simuliranim ubistvom se eli prikriti stvarno samoubistvo, zades ili prirodna smrt.

Direktno ubistvo i indirektno ubistvo Direktno ubistvo je ono kada je inicijator i izvrilac jedna te
ista osoba. Ako je inicijator jedna osoba, a izvrilac druga osoba onda je to indirektno ubistvo.

41
Ubistvo po motivima Homcidogeni motivi
Homicidogeni motiv je injenica koja pobuuje na izvrenje djela ubistva. Prema dominirajuem
elementu iz kompleksa motiva, odnosno prema glavnom motivu, ubistva moemo klasificirati u vie
grupa:
UTILITARNA UBISTVA. To su ubistva koja su podstaknuta jedino koristoljubljem. Koristoljublje
predstavlja ovaj motiv kao kvalifikatorni elemenat, obzirom na asocijalnost i opasnost koja iz
njega proizlazi.
AFEKTIVNA UBISTVA. To su ubistva koja su pobuena isljuivo neprijateljskim osjeanjem ubice
prema ubijenom. Emotivnost je proistekla iz mrnje, zavisti, netrpeljivosti it.
AFEKTIVNO-UTILITARNA UBISTVA ine spreg afektivnih (emotivnih) motiva i koristoljublja,
drugim rijeima ona su proistekla iz koristoljublja i neprijateljskih pobuda prema ubijenom (na
primjer liavanja ivota konkurenta u napredovanju
SEKSUALNA UBISTVA su ona, kod kojih polni odnosi izmeu ubice i rtve imaju glavnu ulogu, pa
prema tome da li prevalira afektivnost ili utilitarnost razlikujemo:
a. afektivno-seksualna ubistva, kod kojih se razlozi ubijanja ispoljavaju kroz ljubomoru,
nevjernost u ljubavi i sl.
b. utilitarno-seksualna ubistva motivirana su eliminacijom jedne osobe radi otklanjanja
prepreka u oslobaanju od brane obaveze, ubijanje za vrijeme ili poslije silovanja,
ubijanje rtve silovanja kao potonjeg svjedoka silovanja.
FANATINA UBISTVA su ubistva iz praznovjerja ili ubistva iz krvne osvete. Moramo razlikovati
ubistva iz osvete od ubistva iz krvne osvete. Kod ubistva iz osvete ubica se sveti ili osveuje za
njemu ranije uinjeno djelo od strane rtve, zbog ranije nanesene tjelesne povrede, uvrede i sl.,
dok ubistvo iz krvne osvete podrazumijeva vraanje krvi za ranije izvreno ubistvo ili povredu.

Homocidogeni faktori
Da bi razumjeli uzroke i sutinu ubistva, neophodno je poznavati homicidogenezu, to jest proizvod
uea i djelovanja homocidogenih inilaca. Bitni sastojci ubistva su:
ubica (izvrilac djela),
ubijanje (in postupka izvrioca)
ubijeni (rtva postupka izvrioca).
Homicidogeni faktori nalaze se u svim elementima ubistva i razlikujemo homicidogene faktore na
strani ubijenog, na strani ubice, kao i na strani ubijanja.

Pod homicidogenim faktorima iz oblasti ubijanja podrazumijevamo: mjesto ubijanja, nain ubijanja,
vrijeme (dan, mjesec, godinje doba) ubijanja itd.
Mjesto i blia oznaka mjesta ubijanja su raznovrna i mnogobrojna. Najuestalija mjesta ubijanja
su otvoreni prostor, kua, pred kuom, dvorite, put, staza, skup, njiva, livada, uma, gostionica,
kafana, ulica, park, radnja, radionica itd. Ubistva u gostionicama i krmama imaju osoben znaaj
to samo mjesto ubijanja ukazuje na motive i uzroke ubistva, u kojima alkohol ima dominantnu
ulogu kako kod ubijenih tako i kod ubica.
Kretanje ubistva moe se razmatrati u vie vremenskih intervala, u toku dana, u toku jedne
nedjelje, u toku mjeseci, godinjih doba, kao i izvjesnog broja godina. Ubistva se deavaju tokom
cijele godine, brojnija su u toplim godinjim mjesecima, to ini maksimum uestanosti ubijanja
za taj period, nasuprot minimumu uestanosti ubijanja koji odgovara zimskom periodu.
Nain i sredstvo ubijanja dijelom je podloan lokalnim i vremenskim navikama. Meu smrtnim
ubilakim povredama najbrojnije su mehanike, nanesene otrim mehanikim oruima (no),
zatim tupim mehanikim oruima (kolac, uice sjekire itd.), pa povrede iz vatrenog oruja (pitolj,
revolver, puka, "krate"). Jedno od dominantnih sredstava u homicidogenitetu je no i nou slina
orua. Malobrojnija su ubistva nasilnim mehanikim uduenjem sufokacijom ili strangulacijom.
Ostali naini ubijanja fizikim, hemijskim i drugim sredstvima su znatno malobrojnija.

Homicidogene osobine ubijenih i ubica karakteriu negativna svojstva iz intelektualne, etike

(moralne) i emotivne (emocionalne) oblasti psihe, s tom razlikom, to su kod afektivnih ubica
emotivne osobine jako izraene, dok su ostale osobine, intelektualno-etike u granicama takvih

42
osobina kao i kod drugih osoba.
Somatiki homicidogeni faktori na strani ubijenih su muki pol, odnosno meu ubijenim mukost
je jedan od faktora koji doprinosi ubijanju. Procenat ubijenih ena je znatno manji. Ubistvo je
tipino muka reakcija, obzirom na okolnosti, to je u ukupnom stanovnitvu odnos mukih i
enskih u korist mukih 105:100). Razlozi u ovome lee, pored konstitucijalnih i socijalnih faktora
i vei intenzitet ivotne borbe mukih, kao i vea zloupotreba alkohola mukih, kao jednog od
najhomicidogenijih faktora. Iz meusobnog odnosa rtve i ubice, najbrojniji je odnos izmeu
mukih. Somatiki homicidogeni faktori na strani ubica su takoer muki. Najvei broj ubica i
ubijenih su mukog pola. Meusobno muki najee dolaze sukob pa je i brojnost ubistava
izmeu mukih najvea. Ubistvo u kojima je enska osoba ubica, u odnosu na muku osobu,
znatno su malobrojnija. Ubistva izmeu muke i enske osobe, odnosno izmeu osoba u branoj
zajednici uglavnom su afektivno-seksualna, ali isto tako i utilitarno-seksualna.
Starosna struktura - ivotno doba, odnosno doba maksimalnog homicidogeniteta lei u dobi zrelog
ovjeka. Najbrojniji ubijeni a isto tako i ubice nalaze se meu osobama iz tree decenije.
Ispitivanje profesionalne strukture (zanimanje) ubijenih i ubica, odnosno uestalosti ubistava u
pojedinim grupama zanimanja, pokazuje, da su uglavnom sva zanimanja zastupljena, ali zavisno
od sastava profesionalne strukture zanimanja u odreenim podrujima.
Od socijalnih momenata ubijenih i ubica, koji karakteriu i jedne i druge je njihova nia
obrazovanost. Uporedo sa obrazovanjem pada i broj ubistava. Obrazovanost svakako ini barijeru
za krivina djela protiv ivota i tijela.
Alkoholiziranost. Jedan od najhomicidogenijih faktora je alkohol, i to naroito u onim sluajevima
gdje postoji oskudnost ili nedostatak ma kojeg drugog motiva, pa se namee logian zakljuak, da
su takva ubistva iskljuiva posljedica intoksikacije alkoholom. Homicidogenitet alkoholisanosti
proistie iz impulzivnosti, razdraljivosti, svaalatva itd. Karakteristika ubistava u kojima je
alkoholisanost glavni i jedini faktor ili stimulans ubistva je u tome to je vremenski interval
izmeu pobude i izvrenja djela vrlo kratak. Takva ubistva su vrena uglavnom bez sauesnika, jer
po pravilu i nisu unaprijed pripremana.
Zadatak sudsko medicinskog vjetaenja sastoji se u utvrivanju ubistva i razlikovanju ubistva od
samoubistva i zadesa. To je potrebno iz vie razloga, a posebno zbog toga, to ubistva kao najtee
krivino djelo, u interesu javne bezbjednosti iziskuje razjanjavanje pravog uzroka i porijekla smrti.

URAUNLJIVOST
(l.12 KZ SFRJ)
Uraunljivost je takvo psihiko stanje, koje omoguuje uiniocu shvatanje znaenja svoga djela
(mogunost rasuivanja) i upravljanje svojim postupcima (mogunost odluivanja). Uraunljivost je
svojstvo izvjesne linosti da moe odgovarati za svoje ponaanje.

Neuraunljivost (irresponsabilitas) je odreeno psihiko stanje poinitelja u momentu izvrenja

krivinog djela, iji su uzroci
biolokog karaktera (trajno ili privremeno duevno stanje, privremena duevna
poremeenost i zaostali duevni razvoj) i
psiholokog karaktera (nemogunost rasuivanja - shvatanja svog djela i nemogunost
odluivanja - upravljanja svojim postupcima).

U smislu Krivinog zakona, neuraunljivost je nesposobnost procjene znaaja svoga djela, ili
nesposobnost za upravljanje svojim postupcima usljed:
- trajnog ili privremenog duevnog obolenja;
- privremena, duevna poremeenost, ili
- zaostalog duevnog razvoja.
Trajna ili privremena duevna obolenja su stanja patolokog karaktera. Trajno duevno obolenje
oznauje takvo obolenje koje je neizljeivo i kojem se trajanje ne moe unaprijed odrediti, dok za
privremeno duevno obolenje postoji mogunost poboljanja i pojavljuju se periodino.

43
Privremene duevne poremeenosti su prolazna stanja poremeaja svijesti kraeg trajanja, kao to su
abnormalne reakcije nakon jakih afekata, somnabulna, hipnotika stanja, bunilo nakon sna, kao i
stanja nakon intoksikacija alkoholom, poslije potresa mozga, sumrana stanja itd.

Neuraunljivost postoji samo, kada postoji najmanje jedan bioloki ili jedan psiholoki osnov
neuraunljivosti s tim da izmeu njih mora postojati uzrona veza.

SMANJENA URAUNLJIVOST postoji, ako je u vrijeme izvrenja krivinog djela, usljed trajnog ili
privremenog duevnog oboljenja, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja,
sposobnost uinioca da shvati znaaj svoga djela, ili mogunost da upravlja svojim postupcima bila
bitno smanjena. Prema tome smanjena uraunljivost se razlikuje od neuraunljivosti samo po
psihikim uzrocima. Kod neuraunljivosti mogunost rasuivanja, to jest shvatanja svoga djela, i
mogunost odluivanja, to jest upravljanja svojim postupcima je isljuena, dotle, kod smanjene
uraunljivosti, mogunost shvatanja svoga djela, i mogunost upravljanja svojim postupcima nije
iskljuena, ali je bitno smanjena.

Za kanjivost krivinih djela bitan je uslov uraunljivosti.

- Uraunljivost podrazumijeva potpunu sposobnost shvatanja znaaja i posljedica svojih
postupaka, predstavlja duevnu zrelost i duevno zdravlje, povlai potpunu kanjivost.
- Bitno smanjena uraunljivost podrazumjeva djelominu, odnosno bitno smanjenu
sposobnost shvaanja svoga djela i upravljanja postupcima, povlai smanjenu kanjivost.
- Neuraunljivost porazumjeva potpunu nesposobnost shvatanja svoga djela i upravljanja
svojim postupcima, povlai nekanjivost, odnosno iskljuuje krivinu odgovornost.

Zadatak sudsko medicinskog vjetaenja je utvrivanje postojanja ili nepostojanja duevnog zdravlja
ili duevnog obolenja, kako u krivinim djelima, tako i u graanskim sporovima.

Uinilac je krivino odgovoran, ako se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u
kome nije mogao shvatiti znaaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima, ako je prije nego to se
je doveo u to stanje djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem, to jest da je bio svjestan i bio duan
da u takvom stanju moe uiniti krivino djelo. Upotrebom alkohola ili droga, ovjek sam sebe dovodi
u stanje privremene duevne poremeenosti. Uinilac krivinog djela u stanju takve alkoholisanosti,
odgovoran je kao i svako drugo lice, ali pod uslovom, da je prije nego to se opio bio duan i bio
svjestan, da u takvom stanju moe uiniti krivino djelo.
U teoriji ovo je poznato kao accionis liberae in causa.

44
SMRTNA KAZNA
Jo od najstarijih vremena smrtna kazna je bila jedan od najteih oblika drutvene reakcije protiv
izvrioca tekih krivinih djela. Smrtna kazna je jedino lienje ivota drugog lica, koje je zakonom
legalizovano. Smrtna kazna se izvravala u svijetu razliito, odnosno na razne naine kao to je
vjeanje, strijeljanje, ispijanje KCN, udisanje HCN, elektrokucija, giljotiniranje itd.
Danas u svijetu poznati su ovi naini izvrenja smrtne kazne:
- strijeljanje,
- vjeanje,
- elektrina stolica
- plinska komora.

Prema naem Zakonu za krivina djela mogu se odgovornom uiniocu izrei ove kazne (l.23 KZ
SFRJ): smrtna kazna, zatvor, novana kazna i konfiskacije imovine.

Smrtna kazna izrie se nad onim licima, koja su izvrila kakav prestup prema drutvu ili prema jednoj
osobi, gdje izricanje ma kakve druge kazne ne bi bilo u srazmjeri sa uinjenim djelom.
Smrtna kazna (l.37 KZ SFRJ) moe se izrai samo za najtee sluajeve tekih krivinih djela za koje
je zakonom propisana.

Smrtna kazna ne moe se izrei licu koje u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrilo
osamnaest godina, niti bremenitoj eni.

Punoljetnom licu koje u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrilo dvadeset jednu godinu
smrtna kazna se moe izrei samo
- za krivina djela protiv osnova socijalistikog samoupravnog drutvenog ureenja i
bezbjednosti SFRJ,
- za krivina djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava i
- za krivina djela protiv oruanih snaga SFRJ.

Obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne vri se u sluajevima:

- duevnog obolenja i to samo takvog duevnog obolenja koje uslovljava neuraunljivost;
- jakostepenog tjelesnog obolenja koje uslovljava poremeaj i gubitak svijesti, uzetost, zatim
nad licima koji boluju od neizljeive bolesti;
- trudnoa (sve dok traju smetnje).

Smrtna kazna se ne moe izvriti nad trudnom enom kao ni nad licem koje je teko tjelesno ili
duevno bolesno dok ta bolest traje (l.28 KZ SRBiH, st. 2).

Dunost ljekara pri izvrenju smrtne kazne sastoji se, da

- Prije izvrenja smrtne kazne posmatra tjelesno i duevno stanje lica nad kojim e se izvriti smrtna
kazna, da iskljui sva ona obolenja za obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne,
- Zatim, kao i u ostalim smrtnim sluajevima, dunost ljekara je da utvrdi nastalu smrt.
- Po zavrenom aktu, dunost je potpisati zapisnik o pogubljenju.

Prema naem zakonu, smrtna kazna izvrava se strijeljanjem bez prisustva javnosti.

45
II. OTEENJA ZDRAVLJA I PRIRODNA SMRT
Poremeaj funkcije ili grae organa, dijelova tijela ili cijelog organizma nazivamo oteenjem zdravlja
(laesio valetudinis). Uzroci oteenja zdravlja mogu biti prirodni ili nasilni.
Prirodno oteenje zdravlja (laesio valetudinis naturalis) ili obolenje (morbus) nastaje iz prirodnih
uzroka, egzogenih ili endogenih, prema tome da li potiu izvan ovjeijeg tijela ili iz samog tijela.
Smrt usljed prirodnog oteenja zdravlja je prirodna smrt (mors naturalis).
Nasilno oteenja zdravlja (laesio valetudinis violenta), ili povrede (trauma) su iskljuivo egzogenog
porijekla: mehaniki, fiziki, asfiktiki itd. Smrt usljed nasilnog oteenja zdravlja je nasilna smrt
(mors violenta). Po svom porijeklu nasilna smrt je
zadesna (accidens),
samoubilaka (suicidium) ili
ubilaka (homicidium).
Oteenje zdravlja, prirodno ili nasilno, moe se zavriti potpunom ili djeliminom sanacijom ali i sa
smrtnim ishodom (mors).

PRIRODNA SMRT
Prirodna smrt moe biti predmet sudsko medicinskog vjetaenja ako je smrt nastupila pod
sumnjivim okolnostima, ili kada je uzrok smrti nepoznat. Provjeravanje uzroka smrti i uklanjanje
sumnji na nasilnu smrt, utvruje se obdukovanjem lea. (Pregled i obdukcija lea preduzee se uvijek
kada o nekom smrtnom sluaju postoji sumnja...", l.252. ZKP).
Nejasna prirodna smrt proistie i nejasnih prirodnih oboljenja, to jest nepoznatih, sumnjivih ili
naprasnih tjelesnih obolenja. Prema tome nejasna prirodna smrt moe biti:
nepoznata prirodna smrt,
sumnjiva prirodna smrt i
naprasna prirodna smrt.

NEPOZNATA PRIRODNA SMRT (MORS IGNOTA) je ona, kod koje je uzrok umiranja nepoznat.
Nepoznavanje uzroka smrti imamo kod umrlih bez oevidaca i bez prisutnika, zatim umrlih na javnim
mjestima, izvan kue i naenih leeva u umi, na ulici, ili nekim skrivenim mjestima. U svim tim
sluajevima uzrok smrti je nepoznat, pa je radi toga potrebna sudsko medicinska verifikacija.

SUMNJIVA PRIRODNA SMRT (MORS SUSPECTA) je svaka ona nejasna prirodna smrt koja izaziva
sumnju na nasilnu smrt, ili iji uzorak izgleda nasilan. Sumnju na nasilnu smrt moe izazvati nalaz
ozljeda po tijelu i sl., neovisno od toga da li su one nanesene namjerno, ili nenamjerno, sluajno, u
agoniji, za vrijeme sinkope ili lipotimije.

NAPRASNA PRIRODNA SMRT (MORS SUBITA) je svaka ona prirodna smrt, kod koje, se umiranje
zavrilo za kratko vrijeme, ali kod osoba prividno zdravih.
To umiranje moe biti vrlo kratkotrajno, nekoliko sekundi ili minuta, dakle trenutno, i takva
smrt je trenutna naprasna smrt (mors momentanea). Napresna smrt deava se u budnom
stanju, u snu, u leeem poloaju, kao i za vrijeme sjedenja ili kretanja, pri tjelesnom
naprezanju, polnom snoaju itd. Zbog kratkoe vremena umiranja, na leu se nee nai znaci
agonije, to jest kod leeva trenutno umrlih osoba nema edema plua, krv je u tenom stanju, a
jetra sadri glikogena.
Ili umiranje, koje slijedi naprasnom oboljenju od nekoliko sati, ili slijedi naglom pogoranju
obolenja, nazivamo ubrzana naprasna smrt (mors accelerata). Kod leeva, ubrzano umrlih
nalazimo pluni edem, zgrudvanu krv, kao i iezlog glikogena iz jetre.

Kod agonalne smrti nalazimo agonalne promjene: edem plua, zgruanu krv i iezlost glikogena iz
jetre, ali i degenerativne promjene na paremhimnim organima organizma, kao i kataralne promjene na
respiratornim organima.

46
Najei uzorci naprasne prirodne smrti su hronine aterosklerotine promjene na arterijama srca.
Srano koronarno obolenje obuhvata sve oblike oteenja sranog miia, koje rezultira iz koronorane
insuficijencije. Koronarna insuficijencija posljedica je uglavnom arteriosklerotinog suenja
koronarnih arterija. Okluzija koronarnih arterija ili njenih grana praena je infarktom miokarda.
Trenutna, naprasna prirodna smrt, moe nastupiti kao posljedica inflamatornih i degenerativnih
obolenja sranog miia, kao i hroninih i toksinih oteenja uzrokovanih djelovanjem alkohola.
Naprasne prirodne smrti este su usljed krvarenja u mozgu. Apoplektina krvarenja, kao i cerebralna
krvarenja druge etiologije, zatim subarahnoidealna krvarenja, usljed rascjepa aneurizme modanih
arterija, zbog naprasnosti umiranja zahtijevaju provjeravanje i razjanjavanje uzroka smrti.
Jedan od uzroka naprasne smrti je trombna embolija plunih arterija(embolia thrombotica art.
pulmonalis). Odvajanje tromba i njegovo prenoenje u plune arterije uvjetovano je pored ostalog i
naglim pokretima, defekacijom, naglim porastom pritiska itd.
Do nagle prirodne smrti rjee dolazi usljed krvarenja iz hronine grizlice eluca, ili zbog
vanmaterine trudnoe.

Poseban sudsko medicinski znaaj ima naprasna smrt kod posebnog stanja organizma, kao na primjer
timiko-limfatike konstitucije. U nekim sluajevima naprasne smrti, obdukcioni nalaz je negativan,
odnosno nije se moglo ustanoviti postojanje patolokih promjena, koje bi mogle objasniti uzrok smrti.
U takvim sluajevima, uvijek se nae
perzistencija vilae i
hiperplazija limfatikog aparata, uz to
hipoplazija arterija (aorta angusta)
sri nadbubrenih lijezda i polnih organa.
njenost i bljedoa koe,
heteroseksualna dlakavost osobito bruika,
hiperplazija slezine,
embrionalna lobulacija bubrega,
uveanje crevuljka,
To su znaci posebnog stanja organizma - timiko-limfatine konstitucije, koja sama za sebe nije uzrok
trenutne naprasne smrti, ve samo jedan inilac, iji istovremeni sticaj moe proizvesti naprasnu smrt.
Prema tome, sudsko medicinski znaaj timiko-limfatike konstitucije je u tome to je kod takvih osoba
smanjena otpornost prema noksama uopte, i izraena dispozicija za naprasnu smrt.

U mehanizmu naprasnog umiranja, izvjesna tjelesna i psihika stanja imaju ulogu podsticajnih inioca.
To su povodi smrti (occasio mortis) koji podstiu djelovanje uzroka smrti.

inilac koji ne podstie, nego iskljuivo potpomae tetno djelovanje uzroka smrti je uslov smrti
(condito mortis). Podsticajni inioci su spoljanji ili unutranji, moe ih biti dva ili vie. To su:
stanje vrenja,
alkoholisanost,
infekcija,
gripozna stanja,
uzuenje,
naprezanje,
polni snoaj ("Slatka smrt") itd.

Sem kod odraslih, naprasne smrti nisu nerijetke kod novoroenadi (neonatus) i dojenadi (infans
lactens). Uzroci naprasne smrti kod novoroenadi i dojenadi su anomalije vitalnih organa, upale
respiracionih organa, digestivnih organa, poroajna intrakranijalna krvarenja, akutne infektivne bolesti
i dr.

47
III. ZAIVOTNE, AGONALNE I POSTMORTALNE POVREDE
Prema tome, da li su povrede nanesene na ivom, umiruem ili na mrtvom tijelu, razlikujemo
zaivotne, agonalne i postmortalne povrede.

ZAIVOTNE POVREDE
To su one povrede, koje su nanesene za vrijeme ivota (intra vitam) ondosno na ivom tijelu.

VITALNE REAKCIJE
Da bi razlikovali zaivotnu (intravitalnu) povredu, od one koja je nanesena na leu, slue nam sve one
reakcije, koje se razvijaju prije smrti - To su vitalne reakcije.
Vitalne reakcije mogu biti cirkulacione, inflamacione, degluticione i respiracione, ve prema tome iz
koje oblasti vitalnih pojava potiu.

LOKALNE VITALNE REAKCIJE one koje su izraene samo na mjestima oteenja tkiva
Primarne lokalne vitalne reakcije su:
- gruanje krvi, tromboza povrijeenog krvnog, suda,
- infiltracija krvi,
- hematom,
- retrakcija.
Sekundarne (katabolike) vitalne reakcije spadaju
- inflmacioni procesi,
- stanina reakcija i
- emigracija krvnih stanica.
Tercijarne (anabolike) vitalne reakcije spadaju
- resorpcija,
- proliferacija stanica i
- stvaranje vlakana.

OPTE VITALNE REAKCIJE ispoljavaju se na predjelima tijela udaljenim od mjesta oteenja. U opte
vitalne reakcije ubrajamo:
Haemorrhagia, (effusio sanguinis), opta iskrvavljenost;
Embolia (adiposa, aeria, thrombotica, parenchimatosa) ;
Aspiratio (sanguinis, liguoris, contentionis ventriculi i dr.)
Deglutitio (gutanje) sanguinis, liguoris, corporis alieni itd.
Vitalne reakcije kao to su haemorrhagia, embolija, thrombosis, aspiratio, deglutitio i inflamatio,
nalaze se iskljuivo i samo kod zaivotnih povreda. To su apsolutne vitalne reakcije.

AGONALNE POVREDE
Agonalne povrede mogu biti nanesene za vrijeme agonije i najee su zadesnog porijekla. Deavaju
se prilikom ukazivanja pomoi umiruima, bilo od strane ljekara ili od prisutnika. Na primjer
forsirano vjetako disanje i pri tom prelomi rebara, rupture organa.
Ubilake agonalne povrede su izuzetne.

SINKOPALNE I LIPOTIMIKE POVREDE

Agonalne povrede mogu nastati i usljed ropca zbog tjelesne klonulosti ili zbog onesvjeenja. To su
sinkopalne i lipotimike povrede. I jedne i druge su zadesne,
- sinkopalne nastaju prilikom padanja usljed tjelesne klonulosti, a
- lipotimike nastaju pri padanju usljed onesvjeenja.

48
Sinkopalne i lipotimike povrede najee su:
- mehanike - najee u obliku oguljotina, nagnjeina, krvnih podliva, zatim razderina, ali i
sjekotina, ubodina itd
- fizike (opeenost i ofurenost), kao i
- asfiktine (utopljenje).

Lokalizacija povreda je vrlo karakteristina i za sinkopalne i za lipotimike povrede. To su istureni

predjeli tijela a najee glava i gornji i donji udovi:
- Glava - na glavi su to eoni predio, potiljani i sljeponi predio,
- Gornji i donji udovi - na udovima: rame, lakat, aka, kuk, koljeno,

Obolenja koja izazivaju sinkopalne ili lipotimike povrede su ona, koja su praena sinkopom ili
lipotimijom, kao na primjer: epilepsija, apopleksija, stenokardije, itd. Tako i neke povrede,
nesmrtonosne ili smrtonosne, usljed padanja mogu imati za posljedicu povrede sa karakteristinom
lokalizacijom.

POSTMORTALNE POVREDE
Postmortalne povrede su sve one promjene nanesene sluajno ili namjerno, mehanikim, fizikim,
asfiktikim, hemijskim i dr. sredstvima i nainima ali ne na ivom tijelu, nego na leu.
Karakteristika postmortalnih povreda je u tome, to nemaju zaivotnih, vitalnih reakcija.

Postmortalne povrede mogu poticati

- od mrtve prirode
- od strane ivotinja, kao to su ugrizi od pasa, maaka, svinja, mieva, takora, razne ptice,
vrane, gavrani i druge.
- od insekata - muhe i liinke od muha, zatim mravi.
- od ljudi - prilikom prenoenja leeva, prilikom oslobaanja lea od ome i pada pri tom, zatim
od strane medicinskog osoblja prililikom ukazivanja pomoi ve umrloj osobi, ali i u cilju
disimuliranja (prikrivanja) ubistva, unitavanjem identiteta (spaljivanjem, raskomadavanjem)
itd.

49
IV MEHANIKE POVREDE
Mehanike povrede su tjelesne povrede (nesmrtonosne i smrtonosne) koje su nanesene mehanikim
oruima, odnosno predmetima koji posjeduju kinetiku energiju.

Mehanike povrede mogu nastati na tri naina:

1. UDAROM (kretanjem mehanikog orua prema tijelu),
2. PADOM (kretanjem tijela prema oruu) i
3. SUDAROM (istovremenim kretanjem i tijela i mehanikog orua, kao to se to deava u
saobraajnim nesreama, pri naletu vozila na pjeaka).

Veliina mehanike povrede zavisi od vie faktora, kao to su obimnost i veliina mehanikog orua,
zatim njegova teina, brzina kretanja itd., to znai ukoliko je mehaniko orue vee i obimnije,
ukoliko je tee, i ukoliko je njegova brzina kretanja vea, utoliko e povrede biti opsenije i obimnije.

Mehanika orua su dvojaka:

ORUJA - jedna su ona, koja su napravljena i slue za napad i za odbranu, pa ih nazivamo
orujima, a to su: sva vatrena oruja (puka,revolver, pitolj), kao i hladna (bajonet, bode, kama,
sablja itd).
ORUA - sva ona orua, koja inae slue u korisne svrhe, na primjer, u domainstvu (kuhinjski
no, makaze), u poljoprivredi (vile, lopata, aov, grablje), u zanatstvu (eki, klijeta, svrdlo,
turpija), ali koja u izvjesnim situacijama mogu biti upotrebljena za napad i odbranu.

Druga sredstva, kao podobna, da dijelo teko tjelesno povrijede su: vrsta (kolac, kamen, bi, korba,
boca, gvozdena ipka, stolica); gasovite materije (kipua voda, vrela para), kao i hemijska (otrovi).

Prema izgledu i ostalim karakteristikama, mehanike povrede dijelimo na nespecifine mehanike

povrede ili ozljede i specifine mehanike povrede ili rane.
NESPECIFINE MEHANIKE POVREDE ili ozljede su uopte mehanike povrede, kod kojih na
osnovu njihovih osobina moemo zakljuiti samo da su nanesene mehanikim oruima uopte.
SPECIFINE MEHANIKE POVREDE ILI RANE su posebne mehanike povrede kod kojih na osnovu
izgleda i ostalih osobenosti moemo zakljuiti da su nanesene jednom izvjesnom vrstom
mehanikih orua. Tu spadaju: razderine, sjekotine, ubodine i ustreline.

A. NESPECIFINE MEHANIKE POVREDE

Ozljede su opte mehanike povrede, koje mogu biti nanesene raznim vrstama mehanikih orua,
iljatim, otrim, tupim, vatrenim, pa prema tome nisu niti specifine niti karakteristine za izvjesna
mehanika orua. Zbog toga ih nazivamo nespecifinim mehanikim povredama.

1. Oguljotine (Excorlatio)
Oguljotina koe je nespecifina mehanika povreda, dakle ozljeda, nanesena tangencijalnim
(uporednim ili kosim) djelovanjem mehanikih orua, tupim, iljatim ili vatrenim. Oguljotina se
sastoji u liavanju natkoice (epidermis) i obnaenju koice (corium).

Po vremenu nastanka mogu biti zaivotne, posmrtne, i agonalne.

Oguljotine su traumatske ili nozemske.

TRAUMATSKE OGULJOTINE su opet mehanike, fizike, hemijske, shodno tome kojim su
povrednim sredstvima priinjene.
NOZEMSKE OGULJOTINE su takva oteenja koja imaju izgled optih ozljeda, odnosno to su
prirodna oteenja koja nalikuju na opte ozljede, kao na primjer oguljotine natkoice kod
raznih dermatita, ili podlivi krvi kod hemoragine dijateze.

50
Oguljotine mogu imati najrazliitije oblike i raznoliku veliinu. Mogu imati veliinu zrna prosa,
penice, graka, dlana ili zauzimati veliku povrinu tijela i imati izgled geografske karte, kao to su
opsene razgranate oguljotine nanesene u saobraajnim nesreama. Oguljotine u obliku crte,
nazivamo ogrebotinama.

Hrapavi predmeti, kao to je kolovoz, asfaltna cesta i slino, tangencijalnim djelovanjem, npr. kod
pada i suljanja na zemlju ili beton, mogu proizvesti paralelne crtaste ogrebotine i oguljotine, tako da
gomilice odljutene natkoice na jednom kraju oguljotine ukazuju na pravac djelovanja predmeta,
odnosno da je on zapoeo svoje djelovanje na njenom drugom kraju.

Kod zaivotnih oguljotina, u vrijeme kada su nanesene i kada je koa liena natkoice,
odgoljena koica se prvo ovlai, zatim
pokrije bjelanevinastom limfnom tenou, koja
kasnije sasui i tvori krustu.
ispod kruste, u toku 7-14 dana, zapoinje proliferacija epitelnih elija bazalnog sloja, i to sa
ivica ouvanog epidermisa. Ta stvorena nova natkoica razlikuje se sada od okolne stare
natkoice ruiastom bojom, ona je tanka i mekana, a
poslije izvjesnog vremena ne moe se vie razlikovati od ostale natkoice. Iz ovoga vidimo, da
oguljotine zacjeljuju bez oiljka.

Postmortalne oguljotine nastaju na isti nain kao i zaivotne, ali

bez aktivnog izlivanja bjelanevinaste limfne renosti,
pa prema tome nema ni stvaranja korice (crusta) proizvedene od limfe,
nego se odgoljena koica isparavanjem samo sasui ovrsne i oboji uto mrko ili uto smee.

Znaaj oguljotina i ogrebotina natkoice je mnogostruk:

- Nalaz oguljotina na izvjesnim dijelovima tijela, moe biti jedini dokaz djelovanja sile,
- moe ukazivati na cilj nasilja, ili pak,
- odati ozljedno orue.
Ogrebotine ili oguljotine na vratu, u obliku luka ili crte, duine od nekoliko milimetara, pojedinane ili
zgomilane, ukazuju na zaguenje, to jest stezanje vrata, akom (strangulatio manualis). Nalaz
oguljotina, nagnjeina ili krvnih podliva oko polnih organa enskih, ili oko dojki upuuju na silovanje
ili pokuaj silovanja.

Oguljotine na unutranjim ogranima zovemo EROZIJE. Oguljotine na sluznicama nazivamo erosio

mucosae, a na opnicama, erosio serosae.

DESSICATIO
Promjene na koi sline oguljotinama, ali bitno razliite, su sasuenja ili sasuine koe (dessicatio). To
su iskljuivo postmortalne promjene. Nastaju na onim mjestima gdje je koa bila pritisnuta spolja,
kao to je brazda vjeanja ili brazda zadavljenja. Takoer ustreline iz relativne blizine na le, ostavie
oko ulaznog otvora u koi mnotvo desikacija od nesagorjelih barutnih estica.

2. Krvarenje (hamorrhagia)
Krvarenje (krvavljenje) heemorrhagia je izljev krvi iz sustava krvnog optoka (srca, arterija, vena,
kapilara) ivog organizma,
- u tkivo,
- tjelesne duplje, ili
- izvan tijela.
Krvarenje postaje traumatiki i nizomatiki.

Krvarenje kod oteenja zida krvnog suda je heemorrhagia per rhexin, a krvarenje bez oteenja zida
je haemorrhagia per diapedesin. Kod ovog posljednjeg dolazi u obzir samo kapilarno krvarenje,

51
protiskivanjem eritrocita kroz zid dijapedezom. Propustljivost zida krvnog suda proizvedena je
infekcijom, intoksikacijom, zastojem, poremeajem cirkulacije ili posebnim svojstvima krvi.

KRVNI PODLIV
Krvni podliv je proimanje tkiva od istekle krvi iz povreenog krvnog suda koji moe biti

- PETECHIA ili ECCHYMOSIS - takasti, u koi ili sluznicama

- PURPURA HAEMORRHAGICA - mnogobrojni takasti, krvni podlivi u koi, sluznicama i serozama
- SUGILLATIO ili SUFFUSIO HAEMORRHAGICA - vei povrinasti krvni podlivi u koi ili sluznicama
- HEMATOM - ogranieni krvni podliv u tkivu

Izljev krvi u tkivo, kod zaivotnog krvnog podliva, sastoji se u aktivnom utiskivanju krvi u tkivo i
proimanjima tkiva od istekle krvi. Koliina izljeva krvi u okolno tkivo zavisi od vie faktora,
- od sastava tkiva (gue ili rahlo tkivo),
- od vrste krvnog suda,
- od irine zjapa krvnog suda,
- od krvnog pritiska u datom momentu, itd.
Jae krvarenje i vei otok imamo gdje je vezivno tkivo rastresitije, zatim na mjestima gdje je jae
razvijeno masno tkivo, zatim kod male djece (zbog rastresirijeg tkiva i njenije koe), kod staraca,
ena, kod obolenja praenih hemoraginom dijatezom (trombocitopenije, anemije, leukoze), kao i kod
obolenja srcai krvnih sudova.

Istekla krv u tkivo se zgrua poslije nekoliko minuta (prosjeno poslije pet minuta). U hematonu je
vea molekularna koncentracija nego u okolnom tkivu, pa na bazi osmotskog pritiska dolazi do
privlaenja tenosti u hematom, usljed ega se on poveava.

Ako je krvni podliv neposredno ispod koe, koa je nad podlivom

- plavocrvena, odnosno modra, u daljem toku (ukoliko je povreeni ostao u ivotu), dolazi do
promjene boje koe iznad podliva, i to tako, to
- nakon 3-4 dana boja postaje ljubiasta, zatim
- nakon 7 dana zelenkasta,
- nakon 14-21 dan ukasta,
- kada potpuno izblijedi.

Ovo prebojavanje uslovljeno je s jedne strane usljed zgruavanja krvne grudve, a s druge strane usljed
preobraanja krvne boje. Hemoglobin se rastavlja na Hem (prigment) i globin (bjelanevina).
Hemosiderin daje pozitivnu reakciju sa pruskim plavilom. Prvih dana poslije povrede moe se u
hematomu spektografski dokazati
- kiseli Met-hemoglobin,
- kasnije se stvara hematin i
- najkasnije hematoidin (ukast).

Prema tome, kako se krvarenje iri, razlikujemo

- Vanjsko krvarenje (sa povrine tijela i iz unutranjih organa): epistaxis, haemoptoe, haemoptysis,
haematesis, haematuria, menorrhagia (jako krvarenje za vrijeme menstruacije), metrorrhagia
(izvan menstruacije).
- Unutranje krvarenja su: haemothorax, haemopericardium,haemoperitoneum, haemartros,
haematocephalus, haematocolpos, haematometra, haematosalpinx, haematonephoros, itd.
(Dali su ovo sljedee dvije jo dvije grupe zavisi kako se gleda ali evo: - Neno)
- Krvarenje u tkivo, nakupljanje krvi u tkivu i proetost tkiva krvlju je krvni podliv - haematom.
- Takasta kapilarna krvarenja, bilo per rhexin ili per diapedesin, u sluznicama i opnicama
(serosa), su haemorrhagia punctata ili ecchymoses

Kasnija sudbina krvarenja moe biti: resorptio, solutio, incapsulatio (upalno bujanje vezivnog tkiva
kao reakcija na podraaj), organisatio, calcificatio.

52
SUDSKO - MEDICINSKI ZNAAJ KRVNOG PODLIVA:
- veliina krvnog podliva, njegov oblik i njegova lokalizacija, mogu nam dati odgovor o nainu
nanoenja, i o obliku povrednog orua.
- zaivotni krvni podlivi sa prebojavanjem koe su apsolutna vitalna reakcija, pa se moe, na
osnovu prebojavanja koe, priblino utvrditi vrijeme ozljeivanja.
- hematom medijastinuma, kao i retroperitonealni hematom, mogu prouzrokovati ok nadraajem
na okolne simpatike ivce.
- kod istovremeno nanesenih ozljeda, i potresa mozga i oka, krvni podlivi se slabo uspostavljaju.
- razgranati i opseni retroperitonealni, krvni podlivi, sami za sebe, ili u vezi sa drugim izlivima i
podlivima mogu sainjavati ili dopuniti iskrvarenje.
- takoer prilikom nespretnog rukovanja sa leevima, prenoenja leva, zloinakih dijela na
leevima moe doi do pasivnog izlaska krvi i potiskivanja krvi u okolno tkivo ali se ona lako
moe zbrisati i sprati. kod postmortalnog pasivnog izlaska krvi iz oteenog krvnig suda u tkivo
nema prebojavanje koe kao to je to sluaj kod zaivotnih povreda.
- lokalizacija krvnih podliva na donjim ekstremitetima ima poseban znaaj u sudskim ekspertizama
za rekonstrukciju naletnog poloaja vozila na pjeaka.
- Sa krvnim podlivima ne smije se zamjeniti upadljivo izraene mrtvake mrlje, i prozirnost
miia kod mravih osoba.
- Povrinski, krvni podlivi nastaju brzo, i odmah postaju vidljivi, dok duboki krvni podlivi
primjetni su tek nakon izvjesnog vremena.
- krvni podliv sam za sebe moe biti i laka ali isto tako i teka tjelesna povreda, opasna po ivot
tako da zahtjeva posebnu kvalifikaciju od strane vjetaka

ISKRVARENJE
Iskrvarenje ili iskrvavljenost (EFFUSIO SANGUINIS) je po ivot smrtonosni gubitak krvi, i redovno je
posljedica izlivanja krvi u vanjsku sredinu, rjee izlivanja u unutranje upljine a najrjee usljed
podlivanja krvi. Krvni podlivi u skeletnu muskulaturu, uzrkovani mehanikim oruima mogu dovesti
do velikog gubitka krvi i smrtnog iskrvavljenja. Mora postojati prisustvo velike koliine izlivene krvi,
velika rasprostranjenost i znaci iskrvarenja. Kod ovakvih trauma moe doi do insuficijencije bubrega,
koja se razvija usljed razaranja miinog tkiva i prodiranja raspadnih produkata u krvotok.
Iskrvarenje, ako je prouzrokovano spoljanjim krvnim izljevima, onda je to spoljanje iskrvarenje
(haemorrhagia exsterna) ako je prouzrokovano unutranji izlivima, krvi, onda je to unutranje
iskrvarenje (haemorrhagia interna).

Sudsko medicinska dijagnostika smrti usljed iskrvarenja postavlja se:

- na osnovu nalaza odgovarajue povrede organa krvnog optoka srca i krvnih sudova, ili obolenja
krvnih sudova,
- na osnovu nalaza koliine istekle krvi vanjskog ili unutranjeg krvarenja i
- na osnovu nalaza krvarenja ispod endokarda lijeve komore srca (subendokardijalna krvarenja).

Patoloko-anatomske promjene usljed iskrvarenje:

upadna anemija cjelokupnog lea, osobito koe i vidljivih sluznica;
slaba izraenost mrtvakih mrlja, ako su prisutne slabo su vidljive, blijedo crvene su boje i
pojedinane;
srce je skupljeno, srane upljine su prazne ili sadre neto malo tene krvi;
izrazita malokrvnost svih unutranjih organa, posebno mozga i parenhimnih organa;
ispod endokarda lijeve komore srca su takasti ili prugasti, ili pak mrljasti i povrinasti podlivi;
krv u krvnim sudovima je oskudna, tena i svjetlije boje.

Iskrvarenje samo po sebi je apsolutna vitalna reakcija, to znai da se moe razvijati samo kod ive
osobe.

3. Nagnjeina (contusio)
Nagnjeina je oguljotina (excoriatio) koe, mukoze ili seroze, sa krvnim podlivima (haematom) u

53
potkonom, submukoznom ili subseroznom tkivu.

Najee su potkone kontuzije. Neki autori smatraju da kontuzija koe predstavlja krvni podliv, sa
djelominim oteenjem epidermisa, ali i bez oteenja epidermisa.

Najee kontuzije unutranjih organa su kontuzije mozga i kontuzije organa digestivnog trakta,
eluca i crijeva.
Kontuzije mozga imaju poseban sudsko-medicinski znaaj to mogu biti prisutne prilikom ozleivanja
glave a bez preloma kostiju lobanje, i to mogu nastati kako na mjestima neposrednog udara, tako i na
mjestima posrednog djelovanja protiv-udara (contre-coup).

4. Rascjep (ruptura)
Rascjep (ruptura) je nespecifina mehanika povreda, ozljeda, mekog tkiva unutranjih organa u
obliku brazdastog raskida.
Rascjepi se deavaju kako na parenhimnim organima: ruptura traumatica hepatis, lienis, renis,
pulmouis, tako i na upljim unutranjim organima: ruptura traumatica ventriculi, intestini tennuis,
ruptura traumatica myocardii.
Kod izvjesnih obolenja postoje i spontane rupture: ruptura spontanea lienis, uteri, itd.

5. Prelom (fractura)
Prelom (factura) je prekid kontinuiteta kotanog tkiva, kosti (fractura osseum) ili hrskavice
(fractura cartilaginis).

Prekid kontinuiteta kotanog ili hrskavinog tkiva djelovanjem sile je traumatini prelom (fractura
traumatica), a prekid kontinuiteta kotanog ili hrskavinog tkiva usljed obolenja, najee
inflamatornog ili neoplazmatinog je spontani ili patoloki prelom.

Kada su patrljci kosti pokriveni neozlijeenom koom, to je zatvoreni prelom a kod otvorenog
preloma (fractura complicata) istovremeno sa prelomom kosti na istom ili bliem mjestu
povrijeena je koa.

Ako je kost prelomljena na dva dijela, odnosno na dva ili vie mjesta onda je to fractura duplex,
fractura multiplex seu comminutiva.

Prelom nastao na mjestu djelovanja sile je neposredni ili direktni prelom, a ako je prelom nastao na
udaljenom mjestu od djelovanja sile onda je to posredni ili indirektni prelom. Ovi posljednji
najee su na rebrima, lobanjinim kostima i kimenom stubu.

Kada je kost prekinuta potpuno u cijeloj debljini ili cijeloj duini, i kada postoji razmak izmeu
prelomljenih povrina, onda je to potpuni prelom, kada kost nije potpuno prekinuta imamo
nepotpuni prelom
Tri su oblika nepotpunog preloma:
- Infractio (napuknue, zalom) podrazumijeva djelimini prekid kontinuiteta kosti u njegovoj
debljini;
- Fragmentum, abris fractura (odlom) otkinue dijela kosti, najee neke kvrge;
- Fissura (pukotina) - prekid kontinuiteta kosti kada je kost djelomino prelomljena u svojoj
duini, pri emu je prvobitni oblik kosti odran.

Za sudsko medicinske potrebe vano je utvrditi mehanizam nastajanja preloma, da li je prelom

nastao usljed pada, ili je prelom nastao kao posljedica direktnog udara.
Po pravilu:
POPRENI PRELOMI posljedica su direktnog udara najei su Fractura scapulae, izolirane

54
 fractuae ulnae su najee posljedica direktnog udara tupinom zamahnulog mehanikog orua.
SPIRALNI PRELOMI tipini za pad. Najei su: Factura claviculae najee je posljedica
indirektnog djelovanja prilikom pada, kosi prelom humerusa, kao i interkondilarni prelom
humerusa nastaju najee padom, kao i fractura radii loco tipico, fractura colli femoris,
fracturae peivis, fractura compressiva vertebrae itd.

Kod preloma kostiju, mogu nastati oteenja okolnog tkiva, posebno krvnih sudova i ivaca. Ozljede
krvnih sudova mogu biti praene sa upalom i stvaranjem tromba u krvnom sudu (thrombophlebitis), a
isto tako i bez upale a sa stvaranjem tromba (phlebothrombosis), te odvajanjem tromba sa
sljedstvenom embolijom plunih arterija. Takoer, nije nerijetka i masna embolija.

6.Iaenje (luxatio)
Iaenje (luxatio) je stanje kada se plohe ili dijelovi kosti koje ine zglob pomaknu, pri emu moe
doi i do puknua aure i ligamenata koji fiksiraju zglob.

Iaenja nastaju u najveem broju sluajeva indirektnim djelovanjem sile, na primjer padom na
ispruenu ruku, dok su znatno rjea usljed direktnog djelovanja sile

Nepotpuno iaenje (subluxatio) - Ako su zglobne povrine ostale u djelominom kontaktu.

Diastasis (odvajanje) je poremeaj sklopa zgloba ili ava. Na primjer: diastasis articuli sacroiliaci ili
diastasis suturae cranii.

7. Razorenje (destrucio, conquasatio)

Razorenje ili razorina je ozljeda, kod koje je uniten sklop tkiva, organa, tako da je razoreni organ
potpuno razoblien, uniten.
Proizvod su djelovanja tekih i tupih mehanikih orua (eljeznica, tramvaj, motorna vozila, itd.).
Razorenja su najee zaivotna, ali mogu biti i postmortalna.

8. Raskomadavanje (detractio)
Raskomadavanje (detractio) je razdvajanje pojedinih dijelova tijela, glave, ekstremiteta, ili trupa
od ostalog tijela. Moe biti
ZAIVOTNO (najee zadesnog i samoubilakog porijekla, rjee ubilakog), ali i
POSMRTNO (radi lakeg ostranjivanja lea, ili u cilju skrivanja identiteta).

B. BOL I SUDSKO MEDICINSKI ZNAAJ BOLA

Receptori za bol su senzibilni ivani okrajci, koji se razgranjuju pod povrinom tijela i u unutrini. Bol
je neprijatan osjeaj izazvan nadraajem ili oteenjem senzibilnih ivaca.
Nadraaj ili oteenje senzibilnih zavretaka ili vlakana moe biti izazvan traumom (mehaniki,
fiziki, hemijski), a moe biti izazvan i obolenjem.

Intenzitet bola zavisi od vie faktora, u prvom redu od jaine nadraaja, zatim od individualne
osjetljivosti, a isto tako i regionalne osjetljivosti.
Smanjena osjetljivost za bol se javlja pri velikom umoru, jakim uzbuenjima, kod hiseterinih,
afektivnih i stuporoznih stanja, kod alkoholisanosti, a
Poveana osjetljivost za bol se javlja kod neispavanosti, izloenosti hladnoi, kod nekih
neuropatskih i psihopatskih stanja, kao to su hipohondrije i neurastenije. Pojaano reagovanje na
podraaj nazivamo hiperalgezija.
U koi se nalaze osjetne take za bol, za dodir, za hladno, za toplo. Gustoa alginih taaka za bol je
razliita. Oni organi koji mogu da bole su algini organi. Na prvom mjestu je ivani sistem. Svaki

55
podraaj aferentne grane daje jasnu bol.
Algino osjetljivi su: prugasti miii, periost, vanjsko tkivo krvnih sudova, pleura parietalis,
peritoneum parietale, modanice, sluznice, koa.
Slaba osjetljivost na bol ili ne reaguju bolno na podraaje: mozak, jetra, plua, pleura
pulmonalis, itd.
Impuls za bol nastaje na slobodnim okrajcima senzibilnih ivaca i pripada perifernom neuronu.
Njegov neurit preko stranjih rogova kimene modine prelazi u drugi neuron (fasciculus spino-
thalamicus) koji zavrava u vidnoj humci (thalamus). Terminali neuron (fasciculus thalamo-corticalis)
zavrava u osjetnim centrima ko-rteksa postcentralne i parijetalne vijuge.

Kvalitet bola je razliit, moe biti mukao, tup, u obliku pritiska, otar kao da pee, grevit, u obliku
tipanja, iganja, sijevanja. Trajanje bola je takoer razliito. Vrlo intenzivni bolovi su obino
kratkotrajniji. Bol moe biti i kontinuirana. Intermitentni bolovi mogu se javljati i paroksizmima.

Primarna bol se javlja istovremeno sa povredom, a sekundarna nakon izvjesnog vremena, satima ili
danima nakon povrede ili oboljenja. Bol se moe javiti spontano, a moe i na pritisak.

U pogledu rasprostiranja bola, bol se moe poklapati sa mjestima povrede, a moe projicirati u konu
zonu koja pripada Istoimenom segmentu intervacije kao i visceralni organ (Hedove zone). To je
prenesena bol.

Povrinska bol odnosi se na kou, vidljive sluznice, za razliku od duboke boli koja se odnosi na
visceralne organe, miie, tetive. Kod vrlo jake boli dolazi do vegetativnih reakcija (kolaps, pad
pritiska) i refleksnog spazma miia (defense musculaire) kod apendicitisa, ukoenost vrata kod
meningitisa.

SUDSKO MEDICINSKI ZNAAJ BOLA

Bol moe biti motiv liavanja sopstvenog ivota (suicidum), incijator oduzimanja tueg ivota
(homicidium) ,a isto tako bol moe biti sauesnik u zadeavanju.
Neadekvatno lijeenje kod izvjesnih oboljenja moe dovesti do prikrivanja bola i tako postati lapsus
medici.
Nadalje, bol moe biti jedini dokaz povreivanja ili oboljenja. Bol moe predstavljati oteanu okolnost
krivinog djela.
Prikrivanje bola (disimulacija), pretvaranje (simulacija) i pretjerivanje (agravacija), esta je pojava u
praksi ljekara, na to treba obratiti naroitu panju. est zahtjev u naknadi takozvane neimovinske
tete, je naknada za pretpljene bolove, poznato kao "bolnina". Sudsko medicinski vjetak u takvim
sluajevima treba da ocijeni koliki je intenzitet bola, kao i trajanje bola.

Pored bola, u sluajevima vjetaenja neimovinske tete, kao posljedica tjelesnih povreda, dolazi u
obzir strah i umanjenje opte ivotne sposobnosti. Kod primarnog straha, koji je uvjetovan
neposrednom opasnou i koji se javlja u vrijeme povreivanja, sekundarni strah se javlja kasnije, u
toku lijeenja. Sa forezinog gledita treba razlikovati
prepast,
zaprepatenje,
prestravijenost,
smrtni strah,
panini strah.
Pod pojmom umanjenje opte ivotne sposobnosti, spadaju fizika i pshihika oteenja pojedinih
funkcija, koje umanjuju ili onemoguavaju opte ivotne funkcije. Umanjenje opte ivotne
sposobnosti razlikuje se od umanjenja radne sposobnosti. Na primjer: gubitak malog prsta kod
violiniste teko oteuje njegovu radnu sposobnost, dok ne predstavlja smanjenje ivotne sposobnosti.
Gubitak donjeg ekstremiteta ne znai radnu nesposobnost kod izvjesnih profesija (urar), dok teko
smanjuje optu ivotnu sposobnost.

56
C. SPECIFINE MEHANIKE POVREDE (RANE)
Rane su specifine posebne mehanike povrede, ija svojstva ukazuju da su nanijeta izvjesnim
mehanikim oruima, tupim, otrim, iljatim i vatrenim, pa razlikujemo
razderine,
sjekotines
ubodine i
ustreline.
Kod svih rana nalazimo otvor rane i prostor rane. Prilikom opisivanja rana treba prvo utvrditi
tanu lokalizaciju rane pomou fiksnih raaka,
veliinu, oblik, ivice i uglove rane, strane i dno rane, kao i sadraj u rani.
Kod prodornih rana treba utvrditi kanal rane i pravac prodora.

1.Razderina (vulnus lacerum)

Razderina je specifina mehanika povreda, rana, nanesena tupim mehanikim oruima,
pljosnatom, obliastom ili bridastom povrinom. Razderne rane mogu nastati na tri naina:
udarom,
padom i
sudarom.
Veliina i oblik razderine zavisi od brzine, teine i obimnosti mehanikog orua.

otvor razderine je redovno nepravilnog oblika,

ivice otvora su neravne, nagnjeene, krvlju podlivene.
oko otvora rane, koa moe biti u razliitoj irini liena natkoice.
u otvoru rane moe se nai razoreno tkivo krv, strani sadraj, prijavtina.
otvor razderine je uvijek u koi, a prostor i dno razderine su ispod koe.
strane prostora su neravne, nagnjeene, krvlju podlivene.
strane razderine su veinom rastavljene ali suprotni krajevi mogu biti povezani mostiima
odranog vreg tkiva.
zidovi razderine mogu biti okolo podriveni, to je vaan znak da je djelovalo tupo mehaniko
orue.

RAZDEROTINA (VULNUS LACERO-CONTUSUM) je rana, nastala pljosnatim ili bridastim mehanikim

oruima tako da su neka tkiva samo nagnjeena a druga razderana.

PRSKOTINA (VULNUS CAESUM) kao podvrsta razderine, ima priblino pravilan oblik, cjepast ili u-
njast, brazdast prostor, djelimino glatke ivice i strane, pa se zbog toga lako moe zamijeniti sa
sjekotinama.
Prskotina se razlikuje od sjekotina, prvo to prskotine nastaju na onia mjestima gdje je koa zategnuta,
pa dejstvoa tupine mehanikog orua koa prska u pravcu svoje lokalne cjepljivosti, i drugo, to
prekid tkiva ispod koe nije potpun. Otuda kod prskotina nalazimo "mostie tkiva" to povezanost
suprotnih zidova otvora prskotine neprekinutim i otpornijim sastojcima tkiva.
PRSKOTINA SJEKOTINA
pravilan oblik-crtast, cjepast, unjast pravilan oblik, crtast, cjepast, unjast
tupo mehaniko orue otro mehaniko orue
ivice otvora djelimino glatke ivice otvora glatke, nenagnjeene
na mjestima gdje je zategnuta (poglavina) svuda, na ma kojem dijelu tijela
prekid dubljih slojeva nije potpun "mostii tkiva" prekid dubljih slojeva potpun
Kod tranzicije (pregaenje) usljed naglog napinjanja koe, razderine mogu imati linearan oblik i
nenagnjeene rubove. Takve razderine nalazimo u koi prepona. Isto tako, pri udaru vozila u pjeake
od pozadi, usljed naglog zabacivanja glave unazad, razderine na prednjoj strani vrata mogu imati
linearan oblik i nenagnjeene rubove. Karakteristina povreda za tranziciju je
DECOLLEMENT, AVULSIO, kod koje je koa odvojena, tako da se ispod koe formira upljina u obliku

57
"depa" ispunjena krvlju i najea na donjim udovima, kao i na leima. Ova ozljeda nije
karakteristina za direktni udar motornim vozilom, nego samo za pregaenje.

UJEDNA RANA (VULNUS MORSUM) je podvrsta razderine, nastaje kao posljedica ozlijeivanja zubima,
ovjeijim ili ivotinjskim.
ovjeije ujedine koje potiu od sopstvenih zuba i nastaju prilikom jedenja, onesvijetenosti, kod
epileptikih, ili drugih toninih kontrakcija. Mogu nastati prilikom pada na donju vilicu isto tako i
aktivnim udarom u predio donje vilice.

ovjeije ujedine koje potiu od tuih zuba su po pravilu na istaknutim dijelovima tijela (nos, prsti,
aurikula), a nastaju pri tuama, silovanju, kod nasilnog mehanikog uduenja (oclusio nasi et oris,
strangulatio manualis, compressio thoracis).

ivotinjske ujedine su zaivotne (pas, maka, konj, vuk) i postmortne (pacov, pas, maka). Najee
su na ekstremitetima, rukama i nogama. Treba razlikovati ujedine od
ivotinja mesodera - ujedine su blie ubodinama, zbog otrih iljastih zuba, osobito onjaka
ivotinja biljojeda - zbog pljosnatih i ravnih kruna, ujedine blie razderinama.

Sudsko-medicinski znaaj ujedina je u tome, to se na osnovu izgleda i oblika ujedine moe

identificirati i izvrilac ujedine.

UJED (MORSUS) treba razlikovati od ujedne rane. Kod ujedne rane dolazi do prekida kontinuiteta koe,
a kod ujeda ne dolazi do prekida kontinuiteta koe,i oblik ujeda ima oblik zubala sa otiscima zuba u
koi u obliku oguljitina i krvnih podliva.

2. Sjekotina (vulnus scissum, vulnus seccatum)

Sjekotina, rezna rana (vulnus scissum, vulnus seccatum) je specifina mehanika povreda, nanesena
otrim mehanikim oruima, tangencijalnim prevlaenjem preko koe. Sjekotine nastale udarcem
otrice sjekire, sablje, maa, su vulnera seccata.

Poetak povlaenja otrice sjeiva preko koe je dublji, dok je zavretak sjeenja plii.
Otvor sjekotine je pravilan, unjast, vretenast, crtast, a prostor sjekotine je brazdolik.
Ivice otvora su glatke, ravne, nenagnjeenje, krvlju nepodlivene, i na oba kraja su pod otrim
uglom. Katkada ivice sjekotine mogu biti malo neravne i malo nagnjeene, ukoliko je otrica
sjeiva zatupljena ili ako je sjeivo djelovalo zamahom.
Na ivicama i oko uglova mogu se nai zasjeci, koji nam ukazuju,da je orue mijenjalo svoj pravac,
odnosno da je povlaenje otricom vreno vie puta.
Strane (zidovi) sjekotine su glatke, ravne, nenagnjeene, krvlju nepodlivene.
Ivice i zidovi sjekotine veinom se ne dodiruju, i zbog toga zjekotina zjapi. Zjap sjekotine
uslovljen je retrakcijom presjenog tkiva, a isto tako i od podudaranja ili nepodudaranja
presjeenog tkiva sa pravcem presjeka. Ako sila djeluje u pravcu pruanja elastinih vlakana u
koi, onda je otvor (zjap) sjekotine mali, obrnuto, ako je sjekotina ukrtena sa pravcem pruanja
elastinih vlakana, onda je zjap sjekotine vei.
Dno sjekotine je crtasto, kada je sjekotina u punom tkivu, i dno je plie prema uglovima, odnosno
krajevima sjekotine.

Po porijeklu sjekotine su:

zadesne,
samoubilake,
defanzivne (u samoodbrani),
samopovredilake (automitilatio) i
ofanzivne (zlonamjerno povreivanje).

58
SJEKOTINE VRATA (KLANJE)
Poseban sudsko-medicinski znaaj imaju sjekotine vrata (klanje). Sjekotine vrata po porijeklu su
najee samoubilake i ubilake, izuetno su zadesnog porijekla.

Samoubilake sjekotine vrata, najee su i redovno

u gornjoj treini vrata izmeu tireoidne hrskavice i jezine kosti, rjee su na grkljanu i duniku
vei dio sjekotine je na lijevoj strani vrata (kod denjaka), i prostire se s lijeva-udesno i odozgo
nadole (koso), dok je kod ljevaka lokalizacija sjekotine i pravac prostiranja obrnut.
Dubina sjekotine je razliita, poetak sjeceaja je dublji, zavretak plii.
Kod samoubica krv se sliva uglavnom odozgo nadole i preko prednje strane vrata i grudnog koa.
Uporedne sjekotine ili zasjeci du ivica glavne sjekotine su "probni rezovi", paralelni su sa
glavnom sjekotinom i nalaze se uz glavnu sjekotinu, ili su u neposrednoj njenoj blizni, ali mogu
biti i udaljeni od glavne sjekotine,
istovremeni nalaz sjekotina na rukama, sa vie sigurnosti ukazuje na samoubistvo.
Nalaz sjeiva u aci, kao i okrvavljenost koe aka, ne iskljuuju ubistvo, niti dokazuju samoubistvo,
jer ake mogu ostati neokrvavljene, ako je prevlaenje noa izvreno naglo. S druge strane
okrvavljenost aka moe poticati i usljed toga, to se povreeni instiktivno hvataju mjesta, povrede
kao to ubica moe namjerno uprljati lake rtve u cilju fikcije.

Ubilake sjekotine su preteno

na desnoj strani vrata, popreno su poloene ili koso, ali za razliku od samoubilakih, s lijeva-
udesno i odozdo-navie
dubina sjekotine je vea, zasjeen ili presjeen kimeni stub sa velikom vjerovatnoom ukazuje na
ubllako porijeklo.
Kako ubica najee djeluje pozadi rtve, slivanje krvi rtve je prema pozadi i iza vrata, po koi
lea.
Usljed pruanja otpora rtve, nalaz sjekotina na licu, nosu, a posebno na dlanenoj strani prstiju kao
i koe dlana, nagovjetavaju ubistvo.
Kod ubilakog klanja, za razliku odsamoubilakog, moe se nai zasjeenost: kragne ili kravate!
Takoer odsustvo mehanikog orua noa, nije pouzdan pokazatelj ubistva, jer i kod samoubilakog
klanja orue moe biti namjerno uklonjeno od prisutnika ili od zainteresovanih.

SJEKOTINE NA RUCI
Sjekotine na ruci, poev od palane kosti sa jasnim i dubljim poetkom sjeenja, a prema lakatnjai
sa pliim zavretkom sjeenja i produetkom u crtastu ogrebotinu, kao i kosi poloaj sjekotine
ukazuju sa velikom vjerovatnoom na samoubilako porijeklo sjekotine.
Sjekotina samoubica karakterie zbijenost veeg broja sjekotina, neznatan razmak i paralelni tok.

SJEKOTINE KOD SEKSUALNIH UBISTAVA

Sjekotine kod seksualnih ubistava karakteristine su po tome to ubica sijee organe koji su pobuda u
motivaciji ubistva (dojke, polni organi, materica).

VRIJEME POVRIJEIVANJA I SJEKOTINE

Na osnovu promjena na sjekotinama, moe se odrediti vrijeme povreivanja.
Kada proe vie od 12 sati - ivice su sjekotine oteene, crvene, slijepljene krvlju i postoji
infiltracija lekocitima,
Poslije 24 sata - nastaje proliferacija vaskularnog endotela i pojava elija vezivnog tkiva.
Poslije 3-5 dana - nastaje zadebljanje i proliferacija krvnih sudova.

59
3. Ubodina (vulnus punctum)
Ubodina (vulnus punctum, vulnus ictum) je specifina mehanika povreda, rana, nanesena iljatim
mehanikim oruem. Mehanika orua koja mogu proizvesti ubodine su dvojaka:
a) imaju samo iljak kao to su ekser, klin, ilo, vile, igla
b) sem iljka imaju i otricu - no, kama i nou slina orua.

Ubodina nastaje prodiranjem ubodnog orua u pravcu svoje uzdune osovine u tijelo radi ega nastaje
nesrazmjernost izmeu malenog otvora (ulaza) i duine prodora ubodine.

Oblik ulaza ubodne rane je raznolik i zavisan prvo od poprenog presjeka ubodnog orua, i drugo,
od pravca cjepljivosti koe na dotinom mjestu. Prema tome,
ulazni otvor rane moe biti cjepast, u obliku crte, trouglast, klinast, okrugao, unjast, vretenast.
Ukoliko je pravac ubodine ukrten sa pravcem cjepljivosti koe na dotinom mjestu dolazi do
zacjepljivanja na uglovima otvora rane, pa e otvor rane imati unjast ili cjepast oblik, neovisno o
obliku poprenog presjeka bodiva.

Veliina ulaza ubodine takoer zavisi od pomenuta dva faktora, prvo od poprenog presjeka ubodnog
orua, i drugo od rastegljivosti koe na dotinom mjestu. Usljed ta dva faktora, dolazi do zjapljenja
otvora ubodine i njenog skraenja. Prilikom mjerenja ubodne rane, treba izmjeriti
njenu duinu (od jednog ugla do drugog), zatim
njenu irinu (zjap).
stvarnu duinu - Sastaviti suprotne ivice i onda opet izmjeriti duinu da se dobije stvarna
duina otvora ubodine.

Strane ubodnog prostora su glatke, veinom krvlju nepodlivene ili neznatno krvlju podlivene.

Ako ubodina, sem ulaznog otvora ima i izlaz, onda to nazivamo probodina. Ako je bez izlaznog
otvora, tako da prodor odnosno ubodina zavrava u tkivu onda to nazivamo zabodina.

Kanal moe biti i dui nego to je stvarna duina ubodnog orua, usljed ugibanja mekih dijelova
tkiva pod pritiskom (ubodine u trbuh.)

Dno ubodine - u kriminalistikom smislu poseban znaaj, naroito ako se nalazi u kotanom tkivu, jer
se spektrohemijski mogu utvrditi tragovi oruja i strana tijela, to moe biti pouzdan dokaz za
identifikaciju.

Po porijeklu ubodine su najee samoubilake i ubilake, dok su zadesne ubodine rjee.

SAMOUBILAKE UBODINE
Lokalizovane samo na dohvatu ruke. Tipina lokalizacija je predio srca, dakle najee su na
prednjoj lijevoj strani grudnog koa, u sranom predjelu, a rjee je to predio trbuha.
Katkada, oko glavne rane, mogu se nai ubodine. To su takozvane "probne ubodine". One su
zbijene, na uskom su prostoru, i kanal svih tih ubod ima ima isti pravac.
Kod samoubica denjaka, pravac prodora ubodine, odnosno kanal ubodine, prostire se od sprijeda
put pozadi, s desna u lijevo, i odozgo nadole.
Ubodna rana je obino na odgoljenom mjestu.
Kod samoubica, mogu se nai sjekotine na krajnjim falangama prstiju ake, najee na srednjem
prstu i kaiprstu ake, a potiu od ukazivanja mete ili pridravanja ubodnog orua na mjestu
ubadanja.

UBILAKE UBODINE
Lokalizovane su i na teko pristupanim mjestima za samoupovreivanje, odnosno, mogu se nai
na svim predjelima tijela.

60
 Ubodine nisu lokalizovane na uskom prostoru kao kod samoubilakih, nego na velikoj povrini, na
ma kojoj strani tijela.
Kanali ubodina imaju razliite pravce.
Dok je to kod samoubilakih ubodina ogoljeno mjesto, ubilake se nanose kroz odjeu.

SLINOST SA USTRELINAMA
Kod djelovanja iljka mehanikih orua, kao to je zub od vila, ekser, iljati vrak kiobrana i sl.,
nastala ubodina moe izgledati kao rupa od projektila vatrenog oruja, pa se moe i zamijeniti.
Naroito onda, ako je iljak mehanikog orua zaprljan, pa se obrie na mjestu ulaza kroz kou i moe
izgledati kao kolutasta brisotina kod ustrelina.

4. Ustrelina (vulnus sclopetarium)

Ustrelina (vulnus sclopetarium) je specifina mehanika povreda, rana, nanesena projektilom
ispaljenim iz runog vatrenog oruja.

Runa vatrena oruja, imaju kratku ili dugaku cijev, i to vojna oruja (pitolj, revolver, puka,
mitraljez), zatim lovaka oruja, sportska oruja, oruja sa priguivaem, kao i runo pravljenje oruja
("krate").
Unutranja strana cijevi vatrenih oruja je ili glatka, kao kod samarica, ili ima ljebove, vodita
cijevi, koji omoguuju projektilu rotacione kretanje.
Duina izmjerena izmeu dva suprotna polja cijevi je kalibar i on se oznaava sa milimetrima. Nalaz
projektila u tijelu i mjerenjem projektila moe nam dati odgovor samo o kalibru projektila ali ne i o
kalibru oruja. Jer municija manjeg kalibra, moe biti upotreljena za oruje veeg kalibra cijevi, i
obratno. Kod lovakih puaka, samarica, kuglice, odnosno sama, izraavaju sa brojevima, pri emu
manji broj odgovora veoj irini cijevi, vei broj manjoj irini cijevi.

Kretanje projektila je dvostruko: propulzivno to jest unaprijed i rotaciono - oko svoje osovine.
Na svota putu projektil moe da prednjai vrhom, moe da se izvre, moe biti deformisan ali i
fragmentisan, pri emu oblik i veliina ustreline moe biti izmijenjena. Pri udaru o vrste predmete,
projektil moe biti odbijen, odnosno skrenut sa svoje putanja, Odskok zrna koje se koso odbilo i
promijenilo pravac, naziva se rikoet (ricocheti, odskok baenog kamena povrinom vode)

Prema tome kolika je razdaljina izmeu usta cijevi vatrenog oruja i ustreljenog tijela i da li je
ustrelina proizvod samo dejstva probojne snage projektila ili je proizvod i dejstva barutne eksplozije
dijelimo i
1. razlikujemo ustreline iz daljine
2. ustreline iz blizine koje se dijele na ustreline iz
a. neposredne (apsolutne) blizine
b. posredne (teletivne) blizine.

USTERLINE IZ DALJINE
Su takve ustreline, koje su iskljuivo nanesene dejstvom projektila odnosno njegovom probojnom
snagom. Ustrelina iz daljine nanesene su na rastojanju od 15-20cm za pitolje, 50-60cm za revolvere i
puke na rastojanju vie od 100-150cm.
Znaci probojne snage projektila na mjestu ulaska i prodiranja projektila u tijelo su:

- DEFEKT KOE, RUPA U KOI, i to u sluajevima kada projektil ulazi kroz kou sa
velikom kinetikom energijom, ulaz e biti manji ili isti kao kalibar projektila.
ako je kinetika energija projektila mala ili ako je brzina mala ("malaksao projektil") onda se
koa na mjestu ulaska projektila rastee i prska, i u tom sluaju ulaz ima oblik prskotine ili
razderine, i tada ne postoji defekt tkiva.

- NAGJEENI PRSTEN (ANULUS CONTUSIONIS) nastaje prodiranjem projektila kroz kou, koja se na

61
mjestu ulaska, projektila udubljava u obliku lijevka sve dotle, dok to doputa njena elastinost. Kada je
prekoraena granica rastegljivosti koe onda se ona procijepi pri emu u koi ostaje defekt u obliku
rupastog otvora. Koa oko otvora je u irini od 1-3 ili vise milimetara liena natkoice a odgoliena
koica je krvlju podlivena. Oguljotina natkoice oko otvora je proizvod trenja strana projektila, a krvni
podliv zgnjeanja koice. Prema tom nagnjeni prsten ini spreg oguljotine i krvnog podliva.
Ako projektil ulazi u tijelo pod pravim uglom, onda je nagnjeni prsten jednake irine i koncentrian
pa se osnovu nagnjeenog prstena i ostalih osobina ulaznog otvora, moe se odrediti ugao ulaska
projektila u tijelo.
Nagnjeni prsten moe biti i na izlaznom otvoru, ako je koa na mjestu ulaska projektila pritisnuta
(opasa, zid, kamen). To je lani nagnjeeni prsten, ili ekstenzioni prsten.

- PROJEKTILNA BRISOTINA nije redovan nalaz svih ustrelina. Nastaje du unutranjeg pojasa
nagnjeenog prstena tako, to se projektil prilikom ulaska kroz kou obries i ostavi tragove sa svoje
povrine zaprljane garom, mau itd. Projektilnu brisotinu nalazimo, samo ako projektil nije proao
kroz odjeu, jer bi se tada obrisao o odjeu i tragove sa svoje povrine ostavio na odjei.

- OBLIK ULAZA USTRELINE iz daljine je kruan ili ovalan (jajast) zavisno od toga, da li je projektil
uao u tijelo pod pravim uglom i svojim vrhom, ili je uao pljotimice. Usljed retrakcije tkiva, ulaz je
manji od poprenog presjeka projektila ili uzdunog presjeka projektila ako je projektil uao
pljotimice.
Okolo otvora je nagnjeeni prsten, sa ivicama koje su intravertirane

- KANAL - Kod svih specifinih mehanikih povreda, rana ima svoj otvor i prostor. Kod ustrelina
prostor rane prodor ili kanal (canalis), moe biti
cilindrian -
ljevkast - proiruje od ulaza prema izlazu u obliku lijevka, usljed sekundarnog poveanja
projektila razorenim tkivom ("sekundarni projektil").
nepravilan -
u obliku polukanala (semicanalis) - kod tangencijalnih ustrelina

- ZIDOVI - prodora projektila su nagnjeeni i krvlju podliveni.

- IZLAZ USTRELINE (kod prostrelina), je nepravilnog oblika, vei je od ulaza, sa ekstravertiranim

ivicama, i bez nagnjeenog prstena.

Na pljosnatim kostima (lubanja, sternum, scapula, os ilium) kanal

ima oblik zarubljene kupe, rupa na spoljanjoj ploi ulaska
projektila je manja, dok je na unutranjoj ploi vea. To dolazi
otuda, to spoljanju plou podupire unutranja ploa.

Sl. 32. - Projektil uzlazi pod pravim uglom na pljosnatoj kosti.

B) USTRELINE IZ BLIZINE
Ustreline iz blizine su takve ustreline koje su rezultat probojne snage projektila i barutne
eksplozije.
Opaljenja metka je sloen termo-gaso-dinamiki proces, pri emu se energija baruta pretvara u
toplotnu, a zatim u kinetiku energiju.

62
Poslije eksplozije jedan dio barutnih zrnaca (10%), djelimino sagori ili ne sagori, pa ona pod
pritiskom gasova dobivaju kinetiku energiju i na odreenom rastojanju mogu da probiju natkoicu i
koicu i da uu u poetni dio kanala.

BARUTNA ZRNCA se nalaze kod ispaljenja iz pitolja i revolvera na rastojanju od 25-40 cm, a puke od
1-1,5 metar.
Oblik naslaganih ili utisnutih barutnih zrnaca u koi moe biti kruan ili ovalan, ve prema tome, da li
je ispaljivanje vreno pod pravim uglom ili,, koso pod otrim uglom.
Prenik rasipnog lijevka barutnih estica je vei ili manji, to je ovisno od rastojanja izmeu usta
cijevi i tijela.
Barutna zrnca mogu se dokazati pomou di-fenilamina i sumporne kiseline kao i metodom WAKER-
MAYER pomou Lungeovog reagensa.

BARUTNI PLAMEN na ustreljeno tijelo djeluje opeenou i ogarenou, a na dlakama izaziva

osmuenost. Ogarenost od barutnog dima moe biti mrkocrne boje (od crnog baruta), ili mrko sivo
ukaste boje (od malodimnog baruta).
Ogarenost kod pitolja moe biti sa rastojanja do 20 cm, kod revolvera do 35-40 cm, a kod puaka do
80 cm, i intenzitet kao i povrine ogarenih dijelova zavisna je od rastojanja usta cijevi i ustreljenog
tijela, kao i od ugla pod kojim je ispaljivanje vreno. U garei se mogu nai Fe, Cu, Pb, Antimon i
dokazati spektroskopski.

BARUTNI GASOVI dejstvo barutnih gasova ispoljava se, ako je ispaljivanje iz pitolja, s rastojanja od 3
cm, a puke od 10 cm. Dejstvo gasova na kou moe se ispoljiti u vidu sitnih ekskorijacija, pa ak i
sitnih otvora koje proizvode molekule gasa (blast). Dejstvo barutnih gasova ispoljava se u destrukciji
- razorenju tkiva, naroito na ulazu, ili du kanala ustreline. Katkada tkivo na ulazu ustreline, usljed
vezivanja Hb sa Co, moe poprimiti svijetlo-crvenu boju.
Kod ustrela u glavu naponsko dejstvo gasova prodrlih u lobanjinu duplju, proizvode indirektne
prelome, ili potpuno razorenje lobalje kao na primjer kod ustrelina u glavu iz neposredne blizine.

USTRELINE IZ RELATIVNE (POSREDNE) BLIZINE

su takve ustreline, kada je rastojanje od usta cijevi i tijela toliko da se oko ulaznog otvora mogu nai
tragovi barutne eksplozije, to jest nesagorjele barutne estice, tragovi plamena i gara, kao i dejstvo
barutnih gasova, a to rastojanje iznosi za pitolje 15-20, za revolvere 50-60 i za puke 100-150cm.
- Ulazni otvor ustreline iz posredne blizine je pravilan, kruan, rijetko nepravilan i usljed
retrakcije tkiva je manji od poprenog presjeka projektila.
- Oko ulaza su barutna, zrnca, naslagana ili utisnuta,
- Dlake, osmuene, koa oko otvora moe biti ugarena ili opeena.
- Oko ulaza je izraen nagnjeni prsten.
- Kanal je ljevkastog oblika, od ulaza prema izlazu se ljevkasto iri.
- Izlaz je vei od ulaza, odnosno vei je od poprenog presjeka projektila.,

USTRELINE IZ APSOLUTNE (NEPOSREDNE) BLIZINE

su takve ustreline, nanesne iz runog vatrenog oruja, kada su usta cijedi prislonjena na kou, ili uz
kou, na rastojanju samo od nekoliko milimetara.
- Ulaz ustrelina iz neposredne blizine je veinom nepravilan, zvjezdast sa zacjepima ivica usljad
dejstva prodrlih barutnih gasova koji stvaraju "barutni prostor" i rasteu kou, naroito onda
ako koa nalijee na kost, kao to je sluaj kod ustrelina u lobanju,
- Nagnjenog prstena kod ustrelina iz apsolutne blizine nema.
- Prenik ulaza ustreline ja znatno vei od presjeka projektila.
- Isto tako oko ulazne rane nema barutnih zrnaca, ili su neznatna,
- nema osmuenosti dlaka, ili su samo izuzetno osmuene.
- Na ulazu, moe se nai otisak usta cijevi, bilo potpun, ili nepotpun moe biti vidljiv
neposredno po ustrelivanju, a i kasnije. Nastaje usljed sudara koe i usta cijevi, zbog

63
 naponskog dejstva barutnih gasova prodrlih ispod koe ("barutni prostor").
- Prodor ustreline iz apsolutne blizine, u svom poetnom dijelu, gdje je tkivo najvie razoreno,
sadri barutne sastojke, ogarenost, kao svijetlo crvenu obojenost tkiva usljed prisutnog ugljen
monoksida.
- Izlaz ustreline iz neposredne blizine je uvijek vei od poprenog presjeka projektila, bez
nagnjeenog prstena, bez barutnih zrnaca, osmuenosti i ogarenosti koe.

Ustreline iz neposredne blizine mogu liiti na ustreline iz daljine, ako je hitac ispaljen kroz kakav
predmet.

Po porijeklu, ustreline su samoubilake, ubilake ili zadesne.

SAMOUBILAKE USTRELINE
Samoubistva ustrelom se u najveem broju sluajeva vre kratkim vatrenim orujima, (pitolj,
revolver), rjee drugim vatrenim orujima (puka) a izuzetno eksplozivnim sredstvima, (dinamit,
bomba).
Samoubilake ustreline su uglavnom ustreline iz blizine, najee iz neposredne blizine, tako da je
- ulaz uvijek na dohvatu ruke. Na glavi to je sljeponica, rjee elo i usna duplja, a na grudom
kou to je srani predio.
- Obino je to odgoljeno mjesto.
- Pravac prodora, odnosno kanal,
- kod opaljenja u desni sljeponi predio kod denjaka, prostire se s desna-ulijevo, odozdo-
nagore, i od sprijeda - put pozadi.
- Kod ustreljavanja u srce kanal se prostire od sprijeda put pozadi, odozgo-nadole i s desna u
lijevo.
- Kod samoubica, na dlanenoj strani prstiju, moe se nai ogarenost na palcu i kaiprstu, zatim
krv, i to one ake, iz koje je vreno ispaljivanje.
- Pokuana ili probna ispaljivanja, prije ustreljavanja u tijelo vre se u okolne predmete
(namjetaj, zid prostorije), a sve radi provjeravanja ispravnosti vatrenog oruja.
- Grevito stisnuto oruje u ruci, ukazuje na samoubistvo, isto tako ako je i labavo stegnuto u
ruci.
Ne treba zaboraviti da oruje moe biti podmetnuto, u cilju prikrivanja ubistva.

IDENTIFIKACIJA VATRENOG ORUJA

vri se na osnovu zrna (projektila) naenog u tijelu ustreljene osobe, kao i na osnovu aure od zrna
naene na mjestu dogaaja.
- Na zrnu se mogu nai tragovi od unutranjeg dijela cijevi vatrenog oruja, od ljebova cijevi,
kao i od raznih oteenja unutranje strane cijevi.
- Na auri nalazimo trag od udarne igle, od zatvaraa
Ovi tragovi mogu biti tako individualni da nam mogu potvrditi upotrebljeno vatreno oruje. Za to nam
slui balitoskop, to jest komparativni mikroskop, pomou kojeg se pod mikroskopom mogu utvrditi i
usporediti tragovi na zrnu i auri,

Prilikom prolaska zrna kroz tijelo, razvija se toplota i ukoliko je vea brzina projektila,
utoliko su jae naglaene promjene izazvane toplotom, i to u potkonom kolaganu
ispod ulazne rane u obliku koagulacije i homogenizacije. Zrno koje se odbilo od
povrine kamena ili neke metalne povrine (rikoetirano zrno) prije nego to je
pogodilo tijelo, izazvae jasne opekotine na ivicama rane.

Sl. 38. - Utvrivanje ugla ulaska projektila i smjera pucanja. A- ulazni otvor. B-izlazni
otvor, AB-duina kanala. BC-visinska razlika ulaza i izlaza. Sinus ugla je suprotna
kateta kroz hipotenuzu.

64
 USTRELINE IZ DALJINE USTRELINE IZ BLIZINE
APSOLUTNE RELATIVNE
proizvod samo prodiranja projektila u tijelo proizvod prodiranja projektila u tijelo i barutne eksplozije

priinjene na rastojanju vie od usta cijevi prislonjena uz na rastojanju do

- 15-20 cm (pitolj), vie od kou ili par milimetara od koe - 15-20 cm (pitolj), do
- 150-80 cm (revolver), via od - 50-60 cm (revolver) i do
- 100-150 cm (puka) - 100-150 cm (puka)
o pravilan, kruan, jajast, crtast (kod nepravilan, zvjezdast pravilan, kruan
b najmanjeg
l
i
k
U
v manji od presjeka projektila znatno vei od presjeka projektila manji od presjeka projektila
L
e
A
l.
Z
i intravertirane neravne nagnjeeni zacjepi ivica, nema nagnjeenog introvertirane, nagnjeeni prsten
v prsten prstena
i
c
e
B nema djelovanja barutne eksplozije barutna eksplozija
A
R
U oko ulaza nema naslaganih ili oko ulaza obilno naslagane i
T utisnutih barutnih zrnaca, ili utisnute barutne estice, dlake
N sasvim malo, dlake rijetko osmoene, koa opeena, dimom
A osmuene. koa rijetko opeena. ogarena.

E
X
P.
P k cilindrian, jajast, ljevkast (sekundarni u obliku lijevka, ili dva lijevka u obliku lijevka, zidovi sa rijetko
R a projektili) zidovi prostora neravni, spojenih uzinama. zidovi jae naslaganim barutnim esticama,
O n nagnjeeni, krvlju podliv. ogarent, sa mnogo naslaganih i rijetko i manje ogareni
S a utisnutih barutnih estica.
T l
O
R
o nepravilan nepravilan nepravilan
b
l
i
I k
Z
v vei od ulaza manji od ulaza, ali vei vei od ulaza
L
e od poprenog presjeka projektila
A
l
Z
i ekstravertirane kao proderina ekstravertirane ekstravertirane tkivni dronjci iz
v rane
i
c
e

Dejstvo baruta ZRNCA PLAMEN GASOVI

Pitolj do 25-40cm do 20cm do 3cm
Revolver do 25-40cm do 35-40cm
Puka Do100-150cm do 80cm do 10cm

65
D. NEKE OPE POSLJEDICE MEHANIKIH POVREDA

1. ok
ok je akutna cirkulatorna insuficijencija koja nastaje kod nesrazmjera izmeu minutnog volumena
srca i potrebe periferije za krvlju (Gedikt). Ili, ok je akutno generalizirano zatajenje krvotoka,
naroito perifernog, s padom krvnog pritiska a i bez njega, i s oteenjem tkiva usljed manjka
kiseonika. Zbog redukcije perifernog kapilarnog krvotoka u vitalno vanim organima dolazi do
hipoksije s posljedinom acidozom i na kraju do smrti.
Prema patogenezi razlikujemo vie oblika oka:
- Hipovolemiki ok, koji nastaje zbog gubitka krvi (najmanje 20%), ili zbog gubitka tekuine.
- Kardiogeni ok (kod koronarne tromboze)
- Anafilaki sok (kod unoenja stranih bjelanevina i kod nekih alerginih stanja)
- Endoksini ok (djelovanjem endotoksina bakterija)
- Strangulacioni ok (kod asfiktinih povreda, naroito kod strangulatio funalis i kod vjeanja)

PRIMARNI OK nastaje kod mehanikih povreda, bilo kog predjela tijela koje mogu dovesti do
refleksne vazodilatacije i pada pritiska, i izazvati kolaps, gubitak svijesti i smrt. Ovaj oblik
posttraumatinog poremeaja krvotoka ini sastavni dio sindroma primarnog ili neurogenog oka.
Razne osobe su razliito osjetljive na ovu vrstu vaskularnih poremeaja, a isto tako i izvjesni predjeli
tijela (udarac u testise, udar u epigastrium), karotidni sinus ...).
SEKUNDARNI OK (posttraumatini, hemoragini) nastaje usljed ektenzivne redukcije krvi u krvnom
optoku. Usljed gubitka krvi, smanjeno je pritjecanje venske krvi u srce (smanjenje minutnog
volumena), hipotonija. Kao odgovor na hipotoniju dolazi do simpatiko-adrenergine reakcije
(kateholamini u krvi iz sredine nadbubrega). Organizam nastoji da kompenzira smanjeni volumen krvi
preko takozvane centralizacije krvotoka, a to se postie preko simpatikog nervnog sistema sa
vazokonstrukcijom arterijskih i venskih krvnih sudova u koi, miiima, bubrezima i ostalim organima
trbune duplje. Vazokonstrikcijom se postie mobilizacija tekuine iz intersticija u krvotok, pa dolazi
do razrijeenja krvi, porasta krvnog pritiska i minutnog volumena3 a i oksigenacija je poveana.
Najjau reakciju na simpatiko-adrenergini podraaj pokazuju takozvani ok organi (pluaj bubrezi,
jetra, pankreas, koa, itd.
Usljed poremeaja cirkulacije krvi i sljedstvene hipoksije, zatim zbog djelovanja razliitih supstanci
koje se tom prilikom oslobaaju, kao i eventualnog razvoja DIG-a nastaju razliite morfoloke
promjene u organima: pluima, bubrezima, jetri, miokardu, gastrointestinalnom traktu,
S obzirom na tok i ishod oka, razlikujemo reverzibilni ok (morfoloke promjene mogu i izostati ili
su slabije izraene), i ireverzibilni ok. Povrede odnosno nadraaji senzibilnih ivaca koje dovode do
oka sem mehanikih, mogu biti asfiktine, fizike i hemijske povrede, a izvjesne teke operacije
mogu djelovati kao mehanike povrede.

2. Embolija
Embolija je prenoenje neke mase putem krvnog optoka, s jednog kraja na drugi krai optoka, gdje se
ona usljed uskog lumena krvnog suda zaustavi. Prema materijalu postoje, razne vrste embolusa,
najee su to dijelovi tromba, zatim mast, zrak, tumorsko tkivo, bakterije, neive tvari (projektil,
igla).
Ako je embolija u normalnom smjeru krvotoka, onda je to embolija orthograda, u saprotnom smjeru,
embolija retrogradna, a kada embolus iz vena velikog krvotoka dospije u arterije velikog krvotoka
(kod otvorenog foramen ovale, ili kod defekta u sranim pregradama) onda je to embolia paradoxa.

EMBOLIA THROMBOTICA, moe nastati i kao direktna posljedica povrede vena, ali i usljed zastoja
izazvanog edemom ili inaktivnou miia.
Tromboza vena u najveem postotku sluajeva odigrava se u v. tibialis posterior, rjee iz plexus
pudendalisa, izuzetno iz vena gornjih ekstremiteta. Tromboza moe biti i u veni femoralis, bez
tromboze v. tibialis, i obratno. Venski emboli potiu najee od tromba iz vena donjih ekstremiteta, iz
vena karlice, zatim iz desnog srca, naroito iz pretkomore, i izazivaju uglavnom obstrukciju arterijske

66
cirkulacije u pluima.
Arterijski emboli potiu uglavnom od muralnih trotaba lijeve pretkomore, lijeve komore, vegetacija
na zaliscima, tromba od ateromatoznih ploa ili aneurizmi aorte. Dovode do vaskularne okluzije
najee u slezeni, bubrezima mozgu, i donjim ekstremitetima.
Trombna embolija plua poslije povrede moe nastati nakon tri dana, kao i nakon 7-14 i vie dana
poslije povrede.

MASNA EMBOLIJA (embolia oleosa s. adiposa). Javlja se kod preloma kostura, zatim kod kontuzija
masnog tkiva, kod opekotina koe, kod zapalenja kostiju, kod izvjesnih operacija, itd. Izvor masne
ebolije predstavlja mast koja se izdvaja iz emulzije krvne plazme i aglutinie u vidu masnih kpljica
pod uticajem lipaze i proteolitikih enzima. Pogoduje joj povieni pritisak u traumatizovanom predjela
nastao usljed krvarenja i eksudacije, a koji nadvladava pritisak u venama.
Pluna masna embolija nastaje putem venske krvi. Plua predstavljaju filter za prodiranje masti u
sistemski krvotok i nastanak sistemske masne embolije, Manifestuje se pojavom pethija u koi i
vidljivim sluznicama (konjuktiva donjih kapaka oiju, donji dio vrata i gornji dio grudnog koa).
Centralna masna embolija javlja se obino nakon klinikog slobodnog intervala, u mozgu se nae
esto oko osmog dana nekad ranije, ali i kasnije a vrlo rijetko i nakon vrlo kratkog vremena od samo
nekoliko minuta nakon ozljeivanja. U bijeloj supstanci mozga su brojna sitna takasta krvarenja, tako
da razna ploha mozga izgleda kao da je posuta upljuvcima muha.
Sudsko-medicinskci znaaj masne embolije je u tome to nalaz masnih kapljica u pluima, kod
preloma kostura, predstavlja vitalnu reakciju, koja nas ukazuje, da su povrede (prelomi kostura)
zaivotnog porijekla.

VAZDUNA EMBOLIJA (EMBOLIA AERIA), javlja se kod otvaranja velikih venskih sudova naroito
vrata, pazuha, ramena i gornjeg dijela grudnog koa, zatim pri otvaranju uterinih vena (kod pobaaja
poroaja, operativnih zahvata), a izuzetno prilikom ozljede sinusa tvrde modane opne, kao i vena
ruku.
Pluna vazduna embolija, odnosno venska vazduna embolija, javlja se kod ozljede vratnih vena,
kod ozljede v. cave inferior, kod ljutenja placente, kod pokuaja pranjenja materice instrumentima i
kod incizije i laceracije vena ma gdje.
Do vazdune embolije venskog krvotoka dolazi onda ako su ostvareni odgovarajui uslovi kada se
zbog niskog pritiska vena nalazi u stanju nepotpunog kolapsa i kada vena ostaje da zjapi, pa usisavanje
vazduha bude prouzrokovano negativnim venskim pritiskom isto tako i kod onih vena iji je zid
fiksiran (kao to su vene u klavikularnoj i karlinoj regiji kao i kod slivova tvrde modane opne) i
zatim, kod raznih ljekarskih intervencija, operacija na vratu, pri davanju transfuzije krvi pod pri
pritiskom. Kada ue u krvotok velika koliina vazduha, onda proizvodi blokadu protoka krvi iz desne
komore u arteriju pulmonalis, ("mrmor", um mlinskog toka") a kada ue manja koliina vazduha u
venski krvotok, mogu biti sitni i najsitniji mjehurii u pluima resorbovani.

Arterijska vazduna embolija nastaje kod otvorenog foramen ovale (paradoksna embolija), kod
povrede vrata ako je otvorena a. carotis, kod povrede plua (ubodi i ustreline grudnog koa i plua),
kod preloma rebara povredom plua otrim krajem prelomljenog rebra.
Smrt kod sistemne vazdune embolije nastaje zaepljenjem cerebralnih i koronarnih arterija, pri emu
je dovoljna i manja koliina vazduha.
Klinika slika se manifestira iznenadnom pojavom marmorizovane koe i to obino u gornjim
dijelovima tijela. Ako bi napravili inciziju tih predjela, dobili bi crven pjenuav sadraj usljed
pomijeanosti vazduha sa krvlju. Zaivotno sistemska vazduna embolija moe se otkriti
oftalmoskopom kada se konstatuje prisustvo vazduaih mjehuria retine. Vremenski interval od
nastanka vazdune embolije pa do smrt: je vrlo kratak, opisani su sluajevi za period od l do 20
minuta.
Samo prodiranjem dovoljne koliine vazduha u krvotok, od 100 do 150 ccm proizvodi karakteristinu
kliniku sliku i smrt.
Dokaz vazdune embolije) plune i sistemske vri se pokusom na vazdunu emboliju (specijalna
obdukcija). Srce se uranja u vodu i probada lijeva komora (kad se sumnja na sistemnu vazdunu
emboliju), odnosno, kod plune vazdune embolije probode se desna komora.

67
V. ASFIKTINE POVREDE
Poremeaj disanja ili potpuni prekid disanja usljed nedostatka kiseonika, kao posljedica oboljenja
ili povreda, naziva se asfksija.

1. PRIRODNA ASFIKSIJA (ASPHYXIA NATURALIS) - Ako je poremeaj ili prekid disanja izazvan
oboljenjem, onda je to prirodna asfiksija
2. NASILNA ASFIKSIJA (ASPHYXIA VIOLENTA) - ako je izazvan povredom, nasilnim putem, onda je
to nasilna asfiksija. Uzroci nasilne asfiksije mogu biti:
- mehanike prirode (asphyxia violenta mehanica),
- fizike prirode, (asphyxia violanta physica) i
- hemijske prirode (asphyxia violenta chemica).

Kod veine asfiksija odigravaju se dva procesa istovremeno, nedostatak kiseonika (anoxia,
anoxhaemia) i nagomilavanje u krvi ugljen dioksida (hypercapnia).

Po toku, asfiksija je
akutna ako je rezultat naglog i potpunog prekida disanja,
subakutna ako je prekid disanja nepotpun uz mogunost povremenog udisanja u fazi asfiksije
hronina ako je posljedica oteanog dugotrajnog disanja (bilo unutranjeg, bilo spoljanjeg).
perakutna asfiksija nastaje u sluajevima nagle blokade, hemoglobina ili fermenata, kao kod
trovanja sa CO i HCN.

Uzroci prirodnog uguenja su mnogobrojni, kao na primjer difterini laringitis, tumori larinksa, edem
larinksa, bronhijalna astma, pneumotoraks itd.

Nasilni uzroci uguenja mogu biti usljed trombne embolije kao komplikacija povrede donjih
ekstremiteta (tromboflebitis ili flebotromboza), zatim, embolia adiposa pulmonum, kod preloma
kostura, embolia aeria kod presjecanja v. jugulatis, traumatska tamponada srca, traumatski
hematopneumotoraks, itd.

Jedan od uvjeta za normalno disanje je normalan sastav vazduha. Ako procenat kiseonika opadne
ispod normale, dolazi do asfiksije.
Daljni uvjet normalnog disanja je prolaznost otvora za disanje, nosa i usta, kao i dinih puteva,
grkljana, dunika, dunica.
Normalno stanje terminalnih puteva je jedan od uvjeta normalnog disanja, kao i normalno stanje
grudnog koa.
Kod traumatske kospresije toraksa, kod obostranog pneumotoraksa, kod uzetosti muskulature za
disanje, razvie se anoksina asfiksija.
Vanu ulogu pravilnog i normalnog disanja imaju centri za respiraciju u produenoj modini, jer oni
mogu biti uzeti mehanikom traumom, povienjem intrakranijalnog pritiska, kod fulguracije i
elektrizacije, patolokim procesima u mozgu, itd.
Za pravilno obavljanje disanja, neophodan uslov je pravilan sastav krvi, koja ini vanu kariku u
transportu kiseonika. Kod tekih anemija, kod kojih je znatno smanjena koliina hemoglobina kao
transportera kiseonika, rezultirae hipoksidoza tkiva, isto tako ako je hemoglobin blokiran,kao kod
trovanja sa CO.
Kod nasilnog mehanikog uduenja, prekid disanja izazvan je mehanikim sredstvima nasilnim putem.

Klinika slika kod veine asfiksija ispoljava se

oteanim disanjem - dispneom,
gubitkom svijesti,
konvulzijama,
zatim prestankom disajnih pokreta i
terminalnim pokuajima disanja.

68
Opte anatomske promjene, kod umrlih usljed nasilnog mehanikog uduenja su:
cijanoza (pomodrelost koe i vidljivih sluznica),
takasti krvni podlivi konjuktiva, sluznice usne i nosne upljine, koe ela, onih kapaka,
gornje polovine grudnog koa, vrata, fleksornih strana ekstremiteta, seroza, pleure, perikarda,
itd.
Krv je ugasito crvena i tena.
Hiperemija unutranjih organa, izuzev slezene,
alveolarni ili intersticijalni emfizem.

Nasilno mehaniko uduenje moe biti izvreno

SUFFOCATIO - zaepljenjem (zapuenjem) organa za disanje suffocatio, ili
STRANGULATIO - stezanjem, strangulatio.

Prema sredstvima, nainu i lokalizaciji zaepljenja ili stezanja organa za disanje, razlikujemo
ASPHYXIA SUFFOCATIVA - uduenje zaepljenjem i
ASPHYXIA COMPRESSIVA - uduenje stezanjem.

A. SUFOKACIONE ASFIKSIJE

1. Zaepljenje i usta (Oclusio nasi et oris)

Zapuenje ili zaepljenje nosa i usta predstavlja nasilnu mehaniku asfiksiju, usljed zatvaranja nosnih i
usnih otvora i nemogunou disanja. Zaepljenje ili zapuenje otvora nosa i usta moe biti izvedeno:
rukama, manuelno (oclusio nasi et oris manualis), ali isto tako
vezivanjem i pokrivanjem otvora nosa i usta nekim savitljivim materijalom (krpa, tkanina,
platno itd.), ali i odupiranjem nosnih i usnih otvora o podlogu.

Manuelna okluzija nosa i usta po svom porijeklu je iskljuivo ubilaka. Samoubilaka oklusija nosa i
usta je neizvodljiva, jer bi za 1-2 minute nastupio gubitak svijesti i time bi prestao voljni pritisak ruke
na sopstveni otvor nosa i usta, Da bi nastupila smrt zaepljem nosa i usta, potrebno je da okluzija traje
nekoliko minuta.

Pokrivanje otvora nosa i usta nekim mekanim predmetom, ili navlaenje plastine kese na glavu (u igri
djeca navlae kesu), su rjei naini mehanike asfiksije zaepljenjem nosa i usta.

Tanatoloki nalaz je karakteristian.

Kod manuelne okluzije, oko nosa i usta, nalaze se tragovi od nokata, kao i od jagodica prstiju
u obliku ogrebotine, oguljotina i krvnih podliva, nagnjeina.
Kod pokrivanja otvora nosa i usta, ili vezivanjem mekanih predmetom oko nosa i usta,
mogu se nai otisci i utisci toga predmeta u koi, a koa koja je bila pokrivena i stegnuta je
izrazito blijeda u odnosu na pomodrelost koe okoline.

2. Zaepljenje drijela i grkljana (Obturatio pharyngo-laryngis)

Zaepljenje ili zapuenje drijela i grkljana krupnijim stranim predmetom, usljed prekida
disanja, proizvodi nasilno mehaniko uduenje.
U nekim sluajevima, strano tijelo, moe usljed nadraaja senzibilnih ivaca dovesti do grlenog
spazma sa pojavama akutnog oka, pri emu drijelo i grkljan nisu u potpunosti zapueni. U ovom
sluaju, smrt nije posljedica nasilnog mehanikog uduenja, nego akutnog oka, izazvanog,
nadraajem senzibilnih, ivaca.
Strani predmeti koji prouzrokuje zaepljenje drijela i grkljana obino su krupniji predmeti, kao
komad mesa, zalogaj hrane (bolus), smotuljak krpe, grudva vate ili novinskog papira itd., dok su kod
djece najei oni predmeti koje djeca dre u ustima kliker, metalni novi, dugme, itd.

69
Po porijeklu zaepljenje drijela i grkljana je najee zadesno, kako kod djece, tako i kod odraslih.
Kod brzog, uurbanog i pohlepnog jedenja hrane, prilikom smijanja i glasnog govorenja za vrijeme
jedenja hrane, zatim usljed jake inenaenosti, kod pijanih osoba, kod PP usljed poremeenog refleksa
degluticije moe zalogaj hrane, komad mesa, ili ma kakav krupniji zalogaj ili predmet (proteza),
dospjeti u grkljan i biti refleksno uklijeten te suljed prekida disanja dovodi do smrti. Tada govorimo o
bolusnoj smrti, mors e bolo.

Ubilake zaepljenje drijela i grkljana ee je kod novoroenadi, kao jedan od naina

edomorstva nego kod odraslih.

Klinika slika kod prisustva stranog tijela u drijelu ili grkljanu, moe biti
u obliku zagrcnjavanja,
u obliku nasilnog mehanikog uduenja i
oka.

Kod obturatio pharyngo-laryngis incompleta, pojave nasilnog mehanikog uduenja razvijaju se

postupno i kasnije postaju sve izraenije, dok kod obturatio pharyngo-laryngis completa, pojave
nasilnog mehanikog uduenja razvijaju se vrlo brzo i njihovo trajanje je krae.

Obdukcioni nalaz kod smrti usljed zaepljenja drijela i grkljana stranim tijelom karakteriziran je
optim promjenama nasilnog mehanikog uduenja, uz
nalaz stranog tijela u drijelu ili grkljanu. Strana tijela ne nalazimo u sluajevima, ako su
sklona rastapanju ili brzom trulenom raspadanju.
Ako je smrt prouzrokovana akutnim okom, onda emo na obdukcionom stolu nai znake
trenutne smrti usljed oka.

3. Zaepljenje dunika i bronha (Obturatio tracheo-bronchiorum)

Pod stranim predmetom u duniku i bronhima podrazumijevaju se oni predmeti, koji se normalno ne
nalaze u tim organima. Strani predmeti u dinim putevima su najee egzogenog porijekla (iz
vanjskog svijeta), dok su rjee endogenog porijekla (bronholiti, pneumoliti, prodrle kazedzne mase
itd.).

Egzogeni strani predmeti koji dospijevaju u dunik i dunice su: zrno od trenje, kukuruza, lubenice,
pasulj, penica, graak, bombon, tableta itd. Strani sadraj moe biti prainast kao to je pijesak,
pepeo, zemlja, brano, itd.
Dospijevanje stranih predmeta u dunik i dunice najee je kroz prirodne otvore za disanje,
aspiracijom, ali mogu dospijeti i kroz rane na vratu i grudnom kou.
OBLIK STRANOG PREDMETA ima znaajnu ulogu, jer od oblika zavisi, ukoliko je gladak, hrapav, otar
ili iljat, u kojem e dijelu dinih puteva zastati. iljati premeti obino se ubodu u sluznicu gornjih
dinih puteva.
VRSTA STRANOG PREDMETA je od znaaja, jer od toga zavisi kako brzo e se razvijati patoloke
promjene. Vegetabilne strane materije prouzrokuju najee reaktivne promjene sluznice, koje se
javljaju u vrlo jakoj mukoznoj sekreciji i edemu sluznice ("vegetabilni tracheo-bronchitis).

Aspiracija eluanog sadraja moe biti zaivotna, to viamo kod male djece i dojenadi, kada u snu
prilikom povraanja aspiriraju sadraj i ugue se. Isto tako se i odrasle osobe mogu uguiti od
povraenog sadraja, prilikom epilepinog napada onesvjeenja, u narkozi.
Dospijevanje eluanog sadraja u agoniji i za vrijeme agonije posljedica je uzetosti sfinktera i
refleksa gutanja, to dovodi do jednostavnog prelivanja eluanog sadraja u organe za disanje. Isto
tako sadraj eluca moe dospijeti u organe za disanje pasivno, potiskivanjem trulenim gasovima,
zatim nespretnim rukovanjem i premetanjem leeva. O tome, da li je sadraj eluca dospio u organe za
disanje zaivotno, ili poslije smrti, odluuju vitalne reakcije.

70
4. Utopljenje (Submersio)
Utopljenje je nasilno mehaniko uduenje uslled prisustva tenosti u najniim organima za disanje,
u alveolama i sljedstvenog zapuenja tih organa sa tenou. Smrt u vodi usljed reflektornog zastoja
srca nazivamo hydrocutio.

Po porijeklu, utopljenje bilo primarno ili sekundarno je najee zadesno. Nalaz golih utopljenika ili
samo u kupaim gaicama, osobito u ljetnom periodu, najee su samoubice, ali i ubilako utopljenje
nije iskljueno.

Samoubilako utopljenje. - Optereenost utopljenika (kamenjem, opekama, tegovima, u jednom

sluaju kofer napunjen kamenjem i privezan) najvjerovatnije ukazuju na samoubistvo. Isto tako
uvezanost ruku ili nogu sopstvenim rukama ukazuje na samoubistvo.
Samoubistvo utopljenjem moe biti kombinovano sa drugim nainima ili sredstvima samoubijanja koji
su predhodili utopljenju, onda govorimo o kombinovanom samoubistvu.

Ubilako utopljenje nije rijetko. ee je nad malom djecom, i novoroenadi, kao jedan o naina
edomorstva ili djetoubistva, a rjee nad odraslim osobama. Jedan od naina disimulacije ubistva, jeste
potapanje ve usmrene osobe, ili bacanje cijelog lea ili dijelova lea u vodu, da bi se zloin namjerno
prikrio i prikazao kao samoubistvo ili nesretan sluaj.

Utopljenje se sastoji od pojava

tonjenja otvora za disanje u tenosti (immersio) i
zapuenja organa za disanje tecnou (suffocatio).

Kada su otvori nosa i usta u tenosti, onda tenost kroz te otvore prodire prema unutra. Tada nastupa
reakcija organizma da bi se sprijeilo daljnje prodiranje tenosti u organe za disanje, i to tako, to se
reflektorno zatvori epiglotis, ulaz u grkljan a instiktivno se imobilie grudni ko.
Glad za kiseonikom moe potrajati izvjesno vrijeme i nakon vie od jedne minute (prosjeno 80
sekundi) nagomilani ugljen dioksid nadrai centar za disanje, i tada zapoinju reflektorni pokuaji
disanja.
Umjesto vazduha, sada ulazi tenost u organa za disanje, preko ovih u krvotok ali i u digestivni trakt
(eludac i crijeva). Nastupa sufokacija najniih organa za disanje tenou.

Sufokaciju prati onesvjeenost i motorika nadraenost sa konvulzijama. U terminalnom stadiju

nastupa arefleksija, poputanje sfinkera, prestanak disanja, dok je srana radnja prisutna. Najzad
duboki posljednji udisaj, prestanak rada srca i smrt.

Tanatoloki nalaz - Karakteristian je kod svjeih utopljenika.

Spolja na leu,
oko nosa i usta, moe se nai sitno-mjehurasta, bjeliasta, ili bjeliasto-ruiasta pjena.
"Peurka od pjene".
Ekhimoze veznica kod svjeih utopljenika est su nalaz.

Unutranji nalaz kod svjeih utopljenika najizraeniji je na pluima, usljed prisutnosti tenosti
utopljenja u organima za disanje.
Plua takvih utopljenika su
o uveana, svojim slobodnim rubovima prekrivaju sranu kesu,
o vidljivi su otisci rebara na povrini plua,
o plua su spuvasta,
o ballotement plua,
o ispunjena pjenastim sadrajem (voda, vazduh, sluz),
o i daju sliku pjenastog emfizema (emphysema spummo-sums aquosum, spummo-
aquosum).
o Ruptura septi interalveolaris nastaje prodiranjem tenosti u alveole, pri emu su

71
 prekinuta alveolarna septa i krvni sudovi, pa tenost moe prei u krvotok.
o Krvarenja su ili u tkivu (tardieove mrlje), ili su ispod plunica (paltaufovi
ekstravazati).
Usljed prelaska tenosti u krvotok, krv e biti razblaena. Kako razblaenje biva prvo u
lijevoj polovici srca, gdje dospijeva krv sa submerzionom tenou preko plune vene, to e u
poetku krv u lijevoj komori biti razblaena i svijetlija nego u desnoj.
Zajedno sa tenou u organe za disanje prodiru i strani predmeti zatim makroplankton
(organizmi vidljivi prostim okom) i mikroplankton (nevidljivi prostim okom).
o Sitan biljni svijet - fitoplankton i ivotinjski svijet - zooplankton, sastoji se od
jednoelijskih algi, dijatomeja, bakterija, predstavnika praivotinja, protozoa, cilijata,
mekuaca, jaja larvi, itd. Dijatomeje predstavljaju klasu jednoelijskih algi koje ive
u kolonijama. Ima ih vie stotina vrsta, i raznolikog su oblika (Sinendra, Navicula,
Mecidion, Cymbella, itd.).
Nalaz dijatomeja u pluima nije siguran znak utopljenja, jer one mogu doi i
pasivno sa submerzionom tenou, ali
nalaz dijatomeja u kotanoj sri, u jetri, siguran je znak zaivotnog
dospijevanja u te organe, i znak zaivotne submerzije.
Tenost u elucu i crijevima, zatim radijarne rupture mukoze male krivine eluca, pjena u
elucu usljed mijeanja sadraja eluca, sluzi, tenosti i vazduha (Wydlerov znak),
krvarenja u miiu obrtau glave i u pektoralnim miiima.

Obdukcioni nalaz kod trulih utopljenika je znatno izmijenjen, a zavisno od stepena trulenja. Poznato je
da leevi na suhu 4x bre trule nego leevi u vodi, a ovi u vodi 2x bre nego leevi u zemlji.

TUMESCENTIO ET MACERATIO (NABUBRAVANJE I GNJILENJE)

Karakteristine promjene kod svih leeva u vodi, bilo da su utopljenici ili neutopljenici deavaju se na
koi. To je tumescentio et maceratio, odnosno nabubravanje i gnjilenje.

Ve nakon nekoliko sati boravljenja lea u tenosti macerisana natkoica biva izbijeljena i
nabubrula, naborana na vrhovima prstiju aka ("koa pralja") i stopala.
Nakon 2-3 dana takve promjene zahvataju cijelu povrinu dlana potplata, a
nakon 6-7 dana i kou nadlane strane ake i natplata.
Prosjeno nakon 2 nedjelje poinje odvajanje epidermisa od koice
Tako da se oko tree nedjelje cjeli epidermis ake, zajedno sa noktima, svlai kao rukavica
("mrtvaka rukavica"),

Svako da sve ove promjene ovise o temperaturi tenosti. Tako, ako je temperatura tenosti
oko 10C, onda poetna maceracija nastupa za 24-36 sati, a za 15-20 dana imamo jak i izraen
stepen maceracije
a ako je temperatura tenosti via od 20-22C onda maceracija nastupa znatno ranije, nakon
pola do jednog sata. onda za 4-5 dana imamo jak i izraen stepen maceracije

Kod leeva koji su boravili u vodi moe se jo nai cutis anserina, zatim smeuranost koe polnih
organa. Nadalje taloenje gljivica, algi, na nepokretnim dijelovima tijela, u vidu ljigavih prljavo
zelenkastih naslaga, deava se kod leeva nakon 1 sedmice boravka u tenosti. Te naslage su fiksirane
za natkoicu, teko se odvajaju, nekada mogu dosei debljinu od nekoliko milimetara.
Prilikom utapljanja, leevi dospijevaju na dno tenosti, pri tome se mogu ozlijediti o korito rijeke,

Za vrijeme perioda kada je temperatura vode visoka (ljeti), le biva izbaen na povrinu vode oko
treeg dana. Pri tome treba imati na umu i da svi leevi izbaeni iz vode, nisu leevi utopljenika, i
osoba koje su nakon prirodna ili nasilne smrti, mrtvi dospjeli u vodu.

U diferencijalnoj dijagnozi treba odvojiti primarno utopljenje od sekundarnog utopljenja. I primarno i

sekundarno utopljenje podrazumijeva dospijevanje u tenost i sufokaciju u tenosti ive osobe.

72
 KOD PRIMARNOG UTOPLJENJA ono je posljedica zadesnog, samoubilakog ili ubilakog
dospijevanja u tenost, i sljedstvene sufokacije.
KOD SEKUNDARNOG UTOPLJENJA, ono je posljedica besvjesnog stanja izazvanog ili
povredama (trauma glave, potres mozga), ili oboljenjima (na primjer epilepsija) i dospijevanja
u tenost i sufokaciji u tenosti. U nastanku smrti kod sekundarnog utopljenja uestvuju i
najraznovrsniji mehanizmi:
anafilaktika reakcija na hladnou
poremeaj intratorakalnog pritiska kod jakog pritiska na trbuh i grudni ko (Valsalvov
refleks)
dejstvo hladne tenosti na ivce grla i epiglotisa (Ebbeckeov refleks),
nadraaj vestibularnog aparata odnosno labirinta preko membrane tympani,
nadraaj solarnog pleksusa pri skoku u vodu sa visine na trbuh (Goltzov refleks).

Dokaz utopljenja bilo primarnog ili sekundarnog, vri se obdukovanjem, kao i laboratorijskim
metodama.
Krioskopija, odreivanjem take smrzavanja (kod utopljenja u slatkoj vodi taka smrzavanja
za krv u lijevom srcu je via nego u desnom za 0,2-0,3C, a u morskoj vodi je nia);
elektrina sprovodljivost;
odreivanje sadraja hemoglobina, broja eritrocita, specifine teine bjelanevina,
odreivanje CaO u lijevom srcu;
odreivanje Cl u lijevom srcu, Kod utopljenja u slatkoj vodi, koncentracija jona klora je
manja, dok je kod utopljenja u morskoj vodi vea, a kod utopljenja u kadi je vrlo visoka,
obzirom na klorisanje vode u vodovodnoj mrei.
pretraivanje suspendiranih dijelova tenosti utopljenja (silikati kalcija, zrnca silicija), kao
i organskih tvari (bakterija, algi, dijatomeja), slue u dijagnostici utopljenja.
Koncentracija alkohola u razblaenoj krvi kod utopljenika je za oko 10% nia, nego u
nerazblaenoj, to treba imati na umu prilikom sudsko-medicinskog vjetaenja
alkoholisanosti utopljenika.

B. STRANGULACIONE ASFSKSIJE

1.Zaguenje (Strangufatio manualis)

Zaguenje je usmrenje usljed stezanja vrata akom ili sa obje ake, istovremeno ili
naizmjenino, ali i obuhvatanjem vrata akom kao kod male djece i novoroenadi.
Po porijeklu, manualna strangulacija vrata iskljuivo je ubilaka. Samoubilaka je neizvodljiva, a
zadesna ne postoji, iz onih istih razloga kao i okluzija nosa i usta kod sufokativnih asfiksija.

U mehanizmu smrti, najee je

nasilno mehaniko uduenje usljed stezanja i zatvaranja dinih puteva i sljedstvene
nemogunosti disanja, ili
poremeaj modanog krvotoka, usljed pritiska na krvne sudove vrata (a. carotis i v. jugularis).
U mehanizmu zaguenja moe uestvovati i ok, usljed nadraaja vratnih ivaca,(n.laryngicus
cranialis i plexus caroticus).

Patoloko anatomski nalaz kod manualne stragulacije odlikuje se

optim pojavama nasilnog mehanikog uduenja,
o od kojih je vrlo izraena pomodrelost, osobito koe lica ela i vrata, kao i sitna
takasta krvarenja tih predjela.
Spolja u koi vrata, na onim mjestima gdje je vrena strangulacija nalazimo oguljotine,
ogrebotine, krvne podlive, koji potiu od nokata i jagodica prstiju, na jednoj ili na objema
stranama vrata, najee u predjelu prednjih i bonih strana vrata u gunom predjelu (otuda i
potie naziv zaguenje), ali isto tako, i na stranjoj strani vrata.

73
 Meutim tih tragova od nokata prstiju nema, ako je stezanje vrata vreno obuhvatanjem vrata
sa jednom ili sa obje ake, ili u onim sluajevima kada je stezanje vrata vreno sa rukavicama
na rukama.
Unutranje promjene na vratu, u potkonom tkivu miiima, lijezdama i hrskavicama, su u
obliku krvnih podliva i preloma hrskavica grkljana (cartilago thyreoidea, cartilogo cricoidea).

2. Zadavljenje (Strangulatio funalis)

Zadavljenje je usmrenje usljed stezanja vrata omom. To stezanje moe biti izvedeno
aktivno, od strane neke ive sile, ljudske (sopstvene ili tue) ili ivotinjske ili
pasivno, od mrtve sile (teinom).

Prema tome, po porijeklu, zadavljenje moe biti samoubilako, zadesno, ali najee je ubilake, i
ee kod novoroenadi (jedan od naina edomorstva), rjee nad odraslima.

u mehanizmu umiranja smrtni ishod moe biti posljedica

Zatvaranju grkljana, dunika ili drijela, i to
potiskivanjem korijena jezika i obturacije rinofaringealnog prostora, ili
pribliavanjem i sklapanjem susjednih zidova,
Iz toga slijedi nemogunost disanja i nasilno mehaniko uduenje.
Prekida cirkulacije velikih krvnih sudova vrata, kao i
Pojave oka usljed nadraaja grlenih ivaca.

Tanatoloki nalaz kod zadavljenja je karakteristian, a sastoji se od lokalnih promjena, spoljanjih i

unutranjih, i optih promjena, spoljanjih i unutranjih.
Glavni lokalni nalaz kod zadavljenja u koi vrata je
trag stezanja, ili trag zadavljenja, u obliku pruge ili u obliku brazde. Trag zadavljenja moe
biti slian tragu vjeanja, ali ipak izmeu traga zadavljenja i traga vjeanja postoje bitne
razlike.
trag zadavljenja trag vjeanja
trag zadavljenja je u ma kom dijelu vrata i trag vjeanja je u najgornjem dijelu vrata
najee na sredini vrata
trag zadavljenja je krunog oblika, oko trag vjeanja ovalnog oblika, isprekidan
cijelog vrata, neprekinut, vodoravan i prema voru zamke, redovno kos, nejednako
posvuda jednakomjerno dubok dubok.
trag zadavljenja je ee u obliku pruge trag vjeanja je ee u obliku brazde
zadavljenje je najee ubilako vjeanje je najee samoubilako

Pomodrelost i takasti krvni podlivi iznad traga stezanja su izraeni znaci funalne
strangulacije.
Lokalni unutranji nalaz sastoji se u
podlivima krvi u miiima i potkonom tkivu u visini traga zadavljenja, a isto tako i iznad
traga zadavljenja.

3. Vjeanje (suspensio)
Vjeanje je usmrenje usljed stezanja vrata omom koju zatee pasivno teina tijela cijela teina
tijela (potpuno vjeanje), ili pak djelomina teina tijela (nepotpuno vjeanje).
Prema poloaju vora ili luka ome na vratu,
Tipino vjeanje, ako je luk ome na prednjoj strani vrata, a vor pozadi, lice je blijedo usljed
potpunog prekida cirkulacije velikih vratnih krvnih sudova.
Atipino vjeanje - ako je luk na bonoj strani vratu, a vor na suprotnoj, ili je luk na
stranjoj strani vrata a vor na prednjoj strani vrata, onda je to atipino vjeanje. Usljed
nepotpunog prekida krvotoka lice je modro.

74
Otvorena oma je oma bez vora
Zatvorena oma ima vor

Prema radovima Hruardala i Hoffmana

sila od 2 kg dovoljna je da zatvori vene,
5kg arterije a
teina od 15kg dovoljna je da zatvori dunik,
30kg da zatvori vertebralne arterije.

Po porijeklu samoubilako vjeanje je najbrojnije kako kod mukih tako i kod enskih osoba.
Zadesno i ubilako vjeanje su rijetkosti.
Primjer zadesnog vjeanja nalazimo u sluajevima seksualnih aberacija, kada samo namicanje ome
oko vrata ili strah od mogueg vjeanja kod takvih osoba moe izazvati orgazam. tada moe nastati
seksualno zadesno vjeanje ili autoerotski zades.
Ubilako vjeanje izvodljivo je nad osobama koje su neotporne za odbranu od napadaa, dakle kada
postoji nesrazmjera snaga izmeu napadaa i rtve,

Meutim ne treba zaboraviti da je takozvano posmrtno vjeanje ipak neto ee nego ubilako
vjeanje disimulacija ubistva zaguenjem zadavljenjem ili nekim drugim nainom usmrenja deava se
da bi se prikrilo pravo ubistvo a posmrtno vjeanje predstavila kao samoubistvo.

Mehanizam umiranja kod vjeanja sastoji se iz

Nasilnog mehanikog uduenja (potisnuti korijen jezika sa hioidnom kou prema nagore i
pozadi tamponira nosno drijelni prostor),
Zatvaranja velikih vratnih krvnih sudova
oka, kod ovog mehanizma dolazi u obzir inhibitorna smrt usljed pritiska na n.vagus, odnosno
n.laryngicus zbog refleksnog zastoja srca. u mehanizmu umiranja sem vagusa i njegove grane
n.laryngicus cranialisa znaajnu ulogu ima i sinus caroticus. Na ravitu a.carotis communis,
hemoreceptor glomus caroticus reaguje na hemijske podraaje dok je sinus caroticus presoreceptor
i reaguje na promijene pritiska. Svako povienje pritiska u sinusu caroticusu dovodi odmah
refleksno, posredovanjem sinus ivaca do pada krvnog pritiska, i obratno.

Klinike pojave kod vjeanja su raznolike, prema tome da li u mehanizmu umiranja uestvuje nasilno
mehaniko uduenje, ok ili poremeaj i prekid modane cirkulacije.

in vjeanja ima 3 stadija

I STADIJ - ANESTETIKI STADIJ Traje oko 30 sekundi. Prilikom stezanja ome oko vrata sopstvenom
teinom tijela, vrlo brzo dolazi do gubitka, svijesti, ve za nekoliko sekundi, a uzrok gubitka svijesti
je akutna anoksija mozga. Poslje zatezanja ome nastupa mirovanje, koje traje nekih 30 sekundi,
zujanjanje u uima i odustvo boli.

II STADIJ - KONVULZIVNI STADIJ ogleda se u kontrakcijama miia lica, grevima ekstremiteta

(kortiko-spinalni grevi), koji se smjenjuju sa kratkotrajnim pauzama. U toku greva, udovi mogu
udarati o okolne predmete, vrata, zid, namjetaj, i stvarati buku, oboriti predmete u okolini, pri tome se
mogu i ozlijediti. U ovom stadiju dolazi do poputanja sfinktera mara, sjemenih mjehuria i
unutranjih otvora mokrane cijevi.
Ovaj konvulzivni period moe izostati usljed inhibicije, a moe biti kratak kod nepotpunog vjeanja.

III STADIJ - ASFIKTINI STADIJ - koji prethodi smrti, ispoljava se posljednjim pokuajima disanja i
smrt nastupa za nekoliko minuta, za 4-5 minuta. U ovom stadiju imamo fekalne i urinalne emisije,
U nekim sluajevima izuzetno, srana radnja moe potrajati jo nekoliko minuta, i do 15 minuta. Slabi
znaci ivota mogu se otkriti i nakon 15-20 minuta pomou EKG-a.

75
TENTAMEN SUSPENSIONIS (POKUANO VJEANJE)
Sem savrenog vjeanja postoji jo i pokuano vjeanje (tentamen suspensionis), dakle vjeanje koje je
ostalo nedovoljno bilo usljed toga to je oma prekinuta ili to je oslnac za omu popustio. Kod
takvih osoba koje su preivjele pokuaj vjeanja karakteristino je nesjeanje samog ina dogaaja
amnaesia.

TANATOLOKI NALAZ KOD VJEANIKA

Glavni znak kod vjeanika je
Trag stezanja vrata, bilo u obliku brazde (ee) ili u obliku pruge (rjee).
Brazda vjeanja (sulcus suspensionis colli), je sasuina i nastaje usljed pritiska ome ma
kou vrata i istiskivanjem tkivne tenosti iz koice.
Trag (pruga) vjeanja se javlja u onim sluajevima u kojima je upotrebljena oma bila
o uska i vrsta i
o kada je upotrebljena neka iroka oma kao na primjer opasa ili
o mekana kao to je al i slino ili
o pak kada je visenje trajalo kratko.

Prema broju obrtaja zamke, da li je oma sastavljena od jednog struka, ili dva ili vie strukova,
odnosno, da li je jednostruka, dvostruka ili viestruka, u koi vrata e brazda biti jednostruka,
dvostruka ili viestruka. Izmeu pojedinih strukova ome, naemo ispupenja - kone grebene. Ovi
koni grebeni su vrlo vaan dijagnostiki pokazatelj, u pogleda zaivotnosti vjeanja. Nalaz krvnih
podliva u konom grebenu dokaz je njihove zaivotnosti, drugim rijeima, vjeanje je isvreno
zaivotno.

Unutranji lokalni nalaz kod vjeanja je dosta karakteristian.

Tkiva koja odgovaraju spolja brazdi vjeanja zbijena su i malokrvna. To je "unutranja
brazda vjeanja".
Na karotidnoj artariji neposredno ispod njenog ravanja, moe se nai poprena ruptura
prisnice (intime), pa ako doe do nadivljavanja, moe se kasnije razviti aneurizma u tom
dijelu krvnog suda.
Pritisak zategnute ome na membrabranu izmeu hioidne kosti i titaste hrskavice, moe
prouzrokovati prelom jezine kosti i gornjih rogova titaste hrstakvice.
Razdavanje vratnih kraljeaka ili prelomi kraljeaka, deavaju se u sluajevima kada oma
biva zatezana zamahom sopstvenog tijela.

U koi vrata, osim traga vjeanja u obliku brazda ili pruge, mogu se nai takozvani lani tragovi
stezanja vrata. Oni mogu biti
vjetaki (usljed posmrtnog stezanja kravate ili podvezae), kao i
prirodni (prirodna udubine izmeu nabora koe na vratu kod gojaznih osoba, kao i kod male
djece).

Mrtvake mrlje kod objeenih razvijaju se u onim predjelima tijela, zavisno od toga, da li je vjeanje
potpuno ili nepotpuno, da li je, tipino ili atipino.
Usljed sile tee krv iz gornjih partija ponire u donje, tako da kod vjeanika, koji potpuno vise
mrtvake mrlje e se razviti u predjelu podlaktica i akas, u predjelu potkoljenica i stopala, kao i od
pojasa, pa nanie.
Ukoliko je visenje trajalo manje od 8-10 sati pa potom le poloen na lea onda e se
mrtvake mrlje premjestiti u zadnje predjele tijela, to je potpuno premjetanje mrtvakih
mrlja.
Ako je visenje lea trajalo vie od 12 sati a manje od 24 sata onda dolazi do djeliminog ili
nepotpunog premjetanja mrtvakih mrlja.
Ukoliko je visenje lea trajalo vie od 24 sata onda se mrtvake mrlje uopte nee premjestitit

76
4. Smetnje pri disanju

Tu spadaju
- pritisak na grudni ko (compresio thoracis)
- kesonska i ronilaka bolest
- uduenja kod zatrpavanja.

U pojedinim navedenim oblicima smetnji pri disanju, uduenje je posljedica blokade muskulature
za disanje dok su disajni otvori nosa i usta uglavnom slobodni.

PRITISAK NA GRUDNI KO je nasilno meahaniko uduenje usljed pritiska i stezanja grudnog koa.
pritisak na grudni ko moe biti kombinovan i pritiskom na trbuh. u tom sluaju uduenje je posljedica
poveanog intratorakalnog pritiska pritiskivanjem dijafragme.
pritisak na grudni ko je najee zadesnog porijekla i deava se pri zatrpavanju, prignjeenje ili ako je
grudni ko pritjenjen.
ubilaki pritisak na grudni ko rijetko je izolovan, obino je kombinvan sa drugim oblicima
uduenja kao to je strangulatio manualis, oclusio nasi et oris, obturatio pharyngo-laryngis kao i sa
mehanikim povredama intratorakalnih organa.

Klinika slika kod kompresije grudnog koa ispoljava se

- gubitkom svijesti,
- vrat potiljak i lice su oteeni, podbuli i ljubiaste boje zbog zastoja u slivu v.cavae superior.
- sluznica usne duplje je ljubiaste boje, posuta sa mnotvom ekhimoza.
- mogu se javiti krvarenja na nos, i u arenicu oka.

Anatomsko patoloke promjene kod pritiska na grudni ko

- odgovaraju optim promjenama nasilnog mehanikog uduenja

Lokalne promjene kod kompresije grudnog koa su vrlo karakteristine.

- koa pritisnutog podruja (gornji dio grudnog koa, vrat glava, nadlaktice) je modrikasta ili
ugasito modre boje sa brojnim sitnim takastim krvarenjima. To dolazi od toga to je krv u
podruju gornje uplje vene zbog pritiska na grudni ko potisnuta prema veni jugularis u kojoj
su zalisci rijetki, a u venama gornjih ekstremiteta sa bogatim zaliscima dolazi do sprjeavanja
proticanja krvi i zbog toga se prepunjavaju i pucaju sitne vene osobito na vratu i licu.

KOD RONILACA kada ulaze u velike dubine usljed poveanog pritiska na tijelo onemogueno je
disanje. (pritsak na dubini od 10 metara je oko 2 atmosfere a na dubini 30 metara 3 atmosfere itd. ako
se ronilac zadra pod vodom due vremena onda se u njegovom krvotoku otopila velika koina azota
odnosno kada je atmosferski pritisak povean azot se restvora u masnim elijama. Kod dekompresije
azot se oslobaa iz masnih elija gasovi iz tenog stanja prelaze u mjehuire i mogu prouzrokovati
gasnu emboliju.

77
VI. FIZIKE POVREDE
Fizike povrede su take povrede, koje mogu biti izazvane
- prevelikom toplotom (hipertermija),
- prevelikom hladnoom (hipotermija), zatim
- elektrinom energijom (electrisatio), kao i
- djelovanjem RTG zraka i drugih radioaktivnih elemenata.

1. Hipertermike povrede.
To su povrede izazvane djelovanjem visoke temprature plamena i vatre, na tijelo ivog ovjeka
(zaivotna opeenost), ili na le (posmrtna).
Opeenost (combustio) moe biti posljedica djelovanja
- patogene koliine toplote,
- hemikalija,
- elektriciteta ili
- zrane toplote.
Djelovanje visoke temperature od vrelih tekuina i para nazivamo ofurenost ili oparenost
(ambustio).

Raznolika jaina toplote, kao i trajanje djelovanja visoke temperature na povrinu tijela, uslovljava
etiri stepena opeenosti.
I Zahvaen je samo epidermis, edem (otok) kao i eritem su glavne i osnovne promjene, koje
stepen nastaju za nekoliko sati ili nekoliko dana, zavisno od jaine djelovanja i rasprostranjenosti i
ne ostavljaju nakon sanacije nikakvog vidljivog znaka, niti oiljka.
II Stadium vesiculosum aut bullosum. Karakteristika ovog stadija je stvaranje mjehura koji se
stepen. pojavljuju nakon izvjesnog vremena, nakon, nekoliko asova, lako je oteen epidermis,
sauvan je germinativni sloj, tako da mjehuri saniraju za desetak dana, i to je vano za
sudsko-medicinsko vjetaenje, na tim mjestima ne ostaju oiljci.
III Stadium necroticum. U ovom stadiju zahvaeni su svi slojevi koe, kao i potkono tkivo i
stepen miii. Karakteristika ovog stadija je nekroza, koagulacija bjelanevina i tromboza okolnih
krvnih sudova. Povrede zarastaju sa stvaranjem oiljaka.
IV Carbonisatio - ugljenisanost. Ovaj stadij nalazimo samo kod djelovanja suhe toplote, dok ga
stepen ne nalazimo kod ofurenosti, jer vrele tenosti ne mogu dostii toliku toplotu koja bi proizvela
karbonizaciju. Karbonizacija veih dijelova ili itavog tijela obino je postmortalna i nastaje
kad je mrtvo tijelo i dalje izloeno plamenu. Visoka energija od udara groma ili struje
visokog napona moe dovesti do lokalnih karbonizacija ivog tijela.

Toplotni ekstra-duralni ekstravazat - Prilikom djelovanja plamena na lobanju, mast iz kosti izlazi u
prostor izmeu kosti i tvrde modane opne u ekstraduralni prostor gdje se mijea sa krvlju koja kuha,
tako da se formira jedna masa u ekstraduralnom prostoru koja moe biti krivo protumaena kao
zaivotno epiduralni hematom. Razlika izmeu zaivotnog epiduralnog hematoma i "ekstra-duralnog
ekstravazata" je prvo u lokalizaciji.
- Zaivotni epiduralni hematom je obino smjeten u sljeponom dijelu to je zaivotno zgruana krv
- Ekstraduralni, ekstravazat - smjeten je u tjemenom dijelu, ciglasto crvene boje, mastan, kao
kuhan, postmortalnog je porijekla

Posmrtne promjene zbog djelovanja plamena na le, karbonizirani leevi mukih, usljed skvravanja
prugastih miia mogu imati "borilaki stav" a kod enskih osoba poloaj "koitusa".

- Rana smrt usljed opeenosti je ona koja nastaje jo u toku djelovanja visoke temperature.
- Pozna smrt usljed opeenosti - moe nastati danima i mjesecima nakon opeenosti i najee je
uzrokovana raznim konsekutivnim oboljenjima.

78
Stepen oteenja zdravlja i nastanak smrti, zavisi od zahvaene povrine izloene djelovanju visoke
temperature ali isto tako i od individualnih svojstava i ivotne dobi.

- Kod odraslih smrt moe nastupiti ako je zahvaena jedna treina povrine tijela treim stepenom,
ili jedna polovina povrine tijela drugim stepenom. Ili ako je zahvaena mala povrina tijela ak
10-15%, ali ako je zahvaena povrina jako osjetljiva na bol, recimo predio polnih organa (ok).
- Kod novoroenadi i male djece smrt moe nastupiti ako je zahvaena povrina tijela 10-15%.

Autointoxicatio kod opeenja - Rana smrt usljed opeenosti moe biti uzrokovana samootrovanjem.
Raspadnute bjelanevine hemoglobin i mioglobin dovode do intoksikacije zatajenjem funkcije
bubrega, zaepljenjem bubrenih kanalia raspadnim produktima. Naime, slobodni hemoglobin
izluuje se putem bubrega u kojima moe biti pre-cipitiran u donjim segmentima nefrona gdje formira
cilindre.

ok kod opekotine i smrt - Rana smrt usljed opeenosti moe biti posljedica
- Primarnog (neurogenog) oka - refleksne vazodilatacije, rapidnog kolapsa periferne cirkulacije
i pada krvnog pritiska
- Primarnog refleksnog oka - usljed povrede zavretka senzibilnih ivaca i jako stepene boli
(refleksni ok).
- Sekundarni ili opeklinski ok javlja se u sluajevima opsenih eksudacija preko ozlijeenih
povrina sa gubitkom tenosti i zajedno sa njom gubitka elektrolita i bjelanevina.

Rana smrt kod opeenosti moe biti posljedica trovanja sa ugljen monoksidom.

Pato-anatomski nalaz kod opekotina moe biti vrlo raznolik.

Na prvom mjestu to su opeena podruja, oko kojih su u krvnim sudovima tromboze, u
nadbubrenim lijezdama hiperemija, hemoragija i nekroza.
U elucu i dvanaestopalanom crijevu mogu se nai "stres ulcusi".
U bubrezima hemoglobinurina nefrosa,
U mozgu piknoza ganglijskih elija. Krv je gusta i masna.
Nalaz gara u nosu, drijelu i duniku.
Nalaz, masnih kapljica u mozgu i pluima ukazuje na zaivotnu opeenost mada neki smatraju da
moe doi do otapanja masti usljed visoke toplote, i njenog potiskivanja sve do plua.
Teina tijela moe biti znatno smanjena usljed gubitka tenosti.

Od spoljanjih znakova, moe biti

izraena naboranost koe u predjelu spoljanjih onih uglova zbog grenja lica i kapaka, a plamenom
su opaljeni samo izboenja i nabori koe, dok su brazde izmeu nabora manje oteene ("paja noga").
Na zubima, cementna i silikatna punjenja postaju pri visokoj temperaturi jo vra, dok se
amalgamska punjenja rastale.

Po porijeklu opeenost je najee zadesna, dok su samoubistva (polijevanjem zapaljivim

materijalom, benzinom), kao i ubistva izuzetna. Isto tako samspaljivanje najee duevnih bolesnika
(pseudosucidiun) su rijetkosti.

Disimulacija ubistva, prethodnim usmrenjem osoba a potom spaljivanje, da bi se ubistvo namjerno

prikrilo, ili da bi se identifikacija onemoguila ili da bi se unitili tragovi zloina nije nerijetka pojava.

OFURENOST ILI OPARENOST (AMBUSTIO) I KOMBUSTIJA - RAZLIKE

patoloke anatomske promjene (isto tako i klinike pojave) su slabije izraene i slabijeg su intenziteta.
Kod ambustije izraen je prvi i drugi stepen, odnosno oparotine prvog i drugog stepena, izuzetno
treeg stepena dok karbonizacije nema.

Kod kombustija stvaraju se sve etiri stepena opekotina Kod opekotina, usljed djelovanja plamena,
dlake su osmuene, dok kod ambustija nema osmuenosti dlaka, ali se lako mogu izvui iz korijena.

79
Vrele tenosti usijed sile tee obino cure prema nadole i zadravaju se u odjei, pa e ambustiije imati
drukiju lokalizaciju nego opekotine od plamena, jer plamen obino lie prema gore.
Mjesta pokrivena odjeom kod ambustija bie manje izloena djelovanju vrelih tekuina, dok na
nepokrivenim mjestima intenzitet ofurenja je intenzivniji.

DIJAGNOZA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA OPEENOSTI,

sastoji se u prvom redu na utvrivanju i razlikovanju zaivotne opeenosti od postmortonog
spaljivanja. Razlikovanje zaitotne opeenosti od posmortnog spaljivanja temelji se na slijedeem:

ERITEM I EDEM KOE, odnosno crvenilo i tkivna eksudacija, koje nalazimo kod prvog stepena
opekotina i oparotina, zaivotnog su postanka, pa su prema tome znak vitalne reakcije. Djelovanje
plamena na mrtvo tijelo je bez vitalnih reakcija.

STVARANJE MJEHURA U KOI nalazimo kod opekotina drugog stepena opeenosti. Meutim,
mjehuravost koe nije siguran znak zaivotne opeenosti jer mjehuri mogu nastati i postmortalnoa a
mogu poticati i usljed trulenja.
Mjehuri zaivotne opeenosti sadre ukasti serum leukocite i eritrocite, dok im je dno
hiperemino.
Postmortalni mjehuri sadre malo ili nimalo seruma bez krvnih su elemenata, bez leukocita i
eritrocita, i nemaju znaka vitalne reakcije mjehura. Sadre tekuinu bez bjelanevina, onda
proba kuhanjem ili proba s octenom kiselinom ostaje negativna, tekuina se nee zamutiti,dok
kod mjehura koji sadre tekuinu sa bjelanevinama, tekuina e se zamutiti.
o Truleni mjehuri su prljavo zelenkaste boje, sadre tenost trulenog porijekla, u
kojoj je sumpor vodonik.

TROMBOZA KRVNIH SUDOVA U NEKROTINIM PODRUJIMA PREDNJIH STRANA TIJELA zaivotnog je

porijekla. Nakon smrti krv iz prednjih partija sliva se u donje i stranje partije tijela pa ako nije
zadrana u tim predjelima, shodno tome nee biti ni zaivotnih gruevina.

PRISUSTVO GARA NA SLUZNICAMA DUNIKA I LARINKSA u obliku tamnih naslaga ili upalno crvenilo,
nastaju zbog udisanja dima i ai u plamenoj atmosferi.

PRISUSTVO UGLJEN MONOKSIDA U DUBLJIM KRVNIM SUDOVIMA, dokaz je zaivotnog dospijevanja

ugljen monoksida u krvne sudove, i znak je vitalne reakcije. U povrne krvne sudove ugljen monoksid
moe prodrijeti i nakon sorti.

SPALJIVANJE MRTVACA (CREMATIO, INCINERATIO)

To je postupak za brzu mineralizaciju mrtvog tijela djelovanjem visoke temperature. Spaljivanje
mrtvog tijela moe se izvriti na razliite naine. U staro doba, a i danas, spaljivanje leeva vri se na
lomaama.
Kod elektrinih pei sa vruim zrakom leevi se izlau temperaturi od 800C do 1000C. Da bi se
mrtvno tijelo pretvorilo u pepeo, potrebno je 1 i pol do 2 sata vremena, pri emu od cjelokupnog
mrtvog tijela ostane masa oko 2,5 kg. anorganskog materijala u koliini od oko 2,5 kubina decimetra.

80
2 - Hipotermike povrede
Niska temperatura na ivo tijelo moe djelovati opte i izazvati opte poremeaje, odnosno
SMRZAVANJE - CONGELATIO, ali i lokalno i izazvati lokalne promjene, SMRZOTINE - PERNIO.

I stepen - dermatitis congelationis erythematosa. Lokalno djelovanje niske temperature

izaziva proirenje krvnih sudova u koi to se ispoljava crvenilom koe.
II stepen - dermatitis congelationis bullosa - sa stvaranjem mjehura, a u potkonom tkivu
transudacijom i otokom.
III stepen - dermatitis congelationis necrotica - trei stepen se ispoljava u obliku nekroza,
IV stepen - dermatitis congelationis gangraenosa - gangrenozne promjene.

Opti poremeaji usljed dejstva niske temperature na ivo tijelo, oituju se u postepenom padu tjelesne
temperature.
Kada temperatura padne na 31C dolazi do gubitka svijesti
Smrt nastupa kada je tjelesna temperatura ispod 24-25C.

Ostale pojave kod smrzavanja su umor, nesiguran hod (kao kod pijanog ovjeka), dremljivost i elja
za snom, Najzad pomuenje svijesti, i gubitak svijesti i smrt. Smrt nastaje usljed parslitikog
uticaja hladnoe na centralni nervni sistem.

Ljeni nalaz kod smrzavanja nije karakteristian.

Upadna je sleenost koe i potkong tkiva.
Mrtvake mrlje su svijetlo crvene boje. Svijetlo crvena boja mrtvakih mrlja, diferencijalno
dijagnostiki dolazi i kod nekih trovanja(CO, HCN), s tom razlikom to su kod smrzavanja
svijetlo crvene boje samo mrtvake mrlje ali su miii i ostali organi zatvoreno crvene boje.
Poznato je da svi leevi, koji izloeni hladnoi i vlazi poprimaju crvenu boju mrtvakih mrlja,
neovisno od uzroka smrti.
Hiperemija svih unutranjih organa.
Karakteristian nalaz su okruglaste mrlje na sluznici eluca, razliito vellke, od veliine
zrna penice do veliine zrna graka, tamne boje (mrlje Vinjevskog).

Po porijeklu, smrzavanje je najee zadesno osobito u alkoholisanih osoba. Ubilako smrzavanje je

jedan on naina edomorstva ili djetoubistva. Samoubistva smrzavanjem su rijetkost, ali u literaturi
su opisani sluajevi samoubilakog smrzavanja.

Kod leeva koji su izloeni djelovanju niskih temperatura moe doi do prskanja krova lobanje du
avova, to moe dovesti do pogrenih zakljuaka.

Karakteristian poloaj imaju leevi smrznutih. Zauzimaju poloaj kao kad je ovjeku hladno, pa
hoe da se ugriju zgreni su.

Kad postoji sumnja na kongelaciju novoroene djece, treba naglasiti da golo neutopljeno novoroene,
izloeno sobnoj temperaturi, moe umrijeti za nekoliko sati usljed nerazvijenosti sistema za
odravanje tjelesne temperature i sljedstvene osjetljivosti na hladnou,

Utvrivanje smrti usljad smrzavanja vri sa

na osnovu poznatih okolnosti sluaja,
na osnovu patoanatmskog nalaza i
iskljuivanjem svakog drugog uzroka smrt.

Zaleivanje mrtvog cijela, dovoenjem mrtvog tijela na temperaturu tenog azota, naziva se
krionizacija ili kriogenizacija. Zaleivanje mrtvog tijela vri se u posebnim kapsulama, koja ss
kasnije pohranjuju u posebne, odjele u takozvane kriotorijume.

81
3. Povrede elektricitetom (elektrotrauma)
Elektricitet moe povrijediti tijelo na dva naina:
- tehnikim elekticitetom (electrisatio, electrocutio, ictus electricus) i
- prirodnim elekticitetom, gromom (fulguratio)
Elektrina struja je tok elektrona u nekom provodniku, koju proizvode dinamo maine, generatori, kao
i hemijski nrocesi, akumulatori, baterije. Struja tee od izvora (ili generatora) i to od pozitivnog pola
ka negativnom polu, a unutar generatora, od negativnog ka pozitivnom polu.
Obzirom na vrstu struje postoje jednosmjerne i naizmjenine struje. Ove posljednje su tri puta jae od
jednosmjernih struja.
Prema Omovu zakonu jaina struje je srazasjerna naponu, a obrnuto sramjerna na otporu.
A=V/R A = jaina V = napon R = otpor

Naizmjenine struje imaju razliitu frekvenciju koje pri prolasku kroz tkivo pomjeraju jone u pravcu
svoga kretanja i tako proizvode jako nadraajno dejstvo. Ukoliko se poveava frekvencija dolazi do
slabijeg pomjeranja jona, pa ne dolazi do ispoljavanja nadraajnih efekata. Zbog toga struje visoke
fekvencije nisu opasne bez obzira na njihovu jainu. Sprovodnik, ica kroz koju protie struja
zagrijava se. Toplotna energija nastala ja transformacijom elektrine energije. To je Dulov zakon.

Elektina struja djeluje na organizam u obliku:

- elektinog udara (ELECTROCUTIO)
- elektine opekotine (COMBUSTIO ELECTRTICA)
- svijetleeg udara (OFTALMIA ELECTRICA).

Da bi dolo do povrede od elektine struje, potrebno je da tijelo dospije u kolo elektrine struje i da
preko tijela doe do uzemljenja. Iz toga proizilazi da je vaan otpor na mjestima gdje struja izlazi iz
tijela. Prolazak elektrine struje olakava stajanjem mokroj podlozi dok prolazak elektrine struje
oteava ili sprijeava stanje u obui sa gumenim podplatama.

tetno djelovanje elektrine struje oituje se pri njenom prolazu kroz tijelo pa uzemljenje moe
pojaati ili umanjiti, ili pak iskljuiti taj efekt. Ako osoba stoji u cipelama sa gumenim onom to
znai da je izolacija vrlo velika, tada e jaina struje iznositi svega nekoliko miliampera iako je njen
napon od 220 V. Ako je stajanje na betonskoj podlozi ili na vlanoj podlozi bosom nogom, onda e
otpor u tom sluaju biti minimalan i struja e proi kroz tijelo nesmetano. Time se mogu objasniti
smrtni sluajevi u kupatilima.

Elektrina struja na ivo tijelo moe nesmrtno djelovati ali isto tako i smrtno.
Nesmrtno dejstvo elektirne struje moe biti bez ikakvih pojava ("stresla ga struja"), a moe se
oitovati grevima, nesvjesticom, retrogradnom amnezijom, poremeajima ula via i sluha. Tragovi u
koi kod nesmrtnog dejstva elektrine struje redovno su bezbolni i oko nih se ne pojavljuju reaktivne
upale a zarastaju neupadljivim oiljkom.

Udar elektrine struje moe izazvati ugrijavanje tijela (hypertermia electrica), koja se najjae iri
du krvnih sudova i likvora. Isto tako moe izazvati povrede perifernih ivaca, pareza, paralize,
poremeaj senzibiliteta arefleksiju.
Udar elektrine struje moe izazvati funkcionalne poremeaje cns-a ili tee organska oteenja
usljed toplinskog dejstva elektrine struje.
Povrede mozga mogu imati za posljedicu usljed povienog intrakranijalnog pritiska gubitak svijesti,
psihomotoriki nemir, centralne greve, ataksije, spastine hemiplegije, retrogradnu amneziju.
Diseminacija arita u CNS i modini moe pokazivati sliku multiple skleroze ili diseminiranog
encefalitisa. Zbog oteenja krvnih sudova u mozgu, naknadno moe nastupiti kasna apopleksija.
ELEKTRINA OFTALMIJA, svijetlei udar, kada se struja pretvara u svijetlo moe izazvati povrede
organa vida usljed djelovanja intenzivnog svijetla (fototrauma). Moe doi do zamuenja lee
(cataracta electrica), kao i do centralnog skotoma.

82
Mehanizam umiranja kod smrtonosnog djelovanja elektrine struje zavisan je od vie uslova:
od jaine elektrine struje,
od pravca kretanja elektrine struje,
od otpornosti tijela na mjestu ulaska struje u tijelo,
od duine vremena proticanja struje kroz tijelo,
od individualne reaktivnosti tijela.
Takoer i psihika komponenta, kao to je strah ili iznenaenost na dejstvo elektrine struje ima
znatnog uticaja.

Ako elektrina struja prolazi kroz srce, onda izaziva treperenje srca, a ako prolazi kroz mozak onda
dovodi do centralne asfiksije (asphyxia violenta centralis). Elektrina struja prilikom svoga kretanja,
trai put najmanjeg otpora, pa zbog toga najee prolazi kroz krv i krvne sudove.

ovjeije tijelo je dobar sprovodnik elektrine struje. Suha i debela koa je vrlo slab provodnik, i
prua jak otpor. Otpor zavisi od histoloke grae koe njenje debljine, vlanosti, prokrvavljenosti
dlakavosti, itd.
Djeca ivano labilne osobe, osobe sa sranim bolestima, kao i alkoholiari slabije podnose djelovanje
elektrine struje.

Psihika komponenta zauzima znaajno mjesto. Djelovanje elektine struje jae je ispoljeno, ako je
koncentracija panje smanjena, kod iznenaenosti, kod postojanja straha, dok je djelovanje struje
slabije ispoljeno kod osoba u narkozi, u besvjesnom stanju, u snu, ako je strah odsutan i ako je
koncentracija panje pojaana.

Spoljanje lokalne promjene u koi usljed djelovanja elektrine struje nalaze se

- na mjestima ulaska elektrine struje, a
- katkada i na mjestima izlaska elektrine struje.
To je ELEKTRINI BILJEG - signum electricum. Ima oblik provodnika, moe biti u obliku crte ako je
u pitanju ica, a moe biti kruan ili jajast. Sivosmekaste boje, sa uvuenim centrom i uzdignutim
rubovima, odnosno oivien grebenastim ispupenjem koe.
Mikroskopski epidermis je upljikav, saast, nekrotian, sasuen. elije i jezgre germinativnog sloja
su isduene, a papile korijuma su izravnate. Elektrini bijeg je specifina promjena izazvana
prolaskom elektrine struje kroz kou. Zbog prolaska struje kroz kou, dolazi do polarizacije u tkivu,
pa se elija i jezgre izduutju i poprimaju smjer prema vodiu.

ELEKTRINA OPEKOTINA je karakteristina promjena odnosno povreda, nastala prolaskom struje kroz
kou, koja prua otpor. Tu se elektrina energija pretvara u toplotu (Jouleova toplina). Elektrine
opekotine mogu imati izgled opekotina drugog ili treeg stupnja. U nekim sluajevima moe doi i do
lokalnih karbonizacija. Elektrine opekotine mogu imati oblik predmeta koji je u kontaktu sa koom,
otisak ice.
Umjesto elektrinog biljega, moe se nai katkada samo mjehurasta formacija, odnosno mjehur,
nastao odvajanjem epidermisa od koice, upalj i bez tenosti. To nazivamo epidermoliza.

Povrinska impregnacija mikroskopskim metalnim esticama od provodnika nastaje odlijetanjem

metalnih estica sa provodnika na kou, tako da je boja metalizirane koe
- crna ako je provodnik od Fe, a
- smeecrvena ako je provodnik od Cu.
To se moa dokazati mikroskopski, spektografski i RTG.

U nekim sluajevima na mjestu ulaska elektrine struje nema elektrinog biljega, i to onda, ako je
napon struje malen ili ako je dobra provoljivost koe.

83
SPOALJNJI IZGLED
Kod smrtno povrijeenih elektrinom strujom dosta je karakteristian.
- Izraena je upadljiva pomodrelost,
- jaka izraenost mrtvakih mrlja koje su tamno ljubiasto modre.
- Ako elektrina struja prolazi kroz glavu, onda nastupa paraliza centra za disanje sa sljedstvenom
asfiksijom, pa je u tim sluajevima lice modro.
- Meutim, ako struja prolazi kroz srce kao posljedica nadraaja ivaca i miia srca nastupa
treperenje srca i nepravilno kucanje srca. Srce sve slabije potiskuje krv, pa usljed pomanjkanja
kiseonika i oteenja u CNS nastupa smrt. Lice kod takvih je obino blijedo.

UNUTRANJE PROMJENE kod smrti usljed elektrinog udara ispoljavaju se

- hiperemijom unutrasnjih organa i
- mnogobrojnim takastim podlivima, naroito u korteksu nadbubrene lijezde, zatim na dnu tree
komore mozga, u podruju bazalnih ganglija i modanog stabla.
- U kimenoj modini krvarenje, edem, propadanja ganglijskih elija naroito prednjih rogova.
- Krvni sudovi zahvaeni elektrinom strujom pokazuju promjene u sva tri soja.
o u lumenu krvnog suda je trombus kao poljedica elektinog oteenja endotela, hemoliza,
o intima se ljuti, nekrotizira.
o u mediji iskidanost elastinih vlakana i piknoza jezgra glatke muskulature.
o u adventiciji krvarenja.

4. Povrede gromom (fulguratio)

Grom je visokofrekventna struja iji napon iznosi milione volti i jaine vie hiljada ampera, Prirodni
elektricitet se prazni preko raznih posrednika kao to su: visoko stablo, zvonik crkve, munara, itd.
Grom nastaje kod velikih elektrinih napetosti izmeu tla, i oblaka, ili izmeu oblaka koji nose
suprotne elektrine naboje. U atmosferi i u oblacima koji slue kao kondenzatori, nakuplja se
elektrina energija, pa kod velikih razlika u potencijalu izmeu nejednako nabijenih oblaka, ili zemlje
kao mase, kao i kod dovoljnog pribliavanja nastaje pranjenje elektrine energije - grom. Jednim
udarom groma moe biti pogoeno vie osoba u preniku do 20 metara.
Povrede gromom mogu biti nesmrtonosne ali mogu se zavriti i smrtonosno.

Kod nesmrtonosnog dejstva atmosferskog elektriciteta, mogu se nai

- u koi tragovi groma, osmuenost dlaka, spaljenost kose ili ispalost kose,
- poremeaji vida i sluha,
- rascjep bubne opne, krvarenja iz uha,
- smetnje neuropsihike prirode, nesanica, parestezije mialglni i neuralgini bolovi, mono i
paraplegije,
- na oku elektrina katarakta, anizokorija,
- retrogradna amanezija.
Nakon udara groma povrede pokazuju tendenciju brzog zacjeljenja.

Smrtonosne povrede gromom ispoljavaju se trenutnim

- stropotavanjem, onesvjeenou i trenutnom smru.

Udar groma proizvodi:

- tragove groma na tijelu,
- znake groma van tijela,

TRAGOVI GROMA NA TIJELU

Dijelom su elektrinog i termikog porijekla, a dijelom i mehanikog.
- Opekotine koe mogu biti razliitog stepena i lokalizacije. Mogu biti sva 4 stepena.

84
 Opekotine mogu nastati i usljed zapalenja odjee, a isto tako mogu poticati od istaljenih
metalnih predmeta (metalni lani oko vrata, narukvica, sat). Ove opekotine obino imaju
oblik toga predmeta koji ih je izazvao.
- Munjine are (arborisatio) imaju oblik granice i lista paprati, od okolne koe razlikuju se
tamno ljubiastom bojom. Nastaju usljed paralize krvnih sudova, a moda udrueno sa
oteenjem tkiva i sljedstvenom vazoilatacijom histaminskog porijekla.
- Mali okruglasti otvori - Kod udara gromom mogu se nai u nekim sluajevima u koi mali,
okruglasti otvori, opaljenih rubova, koji mogu imati slinost sa ustrelinama.

- Mehanike povrede koe i unutranjih organa, mogu nastati odbacivanjem tijela, ili
padom, a razdori u koi mogu nastati eksplozivnim djelovanjem ugrijanog zraka.

Unutranje promjene kod fulguracije ispoljavaju se

- optim promjenama uduenja, (nasilno fiziko uduenje),
- mnogokrvnou organa,
- takastim krvnim podlivima i
- tenim svojstvom krvi.

ZNACI GROMA VAN TIJELA

Mogu se nai na odjei, na stvarima u odjei, kao i na predmetima iz okoline (orua, drvee i zgrade).
- Odjea je pocjepana, vlakna osmuena ili zapaljena. Rascjepi odjee se prostiru u okomitom
pravcu, duinom tijela odozgo-nadole,
- obua je dijelom raivena podplate su rastavljene i odvaljene.
- Metalni predmeti su zatopljeni, ili istopljeni i magnetisani.

Iz do sada izloenog, sudska medicinska dijagnostika fulguracije se temelji

- na pregledu ozlijeenog,
- pregledu ojee i stvari u odjei i na odjei
- kao i pregledu okoline.
To dolazi otuda, to nepoznavanje uzroka smrti izaziva sumnju na nasilnu smrt ubistvom, ili pak na
zades drugog porijekla, pa je potrebno provjeriti u svim takvim smrtnim sluajevima uzrok smrti. Udar
gromom je nesretan sluaj.
Opasnost za udaranje groma, dolazi onda, kada su ljudi u blizini predmeta koji su privlani za
atmosferski elektricitet, kao to su razni metalni predmeti ili usamljeni visoki predmeti, dimnjaci,
drvee, itd. Kao krivino djelo dolazi onda, ako je bilo nemarnosti propusta u izvrenju osiguranja
stanovitih objekata od udara gromom, ili ako su insalacije neispravne (gromobrani), ili ako ih nema.
Znaci groma van tijela, na odjei i obui, na predmetima i stvarima, u odjei i u najblioj okolini,
mogu biti vaan dijagnostiki pokazatelj za posredno utvrivanje fulguracije.

U nekim dravama USA, justifikacija, smrtna kazna elektinom strujom vri se na elektrinoj stolici.
Kod egzekutiranih, temperatura mjerena u lobanji iznosila je do 60 stepeni C.

5. Djelovanje zraenja na organizam

Zraenje podrazumijeva dva razliita oblika rasprostiranja energije. Jedno je elektromagnetsko
zraenja (talasno kretanje), a drugo je korpuskularno zraenje estica.
Elektromagnetsko zraenje je nain rasprostiranja energije u obliku talasa, koji se kreu brzinom
svjestlosti (elektrini talasi, radio talasi, rendgenski i gama zraci). Visoko energetska kratkotalasna
zraenja, koja sa obino nazivaju rendgenskim zracima (X zracima) i gama zracima, imaju dovoljno
energije da izazovu jonizaciju u materiji koja ih je apsorbovala.
Jonizirajue zraenje podrazumijeva sve oblike zraenja, bilo elektomagnetska (RTG i gama zraci) ili
korpuskularna (alfa i beta estice, neutroni, protoni, deutroni), koji imaju dovoljno energije da izbace
elektrone iz atoma ili molekula koji ih absorbuju.
Rendgenska zraenja nastaju u posebnim izvorima, imaju veliku energiju. Povrede rendgenskim

85
zracima su pozivne (na osobama koje rade sa RTG aparatima), ili terapijske (na bolesnicima). tetno
djelovanje rendgenskih zraka moe biti posljedica ili prekoraenje koliine ili prekomjerne duine
zraenja rendgenskim zrakama.

Osjetljivost tkiva prema rendgenskim zrakama je vrlo razliita. U toku izlaganja rendgenskim zrakama
u dozama dovoljno jakim da unite izvjesna tkiva, bolesnik ne osjea bol, toplinu ili neki drugi
nadraaj. Nakon nekoliko sati, od 6-48 sati, moe se pojaviti prolazno-crvenilo, rani eritem, koji se
moe i previdjeti, Prava reakcija na rendgensko zraenje sa postojanim eritemom i oteenjem koe
javi ja se poslije intervala od nekoliko dana.
Jaku osjetljivost na zraenje pokazuju limfociti, limfoblasti, kotana sr (mijeloblastine i
eritroblastine elije), epitel digestivnog trakta, oplodne elije ovarija i testisa.
Otporniji na zraenje su kost i hrskavica (sazrela), miino tkivo, nervno tkivo, mozak. Embrionalne,
nezrele i slabo diferencirane elije osjetljivije su na zraenje nego diferencirane elije.

Dijagnostika uloga RTG zraka u sudskoj medicini je mnogostruka. Na primjer, kod ustrelina sa
zadranim projektilom u tijelu, koji se obdukovanjem ne moe pronai, u pomo nam dolaze
rendgenske zrake. Isto tako mogu se pronai prelomljeni vrak ubodnog orua. Zatim drugi predmeti,
ili progutani predmeti u forenziko klinikim sluajevima, dakle jo za ivota. Na osnovu snimaka
kostiju i stepena okotavanja moe se utvrditi doba ivota ispitanika. Neka trovanja, kao to su
trovanje olovom i ivom mogu biti dijagnosticirana RTG putem, kao i graviditet u drugoj polovini
trudnoe. Na osnovu ranijih RTG snimaka ili na osnovu poznatih osobitosti jedne osobe, naknadnim
RTG snimcima i komparacijom moe se utvrditi identitet osobe.
Zraenja drugim radioaktivnim elementima i radijem, pokazuju sline uinke kao i povrede s
rendgenskim zracima.

Nuklearne eksplozije, odnosno povrede od eksplozije atomske bombe i drugih radioaktivnih elemenata
mogu prouzrokovati radioaktivne, termike i mehanike povrede. Mehanike povrede nastaju usljed
ogromnog pritiska kojeg stvara eksplozija, dok termike povrede nastaju oslobaanjem ogromne
toplote (infracrvene i ultraljubiaste zrake) a traje vrlo kratko (3 sec. bljesak). Opekotine su
karakteristine po tome, to nakon nadivljavanja stvaraju vrste keloidne oiljke. Radioaktivne
povrede posljedica su radijacije, osloboenih gama zraka i neutrona iz radioaktivnih produkata, a
ovisno o udaljenosti eksplozije.

86
VII. NUTRITIVNE POVREDE
1.Nasilno gladovanje (inanitio violenta)
Nutritivne povrede (nutritio, onis - ishrana) posljedica su ili nasilnog gladovanja (inanitio violenta) ili
nasilnog eanja (sitis violenta). Gladovanje (inanitio) uopte, je poremeaj ishrane ili prestanak
ishrane. Ako je uzronik gladovanja prirodni agens, onda je to prirodno gladovanje (inanitio naturalis),
a ako je to nasilni agens onda je nasilno gladovanje. Prema tome, nasilno gladovanje u sudsko-
medicinskom smislu, je poremeaj ishrane ili prestanak (prekid) ishrane nasilnim putem.
Nasilno gladovanje je ili
- primarno (zadesno, samoubilako, ubilako) ili je
- sekundarno, to jest, gladovanje nastalo usljed suenosti lumena jednjaka, a nakon trovanja
jetkim otrovima, bilo zadesnog ili samoubilakog porijekla.

Kod prirodnog gladovanja, uzronik bolesti gladi je kvantitativni deficit hrane. Kliniki se znaci
gladovanja manifestuju tada, kada se iscpre energetske rezerve u organizmu i kada poinje proteinska
degradacija, u cilju odravanja bazalnog metabolizma. Uzronici bolesti gladi su monogobrojni:
poremeaj apsorpcije i iskoritavanja unesene hrane, hronini gastrointestinalni poremeaji, infekcija,
psihiki poremeaji uzimanja hrane, maligna oboljenja, itd.
- Poetnim gladovanjem se smatra kada tjelesna teina opada do 15%, a ako
- Umjereno gladovanje - tjelesna teina opada do 20%
- Tee gladovanje kod pada tjelesna teine od 20-40% (edemi), a
- Ekstremno gladovanje preko 40%.
Po toku, nasilno gladovanje moe biti akutno, kao kod naglog prestanka ishrane, i hronino.
Akutno gladovanje, kod naglog i potpunog prekida ishrane, kod novoroeneta moe potrajati 3-5
dana, a kod odraslih 7-10 dana, a uz uzimanje tenosti (vode) i do deset nedelja.

U poetku akutnog gladovanja, prva dva tri dana jako mui osjeaj gladi, koji poslije toga slabi i
postepeno prestaje. Potom se javlja tjelesna nemo, dremljivost, halucinacije i smrt. Za to vrijeme
gubi se masno tkivo ak do 90%, a prugasti miii, srce, jetra i drugi organi se smanjuju, izuzev mozga
i kostura. Viljukaa (timus) kod novoroene djece i dojenadi, usljed gladovanja znatno se smanjuje,
ili potpuno iezava njeno svojstveno tkivo, to moe biti vaan dijagnostiki pokazatelj za
utvrivanje smrti gladovanjem.

Patoloko anatomski nalaz kod umrlih usljed gladovanja. Na obdukciji dominira "suhi oblik", ili
"mokri oblik".
- Kod mokrog oblika prisutni su otoci tkiva, zbog retencije vode, a usljed pada koloidno-
osmotskog pritiska.
- Kod suhog oblika nalazimo: atrophia universalis corporis, atrophia fusca organorum,
smanjenost masnog tkiva u tijelu, izrazita smanjenost limfoidnog tkiva, atrophia testisa i
ovarija, iezlost glikogena iz miia i jetre, hemosideroza slezene.

2. Nasilna e (sitis violenta)

Nasilna e moe biti uzrokovana ili nedavanjem tijelu potrebne tenosti ili pak oduzimanjem tijelu
potrebne tenosti. Unoenje tenosti u organizam i izluivanje tenosti (mokrenjem, stolicom
znojenjem, disanjem) odrava neophodnu ravnoteu u stanju tjelesnih tenosti. Ako je poremeaj
ravnotee nastao prirodnim putem, onda je to prirodna e, a ako je nastao nasilnim puteni, onda je
nasilna e. Poremeaj ravnotee vode, gdje je izluivanje vode jae nego njeno unoenje, nazivamo
dehidracija.

Primarna dehidracija nastaje kada je unoenje vode smanjenjeno, kada postoje smetnje pri gutanju,
kod komatoznih bolesnika, kod intenzivnog znojenja, u pustinjskim i bezvodnim predjelima, itd.

87
Sekundarna dehidracija nastaje kao posljedica gubitka iz organizma tenosti koje sadre elektrolite,
kod povraanja, proljeva, oboljenja bubrega, itd.

Nasilna e je ili primarna ili sekundarna. Primarna nasilna e moe biti zadesna, ili ubilaka.
Sekundarna e se javlja kod taumatskog krvarenja, kombustija, ambustija i kod nekih trovanja.

Tanatoloki nalaz kod smrti usljed eanja nije karakteristian.

- Krv kod umrlih usljed nasilnog eenja je tamno crvena i gusta,
- mrtvaka ukoenost je jako izraena, a
- hlaenje lea je polagano.

Zato se sudsko-medicinska dijagnostika smrti usljed nasilne ei postavlja per exclusionen,

iskljuivanjem svakog drugog uzroka smrti, i na osnovu poznavanja okolnosti sluaja.

VIII. BAKTERIJSKE POVREDE

Bakterijske povrede su tjelesna oteenja koja nastaju nasilnim unoenjem bakterija u tijelo, za razliku
od bakterijskih oboljenja koja nastaju prirodnim prodiranjem bakterija u tijelo. Po svom porijsku
bakterijske povrede su: zadesne, samoubilake ili ubilake.

Bakterijske povrede su ili primarne, ili sekundarne.

- Primarne bakterijske povrede nastaju direktnim prodiranjem bakterija u tijelo,
- Sekundarne indirektno, posredno kroz ve postojee povrede mehanike, fizike, ili hemijske.

Ako bakterije ili njihovi toksini bivaju uneseni u tijelo putem hrane (meso mlijeko, sir, konzerve) onda
govorimo o zadesnoj infekciji hranom, odnosno zadesnoj bakrerijskoj povredi. Prema tome,
alimentarna infekcija je zadesna bakterijska povreda, odnosno zadesna infekcija. Ovakve infekcije
najee su izazvane bacilom tifusa i paratifusa, proteus vulgaris, toksinima botulinusa.

Botulizam (lat. botulus = kobasica) je bakterijska povreda izazvana toksinima (botulinima) koje lui
bacilus botulinus, a koji su prozvedeni izvan ogranizma. Toksin biva absorbiran preko sluznice
digestivnog trakta u krvotok, Botulini blokiraju neuromuskularne veze ivane zavretke motornih
ivaca (kljenut), a u podruju autonomneg sistema dovode do paralize holinerginih ivaca i blokade
acetil-holina na zavretcima.
Simptomi botulizma oituju se u
- paralizi okulomotornih ivaca (III, IV i VI) kao i drugih kranijalnih ivaca (IX i XII).
- Sekretorni poremeaji se sastoje u smanjenoj sekreciji.

Diferencijalno dijagnostiki dolazi u obzir trovanje alkoloidima gljivama, druge alimentarne

intoksikacije, virusni encefalitis, poliomijelitiss polineuritis.

Sudsko-medicinska ekspertiza u sluajevima bakterijskih povreda sa smrtnim ishodom treba da

odgovori:
- da li se zaista radi o bakrerijskoj povredi,
- na koji nain su bakterije ili njihovi toksini dospjeli u organizam
- da li bi blagovremena ljekarska intervencija mogla spasiti ivot povrijeenog.

Isto vai u sudsko-medicinskoj ekspertizi i za ostale alimentarne infekcije.

88
IX. HEMIJSKE POVREDE
Hemijske povrede su trovanja hemijskim otrovima koji uneseni u tijelo svojim hemijskim
dejstvom oteuju zdravlje ili unitavaju ivot.
Hemijski otrovi potiu ili iz
mineralne oblasti, kao to su iva, olovo, arsen itd., ili iz
biljne oblasti, strihnin, hai, kurare, kokain, ili iz
ivotinjske oblasti kao to su zmijski otrovi, pelinji otrovi, kantaridin, itd.
Djelovanje otrova je razliito i ovisi od vie faktora. Na prvom mjestu ovisi od osobina i svojstava
same hemijske supstancije, zatim od naina unoenja, ali i od individualnih svojstava (doba ivota,
zdrastveno stanje, uroena preosjetljivost (idiosinkrazija), ili steena (anafilaksija), refrakternost,
naviknutost na izvjesne otrove, itd).

Poseban znaaj u sudsko-medicinskoj ekspertizi imaju trovanja medikamentima i terapijskim

supstancijama. Ta trovanja mogu biti predmet sudsko-medicinskog vjetaenja u sluajevima:
- ako su data u valikim dozama od strane ljekara, ili prepisana u veoj koliini, ili
- ako su u lijeenju primijenjeni oni lijekovi koji nisu stekli medicinske afirmaciju. Ukoliko se
primijene takvi lijekovi u cilju sticanja medicinskog iskustva, onda se moe raditi o djelu
nesavjesnog lijeenja.
U prvom stavu lana 110. KZ SR BiH: "ljekar koji pri pruanju ljekarske pomoi primijeni
oigledno nepodobno sredstvo...i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica
kaznie se do 3 godine".
- Pod oigledno nepododobnim sredstvom pored lijekova koji nisu prihvaeni u
medicinskoj nauci u lijeenju datih bolesti, spadaju i oni lijekovi koji uopte nisu
prihvaeni kao lijekovi (na primjer "bapski lijekovi").

Klasifikacija otrova i trovanja su raznovrsna i mnogobrojna. Izmeu ostalih takva jedna podjela otrova
zasniva se na njihovom porijeklu, pa razlikujemo: mineralne, biljne i ivotinjske otrove. Prema nainu
istraivanja i izlolovanja: gasoviti (CO, HCN), lako isparljivi (alkohol, fenol), mineralni (Hg, Cu,
AS...), medikametozni, pesticidi, itd.
Prema svojoj namjeni to su nenamjerna, sluajna, akcidentalna, kao i medicinska-jatrogena otrovanja.
Namjerna trovanja su ona kada su uzete ili data svjesno i namjerno samom sebi ili drugoj osobi, pa su
prema tome suicidalna i homicidalna.
Prema toksinom djelovanju to su
- neurotoksini otrovi koji oteuju centralni nervni sistem i periferni ivani sistem,
- nefrotoksini otrovi koji oteuju bubrege,
- hepatotoksini, koji oteuju jetru,
- hematotoksini, oteuju hematopoezne organe i sastav krvi, zatim
- otrovi koji blokiraju fermente, itd.

Svrsishodnija podjela otrova za sudsko-medicinske potrebe je po nainu djelovanja na tijelo, to jest da

li otrov djeluje lokalno, na mjestu direktnog dodira otrova s tijelom ili djeluje opte, poslije i usljed
resprpcije.
- jetki otrovi (caustica) i nadraajni (irritantia) su otrovi koji djeluju lokalno na mjestu
dodira otrova sa tijelom su
Pored kaustinih i nadraajnih otrova, koji imaju samo nadraajno ili samo kaustino dejstvo
postoje i takvi otrovi, koji osim kaustinog i nadraajnog djelovanja imaju i dejstvo nakon
resorpcije otrova. To su jetki i nadraajni otrovi sa resorptivnim dejstvom.
- Resorptivni otrovi (resorptiva) - Otrovi koji imaju uglavnom opte i resorptivno dejstvo,
nazivamo resorptivnim otrovima (resporptiva). To su parenhimni, krvni i ivani otrovi.

89
UTVRIVANJE TROVANJA
NA OSNOVU NAROITIH I POZNATIH OKOLNOSTI SLUAJA, na primjer iznenadna oboljenja (morbus
subitus) sa naprasnim umiranjem, mors subita. Ili neznano oboljenje (morbus ignotus), sa neznanom
smru - mors ignota, ili sumnjiva oboljenja (morbus suspectus) sa sljedstvenom sumnjivom smru,
mors suspecta. Dijagnostika vrijednost naroitih okolnosti sluaja nije velika ali nam indirektno i u
vezi sa drugim metodama utvrivanja trovanja ukazuje na otrovanje.

KLINIKE POJAVE, povraanje, prolivi, bolovi u abdomenu, zanijetost halucinacije, konvulzije,

besvjesnost i jo mnoge druge, nemaju dokaznu vrijednost trovanja, ali mogu samo u vezi sa drugim
metodama utvrivanja trovanja, uiniti trovanje vjerovatnim.

OBDUKCIONI NALAZ ako se trovanje zavrilo smru Meutim, treba znati, da kod nekih smrtnih
trovanja obdukcioni nalaz moe biti skoro neznatan ili negativan, ondnosno promjene na organima
mogu biti nevidljive za prosto oko.

TOKSIKOLOKO PRETRAIVANJE je najvanija metoda u utvrivanju trovanja uopte je.

U l.256. ZKP stoji: "Ako postoji sumnja na trovanje, uputie se sumnjive materije koje su naene u
leu ili na drugom mjestu na vjetaenje ustanovi koja vri toksikoloka pretraivanja (ispitivanja). Pri
pregledu sumnjivih materija vjetak e posebno utvrditi vrstu, koliinu i dejstvo naenog otrova, a ako
se radi o pregledu materija uzetih sa lea, po mogunosti i koliinu upotrebljenog otrova".
Uzimanje materijala za toksikoloki pregled vri se tako to se organi ili dijelovi organa
- donja polovica mozga,
- srce,
- slezina i
- jedno plue,
- polovica jetre sa unom kesom,
- bubreg, eludac sa sadrajem, te
- po pola metra tankog i debelog crijeva,
Stavljaju u staklene tegle, zapremine od 2-3 litra, sa staklenim zapuaem, ali bez ikakvog
konzervansa.
- Uz to, treba uzeti krv i mokrau u epruvetu.
Uzimanje materijala iz ekshumiranog lea vri se na isti nain kao to smo ve naveli, ukoliko je le
ouvan.
- Ali ako je le truo, onda se uzima istrula masa za toksikoloki pregled.
Ako postoji sumnja na trovanje toksinim metalima, posebno arsenom, onda su uzimaju
- uzorci kosti,
- nokata, kose,
- kao i zemlja kako ispod i pokraj kovega.

JETKI OTROVI
U jetke otrove spadaju luine (NaOH) i kiseline H 2SO4, HCl, HNO3).

TROVANJE LUINAMA
napose sa NaOH, kamenom sodom, danas su izuzetna, dok su ranije, kad se kamena soda mnogo
upotrebljava u domainstvu, trovanja bila mnogo ea, kako kod odraslih, ali posebno kod male
djece. Patoloko anatomske promjene kod trovanja sa luinama odnosno natrijum hidrokosidom su
uglavnom lokalne, i to na mjestima neposrednog djelovanja otrova - IZJEDINE (CAUTERISATIONES),
koje ovisno od koncentracije i duine trajanja neposrednog djelovanja, mogu imati sve etiri stepena
izjedina. Sutina kaustinog djelovanja luina, a posebno natrijum hidroksida, sastoji se u necrosis
coliquacionis:
- kolikvaciji bjelanevina elija,
- stvaranju alkalnih albuminata,
- i sa hemoglobinom stvaranju alkalnog hematina.

90
Izjedine su mekane, vlane i ljigave. Najizraenije kaustine promjene kod trovanja natrijum
hidroksidom su na digestivnem traktu, poev od usta, usna duplje, jednjaka, pa do eluca i crijeva.
Kod preivjelih, usljed trovanja natrijum hidroksidom, dolazi do stvaranja cikatrizacionih stenoza.
One su uslovljene prisustvom oiljnog cikratizacionog tkiva koje je zamijenilo granulaciono tkivo, i
javljaju se onda kada je poela proliferativna faza. To su ustvari prave anatomske stenoze, jer je zjap
usljed oiljnog tkiva stvarno suen. Nasuprot cikatrizacionim stenozama, postoje i tako zvane
funkcionalne, spastike stenoze, uslovljene prisustvom granulacionog tkiva u zidu jednjaka ili eluca,
koje je bogato krvnim sudovima i nije epitelizirano, pa prema tome na dodir krvari. Javljaju se nakon
kaustinog djelovanja natrijum hidroksida. To u stvari, nisu prave stenoze, nego spastine kontrakcije
zida, nastale usljed nadraaja senzibilnih ivaca, dok je sam lumen na tom mjestu proiren usljed
nastale atonije. Zaivotne su i na obdukcionom stolu ih ne vidimo.

TROVANJE KISELINAMA.
Za razliku od luina, acidum sulfuricum i druge jetke kiseline, izazivaju koagulacionu nekrozu
(necrosis coagulationis), koja se sastoji u
- zgruavanju, koagulaciji bjelanevina,
- u oduzimanju tenosti tkivu,
- stvaranju kiselog hematina sa hemoglobinom.
Usljed spajanja tenosti sa kiselinama razvija se temperatura tkiva, kuhanje tkiva.

Za razliku od trovanja sa luinama, kod trovanja sa jetkim kiselinama, tkiva su kruta, trona, crveno
mrka ili crveno crne boje.

Kod trovanja sa acidum nitricum (HNO3) izumrla, nekrotina tkiva su uto prebojena
(ksantoproteinska reakcija).

Poseban znaaj ima TROVANJE SA SIRETNOM KISELINOM, i to koncetrovanom siretnom kiselinom,

acidum aceticum concetratum (CH3COOH), poznatom kao esencija. Trovanja esencijom, u Sarajevu i
okolini su jedna od najeih trovanja uopte, kako kod odraslih tako i kod male djece. Po porijeklu,
trovanja siretnom esencijom su ili samoubilaka, ili zadesna. Ova posljednja su kod alkoholiara,
kada zabunom uzimaju siretnu esenciju umjesto alkoholnog pia.
Siretna kiselina pored lokalnog dejstva, na mjestu dodira otrova sa tkivom, a to je usna duplja
jednjak, eludac i crijevo, ima i resorptivno dejstvo. U koi oko usta ispod brade, i na vratu (bilo
usljed prosipanja otrova ili povraanja otrova), siretna kiselina izaziva kauterizaciju prvog i drugog
stepena (hiperemija, otok i mjehuravost) a na sluznicama kauterizaciju sva tri stepena.
- U krvi izaziva hemolizu,
- sa hemoglobinom stvara kisele hematine, a
- u tkivima izaziva koagulacionu nekrozu.
- Na respiratornom traktu iritaciju i inflamaciju epitela sluznice.
Patoloko anatomske promjene kod otrovanih sa koncentrovanom siretnom kiselinom, izraene su na
organima digestivnog trakta, naroito jednjaku, elucu i tankom crijevu, i na unutranjim organima
usljed i poslije resorpcije otrova.
- Usljed kaustinog dejstva otrova, sluznice korijena jezika drijela, grkljana i grlenog poklopca
su oteene, ugasito crvene, izumrle natsluznice.
- Zid jednjaka je jako oteen mnogokrvan, a sluznica je izumrle natsluznice, ili cijele sluznice, u
nekim sluajevima i podsluznice i miinice. Najizraenije promjene su u najdonjem dijelu
jednjaka.
- Iste takve promjene, ili jo izraenije su i na elucu, kao i na poetnom dijelu tankog crijeva.
Usljed zadravanja otrova, zid eluca moe biti provaljen.

Dokazivanja smrtnog trovanja sa siretnom kiselinom zasniva se uglavnom na obdukcionom nalazu.

Toksikoloko pretraivanje je nesigurno, jer se siretna kiselina normalno moe nai u organizmu.

91
TOKSINI METALI I METALOIDI

IVA (Hg)
iva, sama po sebi, uzeta per os, nije otrovna, ali unijeta u krv ili udisana kroz plua je vrlo
otrovna. iva tvori dvije vrste spojeva,
merkuri jedinjenja koja su lake rastvorljiva i otrovna su (sublimat) i
merkuro jedinjenje, koja su slabije rastvorljivosti i manje otrovna (kalomel).

Trovanja ivom i ivinim jedinjenjima su akutna ili hronina.

AKUTNO TROVANJA:
karakteristini metalni okus u ustima,
salivacija,
gaenje i povraanje.
Slijede
proljevi slini dizenterinim.
stomatitis,
gastroenterocolitis,
oliguria, albuminuria, anuria.
Smrt moe nastupiti usljed uremije, zbog oteenja bubrega.

HRONINO TROVANJE (MERKURIJALIZAM, HIDRARGIZAM):

ispoljava se pojavama sa sa strane CNS-a, raljivou, glavoboljom, nesanicom, tremorom.
Karakteristian je plavo ljubiasti rub na desnima oko zuba to su u stvari naslage od HgS.

PATOLOKO ANATOMSKI NALAZ

kod trovanja ivom i ivinim jedinjenjima ovisan je o nainu unoenja. Mogu se nai
promjene u usnoj duplji i digestivnom traktu stomatitis, glositis, gastroanterocolitis
mercurialis,
zatim glomerulonephritis mercurialis (bubrezi uveani, na presjeku kora siva, sredina
crvenkasta, zbrisana graa).

OLOVO (Pb)
Trovanja olovom poznata su od davnina. Hipokrat opisuje bolest koja dolazi kao posljedica rada pri
topljenju olovne rude. Za vrijeme prohibicije alkohola u Americi, za proizvodnju viskija koristili su se
hladnjaci od starih automobila za destilaciju pia, pa je dolazilo do trovanja olovom.
Pored metalnog olova, kao otrovi djeluju i olovna jedinjenja, meu njima olovni oksidi, kao to je
Pb3O4 minijum (slui za zatitu od hre).

Olovo i olovni spojevi unose se u tijelo preko digestivnog i respiratornog trakta, a izluuju se preko
crijeva i preko urogenitalnog trakta,

AKUTNO TROVANJE
Slino trovanju ivom, s tom razlikom to je
kod trovanja sa olovom stolica crne boje usljed stvorenog PbS.
Oko zuba pojavljuje se olovni rub i plaviasta obojenost gingiva.
Nadalje, karakteristina je bazofilna pigmentacija eritrocita.

KOD HRONINOG TROVANJA

sem bolova u zglobovima, javlja se
paraliza radijalnog ivca (n.radialis) gornjih ekstremiteta.
Sa strane CNS encephalopathia saturnina.

92
TETRAETIL OLOVO (TEO) je zejtinasta tenost, koja se dodaje benzinu i ima antidetonatorsko
djelovanje. Oktanski broj benzina poveava se dodavanjem tetraetil olova. Tim dodavanjem iz iste
koliine nafte dobija sa vie benzina, odnosno vie oktana. Putevi unoenja su per os, per inhalationem
i perkutano. Pri utroku 10 litara benzina, na 100 km puta, oslobaa se 2-3 grama olova u obliku fine
magle. Radnici na benziskim pumpama, profesionalni vozai, kao i osoblje koje regulie saobraaj,
izloeni su veoj koncentraciji olova nego druge osobe. Akumulacija olova u poljoprivrednim
kulturama, koje se nalaze uz saobraajne puteve, znatno je vea nego normalno.
Tetraetil olovo, unijeto u tijelo, dealkalizuje se u jetri u trietil olovo, koje je toksiije nego tetraetil
olovo.

ARSEN (As)
Elementarni arsen (As) sam po sebi nije otrovan, no u oksidisanom stanju kao As2O3 vrlo je
otrovan.
Arsen trioksid, nazvan po svojoj bijeloj boji bijeli arsenik, ili miomor, javlja se u obliku
bijelog praka, ili u kristalininom obliku, bez ukusa je i bez mirisa, i vrlo lako je rastvorljiv u
alkoholu.
Arsenova kiselina (H3AsO4) manje je otrovna od
Arsenaste kiseline, odnosno anhidrida arsenaste kiseline (As2O3 + 3H2O).
Soli arsenaste kiseline su arsenitij, kao Cu-arsenit, Cu arsenit-acetat, arsen-sulfid (As 2S2) je
crvene boje, a arsentriosulfid (As2S3) je ute boje.
Arsini - Spojevi arsena sa vodonikom su arsini (AsH3, arsen vodonik).

Po porijeklu, trovanja neorganskim arsenovim jedinjenjima su zadesna, samoubilaka ili ubilaka.

Ranije je arsen mnogo upotrebljavan. Poznato je da je arsen trioksid u doba renesanse sluio kao
sredstvo za uklanjanje linih i politikih neprijatelja. Za vrijeme Luja XIV, u Francuskoj, taj otrov su
zvali "praak za nasljedstva". Perzijski ahovi u strahu od trovanja miomorom svakodnevno su
uzimali otrov da bi stekli refrakternost na njegovo djelovanje.
Put unoenja neorganskih arsenovih spojeva najee je per os, a
izluivanje preko lijezda (eluanih, crijevnih, konih), preko bubrega, ali
jedan dio otrova naslae se u kostima, koi, kosi, noktima, miiima.

Smrtna doza arsenika je 0,1-0,2 grama.

Klinika slika
KOD AKUTNOG TROVANJA preovladava paralitika forma:
usljed depresivnog dejstva na CNS, je cirkulatorni kolaps sa padom krvnog pritiska.
KOD SUBAKUTNOG TROVANJA - preovladava gastrointestinala forma
(gaenje, bolovi u trbuhu, povraanje i prolivi).
HRONINA TROVANJA (ARSENICIZAM) su terapijska (kod dugotrajnog lijeenja sa As preparatima),
pasivna, industrijska, kao i ubilaka. Kod hroninog trovanja
Postoji opte loe stanje, koje postepeno prelazi kaheksiju,
Koa, osobito na izloenim mjestima je pigmentovana (arsenova melanosa), sa
hiperkeratozom dlanova i stopala, nekada i trofinim promjenama sa ispadanjem dlaka kose,
smetnjama u rastu nokata (Meessove pruge).
Od strane CNS-a su glavobolja, nesanica, nesvjestica i nemir (encephalopathia arsenicalis),
paresetezije, smetnje osjeta atrofine pareze sa ataksijom (polineuritis arsenicosa).
Zbog degenerativnih promjena nervnih fibrila, koje se ire od periferije ka centru dolazi do
paralize miia ruku i nogu, sa anestezijom i trofikim promjenama (hronini neuritis)

Posebni oblik hroninog trovanja arsenom je ARSENOFAGIZAM (gr. fagein = jesti). To je navika
svojevoljnog i dugotrajnog uzimanja arsenika, per os, ak i u dosis letalis i vie, u cilju pojaanja
tjelesne snaga, polne moi itd.

93
TALIJ(TI)
Talijeve soli kao aktivne kompenente u nekim preparatima, slue za unitavanje takora i mieva.
Po toku, trovanja su akutna i hronina. Neki od simptoma kod akutnog trovanja:
gastrointestinalnih poremeaja,
polineuritisa
ispadanje dlaka kose.
Dokazivanje trovanja vri se na osnovu poznatih okolnosti sluaja, klinike slike, obdukcionog nalaza
i toksikolokog nalaza.

GASOVITI ANORGANSKI OTROVI

UGLJEN MONOKSID (CO)

UGLJEN MONOKSID (OXYDUM CARBONICUM) je gas bez boje i mirisa, neto laki od vazduha,
specifine teine 0,96. Stvara se kod nedovoljnog sagorijevanja, usljed nedovoljnog pristupa vazduha,
bilo u zatvorenim prostorima, kod neispravnih pei, ako pe "ne vue dobro pa se povraa" kod rada
motora (garae, tuneli), pri mangalama, bilo na otvorenom prostoru, oko zapaljene ljake.
Dalje, stvara se pri eksplozijama, u poarima, zatim redukcijom ve stvorenog CO2 (CO2+C -> CO)
kada se preko raspaljenog uglja stavlja novi sloj, i CO2 pri prolazu kroz ugljen biva redukovan. Jedan
gram duvana daje 20 ccm CO.

Po porijeklu, trovanja ugljen monoksidom najee su zadesna, samoubilaka, dok su ubilaka znatno
rjea. Emil Zola, francuski pisac, umro je od trovanja ugljen monoksidom (kamin bio zapuen).

Klinike pojave trovanja, javljaju se, kada je koncentracija CO u vazduhu, oko 0,1%,
a kada u vazduhu ima 0,3-0,5% nastupa smrt.

Ugljen monoksid je krvni otrov i ima vrlo jak afinitet prema hemoglobinu, vee se sa hemoglobinom u
karboksihemoglobin. Afinitet hemoglobina prema ugljen monoksidu, vei je vie od 200x nego prema
kiseoniku.

Procenat hemoglobina vezan sa ugljenmonoksidom u karboksihemoglobin

do 20% Moe proi bez simptoma
20% Poetne pojave akutnog trovanja (glavobolja, vrtoglavica, munina, povraanje)
40%-50% Nesvijest
preko 50% Smrt

Smrt nastupa kao posljedica nasilnog hemijskeg, unutranjeg uduenja, a dijelom usijed samog
toksinog djelovanja na centralni nervni sistem.

HRONINO TROVANJE nastaje pri dugotrajnom djelovanju manjih koncentracija CO.

jedan od dominantnih simptoma hroninog trovanja je umor
zatim glavobolja, vrtoglavica, apatija,
smetnje u sranom radu,
u daljnjem toku
mravljanje,
poremeaj u pamenju,
smanjena podraljvost prema alkoholu,
smetnje sa strane neuro vegetativnog sistema, obino distoninog tipa.
Oporavljanje od trovanja traje dugo vremena, i esto je skopano s opasnim posljedicama trovanja.
To su krvarenje u mozgu (hemoragina purpura mozga),
razmekanja u podruju capsule int. nuclei lentiformis, nekroza paliduma, Amonovog roga,
thalamusa.

94
PATOLOKO-ANATOMSKI NALAZ KOD TROVANJA UGLJEN MONOKSIDOM
vrlo karakteristian.
Upadljiva je svijetlo crvena boja mrtvakih mrlja, ali i miii, krv i unutranji organi imaju
svijetlo crvenu boju.
Izraena je hiperemija unutranjih organa,
takasti krvni podlivi subendokardijalni, subepikardijalni, subpleuralni.
Ako je atmosfera bila zadimljena, moe se nai gara u poetnim organima za disanje.

Kvalitativno dokazivanje CO u krvi vri

- hemijskim reakcijama - pirogalolska proba, proba sa NaOH, sa taninom,
- kao i spektroskopski.
Kvantitativno dokazivanje CO u krvi vri se
- spektrometrijski i
- plinskom hromatografijom.

Ako se pomou spektroskopa posmatra razblaena normalna krv, vidjet e se u utoj oblasti spektra
blizu D linije jedna apsorpciona traka, a u zelenoj oblasti blizu E linije druga, znatno ira. Ove dvije
trake su karakteristine za HbO2. Po dokatku NH3, te dvije trake spojie se u jednu (Stockes-ova
traka). Kod trovanja sa CO, ako je u krvi HbCO, onda se one nee spojiti.

U ekshumiranim leevima ugljen monoksid se moe nai dugo vremena nakon smrti (vie mjeseci i
godina).

Poveanje HbCO u krvi, moe biti uzrokovano i strasnim puenjem, to treba imati na umu u
sluajevima sudsko-medicinskih ekspertiza.

CIJANOVODONINA KISELINA (HCN)

Cijanovodonina kiselina, cijanovodonik (HCS), modra kiselina acidum hydrocyanicum, je bezbojna
lako isparljiva tenost, mirie na gorki badem.
U prirodi se nalazi vezan za glikozide u gorkom bademu, koticama od breskvi, kajsija, vinji.

Kada je u gasovitom stanju laka je od vazduha, ima jaku prodornu mo, prodire kroz sve rupe i
pukotine. U tenom obliku dolazi u ampulama ("cijanove ampule"), koje su veoma krhke staklene
kuglice, veliine trenje, i sadre 0,5-1,0 g. HCN u tenom stanju. Stavljaju se kao mamac u meso, i
kad ivotinja zagrize mamac, smrvi ampulu, HCN poinje isparavati u usnoj duplji, to udie i umire.

Soli cijanovodonine kiseline, cijanidi, primjenjuju se za dezinsekciju i dezinfekciju stanova,

magazina, insekata na vou. Smrtna doza za ovjeka Na-cijanidom je 150 mg, a K-cijanida 200 mg.

Trovanja cijanovim jedinjenjima veinom su samoubilaka, rjee su ubilaka ili zadesna. U drugom
svjetskom ratu, u koncentracionim logorima, vrena su ubijanja sa cijanovim spojevima CycloneB.

Cijanovodonina kiselina djeluje tako, to inhibira enzimski sistem citohrom oksidaze i dovodi do
asfiksije, odnosno tkivima oduzima sposobnost da prima kiseonik (hipoksidoza tkiva). Sa
hemoglobinom stvara vrst spoj cijan Hb.

PERAKUTNO TROVANJE - kod masivne inhalacije otrova, "apoplektino trovanje", uz vrisak i pad
zavravaju se smru za nekoliko sekundi ili minuta (perakutno trovanje).

AKUTNO TROVANJE - Kod slabijih doza i manje koncentracije otrova, klinike pojave imaju sporiji
tok. Navala krvi u glavu, glavobolja, povraanje, smetnje u radu srca, vida kasnije grevi, pad krvnog
pritiska, koma, prestanak disanja i smrt u toku prvog sata, ili u toku prvih 24 sata.

95
Dijagnoza trovanja sa HCN moe se prepoznati,
- uz anamnestine podatke,
- po ruiastoj boji koe, koja kontrastira sa pojavom guenja, i
- po mirisu na gorke bademe.

Anatomno patoloke promjene kod trovanja cijanovodinom kiselinom:

- mrtvake mrlje su otvoreno crvene boje,
- krv je tena i svijetlo crvene boje (arterijska krv je i u venama, jer kiseonik arterijske krvi nije
apsorbovan od tkiva).
- Vidljive sluznice usana i usne duplje su svijetlo crvene boje,
- hiperemija unutranjih organa
- subserozni takasti i mrljasti krvni podlivi.
- Karaketeristican miris na gorke bademe, naroito kod otvaranja lobanje ili grudnog koa.
- Kod trovanja natrijevim ili kalijevim cijanidom, sadraj eluca ima alkalnu reakciju.

Kako su cijanova jedinjenja vrlo isparljiva, a u tijelu se brzo raspadaju, to je potrebno dokazivanje
otrova i trovanja vriti vrlo brzo.
- Schnbeinova metoda se sastoji u tome, da traka papira natopljena u alkoholnu otopinu
guajakove smole 2% i CuSO4, stavljena u usnu duplju, ili po otvaranju grudnog koa stavljena
iznad grudnih organa, poplavi.
- Isto tako reagens papir natopljen benzidin acetatom i Cu-acetatom, u prisustvu HCN poplavi
(Gestaldi).

UGLJEN DIOKSID (CO2)

Nalazi se u vazduhu 0,03-0,04 vol.%, a u izdahnutom vazduhu 5-6%.
Bez boje je i mirisa, tei od vazduha, specifine teine oko 1,50.
Oslobaa se pri fermentaciji vina, hrane, stvara se pri trulenju organskih materija u grobnicama,
septikim jamama, bunarima, kanalima. Upotrebljava se mnogo danas u vrstom stanju u obliku
"suhog leda", u histolokim laboratorijama za smrzavanje i fiksiranje tkiva.

- Prvi simptomi se javljaju kod koncentracije od 2-3% CO2 u inspiriranom vazduhu, a

- kod koncentracije 5-6% glad za kiseonikom je izraenija.
- Kod daljnjeg porasta CO2 koa i vidljive sluznice su cijanotine,
- Zatim nastupa opijenost, onesvjeenje, koma i smrt.

Patoloko-anatomski nalaz nije karakteristian, postoje samo izraeni znaci asfiksije.

Prva pomo sastoji se u iznoenju na svje vazduh i davanju vjetakog disanja unesreenom.

Po potrebi za analizu uzima se uzorak vazduha (napumpa se lopta na licu mjesta i zapui),
ili nalaenje CO2 u zraku vri se pomiu Bregerovih cjevica.
Plamen svijee se gasi pri koncentraciji CO2 od 8-10%.

96
KONVULZIVNI OTROVI

STRIHNIN (STRYCHNINUM)
Jedan je od alkaloida, koji se nalaze u biljkama vrste strihnos. Uroenici ga uoptrebljavaju kao otrov
za strijele.
Strychninum nitricum, upotrebljava se u medicini kao centralni analeptikum, kao tonikum ivanog i
miinog tkiva, i kao antidot kod trovanja morfinom i barbituratima. Sastoji se od bezbojnih kristala,
lako topivih u vodi, i neobino su gorkog ukusa.
Upotrebljava se i za unitavanje glodara i zvijeri (vuk, lisica).

Po porijeklu trovanja strihninom su zadesna, samoubilaka, ubilaka su rjea radi veoma gorkog
ukusa.

Odlikuje se brzom resorpcijom i sporom eliminacijom manjim dijelom izluuje se nepromijenjen,

vei dio u tijelu oksidie se i unitava.
Smrtna doza nitrat strihnina je 0,03-0,l gram.

Sjedite grevitog djelovanja strihnina je u kimenoj modini.

Kod ovjeka, svaki osjetni podraaj izazvati e greve u cijelom tijelu, ukljuujui i dijafragmu.

Kontrakcije su
- u poetku brze i isprekidane (klonike),
- zatim tonike i tetanike.
Konvulzije su simetrine i tijelo zauzima poloaj koji odgovara kontrakcijama jaeg miija, u veini
sluajeva ekstenzora. Nastupa opistotonus,
- donji ekstremiteti su isprueni i aducirani a
- gronji flektirani.
- Vilice, zatvorene,
- pjena na ustima,
- risus sardonicus.
- Koenje dijagfragme, grevi grudne i trbune muskulature zaustavljaju disanje, pa su koa i
sluznice cijanotine, a oi izbuljene.
- Izmeu greva nastupa pauza, sa normalnim disanjem, pri emu je stalno svijet odrana, ali
trpi veliki strah od smrti (pavor mortis).
Smrt kod trovanja strihninom nastaje usljed uduenja, proizvedenog kontrakcijama dijafragme i
grudnih miia, ili smrt moe biti posljedica uzetosti kimene i produene modine.

Po klinikim pojavama trovanja strihninom moe imati slinosti sa tetanusom, ili epileptinim
nastupom.
- Kod tetanusa, iz anamneza treba doznati eventualne ozljede. Kod tetanusa, nakon napada
greva, miije ne omlohavi, kao to je to sluaj kod trovanja strihninom.

Tanatoloki nalaz nije karakteristian.

- Kao i kod drugih asfiksija, kod trovanja strihninom izraeni su opti znaci uduenja,
- ranije natupanje mrtvake ukoenosti, i njeno due trajanje.
- Hiperemija unutranjih organa posebno mozga i modanica je vrlo izraena.

Toksikoloko utvrivanje trovanja strihninom je olakano time to je strihnin otporan prema

raspadanju, pa se moe dokazati i u trulim leevima, vie mjeseci i godina nakon smrti.

97
PESTICIDI
Pesticidi (pestis=poast, caedere=ubiti) su sredstva za unitavanje tetnika. Ve prema tome o kojim se
tetnicima radi, razlikujemo sredstva za unitavanje insekata - isekticidi, glodavaca - rodenticidi,
grinja i pauka - akaricidi, gljivica i uzronika biljnih bolesti - fungicidi, mekuaca - moluskocidi,
korova - herbicidi, crva - nematocidi itd.

Insekticidna sredstva su ili u suhom stanju, (aktivna tvar i inertni praak), tekuem stanju (otopine,
emulzije) ili u plinovitom stanju, kada se tekui mlaz usmjerava preko vrue podloge ili se mijea sa
komprimiranim plinom.
Otrovanja pesticidima deavaju se kod radnika iji je rad vezan za aplikaciju pesticida, kao i kod
radnika na proizvodnji pesticida. Kako se lako mogu nabaviti, nisu nerijetka zadesna trovanja kako
kod male djece, tako i kod odraslih, ali isto tako nisu nerijetka samoubilaka i ubilaka trovanja.

OGRANOFOSFORNI INSEKTICIDI (OFI)

Za unitavanje biljnih tetoina upotrebljavaju se fosforna jedinjenja u obliku emulzija ili praka, koja
sue za zapraivanje bilja.
Paration ulazi u sastav velikog broja preparata razliitih naziva. To su malation, etiol, sistoks, E 605,
fosforno 20 itd. Paration je zejtinasta tenost, ima slab miris na crni luk. Moe dospjeti u tijelo
peroralno, ili per inhalationem.
Paration je otrov nervnog sistema odnosno on je antiholinesterazni insekticid. Toksino djelovanje
OFI svode se na inhibiciju holinesteraze i akumulacije acetilholina, te pojavu holinerginih efakata.
Acetilholin se oslobaa na zavecima parasimpatikusa, u sinapsama autonomnih ganglija i na
zavrecima motornih ivaca. Enzim koji hidrolizira acetilholin na holin i siretmi kiselinu je
holinesteraza.

Klinike pojave
Trovanja mogu biti laka, teka i smrtonosna.
KOD LAKOG OBLIKA TROVANJA su uglavnom sa strane gastroinestinalnog trakta, munina, bolovi u
trbuhu, povraanje, glavobolja, vrtoglavica, smetnje vida. Ova slika moe podsjeati i izazvati sumnju
na alimentarno trovanje, ali kod trovanja parationom temperatura nije poviena.
KOD TEKIH OBLIKA TROVANJA, na ve pomenute pojave, nadovezuju se simptomi sa strane
kardiovaskularnog sistema, edemi plua, oteano disanje, bradikardija, profuzno znojenje. Uz to
grevi, nesvjestica, nekontroliranje mokrae i stolice.
SMRTONOSNO TROVANJE podrazumjeva sve ovo uz konanu smrt zbog uguenja

Patoloko anatomski nalaz nije karakterisian.

- Nae se hipermija organa,
- takasta krvarenja subpleuralna, subepikardijalna, subendokardijalna.
- Izraena modroljubiasta boja mrtvakih mrlja.
- Edem plua.
- ee su zjenice suene, no mogu biti normalne ili pak proirene.

Toksikoloko pretraivanje treba vriti u svim onim sluajevima, u kojima postoji sumnja na trovanje.
Sudsko medicinska dijagnostika trovanja pored obdukcionog nalaza, temelji se uglavnom na
toksikolokom pretraivanju.

KARBAMATI
Karbatnati su takoer inhibitori holinesteraze. Simptomatologija je slina kao i kod trovanja sa OFI,
ali su manje toksini. Primjenjuju se i kao insekticidi i herbicidi (sevin, pirimor).

DINTROSPOJEVI (DNoC)
Dinitrospojevi (DNoC) su intenzivno uto obojene tvari. Kod trovanja, organi kao i tjelesne tenosti
su uto obojene.

98
HLORIRANI UGLJIKOVODICI
Hlorirani ugljikovodici, kao insekticidi, imaju razliiti hemijski sastav.
DDT (dichlor-diphenyl-trichlorethan), kao insekticid praktino je neotrovan, ako se sa njim praktino
manipulira.
Uglavnom djeluje na mali mozak i motorne zone korteksa.
Tremor i grevi mogu liiti na trovanje strihninom.
Najvie upotrebljavani insekticid ove skupine je Lindan, zatim Aldrin, Toksafen, Heptohlor.

BIOLOKI LIJEKOVI

MEDIKAMENTI
Statistiki podaci pokazuju, da su trovanja medikamentima, u odnosu na druga trovanja, najbrojnija.
Ve smo spomenuli, da
trovanja medikamentima i terapijskim supstancama mogu biti predmet sudske ekspertize u
sluajevima
- ako su data od strane ljekara u velikim dozama,
- u veoj koliini, ili
- kod trovanja kada su primjenjeni oni lijekovi, koji nisu priznati kao lijekovi.
Treba naglasiti, da preosjetljivost organizma prema lijekovima, ima veoma veliki sudsko medicinski
znaaj, jer deavalo se, da je ljekar prepisao lijek u terapijskoj dozi, da je apotekar ispravno dao lijek,
da je lijek uzet, a pacijent umre. U sudsko-medicinskoj ekspertizi, treba objasniti, da preosjetljivost
organizma na stanoviti lijek - idiosinkrazija, je patoloka pojava kod nekih osoba, bez obzira na
koliinu lijeka, odnosno to je reakcija organizma na oreeni lijek.

ANTIBIOTICI
Oteenje zdravlja biolokim lijekovima u izvjesnim sluajevima i pod odreenim okolnostima, mogu
se zavriti i smru. Jedan od najvie upotrebljavanih antibiotika je penicilin. Otkrie penicilina(1928),
predstavlja poetak moderne ere u terapiji antibioticima. Masovna upotreba dovela je do pojave
rezistentnih sojeva bakterija, i s druge strane pojavile su se i druge tetne posljedice, kao to su
alergijske reakcije.
Najee komplikacija u terapiji penicilinom je alergija. Alergine manifestacije se javljaju u vidu
konih erupcija: dermatitisi (urtikarijalni, eritematozni, eksfolijativni), Arthusov fenomen,
angioneurotini edem, pruritus. urtikarija lokalizirana ili generalizirana, rjee nakon davanja
kristalnog pencilina. Kod nekih osoba, nakon uzimanja pencilina, moe doi do burnih pojava
intolerancije, pa i nagle smrti. Pri ponovnom uzimanju pencilina, nakon izvjesnog vremena, dolazi
naglo do simptoma intolerancije i smrti, U ovom posljednjem sluaju, pojave intolerancije mogu se
javiti i pri davanju minimalnih koliina pencilina, na primjer pri probi osjetljivosti na pencilin.
Osobe koje rade u proizvodnji penicilina zatim osobe koje vre ispitivanja pencilina, kao i terapiju
pencilinom, mogu biti senzibilizovani na pencilin, pa davanja penicilina takvim osobama moe
izazvati vrlo teka stanja i smrt (anafilaktina reakcija na pencilin).

Obdukcioni nalaz nije karakteristian.

Hiperemija unutranjih organa,
takasta krvarenja subkonjuktivalna, subpleuralna subepi i subperikardijalna.
Edem ulaza u drijelo.
Histoloki, mnogokrvnost i edem mozga, perivaskularne hemoragije, edem intersticijuma sranog
miia, hiperemija jetre, slezine i bubrega.

- Toksini efekti streptomicina ispoljavaju se u oteenju n. acusticusa (vestibularnog i

kohlearnog dijela), disfunkciji optikog ivca (scotomi) i perifernom neuritisu.
- Toksini efekti hloramfenikola oituju se u kotanoj sri, a
- Toksini efekti tetraciklina znacima iritacije GIT-a i promjenama u perifernoj krvi.

99
BARBITURATI
To su derivati barbiturne kiseline i prema duini djelovanja mogu se podijeliti u etiri grupe.
- dugog djelovanja (barbiton, phenobarbitioa, methylphenobarbiton)
- srednje dugog djelovanja (alobarbition),
- kratkog djelovanja (ciklobarbiton, hexobarbition),
- ultrakratkog djelovanja (thiopentan).

Po porijeklu, trovanja barbituratima su najee samoubilaka, rjee zadesna. Izuzetno ubilaka.

Unose se uglavnom peroralno, a izluuju preko bubrega. Letalna doza barbiturata, iznosi oko 20-30
terapijskih doza.

Djelovanje barbiturata oituje se na podruju

- velikog mozga (barbiturna opijenost, zatim pospanost, sopor, predkomatozno stanje)
- medule oblongate (smetnje u cirkulaciji i u respiraciji. to je centar za disanje jae pogoen,
disanje je sporije i povrnije. Kod velikih doza dolazi do depresivnog dejstva na centar za
disanje i smrt nastupa usljed paralize respiratornog centra i cirkulatornog kolapsa.
- medule spinalis (arefleksijom i nestankom senzibiliteta)

Klinike pojave akutnog trovanja barbituratima, javljaju se kratko nakon uzimanja barbiturata, ili oko
pola sata nakon uzimanja. U poetku to je
- barbiturna opijenost, zatim pospanost, sopor, predkomatozno stanje to ovisi o koliini uzetog
otrova.
- Akrocijanoza nastaje usljed paralize vazomotora, lice, ake i stopala ohlade i pomodre.
- Centralni poremeaj disanja, sub finem Kusmaulovo ili ejn toksovo disanje.
- Hipoksija i hipotenzija.
- Barbiturati imaju i antidiuretsko dejstvo, usljed poveanog luenja antidiuretikih hormona,
oligurija i anurija.

Patoloko anatomski nalaz nije karakteristian.

Edem mozga i plua,
bronho-pneumonija,
oteenja bubrega i jetre.

Dijagnoza trovanja barbituratima utvruje se

- na osnovu klinikog toka (duboko spavanje, sopor, koma),
- na osnovu obdukcionog nalaza (koji nije karakteristian), kao i
- na osnovu toksikolokog pretraivanja (mozak, jetra, bubreg, krv i mokraa).

NARKOTICI
OPIUM (OPIUM) je sok "opijeve suze" mlijenog izgleda, koji se dobiva iz glavica maka (papaver
somniferum). Opij sadri vei broj alkoloida: morfin, kodein, tebain, narkotin, papaverin. Meu ovim
alkaloidima razlikuju se dvije grupe po hemijskim i biolokim osobinama.
- To je piridinsko-fenantrenska grupa (morfin, kodein) koji osim centralnog djeloanja poveavaju
tonus glatko miinih organa.
- Druga je izokinolinska (papaverin), koja djeluje na glatku muskulaturu u smislu poputanja,
tonusa.

Morfin se daje oralno (kapljice, tablete), subkutano i intravenozno, zatim u obliku supozitorija
(rektalno i vaginalno). Izluuje se stolicom, mokraom, pljuvakom, kod dojilja mlijekom.
Trovanje opiumom - morfinom, po porijeklu najee su zadesna (medicinska ili toksikomanska),
zatim samoubilaka, rjea su ubilaka.
Smrtna doza kod odraslih, subkutano 0,1 gr., per os 0,2-0,4gr. Dojenad i mala djeca su neobino
osjetljiva prema morfinu, odnosno opiumu.

100
Trovanja opiumom, odnosno morfinom, po toku su akutna ili hronina.
Hronina trovanja su u najveem broju sluajeva posljedica uzimanja opiuma ili morfina radi uivanja
(opiumomanija, morfinomanija - morfinizam).

Morfin izaziva.
- centralnu hipalgeziju i analgeziju Osjet bola tupi, paralizira centre za percepciju bola u kori.
- Na psihika sredita djeluje to dovodi do gubitka panje i autokritike. Inhibitorna sredita
su iskljuena, euforija, elja za drijemanjem, osjeaj teine u miiima.
- Mioza pupila.
- Pogoen je i centar za disanje.
- Usporava sranu radnju zbog podraaja centra vagusa.
- Tjelesna toplina se sputa, jer morfij priguuje tvarnu mijenu stanica.

Kod ovjeka je jae izraeno narkotino djelovanje, kod ivotinja konvulzivno. Osjetljivost mozga na
morfin raste prema razvijenosti mozga.

Akutno trovanje morfinom nastupa za kratko vrijeme nakon uzimanja,

u poetku se javlja razdraenost,
a potom dremljivost, mlitavost udova, arefleksija,
duboko spavanje sa izraenom miozom zjenica.
Smrt obino nastupa kao posljedica paralize centra za disanje.

Hronino trovanje nastaje nakon stalne upotrebe, ako se unosi stalno, ili ako se unosi uestalo za,
izvjesno vrijeme. Osoba postaje sve vie zavisna od droge, nastaje enja za njom (narkomanija,
morfinizam). Produena upotreba morfina dovodi do postepenog nastajanja tolerancije
(podnoljivosti), pa da bi postigli euforiju, morfinomani uzimaju vee doze. Tolerancija, se moe
postii poslije dvonedeljnog stalnog primanja morfina. Pri naglom ili potpunom prekidanju ili
znatnom smanjivanju uzimanja morfina, nastupaju apstinentne pojave.
- Blagi znaci apstinentnih pojava su zijevanje, nemir, razdraljivost,
- Teki sluajevi apstinencije ispoljavaju se razdraljivou, gubitkom apetita, drhtanjem
miia, povraanjem, prolivima, gubitkom tjelesne teine.
Morfin je sinergista sa alkoholom, i barbituratima, pa se njegovo djelovanje uz ova sredstva znatno
pojaava,
Tanatoloki nalaz kod trovanja morifnom nije karakteristian. Uz upadljivu kaheksiju, mogu se nai u
koi oiljci od uboda injekcionih igala.

Utvrivanje trovanja vri se uglavnom pomou toksikolokog pretraivanja. U leu, morfin moe biti
dugo odran, ak i nekolio mjeseci poslije smrti.

HEROIN, je derivat morfina, diacetil morfin. Djeluje kao i morfin, samo znatno jae. Upotrebljava se
uglavnom kao narkomansko sredstvo u obliku sc, ili iv. Injekcija, puenja i mrkanja.
- Depresivno djelovanja heroina na centar za disanje je jae izraeno nego kod morfina.
- Toksini simptomi su glavobolja, nemir, usporeno disanje, cijanoza, koma, smrt.
- Smrt nastupa usljed paralise centra za disanje.
Toksikomani ee u upotrebljavaju heroin, nego morfin. Od svih opijate, heroin izaziva najbre
narkomaniju.
Heroin kao i morfin prolaze placentarnu branu, i dijete od majke narkomanke, nakon roenja moe
pokazati pojave apstinencije. Znaci narkomanije nastupaju za 24 sata nakon roenja, a dostiu vrhunac
drugog ili treeg dana.

KOKAIN (COCAINUM) je alkaloid iz biljke Erytroxilon coca, i kao ist alkaloid sastoji se od bijelih
kristala, gorkog ukusa. Kokain je opi protoplazmatski otrov koji paralizira sve vrste protoplazme.
Upotrebljava se kao lokalni anastetikum, a isto tako kao auforetikum, afrodizijakum i radi uivanja
(kokainomanija).
Lokalno na mjestu aplikacije izaziva oteenje tkiva. Na oku moe izazvati kokainski ulkus, a kod

101
kokainista, koji mru, perforaciju nosnog septuma. Na perifernim ivcima i ivanim zavrsetcima
izaziva paralizu ivanih vlakana i zavretaka.

Resorptivno dejstvo na centralni nervni sistem djeluje ekscitativno, akscitira psihika sredita.
Male doze nekoliko centigrama izazivaju raspoloenje i ugodnosti, i u toj euforiji lei razlog
kokainizma.
- U prvom stadiju kokainizma, individuum je opijen kao alkoholom, veseo i razdragan.
- U daljem stadiju, nakon veih doza, dolazi do paranoidnih stanja. ulni utisci bivaju pojaani.
- U zavrnom stadiju je opa depresija i klonulost.

Za razliku od morfinizma, nema pogibeljnih apstinentinih pojava od prenaglog oduzimanja.

Tanatoloki nalaz: izraena kaheksija, tragovi od ubadanja injekcionih igala.

PSIHOSEDATIVI
Funkcija centralnog nervnog sistema moe pomou lijekova biti priguena (deprimirana), ili
podsticana (stimulirana), pa se lijekovi koji deprimiraju funkciju CHS nazivaju psihodepresori, a oni
koji stimuliraju psihostimulansi.
- Meprobamat pripada depresorima centralnog nervnog sistema. Djeluje sedativno.
Upotrebljava se kao trankvilizer u anksioznim stanjima. L.D. 10-15 g.
- Chlorpromazln (largactil) je derivat fenotijazina, i oni su depresori centralnog nervnog
sistema, djeluju narkotino, simpatikolititio i spazmolitino. Uz to pojaavaju dejstvo drugih
lijekova barbiturata, morfina i alkohola (sinergizam). L.D. fenotijazina 15-150 mg/kg.

PSIHOSTIMULANSI (antidepresivni lijekovi)

- Tofranil spada u timoleptike i kod zdravih izaziva osjeanje slabosti i tekoe u koncentraciji i
miljenju. Meutim u psihijatrijskim sluajevima izaziva euforiju i ekscitaciju.
- Amfetamin (Benzedrin, Aktedron) upotrebljava se kao psihostimulans. Snano aktivira
centralni nervni sistem, naroito kod umornih osoba. Uzima se radi uklanjanja umora, radi
poveanja duevne aktivnosti, u sportu kao doping sredstvo.

HALUCINOGENI
Halucinogena sredstva (psihodelici, psihotipici, psihomimetici) prolazno mijenjaju psihu osobe,
izazivaju stanja slina psihozama i halucinacije.
Kod zdravih i normalnih osoba izazivaju psihiki abnormalna stanja slina psihozama, najee u
obliku vizija i halucinacija. Ova sredstva uglavnom nemaju terapijsku primjenu, a uivaoci droga ih
uzimaju radi postizanja toksikomanskog efekta.
Najpoznatiji predstavnici halucinogena su:
hai - marihuana, mescalin, psilocibin, LSD (lizergid), DMT.

102
ALKOHOL

Metilni alkohol(CH3OH), metanol,

Bezbojna tenost, spec. teine 0,79. Dobiva se suhom destilacijom drveta i sintetski (metanol).
Unosi se najee peroralno. Izluuje se kroz bubrege mokraom kao mravlja i mlijena kiselina, i
kroz plua polagano, ime je uslovljeno kumulativno dejstvo otrova. Nekad se moe nai u tijelu i 7
dana nakon unoenja.

Vrlo je otrovan, smrtna doza za odrasle je 30-100 ml.

Otrovnost se osniva na tome, to ne izgara u tijelu u CO2 i H2O, nego oksidira do formaldehida i
mravlje kiseline.

Mokrana i mravlja kiselina, dovode do tekih acidoza i smanjenja alkalnih rezervi.

Metaboliki produkti metil alkohola imaju specifino djelovanje
- na arenicu oka i vidni ivac, i izazivaju poremeaj vida i sljepilo.

- Smrt nastaje usljed paralize centra za disanje

Leni nalaz nije karakteristian.

- Upadljiva je hiperemija mozga i modanica a
- na sluznicama digestivnog trakta znaci iritacije.

Etilni alkohol (C2H5OH), alcoholum aethylicum, etanol,

Bezbojna tenost specifine teine 0,789 (ili 0,8). Dobiva se na dva naina vrenjem i sintetski.
- Vrenjem se dobiva ili
iz grodanog eera (glukoze) uticajem kvaevih gljiva (saharomiceta), ili
iz polisaharida kroba preko fermanta dijastaze do disabarida maltoze, zatim preko
fermenta maltaze do glukoze i fermenta zimaze do 2C 2H5OH + 2CO2
- Sintetski se dobiva iz acetilena i etilena.

Najvei dio alkohola upotrebljava se u obliku alkoholnih pia, koja su:

- nedestilisana (pivo sa 3-6% i vino sa 10-20% apsol. alkohola),
- destilisana (rakija, konjak, viski, rum)

Denaturisani alkohol dobiva se dodavanjem etilnom alkoholu (95%) piridina, acetona i metilnog
alkohola (5%).

Jakost alkoholnih pia izraava sa u procentima, (vol.%), a u sudsko medicinskin ekspertizama

koliina alkohola u piima izraava sa u gramima. To se postie na taj nain, to se
- vol.% mnoe sa specifinom teinom alkohola.
Tako npr. 1 litar 40% rakije, sadri 320 grama alkohola (l litar 40% rakije = 400 ccm x 0,8 = 320 g.)
kodljivost svih alkoholnih pia uslovljena je koliinom apsolutnog alkohola u njima.

- per os najee se unosi na ovaj nain ali alkohol moe biti unesen
- preko koe, - resorpcija alkohola preko koe, preko obraenih rana je neznatna.
- injekcijama.
- per inhalationem - Udisanje isparenog alkohola u podrumima i kramama je neznatno, jer se
za jedan sat vie ragradi alkohola nego to se udahne. Poveanje alkohola u krvi, udisanjem
alkoholnih para, moe se poveati za 0,1 , a u najteim sluajevima do 0,2 .

103
Alkohol djeluje lokalno i opte nakon resorpcije.
Lokalno djelovanje alkohola sastoji se u
- oduzimanju vode (dehidracija) i
- zgruavanju bjelanevina (coagulatio) elija.
Resorpcija alkohola je vrlo brza.
- Ve u usnoj duplji poinje resorpcija, ali najvea koliina resorbuje se u elucu i crijevima (80%),
- Iz digestivnog trakta alkohol difuzijom prelazi u krvotok, a
- Iz krvi difuzijom u tkiva, difuzioni proces je brz, ukoliko su tkiva bogata tenou, za razliku od
kotanog i masnog tkiva gdje je difuzioni proces spor.
Alkohol se iri ne samo u krvi, neko i u tkivima koja sadre vodu. Taj "prostor irenja" alkohola kod
ovjeka tjelesne teine od 70 kg iznosi oko 50 litara.
Na primjer za dvije osobe, od kojih jedna ima veu tjelesnu teinu a druga manju, nakon popijene iste
koliine alkoholnog pia, koncentracija alkohola u krvi kod osobe sa manjom tjelesnom teinom biti
e vea, nego u osobe sa veom tjelesnom teinom. Isto tako, za dvije osobe, od kojih ja jedna jako
adipozna, a druga miiava, nakon popijene jednake koliine alkoholnog pia, koncentracija alkohola
u krvi kod adipozne osobe e biti vea, jer kod gojaznih osoba, "prostor irenja" alkohola ne obuhvata
masno tkivo, tako da ga vie ima u krvi i tkivima.

Na brzinu resorpcije alkohola utjee:

- brzine konzumiranja, zatim
- koncencracija alkoholnog pia, koliina popijenog pia - razrijeeni alkohol se moe sasvim
malo resorbiraci ako je popijena vea koliina razrjeenog alkoholnog pia, jer sva tekuina ne
moe doi u doticaj sa sluznicom, dok popijena mala koliina razrijeenog alkoholnog pia
resorbirae se brzo kao i koncetrovanog alkohono pie.
- da li je eludac prazan ili je pun? - Resorpcija alkohola je usporena, ako se alkohol konzumira
nakon obilnih obroka hrane.
- kod osoba sa resekcijom eluca. Deava se ubrzana resorpcija alkohola. U tom sluaju najvei
dio alkohola resorbuje se u tankom crijevu.
- Zagrijana pia, kao i pia koja sadre ugljenu kiselinu bre se resorbuju.
- Izvjesni fiziki momenti, depresivna stanja, usporavaju resorpciju alkohola.

Konzimiranje blaih alkoholnih pia kao to su pivo ili vino, ako su uzeta poslije obilnih obroka hrane,
dovode do resorpcionog deficita jer se jedan dio alkohola vee za bjelanevine hrane i tako proe
kroz digestivni trakt, a da ne dospije u krvotok.
- Taj resorpcioni deficit iznosi oko 20-30% od popijenog alkoholnog pia.
- Kod izraunavanja koncentracije alkohola na osnovu popijenog pia, treba od dobijenog
rezultata odbiti jednu treinu (20-30%) na raun resorpcionog deficita.
- Kod izraunavanja koliine popijenog pia, a na osnovu utvrene koncentracije alkohola
u krvi, treba dodati jednu treinu dobijenom rezultatu.

Sl. 59. - Resorpciona krivulja alkohola.

Po pravilu alkohol se unosi kroz usta. Poslije
resorpcije, alkohol u krvi se postepeno umnoava.
Proces poveanja koncentracije alkohola u krvi
nazivamo resorpcija.
U krvi se odrava najvea koncentracija oko 2 sata,
Nakon 6-12h, najkasnije za 24h iezava iz krvi.
Odnosno nakon jedan do dva sata poinje opadati
koncentracija alkohola u krvi. Vrh krivulje uglavnom
znai i svretak resorpcije.
- U fazi resorpcije, sadraj alkohola u krvi je vei nego u mokrai,
- U fazi eliminiacije, koncentacija alkohola u mokrai je vea nego u krvi. Koncentracija
alkohola u krvi moe se u fazi eliminacije priblino odrediti, ako se rezultat koncentracije
alkohola u mokrai podijeli sa l,3 do 1,5.

104
Eliminacija alkohola nastaje onda, kada se izjednai odnos koncentracije alkohola u krvi i
koncentracije alkohola u tkivima.

Eliminacija alkohola vri se oksidacijom u jetri i izbacivanjem izdahnutim zrakom, mokraom i preko
koe znojenjem. Oksidacija alkohola vri se preko fermenata ADH (alkoholna dehidrogeneza),
katalaze i MEOS sistema (microsome ethanol oxydazin system).
- Oko 90-95% se metabolie preko acetaldehida acetata (octene kiseline) u ugljen dioksid i vodu.
- Oko 5-10% alkohola izluuje se nepromijenjen i to
o najvie izdahnutim zrakom, 3-4%,
o mokraom od 2 do 3% a
o znojenjem do 0,5%. Slino je i sa eliminacijom preko mlijenih lijezda. Od 100 g.
resorbovanog alkohola, u mlijeku dojilje moe biti najvie 0,5.

Eliminacija alkohola bie

- ubrzana prilikom tekih i napornih fizikih radova, a
- usporena pri mirovanju, zatim kod povreda CNS-a kod potresa mozga.

Smrtna koliina alkohola

- kod djece iznosi 15-30 grama apsolutnog alkohola, a
- za odrasle je deset puta vea, ako 300 do 400 grama.
Izraunavanje koncentracije alkohola u krvi iz koliine popijenog alkoholnog pia, ili izraunavanje
koliine popijenog alkoholnog pia na osnovu utvrene koncentracije alkohola u krvi, vri se prema
formuli (Widmark):

A c* p*r

A = koliina alkohola u tijelu u gramima

c = koncentracija alkohola u krvi (alkoholemija)
p = tjelesna teina
r = redukcioni faktor. Oznaava odnos koncentracije alkohola u tijelu i krvi, 60:30,
- odnosno redukcioni faktor kod odraslih osoba je 0,7.
- Kod ena, zatim gojaznih osoba, kao i jako podhranjenih, odnos je 50:80, odnosno r = 0,6.

Ako se zna koliina popijenog alkoholnog pia, onda se koncentracija alkohola u krvi dobija iz
gornje formule:
c A
p*r
Kako se koliina odnosno jakost popijenog pia izraava u volumnim procentima, to u ovom sluaju
da bi dobili teinske procente izraene u gramima, treba volumne procente pomnoiti sa spec. teinom
alkohola (0,8).
Ooba teine 70 kg, popijeno 2 dcl 40% rakije i 2 boce 4% piva. Kolika je alkoholemija?

2 decl, 40% rakije = 80

2 piva 4% = 40
40+80=120*0,8=96gr.
c A 120 1,8
p * r 70 * 0,7

Ili, ako je poznata alkoholemija, kolika je koliina popijenog pia? Izraunava se prema formuli:
A c* p*r
U ovom sluaju, da bi dobili volumne procente, treba koliinu izraenu u gramima pomnoiti sa 1,25.
Na primjer 80 grama apsolutnog alkohola odgovara 96 ccm apsulutnog alkohola (80 * 1,25 = 96).

Brzina razgradnje alkohola je od 6 do 12 g. na sat. Opadanje koncentracije alkohola u organizmu

105
za jedan as oznaava se sa , i prosjeno beta faktor iznosi 0,138 alkohola za 1h. Beta faktor
moe varirati od 0,1 do 0,2 , a u nekim sluajevima pri visokim alkoholemijama od 0,25 do 0,29 .

Resorpcija i eliminacija alkohola imaju poseban znaaj u sudskim ekspertizama za utvrivanje

koncentracije alkohola u krvi u vrijeme delikta, ili nekog krivinog dogaaja, saobraajne nesree, itd.

Ako je poznata koncentracija alkohola u krvi (alkoholemija) u momentu uzimanja krvi, onda se moe
izraunati koncentracija alkohola u krvi u momentu delikta prema proteku vremena od delikta do
uzimanja krvi, tako, to utvrenoj koncentraciji alkohola, dodajemo alkohol koji se za taj protekli
vremena izluio iz krvi, prema formuli
A (c * t ) * p * r

T - proteklo vrijeme od delikta do uzimanja krvi

Obratno, kod izraunavanja koncentracije alkohola u krvi unutar eliminacije na osnovu koliine
popijenog pia, uzima se prema formuli:

c A ( * t )
p*r

U internacionalnom sistemu mjernih jedinica (SI),

1 odgovara 21,71 mmol/l, prema tome
-faktor od 0,138 odgovara 2,99598 mmol/l.

Rezultat u promilima dobiva se, ako se rezultat izraen SI jedinicama (mmol/l) podijeli sa 21,71 (na
primjer: 42,56 mmol/l = 1,96 ).

KLINIKA SLIKA ALKOHOLOZE

Pojave akutnog trovanja alkoholom, akutne alkoholisanosti, opitosti (alcoholosis) ispoljavaju se u tri
stadija, a to ovisi
- od koliine popijenog alkoholnog pia,
- vrste pia,
- individualne podnoljivosti, refrakternosti, steene naviknutosti na alkohol, itd,

Ekscitacioni stadij odlikuje se vazomotorikom, muskulomotorikom i psihomotorikom

nadraenou.
- Srana radnja je ubrzana, puls ubrzan, krvni pritisak je povien,
- pokretljiviji su,
- intelektualno agilniji, emocionalno afektivniji, moralno impulzivniji, seksualno agresivniji,
Paralitini stadij karakterie vazomotorika, psihomotorika i muskulomotorina uzetost.
- Nesigurnost pokreta, teturanje,
- zaplitanje u govoru, smanjenost panje, duevna razdraljivost
- Sem toga, libido je pojaan, a potencija smanjena i oslabila.
Komatozni stadij karakterie izrazite pojave opte uzetosti. Taj stadij moe se zavriti poslije dueg
ili kraeg besvjesnog stanja,
- buenjem i trijenjenjem, emu slijeduje mamurluk, cacoforija,
- ili se moe zavriti smru.
U komatoznom stanju zjenice se u poetku proiruju, kasnije se suzuju. Za razliku od drugih
komatoznih stanja, moe posluiti test zjenica, Mac Ewenov test. Sastoji se u tome to se zjenice
pijane osobe ire ako pacijenta potresemo, a da pri tome ne dolazi svijesti. Nakon prestanka podraaja
opet se suze.

106
LJENI NALAZ KOD AKUTNOG TROVANJA ALKOHOLOM:
- pomodrelost lica,
- slabiji ili jai miris alkoholnog pia,
- ubljuvanost,
- izraena hiperemija mozga i modanice,
- perivaskularne hemoragije,
- edem ulaza u grkljan,
- toksini gastritis.

HRONINO TROVANJE ALKOHOLOM,

hronina alkoholisanost, alkoholizam, predstavlja itav niz tjelesnih oteenja i duevnih
poremeenosti.
Alkoholiarom se smatra danas osoba, koja vie od 20% kalorija podmiruje uivanjem alkohola,
odnosno koja ga pije vie od 120 g. dnevno.

Internistike bolesti hroninih alkoholiara su mnogobrojne:

- hronini katar jednjaka,
- hronini gastritis,
- masna infiltracija jetre,
- alkoholna hepatoza (precirotina hepatalna insuficijencija),
- ciroza jetre,
- pankreatine degenerativne promjene,
- arterijska hipertenzija,
- insuficijencija srca.
- Od neurolokih bolesti hroninih alkoholiara izdvojimo alkoholni polineuritis, zatim
encefalopatiju Wernicke.

Hronini alkoholizam podloga je itavom nizu psihoza i neuroza:

- delirium tremens,
- Korsakovljeva psihoza,
- psihoza ljubomore,
- alkoholna epilepsija,
- halucinoza.

Sudsko-medicinski znaaj alkoholisanosti, posebno kod uesnika u saobraajnim nesreama je u tome,

to lice koje je prouzrokovalo saobraajnu nezgodu, krivino je odgovorno ako se upotrebom alkohola
dovelo u stanje u kome nije moglo shvatiti znaaj djela, niti je moglo upravljati svojim postupcima.
Prema tome, uinilac krivinog djela u stanju alkoholisanosti krivino je odgovorno za poinjeno
krivino djelo, kao i svako drugo lice u trijeznom stanju, ali pod uslovom, da je prije nego to se opio,
bio duan i mogao biti svjestan da e u takvom stanju uiniti krivino djelo.

Kod patoloke opijenosti (delirium alcoholicum acutum) radi se o abnormalnoj reakciji patoloki
promijenjenog centralnog nervnog sistema (mozga) na alkohol. Ovaj oblik opitosti, nalazimo kod
osoba, koje su ranije pretrpjele povredu mozga, ili su preboljele neko modano oboljenje. Zatim, kod
osoba nakon insolacije, kod epileptiara i drugih. Kod ovih, patoloka opitost traje kratko vrijeme,
nastaje nakon uzimanja relativno malih koliina alkohola. U tekim sluajevima nastupa sumrano
stanje, u kojem mogu da priine agresivne radnje (silovanje, ubistva - "nemotivirano ubistvo").
Zavrava se snom i ostavlja punu amneziju za vrijeme njenog trajanja.
Krivino djelo izvreno u stanju dokazane patoloke opitosti, oslobaa uinioca krivine odgovornosti,
obzirom da je uinjeno u potpunoj neuraunljivosti. Meutim, osoba e biti krivino odgovorna, ako
joj je bilo poznato da reagira patolokom opitou na alkohol i ako u takvom sluaju izvri krivino
djelo.

107
Endogeni alkohol. Stvara se u organizmu kao produkt metabolikih procesa organskih materija.
Vrijednosti endogenog alkohola kreu se od 0,01 do 0,03 . Pod izvjesnim uslovima te vrijednosti se
mogu poveati. Poslije obilatog uzimanja hrane, nakon uzimanja vee koliine sokova, zatim kod
poremeenog metabolizma usljed oboljenja jetre, u sluajevima eerne bolesti, itd., alkoholemija se
moe popeti do 0,3 ..

Povrede i oboljenja koja mogu simulirati opitost. To su u prvom redu povrede glave, komocije i
kontuzije mozga, kao i ostale povrede glave skopane sa gubitkom svijesti. Zatim hipoglikemija,
uemija, prekomatozna stanja kod dijabetesa. Izvjesne ivane bolesti mogu simulirati pijanstvo, sa
izraenim smetnjama u kretnjama, u hodu. Neka trovanja, posebno trovanje sa CO, u niim
koncentracijama, izazivaju oamuenost pod slikom opijenosti. Isto tako visoka temperatura, osobe
izloene jakoj hladnoi, premorene osobe mogu pokazivati sliku "alkoholisanosti".

ALKOHOL I MEDIKAMENTI
Postoje dvije grupe medikamenata:
- antagonistike djelovanje i ne podnose se sa alkoholom, kao to je na primjer antabus, irgapirin.
- sinergiko djelovanje, odnosno pojaavaju djelovanje alkohola kao to su narkotici,
psihodepresori, sedativi i hipnotici. Morfin i barbiturati su izraziti sinergisti sa alkoholom, pa se
djelovanje alkohola uz ta sredstva znatno pojaava.
- Posebnu grupu ine sredstva, koja nemaju ni sinergino niti antagonistike djelovanje, ve mogu
samo poboljati izvjesne smetnje priinjene alkoholom, kao encefabol koji se inae primjenjuje u
lijeenju potresa mozga.

ALKOHOL I SAOBRAAJNE NESREE

Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima predvia,
- da voza koji upravlja vozilom mora da bude tjelesno i duevno sposoban da upravlja
vozilom.

- Nadalje, voza koji je u tolikoj mjeri umoran, ili bolestan, ili je u takvom psihikom stanju da
je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, kao i voza pod dejstvom droga ili psiho
aktivnih lijekova, ne smije da upravlja u saobraaju na putu.

- Voza ne smije da upravlja vozilom u saobraaju ako je pod dejstvom alkohola. Smatrat e se
da je pod dejstvom alkohola lice, za koje se analizom krvi ili krvi i urina utvrdi da mu sadrina
alkohola u krvi iznosi vie od 0,5 , ili kod koga se bez obzira na sadrinu alkohola u krvi,
strunim pregledom utvrdi da pokazuje znake alkoholne poremeenosti.

- Voza motornog vozila kategorije C i D, kao i voza motornog vozila kome je to osnovno
zanimanje, ne smije da uzima alkoholno pie za vrijeme dok upravlja motornim vozilom.

- Lice koje je bilo neposredni uesnik u saobraajnoj nesrei duno je, da ostane na mjestu
saobraajne nezgode, s tim to moe privremeno da se udalji i to samo radi pruanja pomoi
licima povrijeenim u toj nezgodi, ili ako je samom njemu potrebna pomo, ili radi
obavjetavanja nadlenog organa o nezgodi.

Dakle, u naim uslovima, za vozae motornih vozila, kojima to nije zanimanje, odnosno nisu
profesionalni vozai, dozvoljena koncentracija alkohola u krvi ne smije prei vrijednost preko 0,5 .
To isto vai i za vozae u Finskoj, Grkoj, Nizozemskoj, Norvekoj i vedskoj. Granica u promilima
od 0,8 vai za vozae u Belgiji, Zapadnoj Njemakoj, Danskoj, Francuskoj, Engleskoj, vajcarskoj,
Austriji, paniji, Luxemburgu. Granica od 0,00 vai za vozae u Bugarskoj, Rumuniji,
ehoslovakoj, Maarskoj, Sovjetskom Savezu i Turskoj.

108
Nesposobnost za vonju motornim vozilom je relativna i apsolutna nesposobnost.
- Relativna nesposobnost za vonju motornim vozilom je onda, kada je koncentracija alkohola u
krvi do 1,3 , u tim sluajevima sposobnost za vonju je samo smanjena, ali ne bitno.
- Apsolutna nesposobnost za vonju, odnosno sposobnost za vonju je bitno smanjena, kada je
koncentracija alkohola u krvi tolika, da bi kod veine ljudi izazvala nesposobnost za sigurnu
vonju. Ta granica je preko 1,3 alkohola u krvi. U sudskim ekspertizama zbog toga svaki
pojedinaan sluaj treba posmatrati individualno.

Djelovanje alkohola na organizam, ispoljava se tako to u poetku

1. izaziva euforiju,
2. zatim smanjuje inhibitorne konice,
3. umanjuje koordinaciju pokreta i
4. produava reakciono vrijeme.

Pod dejstvom alkohola, vrijeme koje protekne od momenta percepcije, to jest uoavanje neke
opasnosti, pa do momenta preduzimanja izvjesnih radnji da bi se ta opasnost otklonila, ili kako to
nazivamo psihika sekunda, je produeno. Preeni put, od momenta uoavanja izvjesnih prepreka ili
opasnosti, pa do momenta preduzimanja radnji da bi se ta prepreka otklonila, nazivamo reakcioni put, i
kod alkoholemija on je produen.

Pored poremeaja u strukturi linosti, naruavanja funkcija centralnog nervnog sistema,

- pojavljivanja nekritinosti,
- precjenjivanja linih sposobnosti,
- pojaane sugestibilnosti i s tim u vezi preduzimanja neadekvatnih obaveza
- alkohol izaziva i poremeaj u percepciji i psihomotorici. Tako, poremeaj ravnotee i
nekoordinirani pokreti javljaju se ve pri malim alkoholemijama.

- Vidni ugao kod trijezne osobe vei je od 180 stepeni do 220 stepeni, a kod alkoholisane osobe
je suen. Iz tog razloga alkoholisani voza ne opaa, ili kasno uoava sa strane dolazee
vozilo.
- Usljed smetnji u miiima one jabuice pojavljuje se alkoholni nistagmus.
- Adaptacija na svjetlo i tamu je usporena.
- Usljed poremeenih ulnih zapaanja, stvaraju se iluzije o nepremostivim preprekama, tako
to obina sjenka na putu, ili neki predmet na putu, mogu dovesti do skretanja vozila sa puta.

ODREIVANJE ALKOHOLA I DIJAGNOZA AIKOHOLISANOSTI

Utvrivanje alkoholisanosti kod ivih vri se
- na osnovu klinikog pregleda,
- zatim pregleda krvi i urina, i
- pregledom ekspiriranog vazduha (alkotest).

KLINIKI PREGLED treba da bude dopuna i sastavni dio laboratorijskog pregleda krvi i urina. Na to
nas upuuje l.152 Zakona o bezbjednosti saobraaja na putevima, koji kae da
strunim pregledom treba utvrditi da li postoje znaci alkoholne poremeenosti.

ALKOTEST je orjentaciona metoda, kojom se utvruje, da li u krvi - orgazmu ima alkohola, ili nema, a
pomou alkohola u ekspiriranom vazduhu. Ranije smo rekli, da najvei dio popijenog alkoholnog pia
metabolie u organizmu (90-95%), a ostali dio (5-10%) se izbacuje iz organizma kao nepromijenjen.
Jedan dio nepromijenjenog alkohola izluuje se respiracijom.
- Pri normalnim respiracijama, oko 2500-3000 ccm ekspiriranog vazduha sadri onoliko
alkohola kao i l ccm krvi.

109
Za alkotest se upotrebljavaju zatvorene cjevice, u kojima je kalium bihromat sa sumpornom
kiselinom. Pri testiranju
- krajevi cjevice se odreu,
- na jedan kraj stavi se usnik a na drugi balon.
- Prilikom duvanja, ukoliko ekspirirani vazduh sadri alkohola, onda e izvriti redukciju
esterovalentnog hroma u cjevici, u trovalentni hrom, i uta boja reagensa poprinie
zelenu boju.
Pozitivna, reakcija moe nastupiti ako je test vren, neposredno poslije ispiranja usta alkoholom, ili
ako je ispitivana osoba neposredno prije toga uzimala bombone u kojima ima alkohola. Duvanje u
balon mora se izvesti u jednom dahu.

Widmarkova metoda slui za odreivanje alkohola u krvi, urina i tjelesnim tekuinama. Sastoji se u
oksidaciji alkohola pomou kalium bihromata u prisustvu sumporne kiseline. Ova metoda nije
specifina samo za alkohol, jer je reakcija pozitivna na aceton i na trulene tvari.

ADH metoda je enzimatska metoda za utvrivanje alkohola u krvi pomou alkohol dehidrogeneza.
Ova metoda je specifina za etilni alkohol, ali je osjetljiva i na propilni, izopropilni, alilni i butilni
alkohol,

Plinska hromotografija je specifina metoda za utvrivanje alkohola u krvi i mokrai, ispravni

rezultati mogu se dobiti i kod analize truleno promijenjenih uzoraka.

OD LEEVA ZA UTVRIVANJE STEPENA ALKOHOLIZIRANOSTI,

- uzima se 20 ccm krvi i mokrae
Prisutnost alkohola u tkivima, organima i tjelesnim tenostima leeva utvruje se po metodi Nicloux.

Pri tumaenju rezultata postoji mogunost greaka usljed raznovrsnih procesa koji se odigravaju
poslije smrti. Posmortalnom razgradnjom alkohola, kao i gubitkom tenosti iz krvi poslije smrti,
smanjuje se nivo alkohola u krvi.
Trulene promjene mogu postmortalno dovesti do nastajanja alkohola u krvi (od 0,2 do 0,5 ili 1,0 ).

110
X. PSIHIKE POVREDE
- Psihika povreda uopte (trauma psychicum) je oteenje zdravlja priinjeno psihikim
putem.

- Psihika povreda tijela (trauma psychicum corporis) je tjelesno oteenje naneseno

psihikim putem a ispoljeno somatiki, nesmrtno ili sa smrtnim ishodom.

Izmeu psihikog stanja i tjelesnog stanja postoji izvjesna korelacija. Svakodnevne korelacije izmeu
tijela i psihe ne ostavljaju dublje tragove niti posljedice, ali ,ako su ti psihiki inzulti jakog intenziteta,
mogu:
- prouzrokovati oteenje tjelesnog zdravlja?
- pogorati tjelesno zdravlje, i
- prouzrokovati smrt posebno, ako se tijelo nalazi u naroitom fiziolokom ili patolokom stanju
(uroena ili steena nervna labilnost, oboljenja kardiovaskularnog aparata, organska oteenja)

Psihiki inzulti su ili

- neprijatnog porijekla (velika alost, veliki strah), ili
- prijatnog (velika radost, jakostepena ushienost).

Prema tome, psihikim povredama nazivamo sva ona stanja, kada snani psihiki i emocionalni
inzulti uzrokuju patoloke promjene, organska oteenja zdravlja ili smrtni ishod.
Psihika povreda nije iskljuivi uzrok smrti, nego psihiki inzulti djeluju kao podstrekai pa je smrtni
ishod kod psihikih povreda posljedica uzajamnog dejstva psihikog inzulta i postojanja od prije
patolokog stanja organizma.

Smrtni sluajevi poslje snanih duevnih potresa deavaju se:

- kod osoba sa oboljenjima kardiovaskularnog aparata (srca), kao i
- kod osoba sa oboljenjima mozga naroito modanih arterija;
- kod osoba sa osobitim tjelesnim sklopom ili naroitim tjelesnim stanjem (timikolimfatiki i
hipoplastiki status, hidrocefalus internus, prematurna sinostoza, patoloka steena stanja,
hemofilije itd).
Zbog toga sudsko-medicinskim vjetaenjem potrebno je utvrditi:
- da li se psihika povreda zaista dogodila, njenu jainu i njeno trajanje, i
- da li je prije psihike povrede postojalo organsko oteenje i
- da li se u konkretnom sluaju radilo samo o pogoranju ve postojeeg oboljenja ili je psihika
povreda prouzrokovala tjelesno oteenje,

Dijagnoza smrti usljed psihikih inzulta postavlja se na osnovu obdukcionog nalaza i iskljuivanjem
svakog drugog uzroka smrti.

111
POLNI ODNOSI
Polni ivot (vita sexualis) sastoji se od
- polnog nagona - libidinoznosti (libido sexualis),
- polne ljubavi, erotinosti, polnog optenja (copulatio sexualis) i
- polnog razmnoavanja genitalnosti (generatio sexualis)

POLNO OPTENJE
POLNO OPTENJE u irem smislu je svako sjedinjavanje dvije osobe heteroseksualne ili
homoseksualne, radi zadovoljenja polnog nagona.

PRIRODNO POLNO OPTENJE ILI OBLJUBA je sjedinjavanje dvije raznospolne osobe radi
zadovoljenja polnog nagona ili radi oploerija, uvlaenjem polnog uda mukarca u rodnicu enske
osobe, immisio membri in vaginam. Imisija moa biti praena
ejakulacijom sjemena, (ejeculatio seminis in vaginam) ili
ejakulacija sjemena moe isostati (sine ejaculationis seminis).
- Kod svrene obljube polna radnja je potpuno zavrena, dok
- kod pokuane obljube, imsija membruma je samo u predvorje vagine, u vestibulum vagine.

NEPRIRODNO POLNO OPTENJE (PERVERSITAS SEXUALIS) je polna nastranost, kod koje su glavne
komponente ljudske polnosti, libido sexualis i copulatio sexualis izmijenjeni. Isto tako kod
neprirodnog polnog optenja ne postoji sposobnost oploenja.

ovjek moe zadovoljiti svoj polni nagon na razliite naine,

- sa samim sobom, autoseksualna aktivnost (na primjer masturbacija), ali isto tako i
- sa raznospolnim i istospolnim osobama, to ini sutinu heteroseksualnosti i
homoseksualnosti. Zadovoljenje polnog nagona sa ivotinjama je zoofilija.

Razdjevienje
(virgo, inis = djevica, virginitas, atis djevianstvo)
RAZDJEVIENJE DEFLORATIO AUT DEVIRGINISATIO je prva obljuba enske osobe, pri emu je
muki ud prodro u rodnicu (immisio membri in vaginam). Prilikom prvog prodiranja mukog uda u
vaginu, dolazi do cijepanja djevinjaka, djevianske opne (hymen) i to obino na mjestu sata 5, 6 i 7.
Izuzetno cijepanja djevinjaka nema,
- ako je njegov obod jako uzak a otvor irok,
- ili kod vrlo elastinog himena.

Djevinjak (hymen) je nabor sluznice, koji je smjeten na granici izmeu vagine i vestibuluma.
Vanjska povrina djevinjaka pokrivena je vieslojnim ploastim epitelom, a u podsluznici su krvni
sudovi, elastina i vezivna vlakna.
Otvor djevinjaka (foramen hymenale) prosjeno je prenika 10-15 mm, ali moe biti i znatno manji
(foramen microperforatus), kao i iri. U rijetkm sluajevima otvora uopte nema (atresia hymenalis),
to moe imati kod prve menarhe nakupljanje krvi u upljini polnih organa (haematocolpos,
haematometra, haematosalpinx).
Debljina himena je razliita, od 1-3 mm, u nekim sluajevima moe biti deblji, tvrd, neelastian, slian
hrskavici.
Unutranje ivice otvora himana odgovaraju obliku otvora, ali mogu biti i reckaste. Ove recke su
uroeni usjeci himena.
irina nabora sluznice ili obod himena je posvuda jednakomjerno iroka u cijelom obimu. Prema irini
oboda himena i prema obliku i veliini otvora razlikujemo vie oblika himena.

112
OSNOVNI OBLICI DJEVINJAKA SU
- prstenasti djevinjak (hymen anularis) kod kojeg je obod podjednako irok u cijelom obimu i
- polumjeseasti djevinjak (hymen semilunaris) sa obodom koji je na jednom kraju suen tako
da ima oblik polumjeseca.
- kod usnatog djevinjaka (hymen labiiformis) obod je na oba kraja suen, tako da obod dobija
izgled treeg para usana.
- Resasti djevinjak (hymen fimbriatus), renjasti (hymen lobatus),
- pregraeni djevinjak sa dva otvora (hymen septus) kao i
- himen sa vie manjih otvora (hyaen cribriformis) su neto rjee zastupljeni.
- Poseban znaaj ima zubasti djevinjsk (hymen denticulatus) koji ini poseban oblik himena,
jer prilikom imisije membruma u vaginu, ne mora doi do njegovog zacjepljivanja.

SVJEI ZACJEPI ILI RASCJEPI DJEVINJAKA

Prilikom prvog snoaja, kada je prekoraena granica elastinosti hymena, nastaje cijepanje himena, i
to od ivica otvora pa sve do baze ili preko baze na sluznicu vestibuluma vagine ili na sluznicu vagine.
Moe biti jedan, dva ili vie zacjepa. To su svjei zacjepi ili rascjepi djevinjaka. Mogu biti potpuni i
nepotpuni.
- potpuni rascjep zahvata cijelu irinu oboda i prelazi preko baze oboda,
- nepotpuni rascjepi, koji su rjei od potpunih ne dopiru do baze ono da himena.

Pojave koje prate cijepanje djevinjaka su u vidu bola i krvarenja. Treba naglasiti, da osjeaj bola, u
veini sluajeva je jedva primjetan, ili je prikrivena osjeajem uitka. Bol moe biti u stupnjevanju od
vrlo lagane, ali u rijetkim sluajevima intenzitet bola moe biti i vrlo izraen. Krvarenja su obino
neznatna.

Rubovi rascijepijenog himena epiteliziraju za 3-4 dana, nekada kasnije, to je ovisno o dubini rascjepa
i od individualnih svojstava, i ne zarasta vie. Nakon vie poroda ostaju od dijelova himena samo
kvrice carunculae hymenales.

STARI RASCJEP ILI DAVNANJI RASCJEP HIMENA

Kada je skoranji rascjep djevinjaka zalijeen, epiteliziran, onda je on

preobraan u takozvani stari rascjep ili davnanji rascjep himena.
esto se prave greke u razlikovanju starih, davnanjih steenih zacjepa himena
sa uroenim prirodnim usjecima na himenu. Razlika izmeu steenih zacjepa
(rascjepa) i uroenih usjeka vidi se iz slijedeeg prikaza:

Sl.61. - Himen. Rascjep (6) i uroeni usjek (3)

steeni zacjepi (rascjepi) uroeni usjeci

dopiru do baze, himena i preko baze
lokalizacija je najee u donjem dijelu, na mjestu
V, VI, VII brojanika na satu
ivice zacjepa su zaobljene, deblje, a kraj je
otrouglast
otvor djevinjaka je proiren trajno i prolazan za
obliast predmet: preko 20 mm prenika
rubovi zacjepa se nogu sastaviti bez
nabiranja
izuzetno dopiru do baze
lokalizacija usjeka u svim dijelovima
himena
ivica usjeka su glatke i otre, kraj
usjeka je tupouglast
otvor djevinjaka je prosjene irine
10-15 mm), ali moe biti znatno ui
rubovi usjeka se teko mogu sastaviti,
ali sa nabiranjem

113
TRAUMATSKI RASCJEP HIMENA
Do rascjepa himena moe doi i traumatski, neopreznim ginekolokim pregledom, zatim uvlaenjem
stranih predmeta u cilju masturbacije, kod opekotina, politraumatizacije u saobraajnim nesreama,
itd.

OBOLJENJA KOJA IZAZIVAJU OTEENJE HIMENA

Neka oboljenja mogu izazvati oteenja himena i ostaviti na njima oiljne promjene koje mogu biti
krivo protumaene, kao kod vulvitisa razne etiologije, afti, nome, itd.

DIJAGNOZA RAZDJEVIENJA
Dijagnoza razdjevienja moe se postaviti sigurno samo onda, ako su
- utvreni zacjepi himena skoranji ili davnanji, i
- ako je otvor himena postao prolazan za obliast predmet prenika veeg od 20 mm.
Nalaz sperme u rodnici, infekcija polnim bolestima, kao i graviditas, nije siguran znak defloracije.
Neozlijeen djevinjak siguran je znak da nije dolo do defloracije, ukoliko je iskljuen posebno
elastini himen i posebni oblik himena kao to je zubasti himen.

Snoaj (Coitus)
Svaka opetovana obljuba nakon razdjevienja naziva se coitus.
Koitus u irem smislu je svako polno optenje, pri kojem muka osoba vri imisiju membruma u neku
tjelesnu upljinu enske ili muke osobe.
Koitus u irem smislu podrazumjeva ili:
- vaginalni snoaj
- anus (analni snoaj),
- usna upljina (oralni snoaj).
Koitus u uem smislu podrazumijeva
- samo vaginalni snoaj.

PREKOPULACIONI PERIOD, ILI PRIPREMNI PERIOD, odlikuje se sa promjenama na genitalnim

organima, vlaenjem (madefactio ex libidine). Libidinozna uretroreja kod mukih proizvod je
Cowperovih lijezda, a libidinozna koloporeja kod enskih Bartolinijevih lijezda.
DEPLETIO - Stanje smirivanja poslije koitusa naziva se depletio.

OZLJEDE ENSKIH POLNIH ORGANA KOD KOITUSA, za razliku od defloracije, su rijetke. Ozljede
mogu nastati ako je
- polni akt izvren nad starim enskim osobama, ili ako je
- polni akt izvren surovo, ili ako je
- u kratkom vremenskom periodu izvreno vie agresivnijih snoaja.
-

NEPRIRODNO POLNO OPTENJE

Neprirodno polno optenje posljedica je uglavnom nastranog polnog nagona, pa se ovaj oblik
neprirodnog polnog optenja naziva polnim nastranostima. Najvanije polne nastranosti su:
homoseksualizam,
sadizam,
mazohizam,
fetiizam i
bestijalizam.

114
Homoseksualizam (homosexualitas).
To je neprirodno polno optenje meu istopolnim osobama. Razlikuje se
muka homoseksualnost (HOMOSEXUALITAS MASCULINA) i
enska homoseksualnost (HOMOSEXUALITAS FEMININA).

Homoseksualnost je seksualna anomaliji kod koje ie polni nagon usmjeren prema osobi istoga pola.
Ustvari, homoseksualnost je perverzija u izboru erotskog objekta. Homoseksualna osoba pokazuje
odvratnost prema osobi suprotnog pola (HORROR FEMINAE AUT HORROR VIRI).
Aktivni tip homoseksualne osobe pripada mukoj konstituciji, a
Pasivni tip homoseksualite osobe kod oba pola, ima odlike enske konstitucije.

Obzirom na erotski objekat i ivotnu dob erotskog objekta,

u mukoj homoseksualnosti razlikujemo u enskoj homoseksualnosti
pedofilnu korofilnu
efebolnu partenofilnu
androfilnu ginekofilnu
geratofilnu homoseksualnost graofilnu homoseksualnost

Oblici polnog zadovoljenja kod muke homoseksualnosti su mnogobrojni. To je

immissio membri in anum, coitus per anum (pedicatio), immissio membri in os alium, in
aures, in axillas, inter genua.
Manuelni oblik u vidu uzajamne onanije rukom (digitatio) ili
uzajamnim nadraivanjem polnih organa ustima ili jezikom (fellatio), kao i
oralni odnos (penilinctio cum irrumatione), zastupljeni su oblici polnog zadovoljenja.
Rjei oblici polnog zadovoljenja su
lambitus ani (anilinctio), i
immissio digiti in anum.

Oblici polnog zadovoljenja kod enske homoseksualnosti (safizam, lezbijska ljubav) su takoer
raznovrsni i mnogobrojni. Sastoje se
u grljenju i stiskanju,
poljupcima u usta,
draenju draice (clitoris) rukom ili jezikom (cunilinctio),
u uzajamnoj manualnoj masturbaciji (masturbatio mutualis),
uzajamnim trljanjem mons veneris ili uvlaenjem predmeta koji imaju oblik i veliinu falusa.

Utvrivanje ina aktivne homoseksualnosti je vrlo nesigurno.

in pasivne homoseksualnosti utvruje se posredno na osnovu nalaza ozljeda na anusu i rektumu, kao
i nalaza sjemena u tim organima.
Meutim, ozljede na anusu i rektumu mogu poticati usljed uvoenja nekog obliastog predmeta u anus
u cilju analne onanije, zatim usljed oteane defekacije, kod hemoroida itd.

Za protivprirodni blud izmeu lica mukog pola (muka homoseksualnost; zakonodavac je predvidjeo
za uinioca kaznu zatvora do jedne godine (l.93 KZ SRBiH).

Sadizam
je polno uivanje u nanoenju fizike ili psihike boli, odnosno fizikog i psihikog muenja drugog
partnera, raznospolnog ili istopolnog. Tjelesno muenje moe biti posljedica nanoenja ozljeda,
ubadanja, sjeenja, bievanja, sve do usmrenja, a u cilju postizanja sopstvene sladostrasti. Kadkada
sadista sie krv od svog partnera (vampirizam). Psihiko muenje ogleda se u vrijeanju, prijetnjama,
psovanju svoga partnera (verbalni sadizam).
Od sadistikog ubistva treba razlikovati utilitarno seksualno ubistvo. Sadistino ubistvo ima za cilj da

115
se krajnjim muenjem rtve izazove sopstveni orgazam, dok utilitarno seksualnim ubistvom nastoji se
ukloniti rtva ili svjedok silovanja. Sadistike povrede su vrlo karakteristine i imaju veliki
kriminalistiki znaaj jer same po sebi ukazuju i upuuju na motivacijiu ubistva, a samim tim i na trag
poinioca.
Sadisti su uglavnom muke osobe dok su rtve i muke i enske osobe. Znatno rjee meu sadistima
su osobe enskog pola.

Mazohizam
Je seksualna perverzija suprotna sadizmu. Mazohista polno uivanje postie u doivljavanju bola,
tjelesnog ili psihikog. Zato su skloni poniavanju i vrijeanju od svog seksualnog partnera.
Zahtijevaju da ih povreuju, biuju, udaraju, grizu.
Jedan od oblika mazohizma je automazohizam, gdje se muenjea samog sebe postie polno
zadovoljenje. Kod zadesnog seksualnog vjeanja, pritisak ome na vrat, kod takvih osoba, moe da
priini sopstvenu sladostrast.

Fetiizam
je polno zadovoljenje gledanjem, sluanjem, mirisanjem ili dodirivanjem dijelova tijela, odjee ili
predmeta, koji mogu da doaraju erotski objekt, odnosno to je pojava u seksualnom ivotu kojom se
pridaje osobita vrijednost izvjesnoj osobini druge osobe.

Zoofilija, sodomija
je polno zadovoljenje sa ivotinjama. Moe biti trajna kod duevnih bolesnika, a moe se javljati
povremeno, usljed nemanja seksualnog partnera.

Pedofiilja,polna sklonost prema djeci,

Gerontofifija prema starijim osobama i
Nekrofilija prema leevima su daljnji oblici neprirodnih polnih odnosa (paraseksualnost).

NEPRAVILNOSTI POLNOG NAGONA

Polni nagon, libido sexualis, libidinoznost je udnja jedne osobe za polnim sjedinjavanjem
sa osobama suprotnog ili istog pola.
Alibidinoznost je suprotna pojava od polnog nagona, kod koje postoji odsutnost polne elje za
polnim sjedinjavanjem,
ovjek, kao semperestrusno bie, cijelog toka svoje polne aktivnosti je spreman za polno optenje.
Kod nekih ivotinja periodicitet polne aktivnosti izraen je samo jedan put u godini (monoestrusne
ivotinje), dva puta (diestrusne) ili vie puta u godini (poliestrusne ivotinje).

Mehanizam djelovanja polnog nagona vezan je za aferentne puteve, centre u mozgu, i eferentne
puteve. Aferentni putevi sprovode erogene ulna podraaje ula vida sluha mirisa, ukusa i kone
osjetljivosti do seksualnih centara u mozgu. ulo vida, sluha i mirisa predstavljaju ula sa distantnim
mehanizmom, i ula ukusa i kone osjetljivosti imaju kontaktni mehanizam. Kona osjetljivost
sudjeluje kao jak erogeni faktor targoreceptivnon i termorecepcivnom funkcijom. Izvjesni predjeli
tijala kod enskih i mukih osoba predstavljaju erogene zone. Kod enskih su to dojke, sisne
bradavice, unutranje strana butina, okolina polnih organa itd. Kod mukih glans penis, posebno obrub
glansa, koa monica.
U analizi polnog nagona mogu se razlikovati izvjesne tenje.
Detumescentna tenja predstavlja tenju za ispranjavanjem onoga to je napunjeno,
Deturgescentna tenja za poputanjem nebreklosti erektilnih genitalnih organa i miinih
sistema,
Kontraktaciona tenja (contracto = dodirivati) tenja za tjelesnim pribliavanjem, zagrljajem
ili posjedovanjem izvjesne linosti i najzad
Tenja za immissio membri kod mukih i tenja za receptio membri kod enskih.

116
Nepravilnosti polnog nagona mukih
Normalni polni nagon je onaj koji je upravljen prema prirodnom polnom optenju, a abnormalni polni
nagon prema neprirodnom polnom optenju, I kod normalnog i kod abnormalnog polrog nagona ima
nepravilnosti polnog nagona.
KVANTITATIVNE ANOMALIJE POLNOG NAGONA mogu biti u obliku
potpunog nedostajanja polnog nagona, anaesthesia sexualis absoluta ili
nedostajanje polnog nagona samo prema izvjesnoj osobi, anaesthesia sexualis relativa.
polni nagon moe biti oslabljen, (usljed bolesti, hormonalne disfunkcije) hypoesthesia
sexualis.
Polni nagon moe biti pojaan, uroeno ili steeno, hyperaesthesia sexualis.
KVALITATIVNE NEPRAVILNOSTI POLNOG NAGONA kod mukih - polni nagon usmjeren
prema samom sebi (autosexualizam) ,
prema bliskim srodnicima (incest).
prema leevima (necrophylia), prema djeci (paedophylia) itd.

Nepravilnosti polnog nagona enskih

Nepravilnosti polnog nagona kod enskih, sastoje se u tome to
polni nagon moe potupno nedostajati, anaesthesia sexualis absoluta - pored potpunog
nedostajanja polnog nagona kod ena feminae frigidae, (frigidus = hladan), polno optenje je
mogue.
prividno nedostajati, anaesthesia sexualis relativa.
Polni nagon moe biti oslabljen, hyposthesia sexualis, ali i
Pojaan, hyperesthesia sexualis ili niphomania.

Odsutnost polne elje prema partneru anafrodisija,

odsutnost uivanja u polnom odnosu anhedonija,
izostajanje orgazma anorgazmija su razni oblici frigidnosti polno inhibiranih ena,

POLNA NESPOSOBNOST
Polna sposobnost (potentia coeundi) kod mukih i enskih uvjetovana je organskim anatomskim
osobinama polnih organa.

POLNA NESPOSOBNOST MUKIH ili OBLJUBNA NEMO (impotencija deflorandi s. coeundi) sastoji se
u nemogunosti prodiranja mukog uda u vaginu. Polna nesposobnost mukih je
trajna ili prolazna,
apsolutna (kad se odnosi na sve enske osobe), ili relativna (odnosi sa samo na izvjesnu
ensku osobu).
Uzroci polne nesposobnosti mukih mogu biti
Organske, anatomske prirode.
Aplasio penis et hypoplasio penis,
nesrazmjera polnog organa mukarca i ene,
kao i povrede uda.
oboljenja polnog uda (balanitis, balanitis erosiva, balanitis gangraenosa, elephatiasis penis,
maligne i benigne izrasline polnog uda).
Funkcionalni uzroci nemogunosti mukaraca lee u nedostajanju erekcije.
Ukruenost uda (erectio) moe nastati ili usljed lokalnog nadraaja refleksno, ili centralno psihiki.
Refleks za erekciju kod mukih polazi sa polnog organa naroito sa obruba vijenca glansa u kojera su
smjetena sensitivna tjelaca sladostrasti.
Eferentnim krakom ide u n. dorsalis penis i n. pudendalis do parasimpatikog centra za erekciju
centrum erectione spinale), koji se nalazi u sakralnom segmentu (S2-S4).
Eferentni krak ine parasimpatika vlakna koja idu preko nn. pelvici ka ganglionu pelvicum.

117
Postganglionarna vlakna idu kao nn. erigentes na zidove corpora cavernosa, preko genitalnog spleta
vasomotornih vlakana kavernoznog ivca iji zavrni ogranci izazivaju vazodilataciju i erekciju.
Taj mehanizam nastajanja ukruenosti uda je neovisan od psihoseksualnog centra.

Erekcija moe biti psihogenog porijekla. Stoga psihiki uzroci (jaka afektivna stanja, strah, uzbuenja,
odvratnost, neraspoloenje) preko psihoseksualnog centra mogu djelovati na centrum erectione spinale
(CES) i izazvati izostajanje erekcije.
Anerekcija moe biti fizioloka, kao to je to u najmlaoj dobi, ali isto tako i u starijoj dobi kao kod
staraca.

POLNA NESPOSOBNOST ENSKIH uvjetovana je anatomskom graom polnih organa i njihovim

funkcionalnim osobinama.
Polna nesposobnost enskih, ili nemogunost obljube enske osobe moe biti
Anatomska:
posljedica potpunog ili djelominog nedostatka rodnice ili vulve (Aplasio totalis aut partialis
vaginae seu vulvae).
stenosis vaginae congenita partialis aut totalis, ili kod
stenosis vaginae aquisita poslije ozljede i stvaranja oiljnog tkiva,
usljed tumora i oboljenja.
Rjea anatomska smetnja za obljubu je uroena atresia vaginae parcijalna ili totalna.

Funkcionalni uzroci kod ena koji onemoguavaju polne odnose kod anatomski normalnih polnih
organa, su vaginizam (vaginismus).
Vaginizam je refleksna reakcija perivaginalne muskulature (m. pubouretralis, m. bulbocavernosus,
m. transversus pelvis, profundus - m. sfincter cunni), i kao psihogena pojava, spada u anksiozne
neuroze. Vaginizam se javlja pri pokuaju prve obljube (defloratio), ali moe se javiti kasnije, u toku
polnog ivota, kao i za vrijeme samog snoaja pri nekom neoekivanom dogaaju ili uzbuenju (penis
captivus).
Bol u toku snoaja moe biti organskog porijekla i usljed oboljenja polnih organa (vulvovaginitis,
bartholinitis i dr.), kada refleksnim putem nastupi gr perivaginalne muskulature. Za razliku od
vaginizma koji je psihogenog porijekla, ovaj organskog porijekla nazivamo pseudovaginizam.

OPLODNA NESPOSOBNOST
Od polne sposobnosti (potentia coeundi) treba razlikovati oplodnu sposobnost ( POTENTIA
GENERANDI).

Oplodna sposobnost mukarca

zavisi od normalnog stanja jedinih lijezda (testis), i normalnog stanja sperme. Prema tome uzroci
oplodne nesposobnosti kod mukih mogu biti usljed nedostatka, zakrljalosti ili oboljenja testisa.
Aplasio testis, poremeaj u razvoju i
zaostajanju u trbunoj duplji (cryptorchismus abdominalis), ili
zaostajanju u preponom propustu (cryptorchismus inguinalis),
hypoplasio testis (microrchia) kao i
oboljenja testisa,
Mogu uzrokovati oplodnu nesposobnost. Treba naglasiti, da nedostatak samo oba testisa, uslovljava
oplodnu nesposobnost. Kod prisustva jednog testisa ili nepravilnog poloaja testisa, oplodna mo je
manje ili vie odrana.

Sem uroenog nedostatka testisa, postoji i steeni nedostatak testisa. Odstranjivanje polnih lijezda
moe biti izvreno kirurkim putem, RTG putem, zatim unitenje gonada moe biti traumatske, ali i
raznim patolokim procesima kao to su tuberkuloza i maligni tumori.

Oplodna mo muke osobe utvruje se pregledom sperme. Neplodnost muke osobe uslovljena je

118
smanjenim kvalitetom sperme. To se utvruje spermogramom. Prema broju spermatozoida u jednom
kubnom centimetru i prema pokretljivosti spermatozoida, moe se odrediti kvalitet sperme i
sljedstvena mogunost oploenja.
Normalan kvalitet i koliina sperme - normosperima
Ako je koliina sperme 3-5 ccm,
ako u jednom kubinom centimetru ima oko 60-120 miliona spermatozoida i
ako je vie od 50% pokretnih i vea polovina meu njima normalnih,
Sperma se sastoji iz tenog dijela i uoblienih elemenata. Teni dio sperme ini sekret prostate,
sjemenih mjehuria, lijezda uretre i testisa a uoblieni element je sjemena elija, spermatozoid.
Aspermia - Potpuni nedostatak sperme je aspermia.
Azosperima - Sperma bez spermatozoida, moe biti fizioloka (kod djece i staraca) i patoloka
(posljedica oboljenja).
Necrosperima - Sperma sa mrtvim spermatozoidima
Astenospermia - sa slabo pokretnim spermatozoidima astenospermia
Oligospermia - sa vrlo rijetkim spermatozoidima oligospermia.

Oplodna sposobnost mukaraca zavisi od normalnog stanja i prohodnosti kanalia sjemenih izvodnika.
Dug je put spermatozoida od tubuli recti, rete testis Halleri, ductuli defferentes, ductus epididimis,
ductus defereas do uretre, gdje se sjemena sluz izliva. Sjemena kesica ili sjemeni mjehuri, vesicula
seminalis sjemenovod, ductus deferens i itrcajni vod ductus ejaculatorius imaju zadatak u izgonu
sjemena u stranji dio prije ejakulacije. Ampula ductus deferensa kao i vesicula seminalis slue
takoer i kao spremita.
Refleks za ejakulaciju preko aferentnog kraka kojeg tvore vlakna n. dorsales penis odnosno n.
pundendalis, vode podraaje ka simpatikom centru za ejakulaciju (u Th12-S2) odatle preko
predganglionarnih vlakana rr. comunicantes albi preko trunkus simpatikusa do ivanih spletova
unutranjih organa u zdjelici i postganglionarnih vlakana za glatke miie ductusa deferensa, glandule
vezikuloze i prostate.
Izlivanje sjemena moe biti ometano ili sprijeeno upalama izvodnih kanala, novotvorinama, kao i
povredama.

Oplodna sposobnost muke osoba postoji dotle, dok se nogu nai pregledom ivi spermatozoidi.
Gornja granica oplodne sposobnosti mukarca nije jasno omeena ivotnom dobi, jer kod izvjesnog
broja polni nagon i luenje sjemena, libido et ejaculatio odravaju se i u dubokoj starosti. Donja
granica oplodne moi poklapa se sa ivotnom dobi stvaranja sjemena u testisima I nastaje obino u
dobi kada se zavrava djetinjstvo, a poinje mlae maloljetstvo.

Kastracija odstranjivanje polnih lijeza, gonada, hirurkim ili RTG putem, na krivini zakon (KZ) ne
predvia ni kao kaznenu mjeru, ni kao profilaktinu mjeru. Nasilno izvreno odstranjivanje polnih
lijezda po naem Krivinom zakonu predstavlja kvalifikovanu teku tjelesnu povredu iz stava 2. teke
tjelesne povrede.

Oplodna sposobnost ene (potentia concipiendi)

Vezana je za normalnu grau polnih organa jajnika, jajovoda i maternice.
Prema tome oplodna nesposobnost (impotentia concipiendi) vezana je uz nepostojanje enskih polnih
stanica (ovulum) ili usljed neprolaznosti unutranjih polnih organa.
Oplodna sposobnost ene poinje pojavom mjesenice (menses s. menstruatio).
Prestanak polne sposobnosti je obino 30-32 godine poslije prve menstruacije.

Spajanje polnih stanica (gameta), muke polne stanice (spermatozoid) i enske polne stanice (ovulum)
u jednu stanicu zigot, dovodi do oploenja, zaea. enska polna stanica, veliine oko 200 mikrona,
nalazi se u folikularnoj tenosti Grafova folikula i prsnuem folikula iscuri folikularna tenost zajedno
sa jajacem.

119
Ukoliko nema zapreka, spermatozoidi prodiru do ampularnog dijela jajovoda. Ovum je za razliku od
spermatozoida nepokretan i njegov put kroz tubu je pasivan i putuje peristaltikim kontrakcijama
miinog sloja jajovoda. Nakon ovulacije, ovum se nalazi u jajovodu. Za prodiranje spermatozoida u
jajnu stanicu potrebna je jedna dijastaza, hijaluronidaza. To je prvi in ili impregnatio, nakon ega
slijedi stapanje u jednu stanicu, kariogamija.
Oplodnja se obavlja u ampularnom dijelu tube, a implantacija oploenog jajaca u enometrij obino
je 6-7 dana nakon oplodnje.

Smetnje u kretanju ovuma i spermatozoida mogu se nalaziti u materici ovariju i tubama. Prema tome,
upale, novotvorine, malformacije, nakaznosti, zakrljalosti polnih organa mogu biti prepreka spajanju
spermatozoida i sljedstveno posljedica oplodne nesposobnosti ene.

XII. TANATOLOGIJA
Tanatologija (tanatos gr. = smrt) je posebna grana sudske medicine i patologije, koja se bavi smru
(mors) i umiranjem (morior).

AGONIJA
To je skup svih pojava koje prethode smrti, laganoj, agonalnoj smrti (mors agonalis), kao i ubrzanoj
smrti (mors accelerata). Agonija predstavlja predsmrtnu borbu, iako u veini sluajeva nema nikakve
borbe, jer je mozak samrtnika opskrbljen sa malo kiseonika, pa je kora mozga u anoksiji i nema
svjesnih reakcija.
Karakteristian je izraz i spoljanji izgled samrtnika u agoniji (facies hypocratica)..
Oi su mutne i bez sjaja,
elo i lice oroeni hladnim znojem,
vrh nosa i usne koljke hladni i modrikasti

Respiracija je nepravilna, as duboka i ujna, as povrna. Javlja se hroptanje, hropac,

posljedica agonalnog edema plua. Disanje je dubljeg udisaja pri otvorenim ustima, zatim
nakon pauze izdisaj sa cvilenjem. Hroptanje (stertor) moe biti posljedica nakupljanja
sluzavog sadraja u glavnim dunicama.
Cirkulacija je poremeena, hiposistolija, sa sve slabijim kontrakcijama srca. Puls je mali i
mekan, pulsus parvus, frequens, filliformis, arythmicus.

U veini sluajeva cirkulacija preivi respiraciju, tako da srce moe due kucati, nego to die. To je
pluna smrti. Kod akutnog zastoja srca, elektrokucije, fulguracije, koronarne tromboze, usljed
treperenja komora dolazi do zaustavljanja srca i cirkulacije. To je srana smrt.

ulo sluha traje due od ula vida. Samrtniku je "postalo mrano", nedostaje mu svjetlosti,
zato paziti ta se govori pred samrtnikom.
Funkcija sfinktera poputa, zbog toga povraanje, defekacija, mokrenje.
Govor je otean, nerazgovjetan, tih, jedva ujan.
Svijest moe biti do posljednjeg asa odrana ili pomuena, usljed prisutnog ugljendioksida u
mozgu, osjetljivost je smanjena.

Tanatoloki znaci agonije na leu su:

zgrudvana krv,
na pluima edem,
u jetri iezlost glikogena. Hepatociti su prazni, imaju saast izgled, bez glikogena. Jetra moe
biti bez glikogena i kod naprasne smrti jako kahektinih bolesnika.

120
PRAVA SMRT
Pod pravom smru podrazumijeva se prestanak svih ivotnih pojava, odnosno trajni prekid glavnih
ivotnih pojava, krvotoka i disanja.
Prema tome, klinika smrt predstavlja stanje, u kome su prestale funkcije vanih ivotnih organa, srca
i plua.
Meutim, kod bioloke smrti prestanak funkcionisanja svih elija i tkiva organizma je potpuno i
trajno. U stvari, to je elijska ili molekularna smrt.
Izmeu klinike smrti i apsolutne bioloke smrti, u fazi intermedijarnog ivota, izvjesna tkiva i elije
preivljavaju kliniku smrt, a onog trenutka kada ganglijske stanice odumru poinje bioloka smrt.

Smrt stanica ovisi o njihovoj osjetljivosti prema kiseoniku, sto znai da najjae propadaju one stanice i
tkiva, koje su najosjetljivije na nedostatak kiseonika.

SUPRAVITALNE REAKCIJE
Od klinike smrti, pa do apsolutne bioloke smrti, postoji itav niz reakcija koje se mogu dokazati. To
su supravitalne pojave. Na primjer,
Udarac po bicepsu ili kvadricepsu nekim bridastim predmetom, izazvae kontrakciju miia
unutar 2-4 sata nakon smrti.
Ili, reakcija zjenica na unoenje miotikih ili midriatikih sredstava (pilocarpin, simatropin).
Jezgre izumrlih stanica dobro se boje bazinim bojama, bojenjem sa tripanblau, jezgre
leukocita se do deset asova poslije smrti boje do 20%, a poslije 20 i vie asova nakon smrti
boje se 40% i vie. (shikata proba).
Elektrini nadraaj miia oiju, usta, kao i miia podlaktice razliito dugo traje, do nekoliko
sati.
Respiratorni epitel pokree trepetljike i do 30 sati nakon smrti, a
Spermiji su pokretni i do 36 sati.
Glatka muskulatura reaguje na adrenalin,
Peristaltika crijeva, kao i enzimatsko varenje hrane traje jo neko vrijeme.

Iz prednjeg vidimo, da ivot ne prestaje najedanput, nego "svako tkivo umire svojom smru" (Reuter).

MODANA SMRT
je ireverzibilni prestanak kompletne cerebralne funkcije i spontanog funkcionisanja respiratornog i
cirkulatornog sistema. Ireverzibilni prekid cerebralne funkcije sa arteficijelno odranom respiracijom i
cirkulacijom (izuzev u mozgu), nazivamo coma depasse.

Nepovratno oteenje mozga moe se utvrditi kliniki:

- duboka koma i nepostojanje reakcija ni na spoljne ni na unutranje podraaje,
- nepostojanje cerebralnih refleksa,
- iroke zjenice bez reakcije,
- nepostojanje pokreta onih jabuica na pokrete glave ili fleksiju vrata,
- nepromijenjen puls poslije pritiska na one jabuice,
- potpuna miina atonija,
- nepostojanje spontanog disanja, kroz tri minuta nakon iskljuenja respiratora.

Nepovratno oteenje mozga modane smrti potvruje se:

- cerebralnom angiografijom. Nemogunost punjenja magistralnih cerebralnih krvnih sudova,
usljed ekstremne intrakranijalne hipertenzije.
- elektoencefalografijom. Dokazivanje izoelektrine linije u elektroencefalografu, snimljene
najmanje tri puta, u trajanju po 15 minuta.
Jo se upotrebljavaju i druge metode, kao na primjer mjerenje arteriovenozne oksigenske
diferencijacije, zatim radioizotopska ispitivanja.

121
OBAMRLOST ILI PRIVIDNA SMRT (VITA REDUCTA, VITA MINIMA),
Nije smrt, nego jedno prolazno stanje ivota tijela, kod koga su glavne ivotne pojaive znatno
reducirane. Obamrlost se odlikuje
- onesvjeenou,
- neprimjetnim disanjem i
- krvotokom.
Puls se ne pipa, srce se ne uje, disanje se ne primjeuje, a EEG i EKG registriraju postojanje akcije.
Stanje prividne smrti, odnosno obamrlosti najee se javlja kod oboljenja ili kod povrede srca i
mozga, i najee kod asfiktine novoroenadi.
Na prividnu smrt treba posumnjati u svim sluajevima smrti gdje se jo mogu primjetiti minimalne
pojave ivota, zatim u sluajevima masovnih katastrofa da se ne bi iv ovjek proglasio umrlim. Isto
tako postoji itav niz patolokih stanja koja mogu biti praena sa znatnom redukcijom ivotnih
funkcija. Prema Prokop-u, oboljenja i povreda sa poetnim slovima pet vokala, mogu simulirati
prividnu smrt:
A: alkohol, anemija, anoksija, aceton
E: elektricitet (elektrocutio, fulguratio), epilepsija
I: injuri (kod povreda glave i mozga)
O: opium (sredstva za umirenje, narkotici)
U: uremija sa komom, utapanje

Utvrivanje prividne smrti moe se ustanoviti raznim nainima:

- intravenozno ubrizgavanje fluoresceina (5 g. u 20 ml vode), dovodi do ukastog
prebojavanja konjunktiva, ili ukapavanje 1% otopine fluoresceina natrija u ugao oiju izaziva
uto prebojavanje konjunktiva za 2-5 minuta.
- oftalmoskopija one pozadine slui za dokazivanje cirkulacije krvi,
- injiciranje obojenog etera u kou, kod ivih rezultira istjecanje etera iz ubodne rane, a kod
mrtvih obojena tenost ostaje ispod koe,
- kapanje vrueg voska na kou izaziva crvenilo ili stvaranje mjehura koji sadre tekuinu.
Nalaz leukocita i fibrina u tekuini je vitalna reakcija, inae reakcija moe biti pozitivna i
kratko vrijeme nakon smrti, jer koa ima svoj minimalni ivot, pa moe pocrveniti i izluiti
tekuinu.

Postoje i druge metode za utvrivanje prividne smrti, kao to su

- arteriotomija (prepariranje i presjecanje krvnog suda);
- intrakardijalno davanje adrenalina ili strofantina (igla vibrira usljed tihog kucanja srca),
- podvezivanja prsta ruke (poplavi ispod podveske kod postojanja cirkulacije);
- stavljanje u nosnice papira nakvaenog u Pb-acetat (kod smrti i razvitka trulei papir
pocrni, Pb + H2S = PbS);
- ispunjavanje nosa i usta sapunicom;
- stavljanje ogledalca ili plamena svijee ispred nosa, itd.
- Plavi lakmusov papir izmeu veznica oka pocrveni, kod acidifikacije lea.

Znaci smrti
Prema vremenu javljanja nakon smrti, razlikujemo rane znake i kasne znake smrti.
Rani znaci smrti Kasni znaci smrti
mrtvake mrlje trulenje
mrtvaku ukoenost raspadanje
mrtvaku hladnou mumifikacija
isuenje lea saponifikacija

122
1. RANI ZNACI SMRTI

Mrtvake mrlje, (livores mortis)

Mrtvake pjege nastaju nakon prestanka krvotoka slijeganjem krvi (hypostasis) usljed sile tee, iz
gornjih partija tijela u donje.
Ako je le u leeem poloaju, mrtvake mrlje se javljaju u zadnjim dijelovima tijela, na leima,
stranjoj strani vrata, na zadnjoj strani butina, izuzev onih dijelova sa kojima se tijelo opire o podlogu.
To su kod lea koji lei, predio lopatica, zadnjini predio, laktovi, listovi potkoljenica i pete.
Kod objeenih leeva u viseem poloaju, mrtvake mrlje se javljaju u predjelu aka, podlaktica,
stopala, potkoljenica i u predjelu vanjskog spolovila. Osim toga, kod leeva koji vise, mrtvake mrlje
se javljaju iznad stegnutih dijelova tijela, iznad stegnutog opasaa oko pantalona, a kod ena iznad
steznika.

Stvaranje mrtvakih mrlja poinje nakon prestanka rada srca.

Naziru se nakon pola sata, jasno su izraene poslije jednog sata nakon smrti.
U daljnjoj fazi dolazi do zgrunjavanje krvi, krv postaje gua jer se teni dio poinje cijediti kroz
oteenu stijenku krvnih sudova.
Najzad, nakon 24 sata poslije smrti, krv postaje sve gua, dolazi do raspadanja eritrocita i difuzije
kroz oteene stijenke. Krv se u ovoj fazi nalazi i u okolnom tkivu i promjenom poloaja lea,
mrtvake mrlje se ne mogu vie premjestiti.

Boja mrtvakih mrlja zavisi od boje krvi.

- Kod trovanja ugljen monoksidom, usljed crvenog ugljenmonoksid hemoglobina (HbCO) su
otvoreno crvene boje.
- Kod trovanja cijanvodonikom (HCN), krv je otvoreno crvene boje, jer krv u arterijskom stanju
dospijeva u vene.
- Mrtvake mrlje su crvene kod svih leeva izloenih hladnoi i vlazi, bez obzira na uzrok smrti.
Otvoreno crvena boja mrtvakih mrlja dolazi usljed difuzije kiseonika, kroz vlagom razdeenu
kou u krv konih kapilara. Nasuprot otvoreno crvenoj boji mrtvakih mrlja, kosturni miii i
unutranji organi su zatvoreno crvene boje.
- Kod trovanja sumporovodonikom, mrtvake mrlje poprimaju sivo zelenkast ton, a
- kod trovanja K-hloratom, benzolom, anilinom, okoladno smekast ton.

Kako mrtvake mrlje nastaju slijeganjem krvi u najnie partije tijela, to je jasno, da e oni dijelovi
tijela, koji su nasuprot mrtvakim mrljama, biti blijedi. To nazivamo mrtvakim bljedilom (palor
mortis).

Premjetanje mrtvakih mrlja promjenom poloaja lea,

- potpuno premjetanje mrlja unutar 4-6 sati a najvie do 12 sati nastaje,
- djelimino premjetanje unutar 12, a najvie do 24 sata nakon smrti.
- Poslije tog vremena mrtvake mrlje se vie ne premjetaju.

Nekada se u podruju razvijenih mrtvakih mrlja nalaze sitna takasta postmortalna krvarenja. Ona
nastaju usljed toga, to su kapilare prepunjene krvlju. Nazivamo ih vibices ili hipostatska purpura.
Za razliku od zaivotnih takastih krvarenja, ova se lako mogu prati vodom nakon presijecanja.

Slijeganje krvi, hipostaza, vidljiva je i na unutranjim organima, pluima, vijugama crijeva, zadnjem
dijelu jednjaka i eluca, kao i svih ostalih organa. U nekim sluajevima, tenost koja je izala moe
biti u tolikoj koliini, da se moe zamijeniti sa zaivotno nastalim hidrotoraksom. Taj truleni
transudat, za razliku od zaivotnog hidrotoraksa, sadri hemoglobina.

Razlikovanje mrtvakih mrlja od razgranatih krvnih podliva, sastoji se u tome, to je

- krv u mrtvakim mrljama zadrana u krvnim sudovima, a kod krvnog podliva je izvan krvnog

123
 suda, gdje proima okolno tkivo. pa ako se pritisne mrtvaka mrlja drkom noa ili vrhom
prsta, ona e poblijediti ili nestati, odnosno svjee mrtvake mrlje iezavaju na pritisak, dok
krvni podlivi ne iezavaju.

Znaaj mrtvakih mrlja u sudskim ekspertizama sastoji se u tome, to se na osnovu njih moe odrediti
vrijeme smrti, kao i doprinijeti razjanjenju uzroka smrti. Tako,
- kod iskrvarenja, mrtvake mrlje su jedva zamjetljive, ili ih nema,
- kod asfiktine smrti mrtvake mrlje su jako izraene i tamno ljubiaste.
- Kod trovanja sa CO, smrzavanja, kao i kod trovanja sa HCN su otvoreno crvene boje,
- kod trovanja alkoholom su plaviaste boje, itd.

Mrtvaka ukoenost (rigor mortis)

Mrtvaka ukoenost nastaje nakon smrti i izraena je u popreno prugastoj i glatkoj muskulaturi,
prvenstveno na skeletnim miiima, ali i na glatkim miiima crijeva, unutranjih polnih organa, i dr.
Skeletni (kosturni) mii sadri 70-80% vode, a 20-30% suhe tvari, od koje vie od pola otpada na
bjelanevine (miogen, miozin, aktin, aktomiozin, mioglobin). Energetsku rezervu miia ini
polisaharid glikogen. Neposredni izvoz energije za miinu kontrakciju je ATP. Odcjepljivanjetn
molekule fosforne kiseline prelazi u ADP i pri tom oslobaa energiju. Mrtvaka ukoenost kod mrtvih,
odigrava se po principu fizioloke kontrakcije kod ivih. Manjak adenozintrifosfata kod ivih izaziva
fizioloku kontrakciju, a kod mrtvih mrtvaku ukoenost. ATP djeluje na kompleks aktin-miozin, tako
da ATP u suviku snizuje viskoznost miia i dovodi do dekontrakcije, a manjak ATP poveava
viskoznost i uzrokuje kontrakciju, Drugim rijeima, usljed prevage defosforilizacije nad
refosforilizacijom opada ATP u miiima i tako izaziva kontrakcije miia.

Mrtvaka ukoenost se javlja ranije i izraenija je

- u miiima, koji su prije smrti vrili teku miinu funkciju (teki miini radovi, tranje,
itd.),
- u miiima snane muskulature,
- pri visokoj vanjskoj temperaturi,
- kao i temperaturi tijela,
- kod povreda mozga, kod tetanusa,
- udara elektrinom strujom,
- kod trovanja strihninom.

Slabije je izraena kod

- kahektinih osoba, kod
- male djece i dojenadi nego kod odraslih, kod
- smrti usljed iskrvarenja, kod
- osoba slabije muskulature i asteniara,
- pri niskoj spoljanjoj temperaturi i
- niskoj temperaturi tijela, kao i kod
- oboljenja praenim dugotrajnim umiranjem, dugom agonijom.

Mrtvaka ukoenost se javlja prvo u onim miiima, koji "najvie rade".

- To je srani mii (srce)
- zatim u miiina dijafragme (oit),
- pa onda u muskulatori vilica,
- gornjih udova i
- najzad u donjim, udovima.
To je descendentni tip mrtvake ukoenosti. Meutim, u nekim sluajevima, ukoenost preskae
izvjesne regije, a isto tako i ascendira od donjih udova prema glavi, to je rjee.

U srcu, mrtvaka ukoenost se javlja ve pola, najkasnije, do jednog sata nakon smrti.
- Kod odraslih ukoenost se javlja poslije 1-2 sata, u cijelom tijelu je zavrena za 6-8 sati,

124
 prosjeno se odrava 48 sati, a nakon 72 sata nakon smrti iezava.
- Ako se mrtvaka ukoenost uniti dok je jo u razvitku, najdalje u intervalu. 4-6 sati, ona e se
javiti ponovo, a nakon 8-10 asova, ona se vie ne uspostavlja.

Ranije se smatralo, da mrtvaka ukoenost nastaje usljed postmoralnog razvijanja mlijene kiseline i
pada ph u mrtvom miiu (acidifikacija). Ukoenost se razvija kada je ph ispod 6,6-6,3, a pri daljem
opadanju ph dolazi do rastapanja miozina i lize ukoenosti.

KATALEPTIKA MRTVAKA UKOENOST javlja se u asu nastupa smrti i odmah je maksimalno

izraena. Tijelo zauzima onaj oblik u kojem je nastupila smrt. Dovodi se u vezu sa predsmrtnim
maksimalnim uzbuenjem, jakostepenim maksimalnim radom miia. Miii, koji su predsmrtno jako
optereeni, postaju jae rigidni (rigor praecox).

Mrtvaka hladnoa (algor mortis)

Poslije smrti, zbog prestanka oksidativnih i metabolikih procesa, dolazi do opadanja temperature lea
i sljedstvene mrtvake hladnoe.
Brzina hlaenja lea zavisi od vie faktora, tako
- Hlaenje lea na niskoj temperaturi e biti bre, a sporije na vioj vanjskoj temperaturi.
- Hlaenje lea je bre kod mravih i golih, nego debelih i obuenih.
- Hlaenje lea zavisi od ivotne dobi - Djeiji leevi hlade se bre nego leevi odraslih,
- Hlaenje lea zavisi od vrste bolesti i uzroka smrti - Leevi zaraznih bolesnika i umrlih od
greva hlade se sporije.

Spoljanja temperatura lea, zbog isparavanja tenosti sa povrine tijela, nia je od temperature
okoline. Prosjeno, temperatura lea opada svakog sata za lC, ako je temperatura okoline 20C.

Na osnovu izmjerene rektalne temperature, temperature okoline, i utvrenog faktora, moe se

priblino odrediti proteklo vrijeme od smrti,
- ako se razlika izmeu normalne temperature i rektalne temperature pomnoi sa faktorom koji
odgovara temperaturi okoline (Gorki).
temperatura okoline faktor
0C l
+5 1,25
+10 l,50
+15 1,75
+20 2,0
Na primjer, pri vanjskoj temperaturi od 10 stepeni C izmjerena rektalna temperatura je 25 stepeni C.
37 stepeni C - 25 stepeni C = 12, 12 x 1,50 = 18, znai od asa smrti proteklo je oko 18 sati.

Ima sluajeva da nakon smrti temperatura poraste.

Taj mali porast tjelesne temperature nakon smrti, deava se
- u sluajevima razvoja velike koliine bakterija jo za ivota,
- kod sepse, zatim
- kod nekih grevitih stanja i
- povreda mozga.
Ako se le nalazi u prostoriji gdje je niska temperatura, pa se prenese u prostoriju gdje je temperatura
via, onda e doi do kondenzacije vlage na povrini lea, u obliku "znoja", pa se ta poiava naziva
"znojenje lea".

Isuenje lea (dessicatio)

Nakon smrti, usljed prestanka cirkulacije i sljedstvene hipostaze, kao i usljed drugih spoljanjih
faktora, kao to je temperatura zraka, dolazi do suenja povrine tijela, i to prvo nepokrivenih dijelova

125
tijela.
Sasuenje koe izraeno je na onim predjelima tijela, gdje je natkoica prvotno oteena, na mjestima
oguljotina, kao i na mjestima gdje je natkoica razlabavljena i oteena u svom sklopu.
Na mjestima grube masae srca, a to je obino prednja strana grudnog koa, dolazi do sasuenja koe.

Nakon 4-6 sati poslije smrti, moe se primijetiti na ronicama (cornea) oiju, uto smekasta,
trouglastog oblika pjega, a poetno sasuenje ronice, kod otvorenih onih kapaka primjetno je ve
nakon pola sata.

Kod djece, na mjestima intertriginoznog ekcema, kod gojaznih osoba izmeu nabora koe, kod
enskih ispod dojki, na skrotumu, dolazi do sasuenja koe, tako da koa na tim podrujima moe
izgledati kao pergament.

Isuenjem gubi se teina tijela, a dijelom se smanjuje i volumen lea. Te promjene su izrazitije kod
djece, osobito kod novoroenadi i ljudskih zaetaka, nego kod odraslih i starijih osoba.

2. KASNI ZNACI SMRTI

Trulenje i raspadanje (putrefactio et decompositio) su destruktivne lene promjene, kojima uvijek
predhodi autoliza usljed autofermentacije tkiva.

Autoliza tkiva
Uskoro nakon smrti, tkiva koja su za ivota alkalne reakcije, postaju neutralna, a potom kisele
reakcije. Acidifikacija tkiva javlja se jo prije nastupa mrtvake ukoenosti. Pomjeranje pH prema
kiselom dovodi do aktiviranja enzima koji rastvaraju vlastito tkivo (autolisis).

Trulenje
Na autolizu nadovezuje se proces trulenja, koji se odigrava djelovanjem niza bakterija, pri emu
sloena organska jedinjenja bivaju rastavljena u prostija, i na koncu u najprostije anorganske elemente
(N, S, Ph, C). Prvo djeluju aerobi (B.cadavericus, B.mesentericus, B.florescens i dr.) koji rastvaraju
tkiva, i kad bude sav kiseonik utroen, uginu.
Gubitak kiseonika stvara pogodan teren za anaerobe (B.putrificus, B.mirabilis, B.violaceus).

U toku trulenja, bjelanevine preko peptona prelaze u aminokiseline, a dezaminiranjem i

dekarboksiliranjetn pod uticajem bakterija dalje se raspadaju do amonijaka, ugljen dioksida i vode.
Ugljeni hidrati se raspadaju preko etanola, mlijene, octene kiseline, acetaldehida do ugljen dioksida i
vode. U toku raspadanja, djelovanjem bakterija na eere i na kiseline stvara se izvjesna koliina
alkohola, to treba imati na umu u sudskim ekspertizama kod utvrivanja alkohola u tkivima trulih
leeva. Masti se raspadaju preko glicerola u masne kiseline.

Brzina i razvitak trulenja zavise od vie, kako spoljanjih faktora, tako i unutranjih.
Spoljanji faktori koji utiu na razvitak i brzinu trulenog procesa su
- Na prvom mjestu temperatura okoline. Suvie niska temperatura usporava ili spreava trulenje,
isto tako i suvie visoka temperatura. Temperatura koja ubrzava proces trulenja je izmeu 20 i
35C. Temperatura u grobu usporava trulenje.
- Stepen vlanosti ima uticaja u procesu trulenja. Velika vlanost usporava trulenje (leevi u vodi) .
Poznato je, da leevi na suhu etiri puta bre trule nego u vodi, a u vodi dva puta bre nego u
zemlji (Hofmann). Prema tome, nedostatak vazduha usporava trulenje.
Od unutranjih faktora koji imaju uticaja u procesu trulenja je
- na prvom mjestu uzrok smrti - umrli od zaraznih bolesti, sepse, trule bre.
- kao i doba ivota - leevi novoroenadi znatno bre trule nego leevi odraslih
- isto tako i tjelesni sklop - isto tako leevi gojaznih bre trule nego leevi mravih, kao to

126
ZNACI TRULENJA.
- u koi trbuha spolja dolazi do prebojavanja koe u prljavo zelenkastu boju. Ta trulena prebojenost
(pseudomelanosis) rezultat je vezivanja eljeza i hemoglobina iz krvi sa sumporovodonikom u
eljezni sulfid, odnosno sulfhemoglobin
- deskvamacija epitela, hemoliza krvi i imbibicija krvnom bojom. Poslije smrti membrana eritrocita
biva prolazna za Hb, i hemoglobin difundira u okolinu. Zbog hemolize dolazi do imbibicije intime
krvnih sudova, zatim unutranje povrine srca i sranih zalistaka.
- Transudacija, cijeenje tenosti iz krvnih sudova u tjelesne duplje i duplje organa, uslovljena je
procesom trulenja. Usljed toga u tjelesnim dupljama i u upljinama organa nalazi se prljavo
crvenkasta tekuina, koja sadri deskvamiranog epitela. U procesu trulenja mrtvake mrlje su
intenzivnije, tamnije su boje i pomjeranjem lea se ne premjetaju
- pod dejstvom bakterija, dolazi do trulene napetosti organa ili cijelog lea, emphysema
putrefactionis, praene trulenim zadahom, foetor putrefactionis. Organi postaju laki, a truleni
gasovi mogu deformisati cijeli le, i tako oteati identifikaciju.
- Flacciditas mortis secundaria koja se razvija nakon nestale mrtvake ukoenosti je jedan od
znakova trulenja.
na trulenje se nadovezuje raspadanje

Raspadanje
Proizvod djelovanja mikroorganizama lene flore (gljivica, pljesnivica, i algi) isto tako i insekata -
muha, mravi, grobara itd.
Proces i brzina rasapadanja zavisi od vie faktora.
- meka tkiva kod novoroenadi bivaju unitena za nekoliko mjeseci (4-5)
- male djece za 3-4 godine a kod
- odraslih za 5-7 godina.
najotporniji prema raspadanju su ligamenti i hrskavino tkivo. nakon 10 i vie godina kosti su bez
masti.

Saponifikacija ili adipocire

Pozna lena promjena koja se javlja kod leeva u vlanoj sredini u vodi a bez prisutnog vazduha ili sa
djeliminim prisustvom vazduha. u nekim rjeim sluajevima saponifikacija se moe razviti i bez
prisutne vode ali kod leeva koji su bogati tekuinom.
U procesu saponifikacije masno tkivo pretvara se u sivobjeliastu sapunastu masu koja naknadno
moe ovrsnuti i postati krta nalik na gips.
Saponifikacija je suprotna reakciji esterifikacije. Saponifikacija se sastoji u hidrolizi u glicerol i
slobodne masne kiseline.

Prvi stepen saponifikacije sastoji se u hidrolizi odnosno u lipolizi masnog tkiva i pod povoljnim
uslovima traje oko 2 mjeseca. Tok saponifikacije je dvojak, proces saponifikacije poinje ili
- iz unutranjosti tako to mekana ili polutena mast difunduje u kutis ili
- sa povrine u dubidnu tako da u ovom sluaju mast proima i miie te ih na taj nain
saponifikuje.
To se deava 6-12 mjeseci nakon smrti.
Forenzini znaaj saponifikacije je u tome to oblik tijela biva dugo odran to olakava utvrivanje
uzroka smrti kao i identifikaciju.

Mumifikacija
Pozna lena konzervativna promjena koja se razvija kod leeva izloenim strujanju suhog vazduha kao
i leevima na tavanima u grobnicama, na drveu itd.
Mumifikacija moe zahvatiti cijeli le ali isto tako samo pojedine dijelove tijela. Mumificirani leevi
usljed gubitka tenosti postaju znatno laki ak i 10x laki od svoje prvobitne teine
Mumifikacija usljed sasuenja koe koja je sada tamno smea ili skoro crna. vrsta kao utavljena
sprjeava razvitak trulenja. Kod mumificiranih leeva dlake su odrane

127
Mumufikacija odrava spoljni oblik pa povrede nanesena spolja mogu biti odrane, konzervirane to
olakava sudskomedicinsku dijagnostiku.

Mumifikacija kod novoroenadi (sterilni sadraj crijeva) nastupa znatno ranije nego kod odraslih .
Sve do sada izloeno o mumifikaciji odnosi se na prirodnu mumifikaciju za razliku od vjetake koja
se upranjavala u drevnoj egipatskoj civilizaciji.

Maceracija
Pozna lena promjena koja nastaje kod leeva u tenosti u kojoj nema bakterija ili ako ih ima onda
one same ne djeluju u tom procesu.
Primjer maceracije nalazimo kod izumrlih zaetaka u majinoj utrobi, to je intrauterina maceracija
(maceratio intrauterina).
Ako je maceracija trajala nekoliko dana onda kod takvih plodova
- natkoica je mjehurasto odignuta a mjehuri sadre crvenkastu vodnjikavu tekuinu
- ili su mjehuri pocijepani.
- Na mjestima gdje nedostaje natkoica odgoljena koica je crvenkasta, krvnom bojom
nakvaena, ljigava.
- U grudnoj i trbunoj duplji nalazi se mutna prljavo crvenkasta tekuina.
- Kosti lobanje postaju rasklimatane, a kraljenica povijena, to se moe RTG dokazati kao
Spalding-ov i Brakemen-ov znak.

Gnjilenje
se razvija i kod leeva u vodi, bilo leeva utopljenika, ili leeva neutopljenika, a o tome je bilo rijei
kod utopljenja.

UTVRIVANJE SMRTI
Utvrivanje smrti, odnosno stanja umrlosti ako je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove, vri
mrtvozornik. Lje ne smije biti sahranjen dok ga nije pregledao mrtvozornik, koji treba utvrditi
vrijeme i uzrok smrti.

Ako je smrt nastupila u zdravstvenim ustanovama, onda smrt utvruje deurni ljekar.

Mrtvozornik utvruje uzrok smrti na temelju medicinske dokumentacije kao i na osnovu poznavanja
bolesti umrlog, i nakon toga izdaje dozvolu za ukop.

Mrtvozornik nee izdati dozvolu za ukop kada postoji sumnja ili je oigledna da je smrt
prouzrokovana krivinim djelom, dakle kod nasilne smrti, a isto tako i kod nejasne smrti iji uzrok
izgleda nasilan, pa je sam po sebi sumljiv.

Nesigurni znaci smrti su oni koji se javljaju odmah poslije smrti kao to je
- mlitavost miia (flacciditas mortis primaria),
- prekid respiracija i cirkulacije,
- arefleksija,
- nereagovanje zjenica na svjetlosne podraaje.
Drugu grupu, na osnovu kojih se utvruje smrt, ine osobine lea koje se javljaju nakon smrti
- mrtvaka ukoenost,
- mrtvake mrlje,
- bljedoa i
- mrtvaka hladnoa,

Sigurni znaci smrti su znaci trulenja

128
ODREIVANJE VREMENA NASTANKA SMRTI
Vrijeme smrti se utvruje na osnovu:
- lenih osobina,
- lenih promjena,
- stepena zaivotnih procesa i
- pojava u okolini lea.

Odreivanje vremena nastanka smrti je vrlo teak i sloen zadatak koji se postavlja ljekaru.
Prvenstveno ima kriminalistiki znaaj.

LJENE OSOBINE mogu nam korisno posluiti za utvrivanje nastanka smrti.

- Ritam hlaenja nakon smrti,
- pojavljivanje i razvitak mrtvakih mrlja,
- premjetanje ili nepremjetanje mrtvakih mrlja,
- pojavljivanje, rasprostiranje i nestanak mrtvake ukoenosti,

LENE PROMJENE odreivanje vremena smrti preko lenih promjena je vrlo nesigurno, izuzimajui
lene promjene kod leeva u tenosti.

STEPEN ZAIVOTNIH PROCESA - Odreivanje vremena smrti na osnovu nekih fiziolokih procesa koji
su trajali za ivota, ali su u asu smrti bili prekinuti, utvruje ljekar obdukcijom lea.
- Na osnovu stanja varenja hrane u elucu, moe se priblino odrediti vrijeme od posljednjeg
uzimanja hrane do smrti. eludac za ivota probavlja i ispranjava uzetu hranu za 4 do 6 sati.
Ako je hrana u elucu svarena i kaasta, a u zidu eluca digestivna hiperemija, onda je od
uzimanja hrane pa do smrti prolo vrijeme od 3-4 sata. Ako je hrana u elucu sano savakana,
onda je smrt nastupila ili za vrijeme uzimanja hrane ili neposredno nakon toga. Varenje hrane
je usporeno kod povreda mozga, duboke onesvjeenosti, u komatoznim stanjima.
- Napunjena mokrana beika ukazuje na besvjesno stanje, kao i na nastup smrti due vremena
nakon lijeganja, na poslije pononi nastup smrti, a prazna mokrana beika ukazuje na
prijepononi nastup smrti, odnosno da je smrt nastupila kratko vrijeme nakon to je osoba
legla u postelju.
- Dlake brade i brkova nakon brijanja rastu prosjeno dnevno oko 0,5 mm, to iznosi po
jednom satu oko 0,02l mm. Prema tome, mjerenjem duine dlaka izraslih poslije brijanja i
dijeljenjem sa 0,5 ili 0,21, dobit e se broj dana, ili broj sati proteklih od posljednjeg brijanja
pa do nastanka smrti.
- Na osnovu prebojavanja koe (mutatio coloris) iznad krvnog podliva (haematoma), iz modre
u ljubiastu, zelenkastu i ukastu, ako je poznato vrijeme nanoenja, moe se priblino
odrediti vrijeme koje je proteklo od nanoenja pa do prebojavanja.

UTVRIVANJE VREMENA SMRTI NA OSNOVU ZNAKOVA U OKOLINI LEA imaju iskljuivo

kriminalistiko znaenje. Na primjer ako je le vani, trebe uoiti
- stanje zemljita ispod lea i uporediti ga sa zemljitem oko lea. Trava ispod lea, gubi svoju
zelenu boju i postaje utozelenkasta, usljed gubitka hlorofila nakon 5-8 dana (etiolizacija
trave).
Posredni znakovi koji nam ukazuju na vrijeme nastanka smrti su na primjer:
- zaustavljen sat (ista sila koja je prouzrokovala smrt ovjeka zaustavila je i kazaljke na satu);
- navijen sat budilica;
- upaljen radio ili televizor i upaljeno svjetlo,
- datumi na novinama ili pismima, itd.
mogu nam, uz ostale znake, korisno posluiti za utvrivanje vremena smrti.

129
XIII. IDENTIFIKACIJA
Identifikacija je utvrivanje istinitosti osoba ivih ili mrtvih zatim dijelova tijela, kao i predmeta
(stvari) ivih ili mrtvih osoba.
Prema metodama koje se primjenjuju, razlikuje se kriminalistika i sudsko-medicinska identifikacija.
Kriminalistika identifikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja,
opisivanju, fotografisanja i daktiloskopiranju.
Zadatak sudsko medicinske identifikacie, koju vri ljekar identifikator, je opisivanje svih tjelesnih
osobina, a naroito posebnih odlika tijela.

A. IDENTIFIKACIJA IVIH OSOBA

Najei oblici i naini identifikacije ivih osoba su:
- opisivanje,
- pokazivanje,
- fotografisanje i
- daktiloskopija.

1. Opisivanje.
Opisivanje ivih odnosi se
- na lini opis ili opta tjelesna svojstva i
- na posebne odlike (karakteristike) tijela.
U lini opis spada:
- visina tijela u centimetrima;
- pol;
- starost;
- razvijenost (slaba, srednja, dobra);
- glava (okrugla, izduena, asimetrina);
- obraz-lice (okrugao, ovalan, etverouglast, duguljast, piramidan);
- elno-nosni profil (ravan, ispupen, valovit, luan, izboen);
- kosa (svijetla, kestenjasta, mrko smea, crna, pepeljasta, prosijeda, ravna, valovita, kovrdava,
kudrava, gusta, prorijeena, elavost - potpuna, tjemena ili arina)
- oi, (velike, male, duboke, izbuljene)
- boja oiju (kestenjaste, sive) zelenkaste plaviaste);
- nos (velik, osrednji, malen, ravan, izboen, kukast, irok, uzak);
- elo (nisko, visoko, usko, iroko, uspravno, koso prema naprijed ili posadi);
- obrve (rastavljene, sastavljene, povijsne, lune, ravne);
- usta (mala, srednja, velika, uglovi ili smijalice usana ravna, sputena);
- brada i profil podbradka (ravan, izdubljen);
- ui (priljubljene, klempave, veliina, resica slobodna ili spojena, priljubljena);
- zubi (njegovani, nenjegovani, kariozni, slomljeni, itd.).

U posebna obiljeja spadaju sve individualne oznake kao:

- tetovae,
- oiljci,
- mladei,
- depigmentacije koe (vitiligo),
- deformacije,
- funkcionalne odlike - razni tikovi, poremeaj u izgovaranju rijei, pozivne odlike.

Priblino odreivanje doba ivota kod odraslih kree se izmeu 5-10 godina, kod dojenadi izmeu 5-
10 mjeseci.

130
Doba ivota za novoroenad utvruje se na osnovu duine i teine tijela.

Duina tijela ploda od estog mjeseca pa nadalje jednaka je petostrukom broju lunanih mjeseci. Nakon
tri mjeseca po roenju duina je oko 60 cm, a nakon etiri godine novoroena duina tijela je
udvostruena (100 cm).
U sedmom mjesecu trudnoe plod je teak oko 800 do 1200 grama, u osmom mjesecu oko 1500 do
2000 grama, u devetom oko 2200 do 2500 grama i desetom mjesecu i oko 3000 do 3500 grama.

Starost ploda moe se izraunavati na osnovu duine pupanika i na osnovu teine placente. U estom
mjesecu duina pupanika je oko 37 cm, u sedmom oko 42 cm, u osmom oko 46 cm, u devetom oko
48 cm i desetom oko 50 cm. Teina placente u estom mjesecu je oko 676 grama, u sedmom oko 1107
grama, u osmom oko 1571 grama, u devetom oko 1940 grama i u desetom oko 2320 grama.

Starost ploda u danima moe se izraunati na osnovu njegove duine u centimetrima pomnoene sa
5,6. Isto tako starost ploda u danima moe se izraunati na osnovu duine stopala u milimetrima, ako
se izmjerenoj duini stopala u milimetrima doda 24 i podijeli sa 11.

Vie elemenata odluuje utvrivanje doba ivota odraslih osoba.

Bore, odnosno naboranost koe lica i vrata, obino se pojavljuju oko oiju poslije tridesete godine
ivota, a na vratu poslije 40-45 godina.
Orijentaciono, za utvrivanje ivotnog doba mogu nam posluiti dlake i malje. Pubertetne dlake
oznaavaju ivotno doba polne zrelosti. Prosjedost dlaka poinje prosjeno nakon 35 godine i to
obino u sljeponim predjelima, kasnije se javlja i na dlakama grudnog koa i brade.
Koa je iznad ezdesete godine tanja, a na nadlanim stranama aka pojavljuju se smekaste mrlje
(starake mrlje, efelides).
Staraki prsten (arcus senilis, gerontoxon) javlja se poslije ezdeset pet godina, a cataracta senilis
moe se javiti i ranije.
Nalaz zubala prve i druge denticije daje nam vrlo vane podatke za utvrivanje ivotnog doba.
Izbijanje mlijenih zuba je prvo u donjoj vilici. U estom do osmog mjeseca izbijaju prva dva donja
sjekutia, zatim od osmog do desetog gornja dva sjekutia, potom gornja dva, pa donja dva sjekutia,
itd. Sveukupno, to su po dva sjekutia, jedan onjak i dva kutnjaka na svakoj strani gornje i donje
vilice, kao to se vidi iz slijedee formule:

Zubi mlijenjaci oznaavaju se rimskim brojevima i ima ih po deset u svakoj vilici, ukupno dvadeset.

ili arapskim brojevima

Stalni zubi oznaavaju se arapskim brojevima.

131
2.Pokazivanje.
To je najjednostavniji nain identifikacije ivih osoba. Ova metoda identifikacije je vrlo nepouzdana,
jer subjektivnost agnoscenta esto puta dovodi do pogrene identifikacije, dobronamjerno ili
zlonamjerno.
Pravilo je,
- prije pokazivanja ivih osoba, treba osobe koje vre prepoznavanje da tano opiu opta
tjelesna svojstva, kao i eventualne posebne odlike tijela,
- pa im tek onda pokazati nepoznatu osobu.
- Isto tako, ne treba nikada pokazati nepoznatu osobu pojedinano, nego uvijek u drutvu vie
osoba, istoga pola i pribline iste ivotne dobi,
To je sadrano u l.233 ZKP:
"Ako je potrebno da se utvrdi da li svjedok poznaje lice ili predmete traie se od njega prvo da ih
opie i da navede znakove po kojima se razlikuje, pa e mu se tek poslije pokazati radi poznavanja, i
to zajedno sa drugim njemu nepoznatim licima".

3. Fotografisanje.
Fotografisanje ivih osoba moe posluiti za identifikaciju, ako se vri u tri poze, sprijeda, desni profil
i lijevi profil. Ako su fotografije u srazmjeri 1:10, onda su mogua antropoloka mjerenja na osnovu
takvih fotografija (signaletina fotografija).

4. Daktiloskopija
Dlanovi i tabani su jedini dijelovi ljudske koe sa osobenim crteom vijugica (papillae corii cutis,
christae cutis) i brazdica (sulci cutis) koje se mogu ocrtati na glatkoj povrini. Daktiloskopija
predstavlja najtaniji nain u identifikaciji osoba na osnovu papilarnih linija.
are koje ine koni grebenii, vijugice i brazdice, nazivamo dermatoglifima.
Uglavnom postoje etiri grupe, a klasifikacija se zasniva na pravcima i oblicima koje prave vijugice.
Po obliku su svodste, petljaste, spiralne i mjeovite. Dakako postoje i podgrupe. Nabori koji se nalaze
u koi jagodica prstiju imaju strogo individualan karakter, pa nema dvije osobe sa istim papilarnim
crteom. Ovaj crte se formira ve kod zaetka i nalazi se sve dok koa ne propadne. Crte se ne
mijenja cijelim tokom ivota, zadrava isti oblik od roenja pa do smrti. Pored vjetakih otisaka
prstiju (preko metalne ploe nagaravljene crnom bojom) postoje i prirodni otisci, koji imaju poseban
znaaj u kriminalistikoj praksi. To su otisci papilarnih vijugica, uinjeni nenamjerno na nekoj glatkoj
povrini, na staklu i slino, a zahvaljujui prisustvu produkata znojnih i lojnih lijezda.
Sem za identifikaciju, are se mogu upotrijebiti i za dokazivanje oinstva.

B. IDENTIFIKACIJA LEEVA
Identifikacija mrtvih osoba vri se u svim sluajevima, ako identitet nije poznat, kod leeva naenih u
vodi, umi, zatim nepoznati zadeeni u poaru, zemljotresu, sudaru, itd.
Identifikacija leeva, ako je le itav, obavlja se na isti nain kao identifikacija ivih osoba. To je
opisivanje, pokazivanje, fotografisanje i daktiloskopija.

1. Opisivanje
Osnov za identifikaciju lea, ini spoljanji pregled lea, kao i unutranji pregled. Spoljanji pregled ne
razlikuje se mnogo od linog opisa kod ivih. Unutranji nalaz treba da sadri sve patoloko
anatomske promjene, kao i razna fizioloka stanja (stanje varenja, menstruacija, graviditet, itd.) koja
mogu biti iskoritena za identifikaciju. Ustvari, opisivanje lea, jeste zapisnik o pregledu i obdukciji
lea.
Prilikom opisivanja lea, najvee potekoe zadaje utvrivanje doba ivota. Kod trulih, raspadnutih ili
raskomadanih leeva, jedini nain za utvrivanje ivotnog doba jesu posebne karakteristike na kosturu,
kao i promjene na arterijskim krvnim sudovima.

132
2. Pokazivanje.
Kao i kod ivih, pokazivanje leeva je najprostiji nain identifikacije. Usljed neobinosti situacije,
ovaj metod identifikacije jo je nesigurniji i nepouzdaniji, nego kod identifikacije ivih. I kod
prepoznavanja mrtvih, vae iste smjernice kao i kod prepoznavanja ivih. Naime, prije pokazivanja
lea, treba opisati sva tjelesna svojstva i posebna obiljeja, odjeu, kao i ostale stvari i predmete koji
pripadaju uz le, pa tek onda pokazati le. Ipak pri svemu tome vrlo su este greke u identifikaciji. Pri
opisu lea, naroitu panju treba obratiti zubalu, i uporedbom stanja zubala na leu, sa zubalom u
zubarskom kartonu (ukoliko postoji) sa sigurnou omoguuje identifikaciju lea.

3. Fotografisanje.
Fotografisanje se vri prije svake obdukcije lea. Lje se fotografie u cjelini, a zatim se posebno
fotografiu pojedini dijelovi tijela. Radi lake identifikacije, treba izvriti toaletu lea.
- Oni kapci treba da su otvoreni, a usta zatvorena.
- Stavljanjem nekoliko kapi glicerina izmeu kapaka oka postie se priblino zaivotni sjaj
oiju.
- Kosa treba da je zaeljana.
- Eventualne ozljede na vidljivom dijelu glave treba na neki nain prikriti, revidirati ivanjem ili
lijepljenjem.

4. Daktiloskopija.
Kao i kod ivih, to je najpouzdaniji nain identifikacije, i izvodi se uvijek, ukoliko je epidermis na
prstima ouvan. Ako je epidermis neoteen ili je naboran od maceracije, usljed boravka lea u vodi,
nabori se mogu izravnati ubrizgavanjem glicerina ili nekog drugog sredstva u tkivo ispod koe vrhova
prstiju. Meutim, ako je epidermis oteen, ili ako ga na jagodicama prstiju nema ("mrtvaka
rukavica") , onda se uzimanje otisaka u takvim sluajevima ne moe napraviti.

C. IDENTIFIKACIJA DIJELOVA LEA

Identifikacija svjeih leeva, ne daje toliko potekoa kao identifikacija raspadnutih leeva ili
raskomadanih leeva. Sastoji se u utvrivanju pola i ivotne dobi, kao i visine tijela.

1. Odreivanje pola
Kosti muke osobe su prosjeno vee, deblje i due, i grebeni na kostima su izraeniji nego kod
kostiju enskih osoba.
Lobanja je kod mukih prosjeno vea i eono nosni ugao je izraeniji, kod enskih je lagana krivina.
Donja vilica kod mukih razvijenija, grbavija a alveolarni lukovi su jae izraeni.
Najsigurniji i najtaniji podaci mogu se dobiti pregledom karlice (pelvis).
ulaz u karlicu kod mukih je srcolik uzak i povien a kod enskih jajast irok i snien.
ugao izmeu donjih krakova stidne kosti otriji je kod mukih .
ugao vrata butnjae (ugao izmeu dijafize i vrata) kod mukih je vei (125-135 stepeni) kod
enskih je manji (110-125).
acetabulum je kod mukih iri kod enski ui. sakrum je dui i ui kod mukih krai i iri kod
enskih.
foramen obturatum kod mukih je jajast a kod enskih trouglast.
incisura ishiadica major je pod otrim uglom kod mukih a pod pravim uglom kod enskih

133
2. Odreivanje doba ivota
Za utvrivanje doba ivota kod leeva sem smjernica za utvrivanje doba ivota kod ivih postoje i
druga mjerila koja se mogu dobiti obdukovanjem jezgre okotavanja, spojonost epifiza sa dijafizama, i
sraslost avova.

avovi krova lobanje koronarni, sagitalni i lambdoidni sratavaju

u etapama.
eoni av okotava u ranom djetinjstvu.
Koronarni av: prednji dio od 40-50 god., srednji oko 60 g.,
vanjski 30-40 g.
Sagitalni av: prednji dio oko 40-50 g., druga etvrtina 30-40 g.,
trea etvrtina 20-30 g., zadnji dio 30-40 g.
Lambdoidni av: prva treina oko 50 g., srednja poslije 50 g. i
donja treina oko 50 god.

Epifiza humerusa odvojena je od dijafize kod djece, spojene su hrskavicom do 15 odnosno 16 godine.
Kotana granica se vidi do 22 godine, potom granica dijafize i epifize se ne vidi.

3. Odreivanje visine tijela

Kod postojanja samo kostura, a bez mekih tkiva, duina tijela se moe izraunati, ako se duini
kostura doda 3-5 cm.
Duina kostura moe se dobiti iz duine cjevastih kostiju, kada se
njihova duina pomnoi sa odreenim koeficijentom.
Za muki pol, koeficijent je
- za femur 3,66,
- tibiju 4,53,
- fibulu 4,58,
- humerus 5,06,
- radius 6,88,
- ulnu 6,41.
Za enske kosti taj koeficijent je neto vei.

Za izraunavanje duine ploda (novoroeneta) moe posluiti formula po Baltazaru:

- visina = 8 cm + 5,6 x duina dijafize femura
- visina = 8 cm + 6,5 x duina dijafize tibije
- visina = 8 cm + 6,5 x duina dijafize humerusa

Osim optih podataka, odreivanje pola, ivotne dobi i visine tijela, treba utvrditi i individualne
karakteristike nepoznatog lea, kako bi identifikacija bila to pouzdanija.

Stari prelomi, ostavljaju tragove (kotani ulj, kalus) koji uporeivanjem sa RTG snimcima, ukoliko
postoje, mogu posluiti kao pouzdan pokazatelj za identifikaciju.

Isto tako nalaz na zubalu, tetovae, pigmentacije, nevusi i drugo mogu biti od ogromnog znaaja u
identifikaciji lea ili dijelova lea.

Superpozicija ili superimpozicija omoguuje identifikaciju lea, uporeivanjem fotografije lobanje

nepoznatog lea sa fotografijom nestale osobe (lobanja se fotografie u istom poloaju kao to je
poloaj glave osobe na fotografiji). Poklapanje oblika kostiju lobanje i lica sa odgovarajuim

134
dijelovima glave i lica na
fotografiji, drugim rijeima poklapanje kontura lobanje sa konturama koe glave i lica na fotografiji,
mogu posluiti u dokazu identinosti osobe.

D. IDENTIFIKACIJA ODJEE I STVARI

Opisivanje predmeta i stvari naenih kod nepoznatih leeva, ima vei znaaj nego kod nepoznatih
ivih. Odjea kao predmet sudsko-medicinskog vjetaenja, sem u identifikaciji, moe biti predmet
vjetaenja u sluajevima diferenciranja povreda, zatim kod poroaja i pobaaja, kod polnih delikata
(obljuba, nasilni snoaj), kod razlikovanja ubistva, samoubistva i zadesa.
Pregledom odjee treba konstatovati:
- veliinu odijela i vea, kroj (muki, enski, seoski, varoki),
- vrsta tkanine (tof, sukno, platno),
- materijal (vuna, lan, najlon, plastika),
- postavu (etikete, inicijali),
- dugmad, kragnu, kravatu, korset, pojas, opasa, preglicu, arape, obuu.
Zatim pregledati sastavne dijelove odjee, maramice, rukavice, predmete u odjei, novac,
dragocjenosti, pribor za puenje, asovnik, dokumenta, pisma.
Osim opisivanja, naene stvari mogu se fotografisati.

E. IDENTIFIKACIJA OINSTVA
Oinstvo (paternitas) moe se posmatrati sa pravnog i sa biolokog (sudsko-medicinskog) gledita.
Po zakonu, dijete roeno u braku vai kao brano. U biolokom smislu otac djeteta je onaj mukarac,
iji su spermiji oplodili jajnu stanicu iz koje se dijete razvilo.
Analogno oinstvu, maternitas se odnosi na utvrivanje majke djeteta. To dolazi u obzir, ako postoji
sumnja za zamjenu djece u porodilitima, ili ako su djeca zamijenjena na neki drugi nain. Znatno
rjee postavlja se pitanje materinstva - maternitas, nego to se to postavlja u sluajevima oinstva -
paternitas.

Za iskljuivanje, odnosno utvrivanje oinstva, moe se primijeniti vie metoda:

1. VRIJEME PROVJERAVANJA OPLODNE MOI (POTENTIA GERMINALIS), odnosno vrijeme koncepcije,

mora se poklapati sa vremenom dana roenja djeteta. Ovaj nain identifikacije oinstva je vrlo
nesiguran, iz razloga, to se provjeravanje oplodne moi, odnosno vremena koncepcije, vri
retrogradno, pa se ova metoda upotrebljava iznimno.

2. UTVRIVANJE VREMENA KONCEPCIJE (DOBA ZAEA), na osnovu tjelesne razvijenosti

novoroeneta i trajanja trudnoe. Ova metoda identifikacije, moe se primijeniti samo onda, ako
znamo taan izgled novoroeneta pri roenju. Bez znaaja je, ako presumptivni otac, u vrijeme
zaea djeteta, dokae za to vrijeme svoju odvojenost od supruge.

3. ANTROPOLOKI PREGLED NA OSNOVU SLINOSTI DJETETA SA MAJKOM I PRESUMPTIVNIM OCEM.

Uporeuju se antropomorfoloke osobine glave, aka i stopala djeteta, majke i presumptivnog oca.
Postoji preko 200 parametara za antropomorfoloki pregled. To su oblik glave i potiljka, zatim kosa,
lice, elo, obrve, otvor onih kapaka, one jabuice, duice, nos, usta, usne, zubi, bradak, ui (kozlac,
pakozlac, rub, pa-rub, meukozlaki usjek, resica), eono nosni profil i nosno usneni profil, vilice,
ake, prsti (kaiprst i domali prst), nokti, dlan (are na dlanu), stopala (prsti, nokti, svod stopala, linija
vrhova prstiju), hod i dr.

4. IZNALAENJE KOD DJETETA I PRESUMPTIVNOG OCA ISTIH NASLJEDNIH MALFORMACIJA, odnosno

patolokih osobina, iji je modus nasljeivanja poznat. To su: syndactilia, brachydactilia; ptosis
palpebrae, psoriasis vulgaris, microcephalia, progenia, itd., Sve ove kao i druge anomalije mogu
posluiti kao vjerovatni dokazi oinstva,.

135
5. IDENTIFIKACIJA NA OSNOVU NASLJEDNO BIOLOKIH OSOBINA, koje dijete nasljeuje od majke i oca.
Vri se odreivanjem krvnih grupa i serumskih faktora, i odreivanjem tkivnih grupa (HLA tijela). Za
hematoloku analizu treba uzeti krv, majke, djeteta i presuroptivnog oca. Hematolokim analizama ne
moe se sa sigurnou utvrditi oinstvo, ali se u sluaju neslaganja genetskih faktora moe samo
iskljuiti. Ako dijete ima neki dominantni faktor, a tog faktora nema niti majka niti presumptivni otac,
onda taj faktor dijete je moglo naslijediti samo od neke druge osobe, i prema tome presumptivni otac
se moe iskljuiti iz oinstva.

136