Ekologija je prirodna i najdiscipliranija nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji,

kemiji, geografiji, geologiji, fizici i matematici. U zadnje vrijeme, informatika igra

veliku ulogu u sintezi i prikupljanju ekolokih podataka. Ekologija potie od grkih
rijei oikos: dom i logos: rije, znanost. Ekologija je znanost o ivotnoj okolini koja
prouava odnose izmeu ivih bia, sredine u kojoj iva bia ive, te ime se
hrane. Pojam ekologija je uveo Haeckel 1866. godine. Ekologija pokuava nai
odgovor i rjeenje brojnim problemima okolia koji nas sve vie
okruuju. Naalost, mnogi od njih su ljudskog porijekla.

Globalno zatopljenje, prijevozna sredstva, termoelektrane i sagorijevanje fosilnih

goriva su odgovorne za vie od 50% zagaenja zraka. Vode i tla sadre sve vee
koliine raznih metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike koliine
radiaktivnog otpada, ija manipulcija i odlaganje zahtjeva vrlo precizne mjere i
standarde. Istaknutiji ekoloki problemi su i izumiranje mnogih ivotinjskih vrsta,
kisele kie... Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva, a ako je ona ranjiva i mi
postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je ve prouzroilo ozbiljne klimatske
promjene, a klimatske promjene u kombinaciji sa zagaenjem zraka i voda su
odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.
Dakle, ekologija se suoava sa problemima u okoliu. Odgovori nisu uvijek jasni,
jednostavni ni lagani.
Ekologija je rije koja nikad nije bila shvaana ozbiljno jer mnogo ljudi jo uvijek
misli da ekolozi i znanstvenici samo plae ljude kada govore o rastuim ekolokim
problemima. Ali naalost, stvarnost je neto potpuno drugaije jer se sada
moramo boriti s vie ekolokih problema nego ikad u povijesti ovjeanstva.