You are on page 1of 15

OBRADA NA STRUGU

Struganje je postupak obrade kojim se oblikuju rotacioni radni predmeti: osovine,


vratila, aure, remenice, zamajci, klipovi, cilindri, vijci, navrtke, itd. Maina je
strug,alat je strugarski no, pribor stezna glava, iljci... Osnovne operacije obrade
struganjem su spoljanja i unutranja uzduna obrada, spoljanja i unutranja
poprena obrada, usjecanje spoljnjih i unutranjih ljebova, obaranje ivice na
unutranjim i spoljnjim povrinama, obrada unutranjih i spoljnjih konusa, rezanje
navoja, izrada profilnih i unutranjih povrina, buenje aksijalnih otvora i rupa itd.

- Kretanje pri obradi struganjem

Glavno kretanje

je obrtno i izvodi ga predmet obrade

Pomono kretanje

je pravolinijsko i izvodi ga alat.

Zadatak br. 1

Za dio prikazan na slici, koji se obrauje na univerzalnom strugu (pojedinana proizvodnja)


potrebno je odrediti:

Redosljed operacija i zahvata.

Dimenzije osnovnog materijala, ako se osovina izrauje od ipke.

Elemente mjerodavnih reima obrade i mainsko vrijeme za pojedine zahvate

1
Poznati su podaci:

Materijal radnog predmeta je .0645 M 65 daN mm2 650Pa, HB 180


Oblik pripremka (polufabrikata) je valjani matetrijal normalne tanosti krunog presjeka.
Maina, koja se koristi za obavljanje svih zahvata, je univerzalni strug US-22 sljedeih
karakteristika:

snaga elektromotora PM 4.05kW


stepen iskoritenja cijele maine 0,8,
oblast koraka uzdunog kretanja su 0.09 1.28mm o
faktor geometrijske promjene koraka uzdunog kretanja S 1,12
broj stepeni slobode udunog kretanja ms 24
oblast koraka poprenog kretanja sp 0.02 0.32mm o
faktor geometrijske promjene koraka poprenog kretanja S 1,12
broj stepeni slobode poprenog kretanja ms 24
oblast broja obrtaja glavnog vretena n 45 2000o min
broj stepeni slobode glavnog vretena mn 12
faktor geometrijske promjenene broja obrtaja n 1,4

Za poprenu grubu obradu koristi se no za od tvrdog metala (TM), bez fazete,


presjeka b h 8 12mm sljedeih karakteristika 900 , =40, r =0.5, 1=100 , za koji

je doz 22daN mm2 . Slobodna duina noa je ln =18mm


Za grubu spoljanu uzdune obrade predvia se no od brzoreznog elika, bez fazete,
presjeka tijela 16x16 sljedeih karakteristika: 900 , 1 100 , 4, r 1.0mm , za
koji je dozvoljeno naprezanje doz 22daN / mm2. Slobodnu duina noa je ln 24mm
Za finu uzdunu spoljnu obradu usvaja se no sa ploicom od tvrdog metala, bez
fazete, kvaliteta P20 , presjeka tijela bxh 12x20mm sa r 0.5mm 900 .

2
E 2.2 104 daN / mm2 modul elastinosti materijala,
I 0.049 D4 - moment inercije presjeka radnog predmeta,
l, 14.5 slobodna duina radnog predmeta poslije odsjecanja,
1
koeficijent naina stezanja (izmeu stezaa i iljka).
110

Rjeenje:

Propisani kvalitet obraene povrine (N6) zahtjeva i obradu na brusilici. Meutim u ovom
primjeru daje se samo redosled stezanja i zahvata za obradu na strugu.

1.1 Redosled stezanja i zahvata na strugu:

Prvo stezanje:

1. Poprena spoljna gruba obrada povrine na strani prenika M20.

2. Izrada sredinjeg gnijezda;



3. Uzduna spoljna gruba obrada 34 2 3 i l 120 1p

4. Uzduna spoljna gruba obrada na 202 i l 80mm

5. Uzduna spoljna fina obrada na 20 i l 80mm;

6. Uzduna spoljna fina obrada na 343 i l 120 80 1p B

7. Obaranje ivice 2/45o na preniku 20mm

8. Gruba i fina obrada navoja M20 i l 60mm

9. Odsijecanje na preniku 343 i l 120 1p

3
Drugo stezanje:

10. Poprena spoljna gruba obrada povrine prenika 343 sa


obezbeeljem duine obradka l 120mm ;

11. Obaranje ivice 2/45o na preniku 343 mm .

1.2. Dimenzije pripremka:

Iz tablice 17.20 i 17.30 uzimaju se podaci:

1 3.5mm - dodatak za grubu uzdunu obradu (t.17.20)

2 1.2 1.2 1.44mm 1 - dodatak za finu uzdunu obradu (t.17.30)

'2 1.2 0.9 1.08mm - dodatak za finu uzdunu obradu na preniku 20 (t.17.30)

3 0.45 1.2 0.54mm - dodatak za bruenje nekaljenog radnog predmeta (t.17.30)

Na osnovu vrijednosti dodataka i prenika radnog predmeta d 34 dobija se raunski


prenik pripremka:

Ds, d 1 2 3 34 3.5 1.44 0.54 39.48mm

Usvaja se prvi vei standardni prenik Ds 40mm (t. 19.1).

Iz tablice 17.32 uzima se dodatak za grubu poprenu obradu 1p 1.5mm i irina noa za

odsijecanje B 4mm 2, pa je potrebna duina pripremka pri obradi jednog radnog


predmeta:

Ls L 21p B 120 2 1.5 4 127mm

1
Za pojedinanu i maloserijsku proizvodnju dodaci se poveavaju do 20%.
2
Ako se radi o pripremka koji je ve odsjeen onda nema B

4
1.3. PRORAUN ELEMENATA REIMA POPRENE GRUBE SPOLJANJE OBRADE
POVRINE NA STRANI PRENIKA D 20mm (ZAHVAT BR.1)

1.3.1 Dubina rezanja

L s L B
t 1p 1.5mm
2

3 4

1.3.2. Odreivanje koraka:

a) Korak s obzirom na otpornost alata (noa):

doz
s, Y1 mm / o
Ck1 C0 t x1 kF

Ck1 300, x1 1.0, y1 0.75 (t.20.29 za 1=100 ) - koeficijenti za otpore rezanja

kF kFv kFM kF kF kFr kFs

gdje je:

k Fv 0.5 (t.20.29) parcijalni popravni koeficijent u zavisnosti od brzine rezanja,


0.75 0.75
65
kFM M 0.9 (t.20.30) - koeficijent s obzirom na mehanika
75 75
svojstva radnog predmeta,

kFS 1 (t 20.31) koeficijent s obzirom na stanje i vrstu materijala,

kF 0.89 , k F 1, k Fr (t 20.32) - koeficijenti s obzirom na geometrijske razmjere alata.

kF kFv kFM kF kF kFr kFs 0.5 0.9 1.0 0.89 1.0 0.4

5
Prema tablici 10.2, geometrijska karakteristika noa je:

6f 2.4ef 1.0
Co
b2 e
h 12
e 1.5
b 8

ln 18
f 1.5
h 12

6 1.5 2.4 1.5 1.5 1.0


Co 0.14
82 1.5

22
s, 0.75 0.83mm / o
300 0.14 1.51 0.4

Izraunata vrijednost koraka s 0.83mm / o s obzirom na otpornost noa vea je od


orjentacione maksimalne vrijednosti s 0.4 0.5 mm / o koje doputaju ostali kriterijumi (t

25.22).

Imajui u vidu postojee korake za poprenu obradu na maini s 0.02 0.32 mm / o

usvaja se standardna vrijednost s 0.315mm / o (t.18.3).

1.3.3. Odreivanje broja obrtaja

a) Broj obrtaja s obzirom na iskoritenje postojanosti alata

320 Cv
nA k V o
T D t x s0y
m min

Za materijal radnog predmeta, tvrdi metal P20, i s 0.3 0.7 iz tablice t. 20.20 sljedi:

Cv 227, x 0.15, y 0.35, m 0.20

k V k mV k sV k fV k V k 1V k rV k OV k AV kLV - popravni koeficijent

pri emu je:

75 75
k mV 1.15 - parcijalni koeficijent s obzirom na material radnog predmeta
M 65
(t.20.21);

6
k sV 0.8 - koeficijent u zavisnosti od kvaliteta radnog predmeta (t. 20.24);

k FV 1.05 , k V 0.81, k V , k rV 0.9 - parcijalni koeficijenti zavisni od


1

geometrije reznog alata (t.20.25);

k oV 1.24 za d / D 0 - parcijalni koeficijent s obzirom na karakter obrade (t.20.26);

k AV 0.9 za b h 8 12 - parcijalni koeficijent s obzirom na presjek noa

(t. 20.27);

k LV (t.20.28) - parcijalni koeficijent s obzirom na duinu obrade.

k v kmV k sV k fV k V k 1V k rV k OV k AV kLV 1.15 0.8 1.05 0.81 0.9 1.24 0.9


k V 0.786

Prema tablici 22.20 usvaja se postojanost alata T 60min , pa je:

320 227
nA 0.786 887o / min
60 0.2
40 1.50.15 0.3150.35

b) Broj obrtaja s obzirom na iskoritenje snage maine

1.95 106 PM 1.95 106 4,05 0.8


nM 2087 o / min
Ck1 t x1 so y1 D kF 300 1.51 0.3150.75 40 0.4

Poto je n A nM to je mjerodavan broj obrtaja na 887 o / min , uz napomenu da se


obrada obavlja u oblasti iskoritenja postojanosti alata.

Raunska vrijednost nA 887 o / min pada izmeu standardnih i susjednih brojeva

nm 710o / min i nm1 1000o / min (t.18.2).

Izbor odgovarajueg standardnog broja obrtaja vri se na osnovu vee vrijednosti


proizvoda nm so i nm1 sm 1

320 CV K V 320 227


sm1 y 0.35 0.2 0.786 0.22mm / o
T D t nm1
m x
60 40 1.50.15 1000

Doputena standardna vrijednost koraka je sm1 0.2mm / o . Otuda je:

nm s0 710 0,315 223

7
nm1 sm1 1000 0,2 200

Poto je nm s0 nm1 sm1 mjerodavni elementi obrade su: s s0 0,315mm / o i

n nm 710o / mm jer se pri proizvodu nm s0 postie manje vrijeme obrade.

1.3.4. Mainsko vrijeme poprene obrade

l l1 l2
tg (t.10.2.)
ns

D 40
l 20mm
2 2

l2 0,5 2 mm ; usvaja se l1 1,5mm

t 1,5
l1 0,5 2 1,5 1,5mm
tg tg90

20 1,5 1,5
tg 0,103min .
710 0,315

Prema tome mjerodavni reimi poprene obrade su: t 1,5mm , s 0,315mm / o ,

n 710o / min , T 60min , t g 0,103min .

8
1.4 PRORAUN ELEMENETA UZDUNE SPOLJNE GRUBE OBRADE NA
34 2 3 341,440,54 i L 120 1 p B 120 1,5 4mm (ZAHVAT BR.3)

1.4.1 Dubina rezanja

Raunski prenik obradka D/ S 39,48mm prilagoen je prvom veem standardnom

preniku DS 40mm , pa je dubina rezanja vea od dodatka za uzdunu grubu obradu i

iznosi:

DS d 2 3 40 34 1,44 0,54
t 2,01mm
2 2

1.4.2. Odreivanje koraka

a) Korak sa obzirom na otpornost alata

doz mm
s,0 y1
c k1 c o t x k F o

Geometrijska karakteristika noa odreuje se po obrascu:

6f 2.2 e f 0.2
Co , (t.10.2) gdje je
b2 e

h 16
e 1.0
b 16
ln 24
f 1.5
h 16
6 1.5 2.2 1 1.5 0.2
Co 0.047
162 1

Za usvojeni alat i dodati materijal radnog predmeta iz tablica 20.29 20.32 nalaze se
vrijednosti parcijalnih popravnih koeficijenata:

Ck1 200, x1 1.0, y1 0.75 t.20.29

kF kFv kFM kF kF kFr kFs 1 0.9 1.0 1.08 0,93 0.9 pri emu je:

0.75 0.75
65
kFV 1.0 t.20.29 , kFM M 0.9 (t.20.30), kFS 1.0 t.20.31
75 75

9
kF 1.08, kF , k Fr 0.93 t.20.32 .

doz 22
s, y1 0.75 1.41mm / o
Ck1 Co t k F
x1
200 0.047 2.011 0.9

Izraunatoj vrijednosti odgovara prva nia standardna vrijednost s 1.4mm / o (t.18.3).


Usvaja se najvea vrijednost koja postoji na maini so, 1.25mm / o (za

su 0.09 1.28mm / o, s 1.12, t.18.3) .

b) Korak s obzirom na krutost radnog predmeta

2 E I
s,, y1 ,gdje je
0.8 CK1 t x1 l3 kF

I 0.049 D4 0.049 35.984 0.821 105 mm4

l 120 1p B l, 140mm

1.44 2,2 104 0.821 105


s,, 2563mm / o
0.75 1
0.8 200 2.01 140 0.9
1 3

110

Dobijena velika vrijednost koraka s,, pokazuje da je radni predmet veoma krut i da njegove
elastine deformacije pod dejstvom sila rezanja ne utiu na tanost obrade.

Usvaja se najvea vrijednost koja postoji na maini so,, 1.25mm / o (za

su 0.09 1.28mm / o, s 1.12, t.18.3) .

c) Korak s obzirom na kvalitet obraene povrine

s,,, 8 r H ,

gdje je H 60m - maksimalna hrapavost za grubu obradu (t. 24.2)

s,,, 8 1.0 0.06 0.69mm / o

Izraunatoj vrijednosti koraka odgovara standardna vrijednost so,,, 0.63mm / o (t.18.3 za


1.12 ), pa je sk min so,,,so,,, 0.63mm / o pomou koje se provjerava jednaina:

10
2 0.4 s2
CK1 t sk l KF C ,
x1 y1 3

2 E I 8r

pri emu je C 60m (t.24.3) debljina defektog sloja pa je:

1
0.4
1.44 110 0.633
200 2.01 0.630.75
1403
1.07 0.06
2 2.2 104 0.821 105 8 1.0
0.72 0.11

Poto je lijeva strana znatno vea od desne (korak s obzirom na krutost radnog predmeta i
kvalitet obraene povrine moe s o biti znatno vei) uzeemo za korak vrijednost

sk s0, 1.25mm / o , pa je tada

1
0.4
1.44 110 1.25 2
200 2.01 1.25 140 1.07
0.75 3
0.06
2 2.2 10 4 0.821 105 8 1.0
0.72 0.26

Desna strana je opet znatno manja od lijeve. Pribliavanje desne strane lijevoj, a time i
odreivanje korespodentne vrijednosti koraka sk u ovom sluaju nije cjelishodno izvoditi jer

je sk so, , pa je stoga korak s obzirom na relevantne kriterijume jednak


so min sko, so, so, 1.25mm / o .

1.4.3. Odreivanje broja obrtaja

a) Broj obrtaja s obzirom na iskorienje postojanosti alata

320 C V
nA kV
T D t x so y
m

gdje je: CV 56, x 0.25, y 0.66, m 0.125 t.20.20 za s 0.25

k v kmv k sv k fv k V k 1v krv k ov k av klv pri emu je:

n
75
1.75
75
k mv CM 1.0 1.284 (t.20.21), pri emu je CM 1.0 i n 1.75 (t.20.22) ;
M 65

k SV 0.95 (t.20.24) k fv 0.95 , k v 0.66 , k 1v 1 k rv 0.94 (t.20.25); k ov 1.0 (t.20.26) ;

k av 0.93 (t.20.27) ; k lv (t.20.28).

11
k v 1.285 0.8 0.95 0.66 1 0.94 1.0 0.93 0.56

T = 60min (t. 22.20) pa je:

320 Cv 320 56
nA KV 0.56 109 o/min
T D t s0
m x y
60 0.125
40 2.010.25 1.250.66

b) Broj obrtaja s obzirom na iskoritenje snage maine

1.95 106 PM 1.95 106 4.05 0.8


nM 369,3 o / min
Ck1 t x1 s0 y1 D kF 200 2.011 1.250.75 40 0.9

Obrada se obavlja u oblasti iskoritenja postojanosti alata jer je n A < nM, pa uzdunu grubu
obradu treba izvesti sa jednim prolazom i 1 . (i - str. 74)

Raunski broj obrtaja nA 109 o / min se nalazi izmeu dva susjedna standardna broja

n 90o / min i n 125o / minkoji se nalaze na maini (t.18.2 za 1.4 ).

Izbor odgovarajueg standardnog broja obrtaja vri se na osnovu vee vrijednosti


proizvoda nm so i nm1 sm 1 pri emu je:

320 CV 320 56
sm1 y k V 0.66 0.125 0.56 1.01mm / o
T D t nm1
m x
60 35.98 2.010.25 125

Standardna vrijednost koraka sm1 1mm / o , pa je:

so nm 1.25 90 112.5 ,

sm1 nm1 1 125 125 .

Poto je nm so nm1 sm1 , to su mjerodavni reimi obrade: so 1,25mm / o i

nm 90 o / min .

1.4.4. Glavno vrijeme obrade

L l l1 l2 125.5 1.5 0
tg i i 1.13min t.10.2
ns ns 90 1,25

pri emu je: l L 1p B 120 1.5 4 125.5mm , l1 0 0.5 2 mm ; usvaja se

l1 1.5mm i l2 0 .

12
Prema tome numerike vrijednosti elemenata mjerodavnih reima uzdune grube obrade
na prenik 35.98 i duinu L 120 1p B iznose: t 2,01mm , s 1,25mm / o ,

n 90o / min , T 60min , t g 1,13min .

13
1.5. PRORAUN ELEMENATA UZDUNE SPOLJANJE FINE OBRADE NA PRENIK
20mm I DUINU L 80mm (ZAHVAT BR. 5)

1.5.1. Dubina rezanja

'2
t 0.59mm .
2

1.5.2. Odreivanje koraka

Kod zavrne obrade korak se odreuje samo s obzirom na kvalitet obraene povrine
zbog malih dubina rezanja.

s 8 H r 8 0.01 0.5 0.2mm / o

U zavisnosti od prenika radnog predmeta i kvaliteta obrade nalazi se maksimalna


hrapavost (t 24.2) H 10m .

Usvaja se standardna vrijednost t.18.3 za 1.12 , so 0.2mm / o .

1.5.3. Odreivanje broja obrtaja

a) Broj obrtaja s obzirom na iskoritenje postojanosti alata

320 C V
nA kV
T D t x so y
m

pri emu je: CV 273, x 0.15,y 0.20,m 0.20 (t. 20.20 za P20 i s 0.3 ),

T 90min

k v kMv k sv k fv k V k 1v krv k ov k av klv

75 75
Vrijednosti parcijalnih popravnih koeficijenata su: kMV 1.15 (t.20.21),
M 65

k SV 1.0 (t 20.24 bez kore), kfv 1.05 , k V 0.81, k 1v , k rV 0.9 , (t.20.25),

k ov 1.0 (t.20.26) , k av 0.93 (t.20.27) , k lv (t.20.28)

k v 1.15 1.0 1.05 0.81 0.9 1.0 0.93 0.82

14
320 Cv 320 273
nA k V 0.2 0.82 2063 o/min
T D t s0
m x y
90 21.08 0.590.15 0.20.2

Maksimalni ostvarivi broj obrtaja prenosnika maine je n 2000o / min , a to je ujedno i


standardni broj, to je i mjerodavan za dalji proraun.

1.5.4 Glavno vrijeme obrade

L l l1 80 1.5
tg i i 1 0.2min, t.10.2 gdje je:
ns ns 0.2 2000

l 80mm , l1 0.5 2 1.5mm

Numerike vrijednosti elemenata mjerodavnog reima fine obrade na 20mm i L 80mm


iznose: t 0.59mm , s 0.2mm / o , n 2000o / min , T 90min , t g 0,29min .

15

You might also like