Professional Documents
Culture Documents
Opšta Upustva Za Tower 6 PDF
Opšta Upustva Za Tower 6 PDF
6.1 Proraun
Tower 6.......................................................................................................... 1
Sadraj .......................................................................................................... 3
1. UVOD ......................................................................................................... 1
1.1 Potrebna konfiguracija raunara ...............................................................1
1.2 Instalacija programa ...............................................................................9
1.2.1 Pojedinana instalacija programa ................................................................. 10
1.2.2 Mrena instalacija ...................................................................................... 17
1.3 De-instalacija programa ........................................................................ 23
1.4 Pokretanje programa ............................................................................ 24
1.5 Osnovna koncepcija i organizacija programa............................................. 25
2. GRAFIKI INTERFEJS............................................................................... 26
2.1 Izgled ekrana....................................................................................... 26
2.2 Raspored i veliina prozora za crtanje...................................................... 28
2.3 Rad sa prozorima ................................................................................. 31
2.4 Aktiviranje naredbi ............................................................................... 33
2.4.1 Ponavljanje i prekidanje naredbi .................................................................. 34
2.4.2 Izbor podkomandi sa komandne linije ........................................................... 34
2.4.3 Transparentne naredbe............................................................................... 35
2.4.4 Rad sa dijalog box-ovima............................................................................ 35
2.5 Izbor taaka ........................................................................................ 44
2.5.1 Slobodan izbor taaka ................................................................................ 47
2.5.2 Ortogonalni i polarni izbor taaka ................................................................. 47
2.5.3 Relativan unos take zadavanjem jedne koordinate ........................................ 49
2.5.4 Izbor taaka zadavanjem koordinata ............................................................ 50
2.5.5 Izbor taaka preciznim pogaanjem (OSNAP - kriterijumi) ............................... 52
2.5.6 Izbor taaka selektovanjem......................................................................... 55
2.6 Crtanje poligonalne linije ....................................................................... 55
2.6.1 Crtanje proizvoljne poligonalne linije ............................................................ 56
2.6.2 Crtanje pravougaonika ............................................................................... 57
2.6.3 Crtanje kruga............................................................................................ 60
2.6.4 Postavljanje polilinije po obodu iscrtane konture ............................................ 61
1. UVOD
1.1 Potrebna konfiguracija raunara
Program Tower 6 je potpuno samostalan grafiki program koji radi pod
operativnim sistemima: Windows 2000, Windows XP i Windows Vista. Minimalna
konfiguracija raunara je praktino odreena minimalnim zahtevima ovih operativnih sistema,
pa e program raditi na svim raunarima na kojima su instalirani i rade ovi operativni sistemi.
Meutim, za ozbiljniji rad sa programom, poeljno je da imate to vie raspoloive RAM
memorije.
Prostor na disku
Memorija
U Windows okruenju, programi za svoj rad koriste tzv. virtualnu memoriju. Virtualnu
memoriju sainjavaju RAM (standardna operativna memorija raunara) i tzv. swap file -
rezervisani prostor na disku. S obzirom na relativno mali kapacitet operativne memorije,
Windows automatski rezervie odreeni prostor na disku (swap file) koji fiziki predstavlja
poveanje operativne memorije. Te dve memorije rade zajedno i predstavljaju jednu celinu -
virtualnu memoriju.
Potrebna ukupna koliina virtualne memorije za rad programa, zavisi iskljuivo od sloenosti i
veliine problema koji se reavaju. Kako je programu najvea koliina slobodne virtualne
memorije potrebna pri samom proraunu uticaja metodom konanih elemenata, to Vam se
moe desiti sluaj da po aktiviranju prorauna program izda upozorenje da nema dovoljno
virtualne memorije. Poto je koliina RAM memorije fiksna, odnosno ima je onoliko koliko je
ugraeno u raunar, to praktino, veliina virtualne memorije zavisi iskljuivo od slobodnog
prostora na disku i reenje za ovakav problem je u rezervisanju veeg prostora na disku za
swap file. Ako disk ima vie particija, ili na raunaru postoji vie diskova, obavezno treba
naloiti Windows-u da swap file formira na disku (particiji) sa najvie slobodnog prostora.
U daljem tekstu izneemo postupak provere podeenosti veliine prostora na disku za kreiranje
swap file.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu System, nakon ega e se
otvoriti dijalog box System Properties.
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvatanje novih vrednosti
aktivirajte komandno polje Set, a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potomo i iz ostalih prozora naredbe System.
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvatanje novih vrednosti
aktivirajte komandno polje Set, a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a
potomo i iz ostalih prozora naredbe System.
Zatim se unese:
Na ovaj nain smo prethodno kreiranoj konfiguraciji Windows XP - 3GB, dodali opciju za
podrku veliine virtualne memorije od 3 GB.
bootcfg
Boot Entries
------------
Boot entry ID: 1
Friendly Name: "Microsoft Windows XP Professional"
Path: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT
OS Load Options: /fastdetect
Exit
Prilikom sledeeg startovanja (boot) Windows-a pojavie se dve konfiguracije. Ako se izabere
"Windows XP - 3GB" Tower e moi da koristi 3GB memorije. Na ovaj nain moi ete da
proraunavate i izuzetno velike primere. Za detaljnije informacije moete konsultovati Help
sistem za Windows XP.
Grafika kartica
Proveru instaliranog drajvera ete dobiti ako iz Start menija aktivirajte opciju Settings X
Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Display, nakon ega e se
otvoriti dijalog box Display Properties.
Da biste uopte mogli da pokrenete program, u listi Colors je potrebno postaviti ili High
Color (16 bit) ili True Color (32 bit).
Izlazni ureaji
Od izlaznih ureaja za tampu, program podrava sve ureaje koji su podrani samim
Windows operativnim sistemom i instaliranim drajverima.
Svaki korisnik ima jedinstven serijski broj instalacije i on odreuje kako tip instalacije tako i
reim rada programa. U sluaju da naknadno dokupite neki od modula programa, dobiete
novi serijski broj, pri emu stari vie nee vaiti.
Program moete instalirati samo ako posedujete pravo instaliranja programa, a to znai da
morate imati pravo pristupa sistemu Power User ili Administrator ako je na raunaru
instaliran Windows 2000, odnosno Administrator ako je na raunaru instaliran Windows
XP ili Windows Vista operativni sistem. Za razliku od instalacije, za korienje programa
nema ogranienja.
Vano:
Kako Windows ima poseban tretman prema USB ureajima, u sluaju da ste uz program dobili
USB hardlock, nemojte ga stavljati na raunar pre nego to Tower-ov instalacioni program to
bude zahtevao od Vas. Ako to ipak grekom uradite, Windows-ovu automatsku proceduru
instalacije drajvera odmah prekinite. Ovo upozorenje se svakako odnosi samo na prvo
postavljanje USB hradlock-a na raunar. Nakon prve instalacije programa Tower, USB hardlock
moete slobodno postavljati i skidati sa datog raunara.
U zavisnosti od tipa hardlock-a koji posedujete, moete ga prikljuiti ili na paralelni (LPT), ili
pak na USB port Vaeg raunara. Hardlock-ovi za paralelni port, imaju na svojoj zadnjoj strani
enski deo, koji omoguava i prikljuenje printera iza njega.
U sluaju da imate USB hardlock, i da ste ga grekom, pre instalcije programa prikljuili na
raunar, neophodno je da ga prvo izvuete, a odmah zatim ponovo postavite na USB port
(resetovanje porta).
Kada ste postavili hardlock, aktivirajte komandno polje OK, nakon ega e otpoeti
instalacija. U sluaju da se ne radi o prvoj instalaciji programa na dati raunar, program e
preskoiti prethodno opisanu proceduru i odmah otpoeti sa instalacijom programa. Na ekranu
e se pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Iz zatvorene liste, izaberite jezik instalacije, i nakon toga aktivirajte komandno polje OK.
U centralnom delu dijalog box-a, nalazi se ugovor koji propisuje uslove korienja programa.
Dobro ga prouite, i samo u sluaju da se slaete sa njim, postavite na ukljueno stanje
prekida Slaem se sa ugovorom. Nakon toga, bie dostupno i komandno polje Next,
ijim aktiviranjem e procedura instalacije biti nastavljena.
U ovom dijalog box-u, odreuje se da li se radi o pojedinanoj ili pak mrenoj instalaciji
programa. Klikom mia na ikonu Pojedinana, postavite ovaj tip instalacije za tekui, i
aktivirajte komandno polje Next.
U edit box-u Vlasnik licence upiite taan naziv Vae firme, obzirom da e se taj podataka
ispisivati u dnu svake strane hartije vaeg projekta. Napomenuemo da ste se ugovorom
U edit box-u Registracioni broj paljivo zadajte taan serijski broj inatalacije, koji ste dobili
od Vaeg distributera. Nakon ovoga, aktivirajte komandno polje Next.
U ovom dijalog box-u se zadaje mesto na disku na kome je potrebno instalirati program. Ako
niste zadovoljni ponuenom putanjom, imate mogunost ili da u edit box-u Instalacioni
direktorijum zadate potpuno proizvoljno mesto na disku, ili da klikom na komandno polje
, koje se nalazi sa desne strane ovog edit box-a, odaberete eljenu putanju. Kada ste
odredili mesto na disku, za nastavak instalacije aktivirajte komandno polje Next.
Da biste se lake odluili za jednu od programom predvienih akcija, naveemo listu datoteka
u kojima se uvaju podaci koji su dostupni za promenu u toku rada sa programom:
Tower.$har - baza tipskih hartija koje se koriste pri kreiranju projektne dokumntacije
Ako ste u toku ranijeg rada sa programom, sve baze prilagodili svojim potrebama,
preporuujemo da aktivirate komandno polje Da, to e dovesti samo do inoviranja izvrnih
programa, dok e konfiguracione datoteke ostati nepromenjene.
U listi su prikazani svi konfiguracioni fajlovi koji se isporuuju uz program. Ostali konfiguracioni
fajlovi se ne isporuuju, ve se kreiraju u toku rada sa programom i oni se ne briu pri
instalaciji. Za svaki od prikazanih konfiguracionih fajlova ispisuje se naziv i kratak opis
njegovog znaenja.
Sada je potrebno da u listi oznaite sve konfiguracione fajlove koje elite da zadrite. Klikom
mia preko check box-a u koloni postavlja se, odnosno uklanja simbol , koji ukazuje
da je dati konfiguracioni fajl selektovan. Aktiviranjem komandnog polja Sve selektuju se svi
konfiguracioni fajlovi iz liste, dok se aktiviranjem komandnog polja Nijedan svi fajlovi
deselektuju.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste u toku instalacije postavili, i ako ste zadovoljni
njima, potrebno je da miem kliknete na komandno polje Next, nakon ega e otpoeti sam
proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o uspeno
sprovedenoj instalaciji.
Ako je pak hardlock prilljuen na raunar, a pogreili ste pri zadavanju registracionog broja,
komandno polje Next e biti nedostupno za aktiviranje. U samom djalog box-u, program e
napisati informaciju da je zadat pogrean registacioni broj.
U ovom sluaju Vam preostaje, da se pomou komandnog polja Back, vratite na dijalog box
za zadavanje registracionog broja, i da ga zadate ispravno.
Kako performanse servera ne utiu na brzinu rada programa, to za server moete proglasiti
bilo koji raunar u mrei. Znai, bitno je da na njemu bude izvrena serverska instalacija
programa, prikaen mreni hardlock i podignut HASP License Manager. Obzirom da pri
instalaciji, program u Registry upisuje niz podataka koji su neophodni za rad izvrnog
programa, to je potrebno da se na server log-ujete kao Administrator.
- Service (nhsrvice.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows servis.
Izborom komandnog polja Next, otvorie se dijalog box u kome se moe izabrati da se
program stavi u Startup Folder i automatski startuje pri svakom pokretanju Windows-a (a
nakon Login-a). Ukoliko se to ne izabere, onda se HASP License Manager mora svaki put
startovati preko: Start X Programs X HASP License Manager X HASP License
Manager.
Izborom komandnog polja Next, u ovom ali i u nekoliko narednih dijalog box-ova, doi e se
do kraja instalacije HASP License Manager-a.
Ovaj nain instalacije omoguava automatsko startovanje HASP License Manager-a pri
svakom podizanju (restartu) raunara i to pre Login procedure. Ovaj nain je naroito
pogodan za prave servere jer eliminie potrebu za bilo kakvom administracijom.
Duplim klikom mia preko ove ikone, pojavie se maksimizovani prozor HASP License
Manager-a.
Izborom naredbe Exit, prozor HASP License Manager-a moete opet minimizovati. U
sluaju da ovaj program nije startovan na serveru, neete moi da pristupite mrenom
hardlock-u ni sa jednog od povezanih raunara u mrei, ime e biti onemoguen i sam rad
izvrnog programa.
Klijentska instalacija
U ovom dijalog box-u se vri izbor vrste klijentske instalacije. U sluaju da se izabere
Klijentska instalacija bez kopiranja izvrnih fajlova sa servera na radnu stanicu, na
klijentsku mainu se nee kopirati ni jedan izvrni fajl. Umesto toga program e se startovati
pozivanjem izvrnih fajlova direktno sa servera. Ova varijanta je pogodna za male, brze i slabo
optereene mree i prednost joj je u tome to je mogue neuporedivo lake auriranje i
instalacija novih verzija programa. Naime, instalacijom nove verzije programa na serveru, svi
klijenti automatski dobijaju novu verziju.
U ovom dijalog box-u potrebno je zadati mesto na disku, gde e biti instalirana klijentska
instalacija, i aktivirati komandno polje Next.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste u toku klijentske instalacije postavili, i ako ste
zadovoljni njima, potrebno je da miem kliknete na komandno polje Next, nakon ega e
otpoeti sam proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o
uspeno sprovedenoj klijentskoj instalaciji.
U oba sluaja, na ekranu e se ubrzo pojaviti prvo ulazna maska, a potom i sam izgled
programa Tower.
Unos podataka
Formiranje mree
Proraun
Obrada rezultata
Nakon startovanja programa uvek se ulazi u prvi modul: Unos podataka. Princip rada sa
programom je da se prvo u modulu Unos podataka zadaju svi ulazni podaci potrebni za
definisanje problema. Zatim se prelazi u modul Formiranje mree, odakle se nakon
generisanja mree konanih elemenata, bira opcija za proraun. Po zavrenom proraunu se u
modulu Obrada rezultata analiziraju proraunati uticaji, dimenzioniu elementi konstrukcije i
formira projektna dokumentacija. Prelazak iz jednog u drugi modul se odvija izborom
odgovarajue opcije u padajuem meniju Moduli.
Nivo je horizontalna ravan koja se postavlja na odreenoj visini zadavanjem njene globalne Z
koordinate. Konstruktivne elemente koji se postavljaju na nivoe nazivamo Tavanicama.
Ram je vertikalni deo modela koji moe u sebi sadati: grede, stubove i zidove. Jedini uslov je
da svi elementi rama lee u vertikalnoj ravni iji je poloaj odreen sa dve take u dipoziciji
modela. U sluaju cilindrinih ramova, njihov poloaj je u dipoziciji modela odreen lukom.
2. GRAFIKI INTERFEJS
2.1 Izgled ekrana
U svim modulima programa, izgled ekrana je isti, odnosno podeljen je ne sledee
oblasti:
horizontalni meni
oblast ikona
statusnu liniju
komandnu liniju
oblast crtea i
listu nivoa
Horizontalni meni je oblast koja se nalazi u drugom redu ekrana odozgo. U ovoj oblasti su
ispisani nazivi odreenih grupa naredbi.
Statusna linija se nalazi na samom dnu ekrana i na njoj se ispisuju odreene informacije o
statusu programa. Ona je podeljena na pet polja i u njima se prikazuju sledee informacije:
Komandna linija je oblast u visini od jednog reda koja se nalazi odmah iznad statusne linije.
Ova linija menja svoj sadraj, i postaje komandna tek kada se aktivira neka naredba. U stanju
ekanja, kada nije izabrana ni jedna naredba, na njoj se ispisuje ime modula u kome se
program trenutno nalazi. Ovakav izgled komandne linije ujedno i oznaava da program
oekuje da mu se zada neka naredba.
Oblast crtea predstavlja preostali (centralni) deo ekrana. Oblast crtea se satoji od tri
prozora i svaki od njih ima svoj naziv i jasno definisanu namenu:
3D pogled - ovaj prozor slui za 3D crtanje i u njemu se uvek prikazuje 3D izgled cele
prostorne konstrukcije
2D pogled - ovaj prozor slui za 2D crtanje i u njemu se prikazuju pojedini ravanski
delovi prostorne konstrukcije
Dispozicija - u ovom prozoru se ematski prikazuje poloaj ramova u osnovi objekta
Lista nivoa se nalazi neposredno iznad prozora 3D pogled i slui za rad sa nivoima, odnosno
horizontalnim ravnima koje su odreene svojim nazivom i globalnom Z koordinatom koja
odreuje njen poloaj u prostoru.
Dok je mi u oblasti crtea, on ima oblik malog krsta, to ujedno oznaava da je to crtaki deo
ekrana, dok u svim ostalim poloajima ima oblik strelice. Naizmeninim aktiviranjem
funkcijskog taster F4 moe se menjati oblik mia u oblasti crtea.
U toku rada sa programom, usled neke pogreno spreveden akcije, u oblasti crtea moe se
pojaviti i poruka o greci.
Ovakav tip poruka o greci e stajati na ekranu sve dok ne pomerite mi tako da izae van
gabirata prozora sa porukom o greci, ili pak ne pritisnete neki od tastera.
Dupli klik mia preko naziva prozora, dovodi do njegovog maksimalnog uveanja.
Ponovni dupli klik mia preko naziva maksimalno uvelianog prozora, dovodi do vraanja na
uobiajeni raspored prozora u oblasti crtea.
Raspored prozora moete lako podeavati prema potrebi izborom odgovarajuih naredbi u
padajuem meniju Window. Izbor jedne od naredbi u meniju Window: 2D pogled, 3D
pogled ili Dispozicija, dovodi do postavljanja tog prozora u desni deo oblasti crtea, pri
emu e on biti veih dimenzija od preostala dva. Na primer izbor naredbe Window X 3D
pogled e dovesti do sledeeg izgleda ekrana.
Naredba Uveaj levo radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmenino ona
postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje
raspored prozora dobija takav poloaj da je veliki prozor uz levu ivicu oblasti crtea.
Ponovno aktiviranje ove naredbe dovee do njenog iskljuivanja i vraanja na default poloaj
prozora, kada je veliki prozor uz desnu ivicu oblasti crtea.
Sve naredbe za operacije sa prozorima moete pozivati kao trensparentne, odnosno za vreme
izvravanja neke druge naredbe.
Ako se fokus postavi na prozor Dispozicija, onda e u prozoru 2D pogled biti prikazan
trenutno aktivan ram.
Klik mia preko liste nivoa, dovee do prikaza sadraja trenutno aktivnog nivoa u prozoru 2D
pogled. Kako fokus ne moe biti na listi nivoa, ve na jednom od tri prozora, to e klik mia
preko liste nivoa, automatski za aktvan postaviti prozor 2D pogled.
Klik mia preko liste nivoa dovodi do prikaza sadraja tog nivoa
u prozoru 2D pogled i postavlja prozor 2D pogled za aktivni
zbog jasnijeg sagledavanja prikazanog dela prostorne konstrukcije, tako i zbog toga to se ti
elementi mogu selektovati pomou OSNAP kriterijuma za izbor taaka (vidi poglavlje 2.5.5).
Obzirom da svaki od prozora ima svoju specifinu namenu, to se ne mogu sve naredbe u
programu izvravati ravnopravno u svim prozorima. Bez obzira na trenutno aktivni prozor,
program e ipak dozvoliti da pokrenete svaku od naredbi, ali e pri izboru taaka u pojedinim
prozorima vriti kontrolu da li je izbor te take mogu, i po potrebi izdati odgovarajue
upozorenje.
Kako se u horizontalnom meniju ne nalaze sve naredbe koje koristi program, to se desnim
klikom mia preko naziva svakog od prozora, otvara padajui meni u kome su sadrane
naredbe koje su specifino vezane samo za dati prozor.
Svaka komanda se moe u toku njenog izvravanja prekinuti. Prekid izvrenja bilo koje
naredbe se vri pritiskom na taster Esc, posle ega e program ponovo biti u stanju ekanja
da se izvri neka nova naredba. Prekid naredbi se moe postii i pritiskom na taster Enter,
odnosno desnim klikom mia.
Na poetku komandne linije se ispisuje poruka, kojom program oznaava kakva se akcija
oekuje od korisnika. U ovom sluaju se od korisnika oekuje da zada poetnu (prvu) taku
linije koja odreuje geometriju ploe. Iza ove poruke, u zagradi su ispisane podkomande ijim
izborom se menja dalji tok izvrenja naredbe (podkomande su meusobno razdvojene kosim
crtama /). Izbor podkomandi se vri ili zadavanjem sa tastature znaajnog slova te
podkomande (veliko slovo u imenu podkomande), ili pak klikom mia preko njenog naziva na
komandnoj liniji.
Pojedine podopcije na komandnoj liniji mogu biti ispisane izmeu uglastih zagrada, to
oznaava da je to podrazumevana opcija, te e pritisak na taster Enter, odnosno desni klik
mia, dovesti do njenog automatskog aktiviranja. U ovom primeru to je podopcija <krAj>.
U sluaju da grekom aktivirate neku od podopcija, pritiskom na taster Esc, moete se vratiti
na prethodni oblik komandne linije.
- naredbe za zumiranje (Zum sve, Zum prozor, Zum predhodni, Dinamiki zum,
Zum pomeri),
- naredbe za odreivanje stanja vidljivosti pojedinih elemenata crtea (Vidljivost,
Sakrivanje),
- naredba za izbor referentne take (Referentna taka),
- naredba za ortogonalno crtanje Ortho mod,
- naredba za precizno pogaanje taaka sa crtea (Osnap).
- sve naredbe koje slue za promenu sadraja prikaza u prozorima 2D pogled i 3D pogled
Svakako da se sve ove naredbe mogu pozvati i samostalno, a ne samo u toku izvrenja neke
druge naredbe.
Komandna polja
Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi)
Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi)
Tabelarne liste podataka
Polja prekidai (Check box-ovi)
Polja prekidai (Radio button-i)
Komandna polja
Komandna polja imaju oblik pravougaonika u kojima je upisana samo po jedna komanda,
odnosno radnja koju treba izvriti. Ova polja se aktiviraju jednostavnim klikom mia preko
njihovog naziva. U svim dijalog box-ovima postoje uvek barem dva komandna polja: OK i
Cancel. Sa oba se zavrava rad sa dijalog box-om, pri emu Cancel oznaava odustajanje,
a OK prihvatanje, ranije sprovedenih akcija u dijalog box-u.
Polja za upis tekstualnih i numerikih podataka se koriste za unos slovnih i brojanih podataka.
Polje ima oblik izduenog pravougaonika visine jednog reda teksta. Ispred Edit box-a je
obino ispisan i njegov naziv, koji pokazuje koja vrsta podataka se oekuje za unos. Za unos
podataka u Edit box-u, potrebno je prvo miem kliknuti u dati pravougaonik da bi on dobio
fokus, i potom sa tastature zadati eljenu vrednost.
Klikom mia preko strelica, napreduje se ka vrhu, odnosno dnu liste, sa ponuenim
vrednostima. Klik mia unutar samog edit box-a, postavie fokus na njemu, i polje e biti
spremno za unos eljenog podatka, direktno sa tatstature.
Polja sa listom ponuenih opcija se pojavljuju kada se od korisnika oekuje izbor vrednosti
nekog parametra koji ima ogranien broj poznatih vrednosti. U dijalog box-ovima se koriste
otvorene i zatvorene liste podataka. Razlika izmeu ove dve liste je jedino u tome to
zatvorena lista koristi manji prostor u dijalog box-u.
Klik na strelicu koja se nalazi sa desne strane zatvorene liste, dovee do prikaza cele liste na
ekranu, i tada je potrebno klikom mia odabrati jedan od lanova te liste.
Kako otvorene liste podataka mogu biti proizvoljne duine, a na ekranu je po vertikali
predvien ogranien prostor za prikaz njenog sadraja, to se sa desne strane liste nalazi
vertikalna traka za skrolovanje (promenu sadraja) liste. Iznad i ispod ove trake nalaze se dve
strelice koje pokazuju na gore, odnosno na dole. Klikom na ove strelice se vri napredovanje
ka poetku odnosno kraju liste. Izbor aktivnog reda se takoe postie direktnim klikom mia
na bilo koji parametar u listi.
Za razliku od prethodno opisanih List box-ova, tabelarne liste podataka u okviru jednog reda
imaju vie kolona, odnosno vie parametara.
Pojedini parametri u kolonama nemaju fiksnu vrednost, ve rade kao Edit-box-ovi. Klikom
mia na neki od prikazanih parametara, mogue je promeniti njegovu vrednost, na ve opisan
nain rada sa Edit box-ovima.
U ovakvim listama uvek je po jedan red trenutno aktivan. Trenutno aktivan red se oznaava
posebnom bojom i klikom mia u okviru bilo koje pozicije datog reda, on postaje nadalje
aktivan. Po ovakvim tabelama je kretanje omogueno i pomou kursorskih strelica.
Ova vrsta prekidaa se koristi za komadne i promenljive koje imaju samo dva mogua stanja,
ukljueno, odnosno iskljueno. Oznaka za Check box je prazan mali kvadrat iza koga je
obino napisano i samo znaenje datog prekidaa. Uzastopnim klikom preko naziva prekidaa,
on naizmenino postaje postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Prazan kvadrat
oznaava da je parametar postavljen na iskljueno stanje, a postojanje simbola9, oznaava
da je parametar postavljen na ukljueno stanje.
esto se u programu i komandna polja koriste kao check box-ovi. U ovim sluajevima se ne
koristi mali pravougaonik, ve uzastopnim klikom preko naziva ovakvog prekidaa on dobija
udubljeni, odnosno ispupeni izgled.
Ovi prekidai se koriste kao nain za izbor jedne od ponuenih opcija, u sluajevima kada
samo jedna od njih moe da bude aktivna. Zbog toga su ovi prekidai uvek grupisani i jasno
odvojeni od ostalog dela dijalog box-a.
Postavljanje na ukljueno stanje ovih prekidaa se takoe vri klikom mia, a indikator da je
prekida izabran je zacrnjen mali krug, dok ostali krugovi u okviru te grupe postaju prazni.
Pojedini dijalog box-ovi, su zbog velikog obima podataka koji je potrebno u njima zadati,
odrganizovani putem razgranatog stabla. Na ovaj nain se, isti prostor u dijalog box-u, koristi
za unos razliitih grupa podataka.
Ispred svakog od naziva, na prvom nivou podele, nalazi se simbol +, koji oznaava da na
datom nivou postoji pod-podela.
U stanju kada je naslov otvoren na dole, znak + zamenjuje znak -. I otvoreni podnaslovi
mogu imati svoju pod-podelu te se i ispred njih moe nalaziti simbol +. Podnaslovi koji
ispred svog naziva u stablu nemaju nikakav simbol, predstavljaju kraj grane na tom delu
stabla, te se klikom mia preko njihovog naziva u preostalom delu dijalog box-a pojavljuju
podaci koji su vezani samo za njega.
Klik mia preko simbola -, zatvorie datu granu, i ispred naslova te grane, ponovo e se
pojaviti simbol +. Efekat otvaranja, odnosno zatvaranja grane stabla, umesto klikom mia
preko odgovarajueg grafikog simbola, moe se postii i duplim klikom mia direktno preko
datog naslova.
U sluaju potrebe za unosom veeg broja podataka, pored prethodno opisane strukture
razgranatog stabla, u pojedinim dijalog box-ovima se primenjuje i organizacija podataka
putem kartoteka.
Klikom mia preko naziva kartoteke, otvara se deo dijalog box-a u kome su sadrani podaci
koji odgovaraju datoj kartoteci.
Kako u dijalog box-u, istovremeno moe biti otvoreno vie kartoteka, to se promena sadraja
podataka vri pomou scroll traka.
Zbog lake kontrole unetih podataka, u veini dijalog box-ova se nalazi prostor predvien za
grafiku kontrolu.
Izbor taaka se moe vriti na jedan od sledeih naina: slobodnim klikom mia, preciznim
pogaanjem taka pomou OSNAP kriterijuma i putem zadavanja apsolutnih i relativnih
koordinata sa komandne linije. Za izbor taaka klikom mia, bez obzira da li se radi o
slobodnom izboru taaka ili o preciznom pogaanju pomou OSNAP kriterijuma, trenutni fokus
prozora nije bitan obzirom da e klik mia u datom prozoru automatski taj prozor postaviti za
aktivan. Meutim, pri izboru taaka putem zadavanja apsolutnih i relativnih koordinata sa
komandne linije, jako je vano koji je prozor trenutno aktivan jer e se koordinate odnositi na
dati prozor i koordinatni sitem koji u njemu vai. U sluaju da je fokus na prozoru 2D pogled
onda je bitno i da li je u njemu prikazan ram ili pak neki od nivoa, jer ovi prikazi imaju razliite
lokalne koordinatne sisteme. U daljem tekstu naveemo sve specifinosti koje vae za svaki
od prozora.
Prozor 3D pogled
Kako ovaj prozor slui za trodimenzionalni prikaz celog modela to se u njemu uvek vri izbor
trodimenzionalnih taka. Dovoenjem mia u oblast ovog prozora, on umesto oblika malog
krsta koji ima na ostalim delovima oblasti crtea, dobija oblik kratkih linija u pravcu globalnih
koordinatnih osa, to ujedno i oznaava da se u ovom prozoru oekuje izbor 3D taaka.
Izbor taaka se vri ili putem zadavanja 3D koordinata sa komandne linije, ili pak izborom
taaka pomou postvaljenog OSNAP kriterijuma. Slobodan izbor taaka u ovom prozoru nije
mogu obzirom da klik mia u prazno ne moe odrediti poloaj date take u prostoru. Ako
miem izvrite slobodan izbor take, program e odbiti ovakav unos i izdati sledee
upozorenje.
U prozoru 3D pogled vai globalni, desno orijentisani koordinatni sistem, i pri izboru taaka
sa tastature uvek se moraju zadati sve tri koordinate meusobno razdvojene zarezom (X,Y,Z).
U sluaju da je fokus na prozoru 3D pogled a na komandnoj liniji zadate samo dve
koordinate, program e odbiti unos ovakve take i izdati sledeu poruku.
Prozor Dispozicija
U okviru naredbi za rad sa ramovima, kada prozor Dispozicija postaje pravi crtaki prozor, on
se ponaa prema svim pravilima ravanskog crtanja u osnovi objekta, pri emu vai desno
orijentisani globalni koordinatni sistem.
Prozor 2D pogled
U ovom prozoru se primenjuje izbor taaka koji u potpunosti odgovara ravanskom crtanju, a
lokalni koordinatni sitem se menja u zavisnosti od toga da li je za tekui prikaz odabran neki
od nivoa ili pak neki od postojeih ramova. Ako se izbor taka vri miem, tada e odabrane
take pripadati ravni koju odreuje prikazani nivo odnosno ram, a ako se izbor taaka vri
zadavanjem koordinata sa tastature, tada e vaiti lokalni koordinatni sistem datog nivoa,
odnosno rama.
Desnim klikom mia preko ikone, otvara se dijalog box u kome se definiu svi potrebni
parametri:
Nain izbora taaka, a samim tim i izgled ikone, odreuje se pomou radio button-a
Ortogonalni reim i Polarni reim. Kada se izabere Polarni reim za promenu postaju
dostupni i parametri u delu dijalog box-a Uglovi polarnog crtanja.
Iz zatvorene liste se za inkrement moe izabrati bilo koji od ponuenih uglova. Ako se na pr.
izabere ugao od 45 moi e da se crtaju segmenti polilinije pod sledeim uglovima: 0, 45,
90, 135, 180, 225, 270 i 315.
Pored ovog naina uglove je mogue preuzeti i direktno sa crtea. Pomou komandnog polja
Unos iz 2D pogleda se izlazi na crte i izborom dve take definie pravac, iji nagib sa
horizontalom odreuje eljeni ugao. Ovako preuzeta vrednost se automatski ubacuje u listu.
Aktiviranjem komandnog polja Brii se selektovani red uklanja iz liste, dok se pomou
check box-a Dodatni uglovi odreuje da li e se ovi uglovi koristiti pri polarnom izboru
taaka.
Check box Aktivan slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje izabranog reima crtanja.
Indikator da je izabrani reim crtanja postavljen na ukljueno stanje je uvuena ikona, a da je
iskljuen, ispupena ikona. Izabrani reim crtanja se moe aktivirati i levim klikom mia preko
ikone, kao i pritiskom na funkcijski taster F8 .
Take se mogu odrediti zadavanjem apsolutnih (koordinate u odnosu na globalni ili pak lokalni
koordinatni sistem) i relativnih koordinata (koordinate u odnosu na referentnu taku).
Napomenuemo da je referentna taka uvek poslednja zadata, ukoliko se od programa
eksplicitno ne zahteva da je promeni.
Ove crtice predstavljaju X odnosno Y koordinatu referentne take, i njihov poloaj se tokom
izvravanja crtakih naredbi automatski postavlja na poloaj poslednje zadate take.
Izborom ove naredbe, program e sa komandne linije zahtevati da odredite poloaj nove
referentne take:
Izmeu uglastih zagrada su ispisane koordinate take, koja je neposredno pre poziva naredbe
bila referentna. Nova referentna taka se takoe moe zadati na bilo koji od naina koji se
opisuju u ovom poglavlju: slobodnim izborom sa crtea, zadavanjem njenih koordinata, ili
preciznim pogaanjem na crteu pomou OSNAP-kriterijuma. Relativna koordinata koja se
zada nakon promene referentne take, bie proraunata u odnosu na novo postavljenu
referentnu taku.
Pri izboru taaka putem zadavanja apsolutnih koordinata sa komandne linije, jako je vano koji
je prozor trenutno aktivan, jer e se koordinate odnositi na dati prozor i koordinatni sistem koji
u njemu vai.
X=5*Cos(60)=2,5
Y=5*Sin(60)=4,33
Ako je fokus na prozoru 2D pogled i referentna taka ima koordinate X=2, i Y=1,
zadavanjem sa tastature releativne koordinate @2.5,-3.0, bie odabrana taka koja ima
sledee apsolutne koordinate.
X=2+2.5=4.5
Y=1-3=-2
Kako se i ove koordinate postavljaju u odnosu na aktivnu referentnu taku, i ispred njih se
obavezno mora zadati karakter @. Ako referentna taka u tekuem prozoru 2D pogled, ima
koordinate X=4,0 i Y=2,0, a Vi zadate: @1.41<45, definisana taka e imati sledee
apsolutne pravougaone koordinate:
Naredba Osnap radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmenino ona
postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Indikator da je naredba postavljena
na ukljueno stanje je uvuena ikona, i kursor umesto oblika praznog krsta dobija oblik
niana u vidu krsta u ijem centru se nalazi mali pravougaonik. Naredba Osnap se moe
aktivirati i pritiskom na funkcijski taster F3.
Nain funkcionisanja OSNAP kriterijuma objasniemo na primeru presene take. Naime, ako
je potrebno odabrati ba presenu taku izmeu dva entiteta, tada treba za aktivan OSNAP
kriterijum postaviti Presena taka, i dovesti mi u okolinu eljene take. U trenutku kada
mi doe u poloaj da se data presena taka nae unutar niana (mali pravougaonik na krstu
pokazivaa), tada e se na ekranu pojaviti crveni marker X, koji ukazuje da e klik mia u
ovom poloaju odabrati ba tu presenu taku.
Kako je programom pedvieno sedam OSNAP kriterijuma, a vie njih moe biti istovremeno
postavljeno za aktivne, to precizan izbor taaka sa crtea funkcionie tako, to program pri
kretanju mia po oblasti crtea stalno analizira koja bi taka mogla biti odabrana za dati
poloaj mia, i trenutno aktivne OSNAP kriterijume. U sluaju da poloaj mia odgovara
jednom od aktivnih OSNAP kirterijuma, program e na ekranu prikazati odgovarajui grafiki
marker. Prema tome, izbor take e biti mogu jedino ako datom poloaju mia odgovara
jedan od aktivnih OSNAP kriterijuma, pa je na ekranu prisutan odgovarajui grafiki marker. U
suprotnom, slobodan izbor take e biti onemoguen, i na ekranu e se pojaviti odgovarajue
upozorenje.
Bez obzira to program dozvoljava da vie OSNAP kriterijuma bude istovremeno aktivno, izbor
taaka je jednoznaan, odnosno uvek se na ekranu pojavljuje samo jedan grafiki marker.
Prema tome, ako je poloaj mia takav da je mogu izbor recimo i najblie i presene take,
program e uvek odabrati presenu taku zato to je to vaniji OSNAP kriterijum.
Naredba Osnap spada u grupu transparentnih naredbi, to znai da se moe aktivirati u bilo
kom trenutku rada programa. Koje OSNAP kriterijume ete postaviti za aktivne, regulie se u
dijalog box-u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Osnap.
Programom je predvieno sedam kriterijuma i ispred svakog od njih je nacrtan grafiki simbol
koji e se pojaviti na ekranu kada bude odabran dati kriterijum. Na raspolaganju su sledei
OSNAP kriterijumi:
Krajnja taka
Ovaj kriterijum se primenjuje kada je potrebno selektovati krajnju taku nekog segmenta
linije. Izborom ovog kriterijuma, u nian treba zahvatiti deo tog segmenta i kliknuti na levi
taster mia. U zavisnosti od toga koja polovina segmenta je zahvaena, selektovana taka
e biti na jednom ili drugom kraju.
Srednja taka
Ovaj kriterijum radi slino kao i prethodno opisani, s tim to program ne vri izbor krajnje,
ve srednje take selektovanog segmenta linije. Znai, dovoljno je u nian zahvatiti bilo koji
deo segmenta linije i program e automatski izabrati njegovu srednju taku.
Centralna taka
Izborom ovog kriterijuma, dovoljno je u nian selektovati bilo koji deo lunog segmenta
linije ili kruga, i program e izabrati njegovu centralnu taku.
Najblia taka
Ovim kriterijumom se vri selektovanje najblie take sa dela linije ili luka koji se nalazi u
nianu. Ovim kriterijumom se moe odabrati i taka koja odreuje poloaj takastog
entiteta.
Upravna taka
Ovaj kriterijum slui za izbor take sa prave linije ili luka zahvaene u nian pokazivaa,
koja se dobije kada se povue normala iz 'Referentne take (poslednje zadate) na
izabranu liniju ili luk.
Tangentna taka
Ovaj kriterijum ima primenu kada treba odabrati taku sa luka, koja sa prethodno
odabranom takom formira tangentu na dati luk.
Presena taka
Ovaj kriterijum se koristi kada treba izabrati taku koja se nalazi u preseku dva iscrtana
objekta. Da bi se ovo ostvarilo, treba nian pokazivaa dovesti u poloaj da u njemu bude
zahvaena okolina presene take i kliknuti na levi taster mia.
Ponueni kriterijumi fonkcioniu kao prekidai i klikom mia preko njihovog naziva oni mogu
biti postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Uvueni izgled ispisanog naziva
kriterijuma, oznaava da je on postavljen na ukljueno stanje. Izborom komandnih polja
Odaberi sve i Iskljui sve, svi kriterijumi e istovemeno biti postavljaju na ukljueno,
odnosno iskljueno stanje.
U Tower-u 6 je omoguen unos slobodne take i kada je ukljuen OSNAP kriterijum. Ova opcija
postaje aktivna kada se u dijalogu za definisanje OSNAP kriterijuma prekida Slobodna
taka postavi na ukljueno stanje.
Pri kretanju mia po oblasti crtea program stalno analizira da li take koje se nalaze unutar
kvadrata kursora mogu biti odabrane za neki od trenutno aktivnih OSNAP kriterijuma. Ako to
nije sluaj, a ovaj prekida je ukljuen, taka iznad koje se nalazi kursor moe biti izabrana
kao slobodna taka.
Napomena:
U sluaju da nijedan OSNAP kriterijum nije postavljen za aktivan, postavljanjem naredbe
Osnap na ukljueno stanje, kursor e zadrati oblik praznog krsta kao i kod slobodnog izbora
taaka.
Napomena:
Dok je u proceduri izbora taaka, program na statusnoj liniji stalno ispisuje koordinate koje
odgovaraju trenutnom poloaju mia. U sluaju da je poloajem mia odabran neki od aktivnih
OSNAP kriterijuma, na statusnoj liniji e biti ispisana koordinata ba te take.
Sada se od korisnika oekuje ili da na jedan od prethodno opisanih naina, odabere jednu po
jednu taku koja e odrediti poloaj datog takastog oslonca, ili pak da aktiviranjem podopcije
Izbor, ue u proceduru serijskog odabira taaka.
Procedurom selekcije e biti obuhvaen poetak i kraj svih linijskih entiteta, sve prelomne
take sa konture povrinskih entiteta, kao i poloaj svih takastih entiteta na modelu. Pored
toga, selekcijom e biti obuhvaene i sve meusobne presene take izmeu entiteta, kao i
presene take izmeu postavljenih pomonih osa (vidi poglavlje 3.4.1).
Ovde se neemo uputati u sam postupak selekcije, obzirom da e on biti detaljno objanjen u
poglavlju 2.8.
<-> Prva taka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Set):
Sama polilinija se moe sastojati od proizvoljnog broja pravih i lunih segmenata, te program
sa komandne linije zahteva da redom unosite prelomne take koje definiu poetak, odnosno
kraj pojedinih segmenata. Svakako da se za izbor taaka moe primeniti bilo koji od
programom predvienih naina koje smo opisali u prethodnom poglavlju. Iza poruke, kojom
program ukazuje da se oekuje unos prve take linije, u zagradi su ispisane podopcije ove
komande, kojima se ostvaruje iscrtavanje specijalnih tipova polilinije.
Podopcija krAj se nalazi izmeu simbola < >, to znai da je ona podrazumevana naredba i
da e se aktivirati kada se pritisne desno dugme mia ili taster Enter na tastaturi. Da bi se
olakalo pozivanje podopcija sa komandne linije, program Tower 6 pamti koja je podopcija
poslednja pokrenuta, i pri novom aktiviranju naredbe nju prikazuje kao podrazumevanu. Ako
na primer pokrenemo podopciju za crtanje pravougaonika, pri svakom sledeem aktiviranju
naredbe ona e biti podrazumevana, sve dok se ne izabere neka druga podopcija.
<-> Prva taka grede (Kontura / <Prav.> / kRu. / Ofset / krAj / Set):
Izbor taaka koje definiu poligonalnu liniju, moe se simultano vriti u prozorima za 2D i 3D
prikaz modela. U toku crtanja, u prozoru 2D pogled moete transparentno menjati njegov
sadraj izborom tekueg rama u prozoru Dispozicija ili pak tekueg nivoa u listi nivoa. Naime,
jednu taku polilinije moete odabrati recimo u prozoru 3D pogled, sledeu u prozoru 2D
pogled u kome je trenutno prikazan neki od ramova, pa potom opet iz prozora 2D pogled ali
sada sa prikazom nekog od nivoa u njemu, i tako redom.
Napomenuemo da pri crtanju poligonalne linije program uvek prethodno odabranu taku
projektuje na trenutnu ravan prikaza, te je u stanju da ispravno draguje geometriju segmenta
koja se trenutno iscrtava.
Na komandnoj liniji je sada ponuena i podopcija lUk, pomou koje je mogue definisati
lunu geometriju segmenta poligonalne linije. Znai, ako je prvi segment poligonalne linije
prav, tada treba odabrati taku sa crtea koja e sa prethodno zadatom formirati prav
segment poligonalne linije, a u sluaju da elite da prvi segment bude luni, onda treba
aktivirati podopciju lUk. Ako ste se odluili za luni segment, program e promeniti oblik
komandne linije:
Kako je geometrija lunog segmenta odreena sa tri take, nakon izbora krajnje take,
program e sa komandne linije zahtevati da odredite i taku sa luka.
Taka sa luka:
U preceduri odreivanja take sa luka, pomeranjem mia po oblasti crtea, program e stalno
u DRAG modu iscrtavati geometriju lunog segmenta koja odgovara trenutnom poloaju mia.
Bez obzira, da li ste se odluili za lunu ili pravu geometriju prvog segmenta, nakon definisanja
njegovog oblika, na komandnoj liniji e se pojaviti jo jedna podopcija.
To je podopcija Zatvori, ijim izborom definisana poligonalna linija postaje zatvorena. Znai
podopcija Zatvori se pojavljuje na komandnoj liniji tek nakon zadavanja drugog segmenta
poligonalne linije, obzirom da se zatvorena kontura moe definisati od najmanje tri segmenta.
Izbor ove podopcije e automatski dovesti i do zavretka procedure definisanja geometrije
poligonalne linije.
Dalji postupak je u svemu isti pa program nee menjati sadraj komandne linije, odnosno
stalno e zahtevati unos sledee take, sve dok pritiskom na taster Enter ili pak klikom na
desni taster mia (izbor podrazumevane podopcije krAj), ne oznaite kraj definisanja
poligonalne linije.
<-> Prva taka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Set):
naina mogu pokrenuti izborom podopcija Centar i Traka koje se nalaze na komandnoj
liniji, kada se ue u proceduru definisanja pravougaonika.
U prvom, podrazumevanom nainu, program oekuje da zadate taku koja odreuje prvi ugao
pravougaonika. Nakon izbora ove take, program e zahtevati da zadate i suprotan ugao
pravougaonika:
Svakako ste primetili da se nakon izbora podopcije Prav., na komandnoj liniji pojavljuje i
podopcija Centar. Ovo je zgodan nain za definisanje proizvoljnog pravougaonika kada
elimo da se njegova srednja taka (presek dijagonala), nae na odreenom poloaju na
crteu. Izborom ove podopcije, program sa komandne linije prvo zahteva da se odredi taka u
kojoj e se nalaziti presek dijagonala pravougaonika.
Nakon izbora take koja odreuje centar pravougaonika, program e zahtevati da odredite i
jedno njegovo teme.
Kada ste odredili srednju liniju pravougaonika, program e u drag modu iscrtavati
pravougaonik ija geometrija odgovara trenutnom poloaju mia, a sa komandne linije a
zahtevati da izaberete taku na crteu koja odreuje irinu trake.
Napomena:
Obzirom da se kroz dve take moe postaviti beskonano mnogo ravni, to pri opciji crtanja
pravougaonika, izbor taaka u prozoru 3D pogled nee jednoznano odrediti ravan kojoj
treba da pripadne nacrtani pravougaonik. Iz tog razloga, u proceduri crtanja pravougaonika
izbor taaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled koji jednoznano odreuje ravan kojoj
treba da pripadne pravougaonik. Izuzetak od ovog pravila je crtanje pravougaonika pomou
podopcije Traka, obzirom da se u ovoj proceduri zadaju tri take, a one jednoznano
odreuju poloaj ravni u prostoru.
<-> Prva taka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Set):
Izborom podopcije kRu., program e sa komandne linije traiti da prvo odredite taku koja
definie njen centar, a zatim i taku sa krunice (poluprenik):
Napomena:
Kako se i geometrija kruga zadaje izborom samo dve take, koje ne mogu jednoznano
odrediti ravan kojoj krug treba da pripadne, to isto kao i kod crtanja pravougaonika, izbor
taaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled.
Napomena:
Svaki nacrtani krug koji predstavlja linijski element, program automatski razlae na dva luna
segmenta koja su meusobno spojena po horizontalnoj liniji koja je provuena kroz centar
kruga. Prema tome, kada je potrebno selektovati ceo linijski entitet koji je krunog oblika, tada
je potrebno selektovati oba njegova luna segmenta.
<-> Prva taka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Set):
Ova opcija ima mnogo primena, a jedna od njih je kada na primer treba grede postaviti po
obodu ve iscrtane ploe, ili pak kada je potrebno postaviti linijsko optereenje po ranije
nacrtanim gredama na modelu. Izborom ove podopcije, komandna linija dobija sledei izgled.
<0 sel.> Kontura - Selektovanje (sVe / Prozor / eXtras / Deselektovanje / <krAj> / Set):
Ovo je standardan oblik komandne linije u proceduri selektovanja, i u poglavlju 2.8 bie
detaljno opisane sve mogunosti koje program nudi u ovakvom reimu rada. Znai, sada se od
korisnika oekuje da selektuje jednu ili vie kontura povrinskih, odnosno linijskih entiteta, po
kojima e biti postavljena poligonalna linija koja se kreira.
Ako je podopcija Kontura pokrenuta u okviru naredbi za kreiranje povrinskih entiteta, tada
e u proceduri selekcije, dostupne biti samo konture ranije kreiranih povrinskih entiteta.
Razlog je u tome, to se u optem sluaju selekcije i proizvoljno odabranih segmenata linijskih
elemenata, ne moe uvek kreirati zatvorena poligonalna linija, koja je uslov za odreivanje
ispravne geometrije povrinskog entiteta.
Ako je pak podopcija Kontura pokrenuta u okviru neke od naredbi za iscrtavanje linijkih
entiteta, tada e za selekciju biti dostupne i konture povrinskih entiteta i prozivoljno odabrani
segmenti ranije kreiranih linijskih entiteta.
2.6.5 Ofset
Izborom ove podopcije komandna linija dobija sledei izgled.
<0 sel.> Ofset Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete entitete ija e geometrija biti ofsetovana. Desni klik
mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, nakon ega e program zahtevati da zadate
odstojanje za koliko e se ofset izvriti.
Odstojanje:
Odstojanje se moe zadati ili sa tastature ili pak izborom dve take sa crtea. Na kraju,
program e zahtevati izbor take koja e odrediti stranu na koju je potrebno izvriti ofset.
Izborom strane za ofset, ova naredba e biti zavrena a geometrija entiteta koji se postavlja
bie odreena ofestovanom geometrijom prethodno selektovanih entiteta.
Delovanje ZUM komandi je u osnovi slino delovanju zoom-a objektiva filmske kamere.
Odnosno, one na crteu fiziki nita ne uveavaju ili umanjuju, ve samo deo crtea
pribliavaju, odnosno udaljavaju, inei ga prividno veim ili manjim.
Pored uveanja odnosno umanjenja pojedinih delova crtea, pomou ZUM komandi se mogu
dobiti i drugi naini prikaza, pa emo zato svaku od ovih naredbi posebno objasniti.
Znai, dok je pritisnut taster Ctrl, klik na levo dugme mia e odabranu taku protumaiti
kao prvi ugao pravougaone oblasti koju treba uveliati, desni klik mia e aktivirati naredbu
Zum prethodni, a klik na srednje dugme mia e aktivirati naredbu Zum sve.
Pored ova tri zuma, esto je u upotrebi i naredba za pomeranje trenutnog prikaza na ekranu,
pa se klikom na srednji taster mia automatski aktivira naredba Zum-pomeri.
Izborom naredbe, program sa komandne linije zahteva da definiete pravougaonu oblast koju
treba uveliati:
Naredba Zum-prozor se moe pokrenuti i bez njenog direktnog izbora iz padajueg menija,
odnosno klika mia na njegovu ikonu. Pritisak na taster Ctrl i levi klik mia e automatski
pokrenutu ovu naredbu, a zadatu taku miem protumaiti kao prvi ugao pravougaone oblasti
koju treba zumirati.
Pritisak na levi taster mia bez otputanja, e translatorno pomerati crte u smeru pomeranja
mia sve dok ne otpustite levi taster mia. Pri otputanju levog tastera mia naredba nee biti
zavrena ve e program i dalje oekivati da na isti nain promenite tekui prikaz, sve dok
pritiskom na taster Enter ili klikom na desni taster mia ne oznaite kraj ove naredbe.
Ovu naredbu moete direktno pozvati i pritiskom na srednji taster mia. Ne otputajui ovaj
taster, promena poloaja mia e odrediti i promenu trenutnog prikaza. im otpustitet srednji
taster mia, ova naredba e biti zavrena i u tome je praktino jedina razlika u funkcionisanju
ove naredbe kada se ona pozove pomou ikone, ili pak ovako, pritiskom na srednji taster mia.
Kretanje miem ka gore, dok je levi taster pritisnut dovodi do uveanja delova crtea, a
kretanje na dole, do smanjenja. Po otputanju levog tastera mia, program e i dalje zahtevati
da zadajete novo uveanje odnosno umanjenje, sve dok pritiskom na taster Enter ili klikom
na desni taster mia ne oznaite kraj ove narebe.
Napomena:
Kako se jedino kod naredbi Zum-sve i Zum-prethodni ne vri izbor take, to je jedino za
ove dve naredbe vano na kom se prozoru nalazi fokus, neposredno pre njihovog aktiviranja. U
svim ostalim naredbama za zumiranje, izbor take e ujedno i postaviti fokus na datom
prozoru. Prema tome, ako elite zum-sve recimo u prozoru 3D pogled, a to nije trenutno
aktivan prozor, onda prvo morate postaviti fokus na prozor 3D pogled, pa potom aktivirati
naredbu Zum-sve. Isto vai i za naredbu Zum-prethodni obzirom da svaki od prozora ima
svoju listu prethodnih zumova.
Poruka na komandnoj liniji, kojom program trai izbor nekih elemenata crtea je univerzalna i
glasi:
<0 sel.> Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
<3 sel.> Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
Oblik mia u prozoru 3D pogled je u toku procedure selektovanja u obliku kruga to opet
ukazuje na to da se oekuje selektovanje entiteta u prostornom prikazu. Pored toga, selekcija
je omoguena i u specijalno definisanim pogledima, stim to se pri ovakvoj selekciji vri
selektovanje svih entiteta po dubini.
Procedura selektovanja se prekida izborom podopcije krAj sa komandne linije, nakon ega e
program nastaviti sa daljim tokom komande, u okviru koje je izvreno selektovanje. Operacije
koje su predviene aktiviranom komandom, sprovee se samo nad selektovanim objektima.
Izborom odgovarajuih podopcija sa komadne linije, program nudi razne naine selektovanja,
koji se mogu simultano kombinovati, i u daljem tekstu ovog dela uputstva izneemo sve
mogunosti koje program nudi i proceduri selektovanja.
Izbor podopcije Sve sa komandne linije, dovee do automatskog selektovanja svih trenutno
vidljivih entiteta na crteu. ta e biti selektovano, zavisi iskljuivo od toga da li je fokus
neposredno pre aktiviranja ove podopcije bio na prozoru za 2D ili 3D prikaz modela. Naime,
ako je fokus na prozoru 3D pogled i odabre se podopcija Sve tada e biti selektovani svi
trenutno vidljivi entiteti na modelu, a ako je pak fokus na prozoru 2D pogled tada e izborom
podopcije Sve biti selektovani samo trenutno prikazani elementi u prozoru 2D pogled.
Pojedinano selektovanje
Ako se kvadratom za selektovanje zahvati zajednika taka vie elemenata crtea, tada e
program selektovati sve elemente koji polaze iz te take.
U sluaju da se klikne na levi taster mia, a select box-om nije zahvaen nijedan objekat,
tada e program tu taku protumaiti kao prvi ugao prozora, i ui u proceduru selektovanja
prozorom.
Suprotni ugao:
U ovoj proceduri e vaiti sva pravila za selektovanje prozorom koja emo izneti u daljem
tekstu.
Prvi ugao:
Suprotni ugao:
Zadavanjem ovakvog prozora, sleva na Zadavanjem istog takvog prozora, ali sada
desno, nee biti selektovan nijedan objekat sdesna na levo (crossing), bie selektovana i
ploa i obe grede
Izborom podopcije pOligon, komandna linija dobija svoj standardni oblik koji se koristi u
naredbama za iscrtavanje polilinije:
Postupak iscrtavanja polilinije, u svemu odgovara objanjenjima datim u poglavlju 2.6, s tim
to se izborom podopcije krAj, ili pak desnim klikom mia, polilinija automatski zatvara.
Kriterijum selektovanja pomou ove opcije je potpuno isti kao i kod selekcije prozorom, kada
se on zadaje sleva na desno. Naime, bie selektovani svi entiteti koji se svojom kompletnom
geometrijom nalaze unutar zadatog poligona.
Pomou ove opcije imate mogunost da selektujete sve entitete koje preseca zadata linija.
Izborom podopcije pResek, program e prvo zahtevati da odredite prvu, a potom i drugu
taku linije preseka.
Prva taka:
Druga taka:
Odmah nakon izbora druge take, program e izvriti selekciju svih entiteta koji su preseeni
zadatom linijom.
Ekstra selektovanje
Klikom mia preko podopcije eXtras se otvara padajui meni iz koga je mogue odabrati
neku od programom predvienih opcija za ekstra selektovanje.
Inverzija
Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da pre njenog izbora, barem jedan entitet
bude selektovan. Izborom ove opcije vri se inverzija selekcije, odnosno ono to je
selektovano postaje deselektovano, a ono to nije bilo, postaje selektovano.
Set
Da bi ova opcija bila dostupna mora biti prethodno selektovan samo jedan entitet. Nakon
njenog aktiviranja, program e automatski selektovati sve entitete tog tipa, koji imaju isti
set numerikih podataka. Ako recimo na modelu imamo puno greda razliitih poprenih
preseka, onda selektovanjem jedne od njih, i izborom ove opcije, program e selektovati
sve preostale grede na modelu koje imaju iste geometrijske karakterisitike kao prvobitno
selektovana greda. Napomenuemo da ova opcija moe da radi i sa optereenjima. Ako se
nakon selektovanja nekog optereenja izabere ova opcija, program e selektovati sva
optereenja koja su istog tipa i intenziteta kao prethodno selektovano optereenje, a nalaze
se u trenutno aktivnom prozoru.
Kolinearne
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je da predhodno bude selektovan samo jedan
linijski entitet. U sluaju da je selektovano vie linijskih entiteta, onda e ova opcija biti
dostupna samo u sluaju da se svi oni nalaze na istom pravcu, odnosno da su kolinearni.
Izborom podopcije Kolinearne, bie selektovani svi linijski entiteti koji se nalaze na istom
pravcu (pripadaju istoj pravi) kao i selektovani.
Iz iste ravni
Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je prethodno selektovati minimalan skup entiteta
koji definie jednu ravan. Da bi ravan bila jednoznano odreena potrebno je selektovati:
dva linijska, jedan linijski i jedan takasti, tri takasta, ili pak samo jedan povrinski entitet.
Njenim izborom program e automatski selektovati i sve ostale entitete koji pripadaju ovako
definisanoj ravni u prostoru.
Na istoj krunici
Da bi ova opcija bila dostpna, neophodno je da prethodno budu selektovani entiteti koji
pripadaju istom luku. Napomenuemo da se geometrija luka, pored izbora lunog segmenta
povrinskog i linijskog entiteta, moe definisati i izborom tri takasta entiteta. Izbor ove
podopcije dovodi do selektovanja svih entiteta koji pripadaju krunici koja ima isti radijus
kao prethodno selektovani entiteti.
Entitet
Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da bar jedan element crtea bude selektovan.
Nakon njenog izbora program selektuje sve elemente sa crtea koji su istog tipa kao i
prethodno selektovani element. Ako je recimo bila selektovana greda, nakon aktiviranja ove
opcije bie selektovane sve grede koje su prikazane u trenutno aktivnom prozoru.
Nazad
Pomou ove opcije se izlazi iz procedure extra selekcije i vraa na osnovni oblik komadne
linije u proceduri selektovanja.
Na komandnoj liniji su i dalje prisutne potpuno iste podopcije kao i u proceduri selektovanja,
stim to je na njenom poetku jasno napisano da je program sada u proceduri deselektovanja
ranije selektovanih entiteta. Nain deselekcije kao i nain rada sa prethodno opisanim
podopcijama je potpuno isti a jedina razlika je u tome to deselekcija reaguje samo na ranije
selktovane objekte, tako to ih izbacuje iz liste selektovanih objekata. Po zavrenoj deselekciji,
izbor podopcije krAj, odnosno desni klik mia e program vratiti na osnovni oblik komandne
linije u proceduri selektovanja entiteta.
Deselekcija se moe vriti i bez aktiviranja prethodno opisane podopcije sa komandne linije.
Naime, ako drite stalno pritisnut taster Shift, pojedinana selekcija i selekcija pomou
prozora e praktino znaiti deselekciju.
Napomena:
Segment linijskog entiteta je odreen zadavanjem taaka prilikom njegovog crtanja, a ne
takama preseka sa drugim elementima crtea. Zbog toga e u proceduri selektovanja uvek
biti selektovan ceo segment linijskog entiteta, onako kako je i nacrtan a ne samo jedan njegov
deo koji je odreen presenim takama sa drugim entitetima.
U sluaju da elite da selektujete samo deo segmenta linijskog entiteta koji je odreen
presenim takama sa drugim entitetima, prethodno morate pomou naredbe Razdvajanje
kontura (vidi poglavlje 2.9.15), od prvobitno jednog segmenta linijskog entiteta, napraviti
niz novih.
Napomena:
Elementi crtea koji su iscrtani jedan preko drugog, tako da im se geometrija poklapa
delimino ili potpuno, bie zajedno odabrani ako se selektovanje izvri na mestu preklapanja.
Tipian primer za ovaj sluaj je kada se povrinsko optereenje prostire po celoj ploi, ili kada
se grede i zidovi postavljaju po konturi ploe. U oba sluaja e doi do selektovanja svih
elemenata koji se preklapaju, to moda i ne elite. U ovim sluajevima, pre selektovanja
treba ukinuti vidljivost elemenata koji se ne ele selektovati (vidi poglavlje 2.10).
2.9.1 Brisanje
Izborom ove naredbe, omogueno je brisanje proizvoljno selektovanih elemenata
crtea.
Aktiviranjem naredbe, komandna linija dobija svoj standardni oblik, kojim se zahteva
selektovanje elemenata:
<0 sel.> Brisanje Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Nakon izbora, pritisak na taster Enter ili klik na desni taster mia e dovesti do brisanja
selektovanih elemenata. Kod ove naredbe treba biti obazriv, da ne bi dolo do neeljenog
gubitka pojedinih elemenata crtea.
2.9.2 Kopiranje
Ova komanda slui za preslikavanje selektovanih objekata na bilo koje drugo mesto na
crteu, pri emu original ostaje nepromenjen. Nakon zavrene selekcije, program e sa
komandne linije zahtevati da izborom dve take zadate vektor koji odreuje pravac,
smer i rastojanje iskopiranih entiteta od originala.
Nakon odreivanja vektora kopiranja, program e sa komandne linije zatraiti da zadate broj
kopija ili da izaberete podopciju Viestruko:
Klik na desni taster mia e oznaiti prihvatanje ponuene vrednosti broja kopija 1, koja se
nalazi u uglastoj zagradi. Svakako da sa tastature moete zadati proizvoljan broj kopija, pri
emu e se svaka od njih nalaziti na razmaku koji je odreen zadatim vektorom kopiranja.
Ova poruka e stajati na komandnoj liniji sve dok izborom podopcije krAj ne zavrite
naredbu.
Nakon zavrene selekcije objekata, program e sa komandne linije zahtevati da odredite tip
niza koji e biti primenjen pri kopiranju.
Nakon izbora opcije Ortogonalni, program e sa komandne linije zahtevati da zadate broj
kolona, odnosno broj kopija u jednom redu.
Ovde je upotrebljen termin kolona zato to program za prvi pravac kopiranja podrazumeva
pravac pruanja X ose, koji svakako pri zadavanju vektora kopiranja moete naknadno
promeniti. Nakon zadatog broja kolona, program e zahtevati da odredite njihovo meusobno
rastojanje.
Odstojanje:
Izbor druge take e odrediti kako rastojanje, tako i smer vektora kopiranja. Pomeranjem mia
po oblasti crtea program e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih zadatih kopija u
pravcu koji u programu uslovno nazivamo red. Prema tome red ne mora oznaavati
horiontalan, ve potpuno proizvoljan pravac.
Bez obzira da li ste odstojanje zadali sa tastature ili pak izborom dve take sa crtea, program
e ponoviti prethodno postavljanu seriju pitanja ali sada za kopiranje u drugom pravcu.
Odstojanje:
Isto kao i kod kopiranja u prvom pravcu, odstojanje izmeu redova moete zadati ili sa
tastature, ili pak izborom dve take sa crtea. Ako odstojanje izmeu redova zadate sa
tastature, onda e program podrazumevati da se radi o vektoru kopiranja u pravcu Y ose, i
pozitivna vrednost e odrediti smer vektora kopiranja u pravcu pozitivne Y ose. Izborom dve
take sa crtea moete zadati potpuno prozivoljan intenzitet i pravac pruanja vektora
kopiranja u drugom pravcu.
Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora
kopiranja 1 i 2 u pravcu globalnih osa kopiranja 1 i 2 u proizvoljnim pravcima
(broj kolona =2, broj redova=4) (broj kolona =2, broj redova=4)
Nakon izbora opcije Polarni, program e sa komandne linije prvo zahtevati da odredite da li
iskopirani entiteti po luku treba da se rotiraju u odnosu na zadati centar rotacije ili ne.
Sa rotacijom (<Da>/Ne):
Polarni niz sa rotacijom (broj elemenata u Polarni niz bez rotacije (broj elemenata u
nizu=12, ugao za popunjavanje =360) nizu=12, ugao za popunjavanje =360)
Ako pak ne elite rotaciju, ve elite da se selektovani entiteti rasporede po luku bez njihovog
rotiranja, onda je za potpuno odreivanje problema neophodno da zadate i taku sa crtea
koja e biti rotirana.
Tek ovako zadata taka e potpuno odrediti problem koji se sada svodi, prvo na veestruku
rotaciju zadate take, a potom i viestruko translatorno kopiranje u odnosu na zadatu taku.
Novoformirani entiteti u lunom nizu e se nalaziti na istom odstojanu od zarotirane take kao i
original od izabrane referentne take za rotaciju.
Bez obzira za koji ste se od ova dva naina odluili, dalji tok naredbe je zajedniki. Naime,
program e sada sa komandne linije traiti da zadate broj kopija u lunom nizu.
Izborom ove take se praktino odreuje centar rotacije, odnosno centar luka po kome e biti
rasporeeni novo formirani entiteti.
Ugao moete zadati ili sa tastature, pri emu pozitivna vrednost raste u smeru suprotnom od
kazaljke na satu, ili pak izborom take sa crtea. Dok budete pomerali mi po crteu program
e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih entiteta u zavisnosti od trenutne vrednosti
ugla odreene poloajem mia i zadatog broja kopija u nizu.
Napomena:
Kopiranje u polarnom nizu je prava ravanska transformacija, te se svi selektovani objekti i
centralna taka niza moraju nalaziti u istoj ravni. U sluaju da se izabere centralna taka niza
koja ne pripada istoj ravni kao i selektovani objekti, program e izdati odgovarajue
upozorenje i prekinuti dalji tok naredbe.
2.9.4 Ogledalo
Ova komanda slui za osno simetrino preslikavanje odabranog dela crtea.
Nakon zavrene selekcije elemenata crtea, od korisnika se zahteva da zada dve take koje
odreuju poetak, odnosno kraj ose, u odnosu na koju e se izvriti preslikavanje:
2.9.5 Rotacija
Ova naredba omoguava da se menja ugao zaokrenutosti pojedinih delova crtea.
Nakon zavrene selekcije objekata koje je potrebno zarotirati, program e sa komandne linije
zahtevati da odredite prvo centar, a potom i ugao rotacije.
Centar rotacije:
Ugao rotacije:
Ugao rotacije se moe zadati ili sa tastature (ugao se zadaje u stepenima i raste u smeru
suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom take sa crtea koja sa ranije zadatim centrom
zaklapa eljeni ugao. Pri ovom drugom nainu, selektovani elementi se iscrtavaju u DRAG
modu, i to tako da trenutni poloaj pokazivaa odreuje ugao rotacije.
Nakon zadatog ugla, na komandnoj liniji se pojavljuje poruka iji je smisao isti kao u naredbi
Ogledalo.
Naime, potvrdan odgovor brie selektovane elemente (original), dok ih negativan ostavlja u
sastavu crtea. Ovde e klik na desni taster mia dovesti do prihvatanja potvrdnog odgovora
Da.
Napomena:
Obzirom da se pomou naredbe Rotacija sprovodi prava ravanska transformacija, za njeno
izvrenje je neophodno da se i selektovani objekti i centar rotacije nalaze u istoj ravni. Iz tog
razloga, selektovanje objekata u prozoru 3D pogled e biti onemogueno, a pri zadavanju
centra rotacije bie dozvoljen samo izbor take koja pripada istoj ravni kao i selektovani
objekti. U suprotnom, program e izdati odgovarajue upozorenje i odbiti da sprovede naredbu
Rotacija.
2.9.6 Pomeranje
Ova naredba je jako slina naredbi Kopiranje, s tim to se u ovom sluaju original
brie i na taj nain se dobija efekat pomeranja delova crtea sa jednog na drugo
mesto.
Takoe se prvo vri selektovanje elemenata, a zatim izbor dve take na crteu koje odreuju
poetak odnosno kraj vektora pomeranja.
Naredba radi tako to se prvo selektuju elementi crtea koji presecaju dati linijski entitet i na
taj nain prave granice za njegovo isecanje.
Napomenuemo da se pomou ove komande ne mogu izbaciti celi segmenti polilinije, ve samo
njeni delovi koji su preseeni drugim selektovanim elementima crtea. Za izbacivanje celog
nepreseenog segmenta polilinije je predviena naredba Brisanje.
Nakon izbora naredbe, prvo je potrebno selektovati elemente crtea do kojih e se kasnije
izabrani segmenti polilinije produiti:
Ovoj grupi selektovanih elemenata mogue je pridruiti i povrinske i takaste entitete, koji se
u ovoj naredbi mogu koristiti samo kao granice za produavanje. Nakon selektovanja ove
Selektovani segment polilinije, program e produiti do najblieg elementa koji je odabran kao
granica do koje se produuje. Za produavanje se mogu selektovati i luni segmenti, pri emu
se oni produavaju po lunom (krivolinijskom) zakonu.
Nakon izbora ove naredbe, procedurom selektovnja treba selektovati sve take kojima elimo
da promenimo poloaj. Ovde se pod terminom taka podrazumevaju sve prelomne take sa
konture povrinskih i linijskih entiteta, kao i take koje odreuju poloaj samih takastih
entiteta.
Uvedeni termini kolona red i nivo predstavljaju elemente u nizu koji se dobijaju
kopiranjem u pravcu globalne X, Y, i Z ose, te je u zagradi ispisan naziv odgovarajue ose.
Sledeom serijom pitanja, program zahteva da odredite rastojanje izmeu elemenata u nizu.
Umesto zadavanja sa tastature, odstojanje moete odrediti i izborom dve take sa crtea.
Nakon izbora prve take, program e sa komandne linije zahtevati da odaberete i drugu taku.
Smisao i tok ove naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Array, za kreiranje
dvodimenzionalnog polarnog niza. Jedina razlika je u tome to se kod naredbe Array, vri
kopiranje po luku u odnosu na zadatu taku, pa stoga elementi niza i zadata centralana taka
niza moraju biti u jednoj ravni. U ovoj naredbi se pak, kopiranje po lunom nizu vri u odnosu
na prozivoljno zadatu osu u prostoru. Stoga e program umesto centralne take niza, sa
komandne linije zahtevati da izborom dve take, definiete osu oko koje se vri rotacija.
Na ovaj nain u proceduri kreiranja polarnog niza moete selektovati i elemente crtea koji ne
pripadaju istim ravnima.
2.9.11 3D Ogledalo
Jedina razlika imeu ove naredbe, i naredbe Ogledalo je u tome to se ovde radi o
preslikavanju u odnosu na zadatu ravan a ne u odnosu na zadatu osu. Iz tog razloga,
nakon selektovanja svih entiteta za preslikavanje program e zahtevati da pomou tri
ne kolinearne take definiete ravan preslikavanja.
Podopcija Nazad na komandnoj liniji nudi mogunost vraanja jednog koraka unazad pri
izboru taaka, neto slino kao i u proceduru iscrtavanja poligonalne linije. Nakon zavrene
procedure definisanja proizvoljne ravni u prostoru u odnosu na koju e se izvriti preslikavanje
selektovanih objekata, program e sa komadne linije postaviti i poslednje pitanje o brisanju
starih objekata.
2.9.12 3D Rotacija
I ova naredba je izvedena iz srodne naredbe Rotacija. Jedina razlika imeu ove dve
naredbe je u tome to se ovde radi o rotaciji u odnosu na zadatu osu a ne u odnosu na
zadatu taku. Iz tog razloga, nakon selektovanja svih entiteta za 3D rotaciju program
e zahtevati da pomou dve prozivoljno odabrane take definiete osu u odnosu na koju se vri
rotacija.
Nakon definisanja ose rotacije, dalji tok naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe za ravansku
rotaciju.
Ugao rotacije:
Izborom ove naredbe, na komandnoj liniji se javlja poruka kojom se ulazi u standardnu
proceduru selektovanja:
<0 sel.> Spajanje kontura Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da selektuje sve entitete kojima je potrebno spojiti konture.
Nakon zavrene selekcije, program e sprovesti ovu operaciju za sve linijske i povrinske
elemente koji ispunjavaju predviene uslove za spajanje njihovih kontura.
Nakon zavrene procedure izbora taka, program e sve linijske entitete na kojima se nalazi
zadata taka, podeliti na nova dva linijska entiteta.
Napomena:
Obzirom da e pri proraunu, program na svim mestima preseka linijskih entiteta sa ostalim
delovima modela automatski postaviti vorove, to ovu naredbu treba koristiti samo u sluaju
kada je potrebno selektovati samo jedan deo linijskog entiteta koji je odreen presenim
takama sa drugim entitetima. U svim ostalim slujevima je bolje da ne koristite ovu opciju jer
ete dobiti nepotrebno vei broj elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa.
2.10 Vidljivost
Pomou grupe naredbi koje se opisuju u ovom poglavlju, imate mogunost da
sakrijete elemente crtea koje u odreenom trenutku rada sa programom ne elite da vidite na
ekranu. ta e biti vidljivo a ta ne, moete zadati ili po tipu elementa crtea, na primer elite
da sve ploe na modelu budu trenutno nevidljive, ili pak selektovanjem datog entiteta, pri
emu samo on postaje nevidljiv. Za regulisanje vidljivosti po tipovima elemenata slui naredba
Vidljivost, a za regulisanje vidljivosti samo selektovanih elemenata crtea, naredba
Sakrivanje.
Pri odreivanju kriterijuma ta e biti vidljivo a ta ne, jai je kriterijum stanja vidljivosti po
tipu elemenata crtea. Uzmimo za primer da na modelu postoje tri grede i da smo pomou
naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuli vidljivost. Ako pomou naredbe Vidljivost
ukinemo vidljivost svih greda, onda e sve tri grede biti nevidljive, bez obzira to je pomou
naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuta vidljivost.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a crte e dobiti novi
izgled u zavisnosti od postavljenih parametara. Elementi crtea, kojima je ukinuta vidljivost i
dalje ostaju u sastavu crtea, ali se ne prikazuju.
Za svaki od elemnata crtea postoji poseban deo u okviru ovog dijalog box-a, u kome se
podeava nain njegove vidljivosti.
Ikona svakog od elementa konstrukcije i optereenja, odreuje da li e dati element crtea biti
vidljiv ili ne. Ove ikone rade kao prekidai tako da se uzastopnim klikom mia preko njih, one
postavljaju na ukljueno, odnosno na iskljueno stanje. Ako je ikona uvuena to znai da e
dati element biti vidljiv, a ako je ispupena znai da e biti nevidljiv.
U svakom od ovih posebnih delova, nalaze se prekidai (Radio button-i), kojima se regulie
nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Svakako da je izbor
naina vidljivosti elemenata omoguen samo ako je odgovarajua ikona postavljena na
ukljueno stanje (uvuena). Ovi parametri su grupisani u vertikalne kolone u okviru kojih samo
jedan od parametara moe biti postavljen na ukljueno stanje. Izbor parametara, odnosno
njihovo postavljanje na ukljueno stanje, vri se klikom mia preko njegovog naziva. Indikator
za izabrani parametar je zacrnjen mali krug, dok su ostali krugovi u okviru te grupe (kolone)
prazni.
U daljem tekstu, emo za sve tipove elemenata crtea objasniti mogua stanja vidljivosti.
Ploa
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura ploe, dok njena unutranjost ostaje prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura ploa se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Set
Cela povrina ploe se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta numerikih
podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom ovog naina
vidljivosti, lako se kontroliu setovi numerikih podataka, koji su pridrueni datoj ploi.
~ Dijagonala
Prikazuje se dijagonala ploe. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dve
dijagonale gabarita ploe izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine ploe.
Poloaj dijagonale moe se naknadno menjati pomou naredbe Promena dijagonale
povrinskih entiteta.
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati oznaka
pozicije ploe. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje
ploe kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Opis Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati opis ploe.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni datoj ploi. Zbog preglednosti broj se ispisuje u
zadatoj boji izmeu simbola < i >.
Granini uslovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na crteu prikazivati linija
postavljenih graninih uslova u ploi ili ne. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako su na modelu postavljeni Granini uslovi.
Zidovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati zidovi. Pod
pojmom zid se podrazumevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao vei
od 45 stepeni.
Ploe Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati ploe. Pod
pojmom ploa se podrazumevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
koji je manji ili jednak 45 stepeni.
Greda
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
~ Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih
podataka koji je datoj gredi pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju
odgovarajuim bojama i smeteni su izmeu simbola velikih zagrada: {1}.
~ Opis
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, na sredini svake od greda e umesto
rednog broja seta numerikih podataka biti ispisana informacija koja ukazuje na oblik
poprenog preseka date grede.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svake od greda
prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njenog lokalnog koordinatnog sistema.
vorovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na modelu biti vidljivi ili ne vorovi
koji predstavljaju poetak, odnosno kraj greda.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svake od greda
prikazivati njena oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje grede kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Stubovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati stubovi. Pod
pojmom stub se podrazumevaju sve grede koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
vei od 45.
Grede Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati grede. Pod
pojmom greda se podrazumevaju sve grede koje sa horizontalnom ravni zaklapaju ugao
koji je manji ili jednak 45.
Povrinski oslonac
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog oslonca, dok njegova unutranjost ostaje prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura povrinskog oslonca se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Set
Cela povrina povrinskog oslonca se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta
numerikih podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom
ovog naina vidljivosti, lako se kontroliu setovi numerikih podataka, koji su pridrueni
datom povrinskom osloncu.
~ Dijagonala
Prikazuje se dijagonala povrinskog osonca. Njen poloaj program automatski odreuje,
tako to od dve dijagonale gabarita povrinskog oslonca izabere onu koja veom duinom
prelazi preko povrine oslonca. Poloaj dijagonale moe se naknadno menjati pomou
naredbe Promena dijagonale povrinskih entiteta.
Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje
dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati oznaka
pozicije povrinskog oslonca. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na
modelu postoje povrinski oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale.
Njegovo stanje odreuje da li e se na sredini dijagonale prikazati redni broj seta
numerikih podataka koji su pridrueni datom povrinskom osloncu. Zbog preglednosti
broj se ispisuje u zadatoj boji izmeu simbola l i l .
Linijski oslonac
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
~ Set
Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s
tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih
podataka koji je datom linijskom osloncu pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju
odgovarajuim bojama i smeteni su izmeu simbola srednjih zagrada: [1].
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog od linijskih
oslonaca prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog
sistema.
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog linijskog
oslonca prikazivati njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla
jedino ako na modelu postoje linijski oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Takasti oslonac
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih takastih oslonaca.
~ Set
Takoe se iscrtavaju odgovarajui simboli, s tim to se uz njih ispisuje i redni broj seta
numerikih podataka koji je datom takastom osloncu pridruen. Zbog preglednosti, i ovde
su redni brojevi setova ispisani izmeu odgovarajuih simbola malih zagrada: (1).
Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e se pored svakog takastog
oslonca prikazivati njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla
jedino ako na modelu postoje takasti oslonci kojima je dodeljena oznaka pozicije.
Povrinsko optereenje
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povrinskog optereenja, dok njegova unutranjost ostaje
prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura povrinskog optereenja se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta optereenja. Iscrtana povrina se
rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s tim to se u sredini
povrine ispisuje jo i intenzitet optereenja. Ako optereenje nije jednako podeljeno, onda
se uz sve take na konturi, ispisuju zadati intenziteti optereenja.
Linijsko optereenje
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. U sluaju da vektor optereenja pripada
ravni tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada se du zadate linije iscrtavaju i simboli
strelica koje ukazuju na pravac i smer delovanja optereenja.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta optereenja. Na sredini svakog
segmenta polilinije koja oznaava linijsko optereenje, ispisuje se zadati intenzitet
raspodeljenih sila, odnosno momenta. Za sile je uvedena oznaka p, a za momente m.
Takasto optereenje
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih koncentrisanih sila i
momenata.
~ Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole takastog optereenje, bie ispisani
intenziteti zadatih koncentrisanih optereenja. Za koncentrisane sile je usvojena oznaka
P=, dok je za momente usvojena oznaka M=.
~ Kontura
Iscrtava se samo kontura povri po kojoj deluju temperaturni uticaji, dok njegova
unutranjost ostaje prazna.
~ rafura
Iscrtana kontura temperaturnih uticaja u ploi se popunjava odgovarajuom rafurom.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta temperaturnih uticaja u ploi.
Iscrtana povrina se rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s
tim to se u sredini povrine ispisuje jo i intenzitet zadatih temperaturnih uticaja. Za
temperaturnu promenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku dt=.
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
~ Intenzitet
Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadatog intenziteta temperaturnih uticaja u gredi. Na
sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadati intenzitet temperaturnih uticaja u
gredi. Za temperaturnu promenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku
dt2= i dt3=.
Pomeranje oslonaca
~ Kontura
Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih pomeranja oslonaca.
~ Intenzitet
Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole, bie ispisani i intenziteti zadatih
pomeranja oslonaca. Za pomeranja je uvedena oznaka u=, a za rotacije =.
Prednaprezanje
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
linije prednaprezanja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog
koordinatnog sistema. Ovaj check box e biti dostupan za promenu samo ako je
prednaprezanje postavljeno za vidljivo.
Pokretno optereenje
Pokretno optereenje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e zadata linija po kojoj
se kree pokretno optereenje biti vidljiva ili ne.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta
zadate putanje pokretnog optereenja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog
lokalnog koordinatnog sistema. Ovaj check box e biti dostupan za promenu samo ako je
pokretno optereenje postavljeno za vidljivo.
Aksijalno naprezanje
~ Kontura
Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.
~ Intenzitet
Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadati intenzitet aksijalnog naprezanja. Za
intenzitet aksijalnog naprezanja je usvojena oznaka P=.
Reduktor
Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e reduktor biti vidljiv ili ne.
Lokalne ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog reduktora
prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sistema. Ovaj
check box e biti dostupan za promenu samo ako je ukljuena vidljivost reduktora.
Indeks pozicija
Indeks pozicija - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se pored oznaka pozicija
kolinearnih entiteta prikazivati i indeksi koji jednoznano odreuju svaki entitet. Indeks se
od oznake pozicije odvaja crticom: *-n. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino
ako na modelu postoje kolinearni entiteti kojima je dodeljena oznaka pozicije sa indeksom.
Simbol u preseku
Presek iza - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati
simboli na mestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze iza trenutne ravni
pogleda dodiruju ili prodiru datu ravan.
Pomoni nivo
Pomone ose - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pomone ose, postavljene
pomou naredbe Ose, biti vidljive na ekranu ili ne.
Ispis razmaka osa - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na ekranu prikazivati
rastojanja izmeu susednih osa. Horizontalna rastojanja izmeu postavljenih vertikalnih
osa se prikazuju u vrhu oblasti crtea, a vertikalna rastojanja izmeu horizontalnih osa
uz desnu ivicu oblasti crtea.
Mrea krivih povri - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled
prikazivati pomona mrea, koja ukazuje na oblik i domen rasprostiranja zadate krive
povri.
Lejeri - Stanje ovog check box-a odreuje da li e svi elementi crtea koji su konstruisani
pomou naredbi: Linija, Text i Kota biti vidljivi ili ne. Kako je programom predvieno
osam lejera, to se pomou ovih osam check box-a regulie koji e od pomonih entiteta
biti vidljiv u zavisnosti od lejera na kome je nacrtan.
~ Statiki
Prikazuju se simboli samo statikih graninih uslova i statikih oslobaanja uticaja u
odgovarajuim bojama.
~ Seizmiki
Prikazuju se simboli samo seizmikih graninih uslova i seizmikih oslobaanja uticaja u
odgovarajuim bojama.
~ Statiki i seizmiki
Prikazuju se simboli svih graninih uslova i svih oslobaanja uticaja u odgovarajuim
bojama.
Sledea grupa check box-ova regulie vidljivost elemanata crtea koji se javljaju samo u
modulu za obradu rezultata prorauna. Oni su u okviru naredbe Vidljivost prisutni u svim
modulima, meutim njihovo postavljanje na ukljueno odnosno iskljueno stanje e dovesti do
promena na crteu samo u modulu za obradu rezultata prorauna.
M.K.E. Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti vidljiva izgenerisana
mrea konanih elemenata ili ne.
Br. vorova Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti ispisani redni
brojevi vorova sa mree konanih elemnata ili ne. Ovaj check box e biti dostupan za
promenu samo ako je mrea konanih elemenata postavljena za vidljivu.
U donjem desnom delu dijalog boksa se nalaze komandna polja Sve vidljivo i Sve
nevidljivo, pomou kojih se vidljivost svih elemenata crtea postavlja na ukljueno, odnosno
iskljueno stanje.
Kako ete u radu sa programom esto menjati stanja vidljivosti elemenata crtea u zavisnosti
od trenutnih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja
vidljivosti. Naime, kada podesite neko stanje vidljivosti, za koje smatrate da je relativno
tipino i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte naredbu Snimi.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na postavljeno stanje
vidljivosti, i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova vidljivosti, program e izdati odgovarajuu poruku.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a Vidljivost je predviena za
izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti.
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste otvara se sadraj liste i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kome je opisan sadraj stanja vidljivosti koji se eli
postaviti. Napomenuemo da se u listi uvek nalazi i programski definisano stanje vidljivosti
Default, koje ne mozete obrisati. U svakom od modula programa, Default vidljivost je
razliita i odgovara nameni datog modula.
Izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljovosti se moe vriti i bez aktiviranja naredbe
Vidljivost. Naime desnim klikom mia preko ikone Vidljivost se automatski otvara lista sa
svim ranije snimljenim stanjima vidljivosti.
Sada je dovoljno samo kliknuti miem na eljeni red u listi i aktivirati komandno polje OK.
Nakon toga, na crteu e se postaviti odabrano stanje vidljivosti.
Ovakav nain postavljanja i ukidanja vidljivosti je transparentan (isto kao i sama naredba
Vidljivost), odnosno moe se pozivati za vreme izvrenja drugih narebi. Desni klik mia, je
omoguen preko sledeih ikona: Ploa, Greda, Povrinski oslonac, Linijski oslonac,
Takasti oslonac, Povrinsko optereenje, Linijsko optereenje, Takasto optereenje,
ako se eli kontrola unosa samo nekih elemenata, onda se za dobijanje jasnije slike moe
iskljuiti vidljivost svih ostalih.
kada crte sadri puno razliitih elemenata na malom prostoru, i nije mogu ba komotan
izbor pojedinih taaka i elemenata. U ovom sluaju treba ukinuti vidljivost pojedinih
elemenata i na taj nain olakati unos.
Takoe, pri snimanju datoteke snimaju se i trenutna podeavanja vidljivosti za sva tri modula.
Na ovaj nain se obezbeuje da se pri uitavanju date datoteke za tekue postavi podeavanje
vidljivosti koje je bilo u upotrebi u trenutku njenog snimanja.
<0 sel.> Sakrivanje - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje
/ <krAj>):
Znai, sada se oekuje da selektujete sve elemente crtea koji ne treba da budu vidljivi u
okviru ove grupe vidljivosti.
Po zavretku selekcije, program e sa komandne linije zahtevati da zadate ime datoj grupi
sakrivenosti.
Zadavanjem naziva grupe, ona e biti snimljena u bazu, i uvek ete moi da je postavite za
tekuu. Ako pak ne elite da definisanu grupu snimate u bazu, jer Vam ona treba jednokratno,
onda pritiskom na taster Enter, ili klikom na desni taster mia, imate mogunost da joj
pridruite programski predvieno ime za privremene grupe vidljivosti: Noname. Ponovno
definisanje grupe vidljivosti koju ne elite da sauvate u bazi, unitie prethodno pridruenu
grupu vidljivosti imenu Noname. Znai, sa ovako snimljenim grupama vidljivosti moi ete da
radite sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definiete novu grupu sakrivenosti pod istim
imenom. Bez obzira da li ste zadali naziv grupi sakrivenosti ili ne, naredba e biti zavrena, a
na ekranu e biti vidljivi samo entiteti koji pripadaju kreiranoj grupi.
Desnim klikom mia preko ikone Sakrivanje otvara se dijalog box sa listom svih grupa
vidljivosti koje su do tada snimljene u bazu programa.
U ovom dijalog box-u se vri izbor jedne grupe ili kombinovanje vie grupa vidljivosti za
istovremeni prikaz.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i na crteu prikazuje sve
entitete koji se nalaze u selektovanim grupama.
Entiteti koji pripadaju grupi Krov Entiteti koji pripadaju grupi Stubovi
Izborom naredbe Editovanje liste sakrivanja, koja se nalazi u okviru padajueg menija
Prikaz, otvara se dijalog box za auriranje ranije definisanih grupa sakrivanja.
U listi se pored svih grupa sakrivenosti koje su snimeljene u bazu nalazi i privremena grupa
Noname, jasno ako je ona kao takva prethodno definisana. Na ovaj nain imate mogunost
da preimenujete grupu Noname, i da je smestite u bazu da bude ravnopravna sa ostalim
grupama.
Promena imena neke od grupa se vri tako to se miem prvo selektuje red u kome je data
grupa prikazana, a potom u edit box-u Novo ime grupe zada novi naziv. Potvrdu unosa e
oznaiti ili pritisak na taster Enter, ili pak na taster Tab.
Brisanje grupe iz baze se vri njenim selektovanjem u listi, tako da taj red postane jasno
markiran, i izborom komandnog polja Brii.
Postavljanjem check box-a Crtaj sakrivene entitete na ukljueno stanje, imate mogunost
da trenutno sakriveni entiteti na crteu ne budu totalno nevidljivi ve da budu tako iscrtani da
jasno ukazuju na to da nisu trenutno dostupni za bilo kakvu selekciju.
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, pod terminom nivo, podrazumeva se
horizontalna ravan iji je poloaj u prostoru odreen globalnom Z koordinatom. Uloga nivoa je
da se ili njegovim izborom u prozoru 2D pogled postavi data ravan za crtanje ili pak da se
uitavanjem ranije kreiranog fajla, tavanica postavi na visinu odreenu datim nivom.
Pomou ovog dijalog box-a je mogue postavljati nove nivoe, brisati postojee, kao i menjati
njihove visinske kote. U list box-u se prikazuju svi postavljeni nivoi, a u desnom delu dijalog
box-a se uvek grafiki prikazuje njihov poloaj u vertikalnom smislu. Nain rada sa ovom
naredbom je jako slian postavljanju pomonih osa (vidi poglavlje 3.4.1).
Kako svaki model mora imati definisan barem jedan nivo, to prikazana lista sadri uvek
najmanje jedan red podataka. Svaki od novoa je odreen svojim nazivom (kolona Naziv),
globalnom visinskom koordinatom (kolona Z) i relativnom visinom u odnosi na donji nivo
(kolona h). Pored toga, ispred svakog naziva nivoa, u krajnjoj levoj koloni prisutna je
informacija i da li je dati nivo pun ili prazan, odnosno da li je na toj horizontalnoj ravni
postavljen neki od elemenata ili ne. Postojanje simbola jasno ukazuje da je dati nivo pun,
odnosno da se na njemu ve nalaze neki konstruktivni elementi, odnosno optereenje.
Postavljanje nivoa
Svi nivoi koji se postavljaju, stoje u uzlaznom redosledu pri emu prvi nivo ima najniu a
poslednji najviu Z koordinatu. Sama procedura postavljanja nivoa se odvija tako to se u edit
box-u Komanda: zada odgovarajua instrukcija i unos potvrdi pritiskom na taster Enter. U
zavisnosti od zadate instrukcije postoje etiri naina za postavljanje nivoa:
Serijskim zadavanjem apsolutnih Z koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj
rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena
znakom *. Ako u edit box-u zadate na primer 4*3.5, tada e biti postavljena etiri nivoa
koji imaju sledee globalne Z koordinate: 3.5, 7.0, 10.5, 14.0.
Serijskim zadavanjem relativnih Z koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod
serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prvi nivo ne postavlja u odnosu na
koordinatni poetak, ve u odnosu na referentni nivo. Ako je za referentni nivo postavljen
nivo koji se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a u edit box-u zadate na
primer @3*2.2, tada e biti postavljena tri nivoa koji se nalaze na sledeim rastojanjima
od koordinatnog poetka: 12.2, 14.4, i 16.6.
Nivoi se mogu postavljati i izborom take sa crtea, pri emu e Z koordinata izabrane take
predstavljati i Z koordinatu dodatog nivoa. Za ovu namenu je predvieno komandno polje
Preuzmi.
Nakon aktiviranja ovog komandnog polja program zatvara dijalog box i sa komandne linije
zahteva da sa crtea izaberete take u kojima elite da postavite nivoe.
Ova poruka e stajati na komandnoj liniji sve dok izborom podopcije krAj, ili desnim klikom
mia ne zavrite proceduru unosa taaka, nakon ega e se dijalog box ponovo otvoriti. U listu
e biti dodato onoliko nivoa, koliko je selektovano taaka sa razliitim Z koordinatama.
Postavljanje nivoa se moe ostvariti i aktiviranjem komandnog polja Dodaj, pri emu se
novi nivo dodaje odmah iznad trenutno aktivnog. Njegovu visinsku koordinatu program sam
usvaja, ali se ona svakako moe promeniti, o emu e biti vie rei u daljem tekstu.
Brisanje nivoa
Aktiviranje komandnog polja Brii dovodi do uklanjanja referentnog nivoa. Znai prvo je
potrebno u list box-u selektovati red u kome se nalaze podaci za dati nivo i potom aktivirati
komandno polje Brii. Kako u svakom modelu mora biti definisan barem jedan nivo, to u
sluaju da se u listi nalazi samo jedan definisani nivo, komandno polje Brii e biti
nedostupno.
Promena rastojanja izmeu bilo koja dva susedna nivoa se vri direktno u list box-u. Naime,
potrebno je samo miem selektovati datu vrednost u koloni h i sa tastature zadati novu
vrednost. Zadavanjem nove vrednosti, selektovano rastojanje e biti korigovano, a svi nivoi
iznad e biti tako pomereni, da se njihova meusobna rastojanja ne promene. Napomenuemo
da vrednosti u koloni h predstavljaju rastojanja na dole, te se ta vrednost ne moe menjati
za najnii nivo (ta vrednost je uvek 0.00).
Pomeranje nivoa
U desnom delu dijalog box-a se grafiki prikazuje poloaj svih postavljenih nivoa. U sluaju
nepreglednog prikaza, u ovom delu prozora je mogue primeniti jedan od programom
predvienih naina za zumiranje:
Napomena:
Kako je ploa izuzetno vaan konstruktivni element to je u programu usvojena konvencija da
svaka horizontalna ploa na modelu mora pripadati jednom od nivoa. Iz tog razloga e
program za svaku novonastalu horizontalnu plou sam kreirati nivo koji odgovara horizontalnoj
ravni u kojoj se data ploa nalazi. Da bismo bolje objasnili ovakvo ponaanje uzeemo sledei
primer. Neka na modelu imamo kreiran samo jedan jedini nivo na koti Z=0.00 i na njemu
postavljenu horizontalnu plou. Kopiranjem ove ploe u pravcu globalne Z koordinate na
rastojanju recimo od 3m, pored iskopirane ploe na koti Z=3.00, dobiemo automatski kreiran
i jedan nivo takoe na koti Z=3.00.
U sluaju kada je fokus na listi nivoa, odnosno kada je u prozoru 2D pogled prikazan jedan
od nivoa, promena tekueg nivoa se moe postii brzo i pomou sledeih tastera:
- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi nivo iznad tekueg, za aktivan
- pritisak na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi nivo ispod tekueg, za aktivan
Home - pritisak na ovaj taster postavlja najvii nivo sa za tekui
End - pritisak na ovaj taster postavlja najnii nivo sa za tekui
Prema tome ako je fokus na prozoru 2D pogled, a u njemu je prikazan nivo koji ima visinsku
koordinatu Z=3 i sa tastature zadamo apsolutne koordinate: 2,4,6 ,tada e biti odabrana taka
koja ima sledee globalne koordinate: X=2; Y=4; Z=3+6=9.
Ako pak sa tasture zadamo relativne koordinate: @1,2,3 , a referentna taka na nivou koji je
postavljen na visinu Z=3 ima lokalne koordinate X=4; Y=5 , tada e biti odabrana taka koja
ima sledee globalne koordinate: X=4+1=5; Y=5+2=7; Z=3+3=6.
Pomou naredbe Ubaci imate mogunost da sadraj bilo koje od prethodno kreiranih
datoteka proglasite za tavanicu i ubacite u model na tekui nivo. Kako se pri ubacivanju
sadraja selektovane datoteke njen globalni koordinatni poetak translatorno pomera u lokalni
koordinatni poetak tekueg nivoa, to je znai jako vano da pre izbora naredbe Ubaci za
tekui postavite odgovarujui nivo. Nakon izbora ove naredbe otvara se dijalog box sledeeg
izgleda.
Kada ste odabrali eljenu tavanicu, kliknite miem na komandno polje Uitaj i ubrzo e
program otvoriti dijalog box za mapiranje uitanog optereenja.
U okviru svakog reda sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mestu stoji opcija 0. Nijedan,
zatim svi sluajevi optereenja koji postoje u modelu koji se kreira, i na kraju onoliki broj
opcija Novi sluaj koliko ima i sluajeva optereenja u tavanici koja se uitava. Na ovaj
nain su pokrivene sve situacije koje mogu nastupiti. Odnosno, optereenje iz tavanice se
moe ignorisati, moe se pridruiti ostalim optereenjima u okviru nekog od ve postojeih
sluajeva optereenja na modelu i moe se pridruiti potpuno novom sluaju optereenja na
modelu.
Izbor opcije 0. Nijedan znai da njenim izborom sluaj optereenja iz tavanice, koji je
prikazan u datom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste e dovesti do
uitavanja datog sluaja optereenja i on e biti pridruen sluaju optereenja na modelu koji
je odreen podatkom iz liste.
U sluaju da se izabere opcija Novi sluaj, tada e program pored svih otereenja koja su
uitana, novom sluaju optereenja pridruiti i ime uitanog sluaja optereenja.
Kako naredba multiplicira sadraj tekueg nivoa, to je jako vano da pre njenog izbora za
tekui postavite onaj nivo iji sadraj elite da kopirate. Izborom naredbe Zamena otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
U prikaznoj listi ima onoliko redova koliko i kreiranih nivoa na celom modelu. Svaki od novoa
je odreen svojim nazivom (kolona Naziv) i globalnom visinskom koordinatom (kolona Z).
Red u kome su prikazni podaci za tekui nivo, naglaen je posebnom bojom i na taj nain
jasno odvojen od preostalog dela liste. Postojanje simbola ne levoj strani liste, oznaava da
je taj nivo pun, odnosno da su njemu ve ranije pridrueni neki konstruktivni elementi,
odnosno optereenja.
Sada se oekuje da klikom mia selektujete jedan od nivoa iji sadraj treba da bude
zamenjen sa sadrajem tekueg nivoa. Klik mia u okviru nekog od redova e dovesti do
selektovanja tog nivoa i uklanjanje selekcije se prethodno selektovanog nivoa. Znai, na ovaj
nain se obinim klikom mia moe selektovati samo jedan od nivoa iz liste. U sluaju da elite
da sadraj tekueg nivoa pridruite grupi nivoa, tada za multi-selekciju treba koristiti tastere
Shift i Ctrl. Dranje stalo pritisnutog tastera Ctrl i klik mia na neki od nivoa e taj nivo
selektovati, pri emu e prethodno selektovani nivoi ostati i dalje selektovani. U ovoj
proceduri, klik mia na ranije selektovani nivo e dovesti do njegovog de-selektovanja.
Viestruka selekcija nivoa pomou tasrera Shift se odvija slino kao i prethodno opisana
pomou tastera Ctrl, stim to ovde klik mia u okviru datog reda ne selektuje samo dati red
ve i sve ostale redove u listi koji se nalaze izmeu prethodno selektovanog i onog koji je
neposredno selektovan.
Izbor komandnih polja Selektuj sve i Deselektuj sve dovodi do selektovanja, odnosno
deselektovanja svih nivoa u listi.
Kada ste odabrali sve nivoe kojima elite da pridruite sadraj trenutno aktivnog nivoa,
aktivrajte komandno polje OK. Kako se u ovoj proceduri mogu selektovati i nivoi koji su
puni, odnosno ve u sebi sadre neke konstruktivne elemente, odnosno optereenja, to ova
naredba moe biti i destruktivna. Iz tog razloga, u ovom sluaju program izdaje odgovarajue
upozorenje i zahteva ponovnu potvrdu izvrenja ove naredbe.
Kada je check box Pretvoriti u oslonce one indirektne elemente koji se nalaze
ispred/iznad postavljen na ukljueno stanje, na mestima preseka trenutno prikazane ravni
sa ploama i stubovima koji se nalaze ispred nje, u novo kreiranom fajlu e biti postavljeni
linijski, odnosno takasti oslonci.
Kada je check box Pretvoriti u oslonce one indirektne elemente koji se nalaze
ispod/iza postavljen na ukljueno stanje, na mestima preseka trenutno prikazane ravni sa
ploama i stubovima koji se nalaze iza date ravni, u novo kreiranom fajlu e biti postavljeni
linijski, odnosno takasti oslonci.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK otvara se dijalog box potpuno istog izgleda kao i kod
naredbe Snimi kao.
Sada je potrebno da se unese ime fajla, a zatim i da se izborom komandnog polja Snimi
izvri njegovo snimanje.
U novi fajl e se snimiti svi entiteti koji pripadaju trenutnom pogledu, ukljuujui optereenja i
pomone ose.
Ako ispod takastog, odnosno linijskog oslonca ne postoji ni jedan konstruktivni element na
koji bi se izgenerisani vertikalni element oslonio, tada e takasti, odnosno linijski oslonac,
ostati pravi oslonac.
Kako setovi numerikih podataka za takaste i linijske oslonce sadre praktino duple
podatke, odnosno podatke o uslovima oslanjanja kada su oni oslonci, i podatke o njima kao
gredama odnosno zidovima, to izgenerisani stubovi dobijaju set numerikih podataka greda,
a izgenerisani zidovi set numerikih podataka zidova. Ako ovi elementi ostanu i u
prostornom modelu oslonci, tada e za njih vaiti samo deo podataka koji se odnosi na
uslove oslanjanja.
Svi takasti, odnosno linijski oslonci, koji su u proceduri generisanja prostornog modela
zamenjeni odgovarajuim stubovima, odnosno zidovima, uklanjaju se iz sastava tavanica na
datom nivou, i vie ne postoje u modelu kao oslonci.
Iz svega prethodno reenog, proizilazi zakljuak da je za efikasnost ove naredbe jako vano da
geometrija tavanica bude izuzetno tano nacrtana, odnosno da svi konstruktivni elementi u
vertikalnom smislu zauzmu svoj pravi poloaj. Da bismo bolje shvatili smisao ove reenice
Usled nepoklapanja u visinskom smislu stub Usled nepoklapanja u visinskom smislu stub
nee biti izgenerisan jer nema na ta da se e biti izgenerisan ali na pogrenom mestu
osloni
Slino se deava i sa linijskim osloncima. Naime, program kroz liniju kojom je odreen poloaj
u prostoru datog linijskog oslonca postavlja vertikalnu ravan na dole i takoe trai njen prvi
prodor sa nekim od konstruktivnih elemenata. Ako linijski oslonac ne pada celom svojom
duinom na neki od konstruktivnih elemenata onda se zid kreira samo na delu na kome je
vertikalna ravan nala presek, a na ostalom delu se linijski oslonac skrauje i kao takav ostaje.
I kod linijskih oslonaca, loa geometrija moe dovesti ili do toga da zid uopte ne bude
izgenerisan ili pak da bude generisan ali sa loom geometrijom. Ovde pod loom geometrijom
podrazumevamo neoekivani poloaj entiteta.
Kada je nepoklapanje geometrije takvo da oslonac uopte ne bude izgenerisan, takva greka
se relativno lako uoava vizuelnim sagledavanjem ploaja svih takastih i linijskih oslonaca na
modelu. Meutim, u sluajevima kada se vertikalni elementi ipak generiu ali na pogrenom
mestu, ili pak sa pogrenom geometrijom, predstavlja jako veliki problem za otkrivanje
greke. Prvo to nepoklapanje moe biti toliko malo da se tek jako velikim uveliavanjem tog
dela modela moe uopte i uoiti. Ovakve crtake greke e se naroito ispoljiti pri generisanju
mree konanih elemenata i za posledicu e imati nepotrebno veliki broj konanih elemenata,
ili pak mrea konanih elemenata uopte nee moi da bude izgenerisana.
Crtake greke mogu nastupiti i pri samom postavljanju takastih i linijskih oslonaca u okolini
nekog drugog konstruktivnog elementa. U ovakvim sluajevima program e izgenerisati
ispravne vertikalne elemente, stubove i zidove, ali e oni u odnosu na druge konstruktivne
elemente imati neregularan poloaj koji e kasnije sigurno praviti problem pri generisanju
mree konanih elemenata.
Kako se korekcija crtakih greaka moe lake sprovesti na modelu koji nije povezan u jednu
prostornu celinu, to je za preporuku da pre samog generisanja vertikalnih elemenata
konstrukcije, pomou naredbe Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6), prekontroliete
kako podudarnost svih takastih i linijskih oslonaca u vertikalnom smislu, tako i meusobna
rastojanja svih konstruktivnih elemenata na svakom od kreiranih nivoa. Ako u ovakvom reimu
program detektuje da nema crtakih greaka, onda moete slobodno pristupiti generisanju
prostornog modela bez bojazni da ete kasnije imati problema pri generisanju mree konanih
elemnata.
Sva objanjenja data u poglavlju 2.6 za crtanje proizvoljne polilinije vae i ovde. Kako se
svaki od ramova na modelu moe predstaviti samo jednim segmentom polilinije (pravim ili
lunim), to e u sluaju da se definie polilinija od vie segmenata, program kreirati isto toliko
novih ramova. Svakom od kreranih ramova e biti pridruen i programski zadat naziv koji se
ispisuje na sredini linije kojom je predstavljen njegov poloaj u dispoziciji objekta, i to prema
sledeim pravilima.
H_n - Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom u
pravcu globalne X ose (horizontalni ramovi)
V_n - Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom u
pravcu globalne Y ose (vertikalni ramovi)
K_n - Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen pravom linijom iji
se pravac ne poklapa ni sa pravcem X, ni sa pravcem Y globalne ose (kosi ramovi)
C_n - Programski pridruen naziv svim ramovima iji je poloaj odreen lukom ili pak punim
krugom (cilindrini ramovi)
Oznaka n u imenu svakog od programski zadatih naziva predstavlja redni broj rama u okviru
date grupe vertikalnih, horizontalnih, kosih ili pak cilindrinih ramova. Ovako zadati nazivi se
mogu naknadno menjati, o emu e biti vie rei u sledeem poglavlju.
Izbor taaka pri odreivanju poloaja rama u osnovi objekta, moe se vriti u sva tri prozora a
ne samo u prozoru Dispozicija. Takoe, izborom podopcije Kontura imate mogunost da
selektujete konturu bilo kog od ve postojeih linijskih i povrinskih entiteta u prozorima za 2D
i 3D pikaz modela. Znai, poloaj novog rama se moe odrediti crtanjem proizvoljne prostorne
polilinije, stim to e kroz svaki od segmenata takve polilinije biti provuena vertikalna ravan i
njen presek sa horizontalnom ravni e odrediti liniju kojom je odreen poloaj tog rama u
osnovi objekta.
Kako je vertikalna ravan koja prolazi kroz ram beskonana, to e zadavanje vie nepovezanih
ali kolineranih ramova (ramovi iji se poloaj nalazi na istom pravcu u osnovi objekta)
praktino predstavljati jedan te isti ram. Isto vai i za lune ramove koji su nepovezani ali lee
na istoj krunici. Oni e imati isti naziv, selektovanjem jednog od njih automatski e biti
selektovani i ostali koji se nalze na istom pravcu, odnosno krunici, a u prozoru 2D pogled e
uvek biti prikazan kompletan sadraj celog rama.
Kreirani ram se sastoji od jednog segmenta Kreirani ram se sastoji od dva kolinearna
segmenta
Kreirani ram se sastoji od jednog lunog Kreirani ram se sastoji od tri luna segmenta
segmenta
U svim prethodno prikazanim sluajevima radi se samo o jednom ramu bez obzira da li je
njegov poloaj odreen sa jednim ili sa vie kolinearnih segmenata.
<0 sel.> Promena imena ramova - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> / stiL / osveavanje Indeksa):
Kako se u ovoj proceduri oekuje selektovanje simbola ramova, to e za rad biti dostupan
samo prozor Dispozicija. Pored pojedinanog, omogueno je i grupno selektovanje, pri emu
e zadato ime biti pridrueno svim selektovanim ramovima. Po zavretku selekcije, program e
sa komandne linije zahtevati da zadate novo ime selektovanom ramu.
Prikazana oznaka H_1 predstavlja stari naziv selektovanog rama, odnosno ramova ukoliko su
svi oni imali isti naziv. Ako je selektovano vie ramova koji imaju razliita imena na komandnoj
liniji se nee ispisivati nikakva oznaka. Potreba za ispisivanjem starog imena rama, proizilazi iz
injenice da je esto potrebno ve postojeem nazivu pridruiti neku oznaku, to je na ovaj
nain znatno ubrzano. Ova naredba je cirkularna, tako da se selekcija ramova i promena
njihovih imena moe vriti sve dok se ne izae iz naredbe, izborom podopcije krAj sa
komandne linije.
Pomou podopcije stiL imate mogunost da definiete stil oznaavanja ramova. Izborom ove
podopcije sa komandne linije otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
Ukoliko je check box Korisniki definisani prefiksi iskljuen, ramovima e biti dodeljeni
default nazivi (H_n, V_n, K_n, C_n). Postavljanjem istog check box-a na ukljueno stanje, edit
box-ovi postaju dostupni za unos i u njima korisnik sam moe da definie prefikse za nazive
ramova. Pored svakog edit box-a je ispisan tip ramova na koje se prefiks odnosi
(Horizontalni, Vertikalni, Kosi i Cilindrini).
Check box Brisanje runo zadatih imena ramova slui za uklanjanje svih runo
promenjenih imena ramova i njihovu zamenu sa default nazivima, ili nazivima koji su zadati u
ovom dijalog box-u. Naime, kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check
box Korisniki definisani prefiksi iskljuen, runo zadata imena e biti zamenjena sa default
nazivima. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki
definisani prefiksi ukljuen, runo zadata imena e biti zamenjena imenima koja su zadata u
ovom dijalog box-u. Ukoliko je check box Brisanje runo zadatih imena ramova iskljuen,
promene stila oznaavanja u ovom dijalog box-u nee uticati na runo zadate oznake ramova.
Posle promena koje naruavaju redosled indeksa u imenima ramova (brisanje simbola,
dodavanje ramova, promena imena ramova,...) program ne vri njihovu automatsku
preindeksaciju. Ukoliko elite da izvrite auriranje indeksa potrebno je da sa komandne linije
izaberete podopciju osveavanje Indeksa, i tada e svim ramovima biti pridrueni
odgovarajui indeksi u zavisnosti od njihovog poloaja na crteu.
Oznake ramova pre auriranja indeksa Oznake ramova posle auriranja indeksa
U prozoru Dispozicija je stalno prisutan i marker koji pri promeni tekueg rama menja
svoj poloaj, tako da jasno ukazuje na smer gledanja tekueg rama.
Kada je fokus na prozoru Dispozicija, tada se promena tekueg rama moe vriti i kursorskim
strelicama. Pri ovakvoj promeni tekueg rama oni su poreani tako da prvo idu horizontalni,
zatim vertikalni, potom kosi i na kraju cilindrini.
Pozitivan smer lokalne X ose je odreen poloajem rama u dispoziciji i on je uvek u smeru
jedne od globalnih koordinatnih osa, u zavisnosti od toga koja je projekcija rama na ove ose
dominantna, odnosno dua. U granianom sluaju kada ram zauzima poloaj u dispoziciji na
simetrali izmeu globalnih koordinatnih osa (ugao od 45) tada se za pozitivan smer lokalne X
ose usvaja pozitivan smer globalne X ose. Pozitivan smer lokalne Y ose je uvek u smeru
pozitivne globalne Z ose, a pozitivan smer lokalne Z ose je takav da se uvek formira desno
orijentisani lokalni koordinatni sistem rama. Kako je u prozoru 2D pogled ram uvek tako
prikazan da mu je smer lokalne X ose usmeren na desno, a pozitivan smer lokalne Y ose na
gore, to je jednoznano odreen i pravac gledanja svakog od ramova u dispoziciji objekta kada
se njegov sadraj prikazuje u prozoru 2D pogled.
Iz gore prikazane slike, potujui pravilo desno orijentisanog lokalnog koordinatnog sistema,
jasno se vidi da je pozitivan smer lokalne Z ose svakog od prikazanih ramova u prozoru 2D
pogled, uvek usmeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku posmatraa.
Lokalna X osa cilndrinog rama raste u smeru suprotnom od kazaljke na satu, a lokalna Y osa
je vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z ose. Lokalni koordinatni poetak svakog cilindrinog
rama se nalazi u preseku kruga kome pripada dati luni ram i linije koja polazi iz njegovog
centra u pravcu pozitivne globalne X ose.
Znai, lokalna X osa je u pravcu tangente, a lokalna Z osa je u pravcu normale na tangentu
kruga u posmatranoj taci. Kako se svi cilindrini ramovi u prozoru 2D pogled prikazuju u
razvijenom obliku i posmatraju od spolja ka njegovom centru, to je pozitivan smer lokalne Z
ose uvek usmeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku posmatraa.
Za razliku od obinih ramova, kod kojih je oblast crtanja u prozoru 2D pogled neograniena,
kod cilindrinih je oblast crtanja ograniena veliinom punog kruga kome pripadata dati luni
ram. Iz tog razloga u prozoru 2D pogled su vertikalnim linijama jasno oznaene granice
punog kruga, odnosno granice od 0 - 2.
Svaka odabrana taka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan razvijeni oblik
cilndrinog rama, predstavljae taku sa cilindrine ravani, bez obzira da li je ona zadata
klikom mia ili pak zadavanjem koordinata sa tastature. Jasno, pri zadavanju koordinata sa
tastature vaie lokalni koordinatni sistem cilndrinog rama. Prema tome, crtanje bilo koje
prave linije u razvijenom cilindrinom ramu e u prostoru predstavljati krivu liniju izuzev ako je
data linije vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z ose (jedino u tom sluaju, prava linija e i u
prostornom modelu ostati prava).
Kako leva i desna granica na razvijenom cilindru (granice 0 i 2) predstavljaju praktino jednu
te istu izvodnicu cilndra, a koordintani poetak cilindrinog rama je uvek jasno definisan, to
crtanje i prikazivanje entiteta iju geometriju preseca koordinatni poetak, bi moglo dovesti do
problema. Iz tog razloga su granice za crtanje proirene za jo po 2, i u pravcu pozitivne i u
pravcu negativne lokalne X ose cilindrinog rama.
Naime, pri prikazivanju entiteta na cilindrinom ramu vai sledee pravilo: Svi entiteti iji
gabarit ne preseca koordinatni poetak, iscrtavaju se na svom tanom poloaju u predvienim
granicama punog kruga (oblast: 0 - 2), Entiteti iji gabarit preseca koordinatni poetak, uvek
se svojim veim delom prikazuju unutar oblasti od 0 - 2, a ostatak gabarita u jednoj od
proirenih oblasti, u zavisnosti od poloaja entiteta u odnosu na koordinatni poetak.
Manji deo zida je prikazan u oblasti od 2 do Manji deo zida je prikazan u oblasti od -2 do
4 0
Znai, program se uvek trudi da vei deo gabarita svakog od entiteta na cilindrinom ramu
bude unutar osnovne oblasti crtanja (granica od 0 do 2). Da ne postoje ovako proirene
oblasti crtanja, entiteti koje preseca koordinatni poetak cilindrinog rama bi morali da se
prikazuju razdvojeno, iako oni predstavljaju jednu celinu.
Pri crtanju u prozoru 2D pogled kada je u njemu prikazan razvijeni oblik cilindrinog rama
vae sledea pravila:
odabrane take u levoj proirenoj oblasti crtanja imaju umanjenu lokalnu X koordinatu za
vrednost obima kruga (2r) u odnosu na istu tu taku u osnovnoj oblasti crtanja.
Kako program ne dozvoljava da se vei deo gabarita nacrtanog entiteta nalazi u proirenim
oblastima, to se po zavretku crtanja proverava poloaj gabarita nacrtanog entitetat u
odnosu na koordinatni poetak cilindrinog rama. Ako se vei deo gabarita nalazi u
proirenoj oblasti, tada program koriguje zadate lokalne X koordinate (poveava ih ili
umanjuje za vrednost obima kruga: 2r), tako da njihov vei deo smesti u osnovnu oblast
crtanja (deo od 0 do 2). Takoe u sluaju da se ceo gabarit objekta nalazi u jednoj od
proirenih oblasti, program e ga korekcijom lokalnih X koordinata premestiti u osnovnu
oblast crtanja. Jasno, pri svim ovim transformacijama poloaj entiteta u prostoru ostaje
uvek isti.
Crtanje linija koje su due od obima datog cilindrinog rama nije dozvoljeno.
Ako elite da crtanjem jedne horizontalne linije od granice 0 do 2 nacrtate puni krug, tada
e on automatski biti podeljen na dva luka po sredini. Tako zadata dva luka e formirati u
prosotru pun krug.
Kako se cilindrine povri opisuju praktino nizom pravih segmenata, to gustina mree kojom
se opisuju cilindrine povri moe imati dosta vanu ulogu za tanost geometrije. Iz tog
razloga se pomou naredbe Editovanje povri (vidi poglavlje 3.1.12) za editovanje mogu
selektovati i cilndrini ramovi. Svakako da e u ovoj proceduri za promenu biti dostupni samo
parametri koji odreuju gustinu mree kojom se aproksimira cilindrina povr.
U prvu grupu spadaju naredbe koje utiu kako na entitete koji pripadaju ramovima, tako i na
njihove simbole u dispoziciji: Brisanje, Kopiranje, Ogledalo, Pomeranje, Rotacija
i Array.
Druga grupa naredbi slui samo za manipulaciju sa simbolima ramova bez ikakvog uticaja na
entitete koji pripadaju datom ramu. U ovu grupu spadaju naredbe: Trim simbola, Extend
simbola, Brisanje simbola.
Rad sa svim ovim naredbama funkcionie na potpuno isti nain kao i kod odgovarajuih
naredbi iz menija Korekcija (vidi poglavlje 2.9), stim to je kod ovih naredbi u proceduri
selektovanja mogue selektovati samo simbole ramova u prozoru Dispozicija.
Stubovi spojeni gredama po ovom kriterijumu simbol rama e biti kreiran za sve
vertikalne sklopove koji u sebi sadre najmanje dva stuba koja su meusobno povezana
gredom.
Sve grede po ovom kriterijumu se kroz svaku od grede na modelu postavlja vertikalna
ravan i njen presek sa horizontalom odreuje poloaj simbola rama u dispoziciji objekta.
Znai, pomou ovog kriterijuma e svaka od greda na modelu pripadati jednom od
generisanih simbola ramova.
Sve ove neredbe su transparentne, odnosno mogu se aktivirati i za vreme izvravanja nekih
drugih naredbi. Pre nego to krenemo sa objanjavanjem naina rada ovih naredbi, prvo emo
objasniti kakvi su sve prikazi predvieni u programu. Podrazumevani prikaz je izometrijski, a
predvieno je i etanje po unutranjosti objekta kamerom. Po pitanju dimenzija konstruktivnih
Rotacija modela se vri tako to se ne otputajui levi taster mia on pomera u smeru eljene
rotacije. Oko koje ose e se vriti rotacija zavisi iskljuivo od poetnog poloaja mia u
trenutku pritiska na njegov levi taster. Naime, pomeranjem mia po oblasti prozora 3D
pogled primetiete da on menja svoj oblik, ime jasno ukazuje oko koje ose e se vriti
rotacija.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa leve i desne strane velikog kruga, on dobija
ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju,
rotacija vriti oko vertikalne ekranske ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje
mia samo u horizontalnom pravcu.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on
dobija ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom
poloaju, rotacija vriti oko horizontalne ekranske ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla
pomeranje mia samo u vertikalnom pravcu.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti
istovremeno i oko horizontalne i oko vertikalne ekranske ose, u zavisnosti od smera
pomeranja mia.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko ose
koja je upravna na ravan ekrana. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje mia
samo van oblasti velikog kruga.
Pored rotacija oko ekranskih osa, programom je omoguena i rotacija oko globalnih
koordinatnih osa. Nain rada je potpuno isti, stim to je za ovakvu vrstu rotacije neophodno da
stalno drite pritisnut taster Ctrl. Dok je ovaj taster pritisnut, pomeranjem mia po oblasti
prozora 3D pogled, on dobija sledee oblike.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa leve i desne strane velikog kruga, on dobija
ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju,
rotacija vriti oko globalne Y ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje mia
samo u horizontalnom pravcu.
Dovoenjem mia u oblast malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on
dobija ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom
poloaju, rotacija vriti oko globalne X ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje
mia samo u vertikalnom pravcu.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti
istovremeno i oko X i oko globalne Y ose, u zavisnosti od smera pomeranja mia.
Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobija ovakav oblik koji
ukazuje da e se pritiskom na levi taster mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko
globalne Z ose. Za ovakvu rotaciju imae smisla pomeranje mia samo van oblasti
velikog kruga.
Pritisak na taster Enter, ili pak klik na desni taster mia e oznaiti kraj ove transparentne
naredbe, i novoodabrani poloaj izometrijskog prikaza e stajati na ekranu sve dok ga ne
promenite, ili opet izborom naredbe Orbit, ili pak iazborom naredbe Default. Naredba
Default se takoe nalazi u padajuem meniju prozora 3D pogled, i ona uvek postavlja
objekat u programski predvieni poloaj za izometrijski prikaz. Aktiviranje tastera Esc e
oznaiti odustajanje od sprovedene rotacije objekta u prostoru, i vratie objekat u poloaj
neposredno pre aktiviranja naredbe Orbit.
Full Render kontrola setova i kod ovog naina se svi konstruktivni elementi prikazuju
sa svojim realnim dimenzijama i postavljenom
providnou materijala, ali se za njihovo prikazivanje
koriste boje koje su definisane pomou naredbe Kontrola
setova (vidi poglavlje 3.3.4)
Naredbe Lite Render, Full Render i Full Render kontrola setova jednako utiu i na
izometrijski prikaz i na prikaz kamerom, dok se za iani prikaz modela ne moe od programa
zahtevati prikaz kamerom.
Iskljueno stanje naredbe Kamera dovodi do Ukljueno stanje naredbe Kamera dovodi do
izometrijskog prikaza modela u prozoru 3D prikaza modela kamerom u prozoru 3D
pogled pogled
Kada je naredba Kamera postavljena na ukljueno stanje tada je prikaz odreen poloajem
kamere i pravcem njenog pogleda. Poetno stanje poloaja kamere je programski zadato, a
pomou mia i pritiskom na pojedine tastere, moe se vriti promena poloaja kamere.
Kretanje napred- Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut levi taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere unapred po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster W.
Kretanje nazad - Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut levi taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere unazad po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster S.
Kretanje levo Pomeranje mia udesno dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na levo po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster X.
Kretanje desno Pomeranje mia ulevo dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi do
translatornog pomeranja kamere na desno po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster Z.
Kretanje gore Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na gore po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster A.
Kretanje dole Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut srednji taster mia dovodi
do translatornog pomeranja kamere na dole po zadatom pravcu. Isto se
postie i pritiskom na taster Q.
Rotacija na levo Pomeranje mia na desno dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne ose na levo. Isto se postie i
pritiskom na taster P.
Rotacija na desno Pomeranje mia na levo dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje vertikalne ose na desno. Isto se postie i
pritiskom na taster O.
Rotacija na gore Pomeranje mia na dole dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne ose na gore. Isto se postie i
pritiskom na taster K.
Rotacija na dole Pomeranje mia na gore dok je stalno pritisnut desni taster mia dovodi
do rotacije kamere oko svoje horizontalne ose na dole. Isto se postie i
pritiskom na taster I.
Intenzitet pomeraja u zadatom pravcu je odreen duinom pomeranja mia dok je pri
korienju tastera on zadat programski (inicijalna vrednost za translatorno pomeranje je
postavljena na 1m, dok je za rotaciju kamere usvojena vrednost od 15). Pritiskom na tastere
+ i - na numerikom delu tasture, moete poveavati odnosno smanjivati programski zadat
korak pomeraja. Pritisak na taster *, na numerikom delu tastature, dovodi do resetovanja
koraka pomeraja na poetnu vrednost.
U centralnom delu dijalog box-a su prikazana etiri prozora u kojima se prikazuje izgled
modela. U donjem levom prozoru je prikazana osnova (dispozicija) modela, u gornjem levom
prednja fasada a u gornjem desnom leva fasada. Model se uvek u ova tri prozora prikazuje
iano, i u njima se odreuje poloaj kamere. U donjem desnom prozoru se prikazuje pogled
koji odgovara trenutnom poloaju kamere. Nain prikaza u ovom prozoru moe biti i iani i
renderovani, u zavisnosti od stanja check box-a Full Render. Ako se ovaj check box postavi
na ukljueno stanje, u donjem desnom prozoru e iani prikaz biti zamenjen renderovanim.
dx= vrednost koraka pomeraja pri translatornoj promeni poloaja kamere kada se njen
poloaj menja pomou programski definisanih tastera u okviru prozora 3D pogled
xm= maksimalna vrednost koraka pomeraja pri translatornoj promeni poloaja kamere
kada se njen poloaj menja pomerajem mia u okviru prozora 3D pogled
d= vrednost koraka pomeraja pri promeni zaokrenutosti poloaja kamere, kada se njen
poloaj menja pomou programski definisanih tastera u okviru prozora 3D pogled
Promena poloaja kamere se vri pomeranjem njenog poetka. Sama procedura pomeranja se
odvija tako to se pokaziva dovede u poloaj da pokazuje na poetak strelice u jednoj od
projekcija, i pritisne levi taster mia. Sada ne otputajui taster mia, pokaziva treba dovesti
u eljeni poloaj i tek tada ga otpustiti. Prilikom pomeranja pokazivaa, program e stalno
iscrtavati strelicu u DRAG modu, tako da njena geometrija odgovara trenutnom poloaju
pokazivaa. Na isti nain se vri i promena pravca pogleda kamere, s tim to sada miem treba
selektovati kraj strelice. Napomenuemo da duina strelice nema nikakvu ulogu na sam
pogled, jer kraj strelice odreuje samo pravac pogleda.
Pored ovakvog naina promene poloaja i pravca pogleda, razvlaenjem poetka i kraja
strelice, programom je omoguena i translatorna promena poloaja strelice. U ovoj proceduri
treba pokaziva dovesti u poloaj da pokazuje na sredinu strelice, pritisnuti levi taster mia, i
ne otputajui ga, pokaziva treba dovesti u eljeni poloaj i tek tada otpustiti levi taster mia.
I u ovoj proceduri, program strelicu iscrtava u DRAG modu, tako da njen poloaj uvek
odgovara trenutnom poloaju pokazivaa.
Kako se model zbog jasnoe prikaza, u prozorima za projekcije iscrtava to je mogue vei, to
kameru neete moi uvak da postavite dovoljno daleko od objekta. Za ovu namenu je u ova tri
prozora mogue primeniti jedan od programom predvienih naina zumiranja:
Naredbe iz ove grupe rade kao prekidai, odnosno samo jedan od predvienih pogleda moe
biti trenutno aktivan. Simbol ispred naziva naredbe u padajuem meniju, ukazuje na
trenutno aktivan pogled.
Ako je umesto izometrijskog, za tekui postavljen prikaz kamerom, tada e izbor jednog od
definisanih pogleda, postaviti kameru u poetni poloaj koji odgovara datom definisanom
pogledu. Nadalje, pomou mia ili pak programom definisanih tastera, moete se iz ovog
poetnog poloaja kretati u eljenom pravcu.
Ova opcija je jako zgodna za lake tumaenje ta tekui prikaz u prozoru 2D pogled
predstavlja, odnosno gde je ta grupa entiteta locirana u odnosu na ostale delove prostornog
modela.
Program sa komandne linije zahteva da odaberete prvu taku koja definie eljenu ravan, a
izborom podopcije Selekcija moete ui u proceduru definisanja ravni pogleda
selektovanjem postojeih entiteta, koji mogu odrediti poloaj date ravni.
Izbor podopcije Izbor take e Vas vratiti na prvobitan oblik komandne linije kada se
zahteva izbor take. Znai, programom su predviena dva naina za definisanje eljene ravni.
Prvi je izborom tri ne kolinerane take, a drugi je selektovanjem postojeih entiteta. Svakako
da se ova dva naina mogu meusobno kombinovati, i program e sa komadne linije stalno
zahtevati izbor nove take, odnosno selektovanje entiteta, sve dok se ne ispuni uslov da je
ravan jednoznano odreena. U sluaju da izvrite takav izbor taaka i entiteta, da se ne moe
kreirati ravan u kojoj se nalaze svi selektovani entiteti, odnosno take, program e izdati
odgovarajue upozorenje.
Kada program ustanovi da je zadat dovoljan broj elemenata koji definiu jednu ravan, on e je
grafiki prikazati, a sa komandne linije e zahtevati da odredite naziv datog pogleda.
Na osnovu prikazane ravni moete lako zakljuiti da li je ona dobro definisana ili ne. U sluaju
da ste pri izboru taaka ili entiteta pogreili i definisali pogrenu ravan, odustanite od naredbe
pritiskom na taster Esc. Ako je na ekranu prikazana oekivana ravan, tada imate dve
mogunosti. Zadavanjem naziva pogleda, on e biti snimljen u bazu, i uvek ete moi da ga
postavite za tekui u prozoru 2D pogled. Ako pak ne elite da definisani pogled snimate u
bazu, jer Vam on treba jednokratno, onda pritiskom na taster Enter, ili klikom na desni
Bez obzira da li ste zadali naziv pogledu ili ne, naredba e biti zavrena, a u prozoru 2D
pogled e biti prikazana definisana ravan pogleda, odnosno svi entiteti koji pripadaju datoj
ravni. U produetku naziva prozora 2D pogled stajae ispisan ili programski zadat naziv
pogleda Noname, ili pak ime pod kojim ste dati pogled snimili u bazu.
Takoe, selektovanje bilo kog entiteta koji pripada cilindrinom ramu, dovee do kreiranja
pogleda koji u potpunosti odgovara prikazu koji bi se dobio u prozoru 2D pogled kada bi za
tekui bio postavljen dati cilindrian ram (vidi poglavlje 2.12.5). Na ovaj nain se u prozoru
2D polged moe dobiti sadraj cilindrinih ramova iako nije kreiran njihov simbol u dipoziciji
objekta.
Sloeni pogledi se kreiraju pomou naredbe Editovanje liste pogleda. Izborom ove
naredbe, otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
U listi se prikazuju svi pogledi koji su snimljeni u bazu, kao i privremeni pogled Noname,
ako je prethodno definisan.
Promena imena nekog pogleda se vri direktno u listi, unoenjem novog imena u koloni
Naziv. Ako se preimenuje pogled Noname, on e biti snimljen u bazu pod novim imenom i
postae ravnopravan sa ostalim pogledima.
Aktiviranjem komandnog polja Novi sloeni, otvara se dijalog box u kome se kreiraju
sloeni pogledi.
U listi se sada, pored pomonih pogleda koji su snimljeni u bazu, prikazuju i svi postavljeni
nivoi. Klikom mia preko check box-ova, koji se nalaze u koloni Selekcija, vri se izbor
pogleda i nivoa koji e ui u sastav sloenog pogleda.
U edit box-u Ime pogleda program automatski ispisuje nazive svih selektovanih pogleda i
nivoa i razdvaja ih pomou simbola +. Ovako kreirano ime sloenog pogleda moete
promeniti unoenjem eljenog teksta u dati edit box.
Izborom komandnog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box naredbe, u kome se sada
prikazuje i naziv kreiranog sloenog pogleda.
U listi je ispred sloenih pogleda postavljena sliica celog krova , tako da se oni jasno
razlikuju od pomonih pogleda, ispred kojih je postavljena sliica jedne strane krova .
Kada je u listi selektovan sloeni pogled, dostupno je i komandno polje Edit pomou koga se
mogu menjati parametri datog sloenog pogleda. Njegovim aktiviranjem se otvara potpuno isti
dijalog box kao i pri kreiranju novog sloenog pogleda, tako da ga neemo ponovo
objanjavati.
Nakon izbora komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a u prozoru 2D pogled prikazuje
se pogled koji je selektovan u listi.
Napomenuemo da u sloenim pogledima nije mogue uneti taku, tako da se oni ne mogu
koristiti za definisanje geometrije konstruktivnih elemenata. Jedini izuzetak predstavlja
naredba Presek, koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, i za koju je dozvoljen unos
taaka u sloenim pogledima.
Sa desne strane ove komande otvorie se lista sa nazivima svih do tada definisanih pogleda, te
jednostavnim klikom mia preko eljenog pogleda, moete u prozoru 2D pogled dobiti njegov
sadraj.
U dijalog box-u je prikazana lista sklopova koji se mogu izabrati za prikazivanje. Desnim
klikom mia preko dijalog box-a otvara se padajui meni, pomou koga se odreuje vrsta
sklopova koji e se prikazivati u listi.
Izbor sklopa se vri klikom mia preko njegovog imena u listi, nakon ega se on prikazuje u
prozoru 2D pogled, kao da je izabran pomou neke od standardnih naredbi za izbor sklopova.
Dijalog box se moe postaviti na bilo koje mesto na ekranu, a mogu se menjati i njegove
dimenzije.
Veoma je vano napomenuti da se bilo koja naredba moe pokrenuti i kada je dijalog box
aktivan, odnosno da njegovo prikazivanje na ekranu ne utie na rad programa. Takoe, treba
rei i da je naredba Izbor pogleda transparentna, to znai da se ona moe pokrenuti i kada
je aktivna neka druga naredba.
Primenu projekcija definisanih pogleda najbolje emo objasniti na primeru definisanog pogleda
u ravni nagiba prednje strane dvovodnog krova prikazane hale. Izborom ovog pogleda, on e
biti prikazan tako da sva rastojanja izmeu entiteta odgovaraju stvarnim duinama u toj ravni.
Ako pak za ovakav pogled zahtevamo projekciju odozgo (opcija Top u padajuem meniju),
onda e ta rastojanja biti skraena i odgovarae njihovoj projekciji na horizontalu.
Default prikaz definisanog pogleda Krov1 Prijekcija Top definisanog pogleda Krov1
U sluaju izbora taaka zadavanjem koordinata, vaie lokalni koorinatni sistem definisanog
pogleda. Ako se radi o deafult prikazu onda e lokalne X i Y ose leati u ravni pogleda, a ako
se radi o projektovanom prikazu na jednu od globalnih ravni, tada e lokalne X i Y ose leati u
datoj ravni projekcije.
U sluaju da je definisan pogled odreen selektovanjem entiteta koji ima evaluator (krive
povri), tada e izbor taaka miem u ovako definisanom pogledu uvek odabrati take koje
pripadaju krivoj povri, a meusobna rastojanja ovako odabranih taaka e predstavljati
projekciju njihove stvarne duine na baznu ravan krive povri. O baznoj ravni, i uopte o radu
sa krivim povrima bie vie rei u poglavlju 3.1.12.
prikazan sadraj trenutno aktivnog nivoa ili pomonog pogleda sa ukljuenom opcijom Top
(projekcija na horizontalnu ravan).
Izgled i nain rada sa ovim dijalog box-om je jako slian kao i kod naredbe Zamena (vidi
poglavlje 2.11.5). Naime, u ovom dijalog box-u je potrebno selektovati jednu ili vie tavanica
iji sadraj e biti istovremeno prikazan u prozoru 2D pogled, zajedno sa sadrajem trenutno
aktivnog nivoa. Nain selektovanja i deselektovanje eljenih tavanica je potpuno isti kao i kod
naredbe Zamena, pa ga ovde neemo ponovo objanjavati. Koji e od entiteta sa
selektovanih nivoa biti projektovan na tekui, odreuje se stanjem ponuenih prekidaa u
desnom delu dijalog box-a. Naime, programom nije predvieno projektovanje kompletnog
sadraja selektovanih tavanica, ve samo projektovanje sledeih entiteta: ploa, greda,
povrinskih, linisjkih i takastih oslonaca. Znai, u ovom dijalog box-u se vri izbor tavanica
koje e biti projektovane na dati tekui nivo, a takoe se vri i izbor konstruktivnih elemenata
koji e biti projektovani.
Nakon zavrene selekcije eljenih tavanica, i izbora entiteta koje treba projektovati, aktiviranje
komandnog polja OK e dovesti do toga da za tekui nivo bude upamena lista svih
selektovanih tavanica, dok e stanje prekidaa koji odreuju ta e biti projektovano sa
selektovanih nivoa vaiti za ceo model. Znai, lista selektovanih tavanica se pamti za svaki
tekui nivo posebno, a stanje prekidaa koji odreuju ta se projektuje vai univerzalno za sve
nivoe na modelu. Pored toga, na izbor ta e biti projektovano nee uticati stanje vidljivosti
datih konstruktivnih elemenata. Odnosno, iako je neki od konstruktivnih elemenata nevidljiv,
on e na zahtev korisnika biti isprojektovan i prikazan u prozoru 2D pogled.
Znai, pomou naredbe Projektovane tavanice se za tekui nivo definie lista tavanica iji
odabrani konstruktivni elementi treba da budu isprojektovani na njega, a pomou prekidaa
Vidljivost projektovanih tavanica se odreuje da li e se projektovani entiteti prikazivati u
prozoru 2D pogled ili ne. Prema tome, da bi se u prozoru 2D pogled prikazali projektovani
entiteti sa drugih tavanica, nije dovoljno da se pomou naredbe Projektovane tavanice
odaberu tavanice za projektovanje na tekui nivo, ve je neophodno i da prekida Vidljivost
projektovanih tavanica bude postavljen na ukljueno stanje.
Kao to smo ve na samom poetku ovog dela uputstva rekli, projektovanje tavanica ima vie
primena, ali jedna od osnovnih je kada elimo da sadraj nove tavanice kreiramo na osnovu
sadraja ranije kreirane koja ima slinu geometriju. U tom sluaju, postaviemo za tekui nivo
onaj na kome treba da kreiramo novu tavanicu a potom emo pomou naredbe Projektovane
tavanice iz liste odabrati za projektovanje nivo na kome se nalazi prethodno kreirana slina
tavanica. Jasno, da bi se sadraj projektovanih entiteta pojavio u prozoru 2D pogled moramo
i prekida Vidljivost projektovanih tavanica postaviti na ukljueno stanje. Sada, korienjem
OSNAP kriterijuma, moemo lako iskotistiti geometriju projektovanih entiteta.
Projektovanje sadraja ostalih nivoa na tekui e imati naroitu primenu i kod kontrole
geometrije pre generisanja vertikalnih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 2.11.7). Naime
nepoklapanje takastih i linijskih oslonaca u vertikalnom smislu, pri njihovoj zameni
odgovarajuim stubovima, odnosno zidovima, moe izazvati niz problema kako pri samom
generisanju vertikalnih entiteta, tako i pri kasnijem generisanju mree konanih elemenata. Iz
tog razloga je potrebno za bilo koji od nivoa, pomou naredbe Projektovane tavanice
odabrati za projektovanje sve preostale tavanice u modelu i postaviti prekida Vidljivost
projektovanih tavanica na ukljueno stanje. Kada je ovakav prikaz postavljen u prozoru 2D
pogled, aktiviranjem naredbe Kontrolu geometrije program e markirati sva rastojanja
manja od zadatih, ime e jasno biti evidentirana sva neeljena nepoklapanja elemenata
konstrukcije u vertikalnom smislu. O ovome e biti jo rei u poglavlju 3.3.6 Kontrola
geometrije.
3. UNOS PODATAKA
3.1 Konstrukcija
Naredbe koje su svrstane u ovu grupu (padajui meni Konstrukcija) slue za
unos konstruktivnih elemenata modela. Kako svi ovi elementi utiu na kasniji proraun, to se
iscrtanim elementima pridruuju i setovi numerikih podataka kao to su: debljina ploe,
kvalitet materijala, karakteristike poprenih preseka greda, karakteristike oslonaca, itd.
Same crtake procedure su zbog jednostavnosti tako organizovane, da praktino postoje samo
dva naina za iscrtavanje konstruktivnih elemenata, i to jedan za povrinske i linijske elemente
a drugi za takaste. Procedura iscrtavanja povrinskih i linijskih elemenata se zasniva na
postupku iscrtavanja proizvoljne polilinije, koji je detaljno opisan u poglavlju 2.6. Jedina
razlika je u tome to za povrinske elemente polilinija mora biti zatvorena, a za linijske moe
biti i zatvorena i otvorena. Procedura iscrtavanja takastih elemenata je potpuno nezavisna i
svodi se na izbor taaka (vidi poglavlje 2.5).
Pri definisanju poloaja konstruktivnih elemenata treba imati na umu da e pri proraunu svaki
povrinski element (ploa) biti zamenjen mreom konanih elemenata koja se geometrijski
nalazi u istoj onoj ravni u kojoj je nacrtana polilinija koja odreuje njenu konturu. Takoe, i
svaki linijski konstruktivni element (greda, linisjki oslonac, itd.) e biti modeliran linijskim
konanim elementom koji se geometrijski potpuno poklapa sa poloajem polilinije kojom je
odreena njegova kontura. Znai, mrea konanih elemenata kojom se kreira matematiki
model za proraun konstrukcije nema svoju dimenziju upravno na pravac pruanja mree, a
njena krutost se opisuje preko setova numerikih podataka koji su pridrueni konstruktivnim
elementima.
Ekscentrian poloaj teita grede u odnosu na liniju kojom je odreen njen ploaj u prostoru,
definie se u setu numerikih podataka odstojanjem e.
Za sadejstvo ploe i greda i u ovom primeru vai prethodno izneto pravilo da geomeriju greda
treba definisati polilinijom koja se nalazi u srednjoj ravni ploe. Znai ovde emo analizirati
samo ispravno zadavanje poloaja konstruktivnih elemenata u horizontalnom smislu. Znai
pretpostavka je da se polilinije kojima je odreen poloaj ploe i greda nalaze u istoj ravni.
Pogreno modeliranje
Pored toga to grede ne bi bile direktno oslonjene na stubove, njihov pomereni poloaj u
odnosu na konturu ploe bi za posledicu imao bespotrebno veliki broj konanih elemenata.
Uopte uzevi, isterivanje tanosti pri crtanju geometrije modela na nivou od 10-20 cm nema
nikakvog praktinog smisla, jer bi takvo crtanje iziskivalo bespotrebno veliki broj konanih
elemenata koji bi usporavao kako proraun tako i kasniju obradu rezultata prorauna.
Ispravno modeliranje
to se tie numerikih podataka, oni se zadaju preko dialog box-ova, pri emu njihov sadraj
i oblik zavise od tipa konstruktivnog elementa koji se postavlja. Nain rada sa ovim dijalog
box-ovima je manje vie isti za gotovo sve konstruktivne elemente i ovde emo izneti osnovna
pravila koja vae u radu sa setovima podataka.
Pod setom numerikih podataka podrazumevamo niz podataka koji definiu karakteristike
nekog konstruktivnog elementa. Kako na jednom modelu moete imati vie istih
konstruktivnih elemenata razliitih karakteristika, to je omogueno definisanje vie razliitih
setova podataka. Svaki od ovih setova je odreen svojim rednim brojem od 1 do n, za dati
tip konstruktivnog elementa.
Svaki konstruktivni element ima referencu na odreeni redni broj seta podataka, te e se
naknadna promena numerikih podatak u okviru nekog od setova podataka automatski
odraziti na sve konstruktivne elemente koji imaju referencu na dati redni broj seta
podataka.
Pri prvom pozivu svake od naredbi, izmeu uglastih zagrada e stajati znak <->, koji
oznaava da nije definisan ni jedan set numerikih podataka za dati konstruktivni element.
Promena tekueg seta podataka se moe vriti u bilo kom trenutku iscrtavanja
konstruktivnog elementa, aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna na
komandnoj liniji.
Podaci u okviru jednog reda u listi odgovaraju jednom setu. Promena podataka u listi se vri
jednostavnim dovoenjem strelice mia u poloaj da pokazuje na postojeu vrednost i
klikom na levi taster mia. Izabrano polje postaje markirano, to oznaava da je program
spreman za prihvatanje novih vrednosti. Ako u dialog box-u postoje i neki podaci van liste
setova, tada oni uvek odgovaraju aktivnom setu podataka. Aktivan set podataka je red u
list box-u koji je naznaen posebnom bojom.
Promena aktivnog seta podataka se vri klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru reda u
list box-u u kome se nalaze njegovi podaci.
Crna strelica sa leve strane list box-a ukazuje na set podataka koji je bio tekui
neposredno pre ulasaka u dialog box za definisanje numerikih podataka.
Kako je naredba Brii destruktivna, to je omogueno brisanje samo setova koji nisu ranije
pridrueni nekom od ve postavljenih konstruktivnih elemenata na modelu. Ako se za brisanje
selektuje set podataka koji nije na poslednjem mestu u listi, tada e doi do prenumeracije
rednih brojeva setova koji se u listi nalaze iza njega. Ovakva prenumeracija nee dovesti do
nekontrolisanih promena na crteu, jer e i odgovarjui elementi crtea dobiti nove redne
brojeve koji odgovaraju karakteristikama ranije pridruenih setova numerikih podataka.
Promena redosleda podataka u list je uvek mogua. Ona se vri pomou komadnih polja
Gore i Dole, ijim aktiviranjem se trenutno aktivan red u listi pomera za jedno mesto na
gore, odnosno na dole. Ovakva prenumeracija nee dovesti do nekontrolisanih promena na
crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne brojeve setova numerikih
podataka.
Aktiviranjem komandnog polja OK, prvo se vri kontrola valjanosti podataka koji su
pridrueni svim setovima u listi i u sluaju da neki od podataka nije ispravan izdaje se
upozorenje i onemoguuje izlazak iz dijalog box-a. U sluaju da su svi podaci ispravni,
dijalog box se zatvara a set koji je bio aktivan neposredno pre aktiviranja komandnog polja
OK (red u listi naglaen posebnom bojom), se proglaava za tekui. Izmeu uglastih
zagrada na poetku komandne linije se ispisuje njegov redni broj, odnosno ti podaci e biti
pridrueni elementu koji se iscrtava.
Pomou komandnog polja Cancel se vri odustajanje od svih akcija sprovedenih u dijalog
box-u.
Napomena:
Redosled iscrtavanja konstruktivnih elemenata je potpuno proizvoljan i iskljuivo zavisi od
izbora korisnika i njegovih navika.
Napomena:
Za konstruktivne elemente ne vai princip superpozicije, odnosno u sluaju da se dva istorodna
konstruktivna elementa preklapaju potpuno ili delimino, na mestu preklapanja e biti
usvojene karakteristike poslednje iscrtanog elementa. Ovde se pod istorodnim elementima
podrazumevaju na primer dve ploe, dve grede, itd.
Napomena:
Ako linijske elemente konstrukcije nacrtate polilinijom koja se sastoji od vie segmenata, to e
znaiti da je uneto tano toliko linijskih elemenata konstrukcije sa istim setom karakteristika.
Drugim reima, linijski element koji je iscrtan iz vie segmenata nee biti tretiran kao jedan,
ve kao vie njih. Potvrdu ovoga ete dobiti, ako pomou naredbe Vidljivost za dati linijski
element konstrukcije postavite prekida Set na ukljueno stanje. Tada e na sredini svakog
iscrtanog segmenta stajati isti redni broj seta podataka za celu iscrtanu poliliniju. Po istoj
analogiji, ako elite da pomou naredbe Brii uklonite ceo linijski element konstrukcije,
morate selektovati sve segmente polilinije pomou koje je on nacrtan.
3.1.1 Ploa/Zid
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za definisanje potpuno proizvoljne ploe,
odnosno zida. Postupak postavljanja ploa i zidova je potpuno isti, pa sve to u ovom
delu uputstva budemo rekli za ploe vaie i za zidove. Nakon pokretanja naredbe,
komandna linija e dobiti sledei izgled:
<-> Prva taka ploe (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Set):
Izborom podopcije Set otvara se dialog box za izbor seta karakteristika koje e biti
pridruene ploi, odnosno zidu koja se iscrtava.
Karakteristike ploa se definiu preko njene debljine (d), ekscentriciteta (e), kvaliteta
materijala i naina proraunskog ponaanja. Svi ovi podaci ine jednu celinu koja se naziva set
podataka. U koloni Set je prikazan redni broj seta podataka, u koloni d [m] podatak o
debljini ploe, u koloni e [m] podatak o odstojanju gornje ivice ploe u odnosu na
bezdimenzionalnu ravan kojom je ploa predstavljena na modelu, a u koloni Materijal naziv
materijala ije su karakteristike pridruene datom setu podataka. U listi je mogue menjati
samo podatak o debljini ploe i o njenom ekscentrinom poloaju u odnosu na srednju ravan
ploe.
Program po deafult-u za ovaj podatak usvaja polovinu zadate debljine ploe, to odgovara
njenom simetrinom postavljanju u odnosu na zadatu teinu ravan.
Maksimalna vrednost koja se moe zadati za parametar e je ukupna debljina date ploe, tako
da teina ravan ne sme izai van gabarita ploe. Zadavanje ekscentrinog poloaja ploa e
imati naroitu primenu kod ploa koje imaju razliite debljine i kojima se modeliraju kapiteli.
Kako vrednost parametra e predstavlja odstojanje gornje ivice ploe od teine ravni, a
gornja ivica ploe je usmerena ka pozitivnom smeru lokalne Z ose, to je za njegovo ispravno
zadavanje neophodno znati orijentaciju lokalnog koordinatnog sistema ploa.
Lokalna X i Y osa svake od ploa lei u ravni same ploe, dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na ravan ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je
zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sistema ploa uvedena konvencija da on u
potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema
tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sistem
ploa koje pripadaju datom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za
izbor taka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno je
ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui ram, odnosno proizvoljno
definisan kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z osa je usmerena ka oku posmatraa,
odnosno gornja ivica ploe je blia oku posmatraa.
Karakteristike materijala
Kako su ploe prostorni elementi koji mogu biti napregnuti istovremeno i na savijanje i na
ravno stanje napona, to se kvalitet materijala opisuje zadavanjem karakteristika za oba stanja
naprezanja. Odnosno, materijal se moe tako definisati da ima jedne karakteristike kada je
napregnut na savijanje a druge kada je napregnut u svojoj ravni. Kvalitet materijala se opisuje
zadavanjem sledeih karakteristika u odgovarajuim edit box-ovima:
U prikazanoj listi, svakom redu odgovaraju podaci koji definiu karakteristike jednog
materijala. U koloni Naziv je zadato ime materijala, u koloni Tip vrsta materijala kojoj on
pripada, a u ostalim kolonama, karakteristike koje ga odreuju: E [kN/m2], ,
[kN/m3], t [1/C], Em [kN/m2] i m. U zaglavlju ovih kolona izmeu srednjih
zagrada su ispisane i jedinice mera u kojima su date vrednosti zadate. Crna strelica koja se
nalazi sa leve strane liste ukazuje na materijal koji je bio prethodno pridruen setu za koji sada
vrimo promenu materijala.
Promena bilo koje od vrednosti u tablici se vri klikom mia na nju i zadavanjem sa tastature
nove vrednosti. Izuzetak je jedino podatak u koloni Tip, koji odreuje kom tipu dati
materijala pripada. Naime, u ovoj koloni se moe postaviti samo jedan od programom
predvienih tipova materijala. Izbor tipa materijala se vri klikom na desni taster mia u okviru
bilo koje pozicije u redu u kome se nalaze podaci za dati materijal, nakon ega se otvara
padajui meni.
Odreivanje tipa materijala e imati svoju ulogu jedino pri kasnijem dimenzionisanju
elemenata konstrukcije. Naime, kako naziv materijala moe biti potpuno proizvoljan, to njegov
karakter jedino moe odrediti zadati tip. Znai, jedino u zavisnosti od odabranog tipa
materijala, dati konstruktivni element e u proceduri dimenzionisanja biti obraen prema
algoritmima koji su programom predvieni za dati tip materijala. U sluaju da materijal ne
pripada ni jednom od programom predvienih tipova za dimenzionisanje (beton, elik, drvo,
opeka), obavezno mu pridruite tip Ostalo.
Nain prorauna
Ortotropne ploe
Opisani postupak izbora materijala se odnosi na izotropne materijale, odnosno materijale ije
su elastine osobine iste u svim pravcima (E=E1=E2; =1=2). Meutim u praksi Vam se
moe javiti i potreba za modeliranjem ortotropnih ploa (specijalni sluaj anizotropnih ploa),
odnosno ploa koje nemaju iste karakteristike u dva ortogonalna pravca. Stanjem prekidaa
Ortotropija, koji je dostupan za promenu samo kada se radi o teoriji tankih ploa, regulie
se da li je datim setom podataka definisan izotropan ili ortotropan materijal.
U sluaju kada je prekida Ortotropija postavljen na ukljueno stanje, tada je u edit box-
ovima E2, G i mogue definisati dodatne parametre koji zajedno sa ranije zadatim
parametrima E i (sada je E=E1 i =1) potpuno odreuju karakteristike ortotropnog
materijala.
Na osnovu zadatih parametara, lanovi matrice kojom se opisuju elastine osobine ortotropnog
materijala program proraunava prema sledeoj emi.
Napomenuemo kao vrlo vano, da pri unosu modula klizanja G, za ortotropan materijal ne
vai formula koja je primenjena kod izotropnih materijala. Svaki ortotropan materijal ima
razliitu vrednost modula klizanja.
3.1.2 Otvori
Izborom ove ikone se ulazi u naredbu za postavljanje otvora u povrinskim elementima
konstrukcije. Komandna linija dobija svoj standardni oblik za definisanje proizvoljne
polilinije koja odreuje konturu otvora:
Postavljeni otvori predstavljaju regularne povrinske elemente koji se mogu selektovati za:
brisanje, kopiranje, pomeranje itd. Brisanjem otvora, dolazi do vraanja delova povrinskih
elemenata, koji su izbueni prilikom njihovog postavljanja. U sluaju da se otvor postavlja tako
da jednim svojim delom preklapa neki ranije postavljeni otvor, program pravi uniju ta dva
otvora, odnosno konturu koja definie oba otvora.
Po zavretku definisanja geometrije polilinije, klik na desni taster mia e oznaiti izbor
podopcije krAj, i na ekranu e se pojaviti dijalog box za definisanje graninih uslova.
U gornjem levom delu dijalog box-a je prikazana geometrija nacrtane polilinije, a sa desne
strane su u dve kolone organizovani podaci o uticajima koje je mogue osloboditi, odnosno
postaviti na nulu. Svaka od ovih kolona odgovara izboru uticaja za ponitavanje sa leve,
odnosno desne strane nacrtane polilinije. Kako je teko naslutiti ta je leva, a ta desna strana
polilinije, to je iznad leve kolone postavljena zelena, a iznad desne crvena boja. Jednostavnim
izborom nekog od uticaja iz jedne od kolona, na slici e sa odgovarajue strane biti postavljen
simbol crtica odgovarajue boje. Na ovaj nain, lako se moe odrediti ta je levo a ta desno,
odnosno sa koje strane e biti osloboen odabrani uticaj.
Pri postavljanju graninih uslova moete odabrati proizvoljnu kombinaciju oslobaanja jednog
ili vie uticaja, i to ili samo sa jedne, ili pak sa obe strane nacrtane polilinije. Svaki segment
nacrtane polilinije ima svoj jasno definisan lokalni koordinatni sistem, a ponueni uticaji za
ponitavanje nose oznake lokalnih osa.
Lokalna osa 1 je uvek u pravcu zadatog segmenta polilinije, lokalna osa 3 je upravna na
osu 1 i lei u ravni ploe kojoj pripada dati segment graninih uslova, dok je osa 2 u pravcu
normale na ravan ploe kojoj nacrtani segment polilinije pripada. Prema tome, ponueni uticaji
za oslobaanje imaju sledee znaenje:
Nain izbora vrste uticaja i sa koje strane ih treba osloboditi, najbolje emo objasniti na
primeru modeliranja zglobne veze ploe i zida.
Na geometrijskom mestu spoja zidova ne formira se veza izmeu zidova razliitih pravaca, ve
se prua mogunost zadravanja veze zida ispred sa zidom iza mesta geometrijskog spoja.
Mogue je podesiti oslobaanja uticaja na mestu veze zida ispred sa zidom iza. Na primer, u
sluaju da ni jedan uticaj nije osloboen dobie se pun kontinuitet zida ispred i iza ili ako su svi
uticaji osloboeni potpuno razdvajanje zida na deo ispred i na deo iza.
Mimoilaenje zidova
Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u centralnom delu dijalog box-a, slue za
definisanje prirode zadatih graninih uslova. Kada je ukljuen radio button Jedinstven
granini uslov za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadati
granini uslovi se koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku
vrstu prorauna mogu se definisati kada se ukljui radio button Granini uslov sa razliitim
karakteristikama za statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere
opcija Karakteristike za statiki model i zadaju se parametri koji e se primenjivati pri
Uslovi u poetnoj i krajnjoj taki svake zadate linije definiu se u delu dijalog box-a Uslovi u
temenima. Mogu se zadati tri naina ponaanja:
Napomenuemo da e ova opcija biti dostupna samo za kretanje mia u oblasti prozora 2D
pogled, bez obzira na to koji je deo konstrukcije prikazan u njemu.
Da bi se olakalo modeliranje veze izmeu ploa i zidova, pri aktiviranju naredbe Granini
uslovi na komandoj liniji je prisutna i podopcija za automatsko modeliranje veze na celom
modelu. Naime, izborom podopcije ploa-Zid otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
Postavljanjem jednog od ponuenih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor veze izmeu
ploa i zidova.
Na ploama:
Zglobna veza sa svim zidovima - program e na spoju ploa i svih zidova automatski da
postavi linije graninih uslova sa osloboenim momentom oko lokalne ose 1 (M1).
Fiktivan, na spoju sa zidom - program e na spoju ploa i svih zidova automatski da postavi
linije fiktivnog zgloba.
Na zidovima:
Kod velikih modela ovakva mogunost automatskog modeliranja moe utedeti dosta
vremena.
<0 sel.> Granini uslovi za ortotropne ploe Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek /
eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
Sada se oekuje da selektujete sve ortotropne ploe za koje elite da program automatski
postavi potrebne granine uslove. Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure
selektivanja, nakon ega program na svim prethodno selektovanim ploama postavlja
potrebne granine uslove i vraa se na osnovni izgled komandne linije u okviru ove naredbe.
Kako zadati pravac ortotropije odreuje pravac noenja date ploe, to se granini uslovi
postavljaju prema sledeem pravilu: strane ploe koje zadati pravac ortotropije moe da
presee prenose sve uticije izuzev momenata savijanja, dok se strane paralelne sa pravcem
noenja oslobaaju od prenoenja svih uticaja.
Napomena:
Polilinija kojom se definie mesto delovanja postavljenih graninih uslova mora jasno pripadati
samo jednoj ploi, odnosno zidu. Iz tog razloga, program e po zavretku definisanje njene
geometrije prekontrolisati da li je zadata polilinija ispravna, i ako nije izdae odgovarajue
upozorenje.
Tipian primer neispravnog zadavanje polilinije je ako recimo pomou podopcije Kontura sa
komandne linije, selektujete vie ploa na razliitim nivoima.
U sluaju da liniju graninih uslova postavite tano na spoju ploe i zida ostae dilema da li ona
pripada ploi ili zidu. U tom sluaju program kontrolie da li je jedan od ova dva entiteta
trenutno prikazan u prozoru 2D pogled, i ako jeste onda postavljenu liniju graninih uslova
pridruuje tom entitetu. Meutim, ako je linija graninih uslova nacrtana u prozoru 3D
pogled, tano na spoju ploe i zida, a nijedan od tih entiteta nije trenutno prikazan u prozoru
2D pogled, onda e program sa komandne linije zahtevati da odredite ravan kojoj on
pripada.
Sada je potrebno da selektujete jedan od entiteta na ijem spoju je postavljena linija graninih
uslova.
3.1.4 Grede
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za postavljanje greda, a komandna linija
dobija svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije:
<-> Prva taka grede (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> /Set):
Aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna u komandnoj liniji, otvara se dijalog box
za definisanje numerikih podataka koji e biti pridrueni gredi koja se iscrtava.
Parametri kojima se definie kvalitet materijala imaju isto znaenje kao i kod ploa. I ovde je
mogue aktiviranjem komandnog polja Materijal otvoriti dijalog box sa tablicom materijala i
preuzeti karakteristike koje su ponuene za razliite materijale.
Biblioteka materijala
Iscrtana linija na crteu kojom je odreen poloaj grede predstavlja lokalnu osu 1 grede,
lokalna osa 2 je upravna na lokalnu osu 1 tako da zajedno sa njom formira vertikalnu
ravan, a lokalna osa 3 je u pravcu normale na vertikalnu ravan koju formiraju lokalne ose 1
i 2.
Poloaj lokalnog koordinatnog sistema svake od greda postavljene na model, je veoma vano
znati jer e se i rezultati prorauna prikazivati putem presenih sila koje deluju u pravcu
lokalnih osa svake od greda. Ovde emo jo samo napomenuti da se poloaj lokalnog
koordinatnog sistema moe promeniti (zarotirati) pomou naredbe Promena L.K.S., a o tome
e biti vie rei u poglavlju 3.3.2..
A1 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 1 (stvarana povrina poprenog preseka).
A2 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 2 (smiua povrina preseka za pravac lokalne ose 2).
A3 - Povrina poprenog preseka grede koja se suprotstavlja sili koja deluje u pravcu lokalne
ose 3 (smiua povrina preseka za pravac lokalne ose 3).
I1 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 1 grede (torzioni
moment inercije).
I2 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 2 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne ose 2).
I3 - Moment inercije preseka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne ose 3 grede
(moment inercije na savijanje oko lokalne ose 3).
Nelinearni tapovi
Pored prethodno opisanih est geometrijskih karakteristika, u jedan set podataka ulazi i
podatak o karakteru grednog elementa. Naime, po default-u program podrazumeva gredni
element koji je napregnut na sloeno savijanje, meutim moe se definisati i specijalan tip
grednog elementa koji moe da primi samo aksijalne sile zatezanja i pritiska.
Desnim klikom mia preko polja u koloni P/Z otvara se padajui meni iz koga se moe
izabrati jedna od ponuenih opcija:
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko polja u koloni P/Z
(P) Prost, nelinearan tap pritisnut - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu
silu pritiska.
(Z) Prost, nelinearan tap zategnut - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu
silu zatezanja (sajle).
(P/Z) Prost tap - Reetkasti tap koji moe da primi samo aksijalnu silu pritiska, odnosno
zatezanja.
Gredne elemente koji primaju i pritisak i zatezanje (P/Z) treba koristiti uvek kod reetkastih
tipova konstrukcija, dok grede koje primaju samo pritisak (P) ili pak samo zatezanje (Z), u
sluajvima modeliranja specijalnih tipova konstrukcija. Sam uslov da neki od grednih
elemenata ne sme da primi silu zatezanja, odnosno silu pritiska, iziskuje iterativni nain
prorauna, koji za velike modele moe potrajati. O ovome e biti vie rei kasnije, u poglavlju
u kome se opisuju opcije prorauna.
Ofset greda
Fiktivna ekscentrinost
Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda definie se za svaki set greda posebno.
Omogueno je ukljuivanje fiktivne ekscentrinosti i za grede promenljivog poprenog preseka.
preseka, ima ulogu i da tano definie sve neophodne podatke za dimenzionisanje u modulu za
obradu rezultata prorauna.
Takoe emo napomenuti da je pored oblika preseka koji se najee koriste za betonske
konstrukcije, omogueno definisanje jednodelnih i viedelnih preseka od elika, kao i izbor i
editovanje nekog od ranije kreiranih masivnih ili tankozidnih preseka (vidi poglavlje 3.1.7)
U gornjem levom uglu ovog dijalog box-a se nalazi prozor u kome se vri izbor tipa preseka.
Tipove preseka moemo razdvojiti u dve grupe, i to na preseke koji se definiu zadavanjem
njihovih dimenzija, i preseke koji se definiu izborom iz biblioteke profila, odnosno izborom iz
biblioteke masivnih i tankozidnih preseka.
Prvih deset tipova (pravougaoni, T-presek, I-presek, trapezni, trougaoni, kruni, cevasti,
sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presek) spadaju u prvu grupu preseka. Izbor nekog od
ovih preseka se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena, nakon ega se u prozoru
sa desne strane liste pojavljuje njegova slika na kojoj su jasno obeleena znaenja dimenzija
koje treba zadati u edit box-ovima.
Izbor preseka koji se nalaze u biblioteci profila se vri tako to se miem klikne na mali kvadrat
u kome se ispred naziva Profili, nalazi znak +. Nakon toga e se otvoriti podela na
drugom nivou.
Izbor profila na treem nivou podele se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena
nakon ega e se u prozoru sa desne strane ove liste pojaviti izgled selektovanog profila sa
iskotiranim svim potrebnim podacima.
Na potpuno isti nain se vri i izbor masivnih i tankozidnih preseka iz baze masivnih i
tankozidnih preseka.
Pomou komandnog polja Edit se i iz ovog dijalog box-a mogu menjati parametri
selektovanog masivnog, odnosno tankozidnog preseka, na potpuno isti nain kao i kod naredbe
Baza masivnih i tankozidnih preseka (vidi poglavlje 3.1.7.)
Kako je programom omogueno postojanje vie baza profila, to se u zaglavlju ovog dijalog
box-a ispisuje i naziv trenutno aktivne baze: Tower. Za kreiranje nove baze profila potrebno
je da prvo pomou komandnog polja Snimi kao kreirate kopiju postojee baze.
U edit box-u Ime fajla zadajte novo ime baze i aktivirajte komandno polje Snimi. Po
povratku u osnovni dijalog box za editovanje baze profila, izvrite sve potrebne izmene i
dobiete eljeni sadraj nove baze. Pomou komandnog polja Uitaj otvara se dijalog box
za uitavanje neke od ranije kreiranih baza profila.
Postavljenu tekuu bazu profila program e potovati u svom radu, te e u listama za izbor
profila u ponudi biti svi profili iz postavljene tekue baze.
Selektovanjem jednog od njih, u donjem delu dijalog box-a e se pojaviti tabela sa numerikim
podacima o svim profilima odabranog tipa.
za editovanje. Svaki od profila je odreen svojom oznakom i nizom numerikih podataka koji
se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona je ispisana oznaka podataka a u
zagradi jedinica mere u kojoj se on izraava. Da bi znaenje podataka koji se odnose na
dimenzije profila bilo jasnije, na slici u gornjem desnom uglu dijalog box-a su ematski
iskotirane sve potrebne vrednosti za dati profil. Kako je broj numerikih podataka koji
odreuje jedan profil prilino veliki (zadaju se i sve vrednosti koje su potrebne za
dimenzionisanje), to se u dnu liste nalazi i horizontalna scroll traka pomou koje je mogue
pozicionirati se i na desni kraj liste. Jasno je da se svi podaci u tabelama mogu menjati.
Znaenje podataka koji se odnose na dimenzije je jasno iz slike, dok je znaenje veliina: A1,
A2, A3, I1, I2 i I3 potpuno isto kao i u glavnom dijalog box-u za definisanje setova grede.
Jedina razlika je kod L i HOPL profila, kod kojih je umesto momenata inercije u odnosu na
lokalne ose 1 i 2 potrebno zadati momente inercije u odnosu na glavne ose 1 i 2 (nagib
glavnih osa je odreen uglom , odnosno podatakom tan u tablici).
Bez obzira to biblioteke sadre gotovo sve vrste profila, pomou grupe komandnih polja u
donjem delu dijalog box-a moete sami prema svojoj elji ureivati tablice profila za svaki
odabrani tip iz liste.
Pomou komandnog polja Dodaj omogueno je dodavanje novog profila u tablicu (uloga
check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao i u ostalim dijalog box-ovima). Novo dodati
profil e biti smeten na kraj liste i sada je potrebno u svim kolonama zadati mu odgovarajue
podatke. Pomou komandnog polja Brii se iz biblioteke moe ukloniti proizvoljno
selektovani profil, a pomou komadnih polja Gore i Dole imate mogunost da po
svojoj elji uredite redosled profila u tablici.
Pored toga to se za svaki od tipova profila iz liste moe urediti njegova tablica, programom je
pomou grupe komandnih polja sa desne strane liste tipova profila, omogueno i editovanje
same liste tipova profila.
Izborom komandnog polja Dodaj, otvara se dijalog box za definisanje naziva i tipa profila
koji e biti dodat u listu profila.
Naziv grupe profila se moe zadati potpuno proizvoljno, pod uslovom da on ve ne postoji u
listi, dok se izbor tipa profila vri iz zatvorene liste. Na osnovu odabranog tipa iz liste, svaki od
profila iz te grupe e biti tretiran prema predvienom ponaanju za njega, i to kako pri crtanju
tako i pri eventualnom dimenzionisanju u modulu za odbradu rezultata prorauna. Nakon
izbora komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni dijalog box za editovanje baze
profila, a na kraju liste e biti smetena novo dodata grupa profila.
U sluaju da pre aktiviranja komandog polja Dodaj, na ukljueno stanje postavite check
box Sa kopiranjem, to e znaiti da elite da napravite kopiju od trenutno selektovane
grupe profila pod drugim imenom.
U ovom sluaju moi ete da menjate samo naziv grupe profila, dok e tip profila ve biti
odreen.
Uloga komandnih polja Brii, Gore i Dole je ista kao i u radu sa tablicom
profila, stim to se sada ona odnose na ureivanje liste tipova profila.
Kada ste zavrili editovanje baze profila, aktiviranjem komandnog polja OK, program e Vas
varatiti na osnovni izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenih preseka. U listi profila,
program e potovati sadraj baze profila koja je trenutno postavljena za tekuu.
U dosadanjem delu ovog uputstva objasnili smo kako se vri izbor preseka iz biblioteke
profila, i kako se definiu preseci za koje je potrebno zadati njihove dimenzije. Da bi se bilo
koji od ovih preseka pridruio tekuem setu podataka, neophodno je u odgovarajuim edit
box-ovima zadati njegove dimenzije i aktivirati komandno polje Dodaj. Nakon ove
operacije, u listi koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a, pojave se ime odabranog
preseka, a na slici koja se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a i njegov izgled.
Kada se odabrani presek, na ovaj nain pridrui tekuem setu podataka grede, njegovo se
teite automatski postavlja u koordinatni poetak koji je odreen presekom lokalne ose 2 i
3 date grede. Meutim, zadavanjem vrednosti u kolonama 3 (rastojanje teita preseka
od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne ose 3) i 2 (rastojanje teita preseka
od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne ose 2), presek se moe translatorno
pomeriti u odnosu na lokalni koordinatni sistem grede. Zadavanjem vrednosti u koloni ,
presek se moe zarotirati za zadati ugao (pozitivan smer ugla raste u pravcu suprotnom od
smera kazaljke na satu). Pored ove dve transformacije, postavljanjem na ukljueno stanje
check box-a Ogled. (uzastopni klik mia na ovu kolonu e dovesti do naizmeninog
U sluaju da treba definisati viedelni presek, prethodno opisani postupak treba ponoviti
onoliko puta, koliko je i samostalnih elemenata sadrano u viedelnom preseku. Znai u
gornjem delu dijalog box-a se odabere sledei presek, i ponovo aktivira komandno polje
Dodaj. Kako je i teite novo dodatog preseka postavljeno u lokalni koordinatni poetak,
zadavanjem odgovarajuih vrednosti u kolonama 3, 2, , i eventualnim postavljanjem
check box-a Ogled. na ukljueno stanje, presek ete postaviti na pravo mesto. Na slici koja
se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a, uvek je crvenom bojom naznaen tekui presek
(tekui presek je onaj iji su podaci u listi naznaeni posebnom bojom). Pomou komandnog
polja Brii se iz liste preseka moe ukloniti tekui presek.
Sve prethodno reeno vai i kada se iz baze odabere neki od profila koji pripada grupi L
profila.
Znai postupak je potpuno isti, stim to za L profile program nudi mnogo vei asortiman
moguih oblika viedelnih preseka.
U sluaju da ste prilikom ubacivanja preseka u listu napravili greku, program e Vam
omoguiti i da je popravite. Postupak popravljanja greke se odvija tako to klikom mia u
okviru liste preseka, postavite za aktivan presek kod koga je potrebno izvriti izmene (taj red u
listi preseka treba da postane naznaen posebnom bojom).
Nakon selektovanja, na slici koja se nalazi u gornjem delu dijalog box-a, pojavie se izgled
selektovanog preseka, a u edit box-ovima sa desne strane ove slike, pojavie se i sve
numerike vrednosti koje su ranije zadate. Sada treba u edit box-ovima zadati nove podatke,
nakon ega e geometrija selektovanog preseka biti odmah korigovana.
Ravnanje preseka
Kao to smo ve ranije rekli, sam poloaj preseka u odnosu na liniju kojom je odreen njen
poloaj na crteu, regulie se zadavanjem vrednosti u kolonama 3 i 2. Kako ove
vrednosti predstavljaju rastojanje teita svakog od ubaenih preseka u listu, u odnosu na
lokalni koordinatni sistem grede, to za odreene oblike poprenih preseka ovakvo raunanje
rastojanja moe biti mukotrpno. Iz tog razloga, programom je predviena posebna opcija za
tano odreivanje poloaja preseka, u koju se ulazi izborom komandnog polja Ravnanje.
Naime, osnovna ideja je da se taan poloaj preseka u odnosu na lokalni koordinatni sistem
grede ne odreuje zadavanjem udaljenja teita, ve neke od gabaritnih taaka.
Ova procedura funkcionie tako to se u edit box-u e= prvo zada poznato rastojanje, a
potom se aktivira jedna od ponuenih naredbi za ravnanje:
Vrh nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegov vrh nalazi na
zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
Dno - nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegovo dno nalazi na
zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
Levo - nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegova leva ivica
nalazi na zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
Desno - nakon izbora ove naredbe presek e biti tako pomeren da se njegova desna ivica
nalazi na zadatom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sistema grede
Uzeemo za primer gredu u ploi. Ako gornja ivica pravougaonog preseka grede b/d=20/40
treba da bude poravnata sa gornjom ivicom ploe ija je debljina d=16, tada je u edit box-u
e= potrebno zadati polovinu debljine ploe (e=8), i aktivirati komandno polje Vrh.
Na crteu koji se nalazi u desnom delu dijalog box-a, program uvek kotira rastojanje lokalnog
koordinatnog sistema grede od sve etiri gabaritne take preseka, tako da moete imati
potpun uvid u tanost izvrene akcije. Napomenuemo da se ravnanje preseka moe vriti u
vie koraka, odnosno svako aktiviranje jednog od ponuenih komandnih polja za ravnanje, ne
ponitava prethodno zadato ravnanje.
Novo zadato ravnanje u horizontalnom smislu nije naruilo prethodno zadato ravnanje preseka
u vertikalnom smislu.
Procedura ravnanja viedelnog preseka se odvija na potpuno isti nain kao i za jednodelne,
stim to ovde stanje prekidaa Ceo presek odreuje, da li e se sprovedena akcija ravnanja
odnositi samo na tekui presek (tekui presek je naznaen crvenom bojom na crteu), ili pak
na ceo presek. Znai, ako je prekida Ceo presek postavljen na ukljueno stanje tada e
program pomeriti sve pojedinane delove viedelnog preseka, tako da se zadovolji postavljeni
kriterijum za ravnanje.
Pomou edit box-a presek se moe zarotirati za zadati ugao (pozitivan smer ugla raste u
pravcu suprotnom od smera kazaljke na satu).
Ova opcija ima naroitu primenu kada je potrebno ceo viedelni presek zarotirati za eljeni
ugao. U takvim sluajevima je svakako potrebno da prethodno na ukljueno stanje postavite i
check box Ceo presek.
Kada su u listu ubaeni svi potrebni preseci (u sluaju jednodelnih preseka lista e sadrati
samo jedan red podataka) potrebno je aktivirati komandno polje OK, nakon ega e dijalog
box za oblikovanje poprenih preseka biti zatvoren, a na ekranu e se pojaviti sadraj
osnovnog dijalog box-a za definisanje setova greda.
U edit box-ovima A1, A2, A3, I1, I2 i I3, bie smetene sve proraunate
geometrijske karakteristike oblikovanog preseka. U sluaju da naknadno sa tastature neku od
ovih proraunatih vrednosti promenite, program e u gornjem levom uglu slike postaviti simbol
Svakom setu greda program na osnovu geometrije zadatog poprenog preseka generie i opis i
prikazuje ga u koloni Presek. Ovaj opis u svakom trenutku moete promeniti, tako to klikom
mia obeleite dato polje i sa tastature unesete eljeni tekst.
Opis seta greda se ispisuje u veini tekstualnih izvetaja, a moe se zadati i njegovo
prikazivanje na crteu, odnosno u grafikim blokovima koji se eksportuju u projektnu
dokumentaciju. Na ovaj nain se u svakom trenutku moe videti kojoj grupi neka greda
pripada.
pomou naredbe Presek odabere osnovni oblik poprenog preseka, a potom se aktivira
komandno polje Promenljiv presek.
U gornjem levom delu dijalog box-a je ematski nacrtan osnovni izgled poprenog preseka, a
sa njegove desne strane u edit box-ovima su prikazane dimenzije preseka koje su zadate u
dijalog box-u za oblikovanje poprenog preseka. U desnom delu dijalog box-a se nalazi 3D
slika cele grede, a ispod nje tri prekidaa Top, Left i Front, pomou kojih se moe
zahtevati jedan od programski definsanih pogleda. Ovakvi specijalno definisani pogledi slue za
lake sagledavanje zadate promene poprenog preseka du grede.
U koloni Presek poetak i kraj grede se oznaavaju slovima S i E, a svaki novo dodati
meupresek svojim rednim brojem. Poloaj meupreseka se definie podatkom u koloni dL, i
to ili svojim relativnim odstojanjem od poetka grede, ili pak apsolutnim rastojanjem u odnosu
ne prethodni presek iz liste. Nain definisanja poloaja preseka se odreuje stanjem ponuenih
prekidaa sa desne strane liste preseka Relativno i Apsolutno.
Prebacivanje iz jednog sistema definisanja poloaja preseka u drugi, bie dostupno samo ako u
listu nije ubaen nijedan meupresek, dok e u suprotnom program izdati odgovarajue
upozorenje.
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e unititi prethodno zadate podatke o poloaju
i dimenzijama preseka i postaviti odabrani prekida na ukljueno stanje.
Kako se jedan isti set grede moe pridruiti gredama razliitih duina, to barem jedan presek u
listi mora imati nepoznato rastojenje od prethodnog. Oznaka za nepoznato udaljenje je
ispisana oznaka ?, u koloni dL. Svakako da u listi preseka moe samo jedno rastojanje biti
nepoznato, jer se u protivnom ne moe proraunati poloaj preseka za proizvoljnu duinu
grede kojoj je pridruen ovaj set podataka.
U svakom trenutku, u listi preseka je uvek jedan presek aktivan i podaci o dimenzijama
preseka u edit box-ovima sa desne strane slike se odnose na dimenzije grede u datom
preseku. Trenutno aktivan presek je u listi naznaen posebnom bojom, a na 3D crteu
crvenom linijom po obodu poprenog preseka.
Program podrazumeva linearnu promenu dimenzija izmeu dva susedna preseka. Meutim,
postavljanjem prekidaa Luna promena na ukljueno stanje, moe se od programa
zahtevati i promena po krivolnijskom zakonu.
Kako se luna promena odreuje tako to se kroz tri take provlai luk, to e ovaj prekida biti
dostupan samo u sluaju de je promena du grede definisana samo u tri preseka. U svim
ostalim sluajevima luna promena nee biti mogua.
Podaci u kolonama 3 i 2 u listi preseka, imaju isto znaenje kao i kod oblikovanja
poprenih preseka greda, stim to oni ovde odreuju rastojanje teita datog preseka u
odnosu na lokalnu osu kojom je odreen poloaj grede na modelu. Takoe, i uloga komandnog
polja Ravnanje je ista, odnosno ona nudi mogunost da se umesto rastojanja teita
preseka, zada poznato udaljenje jedne od gabaritnih taaka u odnosu na lokalni koordinatni
sistem grede.
Ako je prekida Ceo presek postavljen na iskljueno stanje, tada e se sprovedena akcija
ravnanja odnositi samo na tekui presek u listi preseka, a ako je pak postavljen na ukljueno
stanje, tada e svi preseci du grede biti tako pomereni da zadovolje zadato ravnanje.
Iznad 3D prikaza cele grede nalazi se komandno polje Promena orijentacije tapa.
Aktiviranjem ovog komandnog polja obre se funkcija promene tapa, tako da ono to je bilo
na poetku ide na kraj i obrnuto. Na ovaj nain se postie isti efekat kao da je svaka greda
datog seta zarotirana za 180 oko svoje srednje take, u ravni u kojoj se nalaze lokalne ose 1 i
3.
U edit box-u = imate mogunost da sve poprene preseke u listi zarotirate oko lokalne ose
1 za zadati ugao, a pomou prekidaa Ogledalo ih moete osno preslikato oko lokalne ose
2.
Za ovako definisani set podataka, u koloni Presek e stajati komentar Promenljiv, a na slici
u desnom delu dijalog box-a e umesto izgleda poprenog preseka grede stajati njena 3D
slika.
U listi koja se nalazi u levom delu dijalog box-a, ima onoliko redova koliko i samostalnih delova
u okviru datog viedelnog poprenog preseka. Za svaki od njih, u koloni Presek se ispisuje
naziv datog preseka, a u koloni Materijal naziv materijala ije su mu karakteristike
pridruene. U desnom delu dijalog box-a se u edit box-ovima prikazuju karakteristike za tekui
presek u listi (tekui presek u listi je naznaen posebnom bojom, a na crteu je jasno naglaen
crvenom bojom). Znai, potrebno je selektovati presek u listi, za koji elimo da promenimo
materijal (taj red treba da postane naznaen posebnom bojom), i potom aktivirati komandno
polje Materijal. Postupak izbora materijala iz biblioteke je potpuno isti kao i ranije, a jedina
razlika je u tome to se karakteristike odabranog materijala pridruuju tekuem poprenom
preseku.
Kako je u najeim sluajevima u praksi, sistemsku liniju kojom je odreen poloaj grede u
prostoru, potrebno postaviti u teite idealizovanog preseka, to postavljanjem prekidaa
Postavi u teite idealizovanog preseka na ukljueno stanje, imate mogunost da to
program automatski uradi.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a
za definisanje setova greda, a u koloni Materijal e za dati set podataka stajati komentar
Spregnuti materijal.
vorovi greda
Ako nacrtana greda see neku ranije nacrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog
konstruktivnog elementa, tada e pri proraunu ona automatski biti podeljena na dve nove
grede, odnosno na mestu presene take bie ubaen meu-vor. Meutim, kako bi stalno
pronalaenje presenih taaka grede sa ostalim konstruktivnim elementima znatno usporilo rad
programa, to je na crteu poetak i kraj svake grede odreen izborom taaka pri njenom
crtanju. Postavljajui na ukljueno stanje prekidae Set i vorovi, u okviru naredbe
Vidljivost, na crteu e jasno biti naznaeni poetak i kraj svake od greda.
Ako biste eleli da i na crteu imate isto stanje kao i pri proraunu onda to moete lako postii
pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15). Potreba za razdvajanjem
kontura moe nastati kada elite da selektujete samo jedan segment nacrtane grede izmeu
presenih taaka sa ostalim delovima konstrukcije.
Sve prethodno reeno jedino ne vai za mimoilazne grede, odnosno grede kojima se na izriit
zahtev korisnika zadaje osobina da sa ostalim delovima modela budu povezani samo u zadatim
krajnjim takama svakog segmenta grede (o ovome e biti vie rei u poglavlju 3.1.6).
Kako se setovi greda promenljivog poprenog preseka odnose na proizvoljnu duinu grede koja
je odreena njenom poetnom i krajnjom takom, to u sluaju da se grede promenljivog
poprenog preseka seku sa nekim drugim konstruktivnim elementom, pomou opcije
razdvajanje kontura moete pokvariti njene zadate karakteristike.
Izgled grede promenljivog poprenog preseka Izgled grede promeljivog poprenog preseka
pre razdvajanja kontura posle razdvajanja kontura
Iz svega prethodno reenog proizilazi zakljuak da opciju razdvajanja kontura treba koristiti
samo u sluajevima kada je zaista potrebno da se selektuje samo jedan deo nacrtane grede
izmeu njenih presenih taaka sa ostalim delovima konstrukcije, ili pak dati meuvor. U
svim ostalim sluajevima je bolje da ne koristite ovu opciju jer ete dobiti nepotrebno vei broj
elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa.
Primenom naredbe Ogledalo na prikazanom konzolnom stubu, novo kreirani stub nee dobiti
oekivani oblik slike u ogledalu, po pitanju njegove skokovite promene poprenog preseka.
Ukoliko elite da i skokovita promena poprenog preseka bude zadata kao slika u ogledalu,
onda preostaje da pomou naredbe Promena L.K.S., lokalnu osu 2 desnog stuba usmerite
ka unutra.
Isti efekat bi ste postigli i da ste pomou naredbe 3D Rotacija, levi stub zarotirali za 180. Na
taj nain bi lokalna osa novo kreiranog stuba bila usmerena ka unutra, to bi dovelo do
eljenog prikaza skokovite promene poprenog preseka, kao slike u ogledalu.
Reetkasti tapovi
Pri modeliranju reetkastih konstrukcija esto e se koristiti opcija (P/Z) Prost tap, pomou
koje e dati set greda biti proglaen za reetkasti tip tapa.
Pri proraunu e na krajevima svih reetkastih tapova biti osloboeni momenti savijanja, tako
da e dijagram momenata savijanja uvek imati vrednost nula na njihovom poetku, odnosno
kraju.
Isti efekat bi se dobio i da dati set greda niste proglasili za reetkasti tip tapa, ve da ste
naknadno, pomou naredbe Oslobaanje uticaja, na svim krajevima greda oslobodili moment
savijanja M3 (vidi poglavlje 3.1.5).
Za preporuku je da uvek koristite opciju reetkastih tapova, pogotovu kod prostornih reetki
jer je postupak mnogo jednostavniji i oigledniji od opcije oslobaanja uticaja na njenim
krajevima.
Popreni presek grede koja radi zajedno sa ploom (podvlaka), potrebno je postaviti
ekscentrino u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru. Znai, pomou
opcije Ravnanje, potrebno je poravnati gornju ivicu grede i ploe.
to se tie samog prorauna ekscentrino postavljenih greda, sada se nude dve mogunosti. Ili
da one u mrei konanih elemenata zaista budu ekscentrino postavljene u odnosu na liniju
kojom je odreen njihov poloaj u prostoru, ili pak da bez obzira na njihov zadat ekscentrian
poloaj, one u proraun odu centrino postavljene. Na koji nain e ekscentrino postavljene
grede biti proraunate, odreuje stanje check box-a Fiktivna ekscentrinost.
Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na ukljueno stanje, tada e greda biti
postavljena centrino u odnosu na liniju kojom je zadat njen poloaj u prostoru, a njen
ekscentrian poloaj e biti opisan uveanjem momenta inercije u odnosu na osu za koju je
teite preseka postavljeno ekscentrino. Na ovaj nain, ekscentino ponaanje grede se
opisuje priblino, ali e se ovako dobijeni rezultatati odnositi na celu gredu, te e biti odmah
upotrebljivi i za opciju automatskog dimenzionisanje greda. Ovakav nain prorauna
ekscentrino postavljenih greda preporuujemo, obzirom da on daje dovoljnu tanost za
uobiajene sluajeve u praksi, a pri tome moete direktno primeniti i automatsko
dimenzionisanje greda i ploa.
Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na iskljueno stanje, tada e greda zaista
biti ekscentrino postavljena, a proraunati uticaji u gredi e odgovarati samo uticaju u rebru
odgovarajueg T-preseka, koji se formira pri zajednikom radu ploe i grede. Naime, program
e na osnovu krutosti grede i ploe sam odrediti tanu pripadajuu irinu ploe, koja
sadejstvuje sa zadatom ekscentrinom gredom. U ovako postavljenim ekscentrinim gredama,
usled vertikalnog optereenja e se pored momenata savijanja pojaviti i normalne sile pritiska
odnosno zatezanja. Kako ovakav proraun podrazumeva da se pri dimenzionisanju ploa vodi
rauna i o normalnim silama, koje se u njima javljaju, ili pak da se pripadajui uticaji iz ploe
redukuju na teite zamenjujueg T-preseka, to ga preporuujemo samo naprednijim
korisnicima za tanije analize sadejstva greda i ploa.
Sve prethodno reeno, ilustovaemo na primeru jednostavnog modela koji se sastoji od ploe,
greda, zida i stubova. Model je optereen jednakopodeljenim optereenjem po ploi i
koncentrisanim silama na kraju konzola.
Grede su poprenih preseka definisanih setovima 1 i 2, pri emu je set 1 greda koja je
centrino postavljena u odnosu na referentnu osu, dok je set 2 greda ekscentrino postavljena
u odnosu na referentnu osu.
Statiki uticaji koje prikazuje program u gredi Set-a 2 su uticaji koje u T preseku prima
vertikalno rebro, odnosno to je samo deo ukupnih statikih uticaja koje prima celokupni T
presek. Ukupni uticaji u gredi T preseka e se odrediti ako posmatramo rezultantu uticaja u
rebru (odreenih kao uticaji u gredi Set-a 2) i ploi (tanije, na sadejstvujuoj irini ploe).
Ove vrednosti su dobivene analizom rezultata napona u ploi, i samo su pribline vrednosti,
dok su mogunosti programa Tower da ista analiza moe jednostavno sprovesti i dobiti tane
vrednosti za krutost sistema.
Analiza uticaja u gredi T preseka (koja se sastoji od grede Set-a 2) i dela ploe e prikazati
statike uticaje koji e zavisiti od svojene sadejstvujue irine b . Analizu sadejstvujue
irine moemo sprovesti na konkretnom primeru.
Na slici je prikazan dijagram naprezanja u ploi Ny. Opcijom presek , izborom krajnjih
taaka na poetku i kraju grede i usvajanjem irine od 1.125 , opcijom povrina, dobijena je
vrednost ekvivalentne normalne sile u sadejsvujuoj irini.
Rezultujui uticaji u gredi T preseka na mestu oslanjanja na zid, redukovanih na osu ploe e
biti:
Ovaj momenat je vei od momenta u gredi Set-a 1 ( koji je samo pravougaoni presek ) i zbog
manje krutosti iznosi: -345.18 kNm.
Ovi uticaji se meutim zbog odsustva simetrije nemogu direktno porediti ve se samo moe
uporediti ukupni momenat u ploi i gredama na ivici iznad zida na koji se konzola oslanja.
Uporediemo rezultantu uticaja iznad zida (nalazi se nalazi kao rezultanta uticaja momenata i
normalnih sila redukovanih na sredinu ploe) :
Tretman ekscentrino postavljenih greda, u odnosu na liniju kojom je odreen njihov poloaj u
prostoru, objasniemo na dva jednostavna primera.
Gornji deo stuba je dimenzija b/d=40/40cm i postavljen je u teite linije kojom je odreen
njegov poloaj u prostoru. Donji deo stuba je dimenzija b/d=80/40 i postavljen je
ekscentrino, tako da mu desna ivica bude poravnata sa ivicom gornjeg stuba (zadato je
e=80/2-40/2=20 cm). Pri proraunu, normalna sila je ostala konstantna po celoj visini stuba
N1=10 KN, ali je na donjem delu stuba usled njegovog ekscentrinog poloaja, dobijen
moment savijanja M3 = 10 x 0.2 = 2.0 kNm.
Naime, kako se uticaji prikazuju u teitu preseka, a zadato je da sila deluje u pravcu linije
kojom je odreen poloaj stuba, to je usled ekscentrinog poloaja donjeg dela stuba i sile
pritiska, dobijen odgovarajui moment savijanja.
Ovaj efekat emo prikazati i na primeru proste grede sa dva nepokretna oslonca.
Meutim, usled ekscentrinog poloaja grede, du nje e delovati konstantna sila zatezanja,
to e dovesti do odizanja momentne linije u teitu preseka grede.
Ekscentrino postavljanje greda e imati naroitu primenu pri modeliranju podvlaka u ploi. U
svim ostalim sluajevima budite obazrivi, i imajte na umu da e se rezultati prorauna
prikazivati, u teitu greda.
Sada se od korisnika oekuje da prvo u dijalog box-u odabere jedan ili vie uticaja za
oslobaanje, a da potom u select box zahvati deo grede za koji eli da promeni uslove na
njenom kraju. U zavisnosti od mesta na kome je selektovana greda, uslovi koji su odreeni
trenutnim stanjem prekidaa u dijalog box-u, bie postavljeni na bliem kraju grede.
Uzastopnim klikom mia preko ovih ikona, one se naizmenino postavljaju na ukljueno,
odnosno iskljueno stanje. Uvuena ikona oznaava da je postavljena na ukljueno stanje,
odnosno dati uticaj e biti osloboen, a ispupena na iskljueno. Ikone imaju sledea znaenja:
U prozoru 3D pogled, program e simbolom malog kruga oznaiti sve vorove koji pripadaju
osloboenim krajevima greda, to e dati samo gubu informaciju o tome da je neto
osloboeno u datom voru. Meutim, u prozoru 2D pogled se moe dobiti prava informacija,
za sve osloboene krajeve greda. Naime, u zavisnosti od odabranog uticaja za oslobaanje, na
selektovanom kraju grede e biti postavljen odgovarajui simbol. Kako bi postavljanje
specijalnog simbola za svaki od moguih est uticaja za oslobaanje, dovelo do pretrpanog
sadraja crtea, to smo se odluili da jedino momentima savijanja M2 i M3 posvetimo
posebnu panju. Znai, jedino u sluaju kada osloboeni momenti savijanja deluju u trenutnoj
ravni prikaza prozora 2D pogled, oni e biti oznaeni simbolom malog kruga. Svi ostali
osloboeni uticaji, ukljuujui i momente savijanja koji ne deluju u trenutnoj ravni prikaza
prozora 2D pogled, uvek e biti oznaeni istim simbolom u obliku dva osno preslikana
trougla.
Simbol dva trougla e biti postavljen na svim krajevima grede na kojima postoji
osloboen barem jedan uticaj koji ne odgovara osloboenom momentu u trenutnoj
ravni prikaza.
Prema tome, na kraju grede moe biti postavljen ili samo jedan od predviena dva simbola, ili
pak oba simbola istovremeno. Istovremeno postojanje oba simbola oznaava da je na datom
kraju grede osloboen i moment savijanja u trenutnoj ravni prikaza i barem jo jedan drugi
uticaj.
Na osnovu postavljenih simbola se vidi, da je na gornjem kraju stuba osloboen samo moment
savijanja koji deluje u trenutnoj ravni prikaza, da je na kraju prvog tapa gornjeg pojasa pored
momenta savijanja u trenutnoj ravni prikaza osloboen jo neki od uticaja, a da je na donjem
kraju prve vertikale osloboen neki od uticaja, pri emu nijedan od njih ne predstavlja moment
savijanja u trenutnoj ravni prikaza.
Kako se oslobaanje uticaja vri u odnosu na lokalne ose greda, to e pri oslobaanju uticaja
biti korisno da pomou naredbe Vidljivost, u delu dijalog box-a u kome se regulie nain
vidljivosti greda, postavite na ukljueno stanje prekida Lokalne ose.
Sve prethodno reeno, najbolje emo objasniti na primeru oslobaanja uticaja u krajnjem
levom ugaonom stubu, koji istovremeno pripada i horizontalnom i vertikalnom ramu.
Kako je ivini stub tako orijantisan da njegova lokalna osa 3 lei upravno na ravan poprenog
rama (u pravcu globalne X ose), to e oslobaanje momenta savijanja M3 na njegovom
gornjem kraju, znaiti oslobaenje momenta savijanja u ravni poprenog rama.
Postavljeni simbol kruga jasno Postavljeni simbol dve trougla jasno oznaava
oznaava da osloboeni moment savijanja da osloboeni moment savijanja M3 ne
M3 deluje u ravni prikazanog poprenog deluje u ravni prikazanog podunog rama
rama
Ako u jedan vor ulazi vie greda na ijim svim krajevima je osloboen moment savijanja u
trenutnoj ravni prikaza, tada e program u samom voru postaviti simbol malog kruga koji
oznaava puni zglob u datom voru.
Ako je potrebno osloboditi neki od uticaja u voru koji se nalazi unutar grede, tada je potrebno
prvo pomou naredbe Razdvajenje kontura (vidi poglavlje 2.9.15), na eljenom mestu
postaviti meuvor koji e od jedne, napraviti dve nove grede. Selektovanjem za oslobaanje
jednog od krajeva novo formiranih greda, imaete mogunost da oslobodite proizvoljno
odabrani uticaj u datom voru.
Opciju razdvajanja kontura treba koristiti i kada je potrebno da oslobodite neki od uticaja
unutar grednog elementa u presenim takama sa ostalim delovima modela.
Ako je ukljuen samo check box Statiki, zadato oslobaanje uticaja e se primeniti samo
pri statikom proraunu, a ako je ukljuen samo check box Seizmiki primenie se pri
dinamikoj analizi. Kada su ukljuena oba check box-a, zadato oslobaanje uticaja e se
primeniti i za statiku i za dinamiku analizu.
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojavie se mali
prozor u kome su ispisani nazivi svih osloboenih uticaja:
Napomena:
U sluaju modeliranja reetkastih konstrukcija, nema potrebe da se koristite naredbom za
oslobaanje uticaja, obzirom da je mnogo lake da u setu podataka date grede, na ukljueno
stanje postavite prekida P/Z. Na ovaj nain, mnogo bre ete definisati reetkasti tip grede
koja moe primati samo aksijalna naprezanja.
Izbor podrazumevane podopcije Da, e sve selektovane grede proglasiti za mimoilazne, dok
podopcija Ne slui za ponitavanje ranije pridruene karakteristike mimoilaenja,
selektovanim gredama. U oba sluaja, naredba e biti zavrena a sve mimoilazne grede e na
crteu biti posebno naglaene.
U centralnom delu dijalog box-a prikazani su svi masivni popreni preseci koji se trenutno
nalaze u bazi, dok se u desnom delu nalaze naredbe za rad sa njima.
Ubacivanje novog preseka u bazu se vri pomou komandnog polja Dodaj , tako to
nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa komandne linije zahteva selektovanje
poprenog preseka.
Izborom komandnog polja Kopiraj program u bazu preseka ubacuje novi presek
kopiranjem geometrije trenutno selektovanog preseka.
Dvostrukim klikom mia preko nekog poprenog preseka, ili aktiviranjem komandnog polja
Edit, program otvara dijalog box za definisanje dodatnih parametara selektovanog preseka.
U levom delu dijalog box-a se prikazuje geometrija selektovanog preseka. U svim prelomnim
takama poprenog preseka program postavlja mreu horizontalnih i vertikalnih linija i kotira
njihova meusobna rastojanja. Klikom mia preko bilo koje od ovih duina ona postaje
selektovana (obeleena crvenom bojom), a njena vrednost se prikazuje u edit box-u Duina
polja. Zadavanjem nove vrednosti u edit box-u moete da promenite bilo koju selektovanu
duinu.
Izborom iz zatvorene liste tekuem segmentu se moe dodeliti armatura Aa1, Aa2, Aa3 ili Aa4,
dok se pomou opcije Bez armature definie da se uz tekui segment armatura ne postavlja.
Pomou check box-ova Pripada ipka na poetku i Pripada ipka na kraju se
odreuje da li granine ipke pripadaju tekuem ili njemu susednim segmentima.
Napomenuemo da je za pravac segmenata usvojen pravac suprotan kretanju kazaljke sata.
Sve naredbe u ovom dijalog box-u funkcioniu na isti nain i za tankozidne preseke. Jedino se
pri editovanju tankozidnih preseka otvara neto drugaiji dijalog box:
U edit box-u Debljina se zadaje debljina tekueg segmenta, a debljina svih segmenata se
moe zadati u edit box-u Debljina svih segmenata. Ostali parametri imaju isto znaenje
kao kod masivnog preseka.
Svi masivni i tankozidni preseci koji se nalaze u bazi bie dostupni za izbor u dijalog box-u za
definisanje poprenog preseka grede.
Pomou komandnog polja Edit se i iz ovog dijalog box-a mogu menjati parametri
selektovanog masivnog, odnosno tankozidnog preseka.
Nakon izbora prve take ose komandna linija dobija sledei izgled:
Sada se od korisnika oekuje da zada drugu taku ose nosaa ili da izabere podopciju Luk,
ime se ulazi u proceduru definisanja lune putanje.
Bez obzira da li je zadata pravolinijska ili luna putanja otvorie se dijalog box istog izgleda:
U gornjem delu dijalog box-a su prikazani tankozidni preseci koji se nalaze u bazi. Istovremeno
su prikazana etiri preseka, a prelazak na sledeu grupu, odnosno povratak na prethodnu vri
se pomou komandnih polja i , koja se nalaze u gornjem desnom uglu dijalog box-a.
Selektovani presek je uokviren crvenom bojom i prikazuje se u centralnom delu dijalog box-a.
Aktiviranjem komandnog polja Edit otvara se dijalog box u kome se mogu promeniti
karakteristike selektovanog tankozidnog preseka.
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe Baza masivnih i tankozidnih preseka,
tako da ga neemo ponovo objanjavati.
Nakon aktiviranja komandnog polja Ravnanje otvara se dijalog box u kome se moe
definisati taan poloaja preseka u odnosu na lokalni koordinatni sistem nosaa.
Ovaj dijalog box funkcionie na isti nain kao da je pozvan u okviru naredbe za definisanje
poprenog preseka grede.
U edit box-ovima, koji su postavljeni uz desnu ivicu dijalog box-a, su prikazane karakteristike
materijala od koga se kreira nosa. Ove karakteristike se mogu promeniti unoenjem novih
vrednosti, dok se pomou komandnog polja Materijal moe izabrati neki drugi materijal.
Lokalni koordinatni sistem nosaa se moe promeniti pomou komandnog polja Promena
LKS. Nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa komandne linije zahteva da
zadate taku, koja e odrediti kako ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 2, tako i usmerenje
lokalne ose 2.
Kako je u nekim sluajevima lake odrediti ravan u kojoj lee ose 1 i 3, klik mia preko
podopcije Taka koja odreuje osu 2, dovee do promene sadraja komandne linije.
Sada e odabrana taka da odredi ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 3. Ponovni klik preko
ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik komandne linije. Nakon izbora eljene take,
program se vraa u dijalog box naredbe.
U prozoru, koji se nalazi uz levu ivicu dijalog box-a, je prikazano kako e nosa izgledati na
crteu sa trenutnim stanjem parametara. Komandna polja, koja se nalaze ispod ovog prozora,
slue za promenu trenutnog prikaza. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno istu ulogu kao i
istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Kada se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i generie nosa od
izabranog tankozidnog preseka, a u skladu sa zadatim parametrima.
Komandna linija dobija standardan oblik za iscrtavanje poptuno proizvoljne poligonale linije:
Postupak unosa je u svemu isti kao za ploe, a jedina razlika je u izgledu dijalog box-a koji se
pojavljuje na ekranu pri aktiviranju podopcije Set sa komandne linije.
Jedan set povrinskih oslonaca je odreen sa tri parametra u list box-u koji odreuju da li je
spreeno ili ne pomeranje oslonca u pravcu njegovih lokalnih osa.
Ova tri parametra funkcioniu kao prekidai, odnosno mogu imati ili spreeno ili slobodno
pomeranje. Ako je u odgovarajuem polju ispisan znak , on oznaava da je to pomeranje
spreeno. Uzastopnim klikom mia preko ovih polja, naizmenino se postavlja i uklanja
indikator .
Pored ova tri parametra, jedan set podataka odreuju i tri vrednosti u edit box-ovima koje se
nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2 i K,R3. Upravo se sa ove tri vrednosti
odreuje krutost oslonaca na pomeranje u pravcu njegovih lokalnih osa. Program ove krutosti
po default-u postavlja na dovoljno veliku vrednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Svakako da za krutost pomeranja moete zadati proizvoljnu vrednost, jasno pod uslovom da je
dato pomeranje spreeno postavljanjem indikatora u list box-u. U suprotnom, dati edit box
e biti zamrznut.
Svakako da ete ovu naredbu koristiti najee kada budete modelirali tlo ispod temeljne
ploe. U tom sluaju, potrebno je za vrednost parametra K,R3 zadati koeficient posteljice.
Ovaj podatak zavisi od vrste tla i dobija se iz geomehanikog elaborata. U nedostatku ovog
parametra, kao orijentaciona vrednost se moe uzeti:
K,R3=,stv./ s,stv
Pri pripremi podataka za proraun, program e za svaki vor mree konanih elemenata
proraunati pripadajuu povrinu i dodeliti mu odgovarajuu krutost. Na ovaj nain e biti
modelirano elastino ponaanje tla po Vinkler-ovom modelu.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/- U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+ Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
NL- Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
Napomena:
Povrinske oslonce nemojte postavljati van gabarita ploe, jer e takav model biti neregularan
za proraun. U sluajevima kada proraunavate fundamente koji se sastoje samo od greda
(temeljni rotilji, temeljne grede, itd), tlo nemojte modelirati povrinskim ve linijskim
osloncem, jer za takav model program nee moi da odredi pripadajuu krutost oslonaca u
vorovima sa mree konanih elemenata.
Logika unosa je identina kao i kod greda (isto je linijski element), s tim to se izborom
podopcije Set, dobija drugi izgled dijalog box-a za definisanje setova numerikih podataka.
Karakteristike oslonaca
Jedan set linijskih oslonaca je odreen sa etiri parametra u list box-u, koji odreuju da li je
spreeno ili ne pomeranje, odnosno rotacija oslonca, u pravcu njegovih lokalnih osa.
Ova etiri parametra funkcioniu kao prekidai, odnosno mogu imati ili spreeno ili slobodno
pomeranje, odnsono rotaciju. Pored ova etiri parametra, jedan set podataka odreuju i etiri
vrednosti u edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3 i
K,M1. Upravo se sa ove etiri vrednosti odreuje krutost oslonaca na pomeranje i rotaciju u
pravcu njegovih lokalnih osa. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Lokalni koordinatni sistem linijskog oslonca u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom
koordinatnom sistemu greda (vidi poglavlje 3.1.4), te se i on pomuu naredbe Promena
L.K.S. moe naknadno menjati. Zbog lakeg snalaenja, u samom dijalog box-u je je
ematski prikazan default poloaj lokalnog koordinatnog sistema za horizontalna poloaj
linijskog oslonca na modelu. Pomou naredbe Vidljivost, postavljanjem na ukljueno stanje
prekidaa Lokalne ose, u delu gde se odreuje nain vidljivosti linijskih oslonaca, od
programa se moe zahtevati prikaz lokalnih osa na samom crteu.
K,R2=,stv./ s,stv
Takoe, potrebno je i prekida Tlo postaviti na ukljueno stanje, a u edit box-u b= zadati
stvarnu irinu trake, odnosno irinu grede ispod koje je postavljen linijski oslonac. Zadata
irine trake utie na zadatu vrednost koeficienta posteljice tako to e pri proraunu biti
linearno pomnoena sa njim. Na taj nain, zadati keoficient posteljice e pri proraunu biti
ispravno korigovan, a zadati podatak o irini trake e biti korien i u modulu za obradu
rezultata prorauna. Naime, kada budete od programa zahtevali prikaz napona u tlu ispod
postavljenih linijskih oslonaca, raunski dobijeni napon u tlu e automatski biti podeljen sa
pripadajuom irinom trake, te e se dobiti realne vrednosti napona u tlu.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/- U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+ Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
NL- Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
Karakteristike zida
U desnom delu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike zida koji e
eventualno biti izgenerisan u proceduri generisanja vertikalnih entiteta. U edit box-u d=,
zadaje se debljina izgenerisanog zida, a u ostalim edit box-ovima krakteristike njegovog
materijala. Uloga komandnog polja Materijal, kao i znaenje podataka koji definiu
karakteristike materijala je potpuno isto kao i u dijalog box-u za definisanje setova ploa.
Nakon procedure generisanja vertikalnih entiteta, za izgenerisane zidove e biti kreirani novi
setovi numerikih podataka, koji e biti pridrueni ostalim setovima ploa i zidova na modelu,
U osnovi postoje dva naina za postavljanje takastih oslonaca. Prvi je kada se oni postavljaju
pojedinano, odnosno bira se jedna po jedna taka sa crtea, i drugi nain je kada se oni
postavljaju serijski. Serijsko postavljanje takastih oslonaca je omogueno aktiviranje
podopcije Izbor sa komandne linije (vidi poglavlje 2.5.6.).
Sada se od korisnika oekuje da izvri selekciju svih vorova u kojima je potrebno postaviti
takaste oslonce. Procedura selektovanja i deselektovanja je potpuno ista kao i kada se
selektuju celi objekti u drugim naredbama (vidi poglavlje 2.8). Razlika je jedino u tome stim
to se sada ne selektuju entiteti ve njihove presene take. Izbor podopcije krAj ili pak klik
na desni taster mia, e program vratiti na osnovni oblik komandne linije za pojedinaan izbor
taaka. Sve selektovane take, bez obzira da li su odabrane pojedinano ili serijski, program e
privremeno na crteu obeleiti malim krugom.
Nakon zavrenog izbora poloaja svih taka, u kojima je potrebno postaviti takaste oslonce
istih karakteristika, izborom podopcije Set sa komandne linije, otvara se dijalog box sledeeg
izgleda.
Karakteristike oslonaca
Jedan set takastih oslonaca je odreen sa est parametra u list box-u koji odreuju da li je
spreeno ili ne pomeranje, odnosno rotacija oslonca, u pravcu njegovih lokalnih osa.
Ovih est parametra funkcioniu kao prekidai, odnosno mogu imati ili spreeno ili slobodno
pomeranje, odnosno rotaciju. Pored toga, jedan set podataka odreuju i est vrednosti u edit
box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3, K,M1, K,M2
i K,M3. Upravo se sa ovih est vrednosti odreuje krutost oslonaca na pomeranje i rotaciju u
pravcu njegovih lokalnih osa. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku
vrednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja oslonca u pravcu date lokalne ose
+/- U pravcu date lokalne ose spreena su pomeranja u oba smera. Ovo je default
ponaanje
NL+ Spreeno je pomeranje u smeru koji je suprotan smeru date lokalne ose - moe da se
dobije samo pozitivna reakcija
NL- Spreeno je pomeranje u smeru date lokalne ose - moe da se dobije samo negativna
reakcija
U zavisnosti od toga koja su pomeranja i rotacije spreene, odnosno koje reakcije i momenti
ukljetenja se mogu dobiti proraunom, na slici u sredini dijalog box-a, prikazuje se njihov 3D
poloaj.
Pomou grupe prekidaa, koja se nalazi ispod ove slike, moete dobiti jedan od programski
definisanih pogleda:
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoran, a na mestu postavljenih
takastih oslonaca e se pojaviti odgovarajui grafiki simboli.
Ako je pak, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, prikazan ram, tada se u njemu postavlja
simbol koji ukazuje i na sam karakter takastog oslonca.
Ovaj simbol ukazuje na sreeno samo obrtanje u ravni prikazanog tekueg rama.
Ovaj simbol ukazuje na sreena oba pomeranja u ravni prikazanog tekueg rama,
dok je obrtanje dozvoljeno.
Ovaj simbol ukazuje na sreeno samo jedno pomeranje u ravni prikazanog tekueg
rama, dok je obrtanje dozvoljeno.
Ovaj simbol ukazuje da datom osloncu nisu spreena sva pomeranja i sva
obrtanja, i da pri tome ni jedna njegova lokalna osa ne lei u ravni prikazanog
tekueg rama.
Napomena:
U Tower-u 6 lokalni koordinatni sistem takastog oslonca ne pripada setu, ve svakom
pojedinanom osloncu koji je postavljen u modelu. Po default-u, program lokalni koordinatni
sistem oslonca postavlja u pravcu globalnog koordinatnog sistema celog modela, a njegov
poloaj se moe promeniti pomou naredbe Promena L.K.S..
Karakteristike stubova
U desnom delu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike stubova koji e
eventualno biti izgenerisan u proceduri generisanja vertikalnih entiteta. Kako e nakon
procedure generisanja vertikalnih entiteta, za izgenerisane stubove biti kreirani novi setovi
numerikih podataka, to su ovi podaci potpuno usaglaeni sa podacima koji se zadaju pri
definisanju setova greda. Jedina razlika je u tome, to se ovde ne mogu definisati stubovi
promenljivog poprenog preseka, viedelni preseci od razliitih materijala kao i reetkasti
tipovi tapova. Svakako da se ovakve osobine mogu naknadno pridruiti izgenerisanim
stubovima, kada oni zaista postanu gredni elementi konstrukcije.
Svaka od programom predvienih krivih povri ne mora stajati uvek uspravno, ve moe
zauzeti potpuno prozivoljan poloaj u prostoru. Poloaj krivih povri u prostoru je odreen
nagibom njene bazne ravni u prostoru i orijentacijom njene visine.
- Na kraju, selektuju se svi entiteti koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno definisane
krive povri.
Po zavretku prethodno opisane procedure, svi selektovani entiteti e dobiti takvu prostornu
transformaciju da svojom kompletnom geometrijom pripadaju krivoj povri kojoj su pridrueni.
Ovako transformisane entitete nazivamo evaluirani. Evaluirani entiteti ne moraju
popunjavati celu krivu povr, ve samo jedan njen deo. Pri tome, projektovani oblik
evaluiranih entiteta na baznu ravan krive povri moe biti potpuno prozivoljan. Jedini uslov, da
bi neki od entiteta bio evaluiran, je da se on celom svojom geometrijom nalazi unutar gabarita
bazne ravni date krive povri.
Kada je za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavljen razvijeni oblik neke od prethodno
definisanih krivih povri, tada se u ovom prozoru, prikazuje i pomona mrea, koja jasno
ukazuje na zadati oblik i domen rasprostiranja date krive povri. Izbor taaka miem u ovako
definisanom pogledu, uvek e odabrati take koje pripadaju datoj krivoj povri, a meusobna
rastojanja ovako odabranih taaka e predstavljati projekciju njihove stvarne duine na baznu
ravan krive povri. Pri izboru taaka zadavanjem koordinata, vaie lokalni koordinatni sistem,
u kome lokalna X i Y osa lee u baznoj ravni date krive povri dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na baznu ravan.
Pri izboru taaka u prozoru 2D pogled, vaie pravilo da se mogu odabrati samo take koje
se nalaze unutar domena rasprostiranja krive provri, odnosno unutar postavljene mree
pomonih linija. U suprotnom program e izdati odgovarajue upozorenje.
Naglasiemo da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih elemenata
koja e biti izgenerisana pre prorauna. Ona praktino slui samo za orijentaciju u prostoru
gde se nalazi, i dokle se prostire data kriva povr. Pored toga, ova mrea moe posluiti za
precizan izbor taaka pomou OSNAP kriterijuma, a njena gustina e odrediti i preciznost
definisanja koordinata evaluiranih entiteta. Program pri kreiranju krive povri, gustinu mree
pomonih linija postavlja sam po default-u, a Vi je moete naknadno menjati, pomou
naredbe Editovanje povri (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.1.12.1 Sfera
Izbor ove dve take, ujedno e odrediti i nagib bazne ravni u prostoru. Da bi geometrija sfere
bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu normale na baznu
ravan.
Visina sfere se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru ili pak zadavanjem njene
numerike vrednosti sa tastature. Klik na desni taster mia dovee do prihvatanja ponuene
default vrednosti, koja odgovara zadatom polupreniku sfere. Zadata pozitivna vrednost e
odrediti orijentaciju sfere u pravcu pozitivnog vektora normale na njenu baznu ravan, a
negativna u suprotnom smeru.
Kako je sada geometrija krive povri potpuno odreena, to program ulazi u proceduru
selektovanja entiteta koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno zadate krive povri.
Procedura selektovanja se odvija na potpuno siti nain kao i u ostalim naredbama u programu
(vidi poglavlja 2.8). Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, nakon
ega e naredba biti zavrena, a prethodno selektovani entiteti, koji ispunjavaju uslov za
evaluiranje, bie zakrivljeni. Naime, uslov je da se isrpojetkovana geometrija selektovanih
entiteta, na baznu ravan krive povri, svojom celom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne
ravni.
Svakako da se entiteti za evaluiranje ne moraju nalaziti samo u baznoj ravni krive povri, ve
bilo gde u prostoru. Jedini uslov je da se njihova projekcija na baznu ravan krive povri, nalazi
unutar gabarita bazne ravni.
3.1.12.2 Kupa
Naredba Kupa radi na potpuno isti nain kao i prethodno opisana naredba za
kreiranje sfere. Jedina razlika je kod odreivanja visine kupe, jer se za ovu figuru moe zadati
potpuno prozivoljna visina, dok je ona kod sfere bila ograniena njenim poluprenikom.
3.1.12.3 Svod
irina svoda se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru, ili pak zadavanjem
njene numerike vrednosti sa tastature. U oba sluaja, izbor ove tri take e ujedno odrediti i
nagib bazne ravni u prostoru. Da bi geometrija svoda bila potpuno odreena, preostalo je jo
da zadamo i njegovu visinu u pravcu normale na baznu ravan.
Visina svoda se moe odrediti ili izborom prozivoljne take u prostoru ili pak zadavanjem njene
numerike vrednosti sa tastature. Klik na desni taster mia, dovee do prihvatanja ponuene
default vrednosti, koja odgovara polovini zadate irine svoda. Zadata pozitivna vrednost e
odrediti orijentaciju svoda u pravcu pozitivnog vektora normale na njegovu baznu ravan, a
negativna u suprotnom smeru.
Kako je sada geometrija svoda potpuno odreena, to je dalji postupak selektovanja entiteta
koji treba da zauzmu njegovu zakrivljenost, potpuno isti kao i kod ostalih krivih povri.
3.1.12.4 Spirala
Nakon izbora centra spirale (taka 1), program e traiti da se zada taka koja odreuje
spoljnji poluprenik (taka 2)
Ovde se pod poetnom takom podrazumeva ona taka od koje poinje da raste, odnosno
pada, visina spirale. Kako se ovde zadaje polukrug, to je na komandnoj liniji prisutna i
podpocoja Inverzno. Uzastonim izborom ove podopcije, naizmenino se odluujete za
postavljanje jednog od mogua dva polukruga, u odnosu na liniju koja je odreena poloajem
taaka 1 i 2.
Kada ste odabrali poetnu taku na spoljanjoj krunici, program e traiti da odredite i taku
sa unutranjeg polukruga (taka 3).
Na komandnoj liniji je i dalje prisutna podocija Inverzno, te njenim izborom moete i u ovom
trenutku dobiti sliku u ogledalu defnisanog polokruga. Izbor ove tri take, ujedno e odrediti i
nagib bazne ravni u prostoru.
Ugao (<180.0>):
Sada je potrebno odrediti centralni ugao koji spirala zahvata u osnovi. Podrazumevana
vrednost je centralni ugao od 180, koju svakako po potrebi moete promeniti. Da bi
geometrija spirale bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu
normale na baznu ravan.
Visina spirale:
Za visinu spirale se moe zadati proizvoljna vrednost, nakon ega e program ui u proceduru
selektovanja entiteta koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost, na potpuno isti nain kao i
kod ostalih krivih povri.
Znai, sada je potrebno, na potpuno isti nain kao i kod kreiranja novih krivih povri,
selektovati sve entitete koji treba da preuzmu zakrivljenost date krive povri.
Ova naredba ima naroitu primenu, kada se pri prvom kreiranju krive povri, grekom ne
selektuju svi entiteti koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost.
Nakon zavrene pojedinane selekcije, program e otvoriti dijalog box iji izgled e zavisiti od
tipa krive povri iju zakrivljenost je preuzeo selektovani entitet.
U desnom delu dijalog box-a se prikazuje ematski izgled date krive povri, i to kako u baznoj
ravni, tako i u preseku. Napomenuemo da, ukoliko je bazna ravan krive povri postavljena
koso u prostoru, ona e u ovom dijalog box-u biti prikazana kao da je horizontalna.
U levom delu dijalog box-a, se nalaze podaci koji odreuju datu krivu povr. Klikom mia na
jedan od edit box-ova, u dnu dijalog box-a se ispisuje i znaenje datog parametra i opseg
vrednosti koji se moe zadati.
Jo jednom emo naglasiti da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih
elemenata koja e biti izgenerisana pre prorauna. Pomou sledee grupe podataka se utie na
izgled ove pomone mree.
nr broj radijalih podela, odnosno broj na koliko e krunih iseaka bti podeljena sfera
nh - broj tangecijalnih podela, odnosno koliko e koncentrinih krugova biti postavljeno na
sferi
U sluaju da je vie entiteta na crteu evaluirano datom krivom povri, tada pomou check
box-a Pridrui svima imate mogunost da, izvrene promene u ovom dijalog box-u
pridruite ili svim entitetima, ili pak samo selektovanom. U sluaju da na crteu postoji samo
jedan entitet koji pripada datoj krivoj povri, ovaj check box e biti neaktivan. Naime, kako se
u okviru ove naredbe selektuje samo jedan od evaluiranih entiteta, to postavljanjem ovog
check box-a na ukljueno stanje, izvrene promene e biti pridruene svim entitetima date
krive povri. Meutim, u sluaju da je on pstavljen na iskljueno stanje, tada e po izlasku iz
dijalog box-a biti kreirana nova kriva povr, prema zadatim podacima u ovom dijalog box-u.
Selektovani entitet e biti evaluiran prema novo zadtim podacima, a svi ostali e zadrati
geometriju prethodno definisane krive povri.
Sva prethodno data objanjenja za editovanje sfere, vae i za ostale tipove krivih povri. U
daljem tekstu izneemo samo razlike i specifinosti za svaku od programom predvienih krivih
povri.
Geometrija kupe je odreena poluprenikom u njenoj baznoj ravni (r =), i podatkom o visini
kupe (h =). Poloprenik se ne moe menjati, dok se za visinu moe zadati potpuno
proizvoljna vrednost.
Uloga parametara koji definiu njegovu geometriju je ista kao i kod sfere, stim to je znaenje
parametara koji odreuju gustine pomone mree drugaije.
Napomena:
Nemojte zadavati previe gustu mreu pomonih linija, jer ona moe znatno usporiti rad
programa. Default postavljena gustina je za veinu sluajeva sasvim dovoljna.
Napomena:
Napomenuemo da se pomou nardbe Editovanje povri, moe se selektovati i cilindrian ram
(vidi poglavlje 2.12.5).
Faze graenja treba shvatiti kao mogunost da u jednoj datoteci definiete podatke za niz
nezavisnih modela. U okviru jednog modela moete definisati proizvoljan broj faza.
Postavljanjem jedne od njih za tekuu, na crteu se prikazuju samo entiteti koji njoj pripadaju,
dok entiteti iz drugih faza postaju trenutno nevidljivi. Otvaranje novih faza, i postavljanje
tekue faze, vri se pomou naredbe Faze graenja.
Konstrukcija
U faznom graenju je pored mogunosti dodavanja novih elemenata koji nisu postojali u
prethodnoj fazi, neophodno obezbediti i uklanjanje entiteta koji su postojali u prethodnoj fazi.
Ovo emo pojasniti na primeru montae jednospartnog rama.
Pored toga, kod spregnutih konstrukcija je gotovo redovan sluaj, da jedan isti entitet u
razliitim fazama, dobija kako razliite oblike poprenog preseka, tako i razliite karakteristike
materijala. Ovo emo pojasniti na primeru proste grede spregnutog poprenog preseka.
U primeru proste grede spregnutog poprenog preseka, u svakoj od faza je potrebno definisati
novu gredu koja se samo u njoj pojavljuje, i svakoj od njih pridruiti novi set numerikih
podataka. Znai, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 1 potrebno je pridruiti redni broj seta
1, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 2 redni broj seta 2, a gredi koja se pojavljuje
samo u fazi 3, redni broj seta 3. Pri tome, setu numerikih podataka 1 su pridruene
karakteristike elinog I profila, setu podataka 2 karakterisiteke spregnutog poprenog
preseka koji se sastoji od elinog profila i betonske ploe, a redni set podataka 3 je potuno
isti kao i set 2, stim to je sada, zbog analize uticaja od teenja betona, modul elastinosti
betonske ploe smanjen na potrebnu vrednost.
Optereenje
Lista sluajeva optereenja je jedinstvena za ceo model, odnosno isti sluajevi optereenja
vae u svim definisanim fazama graenja. to se tie entiteta koji predstavljaju optereenje,
za njih vae potpuno ista pravila kao i kod elmenata konstrukcije. Znai, za svaki entitet
optereenja se vodi lista podataka koja ukazuje, u kojim se sva fazama on pojavljuje. Prema
tome, uklanjanje optereenja iz neke od faza, ne radi se pomou naredbe Brisanje, jer e to
izazvati njegovo uklanjanje i iz faza u kojoj je potrebno da ono deluje, ve se pomou naredbe
Promena faze graenja selektovanom entitetu optereenja zadaje u kojim sve fazama
treba da je prisutan.
Kao to smo ve na poetku ovog poglavlja rekli, svaku od definisanih faza graenja, treba
shavatiti kao poseban model, pri emu svi oni imaju zajedniku listu definisanih sluajeva
optereenja. Znai u okviru prorauna celog modela, bie sprovedeno onoliko posebnih
prorauna, koliko ima i definisanih faza graenja. Pri proraunu svake od faza, u okviru
svakog od sluajeva optereenja, na model se nanose sva optereenje koja pripadaju datoj
fazi, kao i optereenja zadata u okviru prethodne faze, ali sa negativnim predznakom
(suprotnog smera delovanja). Dobijenim rezultatima prorauna iz svake od faza, dodaju se i
odgovarajui uticaji proraunati iz prethodne faze.
Prema tome, u svakoj od faza se zadaje ukupno optereenje koje u njoj deluje, odnosno
potrebno je akumulirati optereenje iz svih prethodnih faza. Na ovaj nain, pri proraunu e
svaka od faza biti optereena samo razlikom optereenja koja deluje u okviru nje, a rezultati
e odgovarati realnom ponaanju konstrukcije. Ovakva koncepcija omoguava znatno laki rad
pri zadavanju potrebnog optereenja po fazama.
Sve prethodno reeno pojasniemo na primeru jedne proste grede ije se jednakopodeljeno
optereenje iz faze u fazu poveava za po 2 kN/m.
Iako ovaj primer nema mnogo smisla i inenjerskoj praksi, odabrali smo ga, da bi to
slikovitije objasnili nain finkcionisanja programa. Pri proraunu e se dobiti sledei rezultati.
Isto vai i za uticaje od sopstvene teine. Naime, kako je programom omogueno automatsko
sraunavanje optereenja od delovanja sopstvene teine (vidi polgavlje 3.2.1), a lista
sluajeva optereenja je zajednika za sve faze graenja, to ovakva koncepcija nee dovesti
do njenog viestrukog dejstva u okviru svake od faza.
Uzeemo opet za primer prikazanu prostu gredu, pravougaonog poprenog preseka od betona,
b/d=20/40cm. Zahtev za automatsko sraunavanja optereenja od sopstvene teine, u okviru
istog sluaja optereenja, praktino e znaiti da je u okviru svake od faza, greda optereena
jednakopodeljenim optereenjem g = 0,2 * 0,4 * 25 = 2 kN/m.
U prikazanoj listi, koja se nalazi u levom delu dijalog box-a, svaka od definisanih faza je
odreena svojim rednim brojem (kolona N) i nazivom (kolona Faze graenja). Naziv faze
graenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dato polje i unosom eljenog sadraja sa
tastature
Pomou komandnog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu nove faze, sa rednim brojem koji
je za jedan vei od do tada poslednjeg u listi. Pri dodavanju nove faze moe se iskorisititi i
mogunost kreiranja nove faze koja ima potpuno iste sadraj kao i neka od ranije definisanih.
Naime, ako check box Sa kopiranjem postavite na uklueno stanje (u malom kvadratu
treba da je postavljen simbol ), tada e novo dodata faza imati potpuno isti sadraj kao i
faza koji je bila aktivna, neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj. Check box Sa
kopiranjem je po default-u postavljen na ukljueno stanje, obzirom da u najeim
sluajevima u praksi, nova faza graenja pored novih, sadri i sve elemente iz prethodne faze.
U sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, komandno polje Dodaj e raditi kao i
u ostalim dijalog box-ovima, odnosno bie otvorena nova (prazna) faza graenja.
Komandno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za
brisanje selektujete fazu sa entitetima koji se pojavljuju samo u njoj, program e izdati
odgovarajue upozorenje.
Izbor komandnog polja OK e dovesti do brisanja selektovane faze, pri emu e iz modela
biti uklonjeni svi entiteti koji se pojavljuju samo u toj fazi. Komandno polje Cancel je
predvieno za odustajanje od brisanja.
Pomou komandnih polja Gore i Dole omoguena je promena redosleda faza u listi.
Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kome se nalazi faza kojoj je
potrebno promeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajue dugme.
Izbor tekue faze se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju poziciju list box-a, u okviru tog
reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain se oznaava koja je faza
aktivna. Klikom na komandno polje OK, dijalog box nestaje sa ekrana, a na modelu se (ako
postoje) postavljaju svi entiteti koji su pridrueni datoj fazi graenja. Svi entieti koji se nadalje
budu iscrtavali, bez obzira da li oni predstavljaju deo konstrukcije ili pak optereenja, bie
pridruivani postavljenoj tekuoj fazi graenja.
Na ikoni, pomou koje se aktivira naredba Promena faze graenja, uvek je ispisan i redni
broj tekue faze graenja. Brza promena tekue faze graenja, moe se postii i izborom iz
zatvorene liste koja se otvara klikom mia preko strelice, koja se nalazi sa desne strane
prikazane ikone.
Nakon zavrene selekcije, desni klik mia e oznaiti izbor podopcije krAj, nakon ega e se
pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Prikazani dijalog box ima isti izgleda kao i dijalog box za definisanje faza graenja. U ovom
dijalog box-u se ne mogu dodavati i uklanjati faze, i on sadri onoliko redova, koliko je i
definisano faza graenja. Postojanje simbola u koloni , ukazuje da li se selektovani
entiteti nalaze u okviru date faze ili ne. Uzastopni klik mia u okviru bilo koje pozicije reda, u
kojoj su prikazani podaci za datu fazu, dovee do naizmeninog postavljanja i uklanjanja
indikatora . Postojanje indikatora oznaava da selektovani entiteti pripadaju datoj
fazi.
U sluaju da neki od selektovanih entiteta pripada datoj fazi, a neki ne, tada e simbol imati
bled (disejblovan) izgled .. Upravo ovakav izgled simbola ukazuje da se u datoj fazi ne
nalaze svi selektovani entiteti, ve samo neki od njih. Ako klikom mia ne promenite ovakav
izgled simbola, to e znaiti da selektovani entiteti treba da zadre podatke o pripadnosti datoj
fazi, kao i pre aktiviranja ove naredbe.
Kada ste izvrili sve potrebne izmene, aktivirajte komadno polja OK, nakon ega e dijalog
box biti zatvoren, a program e za sve selektovane entitet auriratri podatke koji govore o
njihovoj pripadnosti pojedinim fazama.
Nain rada sa naredbama za definisanje faza graenja, objasniemo na sledea dva primera.
Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadati ime fazi 1, a potom emo
pomou komandnog polja Dodaj dodati novu fazu.
Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu II-
ge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
Kako je samo u okviru faze 3, potrebno ukloniti podupira i njegov oslonac, to ga ne smemo
obrisati pomou naredbe Brisanje, jer bi na taj nain ovi elementi bili uklonjeni i iz faze 2.
Zbog toga emo aktivirati naredbu Promena faze graenja, i selektovati samo ova dva
elementa konstrukcije. Nakon toga, otvorie se dijalog box sledeeg izgleda.
Znai, sada je potrebno prethodno selektovani podupira i njegov oslonac, izbaciti samo iz faze
3
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu emo imati
eljeno stanje za tekuu fazu 3.
Na praznom crteu, postaviemo gredu i njene oslonce. U okviru seta grede 1, definisaemo
da je njen popreni presek odreen geometrijom I profila, a da je materijal elik.
Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadati ime fazi 1, a potom emo
pomou komandnog polja Dodaj dodati novu fazu.
Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu II-
ge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
Kako je sada potrebno promeniti popreni presek grede, tako da on postane spregnut samo u
fazi 2, to ga ne smemo promeniti pomou naredbe Promena setova (vidi poglavlje
3.3.1), jer bi na taj nain greda i u fazi 1 bila spregnuta, to svakako ne elimo. Takoe, ni
brisanje postojee grede u fazi 2 ne bi reilo problem, jer bi u tom sluaju greda bila
izbaena i iz faze 1. Zbog toga je potrebno aktivirati naredbu Promena faze graenja, i
selektovati samo gredu. Nakon toga, otvorie se dijalog box sledeeg izgleda.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti
samo oslonci koji pripadaju i I-oj i II-oj fazi.
Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru
dodatog seta numerikih podataka broj 2, definisaemo spregnuti popreni presek, koji se
sastoji od elinog I profila i betonske ploe.
Kako je sada potrebno promeniti popreni presek grede, tako da se betonskom delu
spregnutog preseka smanji modul elatinosti, to emo ponovo aktivirati naredbu Promena
faze graenja, i selektovati samo gredu. Nakon toga, otvorie se dijalog box sledeeg
izgleda.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti
samo oslonci koji pripadaju I-oj, II-oj i III-oj fazi.
Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru
dodatog seta numerikih podataka broj 3, definisaemo spregnuti popreni presek, koji u
potpunosti odgovara setu broj 2, ali emo betonskoj ploi smanjiti modlu elastinosti na
potrebnu vrednost.
3.2 Optereenje
Sva optereenja, koja se u programu zadaju pomou naredbi iz padajueg menija
Optereenje, pridruuju se tekuem sluaju optereenja. Pod sluajem optereenja se
podrazumeva stanje na modelu u kome u jednom trenutku deluje proizvoljan broj optereenja.
Na statusnoj liniji, u donjem levom uglu ekrana, stalno je ispisana informacija o rednom broju i
nazivu tekueg sluaja optereenja. Kako se u praksi esto ukazuje potreba za posebnim
proraunom uticaja usled delovanja razliitih sluajeva optereenja (stalno, korisno, izuzetno,
itd.), to je u programu omogueno definisanje razliitih sluajeva optereenja. Od ovako
definisanih osnovnih sluajeva optereenja, kasnije je mogue praviti prozivoljne kombinacije
njihovog jednovremenog delovanja.
Pored standardnih optereenja silama i momentima, koji mogu delovati na povrini, du zadate
linije, ili pak u zadatoj taki na modelu, programom se mogu analizirati i temperaturni uticaji u
ploastim i grednim elementima, uticaji od pokretnog optereenja, pomeranja oslonaca, i
uticaji od prednaprezanja.
Napomena:
Povrinska, linijska i takasta optereenja se na crteu prikazuju odgovarajuim grafikim
simbolima, u vidu strelica. Veliinu ovih strelica moete sami podeavati pomou sledeih
funkcijskih tastera:
F9 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno takasto optereenja.
F10 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno linijsko optereenja.
F11 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski taster dovidi do poveanja strelica kojima je
na crteu predstavljeno povrinsko optereenja.
Jednovemeni pritisak na taster Alt, i jedan od gore navedenih funkcijskih tastera, dovodi do
suprotnog efekta, odnosno do smanjenja simbola strelica za dati tip optereenja.
U prikazanoj listi, svaki od definisanih sluajeva optereenja je odreen svojim rednim brojem
(kolona N), nazivom (kolona Naziv) i indikatorom (kolona g), koji ukazuje na to da li
e u zadati sluaj optereenja biti ukljuena i sopstvena teina ili ne.
Ime optereenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dato polje i unosom eljenog naziva
sa tastature. Uzastopni klik mia na polje u okviru kolone g e dovesti do naizmeninog
postavljanja i uklanjanja indikatora . Postojanje indikatora oznaava da e za dati sluaj
optereenja biti uneta i sopstvena teina modela. Sopstvena teina ploa i zidova se rauna
kao proizvod zadate zapreminske teine pridruenog materijala, i njene debljine: g = * d,
dok se za grede rauna iz izraza: g = * A1 , gde je A1-povrina poprenog preseka grede.
Ako se za zapreminsku teinu nekog elementa zada vrednost nula, sopstvena teina tog
elementa nee biti uraunata bez obzira na postojanje indikatora .
Pomou komandnog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu novog sluaja opterenja, sa
rednim brojem koji je za jedan vei od do tada poslednjeg u listi. Pri dodavanju novog sluaja
optereenja se moe iskorisititi i mogunost kreiranja novog sluaja optereenja koji ima
potpuno iste podatke kao i neki od ranije definisanih. Naime, ako check box Sa kopiranjem
postavite na uklueno stanje (u malom kvadratu treba da bude postavljen simbol ), tada e
novo dodati sluaj optereenja imati potpuno iste podatke kao i sluaj optereenja koji je bio
aktivan, neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj. Pored naziva, i stanja
parametra g, novo dodatom sluaju optereenja e na crteu biti pridruena i sva
optereenja koja su definisana u okviru ranije kreiranog sluaja optereenja. Ovakva
mogunost dodavanja novih sluajeva optereenja, preslikavanjem postojeih, ima primenu
kada je malim izmenama na postojeem sluaju optereenja mogue lako kreirati novi. U
sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, komandno polje Dodaj e raditi kao i u
ostalim dijalog box-ovima, odnosno bie otvoren novi (prazan) sluaj optereenja.
Komandno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za
brisanje selektujete neki sluaj optereenja koji nije prazan (postojanje markera u koloni
oznaava da dati sluaj na crteu ima pridruena i neka od optereenja), program e izdati
upozorenje:
Izbor komandnog polja Yes e dovesti do brisanja selektovanog sluaja optereenja, pri
emu e i sa crtea biti uklonjena sva optereenja koja su mu ranije pridruena, dok je
komandno polje No predvieno za odustajanje od brisanja.
Izbor aktivnog (tekueg) sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju
poziciju list box-a u okviru tog reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain
se oznaava koji je sluaj optereenja aktivan. Klikom na komandno polje OK, dijalog box
nestaje sa ekrana, na statusnoj liniji se ispisuje redni broj i naziv tekueg sluaja optereenja,
a na modelu se (ako postoje) iscrtavaju optereenja koja su pridruena datom sluaju
optereenja. Sva optereenja koja se nadalje budu iscrtavala, bie pridruivana postavljenom
tekuem sluaju optereenja.
Promena tekueg sluaja optereenja preko ove liste, moe se vriti transparentno, odnosno
za vreme izvravanja drugih naredbi. Ako se promena tekueg sluaja optereenja vri u toku
procedure postavljanja nekog od optereenja, tada e dato optereenje biti pridrueno sluaju
optereenja koji je bio tekui neposredno pre njegovog postavljanja.
U prikazanoj listi koja se otvara klikom mia na strelicu sa njene desne strane, pored svih
definisanih sluajeva optereenja, na prvom mestu nalazie se i stavka 0. Totalno
optereenje.
Kada je za tekui sliaj postavljeno totalno optereenje, neete moi da definiete nova
optereenja jer se ne bi znalo kom sluaju optereenja treba da budu pridruena. Uloga
postavljanja totalnog optereenja za tekue je da se prekontroliu svi zadati podaci o
optereenju i da se eventualno koriguju.
Promena sluaja optereenja se moe vriti i pomou ikona, koje su u tulbaru postavljene sa
desne strane liste za izbor sluaja optereenja.
Klikom mia preko ove ikone bira se sledei sluaj optereenja - sluaj optereenja koji se
u listi nalazi iza tekueg sluaja
Klikom mia preko ove ikone bira se prethodni sluaj optereenja - sluaj optereenja koji
se u listi nalazi ispred tekueg sluaja
Ova opcija se najee koristi kada se u modulu za obradu rezultata vri kontrola uticaja po
sluajevima optereenja.
U donjem list box-u, su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su do trenutka ulaska
u dijalog box kreirani. Iz ovoga proizilazi zakljuak, da ovu naredbu treba aktivirati tek kada se
definiu svi osnovni sluajevi optereenja. Uloga donjeg list box-a e biti objanjena malo
kasnije, kada budemo objanjavali nain automatskog kreiranja moguih kombinacija, dok
gornji list box slui za pojedinano definisanje kombinacija.
Gornji list box sadri onoliko kolona, koliko je i osnovnih sluajeva optereenja do tada zadato.
Komandno polje Dodaj slui za dodavanje nove kombinacije u listu, i radi po istom
principu kao i u ostalim dijalog box-ovima, dok je pomou komandnog polja Brii
omogueno izbacivanje iz liste selektovane kombinacije. Komandna polja Gore i
Dole slue za promenu poloaja trenutno selektovane kombinacije u listi.
sluajeve optereenja rezervisane za konstruisanje uticajne linije, jer se oni ne mogu ukljuiti
ni u jednu kombinaciju). Naime, u kombinaciju e ui sva osnovna optereenja za koja su
zadati multiplikatori, i to tako to e intenziteti svih optereenja u okviru izabranih osnovnih
sluajeva, biti pomnoena zadatim multiplikatorima.
Na osnovu zadatih vrednosti multiplikatora program sam generie naziv kombinacije ali ga Vi
svakako moete naknadno promeniti editovanjem postavljene vrednosti u koloni Naziv.
U sluajevima kada ima veliki broj osnovnih sluajeva optereenja, list box e biti uzan da
jednovremeno prikae sve kolone koje odgovaraju svim zadatim osnovnim sluajevima
optereenja. Tada se pomou horizontalne scroll trake, koja se nalazi u dnu ovog list box-a,
moe menjati tekui prikaz kolona u horizontalnom smislu.
Kako u realnim sluajevima u praksi, broj osnovnih sluajeva optereenja moe biti jako veliki,
samim tim i broj svih potrebnih kombinacija njihovog jednovremenog delovanja, moe biti
takav da je za njihovo pojedinano definisanje potrebno puno vremena. Da bi Vam to je
mogue vie olakali posao, razvili smo postupak kojim se prilino jednostavno mogu
automatski definisati sve potrebne kombinacije.
U donjem list box-u, su za svaki od osnovnih sluajeva optereenja, predviene i tri kolone u
kojima se zadaju parametri koji e odrediti dalji tok automatskog definisanja kombinacija. U
koloni St. (Status), klikom mia se u okviru svakog od redova, naizmenino postavlja i
uklanja simbol 9. Ako je u koloni St postavljen simbol 9, to znai da e dato optereenje
ui u sve kombinacije koje se budu automatski kreirale. Ako je polje prazno, to znai da e
dato optereenje ui samo u odreene kombinacije, prema uslovima koje mu korisnik bude
zadao. Status neete moi da menjate jedino za sluajeve optereenja rezervisane za
konstruisanje uticajne linije (za ovakva optereenja e ceo red podataka biti zamrznut,
odnosno neaktivan za rad).
Ispod ovog list box-a se ispisuje informacija o ukupnom broju kombinacija koje je u tom
trenutku mogue kreirati.
Ovaj broj kombinacija zavisi od broja osnovnih sluajeva optereenja, i pre postavljanja bilo
kakvih uslova, on e biti izuzetno veliki, jer je proistekao iz proste kombinatorike svaki sa
svakim. Meutim, kako optereenja, koja se koriste pri analizi graevinskih konstrukcija, imaju
i odreeni logiki smisao, odnosno odgovaraju i odreenim prirodnim pojavama, to se lako
moe zakljuiti koja optereenja mogu da istovremeno deluju, a koja ne. Ako na primer u
jednom sluaju optereenja analiziramo uticaje od vetra kada deluje s leva na desno, a u
drugom s desna na levo, jasno da ova dva optereenja ne mogu delovati istovremeno. Ovakvih
primera ima mnogo u praksi, i oni ponekad proizilaze i iz samih standarda za analizu
optereenja.
Da bi se uopte otvorio ovaj dijalog box, uslov je da za dato optereenje nije u okviru kolone
St. postavljen simbol 9, koji oznaava da dato optereenje ulazi u sve kombinacije.
U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu su zelenim simbolom sa
leve strane liste, posebno markirani oni sluajevi kojima je u koloni St postavljen simbol 9.
Ovako postavljeni simboli jasno ukazuju da ta optereenja ulaze u sve kombinacije, te ne
mogu biti obuhvaena ovim uslovima. Posebnim uslovima za kombinovanje, nee biti mogue
obuhvatiti ni sluaj optereenja za koji je otvoren dijalog box za postavljanje uslova (ispred
reda u kome je sadrano ovo optereenje e stajati strelica ), a takoe i sluaj
optereenja rezervisan za konstruisanje uticajne linije. Za sva ostala optereenja, (optereenja
koja nisu markirana sa leve strane liste ni jednim od prethodno opisanih simbola), moete
postavljati uslove, odnosno moete selektovati, koja od njih ne mogu delovati istovremeno sa
optereenjem za koje se postavljaju uslovi. Klikom mia preko optereenja u listi, koje ne
moe delovati jednovremeno sa optereenjem za koje se definie ovaj tip podataka, bie
posatvljen simbol . De-selektovanje ranije selektovanog sluaja optereenja, vri se
ponovnim klikom mia preko njegovog imena, nakon ega e biti uklonjen simbol .
Kada ste selektovali sva optereenja koja ne mogu delovati istovremeno sa optereenjem za
koje se postavljaju uslovi, aktivirajte komandno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
zatvoren, a u osnovnom dijalog box-u ove naredbe, e biti ispisan novi broj moguih
kombinacija, koji sada odgovara novo postavljenim uslovima.
polja neophodno da se klikom mia preko odgovarajueg reda u listi, za tekui postavi sluaj
optereenja za koji se zadaju uslovi.
U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu je tekui sluaj (sluaj
optereenja za koji se definiu uslovi) obeleen strelicom . Klikom mia preko optereenja
u listi, vri se izbor onih optereenja koja deluju istovremeno sa tekuim i ispred njihovog
imena e biti postavljen odgovarajui simbol . Istim simbolom su obeleena i optereenja
kojima je ranije zadato da ulaze u sve kombinacije, to ukazuje da se tekui sluaj ne moe
nai u kombinaciji bez ovih optereenja. Deselektovanje optereenja se vri ponovnim klikom
mia, to dovodi do uklanjanja simbola, s tim to se ne mogu deselektovati optereenja koja
ulaze u sve kombinacije.
Aktiviranjem komandnog polja OK tekui dijalog box se zatvara, a u osnovnom dijalog box-u
ove naredbe se ispisuje novi broj moguih kombinacija, koji odgovara postavljenim uslovima.
Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu ravne ili krive povri, program e automatski
otvoriti dijalog box za definisanje numerikih podataka o povrinskom optereenju.
Intenzitet optereenja
Postavljanjem check box-a 2D prikaz na ukljueno stanje, u centralnom delu dijalog box-a,
3D prikaz celog modela e biti zamenjen crteom zadate konture na kojoj deluje povrinsko
optereenje.
U najeim sluajevima u praksi kada je potrebno zadati jednako podeljeno optereenje, tada
ne morate voditi rauna o postavljenim podacima u koloni T, ve je dovoljno samo u prvom
edit box-u, u koloni q, zadati eljenu vrednost. Nakon toga, program e automatski i ostalim
takama na konturi pridruiti istu vrednost.
Podaci o pravcu delovanja vektora optereenja e biti dostuni za promenu tek nakon zadavanja
intenziteta optereenja. Zadati intenzitet optereenja, program po default-u usmerava u
pravcu lokalne Z ose, a nizom podataka koji se nalaze u levom delu dijalog box-a, moete
zadati potpuno proizvoljan pravac delovanja vektora optereenja.
Nain na koji ete zadati pravac vektora delovanja optereenja odreen je postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje.
Prozivoljan vektor
Vektor delovanja optereenja se postavlja u pravcu prozivoljno usmerenog vektora.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate
komandno polje Vektor, i da izborom dve proizvoljne take sa crtea odredite smer
delovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog komandnog polja, program e
privremeno zatvoriti dijalog box i sa komandne linije zahtevati da odredite prvo poloaj
poetne, a potom i krajnje take vekrora delovanja optereenja.
Prva taka:
Druga taka:
Nakon izbora druge take, program e se vratiti u dijalog box za definisanje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrednosti zadatog vektora.
Wizard
Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost lakog definisanja
optereenja prouzrokavanog raznim fizikim pojavama kao to su: sneg, voda, pritisak,
itd. Ova opcija e imati naroitu primenu u sluaju zadavanja evaluirane, ili pak
cilindrine povri, po kojoj deluje optereenje. Ako prekida Wizard postavite na
ukljueno stanje, tada imate mogunost da izborom komandnog polja otvorite
poseban dijalog box za definisanje nekih uobiajenih optereenja.
Grafika kontrola
Desni deo dijalog box-a, rezervisan je za kontrolu unetih podataka o povrinskom optereenju.
Sa tri komandna polja koja se nalaze ispod prostora predvienog za crte, imate mogunost da
utiete na sadraj crtea. Oni rade kao prekidai, odnosno mogu biti postavljeni na ukljueno
odnosno iskljueno stanje. Komadna polja 2D prikaz i 3D prikaz, rade kao dva vezana
prekidaa, i izborom jednog od njih se dobija ili 3D crte, ili pak ravanski prikaz konture
zadatog povrinskog optereenja, sa obeleenim takama sa konture. Komandno polje
Konstrukcija je dostupno za promenu samo ako je na ukljueno stanje postavljeno
komandno polje 3D prikaz. Ako je ovaj prekida postavljen na iskljueno stanje tada e na
crteu biti prikazano samo optereenje koje se trenutno postavlja, a ako je postavljan na
ukljueno stanje na crteu e biti prikazani i svi konstruktivni elementi modela.
Komandna polja uz desnu ivicu dijalog box-a e takoe biti dostupna samo ako je prekida 3D
prikaz postavljen na ukljueno stanje. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno isti smisao i
ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadati numeriki podaci e biti
pridrueni nacrtanoj povri po kojoj deluje optereenje.
Napomena:
Ako pri zadavanju povrinskog optereenja, pomou podopcije Kontura sa komandne linije,
selektuje vie kontura, tada ete u dijalog box-u moi da svim selektovanim konturama
dodelite samo jednako podeljeno optereenje.
Sva prethodno izneta objanjena vae kako za ravne, tako i za evaluirane povri.
Jedina razlika je u tome, da li e napadne take zadatog povrinskog optereenja delovati po
ravnoj ili krivoj povri. Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost
lakog definisanja optereenja na evaluiranim povrima, usled raznih fizikih pojava kao to su:
sneg, voda, pritisak, itd.
Prekida Wizard nee biti aktivan samo ako ste za povr po kojoj deluje optereenje, zadali
spiralnu krivu povr, za koju zbog njene specifine geometrije nije mogue automatski
generisati optereenja, usled raznih fizikih pojava. Ako prekida Wizard postavite na
uljueno stanje, tada imate mogunost da izborom komandnog polja otvorite poseban
dijalog box za definisanje nekih uobiajenih optereenja na krive povri.
U zavisnosti od oblika krive povri, i odabranog tipa optereenja, program ima mogunost da
sam izgenerie optereenje na zadatoj krivoj povri. Podaci o zadatom optereenju se definiu
uvek u odnosu na celu figuru date krive povri, bez obzira na to to se zadata kriva pov po
kojoj deluje optereenje moe nalaziti samo na jednom delu cele figure.
Izbor jednog od programom predvienih optereenja se vri u levom delu dijalog box-a,
postavljanjem na ukljueno stanje odgovarajueg prekidaa. U zavisnosti od izabranog tipa
povri, na slici u desnom delu dijalog box-a se prikazuje izgled cele krive povri i priroda
odabranog tipa optereenja. Oblik krive povri se prikazuje ematski i ima uvek isti oblik bez
Teina konstrukcije
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka g=. Vektor deluje u pravcu negativne globalne Z ose i ima
konstantnu vrednost u svim takama zadate povri. Ovo optereenje u potpunosti odgovara
zadatom optereenju u glavnom dijalog box-u kada se zada jednako podeljeno optereenje u
pravcu globlne Z ose.
Sneg
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka s=. Vektor deluje u pravcu negativne globalne Z ose i u
svakoj taki na povri ima razliiti intenzitet koji se proraunava iz zadate vrednosti
optereenja po projekciji, i nagiba date take na povri.
Pritisak
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: sferu, kupu i svod. Optereenje se definie
zadavanjem samo jednog podatka p=. Vektor deluje u pravcu normale na krivu povr i ima
konstantnu vrednost u svim takama zadate povri. Ovo optereenje u potpunosti odgovara
zadatom optereenju u glavnom dijalog box-u, kada se zada jednako podeljeno optereenje u
pravcu lokalne Z ose.
Voda
Pritisak vode se moe zadati na: sferi, kupi, svodu i cilindru. Ovo optereenje uslovno zovemo
optereenje vodom, ali se ono svakako moe primeniti i na bilo koju drugu tenost.
Optereenje se definie zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na
kojoj se nalazi gornji nivo tenosti i podatka = koji predstvlja zapreminsku teinu tenosti.
Vektor optereenja deluje u pravcu normale na krivu povr, i njegov intenzitet je odreen
zadatom zapremniskom teinom tenosti i visinom vodenog stuba u posmatranoj taki.
Kako kriva povr ne mora stajati uvek uspravno kao na slici, ve moe imati potpuno
prozivoljan poloaj u prostoru, to pomou prekidaa Deluje iznutra odreujete da li se voda
nalazi unutar ili van date krive povri.
Zemlja
Pritisak zemlje se moe zadati na: sferi, kupi, svodu i cilindru. Optereenje zemljom se definie
zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na kojoj se nalazi gornja kota
tla, podatka = koji predstavlja zapreminsku teinu zemlje i podatke = koji predstavlja
ugao unutranjeg trenja zemlje. Vektor optereenja ima svoju radijalnu i tangencijalnu
komponentu, koje su izraene u funkciji od visine gornjeg nivoa zemlje u odnosu na
posmatranu taku, zapreminske teine zemlje i ugla unutranjeg trenja. U sluaju da se za
ugao unutranjeg trenja zada vrednost nula, tada e postojati samo radijalna komponenta to
e u potpunosti odgovarati karakteru prethodno opisanog optereenja vodom.
Uloga prekidaa Deluje iznutra ima potpuno isti smisao kao i kod optereernja vodom.
Vetar
Optereenje vetrom se moe zadati da deluje na: sferu, kupu, svod i cilindar. Kako se svi
ulazni podaci o dejstvu vetra, zadaju u odnosu na baznu ravan cele figure, to e zbog same
prirode dejstva vetra, izgenerisano optereenje odgovarati realnom stanju, jedino u sluaju
kada je bazna ravan figure na koju deluje vetar, horizontalna. U svim ostalim sluajevima,
program e izgenerisati optereenje tano na osnovu zadatih ulaznih podataka, ali ono
svakako nee odgovarati prirodi horizontalnog dejstva vetra.
Vektor izgenerisanog optereenja, u svakoj taki povri je uvek upravan na nju, a odreen je
intenzitetom osnovnog dejstva vetra (w=), uglom pod kojim dejstvuje vetar u baznoj ravni
krive povri (=) i koeficientima oblika za datu krivu povr. Ugao pod kojim deluje vetar,
zadaje se u odnosu na isprojektovani poloaj globalne X ose u centar bazne ravni, i raste u
smeru suprotnom od kazaljke na satu (ovaj ugao se ne zadaje jedino za svod, obzirom da je
programski usvojeno da vetar uvek deluje upravno na pravac pruanja svoda.
Koeficienti oblika zavise od tipa krive povri i uvek se definiu za celu figuru. Koeficienti oblika
su definisani sa dve funkcije. Jednom, koja opisuje promenu optereenja u baznoj ravni krive
povri, i drugom koja odreuje promenu optereenja po visini krive povri. Izuzetak je kriva
povr koju u programu nazivamo svod, jer se kod nje definie samo funkcija promene
intenziteta optereenja vetra po visini svoda. Ovi podaci se zadaju u listama u donjem delu
dijalog box-a.
Rad sa ovim listama je identian kao i ustalim dijalog box-ovima u programu. Naime, pomou
komandnih polja Dodaj i Brii se dodaje novi, odnosno uklanja trenutno selektvani red
podataka. U listama se ne mogu brisati jedno podaci o poetnom i krajnjem poloaju
koeficienata oblika. Aktiviranje komandnog polja Reset e dovesti do pranjenja obe liste
koeficienata oblika, pri emu e one sadrati samo poetnu i krajnju vrednost.
Kako liste sa koeficientima oblika zavise od propisa po kojima se proraun sprovodi, a mogu
sadrati i veliki broj podataka, to imate mogunost da kreirate bazu koeficienta oblika i da je
po potrebi korisitite u razliitim modelima.
Aktiviranjem komadnog polja Snimi, otvara se dijalog box u kome moete zadati proizvoljno
ime pod kojim e date liste koeficienta oblika biti snimljene u bazi.
Zatvorena lista je predviena za izbor neke od ranije snimljenih lista koeficienata oblika, a
komandno polje Brii za uklanjanje trenutno aktivne liste koeficienata oblika iz baze.
Gustina postavljenih strelica na evaluiranoj povri, zavisie od gustine pomone mree koja je
pridruena datoj krivoj povri (vidi poglavlje 3.1.12.6).
Nakon unosa polilinije, program e automatski otvoriti dijalog box za definisanje numerikih
podataka o linijskom optereenju.
U sluaju da se zadata polilinija sastoji od vie segmenata, ili pak da je izborom podopcije
Kontura sa komandne linije selektovano vie segmenata polilinije, to e zadati numeriki
podaci u ovom dijalog box-u biti zajedniki za sve segmente polilinije.
Kako se pomou ove naredbe mogu zadavati i linijske sile i linijski momenti, to se
postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri izbor koji tip
optereenja se zadaje.
U sluaju da po istoj liniji istovremeno deluju i sile i momenti, tada se ovakvo optereenje
mora zadati u dva koraka. Prvo se zada recimo linijska sila, a ponovnim aktiviranjem ove
naredbe, preko iste polilinije i linijski moment.
Numeriki podaci o intenzitetu i pravcu delovanja vektora optereenja imaju isto znaenje i za
sile i za momente. Sva objanjenja koja budemo dali u ovom delu uputstva za sile, vaie i za
momente.
Intenzitet optereenja
U najeim sluajevima u praksi, kada je potrebno zadati jednako podeljeno optereenje, tada
je dovoljno samo u prvom edit box-u p1= zadati eljenu vrednost, a program e automatski
istu vrednost postaviti i u edit box-u p2=.
Podaci o pravcu delovanja vektora optereenja e biti dostuni za promenu tek nakon zadavanja
intenziteta optereenja. Zadati intenzitet optereenja, program po default-u usmerava u
pravcu globalne Z ose, a nizom podataka koji se nalaze u levom delu dijalog box-a, moete
zadati potpuno proizvoljan pravac delovanja vektora optereenja.
Nain na koji ete zadati pravac vektora delovanja optereenja odreen je postavljanjem
odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje.
Prozivoljan vektor
Vektor delovanja optereenja se postavlja u pravcu prozivoljno usmerenog vektora.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate
komandno polje Vektor, i da izborom dve proizvoljne take sa crtea odredite smer
delovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog komandnog polja, program e
privremeno zatvoriti dijalog box, i sa komandne linije zahtevati da odredite prvo poloaj
poetne, a potom i krajnje take vekrora delovanja optereenja.
Prva taka:
Druga taka:
Nakon izbora druge take, program e se vratiti u dijalog box za definisanje numerikih
podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane
vrednosti zadatog vektora.
Grafika kontorla
Desni deo dijalog box-a, rezervisan je za kontrolu unetih podataka o linijskom optereenju.
Sve prethodno reeno za grafiku kontrolu povrinskog optereenja vai i ovde, stim to je
uloga komandnog polja 2D prikaz drugaija. Naime njegovim izborom se na crteu dobija
trenutni sadraj prozora 2D pogled neposredno pre otvaranja ovog dijalog box-a.
Ova opcija je jako zgodna za kontrolu unetog optereenja, kada ono pripada ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D polged.
Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadati numeriki podaci e biti
pridrueni svim nacrtanim segmentima polilinije.
Optereenje pripada ravni tekueg prikaza Optereenje ne pripada ravni tekueg prikaza
u prozoru 2D pogled u prozoru 2D pogled
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri selektovanja, pored linije po kojoj deluje optereenje,
mogue selektovati i same simbole strelica.
Nakon izbora svih taaka u kojima deluju koncentrisane sile, odnosno mometi, istog intezniteta
i pravca delovanja, program e automatski otvoriti dijalog box za definisanje numerikih
podataka o takastom optereenju.
Sve izneto u prethodnom poglavlju za linijska optereenja vai i ovde, stim to u ovom sluaju
optereenje ne deluje du zadate linije ve na mestima odabranih taaka sa modela.
Simbol koncentrisanje sile kada je vektor optereenja van ravni tekueg prikaza u
prozoru 2D pogled.
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri selektovanja, pored take u kojoj deluje optereenje,
mogue selektovati i same simbole strelica.
Sada se oekuje da selektujete sve takaste oslonce kojima e biti pridrueno isto pomeranje,
odnosno rotacija. Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa komandne linije,
otvorie dijalog box sledeeg izgleda.
Pomeranje i obrtanje se zadaje u pravcu lokalnih osa datog takastog oslonca, i moe se zadati
samo u pravcu spreenog pomeranja, odnosno rotacije. Programom su predviena sledea
pomeranja i rotacije:
Kako se pomeranja oslonaca zadaju u pravcu lokalnih osa takastog oslonca, to e naknadna
promena orijentacije lokalnog koordintanog sistema takastog oslonca dovesti i do promene
pravca ranije zadatog pomeranja odnosno rotacije.
U prozoru 3D pogled se zadato pomeranje oslonaca uvek prikazuje pomou strelica koje
ukazuju na taan pravac zadatog pomeranja, odnosno rotacije, dok u prozoru 2D pogled
mogu nastupiti dva sluaja.
U sluaju da se sva zadata pomeranja, odnosno rotacije, za dati takasti oslonac, nalaze u
ravni tekueg prikaza, u prozoru 2D pogled, tada se ona prikazuju putem strelica, a ako
barem jedno zadato pomeranje ili rotacija ne pripada datoj ravni, tada se ono predstavlja
jedinstvenim grafikim simbolom u obliku romba.
Simbol zadatog pomeranja oslonca, kada se njegov vektor nalazi u ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D pogled.
Simbol zadatog obrtanja oslonca, kada se njegov vektor nalazi u ravni tekueg
prikaza u prozoru 2D pogled.
Simbol zadatog pomeranja oslonca, kada se barem jedno zadato optereenje, ili
rotacija, ne nalazi u ravni tekueg prikaza u prozoru 2D pogled.
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri selektovanja, mogue selektovati i same simbole strelica.
Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu povri po kojoj deluju temperaturni uticaji,
program e automatski otvoriti dijalog box za definisanje numerikih podataka.
to- veliina ovog parametra odreuje temperaturnu promenu odnosno uticaje od zagrevanja
u srednjoj ravni ploe
dt- zadavanjem ove vrednosti se odreuje temperaturna razlika na gornjoj i donjoj strani
ploe (pozitivna vrednost oznaava da je vea temperatura na donjoj ivici ploe)
Pri zadavanju temperaturnih uticaja u ploi, odnosno zidu, svakako da je vano da parametar
t, u okviru materijala koji je pridruen datoj ploi, odnosno zidu, ima stvarnu vrednost.
Napomena:
Pri zadavanju konture povri po kojoj deluju temperaturni uticaji, nee biti nikakvog
ogranienja. Meutim, kontrola unetih podataka, koja se automatski sprovodi pred generisanje
mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, izdae greku ukoliko se zadata kontura
ne nalazi celim svojim gabaritom unutar ploe, odnosno zida (vidi poglavlje 3.3.5).
Sada se oekuje da selektujete sve grede kojima e biti pridrueni isti temperaturni uticaji.
Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa komandne linije, otvorie dijalog box
sledeeg izgleda.
Znaenje ponuenih parametara je potpuno isto kao i kod temperaturnih uticaja u ploi, stim
to je ovde mogue zadati temperaturnu promenu u pravcu obe poprene lokalne ose grede.
to- veliina ovog parametra odreuje temperaturnu promenu odnosno uticaje od zagrevanja
du teine ose grede
Za tanu analizu uticaja usled temperaturnih uticaja, pored ispravno zadatog podataka t, na
nivou materijala koji je pridruen datoj gredi, neophodno je i da dimenzije greda budu
ispravno zadate, obzirom da se one koriste pri proraunu temperaturnih promena.
Napomena:
U sluaju da naknadno obrete gredu u kojoj ste zadali da deluju temperaturni uticaji, program
nee reagovati. Meutim, kontrola unetih podataka, koja se automatski sprovodi pred
generisanje mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, izdae greku ukoliko zadati
temperaturni uticaji, ne deluju celim svojim gabaritom du neke od greda. (vidi poglavlje
3.3.5).
<0 sel.> Aksijalno naprezanje Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> ):
Ako su selektovane grede koje imaju razliit broj preseka, program e neke od njih izbaciti iz
selekcije (ostae selektovane grede sa najmanjim brojem preseka) uz odgovarajue
obavetenje:
Kada su sve selektovane grede istog poprenog preseka otvara se dijalog box sledeeg
izgleda:
U desnom delu dijalog box-a je prikazan izgled poprenog preseka selektovanih greda, dok se
u levom nalazi lista koja ima onoliko redova koliko ima samostalnih delova u okviru datog
poprenog preseka. Za svaki od njih se ispisuju opis i materijal, dok se u koloni Sila zadaje
eljeno aksijalno naprezanje.
Ako selektovane grede nemaju isti popreni presek desni deo dijalog box-a bie prazan, a
umesto opisa preseka pisae Razliiti preseci.
Naredba Aksijalno naprezanje ima naroitu primenu kod elemenata konstrukcije koje
nazivamo zatege. Primenu ove naredbe emo pokazati na jednostanom primeru postavljanje
zatege sa zadatom silom (5kN) na kraj konzole. Model se formira kao i u realnosti prvo se
fiziki nanese sila na kraj konzole (faza I), a onda se kraj konzole zakai za zategu, koja je
zategnuta zadavanjem aksijalnog naprezanja (faza II).
Model u fazi I
Model u fazi II
Nakon prorauna, u fazi II emo dobiti zadatu silu u zatezi i odgovarajue sile u konzoli.
Zatege koje bi se naknadno dodavale takodje bi se zadavale kroz dve faze faza u kojoj se na
model nanose koncentrisane sile i faza u kojoj se umesto koncentrisanih sila postavlja zatega
sa unetim aksijalnim naprezanjem. Znai, ako bi na modelu imali dve zatege koje se ne zateu
istovremeno, morali bi da imamo etiri faze. Ostalo optereenje se nanosi na konstrukciju u
kasnijim fazama.
Zadatoj putanji pokretnog optereenja se pridruuju numeriki podaci koji odreuju emu
optereenja, i korak pomeraja optereenja du zadate putanje. Podatak o koraku pomeraja
eme optereenja se zadaje u edit box-u L=, i on praktino odreuje sve mogue poloaje
eme pokretnog optereenja du zadate putanje. Napomenuemo da e na lunim delovima
zadate putanje kretanja optereenja, ovaj korak predstavljati duinu luka, a u svakom od tih
poloaja, optereenje e menjati i svoj poloaj u zavisnosti od nagiba tangente u datoj taki
luka.
Takasto optereenje
Podaci o takastom optereenju se zadaju u okviru prikazane tabele, pri emu podaci u
svakom od redova odgovaraju jednoj koncentrisanoj sili. Poloaj i intenzitet koncentrisane sile
je odreen zadatim numerikim podacima u odgovarajuim kolonama:
P- intenzitet sile
X1 - koordinata take u kojoj deluje koncentrisana sila u pravcu lokalne ose 1, trase po
kojoj se kree pokretno optererenje.
Y1 - koordinata take u kojoj deluje koncentrisana sila u pravcu lokalne ose 3, trase po
kojoj se kree pokretno optererenje.
Koordinate koje odreuju poloaj sila, zadaju se u odnosu na referentnu taku. Ovde pod
referentnom takom podrazumevamo sve zadate poloaje u kojima se moe nai zadata ema
pokretnog optereenja.
Uloga komandnih polja Dodaj i Brii je ista kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno
pomou njih se dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutno selektovani.
Program po default-u zadate sile usmerava u pravcu globalne Z ose celog modela. Ispod ove
tablice se u tri edit box-a X=, Y= i Z= ispisuje vrednost normiranog vektora sile za
tekui red podataka, te pravac delovanja vektora moete zadati ili direktnom promenom ovih
vrednosti u edit box-ovima, ili pak aktiviranjem komadnog polja Vektor. Njegovim
aktiviranjem, program e privremeno zatvoriti dijalog box i sa komadne linije zahtevati da
odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje take vektora delovanja koncentrisane sile.
Prva taka:
Druga taka:
Nakon izbor druge take, program e se vratiti u dijalog box i u edit box-ovima X=, Y= i
Z= ispisati normirane vrednosti zadatog vektora. Naglasiemo da se u ovim edit box-ovima
prikazuju normirane vrednosti vektora za silu iji su podaci prikazani u trenutno aktivnom
redu. Znai, u optem sluaju, svaka od sila moe imati drugaiji pravac delovanja vektora
optereenja.
Linijsko optereenje
Sve prethodno reeno o lokalnom koordinatnom sistemu trase po kojoj se kree pokretno
optereenje, i o pravcu vektora delovanja takastog optereenja, vai i ovde. Znai, program
po default-u usmerava vektor delovanja linijskog optereenja u pravcu negativne globalne Z
ose celog modela, stim to za svako linijsko optereenje zadato u tabeli moete naknadno
promeniti ovaj podatak.
Povrinsko optereenje
I ovde vai ista konvencija o lokalnom koordintanom sistemu i pravcu vektora delovanja
optereenja.
Grafika kontrola
Sva zadata optereenja u tabelama, grafiki se prikazuju u desnom delu dijalog box-a. Zbog
lake kontrole unetih podataka u tabelama, optereenje iji su podaci sadrani u tekuem redu
date tabele, na crteu se prikazuaju posebnom bojom. Pored toga, na poloaju referentne
take postavljena je uta strelica u pravcu lokalne ose 1, koja ujedno oznaava i sner
kretanja eme optereenja.
Pomou komandnih polja koja su postavljena sa desne strane prostora predvienog za grafiku
kontrolu zadate eme optereenja, imate mogunost da 3D prikaz zamenite jednim od
programom predvienih specijalno definisanih pogleda.
Kako definisanje eme optereenja moe biti zametan posao, a u praksi se esto primenjuju
iste eme na razliitim konstrukcijama, to je programom predvieno da kreirane eme snimite
u bazu i po potrebi ih naknando pozivate.
Kada ste definisali eljenu emu pokretnog optereenja, aktiviranjem komadnog polja Snimi
imate mogunost da je trajno zapamtite.
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandog polja OK, svi zadati podaci e biti
snimljeni u biblioteku ema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim izborom e svi ranije zadati podaci biti preuzeti.
Komandno polje Brii je predvieno za brisanje selektovane eme koja je ranije smetena u
bazu, a pomou komadnog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve
prethodno definisane podatke o tekuoj emi optereenja.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren i naredba zavrena. Na
crteu e na osnovu zadatog podataka o koraku pomeraja pokretnog optereenja, du zadate
linije biti postavljeni simboli koji odreuju sve mogue poloaje zadate eme pokretnog
optereenja.
Kako u okviru jednog sluaja optereenja moete zadati vie putanja kretanja pokretnih
optereenja, pri emu svaka od njih moe imati i drugaiju emu pokretnog optereenja, to
pomou naredbe Kontrola pokretnog optereenja imate mogunost da vizuelno
prekontroliete, kako izgled zadate eme optereenja, tako i sve njene mogue poloaje du
zadate putanje. Izborom ove naredbe, na crteu e biti prikazana zadata ema pokretnog
optereenja na poloaju poetne take putanje po kojoj se kree, a komandna linija e dobiti
sledei oblik:
Izborom podopcije Play, program pravi animaciju kretanja zadate eme pokretnog
optereenja, postavljajui je redom u sve zadate poloaje du zadate putanja kretanja.
Komandna linija sada dobija novi oblik:
Izbor podopcije Stop e prekinuti animaciju, i vratiti program na osnovni oblik komandne
linije u okviru ove naredbe.
Zadavanjem podatka u edit box-u Timer, moete uticati na brzinu kretanja eme pokretnog
optereenja (zadavanje manjeg broja dovodi do manje pauze odnosno do breg kretanja), a
promenom poloaja klizaa u donjem delu dijalog box-a moete promeniti tekui poloaj eme
pokretnog optereenja.
Napomena:
U toku izvrenja ove naredbe, optereenje zadato o okviru eme pokretnog optereenja e
uvek biti vidljivo, bez obzira na stanje postavljene vidljivosti datog tipa optereenja pomou
naredbe Vidljivost. Ova opcija je jako zgodna ako u okviru istog sluaja optereenja pored
poketnog imate i neko drugo optereenje koje istovremno deluje sa njim. Tada e ukidanje
vidljivosti povrinskom, linijskom i takastom optereenju dovesti do jasnijeg prikaza, jer e na
modelu biti vidljivo samo pokretno optereenje.
Napomena:
U sluaju da u nekom od zadatih poloaja, optereenja deluju van konstrukcije, to nee
izazvati greku pri kontroli unetih podataka pred proraun, ve jednostavno ta optereenja
nee biti uzeta u obzir (vidi poglavlje 3.3.5). Na ovaj nain imate mogunost, da se mnogo
komotnije ponaate pri zadavanju, kako trase, tako i same eme pokretnog optereenja.
Nain prorauna
tada se za dati sluaj optereenja opet kreira niz internih sluajeva optereanja, i u svakom od
njih se nanosi jedno po jedno optereenje koje deluje istovremeno sa pokretnim. U svakoj
taki modela, tada se analizira da li dato optereenje poveava dobijenu anvelopu uticaja, i u
sluaju da je uveava, onda se prethodno proraunata anvelopa uveava za vrednost dodatog
uticaja.
Znai, od sluaja optereenja koji u sebi sadri barem jedno pokretno optereenje, kreira se
onoliko internih sluajeva optereenja koliko ima i moguih poloaja pokretnog optereenja,
uveanih za broj nanetih optereenja koja ne predstavljaju pokretno optereenje.
Tipian primer primene ovakvog naina prorauna je kada u okviru istog sluaja optereenja,
pored pokretnog optereenja zadajete i peaku navalu koja se nalazi ispred i iza vozila. Sve
prethodno reeno, pojasniemo na jednom jednostavnom primeru kontinualnog nosaa. U
okviru istog sluaja optereenja analiziraemo uticaj pokretnog optereenja i peake navale
koja se nalazi ispred i iza vozila.
Ulazni podaci
Kako se ovaj problem svodi na konstruisanje uticajne linije, i pronalaenje kritinog poloaja
eme pokretnog optereenja za sve uticaje i sve preseke du nosaa, to emo prvo prikazati
rezultate dobijene konstruisanjem uticajne linije i pronalaenjem kritinog poloaja zadate
eme pokretnog optereenja. Za uporeivanje rezultata analiziraemo momente savijanja
iznad srednjeg oslonca, i u sredini celog nosaa, koji su dobijeni konstruisanjem uticajne linije.
Sada emo problem reiti pomou pokretnog optereenja, i analiziraemo dobijene rezultate za
razliite ulazne podatake. Kako se za svaki mogui poloaj pokretnog optereanje i peake
navale, kreira niz internih sluajeva optereenja koji se posebno proraunavaju, to se u okviru
zadate eme pokretnog optereenja mora ispod gabarita vozila zadati i negativno optereenja
od peake navale. Na ovaj nain, imamo moguanost da optereenje od peake navale
zadamo po celom nosau, a da pri tome u svakom poloaju pokretnog optereenja ono bude
poniteno ispod vozila.
Koliki korak za pomeraj eme optereenja ete zadati, zavisi od geometrije konstrukcije i
vaeg oseaja za oekivanu tanost dobijenih rezultata. Isto vai i za peaku navalu, odnosno
na koliko ete delova izdeliti optereenje od peake navale po celoj duini nosaa. Ovde
svakako ne treba preterivati, jer e isuvie mali korak pomeraja eme optereenja, i gusta
podela optereenja od peake navale, dovesti do velikog broja internih sluajeva optereenja,
a samim tim i usporiti proraun modela.
optereenja. Podelu optereenje od peake navele du celog nosaa emo varirati i na taj
nain prikazati kako ona utie na rezultate prorauna.
Za ovakve ulazne podatke, dobijen je interni broj sluajeva optereenja 30 + 1 = 31. Ovakvo
zadavanje optereenja peakom navalom, dovelo je do drastinog odstupanja od tanih
rezultata dobijenih konstruisanjem uticajne linije, naroito za moment savijanja u sredini
nosaa.
Za ovakve ulazne podatke, dobijen je interni broj sluajeva optereenja 30 + 3 = 33. Rezultati
su vie nego zadovaljavjui.
Kada ste odabrali eljeni uticaj i aktivirali komamdno polje OK, program e zatvoriti dijalog
box, i sa komandne linije zahtevatti da odredite mesto za koje se trai uticajna linija. Ako je
odabran uticaj koji se odnosi na presene sile i pomeranja na gredi, na komandnoj linije e se
javiti poruka:
Sada se od korisnika oekuje da prvo selektuje gredu, a potom i samo mesto uticajne linije na
selektovanoj gredi.
Pri izboru mesta uticajne linije, obavezno koristite OSNAP kriterijume za precizno pogaanje
taaka, obzirom da e program prihvatiti samo taku koja pripada prethodno selektovanoj
gredi. Na odabranom mestu, program e postaviti odgovarajui simbol, i ispisati naziv
odabranog uticaja.
Ako ste za konstruisanje uticajne linije odabrali neku od reakcija, tada e program na
komandnoj liniji izdati poruku, na koju treba odgovoriti izborom takastog oslonca, za iju
reakciju se trai konstruisanje uticajne linije.
<0 sel.> Takasti oslonac na kome se trai uticajna linija Selektovanje (<krAj>):
Bez obzira da li ste zahtevali konstruisanje uticajne linije za neki od uticaja na gredi, ili za neku
od reakcija takastog oslonca, program e po zavretku naredbe automatski otvoriti novi sluaj
optereenja, koji je rezervisan samo za konstruisanje uticajne linije. U okviru ovog sluaja
optereenja je onemogueno zadavanje bilo kakvog drugog optereenja, i ono e imati
poseban tretman u naredbama za definisanje osnovnih sluajeva optereenja i kombinacija
njihovog jednovremenog delovanja.
Brisanje postavljene uticajne linije nije mogue pomou naredbe Brisanje, ve se pomou
naredbe Sluajevi optereenja mora zahtevati brisanje sluaja optereenja koji je
rezervisan za konstruisanje uticajne linije.
3.2.12 Prednaprezanje
Pomou naredbe Prednaprezanje, na model se postavljaju kablovi kojima se
mogu prednaprezati: ploe, zidovi i grede. Prednaprezanje se moe zadati u okviru jednog, ili
u okviru vie sluajeva optereenja. Ovakva koncepcija omoguava da u sluaju
prednaprezanju sa vie trasa kablova, u okviru posebnih sluajeva optereenja, analizarate
uticaje prednaprezanja svakog od kablova posebno. Iako je programom omogueno da okviru
istog sluaja optereenja, zadate i prednaprezanje i neko drugo optereenje, za preporuku je
da uticaje od prednaprezanja analizirate u posebnim sluajevima optereenja. Na ovaj nain
ete kasnijim kreiranjem kombinacija jednovremnog delovanja razliitih sluejva optereenja,
imati mogunost da analizirate uticaje u konstrukciji sa prednaprezanjem i bez njega.
Nakon izbora naredbe Prednaprezanje, komandna linija dobija standardan oblik koji
odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne polilinije.
U sluaju da elite da prednapreete grede, tada zadata linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati liniji kojom je odreen poloaj date grede na modelu. Isto
tako, ako prednapreete plou ili zid, tada zadata linija prednaprezanja mora svojom
kompletnom geometrijom pripadati ravni kojom je odreen poloaj ploe, odnosno zida, u
prostoru.
Zadata linja prednaprezanja ima svoj lokalni koordintani sistem ija je konvencija potpuno ista
kao i za grede (vidi poglavlje 3.1.4). Znai, lokalna osa 1 je u pravcu zadate linije
prednaprezanja, lokalna osa 2 je upravna na lokalnu osu 1 tako da zajedno sa njom
formira vertikalnu ravan, a loklna ose 3 je u pravcu normale na ravan koju formiraju lokalne
ose 1 i 2. Lokalni koordintani sistem linije prednaprezanja se takoe moe naknadno
promeniti pomou naredbe "Promena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2).
Nakon unosa polilinije, program e otvoriti dijalog box za definisanje numerikih podataka o
prednaprezanju.
Ako se zadata polilinija sastoji od vie segmenata, tada e se numeriki podaci zadati u ovom
dijlog box-u, odnositi na svaki nacrtani segment posebno.
Da bi se imao laki uved u tanost unetih podataka, u donjem delu dijalog box-a, grafiki se
iscrtava zadati oblik trase kablova. Pored toga, tekui presek u listi se oznaava crvenom
takom.
Oblik trase kablova izmeu dva susedna preseka se odreuje stanjem ponuenih prekidaa sa
desne strane liste preseka Krivolinijska i Pravolinijska.
Izborom komandnog polja Generator preseka, koje se nalazi ispod prostora predvienog za
prikaz zadatog oblika trase kablova, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
Naime, sada imate mogunost da na osnovu zadatog oblika trase kablova izgeneriete jedan ili
vie meupreseka, iji e podaci o ekscentrinom poloaju odgovarati trenutnom obliku trase
kablova.
Ako je prekida Generii samo jedan presek postavljen na ukljueno stanje, tada e u
listu preseka biti ubaen samo jedan meupresek, i to na relativnom rastojanju od poetka
linije prednaprezanja, koje odgovara zadtoj vrednosti u edit box-u : dL=
Ako je prekida Generii samo jedan presek postavljen na iskljueno stanje, tada e
zadata vrednost u edit box-u dL= predstavljati ekvidistantno rastojanje izmeu svih
meupreseka koji e biti kreirani u ovoj proceduri (ako se zada vrednost 0.1, to znai da e
zadata linija prednaprezanja biti podeljena na 10 jednakih delova, a u listi preseka e biti
ubaeno 9 meupreseka).
Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e prvo proveriti da li u listi preseka ve
postoje meupreseci, i ako postoje izdae sledee upozorenje:
Yes svi ranije zadati meupreseci u listi preseka e biti uklonjeni a na njihovo mesto
e doi novo kreirani.
No u listi preseka e biti zadrani stari meupreseci a novo kreirani e biti dodati
Ova opcija je jako zgodna kada elite da krivolinijsku trasu kablova, definisanu u par
karakteristinih preseka, aproksimirate odgovarajuom pravolinijskom. U takvom sluaju,
svakako morate zadati generisnaje dovoljnog broja meupreseka.
Oba naredba ima primenu i kada nakon uvida u rezultate prorauna, elite da naknadno
promenite trasu kablova ba u odreenom poloaju meupreseka.
U edit box-u N=, zadaje se intenzitet sile prednaprezanja, a u edit box-ovima e3,p= i
e3,k= imate mogunost da translatorno pomerite celu trasu kablova u pravcu lokalne ose
3. U edit box-u e3,p = zadaje se ekscentricitet kablova u pravcu lokalne ose 3 na poetku,
dok se u edit box-u e3,k = zadaje ekscentricitet u pravcu lokalne ose 3 na kraju linije
prednaprezanja. Ovakvo translatorno pomeranje cele trase kablova ima naroitu primenu kod
prednaprezanja greda sanduastog poprenog preseka, kod kojih se trase kablova nalaze u
rebrima.
Grupa edit box-ova u desnom delu dijalog box-a, slui za definisanje podataka koji e uticati
na gubitak sile prednaprezanja du zadate trase.
= Koeficient trenja
Programom je pored gubitka sile predanprezanja usled trenja i zatalasanosti kabla, obuhvaen
i proraun gubitka sile prednaprezanja usled proklizavanja klina. U poglavlju 3.2.12.2,
detaljno e biti iznet postupak prorauna gubitaka.
Nakon izbora komadnog polja OK, naredba e biti zavrena a na krajevima svakog zadatog
segmenta polilinije, na crteu e biti postavljen simbol koji oznaava mesto unosa sile
prednaprezanja du svih zadatih segmenata.
Napomena:
U sluaju kada se prenaprezanje vri sa vie trasa kablova, pri emu se njihova lokalna osa 1
potpuno poklapa u prostoru, tada ih ne moete zadati u okviru istog sluaja optereenja.
Tipian primer je ako se ista trasa kablova postavlja u rebrima sanduastog poprenog preseka
greda. Tada je potrebno, u jednom sluaju optereenja zadati trasu kablova u jednom rebru, a
u drugom sluaju optereenja u drugom rebru. U okviru svakog od ovih optereenja, trase
kablova moraju biti trasnlatorno pomerene u pravcu lokalne ose 3, za vrednost rastojanja
rebra od sistemske linije, kojojm je odreen poloaj grede na modelu. Kasnijim
kombinovanjem rezultata iz ova dva sluaja optereenja, moete dobiti uticaje od ukupnog
prednaprezanja u datoj gredi.
Na kraju komadne linije, nalazi se podopcija Sila iji naziv ukazuje na nain na koji e biti
definisan selektovani kraj linije prednaprezanja. Uzastopnim izborom ove podopcije, ona menja
svoj naziv tako da moe dobiti jedan od mogua tri oblika:
Znai, od korisnika se oekuje da prvo na komadnoj liniji postavi odgovarajui naziv poslednje
podopcije, i da potom u select box zahvati deo linije prednaprezanja na ijem kraju e biti
postavljen odabrani uslov. U zavisnosti od mesta na kome je selektovana linija
prednaprezanja, uslov koji je odreen nazivom poslednje podopcije na komandoj liniji, bie
postavljen na bliem kraju. Ova naredba praktino funkcionie na potpuno isti nain kao i
naredba za oslobaanje uticaja na krajevima greda (vidi poglavlje 3.1.5.), stim to se uslovi
koji se postavljaju na selektovanom kraju linije, ne podeavaju u dijalog box-u, ve stanjem
podopcije na komadnoj liniji.
Sada je potrebno selektovati jedan segment postavljene trase kablova, nakon ega e program
prvo prekontrolisati da li je ona ispravno zadata, i ako nije izdati odgovarajue upozorenje.
Naime, krajevi zadate linije prednaprezanja moraju biti oznaeni ili kao mesto unoenja sile
prednaprezanja ili kao mesto ankera (svakako da postavljanje dva ankera na krajevima linije
prednaprezanja, nije mogue). U sluaju da je kraj linije prednaprezanja oznaen kao
nastavak, tada se njegov kraj mora poklopiti sa poetkom drugog segmenta linije
prednaprezanja, a poloaj kabla se na mestu nastavka mora nalaziti na istom mestu u
prostoru. Prema tome, vie segmenata prednaprezanja koji su meusobno povezani, tako to
su njihovi krajevi oznaeni kao Nastavak, analiziraju se kao jedna celina.
Ako selektovana trasa kablova ispuni formalne uslove za ispravnost, program e otvoriti dijalog
box sledeeg izgleda.
U levom delu dijalog box-a se u dva odvojena grafikona prikazuje zadati oblik trase kablova i
dijagram promene intenziteta sile predanprezanja du zadate trase kablova. U sluaju gubitka
sile od proklizavanja klina, na kraju na kome se unosi sila prednaprezanja, ovaj deo dijagrama
e biti irafiran.
- ,x - l,x
N,x = N e
Upotrebljene oznake u formuli imaju sledee znaenje:
Proraun gubitka sile predanprezanja usled proklizavanja klina, sprovodi se u dva koraka. Prvo
se iterativnim reavanjem sledee jednaine, sraunava duina do koje se rasprostire pad sile
usled proklizavanja klina.
Na osnovu proraunate duine le, iz sledee formule se proraunava umanjeni intenzitet sile
na mestu njenog nanoenja na model.
2
Ne = N [1 x ( + )]
Upotrebljene oznake u formuli imaju sledee znaenje:
U gornjem desnom uglu dijalog box-a prikazani su svi zadati ulazni podaci o selektovanoj trasi
predanprezanja, a u prikazanoj listi preseka se u prozivoljno odabranim meupresecima moe
dobiti informacija kako o ekscentrinom poloaju kablova, tako i o intenzitetu slie
predanprezanja u datom preseku. Nain rada sa listom preseka je potpuno isti kao i u dijalog
box-a za unos numerikih podataka o predanprezanju, stim to ovde poloaj meupreseka nije
odreen svojim relativnim rastojanjem od poetka trase kablova, ve tanim rastojanjem u
duinskim jedinicama.
3.2.13 Rezultanta
Naredba Rezultanta slui za kontrolu tanosti unetih podataka o intenzitetu
optereenja. Njenim aktiviranjem, program sa komandne linije zahteva da selektujete sva
optereenja za koja elite da dobijete informaciju o intenzitetu i poloaju rezultante.
Svakako da e u okviru ove naredbe, za selektovanje biti dostupna samo povrinska, linijska i
takasta optereenja. Procenom ispravnosti prikazanih rezultata, moete lako otkriti
eventualno pogreno zadate podatke o optereenju. U sluaju da sva selektovana optereenja
nemaju isti pravac delovanja, tada program nei biti u stanju da srauna i poloaj rezultante.
Iako se krovna konstrukcija sastoji samo od grednih elemenata, prvo emo zadati povrinsko
optereenje koje predstavlja pritisak vetra upravno na prednju stranu krova.
Zadato povrinsko optereenje na prednjoj strani krova koje simulira dejstvo vetra
Kako se u sastavu prednje strane krova nalaze i glavni i sekundarni nosai, kao i spregovi za
vetar, to je sada potrebno selektovati samo one grede koje e preuzeti optereenje od vetra. U
naem primeru, selektovaemo sve podune grede koje su postavljene u pravcu globalne X
ose.
Nakon zavrene selekcije podunih greda, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Svakako da e ovde zadato rastojanje odrediti i tanost rasporeda sila, mada ne treba
preterivati, obzirom da e se tada u sastavu modela nai preveliki broj entiteta koji moe
usporavati rad samog programa. Preporuka je da, kada god je to mogue, odaberete
konvertovanje u jednako podeljeno linijsko optereenje, jer e ono u veini sluajeva dovesti
do zadovaljavjue tanosti.
Izborom komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a prethodno selektovano
povrinsko optereenje e biti uklonjeno i zamenjeno odgovarajuim linijskim, odnosno
takastim optereenjem. Svakako da e optereenje biti naneto samo na grede koje su
selektovane u okviru ove naredbe, i to samo pod uslovom da one pripadaju istoj ravni, kojoj
pripada i selektovano povrinsko optereenje.
Svakako da se na ovaj nain moe preneti i povrinsko dejstvo vetra samo na stubove koji se
nalaze na prednjoj i zadnjoj strani ovde prikazane hale.
Ova naredba ima primenu i u mnogim drugim sluajevima. Naveemo jo samo jedan
oigledan primer, kada se modeliraju objekti sa montanim meuspratnim konstrukcijama.
Obzirom da nas u tim sluajevima, po pravilu ne interesuju uticaji u montanim ploama, tada
ih nije potrebno ni unositi u model samo zbog prenoenja povrinskog optereenja na ostale
delove konstrukcije. Znai, i ovde je potebno prvo zadati povrinsko optereenje na mestu gde
bi stajala data montana ploa (u prazno), a potom to optereenje konvertovati u zamenjujue
linijsko ili takasto optereenje, na gredama koje su postavljene u pravcu noenja date ploe.
Na ovaj nain se drastino ubrzava unos geometrije modela, a pored toga e i sam model imati
znatno manji broj vorova na mrei konanih elemenata.
Napomena:
U Tower-u 6 je omogueno konvertovanje povrinskog optereenja, koje je zadato na nekoj
krivoj povri, u niz koncentrisanih sila du selektovanih grednih elemenata konstrukcije. Sama
procedura konvertovanja je ista kao i na ravnim povrima. Jedino je u dijalog box-u, koji se
otvara nakon zavrene selekcije greda, opcija Ravnomerna optereenja nedostupna, s
obzirom da se zbog sloenosti problema povrinsko optereenje u optem sluaju ne moe
prikazati pomou linijskih.
odgovara samo odreeni tip numerikih podataka, to se u ovoj proceduri ne mogu istovremeno
selektovati raznorodni tipovi entiteta. Ovde pod raznorodnim tipovima elemenata
podrazumevamo: ploe, grede, linijsko optereenje, povrinsko optereenje, itd. Znai,
mogua je masovna promena podataka za vie selektovanih elemenata, ali svi oni moraju
pripadati istom tipu elemenata. U sluaju da se u prvom koraku selekcije, jenovremno
selektuju raznorodni elementi, program e od svih selektovanih zadrati samo elemente
jednog tipa, dok e sve ostale izbaciti iz selekcije. Isto vai i kada se selektuje element crtea
na mestu na kome se njegova geometrija poklapa sa nekim drugim entitetima. I tada e
program sam odabrati element za koji e ui u proceduru menjanja podataka. U ovakvim
sluajevima treba ukinuti vidljivost svih elemenata crtea ija se geometrija poklapa sa
geometrijom elementa za koji je potrebno izvriti promenu numerikih podataka. Prema tome,
najlake je prvo pojedinano selektovati jedan od elemenata datog tipa, a da tek u sledeem
koraku koriste metode grupnog selektovanja. Tada e, svi tipovi elemenata koji ne odgovaraju
tipu prvog selektovanog, automatski biti odbaeni.
Desni klik mia e oznaiti kraj procedure selektovanja, te e se u zavisnosti od tipa elementa
koji je izabran, otvoriti odgovarajui dijalog box, u kome se mogu izvriti eljene izmene.
Sada ovde mogu nastupiti dva sluaja. Ako svi selektovani entiteti imaju isti set numerikih
podataka, tada e sa leve strane liste, crnom strelicom , jasno biti naznaeno koji je to
redni broj seta. Meutim, ako se istovremno selektuje vie elemenata razliitih setova, tada e
ispred liste, u okviru svih setova koji su pridrueni selektovanim elemntima, stajati simboli
crnih strelica .
Pored toga, svi podaci u listi e biti ispisani kao neaktivni, a svi edit box-ovi prazni. Ovakvo
stanje e biti, sve dok klikom mia u okviru liste, svim selektovanim entitetima ne pridruite
isti set podataka.
Nakon izvrenih izmena u dijalog box-u, klikom na komandno polje OK, novo zadati podaci
e biti pridrueni izabranim elementima crtea, a program e sa komandne linije i dalje
zahtevati selektovanje elementa za koje se eli promena numerikih podataka. Klik na desi
taster mia, oznaie kraj ove naredbe.
Ista logika vai, i kada se za promenu podataka selektuju elementi crtea koji predstavljaju
optereenje. Ako sva selektovana optereenja imaju iste numerike podatke, tada e u dijalog
box-u biti ispisani svi prethodno zadati parametri.
Meutim, ako se selektuje vie optereenja razliitog intenziteta, ili pravca delovanja, tada e
podaci u dijalog bux-u biti prazni, sve dok ih ponovo ne zadate. Na taj nain ete, svim
prethodno selektovanim optereenjima, pridruiti novo zadate podatke.
Promena podataka je omoguena i za elemente crtea koji nisu deo konstrukcije. To su razne
pomone linije i tekstovi, postavljeni pomou naredbi: Linija, Tekst i Kota (vidi oglavlje
3.4). Za linije i kote je mogue promeniti layer na kojem su ovi entiteti nacrtani, a za
tekstove je omoguena promena svih podataka koji su ranije zadati: sadraj teksta, layer,
ravnanje, font, itd. Kako je programom omogueno postavljanje ovih pomonih elemenata
crtea i u prozoru Dispozicija, to pomou ove naredbe neete moi da vrite njihovu
promenu podataka. To proizilazi iz osnovne funkcije prozora Dipspozicija, da se u njemu vri
promena tekueg rama, te e klik mia u okviru ovog prozora, dok je aktivna naredba
Promena setova, biti protumaen kao zahtev za promenu tekueg rama. Prema tome, za
promenu podataka o pomonim entitetima koji su postavljeni u prozoru Dispozicija, morate
koristiti posebnu naredbu Preimenuj (vidi poglavlje 2.12.2). Naime, u sluaju da se
pomou ove naredbe umesto simbola rama, selektuje neki od pomonih entiteta u prozoru
Dispozicija, tada e ona raditi potpuno isto kao i naredba Promena setova.
Procedurom selekcije e biti obuhvaeni samo linijski elementi, nad kojima ova naredba ima
dejstvo: grede, linijski oslonci, pokretno optereenje i prednaprezanje. Nakon zavrene
selekcije, program e sa komandne linije zahtevati da zadate taku sa crtea, koja e odrediti
kako ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 2, tako i usmerenje lokalne ose 2.
Naime, kako je pravac i smer lokalne ose 1 potpuno odreen poetkom i krajem linije kojom
je zadat poloaj datog linijskog elementa u prostoru, a kroz jednu pravu je mogue postaviti
beskonano ravni, to e izbor ove take jednoznano odrediti kako ravan u kojoj lee ove dve
lokalne ose, tako i smer pruanja lokalne ose 2. Lokalna osa 3 e tada biti postavljena
automatski, tako da zadovolji pravilo desno orijentisanog koordinatnog sistema. Kako u nekim
sluajevima, moe biti lake odrediti ravan u kojoj lee ose 1 i 3, uzastopni klik mia
preko podopcije Taka koja odreuje osu 2, dovee do promene sadraja komandne
linije.
Naime, sada e odabrana taka odrediti ravan u kojoj lee lokalne ose 1 i 3. Ponovni klik
preko ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik komandne linije. Nakon izbora eljene
take, naredba e biti zavrena.
U sluaju viestruke selekcije, vodite rauna da izbor take pravilno odredi, kako ravan, tako i
usmerenje lokalnih osa, svim selektovanim elementima. Ovo emo ilustrovati na primeru
jednovremene promene orijentacije lokalnog koordinatnog sistema svih stubova jednog rama.
Ako elimo da promenimo orijanaciju lokalnog koordinatnog sistema stubova, tako da njihove
lokalne ose 1 i 2 lee u vertikalnoj ravni Y-Z, tada e postavljenjem podopcije Taka
koja odreuje osu 3 za tekuu, i izbor bilo koje take u okviru ravni prikazanag rama,
dovesti do eljenog efekta. Meutim, u zavisnosti od poloaja odabrane take, orijentacija
lokalne ose 3 selektovanih stubova, nee biti ista.
Znai, smer lokalne ose 2, odnosno lokalne ose 3, odreen je relativnim poloajem
odabrane take, u odnosu na lokalnu osu 1, datog linijskog elementa.
Primena naredbe
Kod pokretnog optereenja, orijentacija lokalnog koordinatnog sistema definie ravan po kojoj
ono deluje, a kod prednaprezanja, nagib ravni u kojoj se nalazi trasa kablova (kablovi za
prenaprezanja se postavljaju uvek u ravni koju odreuju poloaj lokalne ose 1 i 2).
Napomena:
U toku izvrenja ove naredbe, za preporuku je da pomou naredbe Vidljivost, postavite za
vidljive lokalne ose elemenata konstrukcije, za koji se vri promena lokalnog koordinatnog
sistema. Na taj nain, imaete laki uvid u tanost sprovedenih izmena.
<0 sel.> Promena L.K.S. - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek/ eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Ako su selektovani takasti oslonci, program e sa komandne linije zahtevati da zadate taku
sa crtea koja e odrediti pravac i smer lokalne ose 3:
Izbor podopcije Taka koja odreuje osu 3 dovee do promene ose ije e usmerenje
odrediti taka koja se zadaje. Jedan klik mia menja na lokalnu osu 2, drugi na lokalnu osu 1
dok trei klik mia vraa provobitno stanje komandne linije.
Pravac i smer izabrane lokalne ose (pretpostaviemo da je izabrana osa 3) moe se odrediti na
dva naina - radijalno i paralelno. Kod radijalnog odreivanja, lokalne ose 3 svih selektovanih
entiteta bie usmerne prema zadatoj taki.
Kod paralelnog odreivanja zadata taka odreuje usmerenje lokalne ose 3 jednog
(referentnog) takastog oslonca, dok su lokalne ose ostalih selektovanih oslonaca paralelne sa
njom i imaju isti smer. Za referentni takasti oslonac program usvaja onaj koji je prvi
selektovan.
Izabrani nain odreivanja ispisuje se na komandnoj liniji kao ime podopcije. Znai ako se na
komandnoj liniji nalazi podopcija Radijalno to znai i da se usmerenje lokalne ose 3
odreuje rdijalno. Promena na paralelno odreivanje vri se aktiviranjem ove podopcije.
Nakon izbora take koja odreuje usmerenje lokalne ose 3, program e sa komandne linije
zahtevati da zadate taku koja odreuje ravan u kojoj se osa 3 nalazi.
Naziv podopcije Taka koja odreuje ravan 2-3 ukazuje da e izabrana taka odrediti
ravan u kojoj se nalaze lokalne ose 2 i 3. Izborom ove podopcije komandna linija e dobiti novi
izgled, odnosno taka koja se zadaje odredie ravan u kojoj se nalaze lokalne ose 1 i 3.
Naravno, da je na poetku ove procedure izabrana neka druga osa, pomou ove podopcije bi
se vrio izbor ravni koje njoj odgovaraju.
Nakon izbora traene take naredba se zavrava, a lokalni koordinatni sistemi svih
selektovanih oslonaca dobijaju zadatu orjentaciju.
Za koju vrstu konstruktivnih elemenata se vri kontrola unetih numerikih podataka, i koji
redni brojevi setova e biti farbani a koje ne, odreuje se u dijalog box-u koji se otvara
aktiviranjem podopcije Izbor.
Korisniku je sada omogueno da, osim za razliite tipove konstruktivnih elemenata, vri
kontrolu unetih podataka i za tri vrste optereenja - povrinsko, linijsko i takasto. U levom
delu dijalog box-a nalazi se lista svih entiteta (konstruktivnih elemenata i optereenja) za koje
se moe uraditi kontrola unetih podataka. Svakako da e za izbor biti dostupni samo oni
entiteti koji se nalaze u modelu. Za odabrani entitet, u desnom delu dijalog box-a, prikazuje se
lista sa svim setovima podataka koji su do tada kreirani.
U koloni Naziv je prikazan opis svakog seta, dok je u koloni Boja za svaki od setova
postavljena boja kojom e elementi tog seta biti ofarbani u modelu. Boje program sam
generie po kriterijumu da one za svaki od setova budu to razliitije, ali je omogueno i da za
svaki od setova sami odaberete boju po elji.
Pored manuelnog odreivanja svake od boja, izborom komadnog polja Generii boje imate
mogunost da zadate programu iz koje palate e boje biti generisane.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijaloga, a u
listi e za sve setove biti izgenerisane nove boje iz zadate palete.
U dijalog box-u se nalazi i check box Nijansiraj boje. Ukoliko je ovaj check box postavljen
na ukljueno stanje, svim setovima e biti pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za
poetnu.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabrane boje, i
aktivirati komandno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
neke od ranije snimljenih konfiguracija boja.
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste, i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kome je opisan sadraj stanja boja koje se ele
postaviti. Napomenuemo da se u listi uvek nalazi i programski definisano stanje boja
Default, koje ne mozete obrisati. Pomou komandnog polja Brii je omogueno brisanje
proizvoljno selektovane konfiguracije boja iz liste.
U sluaju da elite da vidite koji su podaci definisani za koji set numerikih podataka, izborom
komadnog polja Set, otvara se dijalog box-a za definisanje setova numerikih podataka za
odabrani konstruktivni element.
Ovi dijalog box-ovi u potpunosti odgovaraju dijalog box-ovima koji se koriste pri postavljanju
datih elemenata konstrukcije na model, te je i ovde mogue, po potrebi vriti naknadne
korekcije u prethodno zadatim ulaznim podacima.
Na kraju svakog reda, u okviru liste setova, nalazi se i check box koji regulie da li e dati set
konstruktivnog elementa biti ofarban ili ne.
Check box-ovi, koji odreuju da li e dati set biti ofarban na crteu ili ne
Nakon izbora komandnog polje OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na ekranu e
odabrani setovi datog konstruktivnog elementa biti ofarbani odgovarajuim bojama.
Promena setova
Nain rada sa ovom podopcijom je potpuno isti kao i kada se istoimena naredba pozove
samostalno (vidi poglavlje 3.3.1). Jedina razlika je u tome to e kraj ove naredbe dovesti do
povratka na osnovni oblik komandne linije u okviru naredbe "Kontrola setova", a boje greda e
automatski biti aurirane prema novo nastalom stanju.
Opcije 2D prikaza
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo
popravite greke, a da potom optet pokrenete naredbu za kontrolu unetih podataka.
Ako je ovaj prvi uslov ispunjen, program nee izdati nikakvo upozorenje o nekompletnosti
modela, i otpoee sa testiranjem svakog od elemenata konstrukcije posebno. Napomenuemo
da se kontrola sprovodi za sve postavljene konstruktivne elemente na modelu, bez obzira na
njihovo trenutno stanje vidljivosti.
Ploa/Zid - za ispravnost ploa i zidova ne postoji kriterijum, odnosno sve ploe, i svi
zidovi postavljeni na model, su uvek ispravni.
Granini uslovi moraju svojim kompletnom geometrijom pripadati ploi, odnosno zidu.
Povinski oslonac - mora svojom kompletnom geometrijom biti ispod ploe, odnosno zida.
Ako svi konstruktvni elementi zadovolje postavljene kriterijume, program e otpoeti kontrolu
zadatog optereenja. Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularni konstruktivni
elementi, program e otvoriti dijalog box u kome e jasno biti naznaeni svi elementi
konstrukcije koji ne zadovaljavaju postavljene kriterijume. U sluaju da je definisano vie faza
graenja, tada e biti naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi konstrukcije sa grekom.
Na kraju svakog od redova sa tumaenjem greke, program izmeu zagrada ispisuje i masto
gde se dati konstruktivni element nalazi, odnosno kom sklopu pripada. Izmeu zagrada moe
biti ispisan naziv nivoa, rama ili pak pomonog pogleda, u zavisnosti od toga kom od ovih
sklopova dati konstruktivni element pripada. Ako pogrean konstruktivni element ne priada ni
jednom od sklopava, onda se izmau zagrada ispisuje komenta 3D.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a program e na crteu
jasno markirati sve neregularne konstruktivne elemente,
U sluaju da na modelu postoji vie definisanih faza graenja, tada e markeri greaka biti
postavljeni samo na entitetima koji pripadaju tekuoj fazi.
Kada ste popravili sve otkrivene greke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie
nema greaka u konstrukciji, program e otpoeti kontrolu zadatog optereenja. Ako program
opet otkrije greku u konstrukciji, onda ovaj postupak morate ponavljati sve dok ih potpuno ne
otklonite.
Kontrola optereenja
Tek kada svi konstruktivni elementi zadovolje postavljene kriterijume, otpoee testiranje
zadatog optereenja, pri emu se svaki od zadatih sluajeva optereenja, testira posebno. Isto
kao i kod konstrukcije, prvo se kontrolie da li u okviru datog sluaja optereenja postoji
zadato barem jedno optereenje. Ako je definisan prazan sluaj optereenja, odnosno nije mu
pridrueno ni jedno konkretno optereenje (nije ukljuena ak ni sopstvena teina), program
e izdati upozorenje.
Izuzetak je, ako se u datom modelu analiziraju uticaji kroz definisane faze graenja. U takvim
sluajevima, u okviru pojedinih faza je dozvoljeno postojanje praznih optereenja.
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo
popravite greke, a da potom optet pokrenete naredbu za kontrolu unetih podataka. Ako je
ovaj prvi uslov ispunjen, program nee izdati nikakvo upozorenje o praznim sluajevima
Povrinsko optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi ili zidu.
Linijsko optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu, ili
gredi.
Takasto optereenje - mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu, ili
gredi.
Pomeranje oslonaca - mora biti zadato na takastom osloncu koje ima spreeno
pomeranje (rotaciju), u pravcu zadatog pomeranja (rotacije).
Temperaturni uticaji u ploi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar ploe,
odnosno zida.
Temperaturni uticaji u gredi - moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar grede. U
sluaju da je zadato delovanje temperaturne razlike, data greda
mora imati definisane dimenzije poprenog preseka. Gredi, iji
je poreni presek definisan kao Prozivoljan, nije dozvoljeno
zadavanje temperaturne razlika.
Uticajna linija zadato mesto za konstuisanje uticajne linije, mora se nalaziti ili
na gredi, ili na takastom osloncu. Ako se nalazi na gredi, tada i
odabrana vrsta uticaja mora odgovarati uticajima koji se mogu
dobiti u gredi. Ako se uticajna linija nalazi na takastom
osloncu, tada on mora imati spreeno pomeranje (rotaciju) koja
odgovara traenom uticaju.
Ako sva optereenja zadovolje postavljene kriterijume, program e izdati poruku o uspeno
sprovedenoj kontroli unetih podataka.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a program e na crteu
jasno markirati sva neregularna optereenja.
U sluaju da na modelu postoji vie definisanih faza graenja, tada e markeri greaka biti
postavljeni samo na optereenjima koji pripadaju tekuoj fazi. Takoe, markeri greaka e se
prikazivati samo na optereenjima koja pripadaju tekuem sluaju optereenja.
Kada ste popravili sve otkrivene greke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie
nema greaka u optereenju, program e izdati poruku o uspeno sprovedenoj kontoli unetih
podataka.
Ako program opet otkrije greku u optereenju, onda ovaj postupak morate ponavljati sve dok
ih potpuno ne otklonite.
Napomena:
Postupak kontrole unetih podataka se automatski sprovodi i pri zahtevu za generisanje mree
konanih elemnata. U sluaju kada na modelu nema povrinskih elemenata konstrukcije, pa se
generisanje mree konanih elemenata ne sporovodi, tada e kontrola unetih podtaka biti
sprovedena neposredno pred proraun. U sluaju otkrivene greke, program e izdati
odogvarajue upozorenje i obustvaie dalji tok generisanja mree konanih elemenata,
odnosno proraun.
U edit box-u Tolerancija rastojanja treba zadati vrednost sa kojom e se uporeivati sva
meusobna rastojanja izmeu elemenata na crteu. Drugim reima, od programa zahtevamo
da na crteu markira sva rastojanja izmeu entiteta koja su manja od zadatog. Koju ete
vrednost zadati za ovaj parametar, zavisi od same geometrije modela, odnosno od preciznosti
sa kojom ste eleli da kreirate model. Ako na primer, znate da na crteu ne treba da postoji ni
jedno rastojanje koje je manje od 0.5 m, tada ete zadati: Tolerancija rastojanja =0.5.
Nakon zadavanja ova dva parametra, i klika na komandno polje OK, program e izanalizirati
geometriju modela, i u sluaju da nisu pronaene crtake greke izdae odgovarajue
upozorenje.
Pored toga, program e na crteu posebnim markerima obeleiti sva rastojanja koja su manja
od zadatog, i linije koje odstupaju od horizontale, odnosno vertikale, za ugao manji od
zadatog.
Segmente linija koji odstupaju od vertikalnog, odnosno horizontalnog poloaja, program farba
posebnom bojom. Rastojanja koja su manja od zadatog, program oznaava tako to markira
take koje odreuju dato rastojanje. U zavisnosti od toga ta data taka predstavlja, program
pri markiranju taaka upotrebljava sledee simbole:
- Simbolom malog kvadrata se oznaavaju sve take koje predstavljaju takasti entitet, ili
pak poetnu, odnosno krajnju, taku datog segmenta linije.
- Simbolom malog trougla, program oznaava sve take koje se nalaze na konturi linijskih i
povrinskih entiteta, ali nisu njene krajnje take. Znai, ove take se nalaze unutar
segmenta linije kojom je odreena kontura datog linijskog, odnosno povrinskog elementa.
- Simbolom malog kruga, program oznaava taku koja se nalazi unutar neke od povri
(taka pripada ravni povrinskog entiteta ali nije na njegovoj konturi).
U toku procedure kontrole geometrije, program moe otkriti i mesta koja eventualno mogu biti
posledica crtake greke. Naime, radi se u segmentima linija ija rastojanja nisu manja od
zadate tolerancije, ali njihova geometrija ukazuje na to, da postoji entitet za koji verovatno
niste eleli da ima, ba takvu geomertiju. I ovakve segmente, program e naznaiti posebnom
bojom koja je definsana za upozorenja. Upozorenja, e program dati za sledee sluajeve:
- Ako na modelu postoji vie lunih segmenata koji su povezani, a iji se centri krunice
nalaze na malom rastojanju. Kako ste verovatno eleli da ti lukovi pripadaju istoj krunici,
to je mogue da se ovde radi o crtakoj greci.
- Ako na modelu postoji luk sa isuvie malim poluprenikom. Ovakvo upozorenje se izdaje jer
e pri generisanju mree konanih elemnata ovakav luk sigurno izazvati veliki broj konanih
elemenata.
- Ako na modelu postoji evaluirani linijski entitet, koji je tako postavljen na krivu povr, da
njegova geometrija ne predstavlja regularnu 3D du, odnosno 3D luk. Tipian primer je ako
na sfernu krivu povr postavite segment linije koji malo odstupa od njenog radijalnog
pravca. Kako ste verovatno eleli da on bude ba u radijalnom pravcu, to se i ovde radi o
verovatnoj crtakoj greci.
Postavljeni markeri e stajati na crteu sve dok crtake greke ne uklonite i ponovo ne
aktivirate ovu naredbu. Ako pak smatrate da otkrivene crtake greke nisu mnogo bitne, onda
postavljene markere greaka moete ukloniti i izborom komadnog polja Cancel , u okviru ove
naredbe.
Pomou dva prekidaa, koja se nalaze u vrhu dijalog box-a za kontrolu geometrije, mogue je
programu zadati, koji e sve elementi crtea ui u testiranje.
Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije nee biti obuhvaeni entiteti koji nisu
trenutno prikazani u odabranom prozoru. Naime, svi entiteti koji
su proglaeni za nevidljive, bilo pomou naredbe Vidljivost, bilo
Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni svi entiteti koji pripadaju
odabranom prozoru, bez obzira na trenutno stanje njihove
vidljivosti. Pored toga, kontrola geometrija e se sprovesti i nad
entitetima optereenja, koja nisu sadrana u tekuem sluaju
optereenja.
U donjem delu dijalog box-a, nalazi se i prekida Popravka geometrije, ijim postavljenjem
na ukljueno stanje moete od program zahtevati da popravi otkrivene crtake greke. Pri
korienju ove opcije budite obazrivi, obzirom da program nee moi uvek da popravi sve
napravljene crtake greke. Pored toga, u proceduri pomeranja taaka, popravka jedne crtake
greke moe izazvati nekontrolisani niz novih greaka. Problemi koje program ne moe da rei,
najee su javljaju kod povrinskih elemenata, kada je za popravku crtake greke, potrebno
pomeriti jednu taku sa njene konture, u poloaj koji bi celu ravan povrinskog elementa izveo
iz njene prvobitne ravni. Isto vai i za evaluirane povri i lune segmente linijskih entiteta.
Takav nain reavanja problema bi praktino zahtevao nekakvu vetaku intelegenciju, to je
praktino nemogue automatski reiti. Prema tome, za preporuku je da crtake greke sami
otklonite, jednu po jednu. Da li ete to sprovesti brisanjem, po ponovnim iscrtavanjem datog
entiteta, ili ete pak pomerati njihov poloaj, iskljuivo zavisi od Vas i Vasih navika. U svakoj
sluaju, najlake je da pri samom kreiranju modela precizno crtate.
U sluaju da postavljeni markeri greaka ne ukazuju dovoljno jasno u emu se sastoji greka,
programom je predviena naredba Analiza geometrijskih greaka. Njenim aktiviranjem,
program e sa komandne linije zahtevati da selektujete postavljeni marker greke, ili pak
segment naznaen kao upozorenje.
Ako selektujete marker za taku, tada e program posebnom bojom naznaiti i selektovani i
susedni marker, koji odreuju rastojanje manje od zadatog. Pored toga, posebnom bojom e
biti naznaena i kontura entiteta kojoj pripada susedni marker. Na ovaj nain moete lako
sagledati u odnosu na koji entitet se selektovana taka nalazi na manjem rastojanju od
zadatog.
Aktivranjem komandnog polja OK, dijalog box sa upozorenjem e biti zatvoren, a program e
sa komadne linije i dalje zahtevati selektovanje postavljenih markera, sve dok izborom
podopzije krAj, ne oznaite kraj ove naredbe. Postavljenii simboli e i po zavretku ove
naredbe stajati na crteu, sve dok ne otklonite sve crtake greke. Napomenuemo jo
jednom, da se postavljeni simboli greaka mogu ukloniti sa crtea i pozivom naredbe
Kontrola geometrije, i aktiviranjem komandnog polja Cancel.
Primena naredbe
Ako u ovakvom reimu, program detektuje da nema crtakih greaka, onda moete za tekui
nivo postaviti prvi ispod, i ponoviti prethodno opisani postupak, sve do najnieg nivoa na
modelu. Ako program otkrije crtake greke, onda prvo popravite otkrivene crtake greke, pa
tek onda preite na sledei nivo ispod.
Tek nakon sprovednog prethodno opisanog postupka za sve nivoe na modelu, odozgo na dole,
moete slobodno pristupiti generisanju prostornog modela.
Bez ozbira na koji ste nain kreirali geometriju konstrukcije, obavezno pre zadavanja bilo
kakvog optereenja, prvo prekontroliite isrpavnost geometrije konstrukcije, po pitanju
crtakih greaka. Isti postupak ponovite i kada ste naneli sva optereenja, odnosno pre
prelaska u modul za formiranje mree konanih elemenata.
Pri prvom aktiviranju naredbe, sve prekidae posatvite na iskljueno stanje, kako bi ustanovili
da li na celom modelu uopte postoje crtake greke ili ne. Ako ne postoje, program e izdati
odgovarajui komentar, a ako postoje, na crteu e biti markirani svi neregularni entiteti. Pre
nego to krenete u otklanjanje crtakih greaka, morate prvo otkriti izmeu kojih entiteta je
markirano rastojanje manje od zadatog. Ovo je najlake otkriti selektivnim ukidanjem
vidljovosti pojedinih elemenata crtea. Ponovnim aktiviranjem naredbe Kontrola geometrije,
ali sada postavljanjem odgovrajuih prekidaa na ukljueno stanje, lako ete otkriti izmeu
kojih entiteta je markirano rastojanje manje od zadatog. Svakako da e ovde od velike pomoi
biti i naredba Anliza geometrijskih greaka.
Napomena:
Naredba Kontrola geometrije se automatski sprovodi i u okviru naredbe za generisanje
mree konanih elemenata. U sluaju da na crteu otkrije takve crtake greke, koje za
posledicu imaju da mrea konanih elemenata ne moe biti izgenerisana, program e
obustaviti postupak generisanja, i izdati odgovrajue upozorenje. Naglasiemo da sve
otkrivene crtake greke ne moraju po pravilu praviti probleme pri generisanju mree. Neke od
nih program moe i sam prevazii. U svakom sluju, najbolje je da ih nema.
Napomena:
U sluaju da je marker take postavljen na unutranjosti luog segmenta (simbol malog
trougla), tada Vam se pri velikom zumiranju moe uiniti da dati simbol ne pripada luku.
Razlog ovome je to se marker uvek prikazuje na svom pravom poloaju, a luk se uvek
aproksimira nizom pravih segmenata. Znai, markirana taka sigurno pripada luku.
Nakon selektovanja, potrebno je da izborom dve take sa crtea zadate novi poloaj
dijagonale.
Prva taka:
Druga taka:
Program e ostati u proceduri selektovanja sve dok izborom podopcije Kraj ne zavrite
naredbu.
Postavljeni entiteti, nalaze se praktino u baznoj ravni krive povri, a programom je samo
omogueno njihivo prikazivanje u sklopu definisanog pomonog pogleda.
Izborom naredbe Ose, na oblasti crtea se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna osa
koje prolaze kroz koordinatni poetak (taka 0,0,0, a komandna linija dobija sledei oblik.
Izborom naredbe, ose automatski postaju vidljive bez obzira na stanje parametra Pomone
ose u dijalog boksu naredbe Vidljivost. Na komandnoj liniji su u zagradi ispisane podopcije
ove naredbe, a ako se ne izabere ni jedna od njih, od korisnika se oekuje unos nove ose.
Kako se u jednom trenutku moe raditi samo sa horizontalnim ili vertikalnim osama, na
poetku komandne linije se ispisuje koje su ose trenutno aktivne, odnosno na koje e se ose
odnositi sve dalje operacije. Promena aktivnih osa se vri klikom mia preko poslednje
prikazane podopcije na komandnoj liniji Drugi pravac. Naime, svaki klik mia preko ove
podopcije e naizmenino postavljati za aktivne Horizontalne ose ili Vertikalne ose.
prostorni model. To praktino znai, ako u prozoru 2D pogled, kada je za tekui postavljen
neki od nivoa, postavite pomone X i Y ose, one e istovremno vaiti i za sve ostale
horizontalne ravni, na nekom drugom nivou. Iste te ose bie prikazane i u prozoru
Dispozicija.
Takoe, u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan neki od ramova, iji se pravac
pruanja u dispoziciji objekta poklapa sa pravcem pruanja globalne X i Y ose, takoe e biti
prikazane odgovarajue globalne pomone ose.
I postavljene globalne Z pomone ose e vaiti za sve vertikalne ravni koje se prikau u
prozoru 2D pogled. Znai postavljanjem za tekui, bilo kog od ramova u dipoziciji objekta,
bez obzira da li je njihov pravac pruanja u pravcu globalnih koordintanih osa ili ne, prikazane
X ose e odgovarati globalnim Z pomonim osama.
Prema tome, globalne pomone ose su zajednike za ceo model, i prikazuju se u svim ravnima
pogleda iji je vektor normale takav da se zadati razmak globalnih osa moe prikazati u pravoj
veliini bez ikakvih transformacija.
ravan pogleda. Tipian primer je zadavanje Y osa u prozoru 2D pogled kada je za tekui
postavljen neki od ramova koji u dispozociji zauzima kos poloaj u odnosu na globalne
koordinatne ose.
I ovde vai prvilo, kao i kod globalnih pomonih osa, da se zadata meusobna rastojanja
izmeu lokalnih osa moraju ouvati u svim prikazima. Znai postavljene lokalne pomone ose
se vezuju za ravan u kojoj su zadate, i bie prikazane samo u ravnima pogleda koji imaju isti
vektor normale kao i ravan u kojoj lee zadate lokalne pomone ose.
I za vertikalne i za horizontalne ose vae isti principi, i one se mogu postavljati na jedan od
sledeih naina:
izborom slobodne take na crteu ili preciznim pogaanjem taaka pomou OSNAP
kriterijuma. Klik mia e dovesti do postavljanja X ili Y-ose ba kroz izabranu taku.
Kako je postavljenje pomonih osa omogueno i u prozoru Dispozicija, za vreme
izvravanja ove naredbe neete moi transparentno da vrite promenu tekueg rama, jer e
svaki klik u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtev za postavljenjem nove
ose.
Pokaziva dobija oblik select-box-a, u koji sada treba zahvatiti bilo koji deo ose koja se
eli postaviti za referentnu. Svakako da se ne moe za referentnu osu postaviti horizontalna
osa ako su vertikalne aktivne i obrnuto. Nakon selektovanja ose, program e se vratiti na
osnovni oblik komandne linije i marker postaviti na poweku novo postavljene referentne
ose.
serijskim zadavanjem apsolutnih koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj
rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena
znakom *. Ako sa tastature zadate na primer: 4*3.5, to e biti postavljene etiri
horizontalne, odnosno vertikalne ose, koje imaju sledee apsolutne koordinate: 3.5, 7.0,
10.5 i 14.
serijskim zadavanjem relativnih koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod
serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prva osa ne postavlja u odnosu na
koordinatni poetak, ve u odnosu na referentnu osu. Ako je za referentnu osu postavljena
osa koja se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a sa tastature zadate na
primer @3*2.2, to e biti postavljene tri ose koje se nalaze na sledeim rastojanjima od
koordinatnog poetka: 12.2, 14.4 i 16.6.
Izborom podopcije Brisanje, pokaziva dobija oblik select box-a, a na komandnoj liniji se
javlja poruka:
poloaj da ne see ni jednu od osa, klik na levi taster mia e biti protumaen kao zadavanje
prvog ugla pravougaone oblasti, te e sa komandne linije program zahtevati da se zada i
suprotni:
Suprotni ugao:_
Sve ose, horizontalne ili vertikalne, koje prolaze kroz ovako definisanu pravougaonu oblast,
bie selektovane. Pored ovog klasinog selektovanja miem, omogueno je i selektovanje sa
tastature, zadavanjem rednog broja ose koja se eli obrisati. Ako na poruku sa komandne
linije, kojom se zahteva selektovanje osa za brisanje, zadate na primer:
Tada e osa broj 2 biti selektovana za brisanje, pod uslovom da postoji na crteu.
Selektovanje eljenog rastojanja se vri jednostavnim klikom mia na oblast crtea izmeu dve
susedne ose (horizontalne ili vertikalne), ili zadavanjem sa tastature veeg broja linije koja to
rastojanje definie. U oba sluaja, susedne ose koje definiu izabrano rastojanje e biti
markirane, a na komandnoj liniji e se pojaviti poruka kojom se od korisnika oekuje
zadavanje nove vrednosti:
Izmeu uglastih zagrada je ispisana informacija o trenutnom stanju izabranog razmaka, a nova
vrednost se moe zadati ili sa tastature ili izborom take sa crtea koja e odrediti novi poloaj
markirane ose sa veim rednim brojem. Zadavanjem nove vrednosti, selektovano rastojanje e
biti korigovano, a sve ose sa veim rednim brojevima e tako biti pomerene, da se njihova
meusobna rastojanja ne promene.
Izborom podopcije Pomeri, program na komandnoj liniji izdaje poruku kojom se oekuje od
korisnika da selektuje osu kojoj eli da promeni poloaj:
U ovoj proceduri je omogueno selektovanje samo jedne horizontalne ili vertikalne ose,
dovoenjem mia u poloaj da select-box preseca eljenu osu. Selektovanje ose se moe
postii i zadavanjem sa tastature njenog rednog broja. Selektovana osa e biti markirana, a
program e sada sa komandne linije zahtevati da zadate njen novi poloaj.
Njen poloaj se moe zadati bilo kojim od ranije opisanih postupaka za izbor taaka (izbor
take sa crtea, apsolutne koordinate, relativne, itd.).
Sada se oekuje da selektujete osu kojoj elite da promenite ime, ili da izaberete podopciju
Stil. Nakon izbora ose na komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka:
Prikazana oznaka n oznaava redni broj selektovane ose, a 1 njen stari naziv.
Zadavanjem novog naziva za selektovanu osu i pritiskom na taster Enter, novo ime e biti
prihvaeno a program e se vratiti na prethodni oblik komandne linije. Selekcija osa i promena
njihovih naziva se moe vriti sve dok se izborom podopcije krAj sa komandne linije ne izae
iz naredbe.
Izborom podopcije Stil sa komandne linije otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
Sve pomone ose koje se pruaju u pravcu globalne Y ili u pravcu globalne Z ose pripadaju
nekoj od YOZ ravni. Program svakoj od ovih ravni dodeljuje oznaku i sa njom se na ekranu
obeleavaju sve ose koje predstavljaju presek date YOZ ravni i trenutne ravni prikaza. Na ovaj
nain je obezbeeno da pomone ose koje se pruaju u pravcu globalne Y ose i koje pripadaju
istoj YOZ ravni, a nalaze se na razliitim nivoima, imaju istu oznaku. Istu oznaku e imati i sve
pomone ose koje se pruaju u pravcu globalne Z ose, a pripadaju datoj YOZ ravni i razliitim
ramovima koji se pruaju u pravcu globalne X ose.
Stil oznaavanja datih ravni se definie izborom jednog od ponuenih stilova iz istoimenih
zatvorenih listi, dok se iz zatvorene liste Lokalne ose vri izbor stila obeleavanja pomonih
osa.
Izborom stila Vrednost od programa se moe zahtevati da pored svake pomone ose ispie
njeno rastojanje od ose koja prolazi kroz koordinatni poetak tekue ravni prikaza. Ovaj stil se
najee koristi za obeleavanje XOY ravni, odnosno horizontalnih pomonih osa kod ramova,
obzirom da te vrednosti predstavljaju visinske koordinate izabranih osa.
Pomou check box-a Brisanje postojeih oznaka osa briu se sve runo zadate oznake, a
umesto njih se ispisuju izabrane oznake osa. Ako je ovaj check box iskljuen, promene stila
oznaavanja u ovom dijalog box-u nee uticati na runo zadate oznake osa.
Programom su predviena osam layer-a na kojima se mogu iscrtavati elementi crtea koji
nisu deo konstrukcije. Za svaki od ovih layer-a, predviena je po jedna boja, koja e na
crteu tano odreivati kom layer-a pripadaju pojedini entiteti, konstruisani pomou ovih
naredbi.
Izbor tekueg layer-a za crtanje, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog imena,
tako da mali krui ispred odabranog nivoa postane zacrnjen. Aktiviranjem komandnog polja
OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na poetku komandne linije, pojavie se krug
popunjen bojom, koja odgovara layer-u koji je postavljen za tekui. Svi elementi crtea koji
se budu nadalje iscrtavali, bie iscrtani u boji tekueg layer-a, kome e i pripadati. Ovakva
organizacija u programu Vam omoguava da pojedine tekstove, linije i kote postavljate po elji
na razliite nivoe.
Desnim klikom mia preko bilo koje od ikona, kojima se aktiviraju naredbe Linija, Tekst i
Kotiranje, naizmenino sa svi layer-i postavljaju za vidljive, odnosno nevidljive. Selektivno
definisanje vidljivosti svakog od layer-a posebno, postie se u okviru naredbe Vidljivost.
Nain rada sa ovom naredbom je detaljno opisan u poglavlju 2.6, pa ga ovde neemo
ponavljati. Linije se iscrtavaju u boji koja odgovara tekuem layer-u. Ova naredba ima
primenu naroito kod komplikovanijih modela kada je za definisanje njihove geometrije
neophodno iscrtati i razne pomone linije.
Napomena:
U sluaju da pomone linije elite da postavite u prozoru Dispozicija, tada morate poetnu
taku linije odabrati u ovom prozoru. Svakako da tada svi segmenti polilinije moraju pripadati
ovom prozoru. U sluaju da poetna taku linije odabrete u prozoru za 2D ili 3D prikaz modela,
tada e klik mia u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtev za promenu
tekueg rama.
Naime, program od korisnika oekuje da unese referentnu taku teksta. Ova taka odreuje
poloaj teksta na crteu, odnosno u odnosu na nju e se uneti tekst ravnati u zavisnosti od
tekuih uslova ravnanja. Nain izbora uslova ravnanja emo objasniti malo kasnije. Kada se
miem klikne na referentnu taku, na komandnoj liniji se ispisuje poruka:
Tekst:_
Program sada oekuje od korisnika da sa tastature unese eljeni sadraj teksta. Dok se unosi
tekst, program ga u DRAG modu ispisuje na crteu, pa je na taj nain smanjena mogunost
pogrenog unosa. Zavretak unosa teksta se oznaava pritiskom na taster Enter, nakon
ega e uneti sadraj teksta biti ispisan na crteu u boji koja odgovara tekuem layer-u (na
poetku komandne linije se nalazi simbol kruga ija boja ukazuje na postavljeni tekui layer), i
poravnat u odnosu na referentnu taku prema tekuim uslovima ravnanja.
Veliina slova na crteu, ugao pod kojim se tekst ispisuje, uslovi ravnanja i font, e odgovarati
tekuem stanju parametara koji to reguliu. Tekue vrednosti ovih parametara su ispisane
izmeu uglastih zagrada uz svaku od podopcija na komandnoj liniji. Postavljanje parametara
se vri pre izbora referentne take i to pomou podopcija koje se nalaze na komandnoj liniji pri
pozivu naredbe Tekst.
Tekue vrednosti ovih parametara program pamti i koristi ih u svom radu sve do njihove
sledee promene od strane korisnika.
Izbor veliine slova i fonta se postie aktiviranjem podopcije Font, nakon ega se otvara
dijalog box sledeeg izgleda.
Izbor fonta se vri iz zatvorene liste koja se nalazi u levom delu dijalog box-a. Svakako da e u
listi fontova biti prikazani svi fontovi koji su instalirani u okviru Vaih Windows-a.
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren a odabrani font e biti
postavljen za tekui. Na komandnoj liniji e izmeu uglastih zagrada, u okviru podopcije
Font, biti ispisana i odabrana veliina fonta u milimetrima.
Izbor ugla pod kojim e tekst biti ispisan na crteu se ostvaruje izborom podopcije Ugao. Na
komandnoj liniji se tada pojavljuje poruka:
Ugao <0>:
Od korisnika se sada zahteva zadavanje ugla u stepenima (izmeu uglastih zagrada je ispisana
tekua vrednost, a ugao raste u smeru suprotnom od kazaljke na satu). Ugao se pored
zadavanja sa tastature moe odrediti i izborom dve take sa crtea, pri emu e program
oitati sa crtea ugao dui koja spaja te dve take. Izborom prve take sa crtea, program e
sa komandne linije zahtevati i unos druge take.
Druga tacka:
Zadatu vrednost ugla, program e usvojiti kao tekuu i vratiti se na osnovni oblik komandne
linije u okviru naredbe Tekst.
Ravnanje teksta
Izbor naina ravnanja teksta u odnosu na referentnu taku se postie aktiviranjem podopcije
Ravnanje sa komandne linije. Ravnanje se moe vriti i po horizontali i po vertikali. Po
horizontali je mogue da se tekst ravna u odnosu na levu ili desnu marginu, ili da se centrira.
Ravnanje po vertikali je mogue u odnosu na vrh, dno ili centar. Na samoj komandnoj liniji, u
okviru ove podopcije, je izmeu uglastih zagrada ispisan tekui uslov ravnanja. On se
oznaava sa dva poetna slova, i prvo se odnosi na ravnanje u horizontalnom smislu, a drugo
na ravnanje u vertikalnom smislu. Izborom podopcije Ravnanje, na komandnoj liniji e biti
ispisana poruka:
Horizontalno (<Levo>/Centar/Desno):_
Vertikalno (Gore/Sredina/<Dole>):_
Izborom novog uslova ravnanja, program e se vratiti na osnovni oblik komandne linije za
izbor referentne take, a izmeu uglastih zagrada e biti ispisani novo postavljeni uslovi
ravnanja.
Sada se od korisnika oekuje da izvri izbor svih taaka, ije je meusobno rastojanje
potrebno iskotirati. Pored pojedinanog izbora taaka, pomou podopcije Izbor, imate
mogunost i da selektovanjem odaberete sve eljene take.
Procedura za izbor taka je detaljno opisana u poglavlju 2.5. Kada su odabrane sve take sa
crtea, izbor podopcije krAj e oznaiti kraj procedure izbora taaka, i program e sa
komandne linije sada zahtevati da odrediti poloaj kote.
Po default-u, program uvek nudi postavljanje automatske kote, dok se izborom ostalih
podopcija sa komandne linije, moe ui u proceduru za postavljanje horizontalne, vertikalne,
odnosno kose kote.
Klik mia e dovesti do kraja procedure kotiranja, i na odabranom mestu e biti postavljena
horizontalna, odnosno vertikalna kota.
U sluaju da u DRAG modu, ne moete lako odabrati eljeni tip kote, tada izborom
odgovarajue podopcije, ulazite u proceduru eksplicitnog postavljanja horizontalne, odnosno
vertikalne kote. Izbor podopcije Horizontalna, dovee do sledeeg izgleda komandne linije.
U ovom sluaju, program e u DRAG modu uvek iscrtavati horizontalnu kotu, bez obzira na
relativan poloaj mia u odnosu na odabrane take za kotiranje. Isto vai i za eksplicitno
postavljanje vertikalne kote, pomou podopcije Vertikalna. Izbor take sa crtea, uvek e
postaviti vertikalnu kotu.
Za postavljanje kosih kota, treba sa komandne linije izabrati podopciju Kosa, nakon ega e
se pojaviti poruka kojom se od korisnika zahteva da zada ugao nagiba kotne linije.
Ovaj ugao se moe zadati ili sa tastature u stepenima (pozitivan ugao raste u smeru
suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom dve take sa crtea. Ako se izabere taka sa crtea,
na komandnoj liniji e se pojaviti poruka:
Druga tacka:_
Izborom i druge take sa crtea, bie odreen ugao nagiba kose kote, a dalji postupak je
identian kao kod horizontalnog i vertikalnog kotiranja.
Naime, izbor take sa crtea, odredie poloaj kose kote, a sva meusobna rastojanja
odabranih taka za kotiranje, bie isprojektavana na zadati kosi pravac.
Napomena:
Izbor fonta, broj decimala u kotama, tip strelica i nihova veliina vri se u okviru naredbe
Parametri (vidi poglavlje 3.5.1).
Pri pozicioniranju, redosled entiteta program odreuje prema koordinatama njihovog teita.
Prvo se porede Z, zatim Y i na kraju X koordinate. Recimo da se pozicioniraju sve grede jednog
modela: prvo se pronau sve grede ije teite pripada ravni sa najmanjom Z koordinatom,
zatim se meu njima pronau sve grede ije teite pripada pravcu sa najmanjom Y
koordinatom i izvri se njihovo pozicioniranje, poevi od grede ije teite ima najmanju X
koordinatu. Vano je napomenuti da prednost imaju entiteti koji pripadaju zadatim nivoima
modela i oni se pozicioniraju prvi, a zatim se prelazi na pozicioniranje ostalih entiteta.
<0 sel.> Promena oznake pozicija - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek /
Deselektovanje / <krAj> / osveavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka):
Napomenuemo da se istovremeno mogu selektovati samo entiteti istog tipa, na pr. samo
grede ili samo ploe.
U edit box-u Opis pozicije se zadaje oznaka koja e biti dodeljena svim selektovanim
entitetima.
U edit box-u Poetni broj se zadaje broj od koga kree numerisanje pozicija. Ako je zadati
broj 0 numerisanje se nee izvriti, odnosno program se ponaa kao da je check box
Numerisati pozicije iskljuen.
Napomenuemo i da program automatski, svim entitetima koji imaju istu oznaku pozicije i isti
redni broj dodeljuje indekse koji ih jednoznano odreuju. Ovi indeksi su od oznaka pozicija
odvojeni crticom (*-n), a njihovo prikazivanje se definie u dijalog box-u naredbe
Vidljivost.
Komandno polje Brisanje oznake pozicije slui za uklanjanje oznaka pozicija koje su
ranije dodeljene selektovanim entitetima.
Pomou naredbe Plan pozicija mogu se promeniti oznake pozicija koje su ranije dodeljene
konstruktivnim elementima. Ako su svi selektovani entiteti pozicionirani sa istim parametrima,
program e ih prikazati u dijalog box-u:
Parametri koji nisu isti za sve selektovane entitete bie posebno oznaeni:
Poruka kojom se zahteva selektovanje entiteta e stajati na komandnoj liniji sve dok se
izborom podopcije krAj naredba ne zavri.
<0 sel.> Promena oznake pozicija - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek /
Deselektovanje / <krAj> / osveavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka):
Pomou podopcije Brisanje svih oznaka uklanjaju se oznake pozicija svih elemenata
modela.
U gornjem delu dijalog box-a nalazi se lista svih nivoa koji su definisani za dati model. U koloni
Naziv nivoa ispisana su njihova imena, dok su u koloni Z ispisane njihove Z koordinate.
Desni deo liste je podeljen na dva dela: Greda i Ploa. U kolonama Opis zadaju se
oznake pozicija koje e biti pridruene svim ploama/gredama datog nivoa, a u kolonama
Broj se za svaki nivo zadaje redni broj od koga poinje numerisanje. Desnim klikom mia
preko zadate oznake pozicije otvara se padajui meni sa dve ponuene opcije:
Ukloni svima - uklanjaju se oznake pozicija koje su zadate za ploe/grede na bilo kom nivou
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Nast., moe se zahtevati da numerisanje
greda pone od prvog slobodnog broja koji je ostao posle numerisanja ploa. Recimo da je
zadati poetni broj za numerisanje ploa na nekom nivou 101 i da se na tom nivou nalaze 3
ploe. Ako je ukljuen check box u koloni Nast., numerisanje greda e poeti od broja 104.
Kada su ovi check box-ovi ukljueni, odgovarajua polja za definisanje poetnog broja
numerisanja greda bie nedostupna za editovanje.
Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Poz., definie se da li se ploe/grede na tom
nivou pozicioniraju.
Desnim klikom mia preko bilo kog od ovih check box-ova otvara se meni sa dve ponuene
opcije:
U donjem delu dijalog box-a nalaze se parametri za definisanje naina pozicioniranja ostalih
entiteta.
Za svaki od ovih entiteta se u odgovarajuem edit box-u Opis zadaje oznaka pozicije, u edit
box-u Broj poetni broj za numerisanje, dok se pomou check box-a Pozicionirati
odreuje da li e se izvriti njihovo pozicioniranje.
Kada je check box Grupisati kolinearne postavljen na ukljueno stanje, program e svim
kolinearnim entitetima istog tipa (na pr. svim gredama), koji imaju istu oznaku pozicije,
dodeliti isti redni broj. Takoe, svim entitetima sa istom oznakom i istim rednim brojem
dodeljuju se indeksi koji ih jednoznano odreuju.
Trenutno stanje parametara se moe snimiti u bazu konfiguracija pod eljenim imenom. Za
ovu namenu je predvieno komandno polje , ijim se aktiviranjem otvara sledei dijalog
box:
U edit box-u se zadaje ime konfiguracije, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri
njeno snimanje u bazu. Ime konfiguracije se moe definisati i izborom iz liste neke od ranije
snimljenih konfiguracija. U tom sluaju e prethodna konfiguracija biti prepisana, a program e
pri izlasku iz dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje:
Sve snimljene konfiguracije se nalaze u zatvorenoj listi, i pomou nje se mogu u bilo kom
trenutku uitati.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i pozicionira sve
elemente modela u skladu sa zadatim parametrima.
3.5.1 Parametri
Izborom naredbe Parametri, koja se nalazi u okviru padajueg menija Setup,
otvara se dijalog box za definisanje parametara koje program koristi u svom radu, a kojima se
odreuje nain prikaza crtea, kako na ekranu, tako i na hartiji nakon tampe.
Kako je u ovom dijalog box-u potrebno prikazati veliki broj podataka, to je on organizovan
putem razgranatog stabla (vidi poglavlje 2.4.4). Izborom jedne od ponuenih opcija u stablu
i njihovih podopcija, vri se promena sredinjeg sadraja dijalog box-a. Donji deo dijalog box-a
je zajedniki za sve delove podataka u stablu, i funkcionie na potpuno isti nain bez obzira na
to koji je od njih trenutno aktivan.
S obzirom da se u dijalog box-u ove naredbe zadaje veliki broj podataka, da bi se olakao rad
sa njima i smanjila mogunost greke, u Tower-u 6 je omogueno istovremeno prikazivanje
parametara za Ekran i Papir.
Stanje svih parametara, koji se mogu postavljati u ovom dijlog box-u, se moe trajno
zapamtiti i snimiti pod proizvoljno zadatim imenom. Znai kada postavite parametre po svojoj
elji, aktivirajte komandno polje Snimi, nakon ega e se otvoriti dijalog box sledeeg
izgleda:
Sada u edit box-u treba zadati eljeno ime i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da
zadato ime ve postoji u listi parametara, program e izdati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do gubitka stanja parametara koji su prethodno bili pridrueni
odabranom imenu, dok e negativan odgovor dovesti do odustajanja od naredbe snimanja.
U zatvorenoj listi, koja se nalazi sa leve strane komandnog polja Snimi, nalaze se sve
snimljene konfiguracije.
Pored konfiguracija koje ste sami kreirali, u listi e uvek stajati i konfiguracija koja se
isporuuje uz program i koja se vodi pod imenom Default. Promena tekue konfiguracije se
vri tako to se klikom mia na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove liste, prvo lista
otvori, a zatim miem u otvorenoj listi selektuje jedna od ponuenih konfiguracija.
Pomou komandnog polja Brii se vri brisanje konfiguracije koja je postavljena za tekuu.
Znai, konfiguraciju koju elite da trajno uklonite iz konfiguracione datoteke, prvo morate
postaviti za tekuu a potom aktivirati komandno polje Brii. Poto je ova naredba
destruktivna, program e zatraiti potvrdu ove akcije, i tek nakon potvrdnog odgovora obrisati
selektovanu konfiguraciju.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a tekuu konfiguraciju
program e koristiti u svom radu sve dok ponovnim izborom naredbe Parametri, za tekuu ne
postavite neku drugu konfiguraciju.
Ako menjate stanje parametara u kartotekama ovog dijalog box-a, a ne sprovedete prethodno
opisanu akciju snimanja podataka u konfiguracionu datoteku, po izlasku iz ovog dijalog box-a,
aktiviranjem komandnog polja OK, program e potovati postavljene parametre, ali pri
ponovnom pokretanju programa e oni biti trajno izgubljeni.
Izgled ekrana
U ovom delu stabla, mogue je menjati parametre koji definiu izgled samog programa. Na taj
nain, lako moete, prema svojoj elji, podesiti najprijatnije okruenje za rad.
Da bi ste imali bolji uvid u znaenje ponuenjih parametara, u desnom delu dijalog box-a,
prikazuje se izgled podeenih parametara za tekuu stavku u stablu. U sluaju da Vam
znaenje nekog od parametra nije jasno, promenom njegove boje u neku drugu, lako ete
protumaiti njegovo znaenje.
Promena boje, bilo kog od ponuenih parametara, postie se klikom mia na odgovarajue
komandno polje sa bojom koja je trenutno vaea za njega.
U ovom delu dijalog box-a, pored boja mogu se podeavati i tip i debljina linija pojedinih
entiteta koji se prikazuju na ekranu. Tip linije se odreuje klikom na strelicu sa desne strane
ovog komandnog polja, nakon ega se otvara padajui meni za izbor jednog od programom
predvienih tipova linija.
Konstrukcija
U ovom delu stabla, nalaze se parametri koji utiu na nain iscrtavanja konstruktivnih
elemenata, kako na ekranu, tako i na hartiji prilikom tampe.
Za sve parametre se dre dupli podaci, odnosno svaki parametar moe imati jednu vrednost
na ekranu a drugi pri tampi. Napomenuemo da se debljina linija na ekranu zadaje u
pixelima, a na hartiji u milimetrima.
U ovoj kartoteci se pored prethodno oisanih porametara zadaju i podaci u vrsti fonta kojom se
ispisuju pojedini tekstovi na crteu.
Pored svake grupe parametara, kojima se definie ispisivanje tekstova na crteu, dodato je
komandno polje pomou koga se zadati parametri mogu dodeliti svim ostalim tekstovima.
Pomou prikazanih check box-ova vri se izbor parametara, dok se aktiviranjem komandnog
polja OK njihovo trenutno stanje pridruuje svim ostalim tekstovima.
Pored tipa, svaka od rafura je odreena i bojom rafure i bojom njene podloge. Postavljanjem
prekidaa Providna, na ukljueno stanje, imate mogunost da se rafura ne postavlja preko
podloge ve da bude providna (tada e zadata boja podloge biti ignorisana).
Sve prethodno reeno za konstrukciju, vai i za sve ostale elemente crtea, te se vie neemo
baviti ovim dijalog box-om.
3.5.2 Funkcionalnost
Izborom naredbe Funkcionalnost, imate mogunost da podesite grupu
parametara koja utie na nain funkcionisanja programa.
Zbog velike koliine raznorodnih podataka, ovaj dijalog box je organizovan putem kartoteka
(vidi poglavlje 2.4.4.). Svaka od ponuenih kartoteka predstavlja celinu za sebe i ovde emo
ih detaljno opisati.
Jedinice mera
U okviru ove kartoteke imate mogunost da podesite merni sistem u kome elite da radite.
Naime, izborom jedne od ponuenih vrednosti u zatvorenim listama, birate jedinice mera za:
duinu, sile i temperaturu. Jedinice mera ne moraju uopte biti meusobno usaglaene, te
moete odabrati za duinu recimo ft (stope), a za sile kN. Ported toga, u bilo kom trenutku
rada sa programo moete potpuno slobodno menjati tekue jedinice mera. Na primer, moete
model kreirati u jednom, a rezultate gledati u drugom mernom sistemu.
Ovakva fleksibilnost je omoguena zbog toga, to se sve vrednosti zadate u programu, interno
pamte u metarskom mernom sistemu (m, Kn, Celsius), te se promenom podataka u
ovom dijalog box-u one trenutno preracunavaju i konvertuju u odabrani merni sistem. Na
statusnoj liniji, uvek se ispisuje trenutno aktivan merni sistem.
Izborom iz svake od ponuene tri zatvorene liste, moete odabrati jednu od programom
predvienih jedinica mera.
U okviru svake od ponuenih duinskih jedinica mera, na prvom mestu se ispisuje osnovna
jedinica, a u zagradi njeni manji delovi. Manji delovi osnovne duinske jedinice mera, koriste
se jedino pri zadavanju geometrije poprenih preseka greda. Ako za duinske jedinice
odaberete m [cm, mm], to znai da e se cela geometrija modela izraavati u metrima, a
jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog preseka greda biti koreni santimetri. Ako pak
Jezik
U okviru ove kartoteke, nalaze se dve zatvorene liste iz kojih moete odabrati jedan od
programom predvienih jezika. Iz zatvorene liste Jezik aplikacije, vri se izbor jezika koji
e program koristiti pri samom radu. Znai, samo okruenje programa e biti na odabranom
jeziku. Koji e sve jezici biti podrani u ovoj listi, zavisi iskljuivo od licence kupljenog
programa. Naime, kako cena programa nije ista u svim zemljama u kojima se on prodaje, to
e kupljena licenca odrediti i sadraj ove liste.
Nakon promene jezika aplikacije, i aktiviranjem komannog polja OK, program e izdati
odgovrajuu poruku.
Kako Vam se u praksi moe desiti i sluaj da projekat radite za inostrano trite, to bi svakako
bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na datom jeziku. Izborom eljenog jezika, iz
zatvorene liste Jezik izvetaja, svi nadalje generisani tekstovi na hartiji, bie ispisivani na
odabranom jeziku. Znai, sam izgled programa i dalje ostaje na istom jeziku, ali tekstualni
izvetaji, kao i potpisi svih blokova crtea se kreiraju na jednom od ponuenih jezika. U ovoj
listi nema ogranienja po pitanju kupljene licence, te e na raspolaganju uvek biti svi
programom predvieni jezici.
Osvetljenje 3D scene
U okviru ove kartoteke imate mogunost da iz zatvorene liste izaberete jedan od 3 naina
prikazivanja renderovanog modela: Svetlija scena, Normalno osvetljena i Tamnija
scena. Ove konfiguracije se razlikuju u kontrastu, otrini i osvetljenosti modela.
Animacija
Pomou pet klizaa, koji su prikazani u ovoj kartoteci, imate mogunost da utiete na nain
animacije koju program vri pri prikazivanju formi oscilovanja, i deformisanog modela
konstrukcije. Na vrednost ovih parametara utiete tako to svaki od klizaa postavljate u
eljeni poloaj, od manje ka veoj vrednosti. Za vraanje klizaa u programski definisan
poloaj, predvieno je komandno polje Default.
Eksport u ArmCAD
Izbor jednog od ponuena dva prekidaa, odredie fomat datoteke u koju se eksportuje
usvojena armatura u program ArmCAD. Stanje ovih prekidaa, program e potovati u okviru
naredbi za eksport usvojene armature u ArmCAD (vidi poglavlja 9.3.8 i 9.4.6).
Automatsko snimanje
U edit box-u Period snimanja se zadaje vremenski interval automatskog snimanja, dok se
u edit box-u, koji se nalazi ispod njega, zadaje putanja do nekog ve postojeeg foldera, u
kome e se snimati ove datoteke. Izbor foldera se moe izvriti i pomou dijalog box-a, koji se
otvara aktiviranjem komandnog polja, koje se nalazi u produetku edit box-a.
Bilo koji od automatski snimljenih fajlova se moe u svakom trenutku oporaviti, odnosno
snimiti na eljenom mestu radi daljeg korienja. Za oporavak datoteka sa ulaznim podacima
U centralnom delu dijalog box-a se nalazi lista sa automatski snimljenim datotekama. Pamti se
maksimalno 10 datoteka, a ista datoteka se moe pojaviti u listi proizvoljan broj puta sa
razliitim vremenima snimanja. Program datoteku snima na prvoj praznoj poziciji u listi. Ako
su svih 10 pozicija popunjene, traie one na kojima je ve snimljena tekua datoteka i
presnimie najstariju kopiju. Ako u listi nema kopija tekue datoteke, presnimie generalno
najstariju kopiju.
Ovo je standardni dijalog box za snimanje datoteka i pomou njega se oporavljena datoteka
snima na eljeno mesto na disku radi daljeg korienja. Ako oporavljenu datoteku sa ulaznim
podacima snimite preko datoteke od koje je kreirana, program e izbrisati sve datoteke sa
rezultatima koje su istog imena (naravno, ako postoje).
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i sa dijalog box-om za oporavak datoteka sa ulaznim
podacima.
Razmera
Da bismo objasnili ulogu ove kartoteke, moramo prvo pojasniti osnovnu koncepciju programa
u vezi sa razmerama crtanja i tampanja. Da bi se izbeglo mukotrpno preraunavanje razmere
u kojoj se crta, u programu je usvojeno da se sve crta u 1:1. Odnosno, , ako je za tekuu
duinsku jedinicu odbaran metar, onda jednoj crtakoj jedinici odgovara 1 m. Iz ovoga
proizilazi da zadavanje bilo koje razmere crtea nee promeniti ekranski prikaz crtea po
pitanju geometrije modela i optereenja. Meutim, to nije sluaj sa tekstovima, obzirom da se
njihova veliina, iz razloga itljivosti, zadaje u milimetrima. Zbog toga je i potrebno zadati
razmeru, koja e odrediti veliinu svih tekstova na ekranu u crtakim jedinicama. Ovo se
odnosi na sve tekstove koji se ispisuju pomou naredbi Tekst i Kota, a takoe i na tekstove
koji predstavljaju redne brojeve setova konstruktivnih elemenata, intenzitete optereenja, itd.
Pored tekstova, ovo preraunavanje se odnosi i na sve simbole ija se veliina takoe zadaje u
milimetrima (simbol za takasti oslonac, takasto optereenje, simbol ortotropije, itd).
Pri izboru razmere imate mogunost ili da iz liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa
desne strane edit box-a, odaberete jednu od ponuenih vrednosti, ili da u samom edit box-u
zadate eljenu vrednost.
Nakon zadavanja nove razmere i aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e biti
zatvoren, a program e na osnovu trenutnih gabarita crtea, odrediti veliinu tekstova i
simbola na ekranu u crtakim jedinicama. Kako je tampa tako organizovana, da se bez obzira
na postavljenu razmeru pri eksportu grafikih blokova, zadata veliina tekstova i simbola u
milimetrima na hartiji uvek potuje, to e promena razmere imati uticaja samo na ekranski
prikaz.
Obzirom da e Vam promena razmere realtivno esto trebati u radu sa programom, to imate
mogunost da ovaj combo box, pomou naredbe Ikone (vidi poglavlje 3.5.3), postavite i
u prostor predvien za prikaz ikona na ekranu. Znai, promenu razmere moete vriti i bez
ulaska u ovaj dijalog box.
Podela
Kako se lukovi u programu aproksimiraju kao niz pravih segmenata, to se pomou etiri
prikazana klizaa odreuje finoa njihove podele, i to kada su oni luni segmenti linisjkih
entiteta (lukovi), kada su deo 3D cilndra, 3D povri, ili pak kada je lukom odreena luna
promena grede, promenljivog poprenog preseka. Vodite rauna da e preterana finoa lukova
usporiti rad programa te je za preporuku da ove vrednosti ne menjate ve da korisitite
default postavljene vrednosti.
Preklapanje
Rezultati
U okviru ove kartoteke se mogu podesiti odreeni parametri koji utiu na nain prikazivanja
rezultata:
Prikaz ekstrema povrinskih entiteta - pomou ovog check box-a se definie da li e se pri
prikazivanju uticaja u povrinskim entitetima, u takama u kojima se nalaze ekstremi,
ispisivati vrednosti uticaja i odgovarajui simboli
Dve boje za izolinije i legende - pomou ovog check box-a se moe zahtevati prikazivanje
svih rezultata sa samo dve boje - jedne za pozitivne, a druge za negativne vrednosti
Poetni broj podela za povrinske - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podela za
prikazivanje rezultata u povrinskim entitetima. To znai da e se neki uticaj u povrinskim
entitetima prikazivati sa ovim brojem podela sve dok se u okviru naredbe za njegovo
prikazivanje ne zada neka druga vrednost
Poetni broj podela za beton - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podela za
prikazivanje rezultata dimenzionisanja betonskih ploa
Proraun
U okviru ove kartoteke definie se nain prorauna modela. Detaljna objanjenja ponuenih
opcija nalaze se u poglavlju 7.1.
U dijalog box-ovima nekih upozorenja, koja program u toku rada prikazuje, se moe zahtevati
da se oni vie ne pojavljuju i da se poslednji dati odgovor koristi ubudue. Aktiviranjem ovog
komandnog polja se takva podeavanja ponitavaju u svim dijalog box-ovima u kojima su
zadata.
3.5.3 Ikone
Pomou naredbe Ikone imate mogunost da sami odredite raspored ikona na
ekranu. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
U ovom dijalog box-u se radi sa pojedinanim ikonama koje se grupiu u logike celine, a
zatim se ovim grupama zadaje poloaj unutar izabranog tulbara. Izbor tulbara se vri iz
zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem levom uglu dijalog box-a.
Sve grupe ikona koje pripadaju izabranom tulbaru su prikazane u listi. Redosled grupa ikona u
listi ujedno odreuje i njihov poloaj na ekranu.
Poloaj selektovane grupe ikona u listi, a samim tim i na ekranu, se moe promeniti pomou
komandnih polja (na gore) i (na dole). Pored imena svake grupe u listi nalazi se check
box, ije stanje odreuje da li e se data grupa ikona prikazivati na ekranu.
Pomou komandnog polja Dodaj se u listu ubacuje nova grupa, dok se pomou
komandnog polja Brii selektovana grupa uklanja iz liste. S obzirom da se mogu brisati
samo prazne grupe, program e pri pokuaju brisanja grupe koja nije prazna izbaciti
odgovarajue obavetenje:
Sve ikone koje pripadaju selektovanoj grupi se prikazuju u donjem levom delu dijalog box-a,
istim redosledom kojim e se prikazivati na ekranu:
Poloaj selektovane ikone u grupi, a samim tim i na ekranu, se moe promeniti pomou
komandnih polja (na gore) i (na dole).
Selektovana ikona se moe ukloniti iz grupe aktiviranjem komandnog polja , dok se pomou
komandnog polja grupi moe pridruiti bilo koja nerasporeena ikona (nerasporeene ikone
su prikazane u desnom delu dijalog box-a).
Iz zatvorene liste, koja se nalazi iznad nerasporeenih ikona, se bira modul programa za koji
se odreuje raspored ikona na ekranu. Od izabranog modula zavisi koje e se ikone pojaviti u
dijalogu, s obzirom da se neke naredbe ne pojavljuju u svim modulima.
Pri rasporeivanju grupa ikona na ekranu, imate potpunu slobodu, s tim to se grupe
Sluajevi optereenja, Faze graenja, Razmera, kao i grupa Izbor uticaja (koja se
pojavljuje u modulu za obradu podataka) mogu postaviti samo uz gornju ivicu ekrana, s
obzirom da se u njima ne nalaze ikone, ve combo box-ovi, koji ne mogu fiziki da stanu uz
desnu ivicu ekrana. Ove grupe ne mogu da se izbriu iz gornjeg tulbara, pa je komandno polje
Brii disejblovano kada je neka od njih selektovana.
Kada se aktivira komandno polje OK program zatvara dijalog box i na ekranu prikazuje
raspored ikona koji je u njemu definisan. Ako postoji neka prazna grupa ikona izlazak iz dijalog
box-a nee biti dozvoljen, a program e izdati odgovarajue obavetenje.
3.5.4 Preice
Pomou naredbe Preice, bilo kojoj naredbi u programu moe se dodeliti
kombinacija tastera koja e se koristiti za njeno pokretanje. Ova naredba se nalazi u
padajuem meniju Setup, a njenim izborom otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
U donjem delu dijalog box-a su prikazane sve naredbe kojima se mogu dodeliti preice. Izbor
naredbe se vri klikom mia preko njenog imena, nakon ega se ona obeleava posebnom
bojom. Obzirom da se u listi nalazi veliki broj naredbi, omogueno je i njihovo pronalaenje
pomou tastature. U ovoj proceduri se klikom mia obelei bilo koja naredba, a zatim se sa
tastature unese prvo ili nekoliko poetnih slova imena eljene naredbe.
Kao preice se mogu zadati sva slova i svi brojevi, kao i njihove kombinacije sa tasterima
Ctrl i Shift. Ako se pokua zadavanje preice koja je ve u upotrebi program e izbaciti
odgovarajue obavetenje.
Uklanjanje preice se vri tako to se u gornjoj listi selektuje naredba kojoj je dodeljena, a
zatim se aktivira komandno polje Brii .
Imena datoteka, korisnik zadaje sam po svojoj volji, dok se ekstenzije odreuju programski.
Kako se u datotekama pored ulaznih podataka i mree konanih elemenata uvaju i rezultati
prorauna, to svaki model moe imati vie datoteka. Sve one imaju zajedniko ime, dok
progamski zadate ekstenzije odreuju koji se podaci u njima nalaze:
*.TWP - uvaju se podaci o samom crteu (modelu) kreirani u modulu Unos podataka, i
podaci o izgenerisanoj mrei konanih elemenata u modulu Formiranje mree
Sada moe nastupiti vie sluajeva, u zavisnosti od toga da li je za dati model izgenerisana
mrea konanih elemenata, da li postoje rezultati prorauna, i da li uinjene izmene utiu na
njih. U svim ovim sluajevima, program e Vas obavestiti svojom porukom, a izborom nekog
od ponuenih komandnih polja mogu se sprovesti sledee akcije:
Yes - promene se snimaju u datoteku pod tekuim imenom, a u sluaju da uinjene izmene
utiu na ranije formiranu mreu konanih elemenata i eventualno postojee rezultate
prorauna, ti podaci e biti uniteni (datoteka *.TWP_O e biti obrisana sa diska
raunara). Razlog ovome je vie nego jasan, jer podaci o mrei konanih elemenata i
rezultatima prorauna, moraju odgovarati sadraju crtea ulaznih podataka.
Ovakvu kontrolu program sprovodi i pri aktiviranju naredbi Uitaj i Snimi, koje se takoe
nalaze u okviru padajueg menija Datoteka, kao i pri izlasku iz programa ili pri prelasku u
druge module programa.
U sluaju izbora komandnog polja Yes ili No, aktivirana naredba Nova e biti nastavljena i
program e otvoriti prazan crte, kome e zadati privremeno ime Untitled. Sada na ovako
praznom crteu moete kreirati svoj model, a sledeim aktiviranjem neke od naredbi koje
menjaju tekui crte, program e Vas automatski ubaciti u proceduru naredbe Snimi kao,
gde ete imati mogunost da kreirani crte snimite pod imenom koje Vi zadate.
U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija:, nalazi se ime tekueg direktorijuma, a u
centralnom delu dijalog box-a su prikazani svi Tower-ovi ulazni fajlovi (*.twp), koji se nalaze
u tekuem direktorijumu. Ispred imena Tower-ovih ulaznih fajlova, kao i ispred imena pod
direktorijuma nalaze se odgovarajui simboli:
Samo uitavanje datoteke se odvija tako to se ona miem selektuje i aktivira komandno polje
Uitaj. Komandno polje Cancel je predvieno za odustajanje od procedure uitavanja
datoteke.
U sluaju da elite da radite sa nekom od datoteka koje su ranije kreirane, pomou naih
starih programa Tower i Planet, potrebno je da kliknete miem preko strelice koja se nalazi
sa desne strane zatvorene liste Tip fajla:, i za aktivne postavite datoteke koji imaju staru
ekstenziju: *.twr ili *.plw. Nakon ove operacije, u centralnom prozoru dijalog box-a za
uitavanje datoteka, pojavi er se sve datoteke koje imaju odabranu ekstenziju, odnosno koje
su kreirane pomou jednog od naih starih programa.
Obzirom da se nova verzija programa znaajno razlikuje od starih programa, to ete za uitane
stare datoteke, morati ponovo da izgeneriete mreu konanih elemenata i ponovo sprovedete
proraun.
Nakon selektovanja eljene datoteke starog formata i aktiviranja komandnog polja Uitaj, u
oblasti crtea e se pojaviti sadraj datog modela, sa kojim se sada moe nastaviti rad. U vrhu
ekrana e stajati privremno zadato ime Untitled. Samo kreiranje datoteke novog formata
*.twp moete sprovesti pomou naredbe Snimi ili Snimi kao.
Napomena:
Uitavanje datorteka se moe vriti i bez aktiviranja naredbe Uitaj. Naime program pamti
nazive poslednje etri datoteke sa kojima ste radili i njihova imena ispisuje u padajuem
meniju Datoteka. Jednostavnim klikom mia preko jednog od ponuenih imena, eljena
datoteka e biti otvorena.
Napomena:
Ovu naredbu treba s vremena na vreme aktivirati, kako bi se spreio gubitak veeg broja
podataka usled nestanka elektrine energije ili nekog drugog nepredvienog dogaaja.
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao i kod naredbe Uitaj.
Novo ime datoteke se zadaje u edit box-u Ime fajla: koji se nalazi u donjem delu dijalog
box-a. Zadavanjem novog imena, i aktiviranjem komandnog polja Snimi, ovaj dijalog box se
zatvara, a novoformirana datoteka u okviru tekueg direktorijuma postaje aktivna, odnosno
sve dalje operacije e se odnositi na novu datoteku. Ako je postojala i mrea konanih
elemenata i eventualno rezultati prorauna, a trenutno stanje crtea je bilo takvo da im je
odgovaralo, onda e biti kreirana i datoteka *.twp_o, pod novozadatim imenom. U
suprotnom sluaju, trenutni sadraj crtea e biti snimljen samo u datoteci sa ekstenzijom
*.twp.
Ako se za novo ime datoteke zada neko koje ve postoji, program e Vas o tome obavestiti
svojom porukom:
Izborom komandnog polja Yes, stari podaci koji su uvani u datoteci pod izabranim imenom
e biti uniteni, odnosno sada e im biti pridrueni podaci o trenutnom stanju crtea, dok e
izbor komandnog polja No oznaiti odustajanje od ove operacije i povratak na osnovni izgled
dijalog box-a naredbe Snimi kao.
3.6.5 Import
Pomou naredbe Import, imate mogunost da u sastav crtea ubacite sadraj
bilo koje od ranije kreiranih datoteka. Izborom ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box
kao i kod naredbe Ubaci, koja se nalazi u okviru padajueg menija Nivo (vidi poglavlje
2.11.4).
Pored toga, i sam tok naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci. Jedina razlika je u
tome to se kod naredbe Ubaci, sadraj selektovane datoteke ubacuje na tekui nivo, dok se
kod ove naredbe sadraj selektovane datoteke ubacuje na prozivoljno odabrano mesto na
crteu. Pored toga, sadraj importovane datoteke moe se postaviti u potpuno proizvoljan
nagnuti poloaj, u odnosu na globalni koordinatni sistem tekueg modela. Nakon selektovanja
datoteke za ubacivanje, program e sa komandne linije zahtevati da odredite poloaj globalnog
koordinatnog poetka datoteke, koja je selektovana za import.
Znai, sada je potrebno odabrati taku sa crtea, u koju e biti smeten koordinatni poetak
modela koji se ubacuje. Svakako da e poloaj svih entiteta, iz datoteke koja se ubacuje, biti
odreen njihovim udaljenjem od ovako postavljenog koordinatnog poetka.
Kako definisanje poloaja koordintanog poetka ne mora biti uvek najzgodnije reenje, to
program omoguava da se izborom proizvoljne take sa crtea, odredi poloaj referentne take
importovanog modela. Naime, izborom podopcije Ref.taka, komadna linija e promeniti
sadraj, te se sada od korisnika oekuje da odredi poloaj referentne take importovanog
modela.
Umesto izbora take sa crtea, desni klik mia e u oba sluaja dovesti do prihvatanja
podruzemvane opcije da se koordinatni poetak, odnosno referena taka, smesti u koodintani
poetak tekueg modela. Na ovaj nain se ceo importovani model translatorno pomera tako da
koordinatni poetak, odnosno refrentna taka, zauzme poloaj odabrane take.
U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni taster mia e importovanu globalnu
X osu postaviti u pravcu globalne X ose tekueg modela.
Kako se kroz prethodno zadate dve take moe postaviti beskonano mnogo ravni, to da bi
poloaj importovanih entiteta bio potpuno odreen program zahteva da odaberete taku koja
a se prethodno zadate dve take odrediti ravan koju formiraju globalne X i Y ose
importovanog modela.
U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni taster mia e importovanu XOY
ravan postaviti u XOY ravan tekueg modela.
Obzirom da je izborom i poslednje take poloaj svih importovanih entiteta potpuno odreen u
prostoru, program e otvoriti dijalog box za mapiranje osnovnih sluajeva optereenja.
Smisao i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci (vidi
poglavlje 2.11.4), te ga ovde neemo ponavljati.
Primena ove naredbe je velika kada se pojedini delovi kreirane konstrukcije mogu primeniti i
na nekom drugom modelu. Znai, tada je potrebno ukloniti suvine elemente konstrukcije i
pomou naredbe Snimi kao, snimiti sadraj samo modela koji se eli kasnije importovati u
neki drugi model. Ovakva logika, gotovo u potpunosti odgovara AutoCad-ovom nainu rada
sa blokovima crtea.
Izborom naredbe DXF Import, koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka, otvara
se dijalog box koji je identian dijalogu koji se otvara pri izboru naredbe Uitaj.
Jedina razlika je u tome, to se sada u listi prikazuju samo datoteke sa ekstenzijom *.DXF.
Nakon izbora eljene DXF datoteke, program e analizirati stanje u selektovanom fajlu i
otvoriti novi dijalog box.
Kako program omoguava da se geometrija svakog od layera-a, pretvori u drugi tip entiteta,
to je sada potrebno odrediti koji od layer-a e biti uitan, a koji ne. Prikazana lista ima
onoliko redova koliko ima i layer-a u datoteci koja se uitava. U levom delu liste su prikazani
svi layer-i iz uitanog DXF fajla, a u desnom delu podaci koji e za svaki od ovih layer-a
odrediti da li e oni biti uitani ili ne. Postupak se odvija tako to se klikom mia na strelicu
, koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere tip entiteta koji
elite da preuzme geometriju iz datog layer-a.
U okviru svakog reda, sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mestu stoji opcija Nita, a
zatim spisak svih entiteta za koje je predvieno da mogu preuzeti geometriju datog layer-a:
ploa, greda, povrinski oslonac, linijski oslonac, takasti oslonac, layer 1, layer 2, layer 3 i
Layer 4. Izbor opcije Nita znai da njenim izborom sadraj layer-a, koji je prikazan u
datom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste, dovee do uitavanja
sadraja datog layer-a i njegova geometrija e biti pridruena odabranom tipu entiteta.
Napomenuemo da se pri odreivanju poloaja takastih oslonaca pored taaka moe preuzeti
i teite zatvorene figure, kojom je on predstavljen u DXF datoteci (kvadrat, krug,
pravougaonik, itd.).
Pored mapiranja layer-a, program podrava i razlikovanje tipa entiteta po bojama. Naime,
postavljanjem prekidaa Boja na ukljueno stanje, u listi e se pojaviti onoliko redova koliko
ima i definsanih boja u fajlu koji se uitava.
Logika rada je ista kao i kada se mapiraju layer-i. Znai, za svaku od boja se moe odrediti
da li e biti uitana ili ne, i ako se uitava, koji tip entiteta e preuzeti njenu geometriju.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, i otpoee proces
uitavanja entiteta iz DXF datoteke. Jasno da e program uitati samo entitete sa vidljivih i ne
zamrznutih layer-a. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti sadraj DXF datoteke, pretvoren u
Tower-ove entitete, na nain kako je to zadato u prethodnom dijalog box-u. Svim
konstruktivnim elementima bie pridruen tekui set podataka, te pomou naredbe Promena
setova, moete naknadno svim entitetima lako pridruiti eljeni set numerikih podataka.
Napomenuemo da je pomou ove naredbe mogue uitavati i zakrivljene delove modela.
U edit box-u se zadaju ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara
aktiviranjem komandnog polja .
Iz zatvorene liste se vri izbor mernih jedinica koje e se koristiti pri eksportovanju modela.
Znaenje podataka koje treba zadati u odgovarajuim edit box-ovima je vie nego jasno, i oni
imaju prevashodnu ulogu da budu od pomoi pri kasnijem uitavanju datoteka u program.
Pored samog prikaza crtea, i ovi podaci e jasno ukazivati na sadraj date datoteke. Kako se
u program mogu uitavati i datoteke kreirane sa starim verzijama programima, koje su radile
u tanosti 1E-04, to se u donjem delu dijalog box-a programski ispisuje informacija o
tolerancijskoj tanosti sa kojom je datoteka kreirana.
U ovom meniju jedino nije omoguen direktan prelazak u modul Proraun modela, obzirom
da se on moe aktivirati jedino iz modula Formiranje mree.
Pri izboru bilo koje od ponuenih opcija, analizira se trenutno stanje crtea i po potrebi otvara
dijalog box sa upozorenjem o vrsti uinjenih izmena, identian kao i kod naredbe Uitaj.
Ako je kreiran novi model, logian potez je prelazak u modul za formiranje mree konanih
elemenata.
- ploasti
- gredni i
- granini (oslonaki).
Ploasti elementi mogu biti trougaonog i etvorougaonog oblika, pa samim tim i celokupnu
plou proizvoljne geometrije treba predstaviti skupom malih trouglova i etvorouglova. Oni se
moraju dodirivati samo po celim stranicama, a njihove dimenzije treba da su to ujednaenije,
odnosno mrea treba da bude to homogenija. U samom proraunu, bolji rezultati se dobijaju
za etvorougaoni nego za trougaoni element, pri emu se najbolji dobijaju za kvadratni. Iz
ovoga proizilazi da trougaone i razuene etvorougaone elemente treba koristiti samo na
mestima gde je geometriju nemogue opisati kvadratnim elementima.
Broj ploatih elemenata sa kojima predstavljamo neku plou ili zid, moe biti u veoma velikom
opsegu, i on naravno zavisi od veliine same ploe, odnosno zida, i komplikovanosti njihovih
kontura. Manji broj konanih elemenata znai krae vreme prorauna ali i loije opisivanje
modela, pa samim tim i nepreciznije rezultate. Sa druge strane, sa veim brojem elemenata
vernije opisujemo model, ali zato vreme prorauna raste. Prema tome, optimalno reenje je
negde u sredini: dovoljno veliki broj elemenata da bi se opisao model, ali ne preveliki jer je
posle odreene granice dobitak u tanosti izuzetno mali u odnosu na vreme prorauna. Tokom
rada sa programom, vrlo brzo ete stei iskustvo i oseaj za procenu optimalne mere po
pitanju broja konanih elemenata.
Gredni elementi mogu biti samo pravi, to znai da se lune grede na modelu zamenjuju nizom
pravih greda. Gustina mree kod grednih elemenata koji se nalaze unutar ploe utie kako na
kvalitet opisivanja lukova, tako i na kvalitet dijagrama uticaja u gredama, koji se mogu dobiti
u modulu Obrada rezultata prorauna (dijagrami se iscrtavaju na osnovu proraunatih uticaja
na krajevima izgenerisanih grednih elemenata). Za gredne elemente koji se nalaze van
gabarita ploe ovo pravilo ne vai i za njih nije potrebno generisati mreu konanih elemenata.
Prema tome, mrea konanih elemenata se ne mora generisati za modele koji u sebi ne sadre
ploe (gredne konstrukcije).
Iz svega napred reenog proizilazi, da nije ba lak posao napraviti korektnu mreu konanih
elemenata. Da bismo Vam u tome pomogli, razvili smo naredbu pomou koje se moe
automatski generisati mrea konanih elemenata.
Nakon izbora naredbe za generisanje mree konanih elemenata, program prvo ispituje
regularnost modela, odnosno automatski sprovodi testiranje kao kod naredbe Kontrola unetih
podataka (vidi poglavlje 3.3.5).
Konstrukcija mora biti stabilna i optereena, i ako ne postoje ni teoretski uslovi da ona bude
proraunata, nee se dozvoliti formiranje mree konanih elemenata, a korisnik e biti
upozoren.
Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola unetih podataka, otkrijte sve greke
koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
Ako su ispunjeni formalni uslovi da mrea konanih elemenata moe biti generisana, program
analizira geometriju modela i otvara dijalog box sledeeg izgleda.
Za odreivanje gustine mree konanih elemenata, imate dve mogunosti. Ili da kao ulazni
podatak zadate ukupan broj vorova na modelu, ili da zadate prosenu veliinu jednog
konanog elementa. Koji e od ova dva podatka biti zadat kao ulazni, zavisi iskljuivo od volje
korisnika i njegovih navika. Ovi podaci se zadaju u odgovarajuim edit box-ovima, koji rade
simultano. Naime, zadavanjem vrednosti u jednom edit box-u, automatski se proraunava i
prikazuje odgovarajua vrednost u drugom, tako da je potpuno sve jedno koji se od podatka
zadaje kao ulazni.
Default vrednosti koje program nudi u edit box-ovima, nalaze se unutar intervala moguih
vrednosti. Do njih je program doao analizom veliine i sloenosti modela, kao i na osnovu
samog ogranienja programa, po pitanju teorisjkog maskimalnog broja vorova (300000).
Napomenuemo da postavljeno teorijsko ogranienje od 300000 vorova ne znai i da model
sa ovolikim brojem vorova moe biti proraunat. To jednostavno zavisi od sloenosti modela i
ne moe se eskplicitno rei. Pored toga, izgenerisanu mreu od 300000 vorova moete
opcjom proreenja svesti na drastino manji broj elemenata koji je mogue proraunati.
Broj vorova koji program preporuuje treba uzeti sa velikom rezervom, obzrom da se pre
samog procesa generisanja mree konanih elemenata, ne moe dobiti pouzdana informacija o
potrebnom broju vorova. Prema tome, moe se desiti i sluaj da program ponudi mreu od
300000 vorova, a da ipak uspete da je izgenerieta sa recimo 250000 vorova. Znai u
sluajevima, kada se nudi maksimalna broj vorova, za preporuku je da pokuate da
izgeneriete mreu sa manjim brojem vorova.
Pored mogunosti zadavanje prosene veliine jednog konanog elementa, odnosno ukunog
broja vorova na modelu, postavljanjem check box-a Minimalna mrea na ukjueno stanje,
imate mogunost da od programa zahtevate da izgenerie mreu sa najmanjim moguim
brojem vorova.
Nakon zadavanja parametara kojima se definie gustina mree konanih elemenata, potrebno
je aktivirati komandno polje OK, nakon ega e otpoeti proces generisanja mree prema
zadatim kriterijumima.
U toku samog generisanja, na ekranu e stajati dijalog box, koji pokazuje da se odvija neki
proces.
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvroen, a na ekranu e se
pojaviti izgenerisana mrea konanih elementa.
Ako niste zadovoljni gustinom i oblikom mree konanih elemenata, postupak generisanja
moete ponavljati zadavanjem novih ulaznih parametara, sve dok ne dobijete zadovoljavajuu
mreu.
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na modelu e biti
markirane sve crtake greke.
Sada je potrebno da preete u modul Unos podataka, i popravite sve markirane crtake
greke.
Ako je tip crtake greke takav, da ga 3D kontola geometrije ne moe otkriti, program izdaje
sledee upozorenje.
Na osnovu sadraja upozorenja jasno se vidi u kom sklopu je problem. Sada je potrebno prei
u modul za unos podataka i postaviti za tekui 2D pogled, navedeni sklop. Pokretanjem
naredbe Kontrola geometrije i postavljanujem prekidaa Samo u 2D pogledu, na ukljueno
stanje, program e sada biti u stanju da markira crtake greke.
Napomena:
broj konanih elemenata treba da bude dovoljan da se funkcija promene uticaja moe
dovoljno dobro opisati
treba izbegavati etvorougaoni konani element ije stranice formiraju ugao blizak 180,
kao i trougaoni jako izdueni element.
Kako e program uvek izgenerisati mreu sa formalno regularnim konanim elementima (nee
se nikad javiti neregularni petougaoni elementi), to se na pojedinim vorovima sa mree
konanih elementa mogu pojaviti markeri upozorenja koji signaliziraju da te delove modela
treba vizuelno prekontrolisati (boju ovih markera moete podesiti pomou naredebe
Parametri). U sluaju da postoje neki elementi ne ba pravilnog oblika, tu zonu modela treba
ili progustiti na nain kako e to biti opisano u sledeem poglavlju, ili ponovo izgenerisati
mreu konanih elemenata, ali sada sa veim brojem vorova.
Sedma ema proguenja je proguenje Kapitel, koje poveava gustinu okolnih elementa
koji imaju zajedniki vor.
prvo se aktivira ikona koja predstavlja izabranu emu proguenja i tada e se od korisnika
zahtevati da na mrei konanih elemenata obelei zonu koja e biti proguena.
Proguenje za kapitel:
Napomena:
Proguavanje mree treba koristiti samo na modelima gde je to zaista i potrebno. U ostalim
sluajevima e se dobiti bolji rezultati za homogenu mreu. Naroito treba izbegavati
proguenja sa dijagonalama, jer kao to smo na samom poetku ovog dela uputstva rekli,
bolji rezultati se dobijaju za pravougaone nego za trougaone elemente. Dijagonalama je
poeljno proguavati samo jako razuene etvorougaone elemente.
4.5.2 Proreenje
U sluaju da izgenerisana mrea konanih elemenata ima veliki broj vorova, i da
elite da ubrzate proces prorauna, pri tom ne utiui mnogo na samu tanost, program e
Vam omoguiti da proredite mreu na proizvoljno odabranim delovima modela. Izborom
naredbe Proreenje, koja se nalazi u padajuem meniju Korekcija, na komandnoj liniji se
javlja poruka, kojom se od korisnika zahteva da na mrei konanih elemenata obelei zonu
koja e biti proreena.
Na kraju komandne linije nalazi se podopcija Dubina <1>, pomou koje je mogue zadati,
do kog stepena (dubine) je potrebno izvriti proraenje. Uzastopnim klikom mia preko ove
podopcije, ona menja svoj naziv iz koga se moe jasno videti koji je stepen proraenja
odabran. Stepen proreenja ide od 1-5, odnosno od manjeg ka veem proreenju.
Kada ste odabrali stpen proreenja, sam postupak definisanja oblasti je potpuno isti kao i u
naredbama za proguenje mree. Znai, zadaje se proizvoljna zatvorena poligonalna linija.
Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadate zone bie proreeni tako to e im, gde god
je to mogue, biti izbaeni nepotrebni vorovi (konani elementi, na ovaj nain dobijaju izgled
rombova).
Koju zonu ete odabrati za proreenje zavisi iskljuivo od Vaeg oseaja ta je to dobra mrea
konanih elemenata, a ta ne. Obino se za zone proreenja biraju delovi modela koji u svojoj
okolini ne sadre oslonce i koncentrisana optereenja koja mogu uzrokovati nagle promene
(skokove) u uticajima.
Napomena:
Napomenuemo da sa zadavanjem veeg stepena proreenja ne moe dobiti homogena
mrea, te ovu mogunost treba koristiti samo u sluajevima kada modeli imaju izuzetmo veliki
broj vorova, a tanost rezultata Vas ne interesuje na svim njegovim delovima. Tipian primer
ovakve primene je kod velikih zgrada, kada Vas ne interesuju uticaji u meuspratnim
konstrukcijama, ve samo u temeljima ili pak vertikalnim sklopovima od horizontalnog
optereenja. U takvim sluajevima, uticaji u meuspratnim konstrukcijama od vertiklanog
optereenja, mogu se proraunati u odvojenim datotekama, a uticaji na prostornom modelu sa
maksimalno proreenom mreom u meuspratnim konstrukcijama. Tada je potrebno, pomou
podopcije Kontura, za maksimalno proraenje selektovati sve meuspratne konstrukcije. Na
ovaj nain, drastino ete smanjiti broj vorova na mrei konanih elemnata, a rezultati
dobijeni proraunom, bie savim dobri za uticaje u verikalnim delovima konstrukcije i
temeljima.
Sada se od korisnika zahteva da select box-om zahvati vor koji eli da pomeri. U ovoj
proceduri nije mogue selektovati vorove iji je poloaj fiksiran samom geometrijom
konstruktivnih elemenata i optereenja. Nakon selekcije vora iji poloaj nije fiksiran, na
komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka.
Pomerajui mia po crteu, program e u DRAG modu iscrtavati geometriju okolnih elemenata
iji je selektovani vor zajedniki, sve dok mu klikom mia ne odredite novi poloaj. Program
e kontrolisati valjanost novog poloaja, i u sluaju da se sa njim ne bi dobili regularni konani
elementi, nee dozvoliti ovu operaciju.
U edit box-u Veliina segmenta, definia se duina segmenta, na koje e biti izdeljene
grede koje se nalaze van ploa, a stanje ponuenih prekidaa odreuje, da li e ba sve grede
van ploa biti ovako podeljene, ili samo one za koje je ovakva podela neophodna. Podela greda
van ploa je neophodna samo za oslonake grede (grede ispod kojih se nalaze linijski oslonci),
lune grede, i grede spregnutnog poprenog preseka. Na ovaj nain, du datih linijskih
elemenata, ubacuju se meu vorovi, te e njihova gustina odrediti i tanost rezultata u ovim
linijskim elementima konstrukcije. Naglasiemo da se ovaj parametar ne odnosi na grede i
linijske oslonce koji se nalaze unutar ploe, jer e u tom sluaju njihovu podelu odreivati
sama gustina mree konanih elemenata.
Kako podela i ostalih greda, koje se nalaze van ploa nije neophodna, to program po defult-
u, na ukljueno stanje postavlja prekida Samo neophodne. Ovo je uraeno zbog toga to
bi podela svih ostalih greda samo bespotrebno poveala broj vorova na mrei konanih
elemenata, bez ikakvog uticaja na tanost prorauna po teoriji I-og reda.
Ali, kako je programom predvien i proraun stabilnosti, proraun po teoriji II-og reda, a i
postupak modalne analize, to kod nekih modela moe biti od interesa da sve grede van ploa
budu podeljene na niz manjih delova. To se naroito odnosi na linijske konstrukcije kod kojih bi
ovakva, sitnija podela, dovela do poboljanja tanosti pri proraunu stabilnosti i proraunu po
teoriji II-og reda. Pored toga, pri modalnoj analizi, ovakva podela e kod linijskih konstrukcija
dovesti do mnogo preciznijeg prorauna pripadajuih masa u svakom novo dodatom voru du
greda koje se nalaze van ploe (vidi poglavlje 6.1). Znai kod ovakvih modela, za preporuku
je da na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede.
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a program e pri
kasnijem proraunu potovati ovde postavljeni parametar podele. U sluaju da reulatati
prorauna ve postoje, a parametar podele je promenjen, program e izdati odgovarajue
upozorenje.
Izbor komandnog polja Yes, dovee do gubitka postojeih rezultata prorauna, dok e izbor
komandnog polja No oznaiti povratak na dijalog box za definisanja parametara podele.
Da li ete podelu vriti za sve grede koje se nalaze van ploa, ili samo za one za koje je to
neophodno, zavisi iskluivo od Vas, i Vaeg oseaja za oekivanu tanost rezultata prorauna.
U nastavku, izneemo neka osnovna pravila koja Vam mogu biti od pomoi pri donoenju
odluke da li ete na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede.
- Ako se proraun sprovodi samo po teoriji I-og reda, podela svih greda van ploa nee imati
nikakvu ulogu na tanost prorauna.
- Zahtev za podelom greda, tamo gde to nije neophodno, nee izazvati nikakve tetne
posledice na samu tanost prorauna, ve e samo proraun biti sporiji, obzirom da je na
ovaj nain, dobijen bespotrebno vei broj vorova. Prema tome, ako niste sigurni da li je
podelu potrebno izvriti za sve grede van ploa ili ne, a model nema preveliki broj vorova,
iskorisite ovu mogunost.
- Kod modalne analize, zahtev za podelom svih greda zavisi iskljuivo od vrste konstrukcije
koju model predstavlja. Kod modela koji predstavljaju zgrade, grede koje se nalaze van
ploe uglavnom predstavljaju stubove. Kako je njima pripadajua masa znatno manja od
masa koje su koncentrisane u meuspratnim konstrukcijama, to finija podela stubova nee
dovesti do znaajnijeg poboljanja rezultata prorauna. Za linijske konstrukcije, za
preporuku je podeliti sve grede, jer su ovo ionako mali modeli koji se brzo proraunavaju.
Napomena:
Kako se zadati parametar podele greda, odnosi na sve grede van ploa, to u sluaju da elite
da ova podela bude razliita na pojedinim gredama, onda nemojte podelu zadavati pomou
ove naredbe, ve pri samom odreivanju poloaj greda na modelu, eljene grede nacrtajte iz
vie kolineranih segmenata. Ovako postavljene krajeve manjih greda, program e morati da
potuje i pri rasporeivanju masa a i pri samom proraunu.
Naredbe Undo i Redo, funkcioniu na potpuno isti nain kao i modulu za unos podataka,
stim to se vraanje korak unazad, odnosno unapred, ovde odnosi iskljuivo na mreu
konanih elemenata. Ostale naredbe, koje su prisutne u ovom modulu, ve su ranije opisane u
poglavlju 2.. Nain rada sa njima je identian ranije opisanom postupku.
5. PRORAUN STABILNOSTI
U okviru padajueg menija Stabilnost, u modulu za formiranje mree konanih
elemenata, nalazi se grupa naredbi za proraun i prikaz rezultata, za ovu vrstu analize
konstrukcije.
Znai, pomou naredebe Proraun koja se nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost,
od programa moete zahtevati proraun kritinih sila i duina izvijanja za sve grede na
modelu. Kako se proraun stabilnosti vri samo za zadate kombinacije u modulu Unos
podataka, to e ova naredba biti dostupna samo u sluaju da su prethodno zadate i
kombinacije optereenja. U protivnom program e izdati odgovaraju}e upozorenje.
Pod uslovom da postoje kreirane kombinacije, nakon izbora nardbe Stabilnost =>
Proraun, otvorie se dijalog box u kome se vri izbor kombinacija za koje treba sprovesti
proraun stabilnosti.
Kako za vee modele proraun stabilnosti moe trajati prilino dugo, to u desnom list box-u
imate mogunost da odaberete samo neke od kombinacija za koje elite proraun stabilnosti.
Uzastopnim klikom mia na kolonu St. u njoj se postavlja, odnosno ukida simbol .
Postojanje simbola u koloni St. oznaava da je data kombinacija selektovana za proraun
stabilnosti.
U levom list box-u, prikazani su svi zadati osnovni sluajevi optereenja. Kako se kritina sila
dobija iz izraza: N,kr = N,stalno + N,promenljivo, to je jasno da se pri proraunu
stabilnosti varira samo intenzitet promenljivih optereenja, dok intenzitet stalnog optereenja
ostaje nepromenjen. Iz tog razloga, u koloni St. je potrebno odrediti status svakog od
osnovnih sluajeva optereenja po pitanju njegovog promenljivog, odnosno stalnog karaktera.
Postojanje simbola u koloni St. oznaava da dati osnovni sluaj optereenja ima stalni
karakter, odnosno da se njegov intenzitet nee varirati pri proraunu stabilnosti. U koloni
Koef. moete svakom od optereenja za koje je definisano da ima stalni karakter, zadati
multiplikator sa kojim e dato osnovno optereenje ui u kombinaciju pri proraunu stabilnosti
(multiplikatori zadati pri kreiranju samih kombinacija nemaju nikakvu ulogu pri proraunu
stabilnosti, jer oni uglavnom predstavljaju koeficijente sigurnosti pri proraun uticaja po teoriji
I-og, odnosno II-og reda).
U donjem delu ovog dijalog box-a, nalaze se i dva edit box-a pomou kojih moete
zadavanjem drugaijih vrednosti od ponuenih, uticati na duinu i tanost samog postupka
prorauna stabilnosti.
Promena tekue kobinacije za koju je sproveden proraun stabilnosti, vri se pomou naredbe
Kritino optereenje, koja se takoe nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost.
Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
U prikazanoj listi ima onoliko redova, koliko i kombinacija za koje je sproveden proraun
stabilnosti. U svakom od prikazanih redova, nalaze se numeriki podatak o vrednosti
parametra koji predstavlja kritian faktor optereenja, pri kome dolazi do naruavanja
stabilnosti sistema za datu kombinaciju, Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog od
redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja
komandnog polja OK ta kombinacija postati tekua.
Naredba Prikaz rezultata, u okviru padajueg menija Stabilnost, radi kao prekida,
odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na
ukljueno stanje, na ekranu e na sredini svake od greda biti ispisana vrednost normalne sile
pri kritinoj vrednosti optereenja N,kr, a u zagradi podatak o koeficijentu izvijanja za
kritino optreenje sistema. Ove vrednosti se izraunavaju po sledeim formulama:
= l0/l = /l
(EI/N,kr)1/2
N,kr = N,stalno +
N,prom
Upotrebljene oznake u prethodnim formulama imaju sledea znaenja:
U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije, sada ispisuje i informaciju o
trenutno postavljenoj kombinaciji, za koju su na ekranu prikazani rezulatati prorauna
stabilnosti.
6. MODALNA ANALIZA
6.1 Proraun
Modalna analiza slui za proraun svojstvenih vrednosti i oblika oscilovanja
konstrukcije. Ovako dobijeni rezultati, koriste se kao ulazni podaci pri kasnijem seizmikom
proraunu konstrukcija. Pri modalnoj analizi, konstrukcija se opisuje sa njenom krutou i
rasporedom masa koje deluju na njoj. Da bi uopte moglo da se pristupi proraunu modalne
analize, neophodno je da model bude kreiran i da bude fomirana mrea konanih elemenata
(jasno da za modele koji se sastoje iskljuivo od linijskih elementa, formiranje mree konanih
elemenata nije neophodno). Kako su nakon formiranja mree konanih elemenata, poznati svi
podaci koji opisuju geometriju i krutost modela, to je za sprovoenje modalne analize potrebno
jo zadati poloaj i intenzitet svih masa koje deluju na objektu. Sam proraun, kako intenziteta
masa tako i odreivanja njihovog teita, bio bi dugotrajan i mukotrpan posao, te smo zbog
toga razvili potpuno automatizovan postupak za odreivanja pripadajuih masa svakom od
izgenerisanih vorova sa mree konanih elemenata.
Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Modalna analiza, program prvo
ispituje da li ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box sledeeg izgleda.
U ovom sluaju, pomou naredbe Kontrola unetih podataka, otkrijte sve greke koje e
program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
Ako je model ispravan po pitanju kontrole unetih podataka, program e samo za linijske
konstrukcije proveriti, da li ste pomou naredbe Podela greda van ploa, zahtevali podelu
svih greda na manje segmente (vidi poglavlje 4.6). Ako to nije sluaj, program e izdati
sledee upozorenje.
Ako su ispunjeni svi formalni uslovi da proraun moe biti sproveden, program e otvoriti
dijalog box sledeeg izgleda.
U listi koja se nalazi u gornjem delu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i
osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim
e se mnoiti sva zadata optereenja u okviru datog osnovnog sluaja optereenja pri
proraunu masa. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite pojedinim seizmikim
propisima koji tano definiu koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta
(na primer: 100% stalnog tereta, 100% optereenja od snega i 50% od projektovanog
korisnog optereenja). to se tie sopstvene teine konstrukcije, ona e biti uzeta u obzir
jedino ako je zadata u okviru nekog od osnovnih sluajeva optereenja.
U edit box-u Broj tonova zadaje se eljeni broj tonova, koji ne moe biti vei od 128
(ogranienje programa).
Komandno polje Napredne opcije seizmikog prorauna otvara dijalog box u kome se
mogu definisati napredne opcije seizmikog prorauna.
- Realni raspored masa masa se nalazi u svakom voru konstrukcije, a veliina svake
mase je sraunata na osnovu vertikalne komponente optereenja koja deluje u tom
voru. Ovo je podrazumevani nain grupisanja masa i ekvivalentan je grupisanju masa
u programu Tower 5.
- Mase grupisane u nivoima izabranih tavanica kod ovog naina korisnik bira
horizontalne nivoe (nivoe tavanica) u kojima e koncentrisati mase.
Ovim nainom grupisanja, mase iz vertikalnih elemenata konstrukcije (zidova, stubova) bie
dodeljene tavanicama i to e program izvesti automatski. Izbor nivoa u kojima e se grupisati
mase vri se ukljuivanjem check box-ova u listi tavanica (nivoa).
Ostale napredne opcije seizmikog prorauna slue za uticanje na karakteristike modela koje
se pri seizmikoj analizi (modalnoj analizi i proraunu uticaja u seizmikim sluajevima
optereenja) razlikuju od karakteristika modela za statiku analizu.
Napomena:
Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravni, i pri tome
optereenje deluje ili u istoj, ili pak u upravnoj ravni, program e ovakav model pri proraunu
proglasiti za ravanski. To e za posledicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi nepotrebni
stepeni slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da elite da
sprovedete prostorni proraun za ravanski model, neophodno je da program prevarite, tako to
ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravanskom modelu zadati jednu
koncentrisanu silu iji vektor ne sme pripadati ni ravni konstrukcije ni ravni koja je upravna na
nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorisati pri obradi rezultata. Tipian primer
primene prostornog prorauna je kada elite da dobijete forme oscilovanja i van ravni kojoj
pripada model.
Napomena:
U sluaju da model sadri vie faza graenja, tada e se proraun modalne analize odnositi
uvek na poslednju fazu.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, obezbedite dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
Iako program pre samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definisanju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene greke, koje
izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku reavanja
sistema jednaina. U ovom sluaju, program e prekinuti proces reavanja i izdati
odgovarajue upozorenje.
Sada se morate vratiti u modul za unos podataka i otkloniti sve pogreno zadate podatke. Pri
otklanjanju ovakvog tipa greaka, naredba Kontrola unetih podataka Vam nee biti od
pomoi jer se ne radi o oiglednoj greci, koju je program mogao sam da otkrije, a sistem je
ipak labilan.
U prikazanoj listi ima onoliko kolona koliko i proraunatih formi oscilovanja. U svakom od
prikazanih redova, nalaze se numeriki rezultati prorauna za dati ton, i to podatak o periodu
oscilovanja konstrukcije i o frekvenciji. Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog od
redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja
komandnog polja OK taj ton postati tekui.
U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije sada ispisuje informaciju o
trenutno postavljenom tekuem tonu i vrednost njegovog perioda oscilovanja, odnosno
frekvencije.
Komandna polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom
komandnog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunara
kao AVI fajl koji moete kasnije, van okruenja programa Tower, putati kao posebnu
animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player.
Komandno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg
tona.
Kada ste odabrali sve mase za koje Vas intersuje zbirna vrednost, klik na desni taster mia e
oznaiti kraj procedure selektovanja, a na ekranu e se pojaviti dijalog box sa eljenom
informacijom.
Naime, na ovaj nain moete dobiti informaciju koliki je ukupan zbir proizvoljno odabranih
masa.
Izborom podopcije Izvetaj sa komandne linije, otvara se dijalog box u kome je mogue
sumirati mase po nivoima (horizontalnim ravnima).
Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-u za editovanje nivoa (vidi
poglavlje 2.11.1). Jedina razlika je u tome, to se na slici za svaki od postavljenih nivoa,
pored njegove visinske koordinate i naziva, ispisuje i njemu pripadajua masa.
Algoritam prorauna pripadajuih masa odvija se tako, to u masu posmatranog nivoa, pored
svih masa koje imaju istu visinsku Z koordinatu kao i sam nivo, ulaze i sve mase koje se
nalaze izmeu horizontalnih ravni koje su postavljene na polovini visinske razlike sa susednim
nivoima. Ako iznad posmatranog nivoa nemi ni jedan drugi nivo, tada e u masu tog nivoa ui i
sve mase koje imaju veu visinu koordinatu od posmatranog nivoa. Ista logika vai i ako ispod
posmatranog nivoa nema ni jednog drugog nivoa. Prema tome, ako na modelu postoji samo
jedan nivo, njemu pripadajua masa e odgovarati ukunoj masi celog modela.
Pri prvom pozivu ove naredbe, program po deafult-u postavlje sve nivoe koji su ranije
kreirani pomou naredbe za editovanje nivoa. Meutim, kako ovi nivoi nemaju nikakve veze sa
prethodno postavljenim nivoima na modelu, to poloaj ovih nivoa moete potpuno slobodno
editovati, dodavanjem novih, ili pak brisanjem postojeih. Na ovaj nain imate potpunu
slobodu da po svojoj elji sumirate mase u odnosu na proizvojno postavljene horizontalne
ravni.
Kako se kompletan padajui meni Modalna analiza, nalazi i u modulu za obradu rezultata
prorauna, to ete imati mogunost da sve podatke o sprovedenoj modalnoj analizi priloite i u
projekat. Eksportom grafikih blokova u toku izvrenja naredbe Mase, imaete mogunost da
u projekat ubacite crtee sa oznaenim poloajem i intenzitetom masa. Pored toga, u projekat
moete priloiti i sliku svih kreiranih nivoa sa informacijom o pripadajuim masama. O nainu
kreiranja projektne dokumentacije bie vie rei u poglavlju koje se odnosi na modul za obradu
rezultata prorauna.
U ovom dijalogu se moe podesiti nain prikaza masa u modelu. Pri ukljuenom stanju check
box-a Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa), umesto prikazivanja mase u
svakom voru modela prikazuje se simbol samo jedne jedine mase u teistu svakog nivoa.
Mase elemenata koji ne lee u ravni nivoa preraspodeljuju se najbliim nivoima.
Prikazivanje mase u svakom voru modela Prikaz jedan nivo jedna masa
(u teitu nivoa)
Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz centra krutosti nivoa, program prikazuje
poloaj centra krutosti u svakom nivou. Centar krutosti se odreuje na osnovu rasporeda i
krutosti indirektnih elemenata (stubova i zidova) za svaki nivo.
U edit box-u Procenat uea zidova moe se definisati procenat sa kojim se u obzir
uzima krutost zidova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese
vrednost 0, zidovi se nee uzeti u obzir.
U edit box-u Procenat uea stubova moe se definisati procenat sa kojim se u obzir
uzima krutost stubova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese
vrednost 0, stubovi se nee uzeti u obzir.
Pomou komandnih polja za kreiranje izvetaja mogu se tabelarno prikazati podaci o veliini
mase na svakom nivou, koordinate teita mase na svakom nivou, kao i koordinate centra
krutosti na svakom nivou.
7. PRORAUN MODELA
7.1 Namena i opis rada modula
Modul za proraun, metodom konanih elemenata odreuje uticaje u ploatim,
grednim i graninim elementima. Sam postupak se odvija tako to se prvo vri priprema
podataka, odnosno sadraj crtea sa definisanim podacima o konstrukciji i optereenju se
numeriki obrauje. Na osnovu pripremljenih podataka, formira se globalna matrica krutosti
sistema sa odgovarajuim slobodnim lanovima, i za ovako formiran sistem linearnih
jednaina, sprovodi se prvo prenumeracija, a potom i sam postupak reavanja (dekompozicija
sistema jednaina). Iz dobijenih reenja, program prvo izraunava pomeranja, a potom iz njih i
sve potrebne presene sile u modelu.
Kako konstrukcije mogu biti proizvoljne geometrije i sloenosti, to sistem jednaina koji se
formira moe imati veliki broj nepoznatih. Kod ravanskih problema, u svakom voru sa mree
konanih elemenata, javljaju se tri nepoznata pomeranja, dok se kod prostornih konstrukcija u
svakom voru javljaju nepoznatih est pomeranja.
Za efikasan proraun, naroito velikih modela, neophodno da imate dovoljno raspoloive, kako
virtualne tako i RAM memorije. Nain podeavanja ovih parametara, detaljno je opisan u
poglavlju 1.1 Potrebna konfiguracija raunara.
Program Tower raspolae sa dva proraunska modula (solvera). Prvi, takozvani standardni
solver je isti solver koji se koristi i u programu Tower 5. To je direktni in-core solver,
velike brzine prorauna. In-core oznaava da se ceo sistem jednaina reava odjednom, to
dovodi do ogranienja kapaciteta. Drugi, takozvani solver velikog kapaciteta je novi solver.
To je direktni, out-of-core solver. Out-of-core oznaava da se sistem jednaina reava tako
to se deli u niz manjih sistema jednaina (blokova) koji se zasebno raunaju, a za pamenje
rezultata faktorizacije i dekompozicije ovih blokova se koriste privremeni fajlovi na disku. Ovaj
solver ima daleko vei kapacitet nego in-core solver, ali zbog sloenijeg postupka koji se uz
to sastoji od vie faza, brzina vrenja prorauna je manja.
Korisnik moe da izabere solver sa kojim eli da vri proraun modela u dijalog box-u naredbe
Funkcionalnost, u poglavlju Proraun.
Ukoliko je izabran solver velikog kapaciteta, moe se ograniiti njegova upotreba samo na
velike modele, odnosno na modele koji mogu biti preveliki za standardni solver. Izborom check
box-a Koristi samo za modele sa vie od 40000 vorova, modeli sa manje od 40000
vorova reavae se standardnim solverom.
Reavanje sistema jednaina veoma intenzivno koristi resurse raunara. Podeavanjem nivoa
prioriteta prorauna odreuje se njegov prioritet pri korienju procesora i ostalih resursa
raunara u odnosu na druge procese koji su istovremeno aktivni. Predviena su tri nivoa:
Pri normalnom prioritetu, vreme trajanja prorauna je najkrae, a kada je prioritet najmanji, u
toku prorauna mogue je raunar koristiti i za rad u nekim drugim programima.
Tokom rada, solver velikog kapaciteta snima velike koliine podataka na disk u obliku velikih
fajlova, tako da mu je potrebno dosta slobodnog prostora na disku, reda veliine nekoliko
gigabajta. Nakon prorauna, ti fajlovi se briu i ne zauzima se prostor na disku. Program za
smetanje privremenih fajlova koristi direktorijum koji je operativni sistem (Windows)
predvideo za tu namenu. Taj direktorijum se nalazi na istoj particiji (disku) na kome je
instaliran Windows. U sluaju da na toj particiji nema dovoljno prostora, omogueno je da
korisnik sam definie direktorijum (a samim tim i particiju, odnosno disk) za smetanje ovih
velikih privremenih fajlova. Kada se check box Korisnik sam definie folder gde e se
praviti veliki privremeni fajlovi postavi na ukljueno stanje, u edit box-u ispod njega se
moe uneti putanja do nekog ve postojeceg foldera.
Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Moduli, program prvo ispituje da li
ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box sledeeg izgleda.
Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola unetih podataka, otkrijte sve greke
koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
Ako su ispunjeni formalni uslovi da proraun moe biti sproveden, program e otvoriti dijalog
box sledeeg izgleda.
U ovom dijalog box-u se nizom ponuenih parametara odreuje nain i vrsta prorauna. O
znaenju ovih parametara, bie vie rei u narednim poglavljima ovog dela uputstva.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee odabrani nain prorauna. U toku samog
prorauna, na ekranu e stalno stajati dijalog box u kome se prikazuje kako napreduje proces
reavanja.
U ovom dijalog box-u je prisutno i komandno polje Cancel ijim izborom moete odustati od
zapoetog prorauna.
Napomena:
Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravni, i pri tome
optereenje deluje ili u istoj, ili pak u upravnoj ravni, program e ovakav model pri proraunu
proglasiti za ravanski. To e za posledicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi nepotrebni
stepeni slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da elite da
sprovedete prostorni proraun za ravanski model, neophodno je da program prevarite, tako to
ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravanskom modelu zadati jednu
koncentrisanu silu iji vektor ne sme pripadati ni ravni konstrukcije ni ravni koja je upravna na
nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorisati pri obradi rezultata.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, obezbedite dovoljno
raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
Iako program pre samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove
fleksibilnosti u definisanju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene greke, koje
izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku reavanja
sistema jednaina. U ovom sluaju, program e prekinuti proces reavanja i izdati
odgovarajue upozorenje.
Na osnovu podatka o tome koja jednaina je uzrok singularnosti matrice, moe se dobiti
informacija o poloaju vora i njegovom stepenu slobode koji je uzrok labilnosti. Program na
modelu obeleava labilan vor i ispisuje oznaku datog stepena slobode (Xp, Yp, Zp, Xr, Yr i
Zr).
Simbol labilnog vora ostaje vidljiv i u modulu za unos podataka kako bi se lake mogao
otkloniti uzrok labilnosti. Ovaj simbol e nestati sa modela pri ponovnom pokretanju prorauna
ili aktiviranjem komande Reset u modulu za obradu rezultata.
U ovom sluaju, program je reio sistem jednaina, ali u modelu su za pojedine sluajeve
optereenja pronaeni vorovi sa prevelikom deformacijom, koja je oigledno posledica
greke. Kontrola postojanja prevelikih deformacija vri se nakon prorauna, prilikom
inicijalizacije rezultata u modulu za obradu rezultata, i tom prilikom program izdaje
odgovarajue obavetenje.
Mogue je da vie vorova ima velike deformacije, ali samo e prvih 5-6 biti navedeno i
obeleeno na crteu. Granica za prevelike deformacije je ono pomeranje vora koje je vee
od gabarita modela ili ona rotacija vora koja je vea od 90 stepeni.
Zbog svoje specifinosti, proraun po teoriji II-og reda, bie dostupan samo za uobiajene
konstrukcije, dok e za egzotine mogunosti koje program nudi, biti nedostupan. Tu se pre
svega misli na modele koji u sebi sadre faze graenja, zadato pokretno optereenja, zahtev
za konstruisanje uticajne linije, pomeranje oslonaca i temperaturne uticaje. Proraun po teoriji
II-og reda nee biti mogu ni za modele koji u sebi ne sadre ni jedan gredni element.
Ako u modelu postoji barem jedna greda koja se nalazi van ploe, a prethodno niste pomou
naredbe Podela greda van ploa, zahtevali podelu svih greda na manje segmente (vidi
poglavlje 4.6), program e nakon zahteva za proraun, izdati sledee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja greku ve slui kao podsetnik da je za ovakvu vrstu prorauna
preporuljivo da sve grede koje se nalaze van ploa izdeliti na manje segmente. Komandno
polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor komandog polja Yes dovesti do
nastavka prorauna po teoriji II-og reda. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pred proraun
stabilnosti, obzirom da se i on zasniva na proraunu po teroiji II-og reda.
Gornji deo dijaloga identian je dijalogu koji se otvara pri pokretanju prorauna modela bez
nelinearnih elemenata.
Svi ponueni standardi za seizmiki proraun, baziraju se ili na multi modalnoj analizi, ili na
metodi ekvivalentnog statikog optereenja. Multi modalna analiza predstavlja taniji
portupak, ali su za razliku od metode ekvivalentnog statikog otereenja, njeni rezultati dosta
nepregledni obzirom da su dobijeni nekom od statistikih metoda, te su uvek istog znaka,
odnosno uvek imaju pozitivnu vrednost.
Ova metoda ne uzima u obzir uticaje od viih tonova oscilovanja konstrukcije. Kao ulazni
podatak, zadaje se period oscilovanja konstrukcije iz prvog tona koji odgovara translatornom
pomeranju u zadatom pravcu delovanja zemljotresa. Na osnovu ovog ulaznog podataka, i
ostalih koje definie dati standard, proraunavaju se zamenjujue statike sile koja na celom
modelu deluju u pravcu zadatog zemljotresa. Na taj nain dobijaju se seizmiki sluajevi
optereenja koji po karakteru u potpunosti odgovaraju bilo kom drugom zadatom optereenju
na modelu. Velika prednost ove metoda je u tome to proraunate presene sile imaju
odgovarajui predznak te svi dijagrami presenih sila dobijaju oekivani oblik.
Multimodalna analiza
Sam postupak se moe grubo podeliti na dva dela. I to na deo u kome se vri modalna analiza,
i deo u kome se vri proraun odgovarajuih seizmikih sila, na osnovu rezultata prethodno
sprovedene modalne analize. Prema tome, pre samog seizmikog prorauna obavezno je
sprovesti modalnu analizu (vidi poglavlje 6). Na osnovu perioda i formi oscilovanja, za sve
prethodno sraunate tonove oscilovanja, i na osnovu ulaznih podataka vezanih za dati
standard, program za svaku od masa na modelu sraunava odgovarajuu inercijalnu silu.
Svaka od ovako proraunatih inercijalnih sila deluje u pravcu oscilovanja konstrukcije u okviru
datog tona
Kako se veliine projektnih seizmikih sila sraunavaju posebno za svaki oblik sopstvenih
oscilacija objekta, to program interno sprovodi analizu za n nezavisnih sluajeva optereenja,
pri emu broj sluajeva optereenja n odgovara proizvodu zadatih pravaca delovanja
zemljotresa i broju proraunatih svojstvenih vrednosti oscilovanja konstrukcije. Po zavrenom
proraunu program sada sve ove interne sluajeve optereenja redukuje na onoliko sluajeva
optereenja koliko je i zadato pravaca delovanja zemljotresa.
Merodavne presene sile za svaki od zadatih pravac delovanja zemljotresa, dobijaju se jednom
od statistikih metoda - CQC ili SRSS.
F= f
n m
n f
nm m
8 2 (1 + r )r 3 / 2
nm =
(1 r 2 ) 2 + 4 2 r (1 + r ) 2
F= f
n
n
2
Izbor standarda
Zatvorena lista, pomou koje se vri izbor propisa po kojima e se sraunavati seizmike sile,
bie dostupna tek nakon postavljanja prekidaa Seizmiki proraun na ukljueno stanje.
Ako prethodno nije sprovedena modalna analiza, tada ete seizmiki proraun moi da
sprovedete jedino za standarde koji se zasnivaju na metodi ekvivalentnih statikih sila.
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom multimodalne analize (EUROCODE, SNIP,
BULG, SIA262, JUS multimodalna, proizvoljna spektralna kriva)
Za ove propise neophodno je izvriti modalnu analizu pre sprovoenja seizmikog prorauna.
Napredne opcije seizmikog prorauna koje su izabrane pri modalnoj analizi, vaie i pri
proraunu seizmikih sluajeva optereenja.
Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom ekvivalentnog statikog optereenja (JUS,
HRN-N, SIA)
Ukoliko je modalna analiza ve sprovedena, u dijalogu e biti prikazani parametri koji su zadati
za proraun modalne analize. Preporuljivo je, ali nije neophodno, da se modalna analiza i
seizmiki proraun sprovode sa istim parametrima. Ako to nije sluaj, program e pri izlasku iz
dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje.
7.3.4.1 EUROCODE
U gornjem delu dijalog box-a se zadaju parametri koji definiu vrstu tla, tip konstrukcije,
intenzitet seizmikog dejstva, itd., a u listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a, definie
se pravac delovanja zemljotresa.
gde
Se(T) je ordinata elasticnog spektra odgovora
T je period oscilovanja linijskog sistema sa jednim stepenom slobode
ag je projektovano ubrzanje tla
TB donja granica za period oscilovanja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem
Tc gornja granica za period oscilovanja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem
TD vrednost koja definise pocetak oblasti spektra sa konstantnim pomeranjem
S parametar tla, velicina direktno zavisna od kategorije tla.
korekcioni faktor zavisan od priguenja, sa referentnom vrednou od 1.0 za viskozno
priguenje od 5%
Eurocode 8 EN 1998-1 preporuuje upotrebu dva tipa spektra: Tip 1 i Tip 2 koji su definisani
za tipove tla A,B,C,D i E. Koji ce se od ova dva tipa spektra izabrati zavisi od karakteristike
najverovatnijeg zemljotresa.
Nacionalnim Aneksom mogu biti predvieni razliciti spektri odgovora.
A stena ili neke druge stenolike geoloske formacije ukljuujui najvise 5m slabijeg
materijala na povrini
B krute naslage peska, ljunka ili prekonsolidovane gline, najmanje debljine nekoliko
desetina metara sa karakteristikom postepenog poveanja mehanikih osobina sa
dubinom
C duboke naslage srednje gustog peska, ljunka ili srednje krutih glina sa debljinom od
nekoliko desetina do mnogo stotina metara
D naslage rastresitog tla bez kohezije (sa ili bez izvesnih mekih kohezionih slojeva)
E tlo koje se sastoji od naslaga tla tipa C i D sa debljinom koja varira izmedju 5 i 20m,
ispod kojeg se nalazi vri materijal.
Kategorija znaaja
gde su
q faktor ponaanja
donja granica elastinog spektra, preporuena vrednost je 0.2
Faktor ponaanja
Faktor ponaanja je uveden kao mera disipacije energije i sraunava se prema sledeem
izrazu:
q = q0 x kD x kR x kW 1.5
Faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti (kD) treba usvojiti prema sledeem:
kD = 1,00 za DC H
kD = 0,75 za DC M
kD = 0,50 za DC L
Faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini (kR) ima sledee vrednosti:
Faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima (kW)
usvaja se prema sledeem:
kW = 1 / (2,5 - 0,5 a0) 1 za sistem zidova, dvojni sitem sa dominantnim zidovima i sitem sa
jezgrom (a0 je preovlaujui odnos dimenzija zidova
konstruktivnog sistema - odnos visine prema duini zida)
Odnos ag/g
Tip spektra
Osim dva podrazumevana tipa spektra (Tip 1 i Tip 2) za koje se automatski postavljaju
vrednosti parametara S, Tb(S), Tc(S) i Td(S) za sve kategorije tla (A,B,C,D,E),
programom je omogueno definisanje novih elastinih spektara ubrzanja saglasnih sa
Nacionalnim Aneksima.
Edit box-ovi omoguavaju definisanje sva etiri parametra sa kojim se definie neka spektralna
kriva. Nakon unoenja parametara koji definiu novu spektralnu krivu, ukoliko elite istu da
trajno zapamtite, aktivirajte komandno polje za snimanje . Komandno polje je predvieno
za brisanje neke ranije definisane spektralne krive.
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem odgovarajuih
koeficienata u kolonama kx, ky i kz, u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv.
Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije
neophodno prethodno sprovesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog
box sledeeg izgleda.
S = Ko x Ks x Kd x Kp x G
U gornjem delu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla (ovaj parametar zajedno sa zadatim
periodom oscilovanja konstrukcije odreuje vrednost koeficienta dinaminosti Kd), seizmike
zone (=> Ks), kategorije objekta (=> Ko) i vrste konstrukcije (=> Kp), te e program na
osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficiente koji se koriste u formuli za proraun
ukupne seizmike sile koja deluje na objekat.
Kategorija objekta
- I kategorija (Ko=1.50)
Zgrade sa prostorijama predvienim za vee skupove ljudi (bioskopske dvorane, pozorita,
fiskulturne izlobene i sline dvorane), fakulteti, kole, zdravstveni objekti, zgrade
vatrogasne slube, objekti veze koji nisu uvrteni u prethodnu kategoriju (PTT, RTV i drugi),
industrijske zgrade sa skupocenom opremom, svi energetski objekti instalisane snage do
40MW, zgrade koje sadre predmete izuzetne kulturne i umetnike vrednosti i druge zgrade
u kojima se vre aktivnosti od posebnog interesa za drutveno-politike zajednice.
- II kategorija (Ko=1.00)
Stambene zgrade, hoteli, restorani, javne zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju,
industrijske zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju
Kategorija tla
Vrsta konstrukcije
- 1. (Kp=1.00)
Sve savremene konstrukcije od armiranog betona, sve eline konstrukcije osim
konstrukcija navedenih u taki 2 ovog lana, sve savremene drvene konstrukcije osim
konstrukcija definisanih u taki 3 ovog lana.
- 2. (Kp=1.30)
Konstrukcije od armiranih zidova i eline konstrukcije sa dijagonalama.
- 3. (Kp=2.00)
Konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili spratom, odnosno naglom promenom krutosti,
kao i konstrukcije od obinih zidova.
Kako se za objekte do 5 spratova raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema
priblinom obrascu:
gde je:
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrednost usvaja visinsku koordinatu najnie
potavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadate visine svakako nee ui u
proraun seizmikih sila.
Prekida 15% sile, odnosi se na lan 31, koji regulie da se za objekte preko 5 spratova,
prema prethodno navedenoj formuli rasporeuje samo 85% ukupne seizmike sile koja deluje
na objekat, a da se preostalih 15% sile zadaje da deluje kao koncentrisana sila u vrhu objekta.
Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, aktivan e postati i edit box Zg= u kome
treba zadati referentnu visinu koja odreuje vrh objekta (program po default-u za ovu
vrednost usvaja najvii postavljeni nivo u objektu). Naime, svim masama koje se nalaze na toj
i veoj visinskoj koordinati, program e srazmerno njihovim intenzitetima raspodeliti 15%
ukupne seizmike sile kao koncentrisane sile.
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem ugla u koloni
() (uglu od 0 odgovara pravac globalne X ose), potrebno je u koloni T zadati i period
oscilovanja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno sproveli i modalnu analizu, tada e
se na desni klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa
proraunatim periodima oscilovanja konstrukcije za sve zahtevane tonove.
Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrednost e biti upisana u
koloni T. Ovde emo kao veoma vanu stvar napomenuti da period oscilovanja konstrukcije
mora odgovarati tonu u kome je dominantna translatorna oscilacija u datom pravcu, i ako ima
vie tonova u kojima je dominanto pomeranje u tom pravcu, tada od svih tih vrednosti treba
za perid oscilovanja odabrati najveu (uticaj prvog tona za dati pravac).
U uvodnom delu ovog dela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog
optereenja moe primeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je predviena
mogunost zadavanja potpuno prozivoljne vrednosti u koloni T. Ovakav nain seizmikog
prorauna ima vie primena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija. Tada imate
mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati ponaanje
konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako sraunate periode oscilovanja, unesete kao ulazni
podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Drugi razlog moe biti i
u tome da uopte nemate potrebu za sprovoenjem modalne analize ve elite da za vrednost
koeficienta dinaminosti Kd umesto stvarne vrednosti usvojite maksimalnu pravilnikom
dozvoljenu vrednost (Kd=1.0). U takvim sluajevima ete za period oscilovanja konstrukcije, u
svim zadatim pravcima delovanja zemljotresa, zadati dovoljno malu vrednost, recimo T=0.1.
Svakako da ovaj nain ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje reenje, koje
za mnoge objekte moe biti zadovoljavajue.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
U listi koja se nalazi u gornjem delu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i
osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim
e se mnoiti sva zadata optereenja u okviru datog osnovnog sluaja optereenja pri
proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tano
definie koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem
komadnog polja OK, otpoee seizmiki proraun.
Izbor ovog standarda e biti mogu jedino ako je prethodno sprovedena modalna
analiza. Algoritam koji se nudi u ovoj opciji, zasniva se na pravilniku o tehnikim normativima
za projektovanje i proraun inenjerskih objekata u seizmikim podrujima. Pravilnik jo nije
usvojen, ali ga u programu nudimo kao opciju zbog toga to se oslanja na potpune rezultate
modalne analize i teoriju dinamike konstrukcije, a pored toga dosta je slian i ostalim
standardima koji se primenjuju u svetu.
U gornjem delu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone i kategorije objekta,
na osnovu ega e program usvojiti odgovarajue koeficiente koji se koriste u formulama za
proraun seizmikih sila, a u listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost
da zadate proizvoljan broj pravaca mogueg delovanja zemljotresa.
Sik = Ks x i x ik x x Gk
Ks = Xmax / p
gde je vrednost maksimalnog ubrzanja tla (Xmax) odreena u zavisnosti od seizmike zone, a
faktor duktilnosti konstrukcije p je odreen u zavisnosti od vrste konstrukcije i ugraenih
materijala.
Za 0 < Ti < To
=>
za To Ti Ts
=>
za Ti > Ts =>
Koeficient (ik) zavisi od oblika sopstvenih oscilacija konstrukcije, te se za svaki pojedini oblik
oscilovanja (i=1,2,3,4,...) komponentalne vrednosti (ikj) odreuju prema sledeem izrazu:
gde je:
Uikj - projekcija normalizovanog vektora (Uik) i-tog tona oscilovanja u taki k na tri
ortogonalne koordinatne ose X, Y, i Z (j=1,2,3)
Poslednji koeficient koji figurie u izrazu za odreivanje seizmike sile je koeficient redukcije
(), koji zavisi od vrste konstrukcije i ima sledee vrednosti:
U donjem delu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca dejstava
zemljotresa, a zadavanjem vrednosti koeficienata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smer delovanja zemljotresa.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
U gornjem delu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, i zadaju se vrednosti
koeficienata K1 i K, a u listi u donjem dijalog box-u se zadaje proizvoljan broj pravaca
delovanja zemljotresa. U daljem tekstu emo ukratko izneti formule po kojima se
proraunavaju projektovane seizmike sile. Proraunsko seizmiko optereenje Sik u
odabranom pravcu, postavljeno u taki k, koje odgovara i-tom tonu sopstvenih vibracija
konstrukcije, odreuje se po formuli:
Sik=K1 x Soik
Soik - vrednost seizmikog optereenja za i-ti ton sopstvenih oscilacija konstrukcije, koji se
odreuje prema predpostavci elastinih deformacija konstrukcije.
Soik = A x i x ik x K x Gk
Koeficient dinaminosti (i) koji odgovara i-tom tonu sopstvenih oscilacija konstrukcije, zavisi
od odabrane kategorije tla i izraanuva se prema sledeim izrazima:
gde je Ti period sopstvenih oscilacija konstrukcije za i-ti ton oscilovanja. U svim sluajevima,
koeficient i ne sme biti manji od 0.8
gde je: Xi(Xk) i Xi(Xj) - pomeranje konstrukcije prilikom sopstvenih oscilacija po i-tom tonu u
razmatranoj taki k i u svim takama j, a Qj - teina mase u taki j.
Vrednost koeficienta K se usvaja po sledeoj tabeli:
Karakteristike konstrukcija K
1. Visoki objekti sa malom razmerom u osnovi (kule, jarboli, dimnjaci,
odvojeni liftovski ahtovi i sl). Objekti sa stubovima u prizemnom spratu, sa
odnosom krutosti prizemlja i viih spratova jednakim 0.25 i veim. K=1.50
2. Objekti iz ramova, kod kojih ispuna po spratovima ne utie na K=1.30
deformabilnost objekta.
3. Zgrade i objekti koji ne podpadaju pod take 1. i 2., izuzev hidrotehnikih K=1.00
objekata.
U donjem delu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca dejstava
zemljotresa, a zadavanjem vrednosti koeficienata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smer delovanja zemljotresa.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
Eik = Kc x C x R x i x ik x Qk
U donjem delu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca dejstava
zemljotresa, a zadavanjem vrednosti koeficienata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smer delovanja zemljotresa.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije
neophodno prethodno sprovesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog
box sledeeg izgleda.
S = Ck x Sk(T) x G
U gornjem delu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, kategorije objekta i
vrste konstrukcije. te e program na osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficiente koji
se koriste u formuli za proraun ukupne seizmike sile koja deluje na objekat.
Kategorija objekta
Vrsta konstrukcije
Na osnovu odabrane seizmike zone i kategorije tla, propisom je definisano osam oblika
spektralne krive.
Seizmika zona
- seizmika zona 1
- seizmika zona 2
- seizmika zona 3a
- seizmika zona 3b
Kategorija tla
- tvrdo tlo
- srednje tvrdo tlo
Vrednost koeficienta Sk(T) odogvara ordinati odgovarajue spektralne krive za zadati period
oscilovanja konstrukcije.
Kako se raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom obrascu:
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine
rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrednost usvaja visinsku koordinatu najnie
potavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadate visine svakako nee ui u
proraun seizmikih sila.
U listi koja se nalazi u donjem delu dijalog box-a imate mogunost da zadate proizvoljan broj
pravaca mogueg delovanja zemljotresa (ova lista funkcionie na potpuno isti nain kao i
ostale liste u programu). Pored pravca zemljotresa, koji se definie zadavnjem ugla u koloni
() (uglu od 0 odgovara pravac globalne X ose), potrebno je u koloni T zadati i period
oscilovanja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete datom pravcu delovanja
zemljotresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno sproveli i modalnu analizu, tada e
se na desni klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa
proraunatim periodima oscilovanja konstrukcije za sve zahtevane tonove.
Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrednost e biti upisana u
koloni T. Ovde emo kao veoma vanu stvar napomenuti da period oscilovanja konstrukcije
mora odgovarati tonu u kome je dominantna translatorna oscilacija u datom pravcu, i ako ima
vie tonova u kojima je dominanto pomeranje u tom pravcu, tada od svih tih vrednosti treba
za perid oscilovanja odabrati najveu (uticaj prvog tona za dati pravac).
U uvodnom delu ovog dela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog
optereenja moe primeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je predviena
mogunost zadavanja potpuno prozivoljne vrednosti u koloni T. Ovakav nain seizmikog
prorauna ima vie primena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija. Tada imate
mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati ponaanje
konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako sraunate periode oscilovanja, unesete kao ulazni
podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Svakako da ovaj nain
ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje reenje, koje za mnoge objekte
moe biti zadovoljavajue.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
U listi koja se nalazi u gornjem delu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i
osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim
e se mnoiti sva zadata optereenja u okviru datog osnovnog sluaja optereenja pri
proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tano
definie koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem
komadnog polja OK, otpoee seizmiki proraun.
U donjem delu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca dejstava
zemljotresa, a zadavanjem vrednosti koeficienata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se
smer delovanja zemljotresa.
Izborom komandnog polja Biblioteka ulazi se u proceduru definisanja nove, ili izbor neke od
ranije kreiranih spektralnih krivi.
U desnom delu ovog dijalog box-a, nalazi se lista sa svim do tada kreiranim spektralnim
krivama, a sa njene leve strane graficka interpretacija trenutno aktivne krive iz liste. Svaka
spektralna kriva je odreena svojim nazivom i nizom ordinata u odabranom intervalu perioda
oscilovanja. Pomou komandnih polja Dodaj i Brii, koja se nalaze ispod ove liste, moete
ureivati svoju bazu spektralnih krivi. Uloga check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao
i u ostalim naredbama u programu, odnosno postavljanjem ovog check box-a na ukljueno
stanje imate mogunost da napravite kopiju spektralne krive koja je bila trenutno aktivna
neposredno pre aktiviranja komandnog polja Dodaj.
U donjem levom uglu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj se definise sam izgled krive. Njen
izgled se definse zadavanjem vrednosti ordinata (podatak u koloni m/s2) za prozivoljno
odabrani broj taaka na apscisi, koja predstavlja period oscilovanja konstrukcije (podatak u
koloni T (s). Pomou komandnih polja Dodaj i Brii dodajete, odnosno uklanjate par
podataka koji definie oblik spektralne krive. Kako je veza izmeu dve susedne take linearna,
to na krivim delovima spektra morate definisati ordinate u vie meu taaka, dok je na pravim
delovima dovoljno definisati ordinate samo na poetku i kraju.
Izborom komandog polja OK program e se vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti sve
definisane podatke za odbaranu spektralnu krivu iz baze.
U edit box-u K=, potrebno je zadati vrednost koeficienta sa kojim e biti linerano pomnoene
vrednosti ordinata na definisanoj spektralnoj krivoj. Znai, vrednost ovog koeficienta
predstavlja proizvod svih koeficienata koji su odreeni datim standardom u zavisnosti od
sezimike zone, kategorije objekta, itd.
Aktiviranjem komandnog polja OK, otpoee proraun konstrukcije u kome e sada pored
svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodato jo onoliko sluajeva optereenja
koliko ste i zadali pravaca u kojima deluje zemljotres.
8. OBRADA REZULTATA
PRORAUNA
8.1 Namena i opis rada modula
Modul za obradu rezultata omoguava sveobuhvatnu analizu rezultata prorauna i
priprema grafike i tekstualne izvetaje za formiranje kvalitetne projektne dokumentacije.
Rezultati prorauna se mogu dobiti za sve konstruktivne elemente, i prikazuju se putem
izolinija, dijagrama presenih sila, ...itd. Na osnovu sraunatih uticaja i odabranog standarda,
programom je predvieno i automatsko dimenzionisanje betonskih, elinih i drvenih
konstrukcija.
Nain prikazivanja uticaja je isti za sve entitete. Uticaji se prikazuju odmah nakon pokretanja
odgovarajue naredbe. Ako su za dati entitet u toku rada sa programom prikazivani uticaji,
program e prikazati onaj koji je izabran poslednji, u suprotnom e se prikazati default uticaj
za taj entitet (Mx za ploe, M3 za grede itd.). Uticaji koji se prikau pri pokretanju naredbe,
mogu se naknadno menjati pomou liste za brzi izbor uticaja ili pomou opcija sa komandne
linije.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena uticaja.
Ova lista se moe koristiti u toku prikazivanja svih vrsta uticaja: statikih uticaja u svim
elementima konstrukcije, uticaja u reduktoru, rezultata dimenzionisanja betonskih ploa i
betonskih greda. Sadraj liste zavisi od uticaja i entiteta za koji se on prikazuje. Ako je recimo
prikazan momenat savijanja Mx, iz liste se moe izabrati neki drugi statiki uticaj u ploi.
S obzirom da se za neke entitete moe prikazati veliki broj uticaja, u zatvorenoj listi se nalaze
samo oni koji se najee koriste. Ostali uticaji se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se otvara
izborom opcije Ostali. Naime, izborom ove opcije za svaki entitet e se otvoriti isti dijalog
box koji bi se otvorio pomou naredbe za prikazivanje uticaja u datom entitetu.
(kraj 6.3)
Ukidanje vidljivosti po tipovima entiteta, postie se isto kao i u modulu za unos podataka, ili
pomou naredbe Vidljivost, ili pak desnim klikom mia na odgovarajuu ikonu (vidi
poglavlje 2.10.1).
Gotovo sve naredbe opisane u poglavlju 2. Grafiki interfejs, nalaze se i ovom modulu
programa. Izuzetak su jedino naredbe pomou kojih se menja geometrija konstrukcije i zadato
optereenje. Iz tog razloga, iz menija Nivo su izbaene sve naredbe osim naredbe Edit
(vidi poglavlje 2.11). Ova naredba funkcionie na potpuno isti nain, stim to je u modulu za
obradu rezultata zabranjeno brisanje i pomeranje nivoa koji u sebi sadre konstruktivne
elemente. U sluaju da pokuate ovakvu akciju program e izdati odgovarajue upozorenje.
Kako naredbe iz padajueg menija Pomoni nivo ne utiu na geometriju modela, to su one
prisutne i u modulu za obradu rezultata prorauna (vidi poglavlje 3.4).
U listi su prikazani svi zadati osnovni sluajevi optereenja. Crna strelica sa leve strane list
box-a pokazuje koji je sluaj optereenja bio tekui neposredno pre aktiviranja ove naredbe.
Promena tekueg sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia preko njegovog imena,
nakon ega taj red postaje naznaen posebnom bojom.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a program e biti spreman
da prikae razultate prorauna za novo postavljeni tekui sluaj optereenja.
U donjem levom delu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su prikazani svi osnovni sluajevi
optereenja koji su do tada zadati, dok se u gornjem delu dijalog box-a nalazi lista sa
kreiranim SRSS kombinacijama. Aktiviranjem komandnog polja Dodaj u listu se ubacuje
novi red, koji ima onoliko kolona koliko je i osnovnih sluajeva optereenja. SRSS kombinacija
se definie tako to se u kolonama koje imaju isti redni broj kao i osnovni sluajevi optereenja
koji ulaze u kombinaciju zada multiplikator.
E= k i Ei2
gde je:
E uticaj
k multiplikator
i redni broj osnovnog sluaja optereenja
SRSS kombinacije se u programu tretiraju na isti nain kao i osnovni sluajevi optereenja,
tako da e sveka promena u ovom dijalog box-u dovesti do brisanja rezultata dimenzionisanja,
ukoliko oni postoje. Iz tog razloga, ako su vam SRSS kombinacije potrebne, najbolje je da pre
bilo kakvog rada u modulu za obradu podataka izvrite njihovo definisanje. Obzirom da ova
naredba moe biti destruktivna, u dijalog box-u se prikazuje i odgovarajue obavetenje.
Nakon aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara tekui dijalog box, uz prihvatanje
svih unetih izmena, i vraa se na osnovni izgled dijalog box-a naredbe Sluajevi optereenja.
Obzirom da se SRSS kombinacije tretiraju kao osnovni sluajevi optereenja, prikazivae se u
ovom dijalog box-u potpuno ravnopravno sa ostalim osnovnim sluajevima i bie dostupne za
kreiranje anvelopa uticaja i obinih kombinacija optereenja.
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i sa naredbom Kombinacije
optereenja u modulu za unos podataka, pa sve reeno u poglavlje 3.2.2, vai i ovde.
U edit box-u, koji se nalazi ispod check box-a Anvelope, su prikazani redni brojevi svih
sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtevana anvelopa uticaja.
Kreirani anvelopski sluaj optereenja se moe trajno zapamtiti u modelu. Za ovu namenu je
predvieno komandno polje Snimi , ijim se izborom otvara dijalog box sledeeg
izgleda:
U edit box-u se zadaje eljeni naziv, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri
snimanje. Od tog trenutka, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadati naziv, a njegovim
izborom se u bilo kom trenutku mogu uitati svi podaci koji su mu pridrueni.
Pomou komandnog polja Brii se tekui anvelopski sluaj optereenja uklanja iz liste.
Izborom komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u zatvorenoj listi za izbor
sluajeva optereenja nalazie se svi snimljeni anvelopski sluajevi optereenja, sa svojim
nazivom i rednim brojevima sluajeva optereenja koji su selektovani za proraun anvelopa
ekstremnih uticaja.
Ukoliko definisani anvelopski sluaj optereenja nije snimljen, nakon aktiviranja komandnog
polja OK, u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja umesto imena pojavie se tekst
Anv:.
Svi rezultati koji se od ovog trenutka budu prikazivali u okviru pojedinih naredbi, u ovom
sluaju e predstavljati anvelope ekstremnih uticaja.
Ponovnim ulaskom u dijalog box ove naredbe, i postavljanjem check box-a Anvelope na
iskljueno stanje, moete umesto prikaza anvelopa, ponovo zahtevati prikaz rezultata za bilo
koji od osnovnih sluajeva optereenja ili proizvoljno kreiranu kombinaciju.
Moe se desiti da se u toku rada sa modelom izbriu neki sluajevi optereenja ili kombinacije,
tako da ne postoje redni brojevi koji su zadati pri kreiranju anvelopa. U zatvorenoj listi za izbor
sluajeva optereenja e se ispred datih anvelopa ispisivati znak pitanja (?), a pri pokuaju
njihovog izbora program e izbaciti odgovarajue obavetenje.
Ako se takva anvelopa izabere iz zatvorene liste u dijalogu Sluajevi optereenja, program e
ponuditi mogunost njenog brisanja, kao i mogunost brisanja svih ostalih neregularnih
anvelopa.
U sluaju da elite da pogledate deformisani oblik samo odreenog dela modela, tada je
potrebno da prvo sadraj tog dela konstrukcije postavite za tekui prikaz u okviru prozora 2D
pogled. Nakon toga, postavljanjem naredbe Samo tekui 2D prikaz, na ukljueno stanje, u
prozoru 3D pogled e biti prikazan deformisani oblik samo odabranog dela modela (vidi
poglavlje 2.13.7).
Ako elite da u prozoru 3D pogled bude prikazana samo deformisana mrea konanih
elemenata, tada pomou komandnog polja Sve nevidljivo, u okviru naredbe Vidljivost,
moete uknuti vidljivost svih elemenata, crtea.
Nakon izbora naredbe Animacija deformisanog modela, program e neko vreme utroiti
na kreiranje AVI fajla i na ekranu e se ubrzo pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Komandna polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom
komandnog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunara
kao AVI fajl koji moete kasnije, van okruenja programa Tower, putati kao posebnu
animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player.
Komandno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg
tona.
U levom delu dijalog box-a, prikazuje se sume zadatog optereenja u pravcu globalnih
koordinatnih osa, a u desnom delu odgovarajue sume reaktivnog optereenja za postavljeni
tekui sluaj optereenja. Svakako da, u sluaju ispravno sprovedenog prorauna, aktivno i
reaktivno opteerenje moraju stajati u ravnotei.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena vrste uticaja.
U zatvorenoj listi se nalaze samo oni uticaji koji se najee koriste. Ostali uticaji se mogu
izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u tulbaru, ili pak izborom
podopcije prIkaz sa komandne linije.
U levom delu ovog dijalog box-a se nalazi oblast u kojoj se vri izbor uticaja koji e biti
prikazani na ekranu. Kako se pomou programa Tower, pored ravanskih, mogu reavati i
prostorni modeli, to je mogue zahtevati prikaz bilo kog od uticaja koji se javljaju pri sloenom
naprezanju ploe. Na sledeoj slici su prikazane sve presene sile koje se mogu javiti na
jednom konanom ploastom elementu.
Na levoj slici su prikazane presene sile koje odgovaraju savijanju ploe (naprezanje upravno
na ravan ploe), a na desnoj presene sile koje odgovaraju membranskom naprezanju
(naprezanju u ravni ploe). Iz slike se jasno vidi i usvojena konvencija o pozitivnim smerovima
presenih sila.
Vrsta uticaja
Lokalna X i Y osa svake od ploa lei u ravni same ploe, dok je lokalna Z osa u pravcu
normale na ravan ploe. Kako ploa moe imati potuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je
zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sistema ploa uvedena konvencija da on u
potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema
tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sistem
ploa koje pripadaju datom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za
izbor taka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno je
ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui ram, odnosno proizvoljno
definisan kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z osa je usmerena ka oku posmatraa,
odnosno gornja ivica ploe je blia oku posmatraa.
U sluaju rotaciono simetrinih tela, za koje se generie radijalna mrea konanih elemenata
(sfera, kupa, spirala), lokalna X osa je usmerena u tangencijalnom, dok je lokalna Y osa
usmerena u radijalnom pravcu.
Pored presenih sila, rezultatima prorauna su predvieni i glavni naponi, i oni se prikazuju
posebno za gornju i donju stranu ploe (gornja ivica ploe je usmerena ka pozitivnom smeru
lokalne Z ose ploe).
Kako se glavni naponi proraunavaju samo na gornjoj i donjoj strani ploe, a vrednosti
smiuih napona od transverzalnih sila su u tim takama jednaki nuli, to naponska slika za
sloeno naprezanje u potpunosti odgovara ravnom stanju napona.
Preglednu sliku o rasporedu napona u proizvoljnoj taki modela, za ravno stanje napona prua
Mohr-ov krug.
Ugao koji zaklapa pravac napona 1 sa pravcem globalne X ose je odreen sledeim izrazima:
to se tie deformacija, program pri sloenom naprezanju prikazuje rezultate za sva tri
pomeranja i sve tri rotacije u pravcu i globalnih i lokalnih koordinatnih osa.
Pomeranja i rotacije imaju pozitivne vrednosti ako njihovi vektori deluju u pravcu pozitivnih
globalnih, odnosno lokalnih osa.
Vrsta izolinija
Empty (prazne) izolinije su linije koje povezuju take na ploi sa istim intenzitetom
(potencijalom). Du svake od postavljenih linija na crteu, ispisuje se i njen intenzitet. Nulta
linija se naznaava posebnom bojom, tako da se jasno razdvaja od ostalih.
Full (pune) izolinije se grafiki interpretiraju tako to se oblast izmeu dve susedne
izolinije popunjava istom bojom, koja odreuje interval uticaja izmeu vrednosti te dve
izolinije. Na ovaj nain se cela povrina ploe, odnosno zida, popunjava ofarbanim
povrinama, pri emu svakoj boji odgovara odreeni interval uticaja.
U gornjem desnom uglu prozora 2D pogled uvek se postavlja i tablica koja za svaku od
postavljenih boja izolinija ukazuje na opseg vrednosti.
Zanenje tablice u gornjem desnom uglu prozora 2D pogled je isto kao i kod prikaza punih
izlinija.
Kada su rezultati u bilo kom entitetu prikazani putem izolinija, od programa se moe zahtevati
da oblasti izmeu njih farba sa samo dve boje. Pri tome se za pozitivne vrednosti koriste
razliite nijanse jedne boje, dok se za negativne vrednosti koriste razliite nijanse druge boje.
Zasienost boje se poveava od najmanje do najvee vrednosti izolinija. Odnosno, oblasti
Prikazivanje rezultata sa dve boje bira se u dijalog box-u naredbe Funkcionalnost, u kartoteci
Rezultati, tako to se check box Dve boje za izolinije i legende postavi na ukljueno
stanje.
Izbor boja koje e se koristiti za prikazivanje pozitivnih i negativnih vrednosti vri se u dijalog
box-u naredbe Parametri, u grani Rezultati => Povrinski => Pune izolinije.
Anvelope
Izbor prekidaa u delu dijalog box-a Anvelope, bie dostupan jedino ako je pomou naredbe
Sluajevi optereenja, umesto rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno kreiranu
kombinaciju, zahtevan prikaz anvelopa ekstremnih uticaja. Isto vai i za sluajeve optereenja
u okviru kojih je zadato pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija ne mogu
jednovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne negativne
uticaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definie za koje vrednosti e
biti iscrtane izolinije.
U edit box-u Broj podela, koji se nalazi u donjem desnom delu ovog dijalog box-a, moe se
zadati broj na koliko e se jednakih segmenata podeliti interval od maksimalne do minimalne
vrednosti izabranog uticaja. Ovaj broj podela praktino odreuje gustinu izolinija, i moe se
zadati u opsegu od 2 (najree) do 20 (najgue). Podrazumevana vrednost koja se nudi je 7
podela. Napomenuemo da ako izabrani uticaj ima nultu vrednost, tada e ona obavezno ui
kao jedna od granica. Ostali intervali se postavljaju na jednakim razmacima.
Pored ovog edit box-a, na podelu izlonija utie i stanje prekidaa Ceo model. Naime,
pomou njega se odreuje gornja i donja granica celog opsega moguih vrednost odabranog
uticaja. Ako je ovaj prekida postavljen na isklueno stanje, tada e interval odabranog uticaja
odrediti njegova maksimalna i minimalna vrednost u svakom sklopu modela posebno (nivo,
ram, pomoni pogled, itd.). Znai, svaki od sklopova na modelu e imati svoj opseg moguih
vrednosti.
Meutim, ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada e sve ploe i zidovi na
modelu imati zajedniku tablicu vrednosti, jer e se maksimalna i minimalna vrednost
odabranog uticaja osnositi na ceo model. Na ovaj nain imate mogunost da dobijete
jedinstvenu podelu u svim ploama i zidovima na celom modelu. Na primer, zelena boja e na
svim ploama i zidovima predstavljati jedan isti interval odabranog uticaja.
Kako je pomou naredbe Sakrivanje (vidi poglavlje 2.10.2), mogue za vidljive postaviti
samo pojedine delove modela, to se pod terminom Ceo model, ovde podrazumevaju sve
ploe i zidovi na modelu, koji su trenutno vidljivi.
Za tipian primer ovakve primene prikaza izolinija naveemo primer zgrade koja ima tipske
spratove. Kako ete verovatno sve tipske spratove armirati istom armaturom, to ukidanjem
vidljivosti svim ostalim ploama i zidovima, i postavljanjem prekidaa Ceo model na
ukljueno stanje, na svim trenutno vidljivim meuspratnim ploama, izolinije e biti
postavljene u istim intevalima. Na ovaj nain e jedna boja predstavljati isti interval uticaja na
svim meuspratnim ploama. Pored toga, lako ete uoiti i na kojoj od meuspratnih ploa se
javljaju ekstremne vrednosti.
Prekida Globalno, koji se nalazi u okviru dijalog box-a za izbor uticaja u ploama, moe se
aktivirati jedino ako je prethodno na ukljueno stanje postavljen prekida Ceo model. Tada
e njegovo postavljanje na ukjueno stane dovesti do promene sadraja centralnog dela
dijalog box-a.
Ova naredba ima primenu kod ploa koje stoje zakoeno u prostoru te sa na ovaj nain uticaji
projektuju na pravac odabrabe globalne ose, ali tako da pripadaju samoj kosoj ravni ploe. Na
ovaj nain se praktino menja lokalni koordinatni sistem zakoenih ploa.
Mx,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne X ose na kosu ravan
ploe
Nx,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne X ose na kosu
ravan ploe
Nx,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne X ose na
kosu ravan ploe
Mx,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne X ose na
kosu ravan ploe
Nx,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne X
ose na kosu ravan ploe
Tx,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
X ose na kosu ravan ploe
My,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na kosu ravan
ploe
Ny,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na kosu
ravan ploe
Ny,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Y ose na
kosu ravan ploe
My,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Y ose na
kosu ravan ploe
Ny,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Y
ose na kosu ravan ploe
Ty,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
Y ose na kosu ravan ploe
Mz,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na kosu ravan
ploe
Nz,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na kosu
ravan ploe
Nz,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projektovane globalne Z ose na
kosu ravan ploe
Mz,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Z ose na
kosu ravan ploe
Nz,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne Z
ose na kosu ravan ploe
Tz,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projektovane globalne
Z ose na kosu ravan ploe
Zone oslonaca
Poslednji podatak koji se moe zadati u ovom dijalog box-u, odnosi se na parabolino
zaobljavanje momenata savijanja iznad oslonaca. Naime, postavljanjem prekidaa Zone
oslonaca na ukljueno stanje, od programa se zahteva da sve piceve momenata savijanja u
ploama, na mestima njenog oslanjanja, parabolino zaobli u zavisnosti od zadatih dimenzija
elemenata na koje se ona oslanja. Svakako da e ovako proraunati momenti savijanja imati
uticaja i na intenzitet svih ostalih uticaja (napona), iji se intenzitet dobija na osnovu vrednosti
momenata savijanja.
Na levoj slici je prikazan dijagram momenata dobijen direktno iz prorauna metodom konanih
elemenata, u kojoj se svi elementi konstrukcije modeliraju bez dimenzionalnim konanim
elementima.
Meutim, kako oslanjanje ploa u prirodi ne deluju samo u jednoj taki ve po celoj irini datog
konstruktivnog elementa, to mnogi standardi dozvoljavaju parabolino zaobljavanje raunski
dobijenih oslonakih momenata, na nain kako je to prikazano na desnoj slici. Iz slike se jasno
vidi da na ovo ublaavanje oslonakih momenata direktno utie irina konstruktivnog elementa
na koji se ploa oslanja, u pravcu pruanja dijagrama. Naime, to je konstruktivni element na
koji se ploa oslanja iri, to e se parbolinim zaobljavanjem dobiti vee ublaavanje
momenata savijanja.
Pri parabolikom zaobljavanju uticaja, na mestima gde se ploa oslanja na prave takaste i
linijske oslonce, za podatak o njihovoj dimenziji se koristi pridrueni parametar u okviru seta
njihovih numerikih podataka. Za linijske oslonce to je podatak d, a za takaste oslonce oblik
i dimenzije koji su mu pridrueni pomou komandnog polja Presek.
Prikaz rezultata
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e nestati, a na ekranu e se pojaviti prikaz
izabranih uticaja, na nain kako je to i zadato u dijalog box-u. Promenom tekueg prikaza u
prozoru 2D pogled, izolinije e se prikazavati za sve ploe i zidove koji pripadaju tekuem
sklopu (nivo, ram, pomoni pogled, itd.). Svakako da e izolinije biti zajednike za sve ploe i
zidove u okviru datog sklopa. Uzmimo za primer meuspratnu plou sa kapitelima. U ovom
sluaju, izolinije e biti tako postavljene da predstavljaju podelu od najvee do najmanje
vrednosti na svim ploama koje se nalaze u datom sklopu.
Na statusnoj liniji, u krajnjem levom polju, ispisuje se naziv uticaja za koji su prikazane
izolinije i informacija o njegovim ekstremnim vrednostima. Ako je prekida Ceo model bio
postavljen na iskljueni stanje, tada e prikazani ekstremi odgovarati tranutnom sadraju u
prozoru 2D pogled, a ako je bio postavljen na ukljueno stanje, tada e prikazani ekstremi
imati uvek istu vrednost obzirom da se odnose na sve ploe i zidove na modelu.
U krajnjem desnom polju statusne linije, ispsuje se vrednost odabranog uticaja na mestu koje
je odreeno trenutnim poloajem mia. Naredba radi tako, to se miem kree po povrinskim
delovima modela, pri emu se na statusnoj liniji, u krajnjem desnom polju rezervisanom za
informaciju o autoru programa, ispisuje vrednost aktivnog uticaja, koja odgovara trenutnom
poloaju mia. Ova opcija je namenjena brzom pregledu rezultata prorauna koji se u
povrinskim elementima konstrukcije predstavljaju pomou izolinija.
Bez obzira na odabrani tip izolinija, na svakoj od prikazanih ploa, program oznaava i poloaj
lokalnih ekstrema.
Od svih uticaja koji se mogu prikazati u ploama, jedino se pravci glavnih napona (prekidai
,g i ,d) ne prikazuju putem izolinija ve pomou strelica koje jasno ilustruju pravac
njihovog delovanja. Naime, u sredini svakog konanog elementa e biti postavljene dve
ortogonalne strelice u pravcu delovanja glavnih napona. Na krajevima linija koje odreuju
pravac delovanja glavnog napona 1, odnosno glavnog napona 2, se u sluaju zatezanja
javljaju strelice okrenute ka spolja, a u sluaju pritiska ka unutra. Prikaz krstova glavnih
napona nee biti mogu ako je umesto tekueg sluaja optereenja zahtevano od programa da
prikazuje anvelope ekstremnih uticaja.
Napomenuemo da uticaji transverzalnih sila nee uvek imati oekivani oblik u zoni gde se
javlja skok transverzalne sile. Ovo emo ilustrovati na jednostavnom primeru izduene
kontinualne ploe na dva polja, koja je optereena verikalnim optereenjem..
Du linije srednjeg oslonca, umesto oekivane vertikalne, dobijena je kosa ordinata. Razlog
ovakvom prikazu lei u samoj organizaciji podataka pri prikazu izolinijama. Naime, da bi se
uticaji u povrinskim elemntima prikazali putem izolinija, neophodno je da u svakoj taki na
modelu postoji samo jedna vrednost datog uticaja. Iz tog razloga, u svakom od vorova se
vrednosti uproseuje sa vrednostima iz okolnih vorova. To kod ostalih uticaja nema nikakvu
tetnu posledicu, meutim kod transfrzalnih sila dovodi do ovakve pojave. U svakom sluaju
gua mrea konanih elemenata e dovesti do priblinijeg izgleda dijagrama na mestu skoka
transverzalne sile.
Ovaj problem se moe prevazii postavljanjem fiktivne linije zglobova iznad srednjeg oslonca,
pomou naredbe Granini uslovi (vidi poglavlje 3.1.3). Ovde pod fiktivnom linijom zglobova
podrazumevamo postavljanje graninog uslova iznad srednjeg oslonca, bez oslobaanja ni
jednog uticaja.
Sada je potrebno selektovati jednu ili vie ploa, iju podelu izolinija elite da editujete. Kako
su izolinije zajednike na svim ploama i zidovima jednog sklopa to se selektovanjem jedna
ploe automatski selektuju i sve ostale ploe koje pripadaju tom sklopu.
Klik na desni taster mia, oznaie kraj procedure selektovanja i program e otvoriti dijalog
box sledeeg izgleda.
U prikazanoj listi, nalaze se sve vrednosti uticaja za koje su iscrtane izolinije na crteu, a u
gornjem desnom uglu dijalog box-a program ispisuje ekstremne vrednosti datog uticaja na
svim selektovanim ploama (prva i poslednja vrednost iz liste).
Gustinu izolinija moete definisati ili zadavanjem broja podela ili zadavanjem vrednosti
ekvidistance jednakih rastojanja izmeu susednih izolinija (ova dva podatka se zadaju u edit
box-ovima Korak i Broj podela). Nakon zadavanja eljene vrednosti, u jednom od ova
dva edit box-a, i pritiskom na taster Enter ili Tab, program e automatski preurediti listu sa
vrednostima prema zadatom kriterijumu.
Klikom mia preko bilo koje vrednosti izolinije u list box-u, ona postaje markirana, i tada je
mogue sa tastature zadati joj novu vrednost. Kako vrednosti izolinija moraju biti u rastuem
poretku, to e nakon svake promene program automatski aurirati i njihov redosled u listi.
Uklanjanje neke od vrednosti izolinija iz liste, obavlja se tako to se prvo miem klikne preko
nje (taj red u list box-u postaje posebno naznaen) a zatim se aktivira komandno polje Brii.
Svakako da e brisanje biti onemogueno ako se u listi nalaze samo dve vrednosti koje ceo
interval proraunatih uticaja dele na minimalan broj od dve podele.
Aktiviranjem komandnog polja Dodaj, u listu se moe ubaciti nova vrednost izolinije i to
ispod aktivnog (markiranog) reda. Dadavanje novih vrednosti e biti omogueno sve dok se ne
dostigne maksimalan broj od 20 podela.
Mogunost selektovanja vie sklopova na modelu ima naroitu primenu kada elite da
unificirate podelu izloinija na srodnim delovima konstrukcije (tipski sprat, zidovi, itd.). Tada e
na svim prethodno selektovanim sklopovima, uticaji biti prikazani u istim intervalima izolinija.
Na kraju emo napomenuti da se podela izolinija za dati uticaj pamti za svaki sklop na modelu
odvojeno. Prethodno editovanje vrednosti izolinija moete ponititi na celom modelu, jedino
ponovnim izborom naredbe Ploa, i zadavanjem novog broja podela.
U zavisnosti od toga da li su na ekranu iscrtane ili ne izolinije nekog od uticaja, mogu nastupiti
dva sluaja. U stvari, tok naredbe je uvek isti, ali je razlika jedino u vrsti uticaja koji se
prikazuje. Naime, ako su izolinije prisutne na ekranu, onda se i dijagram odnosi na te uticaje,
pri emu zadata linija preseka odreuje samo mesto njihovog delovanja. U suprotnom sluaju,
kada nema izolinija na ekranu, pre zadavanja poloaja preseka otvorie se dijalog box za izbor
uticaja za koji je potrebno isrtati dijagrame presenih sila.
Presene sile:
Naponi:
s,g - Napon koji deluje u pravcu zadatog preseka, (na gornjoj strani ploe)
n,g - Napon koji deluje u pravcu normale na zadatu liniju preseka (na gornjoj strani
ploe)
ns,g - Smiui napon koji deluje u pravcu zadatog preseka (na gornjoj strani ploe)
u,g - Uporedni napon (na gornjoj strani ploe)
s,d - Napon koji deluje u pravcu zadatog preseka, (na donjoj strani ploe)
n,d - Napon koji deluje u pravcu normale na zadatu liniju preseka (na donjoj strani
ploe)
ns,d - Smiui napon koji deluje u pravcu zadatog preseka (na donjoj strani ploe)
u,d - Uporedni napon (na donjoj strani ploe)
Deformacije:
Uloga i znaenje prekidaa Zone oslonaca je potpuno isto kao i u dijalog box-u naredbe za
prikaz uticaja u ploama, odnosno njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, program e
parabolino zaobliti sve raunski dobijene piceve momenata iznad oslonaca.
Nakon izbora eljenog uticaja i aktiviranja komandnog polja OK, dijalog box e nestati sa
ekrana i dalji tok naredbe e biti isti kao i kada su na ekranu prikazane izolinije nekog od
uticaja. Naime, na komandnoj liniji e se javiti poruka kojom se od korisnika zahteva
iscrtavanje potpuno prozivoljne jedno-segmentne linije.
Nakon zadavanja poloaja prve take, na komandnoj liniji e se pojaviti nova poruka, kojom se
zahteva izbor i druge take linije preseka.
Izborom odgovarajuih podopcija sa komandne linije, pored prave linije, mogue je zadati i
luni i kruni oblik linije preseka. Zadavanje krunog, odnosno lunog preseka, moe biti od
koristi pri analizi uticaja u rotaciono simetrinim delovima konstrukcije (sfera, kruna ploa,
itd.).
Kada je poloaj linije preseka potpuno odreen, program e sa komandne linije ponuditi i
mogunost zadavanja irine trake, u odnosu na zadatu liniju preseka.
Sada se nudi vie mogunosti, u zavisnosti od toga kakvu vrstu dijagrama elite da dobijete
du zadate linije preseka.
Ako elite obian dijagram, bez integraljenja po zadatoj irini preseka, klikom na desni taster
mia prihvatite default irinu trake 0, i na ekranu e se pojaviti dijagram du zadate linije
preseka.
Ovakav nain prikaza dijagrama je uobiajen za sve vrste uticaja u povrinskim delovima
konstrukcije.
Isti dijagram ete dobiti i ako sa komandne linije izaberite podopciju Spreg-sila. Izbor ove
podopcije e takoe za irinu trake usvojiti vrednost 0, stim to e na poetku zadate linije
preseka, program ispisati i numerike vrednosti koje je dobio redukcijom uticaja du zadate
linije preseka, na njegovo teite.
Normalna sila N=, predstavlja povrinu dijagrama, pri emu se potuje pozitivan, odnosno
negativan znak uticaja. U teitu svake povrine dijagrama istog znaka, program postavlja
strelicu iji intenzitet predstavlja povrinu tog dela dijagrama. Moment koji prave ovako
proraunate normalne sile, u odnosu na teite zadate lnije preseka, predstavlja proraunatu
vrednost M=.
Ovakva vrsta dijagrama ima naroitu primenu kod seizmikih zidova koji su optereeni
horizontalnim silama. Na ovaj nain, povlaenjem horizontalne linije preseka, za odabrani
uticaj Nn, moete dobiti intenzitet ukupne normalne sile i momenta savijanja koji izazivaju
horizontalne sile u ravni zida.
Ako elite da se uticaji integrale du zadate linije preseka na odreenoj irini, tada ili izborom
take sa crtea, ili pak zadavanjem numerike vrednosti sa tastature, odredite eljenu irinu
trake. Nakon ovoga, na komandnoj liniji e se pojaviti sledea poruka.
Izborom jedne od punuenih podopcija sa komadne linije, sada se nude nove mogunosti. Bez
obzira na koju se opciju odluite, na poetku zadate linije preseka, program e ispisati zadatu
irinu trake b= i oznaiti odabranu vrstu dijagrama. Oznaka za srednju vrednost je Sr., za
Spreg M a za povrinu T
Svaka ordinata na dijagramu, predstavlja srednju vrednost odabranog uticaja, du linije koja
je upravna na zadatu linija preseka, a na duini koja odgovara zadatoj irini trake. Ovakava
vrsta dijagrama ima primenu kod analize uticaja savijanja u ploama. Na ovaj nain,
ekstremne vrednosti uticaja se ublaavaju njihovim uproseavanjem na zadatoj irini.
Izborom podopcije Spreg, odabrani uticaj se na zadatoj irini integrali, tako da dobijena
vrednost u svakoj taki zadate linije preseka, predstavlja moment od sprega sila, koje se
prostiru upravno na zadatu liniju preseka.
Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama.
Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog preseka za odabrani uticaj Ns, dobija se dijagram
momenata savijanja u ravni zida kao i kod odgovarajueg grednog elementa.
Podopcija Spreg ima primenu i kod zidova sa otvorima, koji su optereeni vertikalnim
teretom. Povlaenjem horizontalnog preseka, po srednjoj liniji, dela zida iznad otvora, na ovaj
nain moe se dobiti dijgram koji u potpunosti odgovara obostrano ukljetenoj nadvarnoj
gredi.
Izborom podopcije Povrina, odabrani uticaj se na zadatoj irini integrali tako da, dobijena
vrednost u svakoj taki zadate linije preseka, predstavlja povrinu dijagrama sila koje se
prostiru upravno na zadatu liniju preseka.
Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama.
Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog preseka, za odabrani uticaj Nns (smiue sile u ravni
zida), dobija se dijagram transverzalnih sila kao i kod odgovarajueg grednog elementa.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja zahtevan prikaz anvelopa ekstremnih uticaja,
tada e se du zadatih linja preseka pojaviti po dva dijagrama, pri emu e jedan odgovarati
maksimalnim pozitivnim, a drugi maksimalnim negativnim uticajima. Isto vai i za sluaj
optereenja u kome je postavljeno pokretno optereenje.
Ponovnim izborom ove naredbe, prethodno iscrtani preseci nee biti uklonjeni, a zadavanjem
novih moete dopuniti postojei crte.
Postavljene linije preseka, bie dostupne za selekciju u okviru svih naredbi iz padajueg menija
Korekcija. Znai, postvaljeni dijagrami se mogu brisati, kopirati,rotirati itd.
Napomena:
Bez obzira na odabranu vrstu uticaja, dijagrami preseka se u prozoru 3D pogled, uvek
iscrtavaju uprvano na ravan ploe, odnosno zida. Znai, ravan u kojoj se prikazuju dijagrami
preseka na odgovara uvek i ravni u kojoj dati utucaji deluju.
<0 sel.> Zadavanje LKS ploa Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> / prIkaz):
Istovremeno program za svaku plou iscrtava simbol koji pokazuje trenutnu orijentaciju
njenog lokalnog koordinatnog sistema.
U bilo kom trenutku rada sa ovom naredbom, pomou podopcije prIkaz moete izabrati
uticaj koji e se prikazivati u ploama. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box sledeeg
izgleda:
Izbor uticaja vri se u delu dijalog box-a Vrsta uticaja, postavljanjem odgovarajueg
prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su:
Pomou check box-a Crtanje simbola LKS odreuje se da li e se crtati simboli koji
prikazuju orijentaciju LKS ploa.
Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod obine naredbe za prikazivanje uticaja u ploama,
tako da ih ovde neemo objanjavati.
Aktiviranjem komandnog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje izabrani uticaj.
Nakon selektovanja ploa kojima se menja orijentacija LKS, komandna linija dobija novi izgled:
Sada je potrebno da zadate prvu taku vektora koji e odrediti novi pravac lokalne ose 1, ili da
izaberete neku od ponuenih podopcija. Nakon izbora prve, potrebno je da zadate i drugu
taku vektora ose 1, ime e njena orijentacija biti potpuno odreena.
Osa 2 LKS imae pravac koji sa pravcem ose 1 zaklapa ugao od 90.
Pomou podopcije Ugao, pravac lokalne ose 1 definie se unoenjem sa tastature ugla koji
e ona u ravni trenutnog pogleda da zaklapa sa horizontalom.
Ugao <0>:
Bez obzira kojim ste od navedenih naina definisali LKS selektovanih ploa, program e
izabrane uticaje prikazivati u odnosu na njega.
Izborom podopcije prIkaz sa komandne linije otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
U ovom dijalog box-u se pored parametara za zadavanje broja podela i izbor vrste izolinija
kojima e se prikazivati ugibi, nalazi i check box Iscrtavanje referentnih taaka. Njegovo
stanje odreuje da li e se simboli referentnih taaka prikazivati na crteu.
Sada imate mogunost da zadate prvu referentnu taku za proraun relativnog ugiba ploe.
Referentne take predstavljaju nepomerljive take na konstrukciji, a to su najee take na
mestima stubova ili zidova. Korisnik moe za referentne take da izabere bilo koje take iz
tekueg 2D pogleda, koje se nalaze u vorovima mree konanih elemenata, koristei OSNAP
kriterijum. Zadate take se odnose na proraun relativnog ugiba u svim ploama tekueg 2D
prikaza. Nakon zadavanja prve referentne take komandna linija dobija novi izgled:
U ovom trenutku naredba moe da se zavri aktiviranjem desnog tastera mia ili izborom
podopcije krAj sa komandne linije. Tada e u ploi biti prikazan relativni ugib sraunat u
odnosu na zadatu prvu referentnu taku. Ugib u njoj e biti nula, a ugibi u svim ostalim
takama ploe e se umanjiti za deformaciju koja je postojala na mestu referentne take pre
nego to smo istu proglasili za nepomerljivu.
I nakon unosa druge referentne take naredba moe ili da se zavri ili da se sada zada trea
taka, posle ega e se naredba automatski zavriti. S obzirom da ove tri take definu ravan,
jasno je da se one ne mogu nalaziti na jednoj osi, tako da program onemoguava unos tree
take koja je kolinearna sa prve dve.
Prikaz relativnog ugiba ploa wr, nakon postavljanja tri referentne take
P2
P1
B
C2
C1 T1
T2
A
X
X= A B
B deo deformacije u ravni koja sadri pravu provuenu kroz referentne take
stubova T1 i T2
C1 i C2 deformacije stubova
Analogno ugibu koji se sraunava u sredini ploe, dobijaju se i ugibi u svim ostalima takama
ploe.
Ponovnim izborom naredbe Relativni ugib ploa, ukoliko su prethodno zadate referentne
take, komandna linija dobija novi izgled:
Referentne take za relativni ugib ploa Prva taka (prIkaz / Brisanje / <krAj>):
Izborom podopcije Brisanje sa komandne linije uklanjaju se sve ranije zadate referentne
take, nakon ega se ponovo prikazuje stvarni ugib ploa.
Za dodatne kote korisnik moe da izabere bilo koje take povrinskog entiteta iz tekueg 2D
pogleda, koje se nalaze u vorovima mree konanih elemenata. Nakon zadavanja svih
dodatnih taaka u kojima je potrebno izvriti kotiranje, iz komande se moe izai na desni klik
mia ili aktiviranjem podopcije krAj sa komandne linije. Ako nakon toga pozovete komandu
za prikaz uticaja u povrinskim entitetima, u svim izabranim takama e se izvriti dodatno
kotirnje uticaja, tako da e osim ekstremnih vrednosti uticaja biti prikazane i sve dodatne kote.
Svaku taku koja je izabrana za dodatno kotiranje program predstavlja istim simbolom kojim
se obeleavaju i lokalni ekstremi u povrinskim entitetima.
<0 sel.> Brisanje dodatnih kota - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / <krAj>):
Aktiviranjem podopcije krAj sa komandne linije ili klikom na desni taster mia sve
selektovane dodatne kote bie obrisane sa ekrana, a program e se vratiti na osnovni oblik
komandne linije u ovoj naredbi.
Izborom naredbe Greda, mogu se dobiti dijagrami presenih sila u gredama. Svakako da e
izbor ove naredbe biti onemoguen za modele koji u sebi ne sadre ni jednu gredu.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena vrste uticaja. Na prvom mestu ove liste nalazi se opcija Disp. koja
obezbeuje prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
Sada imate dve mogunosti. Ili da zahtevate jednovremeni prikaz vie dijagrama za
selektovanu gredu (pojedinani dijagrami), ili pak da zahtevate, da se za sve grede prikau
dijagrami odabranog uticaja (dijagrami po svim gredama).
Nakon aktiviranja naredbe Greda, program na komandnoj liniji ispisuje poruku kojom se
oekuje izbor jedne ili vie greda, za koje se eli prikaz pojedinanih dijagrama.
Selektovanje vie greda je mogue samo u sluaju kada su one meusobno povezane. Znai,
nakon selektovanja prve grede, sledea greda koju moete selektovati mora biti povezana sa
njom. Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na
komandnoj liniji e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti
odabrane sve grede koje su kolinearne sa prvom selektovanom.
Kada ste selektovali sve grede za koje elite prikaz dijagrama, potrebno je desnim klikom mia
oznaiti kraj procedure selektovanja, nakon ega e se, pod uslovom da su grede pravilno
selektovane, na ekranu pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Izborom Komandnog polja Set, otvarie se dijalog box za izbor uticaja za koje se eli
iscrtavanje dijagrama.
U levom delu dijalog box-a se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na ukljueno stanje
vri izbor koji e sve dijagrami biti istovremeno prikazani u dijalog box-u.
Presene sile:
Deformacije:
Naponi:
,0 = N1/A1
,2 = T2/A2
,3 = T3/A3
Prema usvojenoj konvenciji, presene sile su pozitivne ako njihovi vektori deluju u pravcu
pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa svake od greda, a deformacije su pozitivne ako
njihovi vektori pomeranja i rotacija deluju u pravcu pozitivnih smerova lokalnih, odnosno
globalnih koordinatnih osa.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umesto tekueg sluaja optereenja zahtevan
prikaz anvelopa ekstremnih uticaja, tada e u ovom dijalog box-u biti mogue odabrati i uticaj
za koji treba konstruisati anvelope. Znai, za odabrani uticaj u delu Anvelope, bie
konstruisane anvelope ekstremnih vrednosti, a za ostale dijagrami odgovarajuih vrednosti.
Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je definisano pokretno optereenja.
Kako se za jednoremeni prikaz moe odbrati proizvoljan broj dijagrama, to se pomou check
box-a Automatski odreen, odreuje njihov meusobni poloaj. Ako je ovaj check box
postavljen na ukljueno stanje, tada e program sam rasporediti poloaj dijagrama, tako da
prostor u prozoru za prikaz pojedinanih dijgrama bude to optimalnije popunjen. Meutim, u
sluaju da elite da tampate ove dijagrame, takav programski odreen poloaj dijagrama
Vam ne mora uvek odgovarati. U tim sluajevima, postavite prekida Automatski odreen na
iskljueno stanje, nakon ega e edit box Broj kolona biti dostupan za unos podatka. Kao
ulazni podatak zadajete, u koliko redova e odabrani dijagrami biti prikazani u dijalog box-u.
Znai, ako ste odabrali za prikaz recimo 5 dijagrama, i elite da oni budu smeteni u jednoj
koloni, tada je potrebno za broj redova da zadate broj 5.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, na ekranu e se istovremeno pojaviti svi odabrani
dijagrami.
Ovakav nain prikaza je primeren kada se za prikaz pojedinanih dijagrama selektuju stubovi.
Pomou check box-a Obrnuto moete promeniti smer crtanja dijagrama, odnosno redosled
poetka i kraja selektovanih greda.
Moe se desiti da prikazani dijagrami nisu dovoljno jasni da bi se tampali. Na primer kada se
preklapaju ispisane numerike vrednosti susednih dijagrama ili se prikazuju uticaji u dugakim
gredama, pa sve deluje jako zbijeno. Da bi se izbegle ovakve situacije omogueno je
podeavanje razmaka izmeu dijagrama, kao i veliine samih dijagrama.
Da bi bilo koja vrsta podeavanja uopte bila mogua, neophodno je da se klikom mia preko
povrine predviene za prikaz dijagrama postavi fokus. Nakon toga se na statusnoj liniji, koja
je postavljena uz donju ivicu dijalog box-a, ispisuje kratak opis moguih podeavanja.
Pritiskom na taster Home ponitavaju se sve zadate promene, a razmak i veliina dijagrama
se vraaju na default stanje.
U sluaju selektovanja greda spregnutog poprenog preseka, dostupna e biti i zatvorena lista
za izbor pojedinanih delova spregnutog poprenog preseka, koja se nalazi u donjem delu
dijalog box-a.
Izborom jednog od ponuenih preseka iz liste, na ekranu e se umesto uticaja za ceo presek,
pojaviti dijagrami pripadajuih uticaja odabranog dela spregnutog preseka.
Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box za prikaz pojedinanih dijagrama e biti
zatvorem, a na ekranu e opet biti prikazana dispozicija greda. Program e opet oekivati ili da
selektujete neke druge grede za prikaz njihovih pojedinanih dijagrama, ili pak da od
programa zahtevate jednovremni prikaz dijagrama za sve grede na modelu.
U zatvorenoj listi se nalaze samo oni uticaji koji se najee koriste. Ostali uticaji se mogu
izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u tulbaru, ili pak izborom
podopcije prIkaz sa komandne linije.
Ovaj dijalog box je gotovo identian dijalogu koji se otvara izborom komenanog polja Set u
okviru dijalog box-a za prikaz pojedinanih dijagrama. Jedina razlika je u tome to sada
prekidai u levom delu dijalog box-a ne rade kao check box-ovi ve kao radio button-i,
odnosno ne moe biti odabran jednovremeni prikaz dijagrama za vie uticaja, ve samo za
jedan.
Takoe u ovom dijalog box-u se pored svih prethodno opisanih uticaja pojavljuju i prekidai
N,sr, M2D i T2D koji imaju sledee znaenje.
U sluaju da se na modelu nalazi veliki broj greda, dijagrami mogu biti prenatrpani pa samim
tim i nepregledni. Izborom podopcije Sakrivanje uticaja, koja je prisutna na komandnoj
liniji, moete od programa zahtevati da na pojedinim gredama ne prikazuje dijagrame.
Izborom ove podopcije, ulazi se u standardnu proceduru selektovanja (vidi poglavlje 2.8).
Svakao da se procedurom deselektovanja u sastav crtea mogu vratiti svi prethodno sakriveni
dijagrami. Napomenuemo da ova opcija radi potpuno nezavisno od opcije sakravnja elementa
konstrukcije (vidi poglavlje 2.10.2). Naime, sakriveni elementi konstrukcije uopte nei biti ni
vidljivi na crteu, te se samim tim na njima dijagarami nee ni iscrtavati.
Nakon izbora eljene grede, program e sa komandne linije zahtevati da odaberete taku koja
pripada prethodno selektovanoj gredi, i koja e odrediti mesto poprenog preseka.
Taka na gredi:
Izbor take na selektovanoj gredi, dovee do otvaranja dijalog box-a, sa prikazom raspodele
napona u datom preseku.
U srednjem delu dijalog box-a, program iscrtava dijagram rapodele napona u odnosu na
zadate linije preseka. Na crteu poprenog preseka, lokalne ose grede su naznaene crnom
bojom, dok je poloaj preseka, u odnosu na koji se crta dijagram napona, naznaen crvenom
bojom. Po default-u, poloaj preseka odgovara poloaju lokalnih osa. Translatorno
pomeranje poloaja preseka se vri zadavanjem eljene vrednosti, u jednom od edit box-
ova: Koristi pomerenu osu 3 i Koristi pomerenu osu 2.
Ova dva edit box-a rade i kao prekidai, te klikom mia preko njih, moete sa ekrana ukinuti
prikaz jednog od prikazanih dijgrama.
Informacija o udaljenju mia od lokalnih osa, bie od velike pomoi za odreivanje vrednosti,
koju je potrebno zadati u edit box-ovima za translatorno pomeranje preseka. Na ovaj nain,
bez prethodnog pamenja dimenzija preseka, moete lako odabrati eljeni poloaj preseka.
Ako se model sastoji od vie faza graenja, program e za sve oblike selektovanog poprenog
preseka u njima, iscrtati raspodelu dijagrama napona.
U tom sluaju, bie dostupan i check box Sve faze, ijim postavljanjem na iskljueno stanje,
moete od programa zahtevati prikaz raspodele napona samo za postavljenu tekuu fazu
graenja.
U sluaju jednovremenog prikaza dijagrama za sve definisane faze graenja, dosupan e biti i
edit box Broj kolona, koji regulie nain rasporeivanja poprenih preseka u dijalog box-u.
Ovaj podatak ima potpuno isti smisao kao i kod pojedinanog prikaza dijagrama u gredama
(vidi poglavlje 8.6.1).
Sada se od korisnika oekuje da selektuje sve grede, za koje eli prikaz uticaja putem izolinija.
Nakon selektovanja prve greda, na komandnoj liniji e biti dodata nova podopcija Legenda
Kada ste zavrili proceduru selektovanja, klik na desni taster mia e oznaiti izbor
podrazumevane podopcije Legenda, nakon ega e se otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-a za editovanje izolinija u
povrinskim elementima konstrukcije. U gornjem desnom uglu dijalog box-a program ispisuje
ekstremne vrednosti datog uticaja na svim selektovanim gredama (prva i poslednja vrednost iz
liste). Jedina razlika je u tome to je dodat deo Anvelope koji e biti aktivan samo u sluaju
da je za tekui sluaj postavljena anvelopa, ili pak kada je u okviru tekueg sluaja
optereenja zadato pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija ne mogu
jednovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne negativne
uticaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definie za koje vrednosti e
biti iscrtane izolinije.
U ovom dijalog box-u, dodato je i komandno polje Set ijim aktiviranjem se otvara dijalog
box za izbor uticaja u gredama.
Nakon izbora eljenog uticaja, i aktivaranja komandnog polja OK, u osnovnom dijalog box-a
za editovanje vrednosti izolinija u gredama, program e postaviti listu moguih vrednosti
odabranog uticaja, za sve prethodno selektovane grede.
Nakon izbora eljenog uticaja, i podeavanja broja podela i vrednosti izolinija, aktiviranjem
komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e sve prethodno
selektovane grede biti ofarbane odgovarajuim bojama, pri emu e svaka od postavljenih boja
odrediti interval odabranog uticaja.
U gornjem desnom uglu prozora 2D pogled, uvek se postavlja i tablica koja za svaku od
postavljenih boja izlonija ukazuje na opseg vrednosti.
Program e i dalje biti u proceduri selekcije novih greda, pri emu i dalje ostaju selektovane
sve prethodno odabrane grede. Znai, u sluaju da elite da selektujete novu grupu greda,
prvo morate da de-selektujete ranije selektovane grede. Ovakav nain obrade rezultata u
gredama, bie dostupan sve dok sa komandne linije ne izabrete podopciju krAj. Njenim
izborom, ofarbane grede e zameniti dijagrami koji su bili prikazani na ekranu neposredno pre
aktiviranja naredbe Legenda.
Ovakva obrada rezultata u gredama ima viestruku primenu, i najee se koristi za otkrivanje
ekstremnih vrednosti pojedinih uticaja na celom modelu. Korienjem mogunosti grupisanja
istorodnih elemenata konstrukcije u celine (vidi poglavlje 2.10.2), i selektovanjem svih tih
grednih elemenata, ova naredba posataje naroito efikasna. Lako se moe dobiti informacija o
poloaju momenata savijanja koji premauju neku postavljenu vrednost recimo u svim
meuspratnim gedama na modelu, poloaj ekstremnih normalnih sila pritiska u svim
stubovima, poloaj pritisnutih i zategnutih tapova u reetkastim konstrukcijama, itd.
<0 sel.> Linijski entitet koji se dodatno kotira - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek
/ eXtras / Deselektovanje / <krAj>):
Sada se od korisnika oekuje da prvo selektuje sve linijske entitete ije uticaje eli dodatno da
kotira, a potom i sve take u kojima eli da se kotiranje izvri, pri emu komandna linija dobija
novi izgled:
Za dodatne take mogue je izabrati bilo koje take koje pripadaju selektovanim entitetima.
Ukoliko imate potrebu da dijagrame kotirate u takama koje se nalaze na odreenoj
Odstojanje <1>:
Nakon zadavanja svih dodatnih taaka u kojima korisnik eli da iskotira uticaje, iz komande se
moe izai na desni klik mia ili aktiviranjem podopcije krAj sa komandne linije. Ako nakon
toga pozovete komandu za prikaz uticaja u linijskim entitetima, dijagrami uticaja e biti
dodatno iskotirani u svim zadatim takama.
Potrebno je napomenuti da je dodatne kote mogue uneti i na taj nain to se prvo prikau
uticaji u nekom od linijskih entiteta, a nakon toga se aktivira naredba Dodatno kotiranje
uticaja u linijskim entitetima i izaberu se eljene take za kotiranje.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena vrste uticaja.
U zatvorenoj listi se nalaze samo oni uticaji koji se najee koriste. Ostali uticaji se mogu
izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u tulbaru, ili pak izborom
podopcije prIkaz sa komandne linije.
Ovaj dijalog box je veoma slian ranije opisanom dijalog box-u za izbor uticaja u ploama i
zidovima. Jedina razlika je u vrsti uticaja za koje se eli prikaz rezultata putem izolinija. Kod
povrinskih oslonaca, na raspolaganju su sledei uticaji:
Konvencija o lokalnom kooridntanom sitemu povrinskih oslonaca je potpuno ista kao i kod
ploa i zidova, pa sve prethodno reeno vai i ovde. Prema usvojenoj konvenciji, napon u tlu
ima pozitivnu vrednost ako predstavlja pritisak (reakcija deluje u pravcu pozivne lokalne ose
3). Takoe i sleganje je pozitivno ako deluje u pravcu pozitivne lokalne ose 3.
Znaenje svih ostalih ponuenih parametara u ovom dijalog box-a je potpuno isto kao i kod
naredbe za izbor utcaja u ploama, odnosno zidovima.
Svakako da e izolinije biti prikazane samo kada je u prozoru 2D pogled prikazan povrinski
oslonac. Prema tome, nakon aktiviranja ove naredbe, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled
potrebno je da postavite sklop koji u sebi sadri povrinski oslonac.
Naredba radi potpuno isto kao i naredba opisana u poglavlju 8.6, pomou koje se analiziraju
uticaji u gredama. Jedina razlika je u vrsti uticaja za koje se mogu prikazivati rezultati.
Izborom opdopcije prIkaz, sa komandne linije, ili pak opcije Ostali u tulbaru, otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
,tla = R2/b
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije su pozitivne ako njihovi vektori deluju u pravcu pozitivnih
smerova lokalnih osa linijskih oslonaca.
Pored toga, i za linijske oslonce je dostupna opcija prikaza uticaja putem izolinija (naredba
Legenda). Na ovaj nain i u linijskim osloncima se lako moe dobiti informacija o mestima
gde se javljaju naponi u tlu koji prekorauju zadatu vrednost, mesta najveih sleganja tla, itd.
Izborom podopcije prIkaz, koja je prisutna na komandnoj liniji, otvara se dijalog box
sledeeg izgleda.
Pomou prekidaa koji se nalaze u dijalog box-u, vri se izbor reakcija koje e na crteu biti
prikazane uz odgovarajue takaste i linjske oslonce. Ovi prekidai rade kao check box-ovi,
odnosno vie njih moe istovremeno biti postavljeno na ukljueno stanje, i oni imaju sledee
znaenje:
Prema usvojenoj konvenciji, reakcije takastih i linijskih oslonaca su pozitivne ako njihovi
vektori deluju u pravcu pozitivnih smerova lokalnih koordinatnih osa takastih odnosno linijskih
oslonaca.
Nakon izbora vrste reakcija i aktiviranja komandnog polja OK, na ekranu e se uz sve
takaste i linijske oslonce pojaviti sve odabrane vrste reakcija.
Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umesto tekueg sluaja optereenja zahtevan
prikaz anvelopa ekstremnih uticaja, tada e se na crteu prikazivati po dve reakcije, pri emu
e jedna odgovarati maksimalno pozitivnoj a druga maksimalno negativnoj vrednosti. Isto vai
i za sluaj optereenja u okviru koga je zadato pokretno optereenje.
Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, na crteu e se za svaku reakciju
prikazivati po dve vrednosti, pri emu e jedna odgovarati maksimalnoj a druga minimalnoj
vrednosti date reakcije.
Kada je check box Max/min postavljen na iskljueno, za promenu su dostupni i radio button-i
koji se nalaze u delu dijalog box-a Anvelopa. Pomou ovih radio button-a vri se izbor
reakcije za koju se prikazuje anvelopa. Znai, za izabranu reakciju prikazivae se ekstremne
vrednosti, a za ostale reakcije vrednosti koje odgovaraju ovim ekstremima.
Pravac simbola reakcija koje se nalaze u ravni trenutnog pogleda jasno ukazuje na to o kojim
se reakcijama radi, dok se za reakcije koje nisu u ravni trenutnog pogleda iza prikazane
vrednosti u zagradama ispisuje oznaka.
Ovakav nain prikaza rezultata je naroito zgodan kada se za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled postavi nivo. Tada se na jednom crteu istovremeno moe sagledati raspored
normalnih sila u svim stubovima i zidovima od vertikalnog tereta, ili pak raspored momenata u
stubovima i zidovima ako se radi o seizmikom sluaju optereenja. U svakom sluaju,
naredba ima viestruku primenu. Njenim izborom, komandna linija dobija sledei oblik.
Kako proraun ovih uticaja za ceo model moe potrajati, to se oni prikazuju tek nakon izbora
podopcije prIkaz, sa komandne linije. Znai, prvo je potrebo za tekui prikaz u prozoru 2D
pogled, postaviti deo konstrukcije za koji vas interesuju uticaji u indirektnim elementima, pa
tek potom aktivirati podopciju prIkaz. Njenim izborom otvara se dijalog box sledeeg
izgleda.
U dijalog box-u, se nalaze parametri kojima se vri izbor uticaja za prikaz u indirektnim
elementima. Na raspolaganju su sledei uticaji:
M - moment savijanja u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled (vektor momenta je upravan na ravan zida).
T - transverzalna sila u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled. Pravac delovanja transverzalne sile je odreen linijom
preseka ploe, odnosno zida, sa tranutnom ravni prikaza u prozoru 2D pogled.
N - normalna sila u ravni zida, odnosno ploe, na mestu preseka sa tranutnom ravni
prikaza u prozoru 2D pogled. Vektor sile pripada ravni zida i upravan je na liniju
preseka ploe, odnosno zida, sa tranutnom ravni prikaza u prozoru 2D pogled.
Bez obzira na to ta je trenutno prikazano u prozoru 2D pogled (nivo, ram, kosi ram...),
lokalna osa x pogleda je uvek horizontalna a lokana osa y je uvek vertikalna.
Kako uticaji u indirektnim elementima obino imaju skok na mestu njihovog preseka sa
trenutnom ravni prikaza u prozoru 2D pogled, to se pomou sledee grupe prekidaa
odreuje mesto delovanja odabranih uticaja za prikaz.
Aktiviranjem komandnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 2D pogled, uz
sve trenutno vidljive indirektne elemente bie ispisane vrednosti odabranih uticaja.
Iste vrednosti uticaja, dobili bi i pomou naredbe Presek, povlaenjem preseka u datom
zidu, na mestu njegovog dodira sa temeljnom ploom. Za vrstu uticaja, potrebno je odbrati
Nn, a sa komandne linije podopciju Spreg-sila.
Pri ispisu uticaja u indirektnim elementima, program vodi rauna o trenutnom stanju njihove
vidljivosti. Naime ako je pomou naredbe Vidljivost ukinuta vidljivost indirektnih grednih
elemenata (u okviru dela Simbol u preseku, check box Greda je postavljen na iskljueno
stanje), tada za gredne indirektne elemente nee biti ispisani uticaji. Isto vai i za ploe i
zidove, a i za naredbu Sakrivanje pomou koje se selektivno ukida vidljivost samo
odreenoj grupi elemenata crtea.
Napomena:
Uticaji u indirektnim povrinskim elementima za multimodalne seizmike sluajeve optereenja
sada se izraunavaju statistikim kombinovanjem uticaja od svih tonova (CQC shema).
8.11 Reduktor
Reduktor je linijski entitet koji omoguava da se uticaji iz vie paralelnih
konstruktivnih elemenata redukuju u jednu osu, radi daljeg zajednikog prikazivanja i
analiziranja. Elementi iji se uticaji redukuju mogu biti i povrinski (ploe/zidovi) i linijski
(grede/stubovi).
<0 sel.> Reduktor Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Pri selektovanju treba voditi rauna o tome da entiteti koji se pridruuju reduktoru moraju da
ispune odreene geometrijske uslove. Naime, pravolinijske grede moraju biti paralelne sa
reduktorom, dok se lune grede moraju nalaziti u ravnima koje su paralelne sa ravni u kojoj je
reduktor, s tim da se njihovi centri nalaze na istoj normali na te ravni (odnosno njihovi lukovi
moraju biti koncentrini). to se ploa tie, one moraju biti ravanske i moraju biti paralelne sa
ravni u kojoj je reduktor.
Ova procedura je identina sa crtanjem bilo koje poligonalne linije, tako da je ovde neemo
objanjavati.
S obzirom da proraun uticaja u reduktoru moe da traje prilino dugo u zavisnosti od gustine
mree konanih elemenata, pomou podopcije Gustina, korisnik ima mogunost da utie na
gustinu dijagrama reduktora, a samim tim i na duinu trajanja prorauna. Nakon izbora ove
podopcije program sa komandne linije zahteva unoenje gustine:
Gustina (<Default>):
Gustina se zadaje u metrima, a izmeu uglastih zagrada se ispisuje tekua vrednost. Jasno je
da e duina trajanja prorauna biti kraa, to je vea vrednost koju korisnik zada za gustinu.
Ako se izabere podopcija Default sa komandne linije, gustina dijagrama reduktora e biti
proraunata na osnovu gustine mree konanih elemenata.
<-> Prva taka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj>/ Gustina <1>):
Ako se od svih selektovanih entiteta moe kreirati reduktor, na komandnoj liniji e se nakon
selekcije pojaviti i podopcije Teite i Centar krutosti.
<-> Prva taka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Gustina / Teite / Centar krutosti):
Ove opcije imaju smisla samo ako se u prozoru 2D pogled bar neki od izabranih entiteta vide
u preseku. U tom sluaju program e odrediti teite, odnosno centar krutosti svih njihovih
preseka sa tekuom ravni, i na osnovu geometrija selektovanih objekata odrediti geometriju
reduktora, tako da sadri i navedenu taku. U sluaju da se kroz datu taku moe postaviti
vie reduktora, program e izabrati onaj koji je normalan na tekuu ravan u prozoru 2D
pogled.
Bez obzira na koji nain ste odredili geometriju reduktora, kada se naredba zavri on e se
prikazati na crteu.
Uticaji u reduktorima koji prodiru ravan prikazanu u prozoru 2D pogled mogu se prikazati
pomou naredbe Uticaji u indirektnim elementima (vidi poglavlje 8.10).
Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na komandnoj liniji
e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti odabrane sve
grede koje su kolinearne sa prvom selektovanom.
Program prua mogunost definisanja eme pokretnog optereenja za uticajnu liniju, koja se
sastoji od vozila (proizvoljno definisanog pokretnog optereenja) i peake navale
(raspodeljenog optereenja), koja opciono moe biti ispred i iza vozila, proizvoljne duine i
proizvoljnog rasporeda.
Izborom podopcije ema opt sa komandne linije otvara se sledei dijalog box:
Koncentrisane sile
Podaci o koncentrisanim silama zadaju se u okviru prikazane liste u gornjem levom delu dijalog
box-a, pri emu podaci u svakom od redova odgovaraju jednoj koncentrisanoj sili.
Novi red se ubacuje u listu pomou komandnog polja Dodaj , dok se pomou
komandnog polja Brii selektovani red uklanja iz liste. Poloaj i intenzitet koncentrisane
sile se zadaju direktno u listi, unoenjem numerikih vrednosti u odgovarajuim kolonama:
Radi breg i lakeg unosa podataka, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, znak
+ oznaava delovanje sile na dole. Program zadate sile usmerava u pravcu globalne Z ose
celog modela.
Linijske sile
Podaci o linijskom optereenju se zadaju u listi, koja se nalazi u gornjem desnom delu dijalog
box-a.
Kao i kod koncentrisanih sila, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, tj. znak +
oznaava delovanje sile na dole. Program zadate sile usmerava u pravcu globalne Z ose celog
modela.
Uloga komandnih polja Dodaj i Brii je ista kao i pri unosu koncentrisane sile, tj.
da se pomou njih dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutno selektovani.
Sva zadata optereenja u tabelama i edit box-ovima grafiki se prikazuju u donjem desnom
delu dijalog box-a. Zbog lake kontrole unetih podataka u tabelama, optereenja iji su podaci
sadrani u tekuim redovima datih tabela, na crteu se prikazuju posebnom bojom.
Nakon definisanja eme pokretnog optereenja za uticajnu liniju, ukoliko elite da istu trajno
zapamtite aktivirajte komandno polje Snimi .
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi uneti podaci e biti
snimljeni u biblioteku ema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj
listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim izborom e svi podaci koji su mu pridrueni biti
preuzeti i prikazani u dijalog box-u. Komandno polje Brii je predvieno za brisanje
selektovane eme koja je ranije smetena u bazu.
Izvetaj se sastoji od naziva eme pokretnog optereenja, crtea (kao u dijalogu) i tablica sa
numerikim podacima kojima su definisana zadata optereenja.
Ukoliko ema optereenja nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a aktiviranjem komandnog
polja OK, pojavie se upozorenje Izabrana ema optereenja nije snimljena. Nastavljate
dalje? i tu emu ete moi da koristite samo dok ne izaete iz programa.
Pomou komandnog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve prethodno
definisane podatke o tekuoj emi optereenja.
Kritini poloaj
Nain prorauna kritinog poloaja optereenja se definie pomou zatvorenih listi, koje se
nalaze levo od grafikog prikaza eme pokretnog optereenja.
Analiza samo I poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smeru (sa leve
na desnu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobijeni analizom prvog poretka
postavlja simbol koji ukazuje na smer kretanja optereenja: -->.
Analiza samo II poretka analizira se kretanje optereenja samo u jednom smeru (sa
desne na levu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobijeni analizom drugog poretka
postavlja simbol koji ukazuje na smer kretanja optereenja:<--.
Napomenuemo da izbor poretka ima smisla samo ako zadato optereenje nije simetrino,
obzirom da su kod simetrinih optereenja rezultati za oba smera kretanja identini.
U edit box-ovima u levom delu dijalog box-a, zadaju se vrednosti multiplikatora, sa kojima e
biti linearno pomnoeni rezultati prorauna. Bez obzira, za koji se od konstruktivnih elemenata
analiziraju rezultati, zadatim multiplikatorima e biti pomnoeni svi odgovarajui rezultati, pri
emu se oni razdvajaju jedino po svom karakteru:
Presene sile - zadatim multiplikatorom e linearno biti pomnoene sve presene sile u
ploama, gredama, kao i reakcije oslonaca.
Naponi - zadatim multiplikatorom e linearno biti pomnoeni svi naponi u ploi kao i
napon u tlu u sluaju fundiranja na elastinoj podlozi.
mere korien metar, zadavanje vrednosti 1000 u edit box-u Deformacije, dovee do
prikaza proraunatih pomeranja u milimetrima.
Pored zadavanja faktora skaliranja, u ovom dijalog box-u se moe uticati na preglednost ispisa
numerikih rezultata prorauna na crteu, i izgled dijagrama presenih sila.
Broj decimala - u ovom edit box-u se definie sa kojom preciznou, odnosno sa koliko
decimala, treba prikazivati rezultate prorauna. Ako se zada vrednost 0,
tada e svi rezultati, bez obzira ta oni predstavljaju, i na koji konstruktivni
element se odnose, biti prikazani kao celobrojne vrednosti.
Donja granica - kako se veina rezultata prorauna prikazuje putem dijagrama na kojima se
ispisuju i ordinate ekstremnih vrednosti, to crte u nekim sluajevima moe
postati nepregledan. U takvim sluajevima imate mogunost da u ovom edit
box-u zadate proizvoljnu vrednost i da od programa zahtevate da ne kotira
vrednosti koje su po apsolutnoj vrednosti manje od zadate. Vrednost zadata u
ovom edit box-u se odnosi i na prikaz reakcija takastih oslonaca, odnosno na
crteu e biti ispisane samo reakcije iji je intenzitet po apsolutnoj vrednosti
vei od zadate donje granice (zadavanje vrednosti 0, znai prikaz svih
vrednosti).
Tehnika nula - zadavanjem eljene vrednosti imate mogunost da program svim vrednostima
koje su manje od zadate dodeli vrednost nula. Na ovaj nain program ne
samo da nee kotirati vrednosti manje od zadate, ve ih nee ni prikazivati.
Akriviranje komandnog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, a sve postavljene parametre,
program e potovati u svom daljem radu.
Dijagrami uticaja u linijskim entitetima mogu se prikazivati i bez rafure, odnosno bez
unutranjih ordinata. Istovremenim pritiskom na taster Ctrl i funkcijski taster F6
prikazivanje ordinata se iskljuuje, dok se ponovnim pritiskom na iste tastere ukljuuje.
8.15 Predmer
Pomou naredbe Predmer moete automatski da generiete tekstualni izvetaj
sa potrebnim koliinama materijala za selektovane grede i ploe modela. Naredba
se nalazi u padajuem meniju Vrednosti, a njenim aktiviranjem se ulazi u
standardnu proceduru selektovanja:
<0 sel.> Predmer - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure selektovanja i na ekranu e se pojaviti
dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno izabrane grede i ploe.
Ploe - predmer
Predmer za ploe se sastoji od tabele u kojoj su za svaki set ploa prikazani sledei podaci:
Grede - predmer
Za izvetaj predmera greda predviene su dve vrste tabela. Tabela Grede - predmer po
setovima se uvek prikazuje i u njoj su selektovane grede grupisane po setovima. Tabela
Grede - predmer po poprenim presecima se prikazuje u situacijama u kojima se meu
selektovanim gredama nalaze grede koje imaju isti popreni presek i iste numerike podatke, a
pripadaju razliitim setovima. U ovoj tabeli se grede grupiu po poprenim presecima i ona ne
sadri kolonu Set. Ostale kolone su iste za obe tabele:
U poslednjem redu obe tabele Ukupno ispisuju se duina, zapremina i masa svih
selektovanih greda. Prikazani numeriki podaci u ovom redu moraju biti isti za obe tabele.
U ovoj tabeli prikazuje se rekapitulacija koliina svih materijala koji su korieni za kreiranje
selektovanih ploa i greda. Za svaki materijal su prikazani sledei podaci:
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, kreirani izvetaj
predmera se moe eksportovati u projektnu dokumentaciju ( ), tampu ( ) ili tekstualnu
datoteku ( ).
Kako se numeriki rezultati mogu u jednom teenutku gledati samo za jedan tip entiteta (ploe,
grede, itd), to e izbor prvog entiteta odrediti i koje je sve entitete mogue nadalje selektovati.
Znai, ako elite da gledate numerike rezultate u ploama, tada je potrebno da u prvom
koraku selektujete samo jednu od eljenih ploa, a potom i ostale. Ako u prvom koraku
selektujete vie raznorodnih entiteta, onda e se program sam odluiti za jedan od njih, a
ostale izbaciti iz selekcije. Nakon zavrene selekcije, program e u zavisnosti od tipa
selektovanog entiteta otvoriti odgovarajui dijalog box.
Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti za sve tipove konstruktivnih elemenata a jedina
razlika je u vrsti uticaja koji se za pojedine elemente konstrukcije mogu dobiti. Zbog toga
emo u daljem tekstu prikazati nain kreiranja tekstualnih izvetaja za uticaje u ploi, pa e
sve nadalje reeno vaiti i za ostale elemente konstrukcije.
Ploe
Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvetaj vri se u donjem levom delu dijalog
box-a (Optereenja). Prikazane opcije imaju sledee znaenje:
U gornjem delu dijalog box-a, nalaze se tri tabele koje e biti aktivne ili neaktivne, u zavisnosti
od stanja prekidaa koji se nalaze na njihovom vrhu.
U zavisnosti od stanja prekidaa Presene sile, Deformacija LKS i Deformacija GLO donji
deo odgovarajuih tabela e biti dostupan ili ne.
Nain rada sa tabelama je potpuno isti. Objaniemo nain rada sa tabelom za presene sile, a
to e se odnositi i na ostale dve tabele.
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa koji se nalaze sa leve strane naziva uticaja,
odreujete da li e se ti rezultati nai u sastavu tekstualnog izvetaja ili ne.
Prekidai koji se nalaze sa desne strane naziva datog uticaja, bie dostupni za promenu samo
ako je prekida Ekstremi postavljen na ukljueno stanje.
U svakom od prikazanih osam redova, definiu se parametri za datu vrstu presenih sila. U
okviru svakog od ovih redova, u edit box-u n, se zadaje broj ekstremnih vrednosti koje je
potrebno prikazati, a postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa u kolonama +, - i ,
odreujete kriterijum sortiranja rezultata. Naime, odreujete da li rezultati treba da
predstavljaju maksimalne pozitivne vrednosti, maksimalne negativne ili pak maksimalne
vrednosti po apsolutnom znaku. Svakako da e ovi prekidai biti aktivni samo u redovima koji
se odnose na odabrane uticaje za prikaz. Prema tome, za svaki od odabranih uticaja moete
traiti eljeni broj ekstrema po jednom, ili pak vie odabranih kriterijuma sotriranja. U okviru
jednog reda, mogu i sva tri prekidaa biti postavljena na iskljueno stanje, to e oznaiti da
se za taj uticaj nee traiti ekstremi ve e se oni prikazivati samo kao odgovarjue vrednosti
pri pronalaenju drugih ekstremnih vrednosti.
Znai, broj postavljenih prekidaa sa leve strane naziva uticaja e odrediti broj kolona, a broj
prekidaa postavljenih sa desne strane naziva uticaja e odrediti broj tabela. Svaka od ovih
tabela e sadrati onoliko redova koliko je i zahtevano ekstremnih vrednosti datog uticaja
(podatak u koloni n).
Kada tekui model sadri faze graenja, za promenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja
se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste
odreuje se faza graenja za koju se generie izvetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze.
Njenim izborom izvetaj se generie za sve faze graenja.
Kako ete u radu sa programom esto menjati vrstu izvetaja u zavisnosti od trenutnih
potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja prekidaa.
Naime, kada podesite neko stanje za izvetaj, za koje smatrate da je relativno tipino, i
da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte ovu ikonu.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabranu vrstu
tekstualnog izvetaja i aktivirati komandno polje OK.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu ovog dijalog box-a je predviena za izbor
nekog od ranije snimljenih tipova izvetaja.
Kada ste odabrali vrstu tekstualnog izvetaja, i sadraj njegovih kolona i redova, aktiviranjem
komandnog polja OK, program e otvoriti dijalog box sa sadrajem kreiranog tekstualnog
izvetaja.
Isto kao i kod ostalih procedura u programu, u kojima se generiu razni tekstualni izvetaji,
imate mogunost da se izborom odgovarajueg komadnog polja odluite ili za direktnu
tampu, ili pak za smetanje ovog izvetaja u glavni projekt.
Aktiviranjrem komandnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a u
okviru ove naredbe.
Sada imate mogunost ili da zahtevate novu vrstu izvetaja za iste selektovane entitete, ili pak
da se izborom komandnog polja Cancel, vratite na osnovni izgled komandne linije u okviru
ove naredbe.
Program e biti u proceduri selekcije novih entiteta, sve dok izborom pod-opcije krAj ne
oznaite kraj ove naredbe.
Grede
Za stubove i grede moe se kreirati izvetaj sa kljunim vrednostima izabranih uticaja. Pod
kljunim vrednostima se podrazumevaju vrednosti u svim karakteristinim takama grede,
odnosno takama u kojima se javljaju lokalni ekstremi.
Izborom jednog od prekidaa, koji postaju dostupni nakon postavljanja check box-a Ekstremi
na iskljueno stanje, definie se sadraj izvetaja:
Takasti oslonac
Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, pomou ostalih check box-ova vri se
izbor reakcija za koje se trai anvelopa. Znai, za izabrane reakcije u izvetaju e se prikazivati
ekstremne vrednosti, a za ostale reakcije vrednosti koje odgovaraju ovim ekstremima.
Sam postupak rada sa ovim dijalog box-om moe se podeliti na dva dela. U prvom se pomou
ponuenih parametara vri izbor tekstualnih i grafikih blokova koji e se nai u izvetaju, kao
i snimanje njihovog trenutnog stanja u bazu konfiguracija radi daljeg korienja. U drugom
delu se kreiraju grupe entiteta i za njih vri generisanje izvetaja.
Definisanje konfiguracija
Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna vri se u delu dijalog
box-a Statiki uticaji.
Moe se definisati izgled izvetaja za ploe, grede, povrinske oslonce, linijske oslonce i
reakcije oslonaca. Svakom entitetu su pridruena po dva check box-a i komandna polja. Oni
koji se nalaze sa leve strane imena entiteta predvieni su za rad sa tekstualnim izvetajima,
dok su oni sa desne strane predvieni za rad sa grafikim blokovima.
Postavljanjem na ukljueno stanje nekog od check box-ova sa leve strane, postaje dostupno i
komandno polje koje se nalazi pored njega. Aktiviranjem datog komandnog polja program
otvara dijalog box u kome se vri izbor uticaja koji e se nai u sastavu tekstualnog izvetaja
odgovarajueg entiteta.
Rad sa dijalog box-ovima za tekstualne izvetaje je isti kao kod naredbe Tekstualni izvetaj,
s tim to je deo za izbor sluaja optereenja i faze graenja nedostupan, s obzirom da se
njihov izbor vri u osnovnom dijalog box-u naredbe.
Aktiviranjem komandnih polja sa desne strane imena entiteta, otvaraju se odgovarajui dijalog
box-ovi u kojima se vri izbor uticaja za generisanje grafikih blokova.
Rad sa ovim dijalog box-ovima je isti kao kod naredbi za prikazivanje statikih uticaja u
odgovarajuim entitetima.
Nakon izbora svih grafikih i tekstualnih blokova potrebno je snimiti tekue stanje parametara
u bazu konfiguracija. Za ovu namenu je predvieno komandno polje , ijim se
aktiviranjem otvara dijalog box sledeeg izgleda:
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komandnog polja OK, svi zadati podaci bie
snimljeni, a zadati naziv e se pojaviti u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija.
Izborom komandnog polja Nivo, koji se nalazi u delu dijalog box-a Definisanje novih
grupa, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
U dijalog box-u su prikazani svi nivoi koji se nalaze u modelu. Sada je potrebno da izaberete
nivoe za koje elite da kreirate izvetaj i da ih aktiviranjem komandnog polja OK ubacite u
listu.
Izborom komandnog polja Ram, dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru selektovanja
ramova u prozoru Dispozicija, pri emu komandna linija dobija sledei oblik:
<0 sel.> Ramovi - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Klik na desni taster mia oznaie kraj procedure selektovanja, nakon ega se dijalog box
ponovo otvara, a svi selektovani ramovi prikazuju u listi.
Pomou komandnog polja Pomoni pogled u listu se mogu ubaciti i pomoni pogledi.
Grupe za koje se generie izvetaj, mogu se kreirati i selektovanjem linijskih entiteta (greda i
linijskih oslonaca) sa crtea. Naime, aktiviranjem komandnog polja Linijski entiteti dijalog
box se zatvara i ulazi se u proceduru selektovanja linijskih entiteta:
<0 sel.> Linijski entiteti - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Klik na desni taster mia oznaie kraj procedure selektovanja, nakon ega se dijalog box
ponovo otvara, a u listu se ubacuje grupa sa imenom Grupa greda ako su selektovane
grede, odnosno Grupa linijskih oslonaca ako su sa crtea selektovani linijski oslonci.
U koloni Naziv u listi, zadaje se ime poglavlja u koje se ubacuje izvetaj za entitete koji
pripadaju datoj grupi. Jednostavnim klikom mia preko naziva bilo koje grupe, on se selektuje i
moe se promeniti unosom novog imena sa tastature.
Za svaku grupu entiteta, u koloni Konfiguracija nalazi se zatvorena lista iz koje se moe
izabrati bilo koja ranije snimljena konfiguracija. Znai izvetaj se ne generie za trenutno
stanje parametara, ve za snimljenu konfiguraciju koja je pridruena datoj grupi entiteta.
Ako se izvetaj za sve grupe generie sa istom konfiguracijom, dovoljno je da se ona dodeli
jednoj grupi, a zatim da se iz padajueg menija, koji se otvara desnim klikom mia preko
njenog imena, izabere naredba Dodeli svima. Na ovaj nain svim grupama bie pridruena
izabrana konfiguracija.
Stanje check box-a koji se nalazi na kraju svakog reda, odreuje da li e se za tu grupu
entiteta generisati izvetaj. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se
padajui meni sa stavkama Selektuj sve i Deselektuj sve. Njihovim izborom mogu se
selektovati, odnosno deselektovati svi check box-ovi istovremeno. Grupe entiteta mogu se
selektovati i unoenjem njihovih rednih brojeva u edit box-u Izbor, koji se nalazi ispod liste.
Napomenuemo da se kreirane grupe snimaju u datoteku pri snimanju modela, tako ostaju
trajno zapamene za kasnije korienje.
U datoteku se snimaju i sve konfiguracije koje su dodeljene grupama. Pri pokretanju naredbe
program poredi ove konfiguracije i konfiguracije koje su snimljene u bazu. Ako se u bazi ne
nalazi konfiguracija koja je dodeljena nekoj grupi, pored njenog imena se ispisuje zvezdica (*)
koja ukazuje da ona nije snimljena u bazu, ali da se moe koristiti u datom projektu.
Ukoliko se u modelu nalaze faze graenja, izborom iz zatvorene liste Faze graenja
odreuje se faza za koju se generie izvetaj. Izborom opcije Sve faze, izvetaj se generie
za sve faze graenja.
Zatvorena lista koja se nalazi u delu dijaloga Vidljivost, predviena je za izbor nekog od
ranije snimljenih stanja vidljivosti, sa kojim e se vriti generisanje grafikih blokova. Pored
ove liste se nalaze i dve ikone.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost u kome moete da reguliete
nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Izabrano
stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti sve dok se ne izae iz
dijalog box-a Generisanje izvetaja za grupe entiteta, kada e biti vraeno stanje
vidljivosti koje je postavljeno u modulu za obradu rezultata.
U delu dijalog box-a Optereenja vri se izbor optereenja za koja se generiu izvetaji
rezultata statikog prorauna. Pored pojedinanog sluaja optereenja koji se bira iz liste,
izvetaj se moe generisati i za: Sva osnovna optereenja, Sve kombinacije
optereenja ili Sva optereenja.
Kada su zadati svi potrebni parametri pristupa se generisanju izvetaja. Pri tome, treba
proveriti da li je za svaku od grupa u koloni Konfiguracija izabrana neka od ranije snimljenih
konfiguracija, jer e na osnovu nje biti generisan izvetaj, kao i da li je grupama za koje se
generie izvetaj odgovarajui check box postavljen na ukljueno stanje.
Generii ceo izvetaj Izborom ovog komandnog polja izvetaj se generie i alje na
tampu
ovaj check box postavljen na ukljueno stanje program e za svaku grupu entiteta kreirati
novo poglavlje sa imenom koje je zadato u koloni Naziv, i u njega e ubaciti sve blokove koji
su generisani za entitete iz date grupe.
Blokovi koji se eksportuju mogu se sortirati na vie naina. Izbor tipa sortiranja se vri iz
zatvorene liste, koja se nalazi sa desne strane komandnih polja za generisanje izvetaja.
Moe se generisati ceo izvetaj ili samo neki njegov deo, na primer tekstualni izvetaj sa
rezultatima statikog prorauna za ploe ili izvetaj dimenzionisanja betonskih greda. Sadraj
ovog menija nije uvek isti, ve zavisi od toga koji su tekstualni i grafiki blokovi izabrani za
generisanje. Tako da ukoliko npr. nisu ukljueni check box-ovi koji se odnose na
dimenzionisanje, u meniju se nee nai opcije za generisanje izvetaja dimenzionisanja.
Izborom neke od stavki iz menija, izvetaj se generie i prikazuje na ekranu.
Izborom ove podopcije otvara se dijalog box iz koga se vri generisanje izvetaja kontrole
setova.
U delu dijalog box-a Prikaz smetena su dva radio button-a: Izvetaj za trenutni 2D
pogled i Izvetaj za 3D pogled, pomou kojih se vri izbor pogleda za koji se generie
izvetaj.
U delu dijalog box-a Entiteti se, ukljuivanjem odgovarajuih check box-ova, vri izbor
konstruktivnih elemenata i optereenja za koje se generie izvetaj kontrole setova.
Check box-ovi entiteta koji se ne nalaze u tekuem modelu su disejblovani, tako da se oni ne
mogu izabrati za generisanje izvetaja.
Deo dijalog box-a Sluajevi optereenja bie nedostupan za promenu sve dok se bar
jedno optereenje ne selektuje za kreiranje izvetaja. U njemu se pomou ponuenih radio
button-a definie da li e se grafiki blokovi generisati samo za tekui ili za sve osnovne
sluajeve optereenja.
Aktiviranjem komandnog polja Generii ceo izvetaj, na kome se nalazi ikona , grafiki
blokovi se eksportuju u projektnu dokumentaciju, dok se izborom istoimenog komandnog polja
sa ikonom grafiki blokovi eksportuju direktno u tampu.
Izborom naredbe Editor hartije koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka, otvara
se prozor sa izgledom projektne dokumentacije.
U levom delu prozora, nalazi se razgranato stablo koje celu projektnu dokumntaciju deli na
manje celine, a u desnom delu izgled trenutno aktivne strane dokumenta. U dnu ekrana, na
statusnoj liniji, ispisuje se informacija o rednom broju tekue strane projektne dokumentacije.
U desnom delu dijalog box-a, prikazan je definisani izgled tipske hartije, i raspored grafikih
blokova koji odgovara trenutno postavljenim parametrima u ovom dijalog box-u. U delu dijalog
box-a Maksimalna veliina bloka, odreuje se default veliina blokova koji e nadalje biti
eksportovani. Da bi projektna dokumntacija izgledala to preglednije, veliina grafikih blokova
se odreuje veliinom prostora na hartiji koja se dobija njenom podelom na zadati broj redova
i kolona. Zadavanjem podatka u edit box-u Broj redova, slobodna povrina hartije za
tampu, deli se po horizntali na zadati broj jednakih delova. Isto tako, zadavanjem podatka u
edit box-u Broj kolona, slobodna povrina hartije za tampu, deli se po vertikali na zadati
broj jednakih delova.
Prema tome, ako elite da grafiki blok bude na celoj strani hartije, potrebno je da za broj
redova i kolona, zadate 1. Znai, veliina eksprtovanih blokova ne zavisi od trenutne razmere
crtea, ve od definisanog podataka, na kom delu tipske hratije treba da bude smeten.
Deo dijalog box-a Rezolucija bitmape se odnosi samo na opciju eksporta tekueg prikaza u
clpboard (ova opcija eksportovanja blokova e biti opisana u ovom poglavlju, malo kasnije).
Zadavanjem ejene vrednosti u ovom edit box-u birate rezoluciju bitmape koja e biti kreirana.
Kako svaki eksportovani blok sadri i naslov i potpis, u delu dijalog box-a Potpis bloka,
pomou prekidaa: Levo, Centar i Desno, podeava se ravnanje ovih tekstova.
Napomenuemo da se pod naslovom podrazumeva tekst koji se ispisuje u vrhu bloka, a pod
potpisom deo teksta koji se ispisuje u dnu bloka. Postavljanjem na ukljueno stanje chack box-
a Uspravan tekst, menja se poloaj naslova i potpisa, tako da se naslov postavlja uz levu, a
potpis uz desnu ivicu bloka
Sledea dva check box-a: Poni na novoj strani i Poni u novom redu, vezani su za
prelom strane u projektnoj dokumentaciji. Naime, svakom grafikom bloku se moe zadati da
pone na novoj strani, odnosno u novom redu. Preporuujemo da po default-u ovi check box-
ovi budu postavljeni na isklueno stanje, a da tek po zavretku kreiranja projektne
dokumentacije, samo pojedinim blokovima prodruite ovakve parametre. O nainu preloma
strane, bie vie rei kasnije.
U delu dijalog box-a Margine, imate mogunost da zadate veliinu slobodnog prostora oko
crtea. Pre nego to objasnimo ulogu parametara kojima se regulie veliina slobodnog
prostora oko crtea, objasniemo osnovnu koncepciju programa po pitanju razmere i gabarita
crtea. Naime, fiziku veliinu crtea koji se eksportuje, program odreuje iz njegovog gabarita
i raspoloivog prostora za tampu, koji je zadat u delu dijalog box-a Maksimalna veliina
bloka. Kako se veliina svih tekstova u programu zadaje u milimetrima na hartiji, to se pri
odreivanju gabarita crtea oni ne uzimaju u obzir. Iz svega prethodno reenog, proizilazi da
pri eksportu crtea, u njegov sastav nee ui ni jedan tekst koji se nalazi van gabarita crtea.
Da se to ne bi desilo, u edit box-u X i Y moete zadati proizvoljno procentualno uveanje
stvarnog gabarita crtea u oba pravca, i na taj nain obezbediti da se svi tekstovi po ivici
crtea, smeste u tako napravljen slobodan prostor. Koliki ete procenat uveanja zadati,
svakako zavisi od vrste crtea i zadate veliine tekstova u milimetrima. Preporuujemo da
default podatak od 5% ne menjate, obzirom da ete u prozoru naredbe Editror hartije
imati mogunost da samo pojedinim blokovima, gde je to zaista i potrebno, poveate slobodan
prostor oko crtea.
Poslednji parametar koji se nudi u ovom dijalog box-u, vezan je za iscrtavanje okvira oko
eksportovanih blokova. Naime, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Okvir oko
bloka, svi nadalje eksprotvani blokovi bie uokvireni.
Aktiviranjem komandog polja OK, program e prihvatiti sve zadate parametre, i potovae ih
pri eksportu novih grafikih blokova.
Koju ete defualt veliinu eksportovanih blokova zadati, i da li e oni biti uspravni ili pak
poloeni, zavisi iskljuivo od odabranog formata hartije i sloenosti geometrije modela sa kojim
radite.
Sam eksport grafikih blokova, postie se ili izborom naredbe Eksport bloka,
koja se nalazi u okviru padajueg menija Pomone funkcije, ili klikom mia na
ovu ikonu. Kako je operacija eksporta grafikih blokova relativno esta, to se ona
moe postii i pritiskom na funkcijski taster F2.
Nakon zahteva za eksport bloka, program e trenutni sadraj prozora, na kome je postavljen
fokus, priloiti u projektnu dokumentaciju. Eksport bloka e biti mogu u svakom tenutku rada
sa programom, bez obzira da li su trenutno prikazni neki od rezultata prorauna, ili pak ulazni
podaci. Napomenuemo da trenutno stanje zuma nee uticati na sadraj bloka, obzirom da se
uvek eksportuje kompletan sadraj prozora. U sluaju da elite da u projekat priloite uveeni
deo modela, za tu namenu je predviena posebna naredba, u okviru prozora naredbe Editor
hartije. O ovoj naredbi e biti vie re kasnije. Znai, i u ovakvim sluajevima se eksportuje
ceo blok, a potom se on naknadno uveava.
Konstrukcija. Ako je barem jedan entitet optereenja vidljiv, tada e blok biti pridruen
podnaslovu Ulazni podaci - Optereenje. Ako su na ekranu prikazni bilo koji od rezultata
prorauna, ukljuujui i prikaz deformisnog modela, tada e blok biti pridruen pod naslovu
Statiki proraun. Eksportovani crtei tekue forme oscilovanja, bie pridrueni pod-naslovu
Modalna analiza, a svi rezultati dimenzionisanja odgovarajuem pod-naslovu koji se odnosi
na dimenzionisanje za dati materijal. Jedino e eksport sadraj aprozora Dispozicija uvek
dovesti do istog sadraja bloka.
Sva pravila koja vae za eksport kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Eksport
bloka, vae i za ovu naredbu.
U zavisnosti od sadraja datog dijalog box-u, program e eksportovati ili grafiki ili pak
tekstualni blok.
Ovaj dijalog box je zbog velike koliine podataka organizovan putem kartoteka, U kartoteci
Format hartije imate mogunost da definiete veliinu stranice dokumenta. U zavisnosti od
izlaznog ureaja za tampu koji imate, iz zatvorene liste odaberite jedan od ponuenih formata
hartije. U sluaju da u listi nije ponuen eljeni format, postavljanjem na ukljueno stanje
prekidaa Proizvoljni format, imaete mogunost da u edit box-ovima irina i Visina
zadate potpuno prozivoljne dimenzije papira. Svakako da je uslov, da va izlazni ureaj za
tampu podrava zadati format hartije.
Boja pozadine selektovanih tekstualnih izvetaja moe se promeniti pomou color box-a
Boja pozadine selektovanog izvetaja.
Definisanje margina
U centralnom delu dijalog box-a, prikazan je odabrani format hartije, a sa etiri edit box-a, sa
njegove gornje, donje, leve i desne strane imate mogunost da definiete odgovarajue
margine. Vodite rauna pri zadavanju ovih vrednosti, obzirom da svaki izlazni ureaj ima
ogranienje po pitanju neto povrine za tampu. U ovoj proceduri, program e dozvoliti
zadavanje potpuno prozivoljne vrednosti, ali se zato pri tampi dokumenta moe desiti sluaj
da drajver ne moe na tom delu ivinog prostoru da izvri tampu. U ovakvim sluajevima,
nakon zahteva za tampu, program e izdati odogvarajue upozorenje.
Jedino oganienje pri zadavanju margina e biti u edit box-u Dole, obzirom da se u futer-u
svake hartije mora nai i potpis autora programa. Minimalna, programski ograniena vrednost,
za donju marginu je 8 mm.
U sluaju da svaka strana vaeg dokumenta treba da sadri i zaglavlje, tada je potrebno u edit
box-u Visina zaglavlja, zadati njegovu dimenziju. Ako ne elite zaglavlje, tada u ovom edit
box-u zadajte vrednost 0.
U okviru kartoteke Margine postoje etiri edit box-a za unoenje proizvoljnog teksta, koji e
se ispisivati u header-u, odnosno footer-u svake strane izvetaja:
Gore - Levo: - tekst iz edit box-a e biti smeten u header pored leve margine
Gore - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smeten u header pored desne margine
Dole - Levo: - tekst iz edit box-a e biti smeten u footer pored leve margine
Dole - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smeten u footer pored desne margine
Izborom ove ikone, koja se nalazi sa desne strane svakog od prethodno opisanih edit
box-ova, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definisanih
tekstova. Na raspolaganju su sledei tekstovi:
U okviru kartoteke Zaglavlje definie se izgled zaglavlja koje e biti odtampano u vrhu
svake strane dokumenta.
Default izgled zaglavlja koje se isporuuje uz program, predstavlja smo ugledni primer za
postupak njegovog formiranja. U gornjem delu dijalog box-a, prikazuje se trenutan izgled
kreiranog zaglavlja. irina tablice zaglavlja je odreene irinim papira koja je umanjena za
levu i desnu marginu, a visina zadatim podatkom u edit box-u Visina zaglavlja, u okviru
kartoteke Margine. Tablica zaglavlja je podeljena na niz elija (pravougaonih oblasti), i
klikom mia u okviru svake od njih, u donjem delu dijalog box-a se prikazuje sadraj trenutno
aktivne elije.
U svaku od elija, moe se uneti potpuno prozivoljan sardaj. Postupak editovanja sadraja
trenutno aktivne elije, u potpunosti odgovara postupku rada sa tekst procesorima, kakav je i
programom WordPad. Izbor i veliina fonta se vri iz zatvorenih lista koje se nalaze iznad
polja predvienog za editovanje sadraja trenutno aktivne elije.
Pomou sledee grupe ikona, utie sa na izgled i sadraj trenutno aktivne elije.
Izborom ove ikone otvara se padajua lista za izbor boje koja e biti pridruena
selektovanom tekstu
Izbor ove ikone, selektovani tekst oznaava kao stavku u listi niza podataka
Izborom ove ikone otvara se dijalog box za postavljanje okvira oko elije.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box za uitavanje slika sa diska raunara.
Izborom jedne od ponuenih opcija iz zatvoren liste Tip fajla, pored bitmapa, u eliju je
mogue ubaciti i sadraj metafiles-a. Nakon selektovanja eljenog fajla, i aktiviranja
komandnog polja OK, na poziciji kursora e se pojaviti sadraj uitane slike. U sluaju
velikog formata slike, kliknite miem na nju, i pomou scrooll traka dovedite jedan od njenih
okova u poloaj da se vidi u prostoru predvienom za prikaz elije.
Dovoenjem mia u ploaj da pokazuje na mali kvadrat postavljen u uglu slike, i njegovim
razvlaenjem ka unutra, dovedite veliinu slike na eljenu dimenziju.
Da biste definisali raspored elija koji odgovara Vaem zaglavlju, potrebno je da prvo zadate
eljeni format hartije, odredite margine i visinu zaglavlja. Pored toga potrebno je i da
ponititite default zaglavlje koje je isporueno kao ugledni primer. To ete postii tako to ete
krajnju levu eliju proiriti do maksimalne veliine zaglavlja.
Znai, dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na desnu ivicu krajnje leve elije, ovu ivicu
razvucite da krajnje desne ivice zaglavlja. Na ovaj nain dobiete da se zaglavlje sastoji samo
od jedne elije.
Selektovanjem bitmape u donjem delu dijalog box-a, koji je predvien za editovanje sadraja
trenutno aktivne elije, i pritiskom na taster Del izbacite ovu bitmapu iz sadraja vaeg
zaglavlja.
U donjem levom uglu svake od elija, nalazi se mali uspravan pravougaonik, pomou koga se
svaka od elija moe podeliti na dve nove, po vertikali. Mali poloeni pravougaonik u gornjem
desnom uglu svake od elija, slui za podelu elija po horizontali. Dovoenjem mia u poloaj
da pokazuje na jedan od ova dva mala pravougaonika, kursor menja oblik u odgovarajui oblik
koji ujedno ukazuje i na smisao mogue akcije.
Operacija podele elija se odvija tako to se miem klikne na eljeni mali pravougaonik, i ne
otputajui ga dovede u poloaj eljene vertikalne, odnosno horizontalne podele.
I na novo dodatoj eliji, u donjem levom i gornjem desnom uglu, nalaze se mali prvougaonici
za njenu eventualnu podelu na manje delove. U gornjem delu zaglavlja dodaemo jo jednu
eliju.
Ovaj postupak je potrebno ponavljati, sve dok ne dobijeti eljeni broj i raspored elija.
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na sredinu jednu od unutanijh strana elije,
omoguena je naknadna promena dimenija date elije.
Kako se razvlaenjem pomou mia ne moe odrediti tana dimenzija elije, to je programom
predvieno i numeriko zadavanje dimenzija svake od elija. Klikom mia unutar bilo koje od
elija, ona postaje trenutno aktivna, a u edit box-ovima irina i Visina, prikazuju se njene
trenutne dimenzije.
Kako zaglavlje ima ograninu, ranije zadatu dimenziju, to promena dimenzija jedne elije utie
i na dimanzije ostalih elija. Usvojeno je da se promena dimenzija elija odvija sleva na desno,
i odzgo na dole. Iz tog razloga, selektovanjem jedne od ivinih elija, odgovarjui edit box za
numeriko podeavanje dimenzija elije bie neaktivan.
Kada ste podesili poloaj i broj elija u zaglavlju, preostalo je jo da u svakoj od njih zadate i
odgovarajui sadraj, na nain kako je to ranije opisano.
U okviru kartoteke Tekst, imate mogunost da definiete sve podatke o vrsti, boji i veliini
tekstova koji se ispisuju na hartiji.
U delu dijalog box-a Hartija, definiu se podaci koji se odnose na tampanje naslova
poglavlja. Naime, kako je grafiki dokument podeljen na manje celine, to se u vrhu strane na
kojoj poinje dato poglavlje, automatski postavlja i naslov datog poglavlja: Osnovni podaci o
modelu, Ulazni podaci Konstrukcija, Ulazni podaci-Optereenje, Seizmiki proraun,
itd. Pomou check box-a tampanje naslova, odreujete da li e naslovi poglavlja biti
tampani ili ne. Ako je ovaj check box posatvljen na ukljueno stanje, tada postavljanjem na
ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Samo na poetnoj strani i Na
svakoj strani, odreujete uestalost njegovog pojavljivanja. Znai, naslov poglavlja se moe
pojaviti ili samo na vrhu strane na kojoj je se nalazi njegov poetak, ili pak na vrhu svih strana
na kojima se dato poglavlje prostire. Za preporuku je da se odluite za ispis naslova samo na
poetnoj strani poglavlja.
Iz zatvorene liste koja se nalazi u vrhu ovog dela dijalog box-a, moete odabrati prozivoljnu
vrstu i veliinu fonta sa kojim e biti ispisani naslovi poglavlja. Pored mogunosti definisanja
podebljanog, zakoenog i podvunog ispisa naslova, mogue je odabrati kako boju samog
teksta tako i boju njegove pozadine.
Prvo komandno polje slui za izbor boje samog naslova poglavlja, a drugo za izbor boje
pozadine. Na ovaj nain moete dobiti osenene naslove poglavlja.
U edit box-u Broj prve strane moete promeniti redni broj poetne strane dokumenta.
Promena poetnog broja prve strane e imati uticaj samo na ispis rednog broja strane na
samoj hartiji dokumenta.
U delu dijalog box-a Tekstualni izvetaj, nalaze se parametri koje e program koristiti pri
kreiranju raznih tekstualnih izvetaja.
Pored boje samog fonta, za naslove i zaglavlje tabela, omoguen je i izbor boje pozadine. Na
ovaj nain naslovi tabela, kao i njihova zaglavlja mogu biti oseneni.
U donjem delu dijalog box-a nalazi se parametar kojim se odreuje nain potpisa grafikih
blokova.
Naime, svaka od eksportovanih slika, ima rezervisan prostor u kome se ispisuje njeno
znaenje. Na primer: Deformisani model, Ram V_1, itd. O samom eksportu grafikih
blokova, i znaenju njihovih potpisa, bie vie rei kasnije.
Kada ste podesili sve potrebne podatke, potrebno je da izgled tipske hartije sauvate u bazi.
Izborom komandnog polja Snimi, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na definisane podatke
o hartiji, i aktivirati komandno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi
tipova hartije, program e izdati odgovarajuu poruku.
Aktiviranje komandnog polja Yes, e znaiti potvrdan odgovor i prethodni parametri hartije,
koji su bili upameni pod zadatim imenom, bie izgubljeni. Izbor komandnog polja No e
dovesti do odustajanja od operacije snimanja.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem levom uglu dijalog box-a, predviena je za izbor neke
od ranije snimljenih konfiguracija.
Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste i
sada je dovoljno miem kliknuti na red u kome je opisan sadraj hartije koja se eli odabrati.
Napomenuemo da se u listi uvek nalazi i programski definisana hartija Default, koje se ne
mozete obrisati.
Poslednje odabrani tip hartije se pamti, te e pri kreiranju novih modela, njihove projektne
dokumentacije imati iste karakteristike hartije kao i dokument sa kojim ste poslednji put radili.
Pored toga programom je omoguena i naknadna promena svih prethodno zadatih podtaka o
hartiji. Znai, moete kreirati projektnu dokumentaciju za jedan format hartije, o posle toga je
moete promenom podataka u ovom dijalog box-u, naknadno prelomiti na potpuno drugi
format.
- Sadraj
- Osnovni podaci o modelu
- Ulazni podaci
- Rezultati
- Dodaci
Grana Ulazni podaci, deli se na dve nove podele u zavisnosti od toga da li se ulazni podaci
odnose na geometriju konstrukcije ili pak na zadato optereenje. I grana Rezultati, ima
svoju pod-podelu, u zavisnsoti od toga, na ta se odnose prikazani rezultati: Modalna analiza,
Seizmiki proraun, Statiki proraun, Stabilnost ili pak dimenzionisanje.
Kako se u projekat mogu prilagati i tekstualni i grafiki blokovi, to e program svaki od njih
smetati u odgovarajuu granu, u zavisnosti od prirode datog bloka. Svi ubaeni blokovi u
projektnu dokumentaciju se pamte kao takvi, te naknadnim izmenama na modelu, i njegovim
eventualnim ponovnim proraunavanjem, nee doi do automatskog osveavanja ovog
dokumenta. U takvim sluajevim, svi ranije ubaeni blokovi, koji ne odgovaraju novom
sadraju modela, moraju se prvo obrisati pa potom ponovo ubaciti u projekat.
Izborom ove stavke iz menija, otvara se dijalog u kome se zadaje ime novog poglavlja:
Aktiviranjem komandnog polja OK, u grani Dodaci bie smeteno novo poglavlje sa
zadatim nazivom.
Ukoliko elite da promenite ime novododatog poglavlja ili da ga obriete iz stabla, potrebno je
da iz padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko njegovog naziva izaberete
odgovarajuu naredbu.
Izborom naredbe Preimenuj ponovo se otvara dijalog u kome se sada moe zadati novo
ime poglavlja, dok se aktiviranjem naredbe Brii poglavlje uklanja iz dokumentacije. Ukoliko
poglavlje sadri neke grafike ili tekstualne blokove, a aktivira se opcija Brii, pojavie se
odgovarajue upozorenje:
Izborom ove ikone, trenutno aktivno poglavlje se pomera u stablu za jedno mesto na
gore.
Izborom ove ikone, trenutno aktivno poglavlje se pomera u stablu za jedno mesto na
dole.
Promena poloaja poglavlja se moe vriti samo unutar direktorijuma Dodaci, odnosno
poglavlje nije mogue prebaciti u neki drugi direktorijum.
U sklopu svih padajuih menija, koji se otvaraju na desni klik mia preko naslova
odgovarajueg poglavlja, nalazi se i naredbe Generii, Njenim izborom, ulazi se u proceduru
generisanja datog tekstualnog izvetaja. Ako se zahteva ponovno generisanje ve postojeih
izvetaja, tada e stari izvetaji biti obrisani, a novi ubaeni u projekat. U sluaju da model nije
proraunat, tada pojedini delovi izvetaja za koje su potrebni podaci iz prorauna, nee biti ni
generisani.
Generisanje sadraja
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Sadraj, i izborom naredbe Generii,
automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje njen sadraj. U sadraju se ispisuju
nazivi poglavlja i redni brojevi strana na kojoj data poglavlja poinju. Kako se sadraj stalno
aurira, u zavisnosti od broja i veliine ubaenih tekstualnih i grafikih blokova, to je potpuno
svejedno kada ete ga generisati.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Osnovni podaci o modelu, i izborom naredbe
Generii, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuju osnovne informacije o
modelu.
Na poetku ovog izvetaja, prikazuju se podaci koji su pridrueni pomou naredbe Podaci o
projektu (vidi poglavlje 3.6.8). Ako ove podatke niste zadali, tada e oni i u tesktualnom
izvetaju biti presekoeni. U daljem tekstu ovog izvetaja, program ispisuje naziv datoteke i
datum sprovedenog prorauna.
U delu izvetaja gde se ispisuje naziv prorauna, program e u produetku postaviti oznaku ili
3D ili 2D, u zavisnosti od toga da li je model ravanski ili pak prostorni. U sluaju da se radi
o ravanskom proraunu, pored informacije 2D, program e u zagradi ispisati i oznaku
slobodnih pomeranja, koja ujedno oznaavaju i ravan u kojoj je proraun sproveden. U ovom
delu izvetaja, program simbolom X, oznaava i vrste analize koje su sprovedene.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Konstrukcija, i izborom naredbe Generisanje
izvetaja, otovorie se dijalog box sledeeg izgleda.
Lista faza graenja - ovaj check box e biti dostupan samo za modele koji u sebi imaju
definisane faze graenja. U listi e biti ispisani nazivi svih zadatih faza graenja.
ema nivoa ovaj check box e uvek biti dotupan, obzirom da svaki model u sebi mora
sadrati barem jedan nivo. U ovom tekstualnom bloku, bie prikazana tablica sa svim
podacima koje ste zadali pomou naredbe za editovanje nivoa (vidi poglavlje 2.11.1).
Koordinate vorova ovi podaci se mogu prikazaviti na dva naina. Naime, moe se
zahtevati prikaz koordinata ba svih vorova na modelu, ili pak samo vorova koji se nalaze na
konturama konstruktivnih elemenata i optereenja. Nain prikaza koordinata vorova se
odreuje postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Svi vorovi
i Samo konture. Napomenuemo da e se kod modela u kojima su definisani granini uslovi
u ploama ili zidovima, pojaviti vie vorova sa istim koordinatama (vidi poglavlje 3.1.3).
Razlog ovome je to se granini uslovi modeliraju izjednaavanjem pomeranja vorovima koji
imaju isti poloaj u prostoru, a pripadaju razliitim konstruktivnim elementima. U takvim
sluajevima, u okviru jednog reda podataka e se pojaviti informacija o rednom broju prvog i
poslednjeg vora u nizu, koji ima iste koordinate.
Ako model sadri preko 5000 vorova, a izabrali ste prikaz svih vorova, aktiviranjem
komadnog polja OK program e izdati odgovarajue upozorenje.
Razlog ovakvom upozorenju je vie nego jasan, obzirom da bi tampanje koordinata svih
vorova, za velike modele, zahtevalo jako veliki broj strana dokumenta. Obzirom da je
program grafiki orijentisan i da imate mogunost da geometriju modela i optereenja
prikaete putem slika, preporuujemo da prikaz koordinata vorova uopte ne prilaete u
sastav Vae projektne dokumentacije.
Setovi numerikih podataka u ovom delu dijalog box-a, bie dostupni prekidai samo
za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Napomenuemo da se za ceo model
pravi jedinstvena tablica upotrebljenih materijala, te e uz setove konstruktivnih elemenata,
umesto karakteristika materijala, biti prikazani samo njihovi redni brojevi koji odgovaraju
numeraciji u tablici materijala. Svakako da e tablica materijala sadrati sve podatke koji
definiu jedan materijal. Kako se ova vrsta ulaznih podataka ne moe prikazati
eksportovanjem grafikih blokova, to preporuujemo da svaka Vaa projektna dokumentacija
sadri setove numerikih podataka za sve konstruktivne elemente. Ako ipak ne elite prikaz
setova numerikih podataka, check box Setovi numerikih podataka postavite na isklueno
stanje, nakon ega e program ignoristai stanje ostalih prekidaa u ovom delu dijalog box-a.
Kontura konstruktivnih elemenata- u ovom delu dijalog box-a, bie dostupni prekidai
samo za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Podaci o ploaju
konstruktivnih elemnata se opisuju u tablicama za svaki konstruktivni element posebno. Ove
tablice sadre onoliko redova koliko ima i entiteta tog tipa na modelu. Kontura entiteta se
opisuje nizom rednih brojeva vorova na njegovoj konturi. U sluaju lunih segmenata, vor
koji oznaava taku sa luka povezan je sa ostalim vorovima simbolom ~. Kako se poloaj
konstruktivnih elemenata opisuje rednim brojevima vorova sa mree konanih elemenata, to
u sluaju da se odluite za ovakav prikaz ulaznih podataka, dobro bi bilo da u projekat piloite i
koordinatam kontrurnih, ili pak svih vorova. Obzirom da je program grafiki orijentisan i da
imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika, preporuujemo da
ovakve ulazne podatke uopte ne prilaete u sastav Vae projektne dokumentacije.
U delu dijalog box-a Grafiki blokovi, postavljen je niz prekidaa koji odreuju koji e grafiki
blokovi biti automatski kreirani.
Dispozicija ramova - kada je ovaj check box postavljen na ukljueno kreirae se grafiki
blok sa dispozicijom svih ramova modela.
U okviru svih ovih grafikih blokova, optereenje se nee nikada prikazivati dok e vidljivost
svih ostalih elemenata crtea biti odreena trenutnim stanjem vidljivosti u modulu za obradu
rezultata prorauna. Zbog toga je u ovom dijalog box-u prisutna i zatvorena lista za promenu
stanja vidljivosti.
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kome se mogu podeavati karakteristike
blokova koji e biti kreirani. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara
desnim klikom mia preko ikone Eksport bloka u modulu za obradu rezultata,
tako da e sve izmene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue
naredbe.
U sluaju modela koji su definisani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena
lista pomou koje imate mogunost da definiete da li e se grafiki blokovi generisati za sve
faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e pored svih ostalih ulaznih podataka,
automatski generisati i sve odabrane grafike blokove koji definiu ulazne podatke o geometriji
konstrukcije.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Optereenje, i izborom naredbe Genersanje
izvetaja, otovorie se dijalog box sledeeg izgleda.
U sluaju modela koji su definisani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena
lista pomou koje imate mogunost da definiete da li e se grafiki blokovi generisati za sve
faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
Sve prethodno reeno, za postavljanje vidljivosti i veliine grafikih blokova vai i ovde (vidi
deo generisanja ulaznih podataka o konstrukciji).
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e automatski generisati i grafike blokove koji
definiu poloaj zadatog optereenja u okviru svih osnovnih sluajeva optereenja.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Modalna analiza, i izborom naredbe
Generisanje izvetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tesktualni
izvetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate sprovedene modalne analize.
okviru naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste editovali nivoe pomou naredbe
Mase, njihov poloaj e odgovarati zadatom poloaju nivoa u samom modelu (naredba
Edit).
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Seizmiki proraun, i izborom naredbe
Generisanje izvetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tesktualni
izvetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate sprovedenog seizmikog prorauna.
Pored zadatih ulaznih podataka, program za svaki zadati pravac delovanja seizmike, kreira i
tablicu rasporeda seizmikih sila po visini objekta. Raspored nivoa u ovim tablicama u
potpunosti odgovara rasporedu nivoa koji je definisan izborom podopcije Izvetaj, u okviru
naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste editovali nivoe pomou naredbe Mase,
njihov poloaj e odgovarati zadatom poloaju nivoa u samom modelu (naredba Edit).
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Statiki proraun, i izborom naredbe
Generisanje izvetaja, otovorie se dijalog box sledeeg izgleda.
Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvetaj vri se u desnom delu dijalog box-a
(Optereenja). Prikazane opcije imaju sledee znaenje:
Kada tekui model sadri faze graenja, za promenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja
se nalazi u donjem desnom delu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste
odreuje se faza graenja za koju se generie izvetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze.
Njenim izborom izvetaj se generie za sve faze graenja.
U levom delu dijalog box-a se nalaze komandna polja sa nazivima svih konstruktivnih
elemenata koji su podrani u programu. Svakako da e za aktiviranje biti dostupni samo
elementi konstrukcije koji su zastupljeni u modelu, sa kojim trenutno radite. Sa leve strane
naziva, svakog od konstruktvnih elemenata, nalaze se prekidai ijim postavljanjme na
ukljueno, odnosno iskljueno stanje, reguliete da li e se njihovi rezultati nai u sklopu
izgenerisanog tekstualnog izvetaja ili ne.
Izborom bilo kog od ponuenih komandnih polja, otvara se dijalog box za definisanje sadraja
tesktualnog izvetaja koji e se odnositi na rezultate u datom konstruktivnom elementu.
Nain rada sa ovim dijalog box-ovima je potpuno isti kao i kod dijalog box-ova u okviru
naredbe za generisanje tesktualnih izvetaja selektovanjem (vidi poglavlje 8.16).
Kada ste zadali sve potrebne podatke u ovom djalog box-u, izbor komandnog polja OK e
dovesti do vraanja na osnovni izgled dijalog box-a u okviru naredbe za generisanje
numerikih rezultata statikog prorauna celog modela.
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod konstruktivnih elemenata, stim to
se menja jedino vrsta uticaja koje moete selektovati za prikaz. Ovde su za prikaz predviene
deformacije vorova sa mree konanih elemenata u globalnom koordinatnom sistemu.
Isto, kao i kod naredbe za kreiranje tekstualnih izvetaja selektovanjem, i u okviru ove
naredbe je mogue snimanje u bazu trenutnog stanja prekidaa, odnosno odabranog sadraja
tekstualnog izvetaja.
Ove baze su meusobno usaglaene, odnosno konfiguracija snimljena u okviru ove naredbe
sadri niz pod-konfiguracija koje se odnose na pojedine konstruktivne elemente.
Aktiviranjem komandnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a u delu projektne
dokumentacije koji je rezervisan za rezultate statikog prorauna, bie postavljeno onoliko
tekstualnih blokova koliko sti ih i odabrali u ovom dijalog box-u.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Stabilnost, i izborom naredbe Generisanje
izvetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tesktualni izvetaj koji
sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate sprovedenog prorauna stabilnosti.
Izborom potvrdnog odgovora briu se ranije generisani blokovi, dok se izborom negativnog
odgovora oni zadravaju, uz dodavanje novih blokova u dokumentaciju.
Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program
e zapamtiti poslednji dati odgovor (Yes ili No) i koristie ga pri buduim generisanjima
blokova, tako da se upozorenje vie nee pojavljivati. Ukoliko elite da ponitite zapameni
odgovor, odnosno da omoguite ponovno prikazivanje upozorenja, potrebno je da u dijalog
box-u naredbe Funkcionalnost (Setup-> Funkcionalnost) aktivirate komandno polje
Ponitavanje automatskih odgovora.
Kako program ima razliit tretman prema tekstualnim i grafikim blokovima, to se oni u stablu
oznaavaju posebnim ikonama.
Iza ovih ikona, program ispisuje i naziv datog bloka, koji ukazuje na njegov sadraj.
Napomenuemo da naslovi blokova ne utiu na sadaraj projekta na hartiji, ve slue iskljuivo
za lake prepoznavanje njihovog sadraja.
U svakom trenutku rada sa projektnom dokumentacijom, uvek je jedan blok trenutno aktivan
(naslov aktivnog bloka, u stablu je naznaen posebnom bojom). Promena tekueg bloka, vri
se jednostavnim klikom mia preko njegovog naziva u stablu. Nakon toga, u desnom delu
ekrana, za tekuu stranu projekta se postavlja ona strana na kojoj se nalazi trenutno aktivan
blok.
U sluaju tekstualnih blokova koji se prostiru na vie strana, za tekuu e biti postavljena
strana, na kojoj poinje dati tekstualni blok. Na ovaj nain, tekui blok u stablu je uvek
usaglaen sa prikazom tekue strane projekta, to omoguava lako pozicioniranje na eljeni
deo dokumenta. Promena tekueg bloka, moe se vriti i pomou kursorskih strelica.
Klikom na desni taser mia, u poziciji kada on pokazuje na naslov selektovanog bloka u stablu,
otvara se padajui meni u kome je uvek prisutna i naredba Preimenuj. Njenim izborom
otvara se dijalog box u kome prethodno selektovanom bloku moete zadati novi naziv.
Brisanje bloka
Brisanje selektovanih blokova se moe postii ili izborom ove ikone, ili pak direktnim
pritiskom na taster Del. Pored toga, klikom na desni taser mia, u poziciji kada on
pokazuje na naslov selektovanog bloka u stablu, otvara se padajui meni u kome je
uvek prisutna i naredba Brii.
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko naslova bloka
Karakteristike bloka
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Karakteristike bloka, iz padajueg menija koji
se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box sledeeg
izgleda.
U sluaju viestruke selekcije grafikih blokova, tada e dostupni biti samo paramteri koji su
zajedniki za sve selektovane blokove.
U ovakvim sluajevima, podaci koji nisu zajedniki za sve selektovane blokove, bie
nedefinisani, odnosno prazni. Zadavanjem samo odreene grupe podataka, i aktiviranjem
komandnog polja OK, svim selektovanim blokovima, bie pridrueni samo podaci koji su bili
prethodno postavljeni u dijalog box-u, dok e ostali ostati ne promenjeni.
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Razmera bloka, iz padajueg menija koji se
otvara na desni klik mia preko naziva selektovanog grafikog bloka u stablu, otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
Sada je u ponuenom edit box-u potrebno da zadate eljenu razmeru prethodno selektovanog
bloka.
Svaki novododati blok se automatski smeta na kraj grupe blokova koji su vezani za dati
naslov poglavlja.
Izborom ove ikone, trenutno aktivni blok se pomera u stablu, za jedno mesto na gore.
Izborom ove ikone, trenutno aktivni blok se pomera u stablu, za jedno mesto na dole.
Pored izbora jedne od ponuenih ikona, promena poloaja bloka je omoguena i drag-
ovanjem. Sama procedura se odvija tako to se miem selektuje blok za pomeranje, i ne
otputajui levi taster mia on prevue na novi poloaj u stablu. Po otputanju levog tastera
mia, prethodno selektovani blok e biti postavljen neposredno ispod bloka na ije mesto je
prevuen. Iz ovoga proizilazi zakljuak, da u sluaju da neki blok elite da postavite na prvo
mesto u okviru datog podruja, neete moi tu akciju da sprovedete u jednom koraku. U
takvom sluaju morate selektovani blok postaviti prvo na drugo mesto, a potom prvi iz liste da
premestite na drugo mesto.
Pri promeni mesta blokovima, vodite rauna o blokovima kojima je zadato da ponu na novoj
strani ili pak u novom redu. O ovome e biti vie rei u poglavlju u kome se opisuje prelom
dokumenta.
Na prethodno opisani nain, blokovi se mogu premetati samo unutar istog pod naslova.
Izborom naredbe Premetanje bloka pomou ove ikone, ili iz padajueg menija koji
se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box sledeeg
izgleda:
U zatvorenoj listi trenutno je prikazan naziv poglavlja kome selektovani blok pripada. U sluaju
da blok elite da premestite ili iskopirate u neko drugo poglavlje, potrebno je da iz zatvorene
liste odaberete naziv tog poglavlja, a zatim aktivirate jednu od dve ponuene opcije:
premetanje ili kopiranje bloka.
Izborom radio button-a Premetanje bloka, blok e biti premeten iz poglavlja kojem je
prvobitno pripadao, u poglavlje koje je izabrano iz liste, dok e u sluaju da je aktiviran radio
button Kopiranje bloka, selektovani blok biti iskopiran iz jednog poglavlja u drugo, tako da
e se nai u oba poglavlja. Izlaskom iz dijalog box-a na komandno polje OK, u stablu e blok
biti premeten, odnosno iskopiran u zahtevano poglavlje.
S obzirom da se pri kreiranju projektne dokumentacije, pored tabela i crtea, esto javlja
potreba za dopisivanjem raznih tekstova (naslovi, komentari, analize optereenja, itd.)
omogueno je ubacivanje praznih blokova koji bi se koristili za ovu namenu. Blokovi se mogu
ubacivati u projektnu dokumentaciju izborom odgovarajuih naredbi iz menija koji se otvara
desnim klikom mia preko imena poglavlja u stablu:
Ubaci blok na poetak poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje
na poetak datog poglavlja
Ubaci blok na kraj poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na
kraj datog poglavlja
Takoe, blokovi se mogu ubacivati i aktiviranjem odgovarajuih ikona ili izborom naredbi iz
menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena bilo kog ve ubaenog bloka.
ktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok iznad blok se
ubacuje neposredno iznad selektovanog bloka
ktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok ispod blok se
ubacuje neposredno ispod selektovanog bloka
Nakon ubacivanja bloka u izvetaj pomou neke od prethodno opisanih naredbi, program e
automatski otvoriti dijalog box u kome se unosi sadraj bloka:
Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i u proceduri definisanja zaglavlja tipske
strane projekta. Pored mogunosti definisanja proizvoljne veliine i sadraja kolona i redova,
imate mogunost i da proizvoljno selektovani tekst iz Word-a, preko clip-board-a prekopirate
u sadraj ubaenog bloka.
Nakon aktiviranja komandnog polja OK, sadraj ubaenog bloka pojavie se u sastavu
projektne dokumentacije.
Veliina ubaenih blokova je programski definisana, ali se ona moe naknadno promeniti
razvlaenjem graninika koji su postavljeni na njegovim stranama.
U meniju koji se otvara desnim klikom preko imena ubaenog bloka u stablu nalazi se i
naredba Edit ubaenog bloka. Izborom ove naredbe otvara se potpuno isti dijalog kao i pri
ubacivanju bloka, tako da na ovaj nain u svakom trenutku moete editovati njegov sadraj.
Napomenuemo da se ista naredba nalazi i u meniju koji se otvara desnim klikom preko
sadraja ubaenog bloka.
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Eksport u DXF, iz padajueg menija koji se
otvara na desni klik mia preko naziva selektovanog grafikog bloka u stablu,
otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara
aktiviranjem komandnog polja .
U donjem delu dijalog box-a nalazie se zatvorena lista Duina ACU, iz koje se biraju merne
jedinice koje e se koristiti pri eksportovanju bloka.
Pri ovoj vrsti eksporta datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se
eksportuje u poseban layer. Konstruktivni elementi se eksportuju u layer CONSTRUCTION,
mrea konanih elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS.
Izborom ove ikone, ili pak naredbe Eksport bloka u klipbord, iz padajueg
menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva selektovanog grafikog bloka
u stablu, program sadraj selektovanog bloka kopira u klipbord
Sada je potrebno da zadate eljeno ime fajla i da aktiviranjem komandnog polja Snimi
izvrite njegovo snimanje u izabranom direktorijumu.
Sve tekstualne izvetaje generisane u programu moete eksportovati u poseban fajl koji ima
ekstenziju *.txt. Izvetaji se eksportuju u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (na pr.
u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format
fajla, pre svega u Excel.
Ove tesktove program sam kreira, u zavisnosti od toga ta dati grafiki blok predstavlja. U
program je usvojena sledea konvencija pri kreiranju ovih tekstova.
- Ako model u sebi sadri definisane faze graenja, onda se obavezno u prvom redu naslova
ispisuje naziv tekue faze graenja, a u drugom redu tekui sluaj optereenja, pod
uslovom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju Ulazni podaci
Optereenje ili poglavlju Statiki proraun.
- Ako model ne sadri definisane faze graenja, tada se u prvom redu naslova ispisuje tekui
sluaj optereenja, pod uslovom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju
Ulazni podaci Optereenje ili poglavlju Statiki proraun. U svim ostalim sluajevima
naslov e biti prazan.
- U prvom redu potpisa bloka ispisuje se naziv dela modela koji je sadran u grafikom bloku
(naziv rama, nivoa, pomonog pogleda, naziv trenutnog stanja sakrivenosti, i sl), a drugi
red se ispisuje samo u sluaju da grafiki blok predstavlja rezultate prorauna. Tada se
ispisuje naziv uticaja za koje su prikazni rezultati i njihove ekstremne vrednosti. U svim
ostalim sluajevani, drugi red potpisa bloka e biti prazan.
Nalov i potpis bloka su sastavni deo crtea, i moete ih menjati po svojoj elji. Pri editovanju i
naslova i potpisa bloka, moete zadati vie od predviena dva reda. Dovoenjem mia na kraj
tekueg reda, i pritiskom na taster Enter, program e prei u sledei red datog edit box-a.
Promena sadraja ovih tekstova, bie prikazana na listu hartije tek kada promenite fokus sa
tog edit box-a, pritiskom na taster Tab.
Naslov i potpis bloka ne utiu na gabarit samog grafikog bloka, ve se ispisuju u njegovoj
unutranjosti, na mestu koje je odreeno parametrima ravnanja u sklopu naredbe
Karakteriste bloka. U sluaju da naslov ili potpis bloka preklapaju neki deo crtea, izborom
nekog drugog naina ravnanja, on se gotovo uvek moe smestiti na prazan deo crtea.
Ve smo ranije rekli da se promenom tekueg bloka u stablu dokumnta, automatski aurira i
strana na kojoj se dati blok nalazi. Meutim, promena tekue strane se moe vriti i pritiskom
na tastere PgUp i PgDn, kao i izborom odgovarajuih ikona.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana ispred trenutno aktivne.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana iza trenutno aktivne.
U sluaju da dokument sadri veliki broj strana, za brzo postavljanje tekue strane, moe
posluiti i scroll trake koja se postavlja uz desnu ivicu ovog prozora.
Podrazumevani nain za prikazivanje stvarnog izgleda dokumenta je prikaz samo jedne strane.
Meutim, ponekad moe biti od interese da se istovremeno prikae vie strana projekta.
Koliki e broj strana biti prikazan jednovremeno, odreuje se izborom jedne od puneenih
opcija iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane ikone za
jednovremni prikaz vie strana dokumenta. Programom je ogranieno da se istovremeno moe
prikazati maskimalno est strana.
Izborom ove ikone, jednovremeni prikaz vie strana, zamenjuje se prikazom samo
tekue strane.
Naredbe za zumiranje sadraja hartije rade na potpuno isti nain kao i ostalim modulima
programa. Znai, mogue ih je pokrenuti ili izborom odgovarajue ikone ili pak pritskom na
taster Ctrl i odgovarajue dugme mia (vidi poglavlje 2.7).
Pri prelomu strana, program potuje i zadate karakteristike blokova po pitanju zahteva da oni
ponu na novoj strani, odnosno u novom redu. Svi blokovi kojima su zadate ovakve
karkteristike, u stablu se oznaavaju posebnim ikonama.
Pri operaciji promene redosleda blokova vodite rauna o blokovima kojima je postavljan
parametar o poetku na novoj strani, odnosno novom redu.
Na listu hartije, mogu se selektovati samo grafiki blokovi, i samo jedan od njih moe biti
trenutno aktivan. Oko aktivnog bloka postavlja se okvir, koji u svojim okovima, i na
sredinama svake od strana, ima postavljene male kvadrate koji slue za promenu dimenzija
bloka.
Znai, promena dimenzija aktivnog bloka se moe vriti i razvlaenjem njegovih uglova. Za
ovakav nain rada, potrebno je da pokaziva dovedete u poloaj da pokazuje na jedan od
uglova bloka. U tom poloaju pokaziva e dobiti oblik dvostrane strelice ime vam program
ukazuje da je spreman za ovu vrstu operacije. Sada pritisnite levi taster mia, i ne otputajui
ga dovedite selektovano teme bloka u eljeni poloaj, i tek tada otpustite taster mia. Na ovaj
nain, odnos irine prema visini bloka ostaje neporomenjen.
Ovakav nain promene dimenzija blokova moe biti jako pogodan kod crtea koji imaju jako
izraenu jednu dimenziju. Na taj nain, kod njih e biti eliminisane suvine praznine na crteu.
Pri naknadnoj promeni dimenzija blokova, morate znati da e ona uticati na poloaj blokova
koji se nalaze iz njega. Pored toga, program e odmah napraviti i novi prelom strana
dokumenta.
Ova ikona radi kao prekida, te se njenim ponovnim izborom, na ekranu vraa prikaz tekue
strane dokumenta. Isti efekat se moe postii i duplim klikom mia. Naime, dupli klik mia
preko grafikog bloka, na prikazanoj tekuoj strani dokumenta, ikonu Prikaz bloka postavlja
na ukljueno stanje. Po istoj analogiji, dupli klik mia preko sadraja trenutno prikaznog bloka,
ovu ikonu vraa na iskljueno stanje.
U reimu rada, kada je prikazan samo tekui grafiki blok, stablo je nekativno, te se promena
tekueg bloka, moe vriti samo pomou kursorskih strelica.
Od svih naredbi, na raspolaganju e biti samo naredbe za zumiranje delova crtea, edit box-ovi
za promenu naslova i potpisa bloka, kao i naredbe Edit bloka i Plot window, koje se
mogu aktivirati samo u ovom reimu rada programa. Oko bloka se postavlja uti okvir koji
jasno ukazuje na gabarit crtea.
Ikona ostaje uvuena za sve vreme trajanja ove naredbe, sve dok se njenim ponovnim
izborom ne oznai kraj naredbe. Za vreme trajanja ove naredbe, program je stalno u proceduri
selekcije tekstova, a sve ostale naredbe, izuzev naredbi za zumiranje i obnavaljanje sadraja
crtea, bie neaktivne (zamrznute). Pod pojmom editovanja, ovde podrazumevamo samo
promenu poloaja svih tekstova i njihovo eventualno brisanje (kote dijagrama, vrednosti
izolinija, redni brojevi setova numerikih podataka, itd).
1. Klik levim tasterom mia preko nekog teksta selektuje dati tekst, pri emu ranije
selektovani tekstovi ostaju i dalje selektovani
2. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se levim tasterom mia,
program e ui u proceduru selektovanja prozorom
3. Klik levim tasterom mia preko nekog selektovanog teksta, dok je pritisnut taster Shift
na tastaturi, deselektuje dati tekst
4. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se levim tasterom mia
dok je pritisnut taster Shift na tastaturi, program e ui u proceduru deselektovanja
prozorom
Pomeranje tekstova se vri tako to se prvo pokaziva mia dovede iznad nekog od
selektovanih tekstova i pritisne levi taster mia, a zatim se selektovani tekstovi dovedu u novi
poloaj i tek tada otpusti taster mia.
Plot window
Nakon izbora naredbe Plot window, program e oekivati da izborom dve take sa crtea,
odredite pravougaonu oblast za uveanje. Po zavretku naredbe, sadraj zadate pravougaone
oblasti bie tako proiren da popuni kompletan prostor zadate veliine bloka.
Sigurno ste primetili, da je ikona Plot Window po zavretku naredbe ostala uvuena, to
oznaava da ona radi i kao prekida. Naime, ako trenutno prikazani blok sadri samo deo
crtea, ona e biti postavljena na ukljueno stanje (uvuena), a ako je prikazan blok sa svojim
kompletnim sadrajem, ona e biti postavljena na iskljueno stanje (ispupena). Prema tome,
ako se ova ikona aktivira kada je ispupena, tada e ona funkcionisati kao naredba i oekivae
se od korisnika da pravougaonom oblau definie deo crtea za uveanje, a ako je uvuena,
njenim izborom ona e biti postavljena na iskljueno stanje, i u sastav bloka e ponovo ui
kompletan crte. Znai, ako niste zadovoljni prethodno zadatim uveanjem, imate mogunost
da u sastav bloka ponovu vratite ceo crte, i da ponovnim aktiviranjem iste naredbe definiete
novu pravougaonu oblast za uveanje.
Postavljanjem ikone Prikaz bloka na iskljueno stanje, ovako uveani deo bloka e biti
prikazan i na samoj hartiji dokumenta.
Ova naredba ima naroitu primenu kada je crte veliki i ne moe da stane na odabrani format
hartije.
U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija, nalazi se ime tekueg direktorijuma. S
obzirom da se kreirana projektna dokumentacija snima u fajl koji ima isto ime kao i fajl sa
ulaznim podacima i ekstenziju *.twp_d, u centralnom delu dijalog box-a su prikazani samo
fajlovi sa ovom ekstenzijom, koji se nalaze u tekuem direktorijumu.
Sada je potrebno da klikom mia selektujete eljeni fajl i aktivirate komandno polje Uitaj,
nakon ega se otvara novi dijalog box:
U listi su prikazani svi grafiki blokovi i tekstualni izvetaji koji se nalaze u selektovanom fajlu.
Za svaki od njih je ispisano ime, kao i naziv poglavlja kome pripada. Izbor blokova za
ubacivanje u projektnu dokumentaciju vri se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na
ukljueno stanje.
Blokovi se mogu selektovati i aktiviranjem naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia
preko naziva poglavlja kome dati blok pripada:
Deselektuj poglavlje - iz selekcije se iskljuuju svi blokovi koji pripadaju datom poglavlju
Izborom komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a svi selektovani blokovi se ubacuju u
odgovarajuu granu projektne dokumentacije.
U delu dijalog box-a Print range, definie se da li elte da tampate ceo dokument ili samo
pojedine njegove strane. Postavljenjem prekidaa All na ukljueno stanje, od programa se
zahteva tampanje celog dokumenta, dok se postavljanjem prekidaa Pages na ukljueno
stanje, u edit box-ovima sa njegove desne strane moe zadati redni broj poetne i krajnje
strane koje odreuju deo dokumenta koji treba odtampati.
U edit box-u Number of copies imate mogunost da zadate broj kopija za tampu, a
postavljanjem check box-a Print to file na ukljueno stanje, imate mogunost da umesto
direktnog izlaza na tampa, kreirate datoteku koja se moe odtampati i van okruenja
programa.
U edit box-u Datoteka moete zadati potpuno proizvoljno ime *.rtf datoteke koja se kreira,
a u delu dijalog box-a Opcije eksporta, regulie se da li elite da eksportujete ceo izvetaj ili
samo odreene strane. Obzirom da veliina kreiranog RTF fajla zavisi i od kvaliteta slika koje
se eksportuju, to pomou klizaa Kvalitet slike imate mogunost da utiete na ovaj
parametar. Jasno da e visok kvalitet slike dovesti i do kreiranja mnogo veeg RTF fajla.
Aktiviranjem komandnog polja OK otpoee proces eksporta, i duina trajanje ovog procesa
e zavisti iskljuivo od sloenosti i veliine projektne dokumentacije. Kasnijim uitavanjem u
Word, ili pak neki drugi tekst procesor, moi ete potpuno slobodno da editujete sadraj
ovako eksportovane projektne dokumentacije. Ova naredba ima primenu i kada elite da
projektnu dokumentaciju aljete svojim poslovnim partnerima u digitalnom obliku, iako za ovu
namenu svakako moe posluiti i tampa u PDF format koja je takoe podrana programom u
okviru naredbe tampa.
Napomena:
Kako ne postoje tehnike mogunosti da se sadraj zaglavlja konvertuje u odgovarajue
tekstove i tabele, to se zaglavlje eksportuje kao slika (meta file). Negativna posledica ovoga
je nemogunost auriranja eventualno postavljenog brojaa strana u Tower-ovom zaglavlju.
U takvim sluajevima je onda bolje da izgled tipskog zaglavlja kreirate u samom Word-u a da
zaglavlje iskljuite iz Tower-ovog zaglavlja. Postoji jo jedno reenje a to je da u okviru
Tower-ovog zaglavlja ne ubacujete broja strana ve da to uradite u Word-u.
Napomena:
Vodite rauna da zadate margine u Tower-u budu usaglaene sa maksimalnom povrinom
tampe koja je omoguena u Word-u ili pak nekom drugom teskt procesoru, u koji ete
kasnije uitavati eksportovani RTF fajl. Naime, Word, pogotovu starije verzije, ne moe da
tampa na celoj povrini hartije koja je definisana drajverom datog tampaa. Znai, Tower
moe da tampa na veoj povrini. Iz tog razloga moe Vam se desiti da kreirani RTF fajl, kada
se uita u Word, nema odtampane sve delove dokumenta po ivicima strane.
Izbor komandnog polja Yes, dovee do snimanja u projekt svih prethodno izvrenih izmena,
komandno polje No e oznaiti da ne elite da snimite sprovedene izmene, dok e izbor
komandnog polja Cancel znaiti odustajanje od povratka u modul za obradu rezultata.
Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program
e zapamtiti poslednji dati odgovor (Yes ili No) i koristie ga pri buduim pozivanjima ove
naredbe, bez otvaranja dijalog box-a.
Nakon promene tekueg jezika izvetaja, u postojeoj projektnoj dokumentaciji nee doi do
promene, ve e svi nadalje generisani tekstualni izvetaji, kao i potpisi grafikih blokova, biti
ispisivani na novo odabranom jeziku. Znai, program ne moe ranije kreirani projekat,
automatski prevesti sa jednog, na drugi jezik. Razlog tome je to se potpisi blokova mogu
editovati od strane korisnika te ih je nemogue automatski prevesti. to se tie tekstualnih
izvetaja koji se automatski generiu, tu pri promeni jezika izvetaja nema mnogo potekoa,
obzirom da e novo generisanje prvo obrisati stare izvetaje, a potom izgeneristi nove na
tekuem jeziku.
Kako se jezik na kome je poslednji put bio izgenerisan tekstualni izvetaj, odnosno potpis
bloka, pamti u samom dokumentu, to e u sluaju promene jezika izvetaja program pri prvom
pokuaju eksporta grafikog bloka, odnosno generisanja tesktualnog izvetaja, izdati
upozorenje o trenutno aktivnom jeziku.
Ovo upozorenje slui kao opomena da e se u sadraju istog projekta nai tesktovi na
razliitim jezicima.
Blok se u clipboard-u pamti kao bitmapa. Veliina i rezolucija bitmape zadaju se u dijalog
box-u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone.
Izgled dijalog box-a koji se otvara desnim klikom mia preko ikone
Ovo je isti dijalog box kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Eksport
bloka. Veliina bitmape se zadaje unoenjem vrednosti u edit box-ove Broj redova i Broj
kolona ili zadavanjem eljene razmere u edit box-u Razmera bloka dok se rezolucija
bitmape zadaje unoenjem vrednosti u edit box Rezolucija bitmape.
Primena ove naredbe je velika. Recimo ako u Word-u vrite sreivanje projektne
dokumentacije, preko clipboard-a u dokument moete ubaciti i eljeni grafiki blok.
Sva pravila koja vae za eksport u clipboard kompletnog sadraja prozora pomou naredbe
Eksport bloka u clipboard , vae i za ovu naredbu.
Pomou radio button-a Eksport u BMP i Eksport u DXF odreuje se vrsta eksporta.
U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i
pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara
aktiviranjem komandnog polja .
Eksport bloka u bitmapu ili AutoCAD .DXF se moe vriti sa parametrima koji su pomou
naredbe Setup X Parametri definisani za prikaz modela na ekranu, kao i sa parametrima koji
su definisani za prikaz crtea na papiru. Koji e se parametri koristiti pri eksportu odreuje se
izborom jednog od dva ponuena radio button-a: Eksport sa parametrima za tampu i
Eksport sa parametrima za ekran.
Ukoliko je izabran radio button Eksport u DXF, za promenu e biti dostupna i zatvorena
lista Duina ACU, iz koje se biraju merne jedinice koje e se koristiti pri eksportovanju
bloka.
Pri ovoj vrsti eksporta datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se
eksportuje u poseban layer. Konstruktivni elementi se eksportuju u layer CONSTRUCTION,
mrea konanih elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS.
Kada je izabran radio button Eksport u BMP, donji deo dijalog box-a dobija novi izgled:
U edit box-ovima irina i Visina unose se redom irina i visina slike u pixel-ima. Ako su
zadate dimenzije slike velike, moete je podeliti na proizvoljan broj delova, unoenjem
vrednosti u edit box-ove Broj kolona i Broj redova. Svaki od ovih delova snima se u
posebnu datoteku.
Pri ovoj vrsti eksporta datoteka se snima sa zadatim imenom i ekstenzijom .bmp. Ukoliko je
slika podeljena, naziv svake datoteke formira se tako to se zadatom imenu dodaju broj reda i
broj kolone u kojima se dati deo slike nalazi.
Sada je potrebno da zadate eljeno ime fajla i da aktiviranjem komandnog polja Snimi
izvrite njegovo snimanje u izabranom direktorijumu.
Praktino, ovom procedurom se eksprotuje grafiki blok iji sadraj odgovara sadraju prozora
na kome je bio fokus neposredno pre aktiviranja ove naredbe. Veliina i orijntacija bloka se
preuzimaju iz paramtara za default karakterisitike grafikih blokova, a format hartije u
potpunosti odgovara odabraniom formatu za projektnu dokumentaciju. Ovakav reim rada u
potpunosti odgovara stanju projekta u kome je sadran samo jedan grafiki blok. Jasno da
komande za rada sa stablom nee biti dostupne, dok je nain rada sa ostalim naredbama
potpuno isti kao i u postupku kreiranja kompletne projektne dokumentacije.
Program omoguava direktnu tampu i blokova koji se generiu u dijalog box-ovima pojedinih
naredbi.
9. Dimenzionisanje betonskih
preseka
Jedna od veoma vanih mogunosti ovog programa je automatsko dimenzionisanje
betonskih preseka, na osnovu sraunatih uticaja u konstrukciji, i izabranog standarda.
Programom je predvieno kako dimenzionisanje povrinskih elemenata konstrukcije (ploe,
zidovi), tako i dimenzionisanje linijskih elemenata (stubovi, grede). Svakako da e u proceduri
dimenzionisanja biti tretirani samo elementi konstrukcije kojima je u okviru ulaznih podataka
pridruen tip materijala Beton (vidi poglavlje 3.1.1.). Naredbe za promenu propisa, i
definisanje eme kombinovanja optereenja, zajednike su za sve betonske elemente u
konstrukciji, dok je sam postupak definisanja ulaznih podataka, pustupak dimenzionisanja i
prikaza potrebne armature, razdvojen po tipovima konstruktivnih elemenata.
Napomena:
Rezultati dimeznionisanja, kao i podaci o usvojenoj armaturi se automatski snimaju tek pri
izlasku iz programa i pri prelasku u druge module programa. Iz tog razloga, za preporuku je da
svremena na vreme aktivirate naredbu Snimi, kako ne bi dolo do neeljnog gubitka
rezultata dimenzionisanja usled nestanka struje, li pak nekog drugog nepredvienog dogaaja.
Napomena:
U sluaju ponovnog statikog prorauna celog modela, elementi koji su dimenzionisani (grede,
stubovi ploe i zidovi) nee izgubiti ulazne podatke kombinovanja, dimenzionisanja i usvajanja
armature, ukoliko nisu pretrpeli promenu geometrije ili poprenog preseka.
Promena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u
levom delu dijalog box-a. Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box e nestati sa
ekrana, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine delove modela ve
postoje rezultati dimenzionisanja po nekom drugom standardu, program e izdati sledee
upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzionisanja e biti izgubljeni.
Znai, svi betonski preseci na jednom modelu, mogu biti dimenzionisani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definisati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. Oni se pre svega odnose na karakteristike
materijala (komandna polja Beton i elik za armiranje), i vode se odvojeno za svaki od
ponuenih standarda. Znai, za svaki od ponuenih standarda moete definisati razliite vrste
kako betona tako i elika za armiranje.
Izborom komandnog polja Beton, otvara se dijalog box za definisanje karakteristika betona.
U prikazanoj listi se nalaze podaci za razliite marke betona, a na slici u desnom delu dijalog
box-a je prikazan radni dijagram betona za odabrani standard. Karakteristike betona su
odreene sa njegovom raunskom vrstoom pri pritisku fb i raunskom vrstoom pri
smicanju rd (podatak rd se koristi samo u delu prorauna armature za prijem smiuih
naprezanja u gredama i stubovima). Bilo koji od ponuenih podataka moete izmeniti, a
pomou komandnih polja Dodaj i Brii ovu listu moete urediti prema svojoj elji.
Ovaj dijalog box funkcionie na potpuno isti nain kao i dijalog box za definisanje kvaliteta
betona, s tim to je ovde kvalitet elika odreen samo sa podatkom o njegovoj granici
razvlaenja v.
Pored mogunosti prorauna armature za postavljeni tekui sluaj optereenja, program moe
da vri dimenzionisanje i za vie selektovanih sluajeva optereenja. Naime, u tom sluaju je
pomou naredbe Sluajevi opetereenja potrebno prekida Anvelope postaviti na
ukljueno stanje, i u koloni A postaviti simbol 9 za sve sluajeve optereenja, odnosno
kombinacije, za koje elite da program vri dimenzionisanje.
U ovakvom reimu rada program e vriti proraun potrebne armature za sva selektovana
optereenja, a rezultat e svakako biti maksimalna potrebna armatura.
U gornjem levom delu dijalog box-a, nalazi se lista sa svim osnovnim sluajevima optereenja
za koje je konstrukcija proraunata (eventualno kreirane kombinacije se ne uzimaju u obzir).
Ostali podaci koji su prikazani u ovom dijalog box-u, uvek se odnose na trenutno aktivan sluaj
optereenja, odnosno na red u ovom list box-u koji je posebnom bojom naznaen.
Pri prvom ulasku u ovaj dijalog box, program automatski svim zadatim osnovnim sluajevima
optereenja, po default-u pridruuje karakter Nedefinisano optereenje, to praktino
znai da se proraunati uticaji od tog sluaja optereenja nee uzimati u obzir pri proraunu
potrebne armature. Klikom mia na strelicu sa desne strane zatvorene liste, koja se nalazi u
gornjem desnom uglu dijalog box-a, otvara se lista sa svim tipovima optereenja koja su
predviena za postavljeni tekui standard.
Kada ste zadali odgovarajui karakter za trenutno aktivan osnovni sluaj optereenja, to je
potrebno i da izborom odgovarajueg prekidaa u delu dijalog box-a Alternativno dejstvo,
definiete da li je to optereenje alternativnog karaktera ili ne (program po default-u jedino za
seizmiko optereenje postavlja na ukljueno stanje prekida Da, dok je u svim ostalim
suajevima po default-u aktivan prekida Ne).
Optereenja koja ne elite da tretirate pri proraunu prslina i ugiba, potrebno je da oznaite
kao Nedefinisana.
U sluaju da zadata osnovna optereenja imaju takav karakter da neka od njih ne mogu
jednovremeno delovati sa drugima, tada pomou komandnog polja Ne kombinuj sa,
moete dodatno definisati i ovakve uslove kombinovanja (tipian primer je ako se u jednom
sluaju optereenja analizira dejstvo vetra sa leva na desno, a u drugom sa desna na levo).
Tada treba selektovati jedno od ovih optereenja i aktivirati komandno polje Ne kombinuj sa.
U prikazanoj listi sadrani su svi zadati osnovni sluajevi optereenja (ispred reda u kome je
sadrano optereenje za koje je otvoren ovaj dijalog box stajae strelica ), te je dovoljno
klikom mia oznaiti sva optereenja koja ne mogu delovati istovremeno sa selektovanim.
Klikom mia preko optereenja u listi, koje ne moe delovati jednovremeno sa optereenjem
za koje se definie ovaj tip podataka, bie posatvljen simbol . De-selektovanje ranije
selektovanog sluaja optereenja, vri se ponovnim klikom mia preko njegovog imena, nakon
ega e biti uklonjen simbol .
Kada ste selektovali sva optereenja koja ne mogu delovati istovremeno sa optereenjem za
koje se postavljaju uslovi, aktivirajte komandno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
zatvoren. Napomenuemo da za seizmike sluajeve optereenja nije potrebno definisanje
ovakvih podataka, obzirom da je programski reeno da vie seizmikih optereenja ne mogu
delovati istovremeno.
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe ema kombinovanja optereenja (vidi
poglavlje 3.2.2).
Izborom komandnog polja Izvetaj, od programa moete zahtevati prikaz liste svih
kombinacija za koje e biti izvreno dimenzionisanje.
Kao i u veini ostalih dijalog box-ova, i ovde imate mogunost da izborom odgovarajuih ikona,
ovaj tekstualni izvetaj ekportujete u projektnu dokumentaciju, direktno odtampate ili pak
eksportujete u TXT izvetaj.
Kada ste svim osnovnim sluajevima optereenja pridruili odgovarajue ulazne podatke,
izaite iz dijalog box-a za definisanje eme kombinovanja optereenja, aktiviranjem
komandnog polje OK. Kako se sada tano zna karakter svakog od osnovih sluajeva
optereenja, to e program znati da pri dimenzionisanju sam kreira sve mogue kombinacije
jednovremenog delovanja osnovnih sluajeva optereenja i automatski e osnovnim
sluajevima optereenja znati da pridrui odgovarajue parcijalne koeficijnete sigurnosti.
Napomena:
Dimenzionisanje za postavljeni tekui sluaj optereenja treba koristiti samo u sluaju da za
odabrani standard nije predvieno automatsko kreiranje eme kombinovanja optereenja. Za
standarde za koje je predvieno automatsko definisanje eme kombionovanja optereenja,
treba koristiti emu kombionovanja za sve konstruktivne elemente izuzev za meuspratne
ploe. Kako su ovi konstruktivni elementi napregnuti uglavnom na isto savijanje usled
vertikalnog tereta, to je za njih lako predvideti merodavnu kombinaciju optereenja. Na ovaj
nain, znatno ete utedeti vreme potrebno za dimenzionisanje meuspratnih ploa. Naime pri
dimenzionisanju ploa, proraun potrebne armature se vri u svim takama sa mree konanih
elemenata, te preveliki broj kombinacija istovremnog delovanja osnovnih sluajeva
optereenja, u svakoj dimenzionisanoj taki sa mree konanih elemenata, moe potrajati
dugo.
U daljem tesktu ovog uputstva koristiemo samo termin ploa, pri emu e sve izneto vaiti i
za ploe i za zidove.
U levom delu djalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiu karakteristike materijala i
rastojanje teita armature od ivice preseka. Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista
iji sadraj je odreen definisanim nazivima materijala za odabrani tekui propis. Kao to smo
ve na poetku ovog dela uputstva rekli, za svaki od standarda se u okviru naredbe Propisi,
pomou komandnih polja Beton i elik za armiranje, moe definisati kako sadraj liste
materijala tako i njihove odgovarajue karakteristike. Vrsta elika za armiranje, kao i
rastojanje armature od ivice preseka, definie se posebno za gornju i posebno za donju zonu
armiranja. Znai, imate mogunost da recimo u donjoj zoni postavljate mreastu, a u gornjoj
zoni recimo rebrastu armaturu. Napomenuemo da kod zidova terminu gornja zona odgovara
strana zida, koja je blia oku posmatraa kada je dati zid prikazan u prozoru 2D pogled
Pomou prekidaa u desnom delu dijalog box-a moete uticati na nain odreivanja
merodavnih momenata savijanja u ploama. Ponueni prekidai imaju sledee znaenje.
ploe, tako i dobijanje raunski potrebne armature na suprotnoj strani ploe. Za odreivanje
proraunskih graninih momenata nosivosti, primenjen je sledei algoritam.
Mx raunski dobijen moment savijanja u posmatranoj taki ploe u pravcu globale X ose
My raunski dobijen moment savijanja u posmatranoj taki ploe u pravcu globale Y ose
Mxy raunski dobijen moment uvijanja u posmatranoj taki ploe
Mdx merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
ose, na zategnutoj strani ploe
Mdy merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y ose,
na zategnutoj strani ploe
Mdx merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X
ose, na pritisnutoj strani ploe
Mdy merodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y ose,
na pritisnutoj strani ploe
Aktiviranjem komandnog polja OK, zadati ulazni podaci e biti pridrueni svim ploama na
modelu. Kako je programom dozvoljeno zadavanje razliitih ulaznih podataka na svakoj od
ploa, to Vam se moe desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno
pomou naredbe Ulazni podaci Lokalni, nekim od ploa zadali druge ulazne podatke,
pojedina polja budu prazna, odnosno prekidai zamagljeni.
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
dimenzionisanim ploama.
<0 sel.> Ulazni podaci za ploe - Selektovanje (Sve / prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada je potrebno selektovati sve ploe kojima je potrebno promeniti ulazne podatke.
Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i dijalog box za definisanje globalnih ulaznih podataka stim
to su sada dodata nova dva prekidaa:
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
selektovanim ploama kojima su promenjeni ulazni podaci.
Napomena:
Default ulazne podatke program postavlja prema sledeem pravilu:
<0 sel.> Dimenzionisanje ploa - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve ploe za koje elite da izvrite proraun potrebne
armature. Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su selektovane
ploe ve ranije dimenzionisane i u tom sluaju e izdati odgovarajue upozorenje.
Napomena:
Napomenuemo jo jednom da je u sluaju meuspratnih konstrukcija, za preporuku da
neposredno pre dimenzionisanja, za tekui sluaj optereenja postavite kombinaciju
jednovremenog delovanja vertikalnih optereenja, sa odgovarajuim parcijalnim koeficijentima
sigurnosti. U okviru ulaznih podataka, za nain prorauna odaberete isto savijanje, i
zahtevajte dimenzionisanje za postavljeni tekui sluaj optereenja. Na ovaj nain utedeete
znatno vreme neophodno za proraun potrebne armature. Pored toga, u sluaju velikih
modela, opcija dimenzionisanja samo selektovanih delova modela takoe, moe utedeti
znatno vreme. Ako uzmemo za primer veliku zgradu u kokoj se geometrija tipskog sprata
ponavlja, zbog utede u vremenu, za dimenzionisanje moete selektovati samo jedan od
tipskih spratova.
U zatvorenoj listi se nalaze samo one armature koje se najee koriste. Ostale opcije se mogu
izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u tulbaru, ili pak izborom
podopcije prIkaz sa komandne linije.
U delu dijalog box-a Pravac armiranja, imate mogunost da za odabranu zonu zahtevate
prikaz rezultata za jedan od mogua dva pravca (prekidai Pravac 1 i Pravac 2), ili pak da
zahtevate jednovremni prikaz potrebne armature za oba pravca (prekida Oba pravca).
Program po default-u, pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osa date ploe, tako da
pravac 1 odgovara lokalnoj X osi, a pravac 2 lokalnoj Y osi. U sluaju da za pravac armiranja
elite da usvojite neki drugi pravac, potrebno je da pokrenete naredbu Usvajanje armature
(vidi sledee poglavlje 9.3.4).
Znaenje edit box-a Broj podela, kao i zatvorene liste za izbor snimljenih konfiguracija, ima
isto znaenje i ulogu kao i kada se pokrene naredba Legenda, o kojoj e biti vie rei malo
kasnije. Znai, uloga ova dva parametra je da se izolinije potrebne armatura mogu prikazati u
eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
Ako se zahteva prikaz samo jednog od pravaca armiranja, tada se rezultati prikazuju putem
izlonija, te u delu dijalog box-a Tip izolinija imate mogunost da izaberete tip izolinija
(prekidai Empty i Full). Aktiviranjem komandonog polja OK, ovaj dijalog box e biti
zatvoren, a na ekranu ete dobiti prikaz rezultata dimenzionisanja na zahtevani nain. Jasno
da e rezultati dimenzionisanja biti prikazani samo na prethodno dimenzionisanim delovima
modela.
U sluaju da elite istovremeni prikaz potrebne armature za oba pravca, tada je potrebno da
na ukljueno stanje postavite prekida Oba pravca. Kako se za ovakav prikaz ne koriste
izolinije, ve rafiranje oblasti putem linija odgovarajue boje, to e prekida Empty biti
neaktivan.
Bez obzira na to da li je odbaran prikaz potrebne armature putem izolinija, ili pak rafurom,
dostupna e biti i opcija oitavanja vrednosti potrebne armature etanjem mia. Ovu
informaciju program ispisuje u donjem desnom uglu ekrana, i ona je namenjena brzom
pregledu rezultata dimenzionisanja.
U sluaju da je zahtevan prikaz samo jednog pravca armiranja, program e ispisivati samo
jednu vrednost koja odgovara potrebnoj armaturi u datom pravcu, dok e u opciji
jednovremenog prikaza rezultata za oba pravca, prvi broj predstavlajti potrebnu armaturu za
pravac 1, a drugi za pravac2.
Ona radi na potpuno isti nain kao i pri analizi statikih uticaja u povrinskim elementima
konstrukcije. Naime, njenim izborom, kada su na ekranu prikazani rezultati dimenzionisanja,
imate mogunost da selektujete sve ploe za koje elite da editujete listu moguih vrednost
raunski potrebne armature.
Mogunost selektovanja vie ploa na modelu ima naroitu primenu kada elite da unificirate
podelu raunski potrebne armature na srodnim delovima konstrukcije (tipski spratovi, zidovi,
itd.). Tada e na svim prethodno selektovanim ploama, uticaji biti prikazani u istim
intervalima izolinija. Napomenuemo da ete u ovoj proceduri moi da selektujete samo ploe
koje su ve dimenzionisane. Nakon zavrene selekcije, otvorie se dijalog box u kome e sada
umesto statikih uticaja biti prikazane vrednosti raunski potrebne armature.
Znai, pomou naredbe Legenda imate mogunost da interval izolinija podelite na segmente
ije vrednosti odgovaraju tano usvojenoj armaturi. Ako elite da svuda u donjoj zoni postavite
recimo neku minimalnu armaturu 8/20 (Aa=2.50 cm2), a jaom armaturom pokrijete samo
mesta gde je to zaista i potrebno, tada ete interval izolinija podeliti na sledei nain:
Aktiviranjem komandnog polja OK, program e posebnim bojama oznaiti sva mesta na
modelu na kojima je usvojena minimalna armatura 8/20, neto jaa armatura recimo 8/10
(Aa=5.00 cm2), i konano armatura za pokrivanje ekstremnih vrednosti 12/10 (Aa=11.31
cm2),
Dijalog box je podeljen na dva dela. U levom se zadaju mogue vrednosti izolinija raunski
potrebne armature u donjoj zoni (pozitivne vrednosti), dok se u desnom delu zadaju mogue
vrednosti izolinija u gornjoj zoni (negativne vrednosti).
Dodavanje novog reda u listu vri se aktiviranjem komandnog polja . Novi red se ubacuje
neposredno iza trenutno aktivnog reda, a dodavanje je mogue sve dok se ne dostigne
maksimalan broj od 20 podela.
U koloni [cm2/m] se zadaje vrednost izolinije raunski potrebne armature, dok se u koloni
Opis unosi eljeni opis. S obzirom da vrednosti izolinija moraju biti u rastuem poretku, to
e nakon svake promene program automatski aurirati i njihov redosled u tabeli.
U polju Opis omoguen je jednostavan nain unosa grkog slova , koje se esto koristi za
oznaavanje preseka armature. Da bi se u polju pojavio pomenuti simbol, potrebno je uneti
%f, a program e automatski ta dva znaka zameniti grkim slovom.
U sluaju da je kreirana jednu tabela, a druga treba da sadri iste ili sline podatke, radi
spreavanja nepotrebnog ponavljanja posla, programom je omogueno njihovo kopiranje iz
jedne u drugu tabelu. Za ovu namenu su predviena komandna polja i .
Izborom komandnog polja OK program zatvara dijalog box i snima datu konfiguraciju u
bazu. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadati naziv i njegovim
izborom se u svakom trenutku mogu uitati zadati podaci.
Aktiviranjem komandnog polja OK se vri povratak u glavni dijalog box ove naredbe, uz
prihvatanje svih zadatih podataka. Ukoliko konfiguracija nije snimljena, pri izlasku iz dijalog
box-a pojavie se odgovarajue upozorenje, a konfiguracija e moi da se koristi samo dok se
ne izae iz programa.
U zatvorenoj listi, u glavnom dijalog box-u naredbe, sada je prikazan naziv tekue
konfiguracije, dok se u levom delu dijalog box-a prikazuju mogue vrednosti za izolinije
raunski potrebne armature. Ako je u selektovanim ploama prikazana armatura iz donje zone
ove vrednosti se preuzimaju iz leve tabele, a ako je prikazana armatura u gornjoj zoni
preuzimaju se iz desne tabele.
Napomenuemo da se u listi nee prikazivati sve zadate vrednosti za izolinije, ve samo one
koje su manje od maksimalne vrednosti raunski potrebne armature u selektovanim ploama.
Maksimalna vrednost raunski potrebne armature prikazana je u poslednjem redu u listi kada
se prikazuje armatura u donjoj zoni, odnosno u prvom redu ako se prikazuje armatura u
gornjoj zoni selektovanih ploa.
Check box-ovi Prikaz vrednosti i Prikaz opisa su dostupni za promenu samo kada je iz
liste izabrana neka snimljena konfiguracija i pomou njih se podeava prikaz tablice legende na
ekranu. Stanje check box-a Prikaz vrednosti odreuje da li e se u tablici prikazivati
vrednosti raunski potrebne armature, dok stanje check box-a Prikaz opisa odreuje da li e
se prikazivati zadati opisi. Vano je napomenuti da bar jedan od njih mora uvek da bude
postavljen na ukljueno stanje.
Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija se nalazi i u dijalog box-u naredbe Prikaz
rezultata, tako da se potrebna armatura moe prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja
naredbe Legenda.
U sluaju da Vam prikaz potrebne armature nije dovoljno jasan i pregledan putem
izolinija, tada imate mogunost da pomou naredbe Presek, raspored potrebne
proraunate armature prikaete putem dijagrama u proizvoljno zadatim
presecima.
Pri iscrtavanju dijagrama potrebne armature program prikazuje samo raunski potrebnu
armaturu u odgovarajuoj zoni, odnosno sve ordinate na dijagramu se nalaze sa iste strane. U
okviru naredbe Presek, dostupna e biti i opcija zadavanja irine preseka, koja e dovesti do
uproseivanja raunski potrebne armature na zadatoj irini trake.
U sluaju da ste pomou naredbe Usvajanje armature, u pojedinim zonama modela zadali
pravce armiranja koji se ne poklapaju sa pravcem lokalnih osa date ploe, tada e program u
unutanjosti tih oblasti postaviti simbole strelica koji ukazuju na usvojene pravce armiranja u
datoj oblasti. Na ostalim delovima modela, podrazumeva se usvojeni defult pravac arniranja
koji odgovara pravcu lokalnih osa date ploe.
Ako je zahtevan jednovremeni prikaz rezultata za oba pravca armiranja, tada e i postavljene
linije rafure u tim oblastima, pratiti usvojene pravce armiranja. U svakom sluaju, bez obzira
da li je zahtevan prikaz samo jednog, ili pak jednovremeni prikaz za oba pravca armiranja,
vrednosti potrebne armature u svakoj taki modela, odgovaraju sprovedenom dimenzionisanju
za zadate pravce armiranja
Napomena:
U okviru dijalog box-a za prikaz rezultata prorauna, nalazi se i prekida Usvojena
armatura. Naime, njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, na ekranu e biti postavljene
oblasti usvojene armature, a izolinije e predstavljati razliku izmedju potrebne i usvojene
armature. Ovaj prekida ima ulogu da program dovede u stanje, koje odgovara prikazu na
ekranu kada je pokrenuta naredba za usvajanje armature. O nainu usvajanja armature, bie
vie rei u sledeem poglavlju.
<_> Prva taka oblasti armiranja Donja zona (Kontura / Prav. / kRu. / <krAj> / Set /
prIkaz / Radijalno):
Sada se od korisnika oekuje da zada oblast u kojoj e postaviti istu armaturu u odabranim
pravcima. Procedura iscrtavanja zatvorene polilinije u potpunosti odgovara postupku
iscrtavanja i ostalih povrinskih entiteta u programu. Kako se armatura moe usvajati ili u
gornjoj ili u donjoj zoni, to je na komandnoj liniji ispisan komentar koji jasno ukazuje da li se
trenutno radi sa gornjom ili sa donjom zonom. Promena tekue zone, vri se izborom
popdopcije prIkaz koja je stalno pristuna na komadnoj liniji. Njenim izborom otvara se
dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara dijalog box-u koji se otvara u okviru naredbe za prikaz
rezultata dimenzionisanja. Razlika je jedino u tome to je ovde postavljen i prekida Nita.
Izborom ovog prekidaa, za odabranu zonu armiranja, rezultati raunski potrebne armature
nee uopte biti prikazani. Znai, izborom podopcije Prikaz, vrite promenu tekue zone za
koju usvajate oblasti armiranja, i reguliete na koji nain e na ekranu biti prikazana potrebna
armatura. Aktiviranjem komadnog polja OK, program e se vratiti na proceduru zadavanja
oblasti, a na ekranu e biti prikazani rezultati dimenzionisanja na odabrani nain.
Nakon zadavanja geometrije oblasti, u okviru koje je potrebno usvojiti istu armaturu, program
e sa komandne linije zahtevati da odredite pravce postavljanja armuture u datoj oblasti. Kako
program u obe zone, po default-u pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osa date
ploe (horizontalan i vertikalan pravac koji su meusobno ortogonalni), to u nekim sluajevima
oni ne moraju odgovarati Vaim zahtevima. U takvim sluajevima, imate mogunost da za
pravce armiranja zadate dva potpuno proizvoljno odabrana ugla, koji pri tom ne moraju biti
meusobno ortogonalna.
Ugao je mogue zadati ili sa tastature u stepenima, ili izborom dve take sa crtea. Klik na
desni taster mia e oznaiti prihvatanje podrazumevane vrednosti od 0. Nakon izbora pravca
1 armiranja, program e sa komandne linije zahtevati da odredite i pravac armiranja 2.
Nakon izbora i drugog pravca armiranja, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Pomou ovog dijalog box-a, zadatoj oblasti se pridruuje tano usvojena armatura. Prikazana
lista u dijalog box-u, funkcionie na potpuno isti nain kao i bilo koja druga lista u programu za
pridruivanje setova numerikih podataka. U vrhu dijalog box-a, program prikazuje ekstremne
vrednosti raunski potrebne armature koje je pronaao u zadatoj oblasti. Podatak potr. A1=
se odnosi na pravac 1, a podatak potr. A2= na zadati pravac 2 armiranja. U redu ispod
ovih podataka se prikazuju povrine usv. A1= i usv. A2=, koje odgovaraju tekuem setu
podataka, a proraunavaju se iz zadatih podataka u kolonama: 1, e1, 2 i e2.
U koloni Naziv moete zadati i tekstualni opis datog seta podataka koji e kasnije biti ispisan
u koti date oblasti kao informacija o usvojenoj armaturi. Kako se u praksi uglavnom koriste ili
zavarene mree ili pak uvek jedan broj istih profila, to da ne bi morali stalno da zadajete iste
podatke, moete kreirati svoju biblioteku tipskih armatura. Izborom komandnog polja
Biblioteka, otvara se dijalog box za definisanje eljenih tipova armatura.
Pomou komandnih polja Dodaj i Brii moete urediti ovu biblioteku prema svojoj elji i
potrebama. Kako je programom omogueno postojanje vie biblioteka armature, to se u
zaglavlju ovog dijlalog box-a ispisuje i naziv trenutno aktivne biblioteke: Tower.$net. Za
kreiranje nove biblioteke tipskih armatura, potrebno je da prvo pomou komandnog polja
Snimi kao kreirate kopiju postojee.
U edit box-u Ime fajla zadajte novo ime biblioteke, i aktivirajte komandno polje Snimi. Po
povratku u osnovni dijalog box za editovanje biblioteke tipskih armatura, izvrite sve potrebne
izmene i dobiete eljeni sadraj nove biblioteke. Pomou komandnog polja Uitaj otvara se
dijalog box za uitavanje neke od ranije kreiranih biblioteka armatura.
Pri izboru tipske armature, primenjena je gotovo ista logika kao i sa bibliotekama materijala
koja se koristi u programu za konstruktivne elemente. Naime izborom komandnog polja OK,
ovaj dijalog box se zatvara, a podaci iz tekueg reda se pridruuju tekuem setu armature.
Kada ste odabrali set armature koji ete pridruiti zadatoj oblasti na modelu, aktivirajte
komandno polje OK, nakon ega e program postaviti dijagonalu izmeu dve najudaljenije
take sa konture zadate oblasti, i na njoj e ispisati informaciju o usvojenoj armaturi i o
zadatim pravcima postavljanja armature.
U sluaju da se u okviru odabranog seta armature u koloni Naziv zadat neki tekst, tada e
program umesto prenika i razmaka armature ispisati samo zadati naziv. Poloaj kote moete
naknadno menjati pomou naredbe Kota, o kojoj e biti vie rei u poglavlju 9.3.6.
Ako ste u zadatoj obalsti usvojili veu armaturu od maksimalno potrebne, tada e rafura
potpuno nestati iz te oblasti, to e znaiti da unutar nje vie nije potrebna nikakva armatura.
Ako ste usvojili manju armaturu od maksimalno potrebne, tada e program odgovarajuim
rafurama obeleiti samo nepokrivene delove na kojima tako usvojena armatura ne
zadovoljava. Kretanjem mia po delovima novopostavljene rafure, program e na statusnoj
liniji za potrebnu povrinu armature prikazivati vrednosti koje predstavljaju razliku izmeu
maksimalno potrebne i usvojene armature na tom mestu.
Isto vai i ako je za prikaz odabran samo jedan pravac armiranja, odnosno ako je zahtevan
prikaz potrebne armature putem izolinija. Postavljene izolinije e predstavljati razliku izmeu
raunski potrebne i usvojene armature.
Kada ste u zadatoj oblasti usvojili potrebnu armaturu, program e sa komandne linije i dalje
zahtevati zadavanje nove oblasti armiranja sve dok klikom na desni taster mia ne oznaite
kraj ove naredbe. Znai, prethodno opisani postupak je potrebno ponavljati sve dok na svim
delovima modela, u obe zone, ne usvojite potrebnu armaturu.
U sluaju da ovu naredbu koristite samo za promenu default usvojenih pravaca armiranja,
svakako da je onda potrebno zadati samo oblasti u kojima su pravci armiranja drugaiji od
default postavljenih. U ovakvo zadatim oblastim, potpuno je svejedno koju ete armaturu
usvojiti, obazirom da ovu naredbu korisite samo za dobijanje raunski potrebne armature u
zadatim pravcima.
Ako ste u proceduri usvajanja armature, pomou podopcije Prikaz, na ukljueno stanje
postavili prekida Nita, tada program nee automatski otvarati dijalog box sa setovim
usvojene armature, ve e zadatoj oblasti pridruiti tekui set podataka. Podatak o tekuem
setu usvojene armature je stalno ispisan na poetku komadne linije, a izborom podopcije
Set, koja je takoe prisutne na komandnoj liniji, moete pozvati dijalog box za izbor tekueg
seta usvojene armature. Program e se na ovaj nain ponaati i ako ste naredbu za usvajanje
armature pokrenuli pre samog postupka dimenzionisanja.
Pri postavljanju oblasti armiranja koje se potpuno ili delimino preklapaju, vai princip
superpozicije. Odnosno, na preklopljenim delovima, armatura iz obe oblasti se superponira i
uestvuje u pokrivanju raunski potrebne armature na tom delu modela. Tipian primer
opravdanosti superpozicije je kod postavljanja armature u gornjoj zoni iznad stubova.
Na osnovu postavljenih rafura, jasno se vidi da je jedino iznad srednjih stubova potrebna
armatura u oba pravca, dok je na ostalim delovima modela potrebna armatura samo u
odgovarjuem pravcu noenja. Iz tog razloga, iznad horizontalne grede je usvojena armatura
samo u pravcu globale Y ose, a iznad veretikalnih greda, samo armatura u pravcu globale X
ose. Na ovaj nain, raunski potrebna armatura iznad srednjih stubova, pokrivena je
usvojenom armaturom u oba pravca.
Ako elite da postavite oblast preko ranije zadate, ali tako da ne vai princip superpozcije, ve
da na preklopljenom delu bude usvojena samo armatura iz novo postavljene oblasti, tada prvo
morate pomou naredbe Otvor, u postojeoj oblasti postaviti otvor, a posle po konturi
otvora definisati oblast sa novo usvojenom armaturom. O naredbi Otvor, bie vie rei u
sledeem poglavlju.
Napomena:
Napomenuemo da su pri iscrtavanju oblasti dostupne sve opcije kao i pri iscrtavanju
proizvoljne polilinije. Obratite panju na podopciju Traka koja se javlja na komandnoj liniji
kao opcija iscrtavanja pravougaone oblasti. Ovakav nain iscrtavanja pravougaone oblasti
moe biti jako zgodan kada se armatura postavlja u gornjoj zoni iznad lnijskih oslonaca i
greda. Takoe pri postavljanju oblasti, imajte u vidu da se oblast moe zadati i van gabarita
ploe, odnosno i preko otvora u ploi, a program e sam automatski otkloniti ovako
postavljene vikove i korigovati geometriju zadate oblasti. Na ovaj nain moete znatno
ubrzati iscrtavanje oblasti ne vodei rauna o tanoj geometriji konture ploe.
Izborom podopcije Radijalno, koja se nalazi na komandnoj liniji nakon izbora naredbe
Usvajanje armature, ulazi se u proceuru radijalnog armiranja.
Izbor podopcije Paralelno dovodi do povratka na osnovni oblik komandne linije za usvajanje
armature, odnosno na proceduru usvajanja obine (ne radijalne) armature. Postupak usvajanja
radijalne armature se odvija tako to se prvo definie oblast u kojoj se postavlja isti povrina
armature i u centralnom i u radijalnom pravcu. Kada je definisana kontura eljene oblasti
armiranja, program e sa komandne linije zahtevati da zadate centralnu taku iz koje polazi
radijalno armiranja.
Centar armature:
Nakon izbora centralne take problem e biti potpuno odreen, odnosno program e biti u
stanju da prorauna maksimalnu potrebnu armaturu i u tangencijalnom u i u radijalnom pravcu
unutar zadate oblasti.
Ovaj dijalog box je jako slian dijalogu za usvajanje obine armature, stim to treba znati da
su setovi usvojene radijalne armature potpuno nezavisni od setova usvojene obine armature.
Izborom komandnog polja OK, program e u zadatoj oblasti postaviti usvojenu radijalnu
armaturu.
U sluaju da zadata oblast za radijalno armiranje ne predstavlja pun krug, tada se u dijalog
box-u takoe usvaja broj komada ipki radijalne armature na punom krugu, stim to e u koti
biti ispisan taan broj ipki koji je potreban na delu kruga koji je odreen zadatom
geometrijom oblasti.
Za zadatu oblast od pola kruga, program je na kotnoj liniji ispisao da je usvojeno 2719
iako je u datom setu podataka zadato da je na punom krugu potrebno usvojiti 5219
Pomou prekidaa Gornja zona i Donja zona, vri se izbor zone za koju elite
automatsko generisanje oblasti. Znai, moete od programa zahtevati da generie oblasti ili u
obe zone, ili pak samo u jednoj od njih.
Zadata vrednost u edit box-u irina predstavlja irinu trakaste oblasti u gornjoj zoni sa
jedne strane oslonca. Zadavanjem decimalnog broja u edit box-u 2 x Lo x, irinu oblasti za
generisanje moete uveati za deo raspona, sa date strane oslonca. Napomenuemo da e
zadati decimalni broj pomnoiti svetli otvor raspona Lo, odnosno dati raspon umanjen za
dimenzije oslonaca koji definiu dato polje.
- Pri generisanju oblasti u donjoj zoni vai pravilo da one budu oiviene gredama i osloncima,
odnosno da zona ne bude preseana ni jednim od ovih linijskih entiteta. Za prvace
armiranja se uvek usvajaju uglovi od 0 i 90.
- Oblasti u gornjoj zoni su uvek pravougaonog oblika i postavljaju se iznad svih greda i
linijskih oslonaca, odnosno zidova. Pravac ovih linijskih entiteta odreuje srednju liniju
trakaste pravougaone oblasti, a njena irina je odreena zadatim podatkom irina u
dijalog box-u. Za glavni pravac armiranja se usvaja pravac koji je upravan na pravac
pruanja linijskog entitata, iznad koga se pokrivaju uticaji, dok je pravac 2 uvek upravan na
pravac 1.
Obzirom da je dosta teko automatski postaviti oekivane oblasti armiranja u gornjoj zoni, a
pored toga ovom procedurom nisu obuhvaceni ni uticaji iznad takastih oslonaca, odnosno
stubova, to preporuujemo da ovu naredbu koristite za postavljanje oblasti samo u donjoj
zoni. Svakako da moete zahtevati i generisanje oblasti u gornjoj zoni, ako je geometrija takva
da se moe oekivati dobar rezultat rada ove naredbe.
Program e biti u ovom reimu rada sve dok ne aktivirate naredbu Reset ili neku drugu
naredbu za obradu rezultata koja e sa ekrana ukloniti postavljene oblasti usvojene armature.
Sve naredbe iz padajueg menija Korekcija rade na potpuno isti nain kao i u modulu za
unos podataka, s tim to se ovde za manipulaciju mogu selektovati samo postavljene oblasti
armiranja. Znai, umesto iscrtavanja svake oblasti armiranja posebno, imate mogunost da
pomou naredbi za manipulaciju (kopiranje, ogledalo, rotacija, brisanje, itd.) znatno lake i
bre usvojite armaturu na svim delovima modela.
Pored naredbi iz menija Korekcija, u ovom reimu rada programa, za aktiviranje e biti
dostupna i naredba Otvor. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i u modulu za unos
podataka, s tim to se ovde otvori postavljaju samo unutar zadatih oblasti i to u trenutno
prikaznoj zoni armiranja (gornja/donja). Kako pri postavljanju oblasti sa usvojenom
armaturom vai princip superpozicije, to je postojanje ovakve naredbe neophodno, kada
unutar ranije zadate oblasti elite zamenu, a ne superpoziciju armature.
Klik na desni taster mia preko ikone Beton: Dimenzionisanje ploa, dovee
do auriranja prikazanih izolinija tako da one odgovaraju trenutnom stanju oblasti
armiranja na modelu. Automatsko auriranje izolinija potrebne armature se vri
samo aktiviranjem naredbi Usvajanje armature i Prikaz rezultata.
Kako se pri postavljanju oblasti armiranja, poloaj njene kote automatski odreuje, to izborom
naredbe Kota imate mogunost da je promenite. Aktivranjem ove naredbe, komandna linija
dobija sledei izgled.
Sada se od korisnika oekuje da selektuje oblast iji poloaj kote eli da promeni. Nakon
izvrene selekcije, program e sa komadne linije zahtevati izbor dve take koje e odrediti novi
poloaj kote.
Prva taka:
Druga taka:
Izbor ovih taaka je potpuno slobodan, stim to se novopostavljena kota mora nalaziti unutar
date oblasti i uvek se prostire do krajnjih gabarita oblasti u zadatom pravcu. Tekst kote se
uvek ispuje na sredini ovako postavljene linije kote.
Da biste se lake odluili za izbor merodavnih taaka za izvetaj, pomou podopcije prIkaz
moete zahtevati jedan od programom predvienih naina za prikaz rezultata dimenzionisanja.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzionisanja,
stim to je u delu TXT Izvetaj dodat i prekida Usvojena armatura. Naime, pomou
ovog prekidaa birate sadraj tekstualnog izvetaja, odnosno da li e u okviru njega biti
prikazana i usvojena armatura ili pak samo potrebna. Ako ovaj prekida postavite na ukljueno
stanje, u tekstualnom izvetaju e pored potrebne biti prikazana i usvojena armatura.
Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru merodavnih taka, na komandnoj liniji je pristuna i
podopcija Ekstremi. Njenim izborom, komandna linija dobija sledei izgled.
Naime, sada se od korisnika oekuje da selektuje sve ploe u kojima eli da mu program sam
odabere take sa ekstremnim vrednostima potrebne armture. Nakon zavrene selekcija,
program e simbolima malog kruga, na svakoj od prethodno selektovanih ploa, oznaiti take
u kojima se nalaze ekstremne vrednosti potrebne armature, i vratiti se na osnovni oblik
komandne linije u okviru ove naredbe. Za svaku od zona armiranja, program pronalazi mesto
maksimalno potrebne armature u oba pravca armiranja, tako da se u optem sluaju za svaku
od selektovanih ploa mogu pronai maksimalno etiri razliite take.
Svi prethodno prikazani naini za izbor taaka se mogu meusobno kombinovati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopije Ekstremi, od programa zahtevate da sam obelei
mesta sa najveom raunski potrebnom armaturom, u obe zone, i za oba pravca armiranja.
Napomenuemo da je u sluaju pogreno odabrane take za izvetaj, pomou podopcije
Deselektovanje mogue deselektovati bilo koju ranije odabranu taku.
Svaku taku koja je izabrana za kreiranje izvetaja program obeleava simbolom kruga sa
krstiem u sredini i odgovarajuim rednim brojem.
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane take.
Kako je u proceduri izbora taaka mogue odabrati take sa vie razliitih ploa, to program
tekstualni izvetaj sortira po ploama. Na poetku izvetaja, za svaku od ploa se ispisuju
ulazni podaci, a potom i rezultati dimeznionisanja za sve take koje pripadaju datoj ploi.
Poloaj svake od zadatih taaka je odreen sa tri koordinate koje nedvosmisleno odreuju njen
poloaj. U optem sluaju, za svaku taku postoje etiri rezultata potrebne armature: Gornja
zona Pravac1, Gornja zona Pravac2, Donja zona Pravac1, Donja zona Pravac2. Ako
neki od ova etiti rezultata daje da raunski nije potrebna armtura, tada se zbog preglednosti,
taj rezultat nee ispisivati.
Kako tekstualni izvetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu
broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni
podaci o usvojenoj armaturi u ploama, a aktiviranjem komandnog polja imate
mogunost da se brzo pozicionirate na eljeno mesto na disku vaeg raunara. Ime datoteke
moe biti potpuno proizvoljno, dok je za tip datoteke predvien default naziv *.pa3,
odnosno *.pa4 koji takoe moete po elji promeniti.
U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji
e pri kasnijem uitavanju u ArmCAD, lake odrediti njen sadraj.
Pomou prekidaa u levom delu dijalog box-a vri se izbor elemenata crtea koje je potrebno
eksportovati. Ovi prekidai imaju sledee znaenje:
Donja zona eksportuje se usvojena armatura u donjoj zoni i smeta na layer koji ima
programski zadato ime A3_DZ.
Gornja zona eksportuje se usvojena armatura u gornjoj zoni i smeta na layer koji ima
programski zadato ime A3_GZ.
Proizvoljnim izborom stanja ovih check box-ova, moete sami regulisati da li ete u istom fajlu
imati i gornju i donju zonu ili ete se odluiti za odvojeno eksportovanje ovih armatura. U
svakom sluaju, program nudi i jednu i drugu mogunost. U sluaju da eksportovanu armaturu
elite da smestite u ve ranije iscrtanu oplatu, koju ste recimo dobili iz arhitektonske osnove
nacrtane u AutoCad-u, tada moete postavljanjem prekidaa Oplata na iskljueno stanje
eksportovati samo usvojenu armaturu bez plana oplate.
U sluaju da eksportujete mreatu armaturu u donjoj zoni, tada je potrebno da u edit box-u
da= zadate veliinu preputanja mreaste armature u donjoj zoni preko oslonaca.
Napomenuemo da ovaj edit box nee biti prikazan u dijalog box-u, ako je u okviru naredbe
Funkcionalnost postavljeno da se eksport vri i program ArmCAD 2005 (vidi poglavlje
3.5.2).
U edit box-u a0= potrebno je zadati veliinu zatitnog sloja (po defalt-u program za ovu
vrednost usvaja 1.5 cm), a pomou prekidaa Temelji reguliete da li se radi o
meuspratnoj konstrukciji ili o temeljnoj ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na
ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona
dobiti obrnuti smisao. Ovo je veoma vano obzirom da se usvojena pravila za oblikovanje
armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu.
Deo dijalog box-a Podeona armatura se odnosi iskljuivo na ploe kod kojih je usvojena
obina armatura. Naime, kako imate mogunost da u setu usvojene armature za drugi prvac
ne postavite armaturu, to je naroito zgodno kada se usvaja armatura u gornjoj zoni na
delovima gde se oblasti ukrtaju pod pravim uglom, to e program na svim delovima usvojenih
oblasti armiranja na kojima nije usvojena armatura u drugom pravcu, kao podeonu postaviti
armaturu koja je definisana u ovom delu dijalog box-a. Program e svakako proveriti da li
ovako zadata podeona armatura zadovoljava uslov da je povrina podeone armature najmanje
20 % povrine glavne i ako ovaj uslov nije ispunjen, onda e umesto zadate armature u ovom
dijalog box-u usvojiti ili manji razmak ipki ili jai prenik tako da i ovaj uslov bude zadovoljen.
Izbor komandnog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno usvojena armatura e biti
eksportovana u datoteku pod zadatim imenom. U sluaju da ste odabrali datoteku sa ve
postojeim imenom, program e izdati odgovarajue upozorenje.
Napomena:
Da li e eskoprt usvojene armature biti u formatu programa ArmCAD 2000 (*.pa3) ili pak u
formatu programa ArmCAD 2005 (*.pa4), zavisi od stanja postavljenih prekidaa u okviru
naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2). Ako se odluite za eksport u program ArmCAD
2005, tada u edit box-u nee biti prisutan edit box da=
Naime, sada se oekuje da selektujete sve ploe za koje elite da izvrite proraun prslina. Po
zavretku procedure selektovanja, na ekranu e se pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
U gornjem delu dijalog box-a, nalaze se edit box-ovi u kojima se zadaju ulazni podaci
neophodni za proraun prslina.
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa u donjem delu dijalog
box-a, odreuje se merodavno optereenje za proraun prslina. U sluaju da se odluite za
kompletnu emu, tada e vrednosti dugotrajnih i kratkotrajnih uticaja biti jednoznano
odreeni na osnovu ulaznih podataka koje ste zadali u okviru naredbe "ema kombinovanja
optereenja". Kako se proraun prslina sprovodi za eksploataciono optereenje, to e vrednosti
parcijalnih koeficijenata svakako biti ignorisane.
Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoee postupak prorauna prslina u svim takama sa
mree konanih elemenata prethodno selektovanih ploa. Nakon zavrenog prorauna,
program e biti spreman za obradu rezultata.
Izborom naredbe Prikaz prslina, na ekranu e se u formi izolinija pojaviti prikazni rezultati,
a komandna linija e dobiti sledei izgled.
Izborom podopcije "prIkaz" otvara se dijalog box za izbor uticaja koji e se prikazivati na
ekranu.
Ovaj dijalog box je jako slian dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzionisanja u ploama.
Kako se izolinije prikazuju istovremeno za obe zone armiranja, to se u ovom dijalog box-u vri
samo izbor uticaja, odnosno vrednosti prslina u trenutku T=0 i T=. Znaenje ostalih
parametara je potpno isto kao i u dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzionisanja.
Aktiviranjem komandonog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na ekranu ete dobiti
prikaz rezultata proraun prslina na zahtevani nain.
Svakako da e u ovom reima rada programa biti dostupne i naredbe "Presek" i "Legenda".
Pomou naredbe "Legenda", editovanjem liste proraunatih vrednosti, lako moete locirati sva
mesta na modelu u kojima je vrednost prslina vea od doputene.
Pored grafikog prikaza rezultata vrednosti prslina putem izolinija, odnosno rafura,
programom je predvieno i kreiranje tesktualnih izvetaja. I ovaj postupak je gotovo iti kao i
kod prikaza rezultata sprovedenog proprauna potrebne armature. Znai, imate mogunost
izbora proizvoljno odabranih taaka, ili pak od programa moete pomou podopcije sa
komandne linije "Ekstremi", zahtevati da on sam odredi merodavne take za prilaganje u
projekt.
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka, i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve
prethodno odabrane take.
Nakon izbora poetne take, program e zahtevati i izbor krajnje take eljene linije.
Krajnja taka:
Sada se oekuje da odredite sve oslonake take du zadate linije, odnosno sve take u kojima
ugib ima vrednost nula.
Program e sa komandne linije stalno zahtevati unos novih oslonakih taaka, sve dok klikom
na desni taster mia ne oznaite kraj ove procedure. Pored pojedinanog izbora oslonakih
taaka, pomou podopcije Izbor moete ui i u proceduru izbora taka selektovanjem (vidi
poglavlje 2.5.6), Nakon toga, program e otvoriti dijalog box za definisanje ulanih podataka
koji e odrediti nain prorauna ugiba du zadate linije.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu prslina, te sve pethodno reeno vai i ovde.
Aktiviranjem komandnog polja "OK", na ekranu e se du zadate linije pojaviti dijagram ugiba.
U ovom trenutku, komandna linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno
oekuje se unos poetne take nove linije preseka.
Program e sa komandne linije i dalje zahtevati unos sledee linije preseka, sve dok klikom na
desni taster mia ne oznaite izbor podrazumevane podopcije "Kraj".
Izborom podopcije "prIkaz" otvara se dijalog box za izbor uticaja koji e se prikazivati na
ekranu.
Pod-opcija "Brisanje" slui za brisanje neke od prehodno zadatih linija preseka, a pod-opcija
"Izvetaj", za kreiranje tekstualnih izvetaja o sprovedenom proraunu ugiba. Izborom
podpcije Izvetaj program e sa komandne linije zahtevati izbor taaka du ranije zadatih
linija na kojima je prikazan dijagram ugiba.
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane take.
Napomena:
Obzirom da na vrednost proraunatih ugiba utie i koliina usvojene armature, a ugibi se
proraunavju du zadate linije preseka, to Vam se moe desiti situacija da u istoj taki ploe za
razliite pravce armiranja dobijete razliite vrednosti ugiba. Ovu pojavu emo objasniti na
primeru kvadratne ploe koja je simetrino optereena.
Proraunom ugiba u dva ortogonalna pravca, dobiemo u ovom sluaju razliite veliine ugiba
u srednjoj taki ploe.
Ovo deluje paradoksalno ali je u stvari sasvim oekivano obzirom na primenjeni algoritam i
vaee standarde.
Sama procedura selektovanja se odvija tako to se pokaziva dovede iznad simbola grede u
poprenom preseku i pritisne se levi taster mia. Napomenuemo da u setu numerikih
podataka ploe za materijal mora da bude postavljen beton, kao i da selektovana greda ne
sme da bude proizvoljnog poprenog preseka. Ako ovi uslovi nisu zadovoljeni program e
izbaciti odgovarajue obavetenje, a ako jesu otvorie se dijalog box sledeeg izgleda:
Iz zatvorene liste Propisi vri se izbor propisa na osnovu kojeg e se sprovoditi kontrola
probijanja ploe. Izabrani propis ne mora biti u saglasnosti sa trenutno postavljenim propisom
za dimenzionisanje betona. Za razliku od njega marka betona i vrsta armature koje e se
koristiti pri kontroli ploe na probijanje uvek odgovaraju trenutno postavljenom propisu za
dimenzionisanje betona.
U gornjem levom uglu dijalog box-a nalazi se polje u kojem se prikazuje kompletan izvetaj
kontrole ploe na probijanje. Pri promeni bilo kog parametara izvetaj se ne aurira
automatski, ve je neophodno da se aktivira komandno polje Proraun, to dovodi do
ponavljanja prorauna i generisanja novog izvetaja.
U donjem levom uglu dijalog box-a nalaze se parametri pomou kojih se definie postojea
armatura u ploi na mestu na kojem se vri kontrola na probijanje. Ukljuivanjem
odgovarajueg radio-buttona vri se izbor jednog od tri predviena naina za definisanja ove
armature:
Poznata armatura - izborom iz baze mrea korisnik usvaja armaturu u gornjoj i donjoj
zoni ploe, a u prikazanim edit box-ovima Ugao unosi pravac prostiranja izabrane
armature.
Poznati procenti armiranja - korisnik za oba pravca unosi procente armiranja ploe,
koji e biti korieni pri proraunu otpornosti ploe na probijanje.
U centralnom delu dijalog box-a se zadaju podaci o ploi koji su potrebni za proraun:
Beton - iz ove zatvorene liste se bira marka betona ploe. Ponuene marke su u skladu sa
trenutno aktivnim propisom za dimenzionisanje betona, a ne u skladu sa aktivnim propisom za
kontrolu ploa na probijanje.
Poloaj kritinog preseka - ovaj podatak definie poloaj kritinog preseka i zavisi od
propisa, ali je programom omogueno i njegovo menjanje. Default vrednost za EUROCODE je
2.0 a za PBAB 87 je 0.5. Rastojanje kritinog preseka od ivice stuba rauna se kao proizvod
ovog koeficijenta i statike visine ploe (hs).
Model zamenjujueg krunog stuba - korisniku je omogueno da bira izmeu dva naina
odreivanja oblika kontrolnog preseka. Model zamenjujueg krunog stuba je default model za
propis PBAB 87. Za pravougaone ali i sve ostale ne-krune poprene preseke prenik
zamenjujueg krunog stuba se rauna po formuli:
d s = 1.13 b d
Ako je jedna stranica gabarita poprenog preseka vie od 1.5 puta dua od druge stranice, za
proraun e se umesto njene prave vrednosti koristiti duina krae stranice pomnoena sa 1.5.
Tako bi se kod pravougaonog preseka b/d=40/80cm za duu stranicu koristila vrednost
d=1.5b=60cm.
Ukoliko se ne koristi model zamenjujueg krunog stuba, program odreuje kontrolni presek
na osnovu prave geometrije poprenog preseka stuba uz minimizaciju duine kontrolnog
preseka na odreenom rastojanju od ivice stuba. Ovaj nain je default za EUROCODE.
Kontrola ploa na probijanje moe se sprovesti na osnovu dva izvora podataka za presene
sile/napone. Prvi izvor podataka su transverzalne sile iz ploe na mestima kontrolnih preseka,
dok drugi izvor predstavljaju presene sile u stubu na mestu kontrole probijanja. Iz zatvorene
liste, koja se nalazi u delu dijalog box-a Izbor podataka za odreivanje naprezanja,
korisnik sam moe da izabere na osnovu kojeg podatka e se vriti proraun.
Vano:
Ovaj metod na osnovu smiueg napona u svakoj taki ploe na mestu kontrolnog preseka
odreuje da li je dolo do prekoraenja napona i ako nije, da li je potrebna armatura za
obezbeenje od probijanja. Ovim metodom e automatski biti uzeta u obzir i eventualna
ekscentrinost sile usled prisustva momenta savijanja ali i povoljni efekti optereenja unutar
kontrolnog preseka. Nedostatak je u tome to je tanost prilino zavisna od gustine mree
konanih elemenata i to e se za mreu krupniju od dimenzija stuba dobijati manje precizni
rezultati.
Metod sa presenim silama u stubu (aksijalna sila u stubu)
Ovaj metod odreuje smiue napone u kontrolnom preseku na osnovu normalne sile u stubu
na mestu preseka (ukoliko se stub nalazi i sa gornje i sa donje strane ploe u obzir se uzima
razlika normalne sile ta dva stuba). Ovaj metod ne uzima u obzir ekscentrinost sile u stubu i
povoljno dejstvo optereenja unutar kontrolnog preseka. Uticaj nesimetrinog naprezanja
ploe unosi se runo, zadavanjem faktora ekscentriciteta (EUROCODE) odnosno
zadavanjem faktora poveanja napona zbog ekscentrinosti (PBAB 87). Za povoljno
svojstvo ove metode moe se smatrati to to njena tanost nije previe zavisna od gustine
mree konanih elemenata.
Ovaj metod odreuje smiue napone u kontrolnom preseku na osnovu sile koju korisnik sam
zadaje, unoenjem njenog intenziteta u edit box Sila u stubu. Ovaj metod ne uzima u obzir
ekscentrinost sile u stubu i povoljno dejstvo optereenja unutar kontrolnog preseka. Uticaj
nesimetrinog naprezanja ploe unosi se runo, zadavanjem faktora ekscentriciteta
(EUROCODE) odnosno zadavanjem faktora poveanja napona zbog ekscentrinosti
(PBAB 87).
Odnos obima kritinog preseka prema obimu kritinog preseka unutranjeg stuba
pomou koeficijenta koji se unosi u ovaj edit box moe da se izvri korekcija obima kritinog
preseka stubova koji se nalaze na ivici ili u uglu ploe. U sluaju da je iskljuen check box
Model zamenjujueg krunog stuba ili da se za izvor podataka koristi metod sa
transverzalnim silama u ploi, ovaj edit box e biti nedostupan. Za preostala dva metoda
potrebno je da se check box, koji se nalazi pored ovog edit box-a, postavi na ukljueno stanje,
ime e edit box postati dostupan za editovanje.
Pomou radio button-a Tekui sluaj optereenja i Kompletna ema vri se izbor
sluajeva optereenja koji e ui u razmatranje. Naravno, ovi radio button-i nemaju smisla, a
samim tim i ne postoje u dijalog box-u, ukoliko je za Izvor podataka za odreivanje
naprezanja izabrana opcija proizvoljno zadata sila.
U gornjem desnom uglu dijalog box-a nalazi se lista kontrolnih preseka (opsega) na kojima
elimo da program izvri kontrolu ploe na probijanje. Propisima je definisano da se ova
kontrola mora uvek sprovoditi na 2 mesta i to: neposredno uz ivicu stuba i u kritinom
preseku.
Pored kritinog preseka, koji je obavezan, aktiviranjem komandnog polja Dodaj u listu
se moe ubaciti proizvoljan broj novih preseka u kojima e se vriti kontrola. Udaljenost
kontrolnog preseka od spoljanje ivice poprenog preseka grede zadaje se direktno u listi, u
koloni Lh [m]. Ukoliko je zadato vie kontrolnih preseka, u listi e kritini presek biti
vidljivo oznaen.
Kada je check box Crtanje ofseta iskljuen, uz crte poprenog preseka grede moe biti
ispisano:
nita - ako su svi uslovi ispunjeni i ako je ploa obezbeena od probijanja i bez dodatne
armature.
povrina dodatne armature - ako su svi uslovi ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za obezbeenje od probijanja. Prikazana vrednost za povrinu armature za
obezbeenje ploe na probijanje odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomerno rasporediti po obimu kontrolnog preseka.
Kada je check box Crtanje ofseta ukljuen, pored crtea poprenog preseka grede bie
iscrtani i kontrolni preseci. Uz svaki kontrolni presek moe biti ispisano:
nita - ako su svi uslovi ispunjeni i ako je ploa obezbeena od probijanja i bez dodatne
armature. U tom sluaju e i kontrolni presek biti iscrtan isprekidanom linijom.
povrina dodatne armature - ako su svi uslovi ispunjeni ali je potrebna dodatna
armatura za obezbeenje od probijanja. Prikazana vrednost za povrinu armature za
obezbeenje ploe na probijanje odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba
ravnomerno rasporediti po obimu kontrolnog preseka.
Pored svakog simbola kontrole ploe na probijanje program ispisuje i njegov redni broj. Ovaj
broj se ispisuje i u tekstualnom izvetaju kontrole probijanja. Ako se u projektnu
dokumentaciju pored tekstualnih izvetaja eksportuje i grafiki blok sa ovim simbolima,
pomou rednih brojeva se lako moe videti kojoj taki ploe pripada koji izvetaj.
Do probijanja ploe nee doi ako je karakteristina smiua sila manja ili jednaka
projektovanoj otpornosti ploe na kontrolnom preseku:
vEd vRd,max
i ako je manja od projektovane otpornosti ploe sa armaturom za obezbeenje od probijanja:
vEd vRd,cs
vEd - projektna vrednost karakteristine smiue sile
VEd
vEd =
ui d
v Rd ,c = C Rd ,c k (100 f ck )1 / 3 + k1 cp (vmin + k1 cp )
Ako je vEd > vRd , c tada je potrebno rasporediti armaturu za obezbeivanje od probijanja
du kontrolnog preseka. Koliina potrebne armature sraunava se prema sledeem izrazu:
Tmax
=
Okp hs
gde je:
Ako popreni presek stuba ima oblik pravougaonika sa stranama b i d u raun se uvodi
zamenjujui kruni stub prenika d s = 1.13 b d , uz ogranienje da dua stranica bude
najvie 1.5 puta vea od krae.
2
1 a
3
nije potrebna posebna raunska armatura za prijem zateuih sila usled dejstva transverzalne
sile Tmax.
2
1 a < 2 b
3
za prihvatanje zateuih sila usled dejstva transverzalne sile Tmax mora se dodati posebna
poprena armatura.
gde je srednja vrednost procenta armiranja zategnute armature iz dva upravna pravca.
0.75 Tmax T
Aak = = 1.35 max
v / 1.8 v
Ikone koje se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a slue, kao i kod svih ostalih naredbi,
za eksport izvetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na tampu ili u TXT dokument.
Ako su podaci u dijalog box-u menjani, a nije pokrenut proraun, program e nakon aktiviranja
komandnog polja OK prvo da izvri proraun za trenutno stanje parametara, a zatim i da
zatvori dijalog box.
Po izlasku iz dijalog box-a na ekranu e biti prikazani grafiki simboli u svim takama ploe u
kojima je izvrena kontrola na probijanje,
Pomou podopcije Izvetaj vri se generisanje izvetaja kontrole ploe na probijanje u svim
takama u kojima je kontrola ranije izvrena. Izborom ove naredbe izvetaj se generie i
prikazuje u novom dijalog box-u.
U ovom dijalog box-u se nalaze samo komandna polja pomou kojih se vri eksport
generisanog izvetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na tampu ili u TXT dokument.
<0 sel.> Brisanje - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje /
<krAj>):
Aktiviranjem podopcije Kraj ili klikom na desni taster mia svi selektovani simboli e biti
obrisani sa ekrana, a program e se vratiti na osnovni oblik komandne linije u ovoj naredbi.
Pozivanjem podopcije Kalkulator sa komandne linije otvara se dijalog box u kome korisnik
ima mogunost da uradi kontrolu ploa na probijanje za proizvoljno zadati popreni presek
stuba i proizvoljno zadatu silu u stubu:
U ovom dijalog box-u se, pored podataka koji se zadaju u standardnom dijalog box-u naredbe
Kontrola ploa na probijanje, moraju definisati i podaci koji bi se inae preuzieli iz stvarnog
entiteta u konstrukciji.
Aktiviranjem komandnog polja Izbor preseka otvara se dijalog box u kome moete da
definiete eljeni oblik i dimenzije poprenog preseka stuba:
Ovaj dijalog box funkcionie na gotovo isti nain kao i dijalog box za definisanje poprenog
preseka greda u modulu za unos podataka. Za svaki odabrani tip poprenog preseka iz liste, u
edit box-ovima se zadaju njegove odgovarajue dimenzije. S obzirom da se teite poprenog
preseka automatski postavlja u koordinatni poetak koji je odreen presekom lokalne ose 2 i
3 date grede, zadavanjem vrednosti u edit box-ovima 3 (rastojanje teita preseka od
lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne ose 3) i 2 (rastojanje teita preseka od
lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne ose 2), presek se moe translatorno pomeriti
u odnosu na lokalni koordinatni sistem grede. Nakon aktiviranja komandnog polja OK,
program preuzima sve zadate podatke o poprenom preseku i vraa se na osnovnii dijalog box
ove naredbe.
U edit box-u Sila u stubu korisnik zadaje intenzitet sile sa kojom e se ui u proraun
kontrole ploa na probijanje.
Debljina ploe, izraena u metrima, zadaje se u edit box-u Debljina ploe, a korisniku je
omogueno i da izborom jednog od devet ponuenih prekidaa definie poloaj stuba na ploi.
Stub se moe postaviti u sredini, na ivicama ili u uglovima ploe.
U gornjem delu djalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiu karakteristike materijala.
Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista iji sadraj je odreen definisanim nazivima
materijala za odabrani tekui propis. Aktiviranjem komandnog polja OK, zadati ulazni podaci
o kvalitetu materijala e biti pridrueni svim gredama na modelu. Kako je programom
dozvoljeno zadavanje razliitih karakterisitka materijala za svaku od greda, to Vam se moe
desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno pomou naredbe
Ulazni podaci Lokalni, nekim od greda zadali druge karakteristike materijala, pojedina polja
budu prazna.
Izbor komandog polja OK, dovee do gubitka rezultata dimenzionisanja na svim prethodno
dimenzionisanim gredama.
U delu dijalog box-a Nain prikaza povrine uzengija vri se izbor jednog od dva ponuena
naina prikazivanja povrine uzengija u programu.
Kada se koristi ovaj prikaz povrine uzengija, pored vrednosti za raunski potrebnu povrinu
uzengija ispisuje se (m=2).
Drugi nain, Ukupna povrina preseenog elika prikazuje povrinu uzengija kao ukupnu
povrinu preseenih ipki na segmentu duine 1 m. Na primer, povrina dvosenih uzengija
8 / 20 bi se raunala na sledei nain:
8 / 20(m = 2) => (0.82 / 4) (100 / 20) 2 = 5.027cm2
Kada se koristi ovaj prikaz povrine uzengija, pored vrednosti za raunski potrebnu povrinu
uzengija ispisuje se (m=1)
Kao sto se vidi, povrina uzengija izraena na ovaj nain uvek e biti 2 puta vea od klasinog
prikaza. Pri usvajanju armature na osnovu raunski potrebne povrine rezultat e na kraju
uvek biti isti i na jedan i na drugi nain i odgovarae fiziki istoj usvojenoj armaturi.
Kao to se vidi krajnji rezultat usvajanja armature je isti, odnosno, i u jednom i u drugom
sluaju usvojene su dvosene uzengije 10 / 10 koje pokrivaju raunski potrebnu povrinu. Na
mestu ispisa usvojenih uzengija (m=2) oznaava usvojenu senost a ne nain prikazivanja
povrine uzengija.
Pomou check box-a Voenje podune armature prema liniji zateuih sila se moe od
programa zahtevati da formira linije zateuih sila pomeranjem linije M/z du ose nosaa za
zadatu veliinu, koja je zavisna od statike visine nosaa. Pri tome program automatski rauna
i prikazuje dodatnu armaturu za prijem glavnih napona zatezanja. Takoe, kada je ovaj check
box ukljuen usvajanje armature i rasporeivanje iteracija podune armature vri se prema
pomerenoj liniji zateuih sila.
Ostali podaci koje se definiu u ovom dijalog box-u, odnose se na nain prorauna svih vitkih
elemenata na modelu, te u pravom smislu predstavljaju globalne ulazne podatke. Svakako da
e ovi podaci uticati na nain dimenzionisanja samo greda kojima je u okviru lokalnih ulaznih
podataka zadato uzimanje u obzir uticaja izvijanja. Kontrola stabilnosti vitkih elemenata je
primarno uslovljena podatkom o horizontalnoj pomerljivosti konstrukcije. ta vie, i
proraunske procedure se bitno razlikuju. Kako ne postoji mogunost algoritamske provere
pomerljivosti konstrukcije za opti sluaj, to je deklaracija konstrukcije kao pomerljive
(konstrukcija sa pomerljivim vorovima) ili nepomerljive (konstrukcija sa nepomerljivim
vorovima) ostavljena korisniku. Pri tome se korisnik upuuje na preporuke za projektovanje
odreenih vrsta konstrukcija definisane aktuelnom tehnikom regulativom i njene komentare.
Nepomerljive konstrukcije
Znai, i za umereno i za izuzetno vitke elemente konstrukcije moete proizvoljno odabarati bilo
koji od poneenih postupaka prorauna. Na ovaj nain omoguen je izbor i neloginih
postupaka prorauna, poput izbora metode dopunske ekscentrinosti za proraun izrazito vitkih
elemenata. Primena ovakvog izbora nema opravdanja u tehnikim standardima, kojima je
definisana kontrola stabilnosti elemenata. Sa druge strane, iskusni korisnici mogu na ovaj
nain stei grubu aproksimaciju tanijeg ponaanja konstrukcije.
Pomerljive konstrukcije
Pre samog prorauna statikih uticaja po teoriji II-og reda, potrebno je definisati sve
merodavne kombinacije za dimenzionisanje, obzirom da nakandno kombinovanje rezultata
dobijenih po teoriji II-og reda nije mogue. U proceduri zadavanja lokalnih ulaznih
podataka, svim stubovima je potrebno iskljuiti uzimanje u obzir uticaja izvijanja. Pre
samog dimenzionisanja, pomou naredbe Sluajevi optereenja, potrebno je postaviti
anvelopu svih prethodno definisanih kombinacija. Na ovaj nain e vitki elementi
konstrukcije biti dimenzionisani bez dodatnog uveavanja dobijenih momenata savijanja,
znai samo na osnovu dobijenih rezultata po teoriji II-og reda.
Ovaj postupak je u potpunosti isti kao i prethodni sa stanovita odreivanja statikih uticaja
prema teoriji drugog reda. Razlika je u tome to ovde u okviru lokalnih ulaznih podataka za
stubove ne treba isljuivati uzimanje u obzir uticaja izvijanja. U ovom sluaju treba odabrati
da je konstrukcija nepomerljiva, odnosno zahtevati dimenzionisanje kao za nepomerljive
konstrukcije za nove, manje vrednosti vitkosti.
Ovaj postupak se bazira na rezultatima po teoriji I-og reda. Znai postupak je isti kao i kod
nepomerljivih konstrukcija, izdvajanje stuba iz konstrukcije i njegov nezavisan tretman,
stim to je u okviru globalnih ulaznih podataka potrebno zadati da je konstrukcija
pomerljiva. Kako je re o elementima sa pomerljivim krajevima, to su duine izvijanja ovih
stubova vee od duine stuba. Konzervativno se usvaja da se cela duina stuba nalazi u
sredinjem delu duine izvijanja. Sa ovim pretpostavkama, uveanje momenata savijanja se
sprovodi saglasno ranije opisanom aproksimativnom model-stub postupku.
<0 sel> Ulazni podaci za grede Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada je potrebno selektovati sve grede kojima je potrebno pridruiti iste ulazne
podatke. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Kako procedura selekcije nema nikakvih ogranienja, odnosno mogue je selektovati potpuno
proizvoljno odabranu grupu greda, to pojedini podaci u ovom dijalog box-u mogu biti ispisani
kao neaktivni. To ujedno oznaava da data grupa podataka nije zajednika za sve selektovane
grede. U ovakvim sluajevima, aktiviranje komandnog polja OK dovee do promene samo
ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u.
Kako se u ovom dijalog box-u zadaju raznorodni ulazni podaci (kvailtet materijala, nain
armiranja, duine izvijanja), to ovakva koncepcija omoguava laku promenu samo eljene
grupe ulaznih podataka. Znai, ako elite da pojedinim gredama zadate recimo samo nove
duine izvijanja, onda je, ne obazirui se na ostale podatke u ovom dijalog box-u, potrebno
selektovati sve grede koje treba da imaju istu duinu izvijanja. Isto vai i za promenu ostalih
ulaznih podataka.
U sluaju da ste za promenu ulaznih podataka selektovali grede razliitih setova ulaznih
podataka, tada u dijalog box-u nee biti slike poprenog preseka, a zatvorena lista za izbor
eme armiranja e biti nedostupna za promenu, obzirom da ona zavisi od oblika poprenog
preseka.
U desnom delu dijalog box-a, nalazi se skica poprenog preseka na kome su ematski
oznaene armature ije e se vrednosti proraunavati u postupku dimenzionisanja, a u
gornjem levom uglu dijalog box-a se u etiri prikazana edit box-a definie rastojanje teita
armatura od odgovarajuih ivica preseka. Program po default-u za vrednost ovog rastojanja
usvaja 10% od odgovarajue dimenzije, ali svakako da moete zadati potpuno proizvoljnu
vrednost.
Materijal
U donjem levom uglu dijalog box-a se nalaze podaci o materijalu, koje ste definisali u okviru
globalnihn ulaznih podtaka, i oni su tu prisutni u sluaju da elite pojedinim gredama da
pridruite razliite materijale. Naime, aktiviranjem komandnog polja OK svi zadati podaci u
ovom dijalog box-u e biti pridrueni samo selektovanim gredama.
Nain armiranja
U sredinom levom delu dijalog box-a nalaze se dve grupe prekidaa koje su meusobno
povezane i pomou kojih vrite izbor naina dimenzionisanja.
Kako program u optem sluaju reava naprezanje od kosog savijanja (M2, M3, N1) i
naprezanje usled smiuih naprezanja (T2, T3, i M1), to su za prijem uticaja od savijanja
omoguene sledee opcije:
Oba pravca simetrino. U ovom sluaju presek se obostrano simetrino armira sa etiri
linije raspodeljene armature (Aa1=Aa2 i Aa3=Aa4). Pri tome se algoritamski trai optimalan
odnos koliina armatura Aa3/Aa1, koji rezultira minimalnom koliinom ukupne armature u
preseku.
Proizvoljno, kada je ovaj nain armiranja odabran tada imate mogunost da zadate
potpuno proizvoljne odnose za svaku od etiri mogue armature prema ukupnoj armaturi u
preseku. Ovde je jedini uslov da suma ovih odnosa mora imati vrednost 1.00.
Za sve grede, program po default-u usvaja nain armiranja Dominantni moment ->
Oko ose 3 (Aa1,Aa2), a za sve stubove usvaja Proizvoljno, pri emu uee pojedinih
armatura odreuje iz uslova da armatura bude rasporeena homogeno po preseku.
Napomenuemo da se kod krunih i cevastih preseka ne moe birati nain armiranja, ve je
programski usvojeno da se u celom preseku proraunava samo jedna armatura Aa1 koja se
rasporeuje ravnomerno po obimu preseka.
eme armiranja
Poslednji podatak koji odreuje nain armiranja, je izbor jedne od ponuenih ema armiranja.
eme armiranja zavise od oblika poprenog preseka i za: T-preseke, I-preseke, sanduaste
preseka, otvorene preseke i nesimterine I preseke su predviene dve eme armiranja, koje
variraju samo poloaj bonih armatura: Aa3 i Aa4. Za sve ostale preseke, izuzev
pravougaonih, postoji samo jedna ema armiranja te ovaj podatak nema nikakvog uticaja na
nain njihovog dimenzionisanja. Za pravougaone preseke, koje se inae i najee javljaju u
praksi, pored eme armiranja putem linija armatura, predviena je mogunost zadavanja
jednog od predefinisanih rasporeda ipki armature u preseku.
Izbor jedne od ponuenih ema armiranja, sa predefinisanim rasporedmo ipki u preseku, ima
naroito primenu kod stubova, jer se na ovaj nain raunski dobija manja potrebna armatura
nego kada se radi sa linijama armature. Pored toga, na ovaj nain se prevaziliazi i problem
ugaonih ipki. Naime, pri izboru eme sa linijama armature, ugaone ipke iskljuivo pripadju
glavnim armaturama: Aa1 i Aa2. Svako da je pri emama armiranja sa tano usvojenim
rasporedmo iki u preseku podrazumevano da sve postavljene ipke u preseku imaju isti
prenik. Pri obradi rezulatata ovako dimenzionisanih stubova, rezultati e takoe biti prikazani
putem dijagrama odgovarajuih linija armature (Aa1, Aa2, Aa3, Aa4), iako je rezultat
dimenzionisanja dao ukupnu potrebnu povrinu armtuture: Aa,uk. Ordinate na ovako
prikaznim dijgramima, bie preraunate na sledei nain:
Uticaji izvijanja
postavljen na isklujueno stanje. Ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada
ete u edit box-ovima Koef. duzine izvijanja oko ose 3 i Koef. duzine izvijanja oko
ose 2 imati mogunost da zadate odgovarajue koeficiente duine izvijanja. Programski se za
ove koeficiente usvaja vrednost 1, a na korisniku je da sam koriguje ove vrednosti.
Napomena:
U sluaju preseka, kod kojih su u ulaznim podacima zarotirane lokalne ose, one se u modulu
za dimenzionisanje uvek tako postavljaju da se dovodu u poloaj glavnih osa datog preseka
(popreni presek je uvek uspravan). Pri tome se svakako i statiki uticaji u preseku redukuju
na novo postavljeni poloaj lokalnih osa.
<0 sel.> Dimenzionisanje greda - Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje /<krAj>):
Naime, sada se oekuje da selektujete sve grede i stubove za koje elite da izvrite proraun
potrebne armature. Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su
selektovane grede ve ranije dimenzionisane i u tom sluaju e izdati odgovarajue
upozorenje.
Napomena:
Napomenuemo da je u proceduri dimenzionisanja greda i stubova poeljno da koristite opciju
Kompletna ema, obzirom da je ovaj nain mnogo lagodniji jer ne morate voditi rauna o
parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih kombinacija jednovremenog
delovanja osnovnih sluajeva optereenja. Opciju dimenioznisanja za tekui sluaj optereenja
treba koristiti samo za standarde u kojima nije podrana ema kombinovanja optereenja.
U tulbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu ekrana, nalazi se zatvorena lista pomou koje se
moe vriti brza promena vrste armature. Na prvom mestu ove liste nalazi se opcija Disp.
koja obezbeuje prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
Izborom podopcije prIkaz sa komandne linije, otvara dijalog box sledeeg izgleda:
Kada je ukljuen check box Prikaz linije zateuih sila istovremeno e biti prikazani
izabrani dijagram raunski dobijene armature i dijagram potrebne armature prema pomerenoj
liniji zateuih sila.
Kako se jedino pri proraunu smiuih naprezanja moe desiti sluaj da se proraunati uticaji
ne mogu prihvatiti armaturom, to je u takvim sluajevima, jedino reenje ili u promeni
kvaliteta materijala ili u poveanju poprenog preseka greda. Ovakve grede e na crteu biti
jasno obeleene crvenom bojom.
Ostale opcije koje se nude u ovoj naredbi, kao to su: sakrivanje uticaja i prikaz pojedinanih
dijagrama za selektovane grede, potpuno su iste kao i kod naredbe za prikaz presenih sila u
gredama.
<0 sel.> Izbor greda Selektovanje (prIkaz / sakrivanje Uticaja / Kopiranje iteracija /
uJednaavanje iteracija / <krAj>):
U ovoj proceduri je predviena pojedinana selekcija, pri emu je nakon izbora prve grede,
dozvoljeno selektovanje i ostalih greda, koje su povezane sa prethodno selektovanom, i imaju
isti set numerikih podataka. Znai, odabrane grede za usvajanje armature moraju biti istog
seta numerikih podataka, i moraju biti meusobno povezane. Klik na desni taster mia e
oznaiti kraj procedure selektovanja, a na ekranu e se ubrzo pojaviti dijalog box sledeeg
izgleda.
Dijagrami
Aa2), i sa donje strane (armatura Aa1), to e se prikazivati vrednost gornje, odnosno donje
ordinate, u zavisnosti od toga da li se mi nalazi u gonjem ili donjem delu dijagrama. Obzirom
da je prostor za prikaz dijagrama fiksne veliine, a da dijagram moe biti proizvoljnih
dimenzija, u ovom delu dijalog box-a je omogueno zumiranje pritiskom na taster Ctrl i
odgovarajue dugme mia.
Kako za svaku od greda postoje tri vrste dijagrama potrebne armature (Aa2/Aa1, Aa3/Aa4 i
Aa,uz), to pomou prekidaa u delu dijalog box-a Dijagram, birate koji od ova tri dijagrama
elite da bude prikazan.
Pored toga to utiu na prikaz dijagrama, ovi prekidai utiu i na logiku rada celog dijalog box-
a, o emu e kasnije biti vie rei. Za sada neka na ukljueno stanje bude postavljen prekida
Aa2/Aa1.
Popreni presek
U gornjem desnom delu dijalog box-a je previen prostor za prikaz poprenog preseka za koji
se usvaja armatura. Kako i popreni preseci mogu biti razliitog oblika i proizvoljnih dimenzija,
a prostor predvien za njihov prikaz je fiksan, to je i u ovom delu djlalog box-a omogueno
zumiranje pritiskom na taster Ctrl i odgovarajue dugme mia.
Poduna armatura se postavlja jednostavnim klikom mia u okolini malog crvenog krsta koji
odreuje mogui poloaj ipki u poprenom preseku (ova opcija e biti dostupna jedino ako je
na ukljueno stanje postavljen ili check box Aa2/Aa1 ili Aa3/Aa4).
Ispod slike poprenog preseka, nalazi se edit box =, u kojem se zadaje prenik ipke koju
elite da postavite.
Edit box za izbor prenika ipke koja se trenutno postavlja u poprenom preseku
Postupak uklanjanja pogreno postavljene ipke je potpuno isti, odnosno klik mia u okolini
ve postavljene ipke e dovesti do njenog uklanjanja iz poprenog preseka, a na tom mestu
e se ponovo pojaviti crveni krst. Program po default-u za mogui poloaj ipki u poprenom
preseku odreuje sve uglove uzengija, s tim to svakako moete sami uticati na njihov
raspored. Naime, du svakog od segmenta uzengije moete postaviti proizvoljan broj meu-
krstia. To se radi tako to se miem klikne na eljeni segment uzengije tako da on postane
crvene boje, a u edit box-u n=, koji e tek tada biti dostupan za editovanje, zada eljeni broj
ipki. Nakon pritiska na taster Enter ili Tab, program e prihvatiti zadati broj i tano toliko
krstia postaviti du prethodno selektovanog segmenta uzengije.
Svi krstii e biti postavljeni na jednakom rastojanju, tako da u sluaju da elite da ipke budu
nesimetrino postavljene du datog segmenta uzengije, jasno je da treba da zadate vei broj
podela, a pri samom postavljanju ipki, postaviete ih samo preko krstia koji odgovaraju
eljenom poloaju ipke.
U sluaju da je potrebno usvojiti toliko armature da ona ne moe stati u jedan red, omogueno
je i armiranje u vie redova. Za ovu namenu su predvieni delovi dijalog box-a Aa1 i Aa2.
Naime, tu je u edit-box-u n= potrebno zadati broj eljenih redova armature i unos potvrditi
pritiskom na taster Enter ili Tab. U tom trenutku e za editovanje biti dostupan i edit box
e= u kome moete zadati osovinsko rastojanje izmeu redova armature, a na slici poprenog
preseka e se pojaviti i drugi red krstia koji u podunom smislu odgovara rasporedu iz prvog
reda.
U sluaju da imate simetrino armiranje, tada je dovoljno da samo jednoj armaturi, recimo
armaturi Aa2, definiete taan poloaj ipki, dok drugu, u ovom sluaju Aa1 moete
automatski preslikati.
Prethodno opisana procedura postavljanja podunih ipki u poprenom preseku vai za sve
oblike poprenih preseka izuzev za kruni i cevasti presek. Naime, kada se za usvajanje
armature selektuje greda krunog ili cevastog poprenog preseka, tada se otvara isti dijalog
box, s tim to se sada na crteu poprenog preseka ne pojavljuju crveni krstii koji odreuju
mogui poloaj ipki u poprenom preseku, ve se odmah pojavljuje armatura koju je program
sam postavio po default-u.
bri i jednostavniji nego kod drugih oblika poprenih preseka. Naime, dovoljno je samo u edit
box-ovima n= i =, koji se nalaze ispod crtea poprenog preseka, zadati eljeni broj i
prenik ipki, i one e automatski biti postavljene homogeno po obimu preseka. Za ovakve
oblike poprenih preseka postoji jo jedna specifinost koja proizilazi iz injenice da se kao
rezultat dimenzionisanja dobija samo jedan dijagram podune armature Aa1, te e check box
Aa3/Aa4 biti zamrznut - neaktivan.
Sada e za editovanje biti dostupan i deo dijalog box-a Aa,uz. Naime, zadavanjem eljenih
vrednosti u edit box-ovama =, e= i m=, usvaja se prenik uznegije, rastojanje
uzengija i njihova senost, ime e biti poznati svi neophodni podaci za poprenu armaturu.
U edit box a0= moete zadati veliinu zatitnog sloja, odnosno rastojanje od ivice preseka
do spoljne ivice uzengije. Ovaj podatak je jedinstven za ceo presek i direktno utie na poloaj
kako uzengija, tako i ipki u poprenom preseku.
Naknadna promena ovog podataka, kao i prenika uzengija, bez ikakvih posledica e
automatski sraunavati novi poloaj ranije postavljenih ipki u poprenom preseku.
U dosadanjem delu uputstva smo objasnili kako se postavlja armatura u poprenom preseku,
pa se sada postavlja pitanje za koje preseke po duini selektovanih greda ona vai, odnosno
dokle se po duini tako postavljena armatura prostire. Kako svaka od postavljenih ipki u
poprenom preseku (izuzev konstruktivnih) pripada jednoj od etiri mogue armature (Aa1,
Aa2, Aa3 ili Aa4), to e njena povrina ui u zbir odgovarajue armature. U dijalog box-u, sa
leve strane crtea poprenog preseka, prikazuju se trenutne vrednosti za ove etiri armature.
Sve prethodno reeno za voenje podune armature du greda, vai i za poprenu armaturu -
uzengije.
Rad sa iteracijama
Kada ste postavili minimalnu armaturu u prvoj iteraciji, tada je u veini sluajeva potrebno
dodati novu iteraciju (jasno da kod selektovanih neoptereenih greda, kod kojih su armaturom
iz prve iteracije pokriveni svi dijagrami potrebne armature, nema potrebe za dodavanjem nove
iteracije). Desnim klikom mia na proizvoljno mesto unutar oblasti predviene za iscrtavanja
dijagrama potrebne armature, otvara se meni u kome su sadrane naredbe za rad sa
iteracijama.
Sledea iteracija - pomou ove naredbe se vri promena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja sledea iteracija (naredba e biti dostupna samo
ako ima vie od jedne iteracije)
Prethodna iteracija - pomou ove naredbe se vri promena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja prethodna iteracija (naredba e biti dostupna samo
ako ima vie od jedne iteracije)
Prva iteracija - pomou ove naredbe se vri promena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja prva iteracija (naredba e biti dostupna samo ako
ima vie od jedne iteracije)
Poslednja iteracija - pomou ove naredbe se vri promena tekue iteracije, odnosno za
tekuu se postavlja poslednja iteracija (naredba e biti dostupna samo
ako ima vie od jedne iteracije)
Dodaj iteraciju - pomou ove naredhe se dodaje nova iteracija, koja dobija redni broj za
jedan vei od do tada poslednje (program automatski preuzima ve
postavljenu armuturu iz do tada poslednje iteracije i pridruuje je
novoformiranoj iteraciji)
Brii tekuu iteraciju - kako je ova naredba destruktivna vodite rauna da ne aktivirate ovu
naredbu grekom (i ova naredba e biti dostupna samo ako ima vie
od jedne iteracije)
Pored toga, na dijagramu potrebne armature, horizontalnu liniju pokrivanja koja odgovara
tekuoj iteraciji program iscrtava crvenom bojom, a armatura na crteu poprenog preseka
uvek odgovara tekuoj iteraciji. Samim tim i armatura koju postavljate u porenom preseku,
uvek se pridruuje tekuoj iteraciji.
Vano:
Naglasiemo da su iteracije jedinstvene za sve armature, i to kako po broju, tako i po
njihovom sadraju. Ako ste recimo kreirali tri iteracije, to e znaiti da e i dijagram Aa1/Aa2
i dijagram Aa3/Aa4 i dijagram Aa,uz sadrati tri iteracije, bez obzira da li je u nekom od
ovih dijagrama dovoljan manji broj iteracija. Kako je za regularnost iteracija vano da svaka
od iteracija ima veu ili jednaku povrinu odgovarajue armature od one u prethodnoj iteraciji,
to znai da armature kod kojih je broj potrebnih iteracija manji od ukupno kreiranih, u
iteracijama koje su viak, mora imati istu povrinu kao u poslednjoj potrebnoj iteraciji. Iz ovog
razloga, program pri dodavanju nove iteracije uvek kopira sadraj armature iz prethodne
iteracije. Sve iteracije u kojima je neka od povrina armatura manja nego u prethodnoj
iteraciji, program markira isprekidanim linijama.
Proraun ipki
Obzirom da je pri usvajanju podune armature, najei potreban podatak informacija koji
prenik i koliki broj komada neke armature odgovara potrebnoj povrini armature, to smo
napravili naredbu Proraun ipki. Ova naredba se aktivira iz menija, koji se otvara na desni
klik mia preko dijagrama potrebne armature. Za aktiviranje ove naredbe nije sve jedno na
kom mestu ete kliknuti na desni taster mia, unutar oblasti predviene za prikaz potrebne
armature. Naime, poloaj mia e odrediti i koliinu potrebne armature za usvajanje.
Procedura radi potpuno isto kao i ranije opisana za oitavanje vrednosti sa dijagrama potrebne
armature. Znai tek kada ste mi doveli u poloaj blizu eljene ordinate na dijagramu, tako da
je neposredno iznad dijagrama oitana prava vrednost, i ispisana informacija Aa=", kliknite na
desni taster mia i aktivirajte naredbu Proraun ipki.
Na osnovu zadatog prenika i broja komada ipki, u edit box-ovima = i n=, u koloni
Potrebno se prikazuju jo neke korisne informacije koje zavise od trenutnog stanja vrednosti
u ovim edit box-ovima. Naime, za zadati prenik se u koloni Potrebno, u okviru reda n=,
prikazuju dva broja od kojih prvi predstavlja broj komada ipki koji je potreban da se sa
zadatim prenikom dostigne potrebna povrina, a drugi broj, koji se nalazi u zagradi,
predstavlja maksimalan broj ipki koji moe stati u jednom redu. Ovaj drugi broj se
proraunava iz geometrije preseka, zadatog prenika i minimalnog istog rastojanja izmeu
dve susedne ipke u jednom redu. Podatak o minimalnom istom rastojanju izmeu susednih
ipki, moe se zadati takoe u ovom dijalogu, u edit box-u e=.
Po istoj analogiji potrebna je i obrnuta informacija, odnosno koji je prenik ipke potreban za
zadati broj komada, da bi se dostigla potrebna povrina armature. Ovaj podatak se takoe
prikazuje u koloni Potrebno, ali sada u okviru reda =. Koja e od ove dve grupe podataka
biti prikazana u koloni Potrebno, iskljuivo zavisi od toga da li ste kao ulazni podatak zadali
prenik ili broj komada ipki.
Iz svega prethodno reenog se moe zakljuiti da je uloga ove naredba praktino da se ponaa
kao inteligentan kalkulator koji daje korisne informacije. Meutim pored te namene, ova
naredba se moe koristiti i za postavljanje ipki u poprenom preseku. Naime, postavljanjem
na ukljueno stanje check box-a Ukupna armatura, dostupno za aktiviranje postaje i
komandno polje Postavi ipke. Kada je check box Ukupna armatura postavljen na ukljueno
stanje, tada se u koloni Potrebno, u okviru reda Aa2=, prikazuje uvek celokupna potrebna
armatura, bez obzira da li u toj iteraciji ve postoji armatura u poprenom preseku ili ne. Iz
ovoga se moe i naslutiti ta e program uraditi nakon aktiviranja komandnog polja Postavi
ipke. Naime, program e prvo ukloniti sve ranije postavljene ipke u datoj iteraciji (jasno
samo one koje pripadaju datoj armaturi, u zavisnosti od toga koja je vrednost oitana sa
dijagrama neposredno pre poziva ove naredbe), i na osnovu novo zadatih podataka o preniku
i broju ipki, datoj iteraciji pridruiti novu armaturu. Svakako da se na ovaj nain mogu
postavljati samo ipke istog prenika i na meusobno istom rastojanju. Ako zadati broj ipki
prelazi maksimalan mogui broj ipki u jednom redu, program e ih smestiti u dva reda.
Ova naredba se moe aktivirati i kada je u dijalog box-u prikazan dijagram potrebne povrine
uzengija, odnosno kada je na ukljueno stanje, u delu Dijagram, postavljen check box
Aa,uz. Logika pozicioniranja mia je potpuno ista kao i kod prethodno opisanog prorauna
podune armature, s tim to se na desni klik mia sada moe aktiviarti naredba Proraun
uzengija.
Prikazana tabela funkcionie na gotovo isti nain kao i kod prorauna ipki, s tim to sada u
okviru nje postoje tri reda: = (prenik uzengija u mm), e= (podatak o meusobnom
rastojanju uzengija u cm) i m= (podatak o senosti usvojenih uzengija). U koloni Potrebno,
takoe se prikazuju pomone informacije, i to ili potreban razmak uzengija za zadati prenik i
senost, ili potreban prenik uzengije za zadati razmak i senost. Aktiviranjem komandnog
polja Postavi ipke, program tekuoj iteraciji pridruuje zadati prenik, razmak i senost
uzengija.
esto Vam se moe desiti sluaj da pojedini segmenti nekih iteracija u podunom smilu vae
na jako kratkoj duini, te bi zbog jednostavnosti izvoenja bilo bolje da se na tom delu usvoji
armatura iz sledee iteracije, iako je njena povrina vea nego to je potrebno. Uzrok ovome
moe biti ili sam oblik dijagrama potrebne armature (jako strm) ili pak preterano detaljisanje
pri usvajanju armature, odnosno nepotrebno veliki broj iteracija.
Uzmimo za primer postavljenu armaturu u donjoj zoni prikazane grede. Jasno se moe uoiti
da bi zbog jednostavnosti, na njenom desnom kraju mogli da usvojimo armaturu iz druge, a ne
iz prve iteracije. Postupak brisanja segmenta iteracije se sprovodi tako to se miem
jednostavno klikne na njega, nakon ega on postane oznaen plavom bojom, i tek onda
pritisne taster Del. Bez ikakvog upozorenja, program e ukloniti selektovani segment i na
tom delu produiti liniju koja odgovara sledeoj iteraciji. Ako na prethodno prikazanoj gredi
obriemo segmente prve iteracije na njenom desnom kraju, dijagram usvojene armature e
dobiti sledei izgled.
Ovu mogunost programa treba koristiti na samom kraju procedure usvajanja armature,
odnosno tek kada ste ve usvojili taan poloaj ipki u svim iteracijama, jer e svaka
intervencija nad usvojenom armaturom iz bilo koje iteracije obnoviti obrisane segmente.
Pri usvajanju armature program automatski odreuje mesta poetka i zavretka iteracije na
osnovu uslova o pokrivanju dijagrama potrebne armature. Sada je mogue uticati na duinu
bilo kog segmenta iteracije. Neophodno je da se prvo klikom mia selektuje segment kome se
menja duina. Selektovani, odnosno tekui segment se iscrtava plavom bojom.
U meniju koji se otvara desnim klikom mia unutar oblasti predviene za iscrtavanje dijagrama
potrebne armature nalazi se opcija Promena duine segmenta, pomou koje se moe
promeniti duina trenutno aktivanog segmenta iteracije.
U prvom i drugom edit box-u prikazane su udaljenosti levog i desnog temena segmenta od
poetka grede, dok su u treem i etvrtom edit box-u prikazane udaljenosti levog i desnog
temena segmenta od kraja grede. Unoenjem nove vrednosti u bilo koji od ovih edit box-ova,
moete da promenite duinu selektovanog segmenta.
Polje Duina segmenta slui za kontrolu unetih izmena i u njemu se ispisuje trenutna
duina segmenta.
Ova naredba se nalazi u okviru menija, koji se otvara na desni klik mia preko prostora
predvienog za prikaz dijagrama potrebne armature. Naredbu nema smisla aktivirati ako su svi
dijagrami potrebne armature pokriveni, a predviena je za kontrolu u sluajevima kada ste iz
nekog razloga usvajanjem armature u poprenom preseku promenili zadati nain armiranja za
koji je proraunata potrebna armatura, te su neki delovi dijagrama ostali nepokriveni.
Ako povrina usvojenih armatura u svim iteracijama stoji u uzlaznom redosledu, po aktiviranju
komandnog polja OK, program e zatvoriti dijalog box i vratiti se na osnovni izgled
komandne linije u ovoj naredbi, a na ekranu e se pojaviti dijagrami usvojene armature.
Kao ordinate na ovim dijagramima se prikazuje tano specificirana usvojena armatura koja na
toj duini vai, a u zagradi se ispisuje podatak u duini ipki na tom delu iteracije (kod prikaza
usvojenih uzengija, u zagradi se umesto duine ispisuje proraunati broj komada uzengija koji
je potreban na toj duini segmenta iteracije). Grede koje nemaju pokrivene sve dijagrame
potrebne armature, bie jasno naznaene crvenom bojom.
I ovde je isto kao i kod prikaza rezultata dimenzionisanja na komandnoj liniji stalno prisutna i
podopcija prIkaz, ijim izborom se otvara dijalog box za izbor dijagrama koji e biti
prikazani na ekranu.
U ovom reimu rada, dijagrami uvek imaju trougaoni oblik iji je ekstrem na polovini
dijagrama, obzirom da je ovo jedini nain da se prikae zajedniki dijagram za sve grede na
modelu istog seta. Dalji postupak usvajanja armature se odvija na potpuno isti nain kao i da
se armatura usvaja samo za selektovane grede. Znai, potrebno je kreirate onoliko iteracija
U ovoj proceduri moe se selektovati samo greda koja je dimenzionisana. Nakon selektovanja
jedne izvorine grede program e zahtevati selektovanje greda na koje e se iskopirati iteracije
usvojene armature:
<1 sel.> Odredine grede Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Po zavretku selekcije, program e izvriti kopiranje iteracija. Duine iteracija bie za svaku
gredu automatski odreene. Uslov za uspeno kopiranje iteracija je da izvorina i odredine
grede imaju isti popreni presek.
Kada se aktivira ova opcija, program e zahtevati selektovanje jedne grede (referentna
greda):
Nakon selektovanja prve grede bie omogueno selektovanje ostalih greda za koje treba da se
izvri ujednaavanje iteracija:
<1 sel.> Ostale grede Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
U ovoj proceduri mogue je selektovati proizvoljan broj greda razliitih poprenih preseka i
duina, ali samo za one grede koje imaju identian popreni presek i duinu kao greda koja je
prva selektovana bie izvreno ujednaavanje iteracija.
Pomou check box-ova koji se nalaze u delu dijalog box-a Armatura, odreuje se nain
prikazivanja izabranog dijagrama:
- Kada nije ukljuen ni jedan check box prikazivae se dispozicija greda, odnosno svi krajevi
greda bie numerisani odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata
Kada je prikazana potrebna armatura, i ukljuen check box-o Prikaz linije zateuih sila
istovremeno e biti prikazani dijagram raunski dobijene armature i dijagram potrebne
armature prema pomerenoj liniji zateuih sila.
Stanje check box-a Usvojena armatura odreuje da li e se kreirati izvetaj za potrebnu ili
za usvojenu armaturu.
Sada se od korisnika oekuje da zada poloaj taaka na gredama za koje se eli kreiranje
tekstualnog izvetaja. Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru merodavnih taka, na
komandnoj liniji je prisutna i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, komandna linija dobija
sledei izgled.
<0 sel.> Selekcija greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Naime, sada se od korisnika oekuje da selektuje sve grede u kojima eli da mu program sam
odabere take sa ekstremnim vrednostima potrebne armature. Nakon zavrene selekcije,
program e simbolima preseka i rednim brojem, na svakoj od prethodno selektovanih greda,
oznaiti take u kojima se nalaze ekstremne vrednosti potrebne armature, i vratiti se na
osnovni oblik komandne linije u okviru ove naredbe.
Ako elite detaljniji izvetaj dimenzionisanja, tada imate mogunost da pomou podopcije
Kompletna greda uete u proceduru selekcije greda i stubova za koje elite izvetaj
dimenzionisanja. Izborom ove podopcije, program ulazi u poptuno istu proceduru selektovanja
kao i pomou podopcije Ekstremi.
<0 sel.> Selekcija greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj>):
Svi prethodno prikazani naini za izbor taaka se mogu meusobno kombinovati, pri emu je
svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtevate da sam obelei
mesta sa najveom raunski potrebnom armaturom. Napomenuemo da je u sluaju pogreno
odabrane take za izvetaj, pomou podopcije Deselektovanje mogue deselektovati bilo
koju ranije odabranu taku.
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taster mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane take.
Kako je u proceduri izbora taaka mogue odabrati take sa vie razliitih greda, to program
tekstualni izvetaj sortira po gredama. Na poetku izvetaja, za svaku od greda se ispisuju
ulazni podaci, a potom i rezultati dimenzionisanja za sve take koje pripadaju datoj gredi.
Poloaj svake od zadatih taaka je odreen njenim rastojanjem od poetka date grede.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, kreirani izvetaj
se moe eksportovati u projektnu dokumentaciju ( ), tampu ( ) ili tekstualnu datoteku
( ).
Check box Podeli izvetaj se nalazi u ovom dijalog box-u samo kada su izabrane take sa
vie greda i slui za definisanje naina eksporta. Kada je ovaj check box iskljuen sve
selektovane take e pripadati jednom tekstualnom izvetaju, a kada je ukljuen program e
pri eksportu za svaku od greda kojima pripadaju izabrane take kreirati poseban izvetaj.
- Kako ravan tekueg 2D prikaza odreuje i ravan projekcije u kojoj e selektovane grede biti
eksportovane, to se u okviru obe naredbe za eksport usvojene armture, mogu selektovati
samo grede i stubovi koji su trenutno prikazani u prozoru 2D pogled. U suprotnom,
program e izdati sledee upozorenje.
- Eksportom usvojene armature u jednoj te istoj gredi, kada je ona prikazana u sastavu istog
sklopa (nivoa ili rama), pomou jedne naredbe ete dobiti njen pogled sa strane, a pomou
druge njen pogled odozgo.
- Eksportom grede koja je prikazana u sastavu nivoa, pomou naredbe Eksprot u ArmCAD
(osnova), dobiete isti rezultata rada programa kao i kada bi tu istu gredu eksportovali
pomou naredbe Eksprot u ArmCAD (ramovi), ali kada je ona prikazana u sastavu
odgovarjueg rama.
Kako je programom omogueno selektovanje vie greda (jedini uslov je da grede moraju biti
meusobno povezane), to e ova poruka stajati na komandnoj liniji sve dok desnim klikom
mia ne oznaite kraj procedure selektovanja. Ubrzo e se na ekranu pojaviti dijalog box koji
je jako slian dijalog box-u koji se koristi za eksport usvojene armature u ploama.
U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni
U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji
e pri kasnijem uitavanju u ArmCAD 2000 lake odrediti njen sadraj.
Postavljanjem check box-a Oplata na ukljueno stanje, pored usvojene armature eksportuje
se i oplata, odnosno izgled svih selektovanih greda u njihovoj pravoj veliini i smeta se na
layer koji ima programski zadato ime A3_OP.
Pomou prekidaa Temelji reguliete da li se radi o temeljnoj gredi ili ne. Naime, ako ovaj
prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj gredi te e pojmovi
gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je veoma vano obzirom da se usvojena pravila
za oblikovanje armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu.
Izbor komandnog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno usvojena armatura e biti
eksportovana u datoteku pod zadatim imenom.
U daljem tekstu izneemo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri ekportovanju
usvojene armature u gredama:
- Ako se za eksport usvojene armature selektuje vie povezanih greda, program ih tretira kao
jednu celinu, te e ipke koje se na spoju ovih greda dodiruju u istoj taki, i imaju isti
prenik, biti spojene u jednu poziciju armature.
- Grede koje se nalaze na kosim delovima modela, eksportuju se u svom stvarnom podunom
izgledu pod nagibom koji je odreen zadatom kosom ravni na kojoj se nalaze.
- Program pri eksportu armature ne vodi rauna o duini ipki obzirom na uslove transporta,
te u u sluaju da imate raspone vee od 12m, preostaje da sami u ArmCAD-u naknadno
interveniete tako to ete od jedne napraviti dve nove pozicije, sami birajui optimalno
mesto nastavaka (zona najmanjeg naprezanja).
- Program ima jasna pravila za voenje armature du nosaa kao i pravila po kojima zavrava
armaturu na njenim krajevima. Kako je omogueno eksportovanje vie povezanih greda, to
se pod krajevima podrazumeva gabarit svih selektovanih greda.
- Za nain voenja podune armature du grednih elemenata bitnu ulogu ima raspored
oslonaca koji se na njoj nalaze. Pod osloncima se podrazumevaju svi takasti i linijski
oslonci koji seku ili se nalaze du selektovanih greda. Kao oslonac program e tretirati i
grede iz drugog pravca koje seku selektovanu gredu za eksport usvojene armature.
- Sloene uzengije podeliti na prvougaone. Ovaj prekida e biti aktivan jedino ako je za
popreni presek grede odabran T presek, I presek, Sanduasti, Otvoreni ili nesimetrian I
presek. Njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, umesto jedne serije uzengija, ija
geometrija odogovara obliku samog poprenog preseka, bie eksportovano onoliko serija sa
pravougaonim oblikom uzengija, koliko ima i pravougaonih delova dati presek. Na primer za T
presek e biti eksportovane dve serije uzengija. Jedna uzengija e biti smetena u flani a
druga u rebru.
Isto kao i kod prethodno opisane naredbe, izborom naredbe Eksprot u ArmCAD (ramovi),
u prozoru 2D pogled e se du svih grednih elemenata pojaviti dijagrami usvojene armature.
Komandna linija e sada dobiti sledei izgled:
< sel.> Izbor greda Selektovanje (Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras / Deselektovanje
/ <krAj> /Set):
Obzirom da se pomou ove naredbe usvojena armatura eksportuje u istom pogledu u kome je i
trenutno prikazana u prozoru 2D pogled, to pri selekciji nema nikakvog ogranienja po
pitanju povezanosti greda. Jedni uslov je da sve selektovane grede za eksport moraju pripadati
tekuem ramu. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i u okviru naredbe za eksport usvojene armature u gredama
kada one pripadaju tavanicama. Razlika je jedino u tome to ovde ne postoji check box
Temelji obzirom da se odjedanput mogu za eksport selektovati i obine i temeljne grede, a
program je u stanju da sam prepozna koja je greda temeljna a koja ne. Naime, da bi greda
bila temeljna, ispod nje se mora nalaziti ili linijski ili povrinski oslonac.
Zadavanje podataka u edit box d= ima smisla jedino u sluaju da se na modelu nalaze
takasti i linijski oslonci. Naime, tada program nema podatak o dimenzijama takastih i
linijskih oslonaca i ne moe korektno da oblikuje kako oplatu, tako i samu geometriju
armature.
U daljem tekstu izmeemo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri ekportovanju
usvojene armature u ramovskim konstrukcijama.
- Program uzima u obzir i konstruktivne elemente koji ne pripadaju posmatranom ramu ali
zato utiu na raspored armature u njemu.
- Svi gredni elementi na modelu se dele na grede i na stubove i program ima razliit tretman
prema ovako grupisanim elementima konstrukcije. Svi gredni elementi koji su horizontalni
tretiraju se kao grede a vertikalni kao stubovi. Kosi gredni elementi se tretiraju kao stubovi
ako je u njima primenjeno simetrino armiranje ili ako je ugao njihovog nagiba prema
horizontali vei od 45. U svim ostalim sluajevima kosi gredni elementi se treitaraju kao
grede.
- Kolinierane grede i stubovi se grupiu u celine i pri oblikovanju armature program postavlja
pravila za voenje armature du greda, odnosno stubova i pravila za oblikovanje armature
na krajevima greda, odnosno stubova.
- Pri eksportu cilindrinih ramova, moi ete da selektujete samo vertikalne stubove, dok je
za eksport lunih greda predviena ranije opisana naredba Eksprot u ArmCAD (osnova).
- Oplata stubova se uvek prikazuje simetrino u odnosu na teinu liniju bez obzira da li se
popreni preseci ralikuju ili ne.
Naime, sada se oekuje da selektujete sve grede za koje elite da izvrite proraun prslina. Po
zavretku procedure selektovanja, na ekranu e se pojaviti dijalog box sledeeg izgleda.
Ovaj djalog box je poptuno isti kao i kod prorauna prslina u ploama, te sve rpethodno reeno
vai i ovde. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoee postupak prorauna prslina u svim
prethodno selektovanim gredama. Nakon zavrenog prorauna, program e biti spreman za
obradu rezultata.
Klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure selekecije, i program e sa komadne linije
sada zahtevati da odredite sve oslonake take, odnosno sve take u kojima ugib ima vrednost
nula, du prethodno selektovane grede.
Program e sa komandne linije stalno zahtevati unos novih oslonakih taaka, sve dok klikom
na desni taster mia ne oznaite kraj ove procedure. Nakon toga, program e otvoriti dijalog
box za definisanje ulanih podataka koji e odrediti nain prorauna ugiba u prethodno
selektovanoj gredi.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu ugiba u ploama, stim to je ovde dodat i
prekida Savijanje oko ose 3. Naime kako se proraun ugiba sprovodi samo za jedno-osno
savijanje to pomou ovog prekidaa odreujete da li se radi o savijanju oko ose 3 ili pak oko
ose 2.
U ovom trenutku, komandna linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno
oekuje se selektovanje nove grede za proraun ugiba, sve dok klikom na desni taster mia ne
oznaite izbor podrazumevane podopcije "Kraj".
Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti kao i kod naredbe za prikaz rezultata
dimenzionisanja u gredama. Jedina razlika je u tome to se ovde umesto potrebne povrine
armature, prikazuju proraunate vrednosti prslina i ugiba u gredama. Izborom pod-opcije
prIkaz, otvara se dijalog box sledeeg izgleda.
Izborom podopcije Izvetaj ulazi se u proceduru izbora taaka iji rezultati se ele priloiti u
projekat. I ovaj postupak je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata
dimenzionisanja u gredama.
Take za izvetaj (Deselektovanje/<krAj>/Ekstremi/prIkaz/Kompletna greda):
Kada ste odabrali sve take za izvetaj, klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure
izbora taaka i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane take.
Ako je u datoj gedi sproveden i proraun prslina i proraun ugiba, tada e se u okviru
tesktualnog izvetaja nai rezultati oba prorauna. U sluaju da jedan od ovih postupaka niste
sproveli, tada e biti prikazani samo postojei rezultati.
Pomou naredbe Legenda, dok su na ekranu prikazani dijagrami prslina ili ugiba, lako
moete od programa zahtevati da Vam jasno markira sva mesta u kojima su proraunate
vrednosti prekoraile dozvoljene.
Nakon izbora naredbe Dimenzionisanje -> Beton -> Seizmiki zidovi, program e sa
komandne linije zahtevati da odredite prvu taku linije preseka,
Druga taka:
Nakon zadate linije preseka, program e otvoriti dijalog box sledeeg izgleda.
Kako su seizmiki zidovi uglavnom napregnuti u svojoj ravni, odnosno merodavni rezultati se u
njima prikazuju putam uticaja: Nx, Ny i Nxy, to se prilikom dimenzionisanja seizmikih zidova
ne moe primeniti postupak kao kod ploa, da se jednoznano u svakoj taki zida odredi
potrebna armatura i ona prikae putem izolinija, ve se postupak svodi na dimenzionisanje
odgovarajueg pravougaonog preseka ija je irina odreena debljinom zida, a visina
poetnom i krajnjom takom zadate linije preseka.
U gornjem desnom uglu dijalog box-a, ematski je prikazan odgovarajui parvougaoni presek
koji se dimenzionie, a ispod slike je ispisana informacija o njegovim dimenzijama (b/d) i bruto
povrini preseka (Ab).
Poloaj ovih armatura je odreen rastojanjem njihovog teita od spoljne ivice betonskog
preseka, i ove podatke moete zadati u edit box-ovima a1=, a2= i a3=, koji se nalaze sa
leve strane slike na kojoj je ematski porikazan popreni presek.
Edti box-ovi za definisanje rastojanja teita sve etiri armture od odgovarajue ivice preseka
U desnom delu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su za svaki od osnovnih sluajeva
optereenja prikazne presene sile (M, T, N), du zadate linije preseka u zidu.
Kod multimodalnih seizmikih sluajeva optereenja znakovi svih uticaja (a samim time i
znakovi M i N su uvek pozitivni). Program ovakve sluajeve optereenja dimenzionie za sve
etiri kombinacije znaka ova dva uticaja M>0 i N>0, M>0 i N<0, M<0 i N>0, M<0 i N<0 i
kao rezultat usvaja armaturu iz najnepovoljnijeg sluaja.
U skladu sa novim nainom modalnog kombinovanja (CQC umesto SRSS) moi e se ukljuiti
ili iskljuti modalno kombinovanje uticaja, ukljuivanjem ili iskljuivanjem check box-a CQC
(Koef. priguenja) ili ukoliko je koeficijent priguenja jednak nuli, SRSS.
Pomou prekidaa koji se nalaze u donjem delu dijalog box-a, vri se izbor da li e se
dimenzionisanje sprovesti za tekui sluaj optereenja ili pak za definisanu emu
kombinovanja.
Rezultati
Nain armiranja
Kako se pri dimenzionisanju na sloeno savijanje, ravnotea sila u preseku moe uvek dobiti za
potpuno prozivoljno zadate meusobne odnose vertikalnih armatura (Aa1, Aa2, i Aav), to su
programom predviena dva osnovna postupka za definisanje naina armiranja. Koji od
postupka ete primeniti zavisi od stanja prekidaa Poznata Aav koji moe biti postavljen na
ukljueno, odnosno iskljueno stanje.
Poznata Aav ON
Pri prvom proraunu, program za poznatu vertikalnu podunu armaturu (Aav) usvaja
minimalnu potrebnu podunu armaturu koja je odreena zadatim minimalnim procentom
armiranja. Sada, na osnovu rezultata sprovedenog prorauna, imajui u vidu i proraunatu
potrebnu povrinu horizontalne podune armature za prijem napona smicanja, aktiviranjem
komandnog polja Biblioteka moete istovremeno usvojiti i horizontalnu i vertikalnu
podunu armaturu.
Ovaj dijalog box je isti kao i kada se aktivira komandno polje Biblioteka u proceduri
usvajanje armature u ploama. Jasno da ovu bilioteku moete urediti po svojoj elji i da je ona
jedinstvena i u proceduri usvajanje armature u ploama i u ovoj proceduri usvajanja armature
u zidovima. Izborom eljene armature i aktiviranjem komandnog polja OK, program e se
vratiti u osnovni dijalog box i preuzee za poznatu vertikalnu armaturu podatak odabran iz
bibloteke. Sada je potrebno da ponovo aktiviranjem komandnog polja Proraun sprovedete
novo dimenzionisanje, pri emu e program potovati novo usvojenu koliinu vertikalne
podune armature.
Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, tada imate mogunost da u
postavljenim edit box-ovima zadavanjem potpuno proizvoljnih meusobnih odnosa vertikalnih
armatura, sami odredite nain armiranja.
Aa1/Aa - odnos ugaone armature Aa1 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
Aa2/Aa - odnos ugaone armature Aa2 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
Aav/Aa - odnos podune armature prema ukupnoj povrini vertikalne armature u celom
preseku
I ovde je jedini uslov da zbir svih koeficijenata koji se zadaju bude 1.00.
Kvalitet materijala
Proraun armature
Aktiviranjem komandnog polja Proraun, program uvek ponovo dimenzionie dati presek,
potujui pri tome sve parametre zadate u ovom dijalog box-u.
Usvajanje armature
Analogija rada sa ovim dijalog box-om je potpuna kao i u proceduri usvajanja armature u
gredama kada se aktivira naredba Proraun ipki. Jedina razlika je u nainu smetanja
ugaone armature. Naime, u ovoj proceduri se ugaone ipke moraju smestiti na zadatoj duini
koja je odreena seizmikim propisima za dati standard (podatak L/ koji se zadaje pomou
naredbe Parametri u ovom dijalog box-u), pa se podatak o koliini ipki koji moe stati na
odreenoj duini izraunava iz proraunate duine i zadatog istog rastojanja izmeu ipki u
edit box-u e=.
Na primer neka je duina zida 3m, a propisima regulisano da se ugaona armatura mora
smestiti na duini od L/10. Prema tome, za usvojeni prenik 16 i zadati ist razmak izmeu
ipki e=3 cm, na toj duini u jednom redu moe stati 6 ipki: 30/(3+1.6)=6.52 Kako se ipke
postavljaju obostrano, to na datoj duini moe stati ukupno 12 ipki (podatak koji se ispisuje u
koloni Potrebno izmeu zagrada).
Izborom komandnog polja Postavi ipke ovaj dijalog box e biti zatvoren a u glavnom
dijalog box-u e biti ispisana informacija o usvojenoj armaturi. U sluaju da elite da ponitite
ranije usvojenu armaturu onda je potrebno da u edit box-u n= zadate vrednost 0 i
aktivirate komandno polje Postavi ipke.
Editovanje preseka
Nakon selektovanja, program e otvoriti potpuno isti dijalog box, sa svim ranije zadatim
podacima u proceduri dimenzionisanja tog preseka.
Brisanje preseka
Rad sa ovom prozorom je potpuno isti kao i u ostalim naredbama u programu u kojima se
kreiraju tekstualni izvetaji.
U gornjoj polovini dijalog box-a se definie eljeni oblik i dimenzije poprenog preseka. Ovaj
deo dijalog box-a funkcionie na gotovo isti nain kao i dijalog za definisanje poprenog
preseka greda u modulu za unos podataka (za odabrani tip poprenog preseka iz liste, u edit
box-ovima se zadaju odgovarajue dimenzije).
U delu dijalog box-a Uticaji, zadaju se granini statiki uticaji koji napreu presek
(pomnoeni sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti).
Izborom komandnog polja Nain armiranja, otvara se dijalog box u kome moete definisati
kako kvalitet materijala tako i nain armiranja.
Izgled dijalog box-a koji se otvara nakon izbora komandnog polja Nain armiranja
Sadraj i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i pri aktiviranju naredbe
Dimenzionisanje -> Beton -> Grede -> Ulazni podaci Lokalni. U ovom djalog box-u,
neaktivan e biti jedino deo koji se odnosi na proraun uticaja izvijanja, obzirom da se ovaj
problem ne reava na nivou preseka, ve na nivou celog tapa. Zatvaranjem ovog dijalog box-
a, vraa se na osnovni dijalog box i svi zadati podaci, kako o nainu armiranja tako i o
usvojenom materijalu, pridruuju se preseku za koji je potrebno sraunati potrebnu armaturu.
Aktiviranjem komandnog polja Proraun, za zadate ulazne podatke i odabrani propis,
sprovodi se proraun potrebne armature, a rezultati se ispisuju u delu dijalog box-a
Rezultati.
Deo dijalog box-a u kome se prikazuju rezultati sprovedenog prorauna potrebne armature
Tek kada su u dijalog box-u prikazani sraunati rezultati prorauna, dostupne za aktiviranje e
postati i ikone za eksport bloka i direktnu tampu. Izborom jedne od ove dve ikone, program
e formirati tekstualni izvetaj koji sadri sve podatke o sprovedenom dimenzionisanju.
Izvetaj e otpoeti sa proizvoljno zadatim tekstom koji ste zadali u edit box-u Naslov,
neposredno pre aktiviranja jedne od ponuenih ikona. Ova naredba moe imati viestruku
primenu, a naroito kada radite kontrolu tuih projekata.
Napomena:
Kako se dimenzionisanje vri samo za odabrane kombinacije jednovremenog delovanja
osnovnih sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzionisanje elinih preseka biti
neaktivne ako prethodno niste definisali barem jednu kombinaciju. Znai, pre samog postupka
dimenzionisanja potrebno je da definiete sve merodavne kombinacije iz kojih e program
preuzimati statike uticaje za dimenzionisanje. U sluaju da model ne sadri ni jednu kreiranu
kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzionisanje -> elik, program
e izdati sledee upozorenje.
Promena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u
levom delu dijalog box-a. Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box e nestati sa
ekrana, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine delove modela ve
postoje rezultati dimenzionisanja po nekom drugom standardu, program e izdati sledee
upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzionisanja e biti izgubljeni.
Znai, svi elini preseci na jednom modelu, mogu biti dimenzionisani samo po istom
standardu.
Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definisati i globalne
parametre koje e program koristiti u svom radu. U edit box-u Tolerancija, definie se
dozvoljeni procenat prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u preseku
jako bliski dozvoljenim (u granicama zadatog dozvoljenog procentualnog prekoraenja), te
tapove program e u naredbama Kontrola napona i Kontrola stabilnosti, tretirati kao
regularne.
Doputena granica razvlaenja elika v, bie odreena izborom vrste elika iz zatvorene
liste koja se nalazi u gornjem desnom delu dijalog box-a. U edit box-ovima M0 =, M1 =
i M2 =, imate mogunost da definiete parcijalne koeficijente sigrunosti i vrednost
koeficienta vec=.
Napomena:
Za dimenzionisanje po JUS-u, od globalnih parametara se zadaje samo podatak o toleranciji i
kvalitetu elika v.
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog boz za izbor, koje e od svih prethodno kreiranih
kombinacija, biti tretirane pri dimenzionisanju elinih preseka.
U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definisano pomou
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj date kombinacije, u
koloni Naziv zadati naziv, dok je poslednja kolona predviena za izbor, da li e data
kombinacija biti razmatrana pri dimenzionisanju ili ne. Postojanje simbola u ovoj koloni
oznava uzimanje u obzir date kombinacije, dok prazno polje oznaava da data kombinacija
nee biti uzeta u obzir pri dimenzionisanju.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, izvetaj sa
merodavnim kombinacijama optereenja moe se eksportovati u projektnu dokumentaciju,
direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
JUS
U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka
ulaska u dijalog box. U koloni N, ispisuje se redni broj osnovnog sluaja optereenja, u
koloni Naziv zadati naziv, dok se pomou poslednje kolone Tip bira tip optereenja, koji
e preko koeficijenta sigurnosti K.S uticati na korekciju doputenih napona. Za svaki od
osnovnih sluajeva optereenja imate mogunost da izaberete jedan od tri ponuena tipa
optereenja: osnovno, dopunsko ili izuzetno. To se postie tako to se pokaziva mia dovede
iznad polja u koloni Tipi pritisne desni taster mia, ime se otvara padajui meni sa opcijama
osnovno, dopunsko i izuzetno. Izborom jedne od ponuenih opcija imate mogunost da
promenite tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u koloni Tip ispisivati odabrani tip
optereenja.
U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova
koliko ima i kombinacija definisanih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No
ispisuje se redni broj date kombinacije, u koloni Naziv zadati naziv, dok se u poslednjoj
koloni Tip ispisuje tip svake od kombinacija na osnovu tipa osnovnih sluajeva optereenja
koji ulaze u datu kombinaciju. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u
kombinaciju dodeljen tip dopunsko, a nijednom nije dodeljen tip izuzetno, datoj kombinaciji
e biti dodeljen tip dopunsko. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u
kombinaciju dodeljen tip izuzetno i datoj kombinaciji e biti dodeljen tip izuzetno. U koloni
K.S. program svakoj kombinaciji automatski dodeljuje vrednost koeficijentu sigurnosti K.S.
u zavisnosti od tipa optereenja kome pripada i to na sledei nain:
Pomou komandnog polja Izvetaj, koje se nalazi u donjem levom delu dijalog box-a,
omogueno je kreiranje i ubacivanje izvetaja sa merodavnim kombinacijama u projektnu
dokumentaciju. Izborom ovog komandnog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvetajem:
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, izvetaj sa
merodavnim kombinacijama optereenja moe se eksportovati u projektnu dokumentaciju,
direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
u = (,stv2 + 3,stv2)1/2
Nakon aktiviranja naredbe Kontrola napona, kursor dobija oblik select box-a, a na
komandnoj liniji se javlja poruka kojom se od korisnika oekuje da selektuje gredu za koju eli
da dobije detaljniji prikaz sprovedene naponske kontrole.
Nakon selektovanja eljene grede, program e otvoriti dijalog box sa detaljnim prikazom
sprovedene naponske kontrole.
U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definisano pomou
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj date kombinacije, a u
ostalim kolonama vrednosti proraunatih napona za datu kombinaciju. Program posebnom
bojom markira ekstremne vrednosti napona, odnosno napon koji odgovara maksimalnom
iskorienju preseka, jer nekada i manji napon moe biti merodavan, ako je odgovarajui
doputeni napon smanjen.
Generisani izvetaj se prikazuje u centralnom delu dijalog box-a. U prvom redu se ispisuju set i
opis selektovane grede, a u sledeim redovima proraunata kontrola napona za sve
kombinacije optereenja. U koloni Opis se prikazuju brojevi vorova mree konanih
elemenata u poetnoj i krajnjoj taki grede, kao i ozanka pozicije, ako je za datu gredu
definisana. Redni brojevi kombinacija optereenja, za koje je izvrna kontrola napona, se
prikazuju u koloni LK, a u ostalim kolonama se za svaku kombinaciju ispisuju proraunate
vrednosti normalnih, smiuih i uporednih napona. Vrednosti napona koje odgovaraju
maksimalnom iskorienju preseka su posebno naznaene.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, moe se izvriti
njegovo eksportovanje u projektnu dokumentaciju, direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
Sada je potrebno da selektujete sve grede za koje elite da kreirate izvetaj kontrole napona.
Po zavretku selekcije program e generisati izvetaj i prikazae ga u istom dijalog box-u kao
kod kreiranja izvetaja iz dijalog box-a za kontrolu napona.
Format izvetaja je potpuno isti kao kod izvetaja koji se generie iz dijalog box-a za kontrolu
napona, ali se u njemu za svaku od selektovanih greda prikazuju samo vrednosti napona koje
odgovaraju maksimalnom iskorienju preseka.
Aktiviranjem komandnog polja OK, zatvara se ovaj dijalog box, a program e sa komandne
linije zahtevati da selektujete sledeu gredu, sve dok desnim klikom mia ne oznaite kraj ove
naredbe.
Ova naredba slui za definisanje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku
kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru selektovanja, a na komandnoj
liniji se javlja poruka:
Koje podatke je mogue zadavati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste preseka (da li je
jednodelni ili viedelni, i ako je jednodelni da li je zavareni ili ne), i od toga da li je selektovan
samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka.
mogunost da iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane
odgovarajueg edit box-a, odaberete i neku drugu krivu izvijanja.
Razmak bono pridranih taaka (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa)
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po defalt-u za njegovu
vrednost postavlja stvarnu duinu tapa. Napomenuemo da se proraun bonog izvijanja
moe iskljuiti ako za ovaj podatak zadate vrednost 0.
Koeficijent duine bonog izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na obrtanje
krajnjeg preseka u ravni.
Koeficijent duine torzionog uvrtanja (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na krivljenje
krajnjeg preseka
Koeficijent neto povrine preseka (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa
Ovaj koeficijent redukuje bruto povrinu preseka pri proraunu.
Vrsta elika
Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija menja se vrsta elika, tako da se sada
mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika.
Ramovski tap
irina
U edit box-u irina:, zadaje se dimenzija spojnog lima u pravcu pruanja tapa
Debljina
U edit box-u Debljina:, zadaje se debljina spojnog lima
Resetkasti tap
Proraunska povrina
U zavisnosti od sistema ispune, a prema vaeem standardu, potrebno je u edit box-u
Povrina: zadati proraunski presek dijagonale Ar.
Poluprenik inercije
U edit box-u Poluprenik inercije:, treba zadati vrednost poluprenika inercije za slabiju
osu tapa ispune.
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskorienja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskorienja po optereenjima u izvetaj.
Na poetku ovog dela uputstva smo ve rekli, da e grupa podataka dostupna za unos, zavisiti
kako od vrste poprenog preseka selektovanog tapa, tako i od toga da li je selektovan jedan
ili vie tapova. Ako je selektovan samo jedan tap, tada e u dijalog box-u biti dostupni samo
podaci koji su predvieni za dati oblik poprenog preseka, te je nakon zadavanja eljenih
ulaznih podataka dovoljno aktivirati samo komandno polje OK. Meutim, kako na modelu
moe biti puno tapova, tada je sigurno mnogo praktinije selektovati vie tapova, koji imaju
barem jedan deo ulaznih podataka isti, ime se postupak zadavanja ulaznih podataka znatno
ubrzava. U tom sluaju, dostupni e biti samo podaci koji su zajedniki za selektovane
tapove.
JUS
Naime, sada se oekuje da selektujete sve tapove za koje elite da izvrite dimenzionisanje.
Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da li su selektovani tapovi
ve ranije dimenzionisani i u tom sluaju e izdati odgovarajue upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komadnog polja OK
nastavite naredbu za dimenzionisanje svih prethodno selektovanih tapova. Nakon zavrenog
dimenzionisanja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rei u
sledeem poglavlju.
Sada se od korisnika oekuje da selektujete proizvoljan tap, nakon ega e se otvoriti dijalog
box sledeeg izgleda.
U donjem delu dijalog box-a se nalaze svi ulazni podaci za selektovani tap, a u donjem
desnom delu dijaloga se kao orijentacione vrednosti prikazuju koeficienti iskorienosti preseka
() za svaku od zadatih kombinacija posebno. U gornjem delu dijalog box-a se nalazi detaljan
prikaz sprovedenog prostupka dimenzionisanja. Promena tekueg sadraja ovog prozora se
moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i tasteri PgUp,
PgDn, kao i kursorske strelice , , ali pod uslovom da je fokus na tom prozoru. Ako vam
ovi testeri ne reaguju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje mesto unutar prozora
predvienog za prikaz rezultata dimenzionisanja, to e dovesti do promene fokusa, a samim
tim e i tasteri za scroll-ovanje proraditi.
U sluaju da elite da promenite ulazne podatke za dati tap, ne morate da izlazite iz ove
naredbe i da pokreete ponovo naredbu Ulazni podaci, ve je dovoljno da u ovom dijalog
box-u izvrite sve potrebne izmene i potom aktivirate komandno polje Proraun. Nakon ove
operacije program e za selektovani tap sprovesti ponovni proraun uzimajui u obzir sve
izvrene izmene u ulaznim podacima. Iz ovoga proizilazi i zakljuak da korienje naredbe
Ulazni podaci i nije neophodno ako elite da dimenzioniete jedan po jedan tap. U tom
sluaju je dovoljno bez prethodnog aktiviranja naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu
Kontrola stabilnosti, i ne obazirui se na sprovedeno dimenzionisanje u prvom koraku,
selektovati jedan po jedan tap, u ovom dijalog box-u zadavati potrebne ulazne podatke i vriti
ponovno dimenzionisanje.
Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi
na konstruktivno reavanje problema (na primer promena razmaka bono pridranih taaka,
razmak spojnih limova, i slino), ne moe da proe sve potrebne kontrole, tada je reenje
svakako u promeni poprenog preseka tapa. Kako e promena poprenog preseka tapa
dovesti do preraspodele statikih uticaja na celom modelu, u tim sluajevima je neophodno da
se vratite u modul za unos podataka, da promenite popreni presek tapa, da sprovedete
ponovni proraun statikih uticaja, i svakako ponovo dimenzioniete sve tapove na modelu.
Meutim, ako je Vaa procena da promena poprenog preseka nee dovesti do znaajnije
preraspodele statikih uticaja na celom modelu, to program nudi mogunost da promenite
popreni presek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namenu je predvieno
komandno polje Novi presek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji je identian
dijalog box-u za definisanje poprenih preseka greda u modulu za unos podataka. Tu moete
promeniti popreni presek i potom pomou komandnog polja Proraun, zahtevati novo
dimenzionisanje selektovanog tapa, za stare statike uticaje, ali sa novim karakteristikama
poprenog preseka. Napomenuemo da e ovako promenjeni popreni presek biti tretiran
samu u modulu za dimenzionisanje elinih preseka, dok e u svim ostalim naredbama,
program baratati samo sa originalnim presekom, koji je zadat u modulu za unos podataka, i za
koji su proraunati statiki uticaji. U sluaju da elite da odustanete od promene poprenog
preseka, dovoljno je da aktivirate komadno polje Originalni presek. Njegovim izborom,
prethodno promenjeni popreni presek e biti zamenjen originalnim.
Aktiviranjem komandnog polja OK, sve eventualno izvrene izmene u ulaznim podacima, kao
i rezultati ponovno sprovedenog dimenzionisanja, za selektovani tap e biti trajno upameni,
dok je komandno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmena.
Napomena:
Kako se u okviru kontrole stabilnosti po JUS-u, pored naponske kontrole sprovode i prorauni
na bono izvijanje, izboavanje i provera smiuih napona, to se moe desiti i sluaj da tap na
crteu bude ofarban u crveno iako mu je koeficient iskorienosti preseka < 1.00. U sluaju
da neki od ovih postupaka nije zadovoljio, program sa donje strane tapa, izmeu zagrada
ispisuje poetno slovo postupka koji nije zadovoljio:
10.7 Izvetaj
Kako je ova naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvetaja na hartiji, to njen
izbor ima smisla tek nakon sprovedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe na
komandnoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da selektuje
jedan ili vie tapova.
Naime, sada imate mogunost da selektujete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog
izvetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure
selektovanja i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane tapove.
Kako tekstualni izvetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu
broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
Taka na gredi:
U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u
dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka
koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji.
Vrsta elika Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija menja se vrsta elika.
Uticaji U ovom delu dijalog box-a nalaze se edit box-ovi za unos uticaja (sila) koji
deluju du tapa.
Aktiviranjem ovog komandnog polja, izlazi se na crte i komandna linija dobija sledei izgled:
Mogue je selektovati samo jedan tap nakon ega sledi povratak u dijalog box. Od
selektovanog tapa preuzimaju se popreni presek, duina i ulazni podaci za kontrolu
stabilnosti.
Komandno polje Novi presek slui za promenu poprenog preseka tapa. Njegovim
aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definisanje poprenog preseka.
Napomena:
Kako se dimenzionisanje vri samo za odabrane kombinacije jednovremenog delovanja
osnovnih sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzionisanje drvenih elemenata
konstrukcije biti neaktivne ako prethodno niste definisali barem jednu kombinaciju. Znai, pre
samog postupka dimenzionisanja potrebno je da definiete sve merodavne kombinacije iz kojih
e program preuzimati statike uticaje za dimenzionisanje. U sluaju da model ne sadri ni
jednu kreiranu kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzionisanje ->
Drvo, program e izdati sledee upozorenje.
Promena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi na
gornjem delu dialog box-a. U edit box-u Tolerancija, definie se dozvoljeni procenat
prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u preseku jako bliski
dozvoljenim (u granicama zadatog dozvoljenog procentualnog prekoraenja), te tapove
program e u naredbi Kontrola stabilnosti, tretirati kao regularne. Aktiviranjem komandnog
polja OK,dialog box e nestati sa ekrana, a izabrani propisi e nadalje biti vaei.
EUROCODE
Nakon aktiviranja komandnog polja Materijal otvara se dijalog box sledeeg izgleda:
U levom delu dijalog box-a prikazana je lista sa svim bazama materijala drveta, koje se
trenutno nalaze snimljene u konfiguracionom fajlu. Sa programom se isporuuju tri default
baze materijala. Prva u listi je trenutno tekua baza i ispred njenog naziva nalazi se strelica
( ). Napomenuemo da e podaci iz tekue baze materijala drveta biti preuzeti u dijalog box-
ovima Ulazni podaci, Prikaz rezultata i Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa.
Korisnik u svakom trenutku moe izvriti promenu tekue baze. Postupak se sastoji od
selektovanja eljene baze iz liste i aktiviranju komandnog polja Postavi za tekui. Ovo
komandno polje je aktivno kada se iz liste selektuje bilo koja baza materijala drveta izuzev
tekue.
Dodavanje nove baze materijala drveta vri se aktiviranjem komandnog polja Dodaj. Ako
je check box Sa kopiranjem postavljen na ukljueno stanje, dodata baza predstavlja kopiju
baze koja je bila selektovana u trenutku aktiviranja ovog komandnog polja i u svom nazivu
ona sadri oznaku 1.
Ako je check box Sa kopiranjem postavljen na iskljueno stanje u listu se dodaje prazan red
kome korisnik sam dodeljuje naziv. Takva baza je potpuno prazana, tako da je neophodno da
joj sami zadate sve potrebne parametre.
Naziv bilo koje baze materijala iz liste, moe se promeniti tako to se prvo miem obelei polje
u koloni Naziv, a zatim se sa tastature unese eljeni naziv.
Potvrdan odgovor e dovesti do brisanja selektovane baze, dok e negativan odgovor oznaiti
odustajanje od naredbe.
Komandna polja Gore i Dole e biti aktivna jedino ako se u listi nalazi vie od jedne
baze materijala i pomou njih se trenutno selektovanoj bazi vri promena poloaja u listi na
gore, odnosno na dole.
Aktiviranjem komandnog polja Edit, otvara se novi dijalog box u kome imate mogunost da
za trenutno selektovanu bazu materijala definiete sve potrebne podatke.
Pored naziva dijalog box-a ispisan je i naziv baze materijala drveta koja se trenutno edituje. U
gornjem levom uglu dijalog box-a nalaze se tri radio button-a koja se odnose na tri vrste
drveta: Monolitno drvo etinari i meki listari, Monolitno drvo tvrdo drvo i Lepljeno
lamelirano drvo. Izborom jednog od njih korisniku se prua mogunost da u tabeli, koja se
nalazi u centralnom delu dijalog box-a, definie sve kvalitetne klase drveta koje e pripadati
upravo toj vrsti, tako da e svaka od te tri vrste drveta imati svoju tabelu sa kvalitetnim
klasama i njihovim parametrima. U prikazanoj tabeli svakom od redova odgovaraju
karakteristike jedne klase drveta. Svaka kvalitetna klasa drveta odreena je svojim nazivom i
nizom numerikih podataka koji se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona
ispisana je oznaka podatka, a u redu iznad i jedinica mere u kojoj se on izraava. Naravno,
jasno je da se svi podaci u tabelama mogu menjati. Ukoliko neki od parametara nisu zadati,
program e pri aktiviranju komandnog polja OK izdati odgovarajue obavetenje.
Pomou komandnog polja Dodaj omogueno je dodavanje nove kvalitetne klase drveta u
tabelu. Nova klasa drveta bie smetena ispod reda koji je bio selektovan pre aktiviranja
komandnog polja Dodaj i on e zapravo predstavljati kopiju tog reda. To znai da e imati
isti naziv i sve ostale podatke kao klasa drveta koja je prethodno bila selektovana.
Novododatoj klasi drveta neophodno je promeniti naziv, s obzirom da vie klasa drveta ne sme
imati isto ime. U suprotnom, pri aktiviranju komandnog polja OK program e izbaciti
obavetenje:
Pomou komandnog polja Brii moe se ukloniti selektovana kvalitetna klasa drveta, a
pomou komadnih polja Gore i Dole imate mogunost da po svojoj elji uredite
redosled klasa u tabeli.
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dialog box za unos korekcionih koeficijenata za prethodno
kreirane kombinacije optereenja.
U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definisano pomou
naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No, ispisuje se redni broj date kombinacije, u
koloni Naziv zadati naziv, dok su poslednje dve kolone predviena za unos korekcionih
koeficijenata Ko i Kd. Korekcioni koeficijenti Ko i Kd se koriste za korekciju doputenih
napona.
Kako se u ovom dialog box-u preuzimaju sve zadate kombinacije pomou naredbe Sluajevi
optereenja, to vam se moe desiti sluaj da ne elite da vrite dimenzionisanje za sve ranije
definisane kombinacije. U tom sluaju je dovoljno da u ovom dialog box-u za korekcione
koeficijente (podatak u koloni Ko ili Kd), svim kombinacijama koje ne elite da uzimate u
obzir pri dimenzionisanju, zadate vrednost 0.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, izvetaj sa
merodavnim kombinacijama optereenja moe se eksportovati u projektnu dokumentaciju,
direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
EUROCODE
U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka
ulaska u dijalog box. U koloni No se ispisuje redni broj osnovnog sluaja optereenja, a u
koloni Naziv zadati naziv optereenja. Pomou poslednje dve kolone Tip i Trajanje
zadaju se tip optereenja i njegovo trajanje. Za svaki od osnovnih sluajeva optereenja imate
mogunost da izaberete jedan od dva ponuena tipa optereenja: osnovno ili izuzetno. To se
postie tako to se pokaziva mia dovede iznad polja u koloni Tipi pritisne desni taster mia,
ime se otvara padajui meni sa opcijama osnovno i izuzetno. Izborom jedne od ponuenih
opcija imate mogunost da promenite tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u koloni
Tip ispisivati odabrani tip optereenja.
U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova
koliko ima i kombinacija definisanih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No se
ispisuje redni broj date kombinacije, u koloni Naziv zadati naziv, dok se pomou sledee
kolone odreuje da li e data kombinacija biti razmatrana pri dimenzionisanju ili ne. Postojanje
simbola u ovoj koloni oznaava uzimanje u obzir date kombinacije pri dimenzionisanju i
ona e biti prikazana u izvetaju, dok prazno polje oznaava da data kombinacija nee biti
uzeta u obzir pri dimenzionisanju, a samim tim ne javlja se ni potreba za prikazivanjem takve
kombinacije u izvetaju. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se
padajui meni sa stavkama Ukljui sve i Iskljui sve. Njihovim izborom mogu se
selektovati, odnosno deselektovati svi check box-ovi istovremeno. U poslednjoj koloni
Trajanje ispisuje se trajanje svake od kombinacija na osnovu trajanja osnovnih sluajeva
optereenja koji ulaze u tu kombinaciju.
Pomou komandnog polja Izvetaj, koje se nalazi u donjem levom delu dijalog box-a,
omogueno je kreiranje i ubacivanje izvetaja sa merodavnim kombinacijama u projektnu
dokumentaciju. Izborom tog komandnog polja otvara se dijag box sa kreiranim izvetajem:
U izvetaju su prikazani dve tabele, prva sa osnovnim sluajevima optereenja,a druga sa svim
kombinacijama koje e se uzeti u obzir pri dimenzionisanju (postojanje simbola u dijalogu
Merodavno optereenje). U koloni Tip je sada pored svake kombinacije optereenja
prikazan i njen tip osn. ili izuz, u zavisnosti od tipova osnovnih sluajeva optereenja koji
su uli u tu kombinaciju.
Pomou komandnih polja, koja se nalaze u donjem desnom delu dijalog box-a, izvetaj sa
merodavnim kombinacijama optereenja moe se eksportovati u projektnu dokumentaciju,
direktno na tampu ili u tekstualni fajl.
Koje podatke je mogue zadati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste preseka (da li je
jednodelni ili viedelni, da li je od masivnog drveta ili od lepljenog lameliranog drveta, da li je
konstantne dimenzije poprenog preseka ili sa promenljivom visinom poprenog
pravougaonog preseka, i od toga da li je selektovan samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo
objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtevati ili unos
bezdimenzionalnog keoficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. Obzirom da
se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe selektovati vie tapova koji imaju
razliite duine, to vrednosti zadate preko bezdimenzionsalnog koeficijenta i duine izvijanja u
metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog prepraunavaja. Znai,
pri konstroli stabilnosti e biti potovan podatak o duini izvijanja koji je trenutno vidljiv u
dijalog box-u.
Korekcioni koeficijent neto/bruto preseka (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa)
Ovaj koeficijent redukuje bruto povrinu preseka pri proraunu podunih t napona od sile
zatezanja kao i pri proraunu napona od poprene sile.
Maksimalne vitkosti tapa max (zadaje se za sve oblike poprenog preseka tapa)
Za selektovani tap zadaje se maksimalna vitkost tapa u combo box-u kao jedna od
ponuenih mogunosti, u zavisnosti da li je glavni ili sekundarni element konstrukcije i kako je
odreena vrednost max:
Vrsta materijala:
- Masivno drvo
- Lepljeno lamelirano drvo
i prema klasi:
- Klasa I
- Klasa II
- Klasa III (samo za masivno drvo, etinare)
Sem izbora materijala drvenog tapa prema vrsti materijala, botanikoj klasifikaciji i prema
klasi potrebno je uneti i procenat vlanosti drveta tokom eksploatacije. Za masivno drvo bazni
napon je za vlanost od 18% dok je za LLD bazni napon za 15%. U sluaju da se vlanosti
drveta razlikuju od 18% za masivno drvo, odnosno 15% za LLD, doputeni naponi se koriguju
sa koeficijentima Kf.
Viedelni tap
Korekcioni koeficijent K koristi za proraun raunske vitkosti tapa oko nematerijalne ose.
Kod tapova koji su od Lepljenog lameliranog drveta definiu se i sledei ulazni podatci
Za pravac lamela (I faza lepljenja) moe se izabrati jedan od tri ponuena pravca:
- u pravcu ose tapa,
- u pravcu gornje ivice tapa,
- u pravcu donje ivice tapa.
U zavisnosti od broja faza lepljenja, i pravca lamela osnovne faze (I faze) lepljenja lamela,
odreuje se postupak prorauna kao i korekcioni koeficijent K.
Debljina lamele
Kod tapova koji su zakrivljeni, kod kojih je odnos 130a R1 < 150 a (u funkciji debljine
lamele i poluprenika krivine), vri se redukcija dozvoljenih normalnih napona, dok se za
odnos 150a R1 < 200 a, vri provera debljine lamele u funkciji zakrivljena.
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata
iskorienja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou
check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskorienja po optereenjima u izvetaj.
Napomena:
Bazni dozvoljeni naponi u zavisnosti od vrste materijala, botanike klasifikacije i klase redukuju
se sa sledeim korekcionim koeficijentima:
Ko - karakter osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u datu kombinaciju,
Kd - zavisi od duine trajanja optereenja,
Ki - zavisi od izloenosti elementa konstrukcije atmosferilijama u toku eksploatacije,
Kf - zavisi od vlanosti drveta u toku eksploatacije,
K - kod elemenata konstrukcije od LLD zavisi od ugla izmeu ravni lepljenja i pravca sile
EUROCODE
Ova naredba slui za definisanje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku
kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru selektovanja, a na komandnoj
liniji se javlja poruka:
<0sel.> Ulazni podaci za grede Selektovanje ( Sve / Prozor / pOligon / pResek / eXtras /
Deselektovanje / <krAj> ):
Levi deo dijalog box-a predvien je za definisanje materijala za sve selektovane tapove, pri
emu e se koristiti podaci iz baze, koja je u dijalog box-u Baza materijala drveta postavljena
za tekuu (vidi poglavlje Izbor propisa za dimenzionisanje).
Materijal
Svakoj od ovih vrsta drveta pripadaju odgovarajue kvalitetne klase drveta, koje korisnik moe
da bira iz zatvorene liste. Sadraj zatvorene liste odgovara listi kvalitetnih klasa drveta koja se
Lamelirani
Kod tapova koji su od lepljenog lameliranog drveta definiu se pravac i debljina lamele.
Za pravac lamela moe se iz zatvorene liste Pravac izabrati jedan od dva ponuena pravca:
Eksploataciona klasa
Za sve vrste i kvalitetne klase drveta potrebno je izabrati jednu od tri ponuene eksploatacione
klase:
Izvijanje
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtevati ili unos
bezdimenzionalnog keoficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. S obzirom
da se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe selektovati vie tapova koji imaju
razliite duine, to vrednosti zadate preko bezdimenzionsalnog koeficijenta i duine izvijanja u
metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog preraunavaja. Znai,
pri kontroli stabilnosti e biti potovan podatak o duini izvijanja koji je trenutno vidljiv u
dijalog box-u.
Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtevati ili unos
bezdimenzionalnog keoficijenta, ili pak unos stvarnog razmaka bono pridranih taaka
upravnih na pravac ose 2, izraen u metrima.
Zanemarivanje uticaja
Kontrola stabilnosti moe se sprovoditi uz zanemarivanje jednog ili vie uticaja. Na korisniku je
da odredi koji su to uticaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi greku.
Izvetaj kontrole stabilnosti svakog tapa moe sadrati i tablicu koeficijenata iskorienja
tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvetaj vri se pomou pomou ovog
check box-a.
Naime sada se oekuje da selektujete sve tapove za koje elite da izvrite dimenzionisanje.
Po zavretku procedure selektovanja, program e prvo proveriti da si su selektovani tapovi
ve ranije dimenzionisani i u tom sluaju e izdati sledee upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komandnog polja OK
nastavite naredbu za dimenzionisanje svih prethodno selektovanih tapova. U okviru kontrole
stabilnosti sprovodi se i proraun maksimalnog razmaka bonih pridrajnih taaka. Nakon
zavrenog dimenzionisanja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e
biti rei u sledeem poglavlju.
za podune-normalne napone:
Z
M3 M2
t dop odnosno N
'
, i
W3 m W2 m
= c dop
' ' '
= = t n =
m3 dop m2 dop
Aneto c n
A
za napone smicanja:
Q
A
' Mt
= 1 .5 ,
;
W p dop
'
m m dop t
=
Proraun napona kod nosaa koji su zakrivljeni, sa promenom visine pravougaonog poprenog
preseka (koji se formira u jednoj fazi) i u temenom preseku vri se prema sledeim
formulama:
za podune-normalne napone:
M M Z N
m3 = k m W33 m dop , m2 = W22 m i
t dop odnosno c dop ;
' ' ' '
=kn c n
=kn
dop t n
Aneto A
za poprene napone:
N
M Z odnosno n = k n A
m3 = k m W33 , i n
= k n
Aneto
.
Proraun napona kod nosaa sa promenom visine pravougaonog poprenog preseka, kod koga
su sve lamele paralelne, vri se prema sledeim formulama:
za normalne napone:
Z
M3 M2
Aneto t dop
N
'
, i odnosno c dop ;
m m =
' ' '
= = t n c n
=
m3
W3 dop m2
W2 dop
A
za poprene napone:
M Z N;
m3 = k m W33 , i n = k n Aneto odnosno n
= k n
A
za podune napone smicanja:
Z
m3
=km
M3 , i
W3
n
= k n
A neto
odnosno
n
=kn
N;
A
Kontrola kombinovanog naponskog stanja na zakoenoj ivici se vri prema sledeem obrascu:
2 2
2
1
ako je < 0 1 + c 1 +
1
dop 1
c dop 2.66 dop
2 2
2
ako je > 0 1
+
t 1
+ 1 1
1.33
dop
1
dop 1.25
t dop
tapovi koji nisu mogli da se proraunaju, u okviru naredbe za prikaz rezultata se oznaavaju
sa !!!!. To znai da su neki od sledeih uslova prekoraeni:
Trajanje opt./Eksp. 1 2 3
klasa
Stalno 0.6 0.6 0.5
Dugotrajno 0.7 0.7 0.55
Srednjetrajno 0.8 0.8 0.65
Kratkotrajno 0.9 0.9 0.7
Trenutno 1.1 1.1 0.9
Odgovarajue vrstoe fm,d , ft,0,d , ft,90,d , fc,0,d , fc,90,d , fv,d se dobijaju kada se tabline
vrednosti fm,k , ft,0,k , ft,90,k , fc,0,k , fc,90,k , fv,k pomnoe sa korekcionim faktorom klase trajanja
optereenja i eksploatacione klase kmod i podele sa parcijalnim koeficijentom za karakteristike
materijala m.
kmod
f x.d = f x.k
m
Nain prorauna:
m , 3, d m , 2 ,d t
km + 1 +
f m , 3, d f m , 2 ,d 100
m , 3, d m , 2,d t
+ km 1 +
f m , 3, d f m , 2,d 100
gde je:
t - doputena tolerancija u %
km - faktor oblika za pravougaoni presek km = 0.70, za ostale preseke km = 1.00
fm,3,d i fm,2,d - odgovarajue vrstoe na savijanje
m,3,d i m,2,d - sraunati naponi savijanja (M/W)
t , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ km + 1 +
f t , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
t , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + km 1 +
f t , 0,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
gde je:
t - doputena tolerancija u %
km - faktor oblika za pravougaoni presek km = 0.70, za ostale preseke
km = 1.00
fm,3,d , fm,2,d , ft,0,d - odgovarajue vrstoe na savijanje ako ne postoje onda je on fm,d
(ako je presek malih dimenzija razlikuje se od fm,d )
m,3,d , m,2,d - sraunati naponi savijanja (M/W) kao i za JUS (odgovarajue ose)
t,0,d - sraunati poduni napon (N/Aneto) kao i ranije
c) Ekscentrian pritisak
L3 L2
3 = 2 =
i3 i2
2 E0,05 2 E0, 05
c ,crit ,3 = c ,crit , 2 = kritian napon izvijanja
32 22
f c , 0 ,k f c , 0 ,k
rel .3 = rel .2 = relativna vitkost
c ,crit ,3 c ,crit , 2
ako je rel,3 0.3 i rel,2 0.3, onda sledea dva uslova moraju biti ispunjena:
2
c , 0 ,d
+ k m m ,3,d + m , 2,d 1 + t
f f m , 3, d f m , 2,d 100
c , 0 ,d
2
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + k 1 +
f f
m
f 100
c , 0 ,d m , 3, d m , 2,d
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ km + 1 +
k c , 2 f c , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
c , 0 ,d m , 3, d m , 2 ,d t
+ + km 1 +
k c , 3 f c , 0 ,d f m , 3, d f m , 2 ,d 100
gde je :
1 1
k c ,3 = k c,2 =
k 3 + k 32 2rel ,3 k 2 + k 22 2rel , 2
i
[
k 3 = 0.5 1 + c (rel .3 0.3) + 2rel .3 ] [
k 2 = 0.5 1 + c ( rel .2 0.3) + 2rel .2 ]
c - poetna imerfekcija u odnosu na prav tap (za monolitno drvo c = 0.20, a za lepljeno
lamelirano c = 0.10)
Q2 Q3
2 ,d
= 1.5
Aneto 3, d
= 1.5
Aneto
naponi od transverzalne sile
f v ,d
gde je:
Q3 i Q2 - transverzalna sila
Aneto - povrina poprenog preseka (po odbijanju svih oslabljenja)
e) Uticaj torzije
Mt Mt
tor , 3, d
=
Wp3 tor , 2 , d
=
Wp 2
tor , 3, d
1 + tol
fv, d
tor , 2 , d
1 + tol
fv,d
U sluaju istovremenog dejstva momenta torzije i transverzalne sile moraju biti ispunjena
sledea dva uslova:
f m, d
f m, , d =
2 2
f m, d f
1+ tan + m, d tan 2
1.50 f f
v, d c,90, d
f m, d
f m , , d =
2 2
f m, d f m, d
1+ tan + tan 2
0.75 f f
v, d t ,90, d
Kontrola je ista kao i za prav tap samo je broj uslova koji moraju biti ispunjeni povean na
etiri zbog razliite vrstoe na savijanje na pravoj i kosoj ivici.
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e m ,3, 0,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
uticaji od pritiskuju e
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e m ,3, , d m , 2,d
+ + km (1 + tol )
ili zateua sile f m , , d f m, 2,d
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d
i
uticaji od pritiskujue m ,3,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d
Napon savijanja za osu 3 (osu oko koje je nosa zakrivljen) sraunava se kao:
M3
m , 3, d = k l
W3
k1 = 1 ; k 2 = 0.35 ; k 3 = 0 .6 ; k4 = 0
2 3 2
h h h h h
kl = k1 + k 2 + k3 + k 4 = 1 + 0.35 + 0.6
r r r r r
Uvodi se faktor redukcije kr zbog savijanja lamela u toku izrade:
rin
ako je 240
kr = 1
t
rin r
ako je < 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t t
U sluaju da je napon u spoljnoj ivici u odnosu na centar krivine od uticaja momenta pritisak,
potrebno je sprovesti i kontrolu poprenih napona zatezanja i sledei uslov treba da je
ispunjen:
t ,3,90,d
0 .2
1 + tol
V
k dis 0 f t ,90,d
V
kdis - faktor za raspodelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrednost 1.4
M3
t ,3,90,d = k p
W3
V0 - uporedna zapremina od 0.01 m
V - zapremina zakrivljenog dela nosaa, maksimalna vrednost V=2/3 Vb
Vb - ukupna zapremina nosaa (zapremina nosaa izmeu dva zgloba je ukupna vrednost
nosaa kao uoptena vrednost)
k 6 = 0.25
h h
k p = k6 = 0.25
r r
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d
i
uticaji od pritiskujue
+ k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d
i
uticaji od pritiskujue m ,3, ,d
+ + k m m , 2,d (1 + tol )
ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d
Napon savijanja za osu 3 (osu oko koje je nosa zakrivljen) sraunava se kao:
m,3, 0, d = kl (1 + 4tg 2 )
6M 3
bh 2
vlakna na nagnutoj ivici
m,3, , d = kl (1 + 4tg 2 )
5M 3
bh 2
- ugao izmeu pravca lamela i ivice tapa
rin
ako je 240
kr = 1
t
rin r
ako je < 240
kr = 0.76 + 0.001 in
t t
Na nagnutoj ivici modifikuje se vrstoa na savijanje i to:
f m,d
f m, ,d =
f m,d
sin 2 + cos 2
f c ,90,d
f m,d
f m , ,d =
f m,d
sin 2 + cos 2
f t ,90,d
2 3
h h h
kl = k1 + k2 + k3 + k4
r r r
k1 = 1 + 1.4tg + 5.4tg 2
k 2 = 0.35 8tg
k 3 = 0.6 + 8.3tg 7.8tg 2
k 4 = 6tg 2
U sluaju da je napon u spoljnoj ivici u odnosu na centar krivine od uticaja momenta pritisak,
potrebno je sprovesti i kontrolu poprenih napona zatezanja i sledei uslov treba da je
ispunjen:
t ,3,90,d
0 .2
1 + tol
V
k dis 0 f t ,90,d
V
kdis - faktor za raspodelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima
vrednost 1.4
V0 - uporedna zapremina od 0.01 m
V - zapremina zakrivljenog dela nosaa, maksimalna vrednost V=2/3 Vb
Vb - ukupna zapremina nosaa (zapremina nosaa izmeu dva zgloba je ukupna vrednost
nosaa kao uoptena vrednost)
M3
t ,3,90,d = k p
W3
2
h h
k p = k5 + k 6 + k 7
r r
k5 = 0.2tg
k6 = 0.25 1.5tg + 2.6tg 2
k7 = 2.1tg 4tg 2
m , 3, d
1 + tol
kkrit f m, d
f m ,k
rel ,m =
m ,crit
Sada se od korisnika oekuje da selektuje proizvoljan tap, nakon ega se otvara dialog box
sledeeg izgleda.
U donjem delu dialog box-a se nalaze svi ulazni podaci za selektovani tap, a u donjem
desnom delu dijaloga se kao orijentacione vrednosti prikazuju koeficijenti iskorienosti
preseka (), za svaku od zadatih kombinacija posebno. U gornjem delu dijalog box-a se nalazi
detaljan prikaz sprovedenog postupka dimenzionisanja. Promena tekueg sadraja ovog
prozora se moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i
tasteri PgUp, PgDn, kao i kursorske strelice , , ali pod uslovom da je fokus na tom
prozoru. Ako vam ovi testeri ne reaguju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje
mesto unutar prozora predvienog za prikaz rezultata dimenzionisanja, to e dovesti do
promene fokusa, a samim tim e i tasteri za scroll-ovanje proraditi. U sluaju da elite da
promenite ulazne podatke za dati tap, ne morate da izlazite iz ove naredbe i da pokreete
ponovo naredbu Ulazni podaci, ve je dovoljno da u ovom dijalog box-u izvrite sve potrebne
izmene i potom aktivirate komandno polje Proraun. Nakon ove operacije program e za
selektovani tap sprovesti ponovni proraun uzimajui u obzir sve izvrene izmene u ulaznim
podacima. Iz ovoga proizilazi i zakljuak da korienje naredbe Ulazni podaci i nije
neophodno ako elite da dimenzioniete jedan po jedan tap. U tom sluaju je dovoljno bez
prethodnog aktiviranja naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu Kontrola stabilnosti, i ne
obazirui se na sprovedeno dimenzionisanje u prvom koraku, selektovati jedan po jedan tap,
u ovom dijalog box-u, zadati potrebne ulazne podatke, i vriti ponovno dimenzionisanje.
Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi
na konstruktivno reavanje problema, ne moe da proe sve potrebne kontrole, tada je
reenje svakako u promeni poprenog preseka tapa. Kako e promena poprenog preseka
tapa dovesti do preraspodele statikih uticaja na celom modelu, u tim sluajevima je
neophodno da se vratite u modul za unos podataka, da promenite popreni presek tapa, da
sprovedete ponovni proraun statikih uticaja, i svakako ponovo dimenzioniete sve tapove
na modelu. Meutim, ako je Vaa procena da promena poprenog preseka nee dovesti do
znaajnije preraspodele statikih uticaja na celom modelu, to program nudi mogunost da
promenite popreni presek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namenu je
predvieno komandno polje Novi presek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji
je identian dijalog box-u za definisanje poprenih preseka greda u modulu za unos podataka.
Tu moete promeniti popreni presek i potom pomou komandnog polja Proraun,
zahtevati novo dimenzionisanje selektovanog tapa, za stare statike uticaje, ali sa novim
Aktiviranjem komandnog polja OK, sve eventualno izvrene izmene u ulaznim podacima, kao
i rezultati ponovno sprovedenog dimenzionisanja, za selektovani tap e biti trajno upameni,
dok je komandno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmena.
Napomena:
Opcija prikaza dijagrama bono pridrajnih taaka je dostupna samo za proraun stabilnosti
prema JUS-u.
11.6 Izvetaj
Kako je ovu naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvetaja na hartiji, to
njen izbor ima smisla tek nakon sprovedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe,
na komandnoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da selektuje
jedan ili vie tapova.
Naime, sada imate mogunost da selektujete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog
izvetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni taser mia e oznaiti kraj procedure
selektovanja i na ekranu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvetajem za sve prethodno
odabrane tapove.
Nakon izbora eljene grede, program e sa komandne linije zahtevati da odaberete taku koja
pripada prethodno selektovanoj gredi, i koja e odrediti mesto preseka.
Taka na gredi:
U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u
dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka
koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji.
U delu dijalog box-a Uticaji nalaze se edit box-ovi za unos uticaja (sila) koji deluju du
tapa.
Aktiviranjem ovog komandnog polja, izlazi se na crte i komandna linija dobija sledei izgled:
Mogue je selektovati samo jedan tap nakon ega sledi povratak u dijalog box. Od
selektovanog tapa preuzimaju se popreni presek, duina i ulazni podaci za kontrolu
stabilnosti.
Komandno polje Novi presek slui za promenu poprenog preseka tapa. Njegovim
aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definisanje poprenog preseka.