TVZ5 Strojarstvo Web PDF

studeni 2008
TVZ
STROJARSTVO
V. teaj
14. i 15. studeni, 2008.
Struni materijal uz seminar
Program strunog usavravanja

ovlatenih inenjera arhitekture i graevinarstva
Tehniko vleuilite u Zagrebu - graditeljski odjel
TVZ
studeni 2008
Program strunog usavravanja ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu

ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu
V. teaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO,

Zagreb, Av. Veeslava Holjevca 15
1
TVZ Program strunog usavravanja ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu
V. teaj
Impressum
Nakladnik:
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Glavni urednik:
mr.sc. Ivan Cetini, dipl.ing.stroj.
Izvrni urednik:
mr.sc. Draen Arbutina, dipl.ing.arh.
Urednitvo:
mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra.
dr.sc. Kreimir Metrovi, dipl.ing.el.
Grafiko oblikovanje i priprema:

a.studio.s.potpisom
Adresa urednitva:
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,
10020, Zagreb, Hrvatska
Elektrotehniki odjel - Konavoska 2,
10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: seminar@tvz.hr
web: seminar.tvz.hr
Tisak:
Intergrafika-TT d.o.o.,
Naklada:
200 primjeraka
2008 Tehniko veleuilite u Zagrebu
a.studio.s.potpisom Zabranjeno je umnoavanje publikacije

web: www.astudio.hr u cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja
e-mail: astudio@astudio.hr Tehnikog veleuilita u Zagrebu
2
TVZ
studeni 2008
SADRAJ
V. TEAJ 14. i 15. studeni 2008.

ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu 4
Popis predavaa IV. teaja
ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu 5
Suvremeni sustavi i nove tehnologije instalacija
grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije
1) Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/2008) 7
Energetika i graditeljstvo
2) Proizvodna plinska platforma Ivana D 43
Zatita od poara
3) Sprinkler instalacija kao element zatite od poara 55
Energetska postrojenja i okoli

4) Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava 75
povrata energije iz istroenog-otpadnog zraka
Zatita na radu
5) Zatita na radu kod odravanja instalacija 123
ukapljenog naftnog plina i ukapljenog prirodnog plina
6) Uravnoteenje zranih sustava i regulacija u svrhu gospodarenja energijom 153
3
V. teaj

ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu
V. teaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO,
Zagreb, Av. Veeslava Holjevca 15
Tema Predavanje Predava Broj Bodova iz Ukupno
sati regulative bodova
1) Suvremeni sustavi Pravilnik o energetskom
Balen
i nove tehnologije certificiranju zgrada (NN 3 2 3
Cetini
instalacija 113/2008)
grijanja, hlaenja, Niskotemperaturni i
Cimeija
ventilacije i klimatizacije kondenzacijski kotlovi i
Balen 4 - 4
Stupanj efikasnosti kotlovskih
Donjerkovic
postrojenja
2) Energetika i Proizvodna plinska platforma
Despot 2 - 2
graditeljstvo Ivana D
Uravnoteenje zranih Vaatko
sustava i regulacija u svrhu Donjerkovi 2 - 2
gospodarenja energijom Cetini
3) Zatita od poara Sprinkler instalacija kao Voki
2 1 2
element zatite od poara Cetini
4) Energetska postrojenja Analiza procesa pripreme
Donjerkovi
i okoli zraka primjenom sustava
Cetini 1 - 2
povrata energije iz
Vaatko
istroenog-otpadnog zraka
5) Zatita na radu Zatita na radu kod
odravanja instalacija Cetini
1 1 1
ukapljenog naftnog plina i Vukeli
ukapljenog prirodnog plina
Ukupno 16 bodova za sluae IV. teaja.

Ukupno 4 boda za sluae iz regulative.
Bodovi za predavae iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za sluae.
4
TVZ
studeni 2008
Popis predavaa V. teaja

ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu:
Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema

1) mr.sc. Ivan Cetini, profesor visoke kole Sveucilite u Zagrebu 1) Suvremeni sustavi i
dipl. ing. stroj. HZN/TO 541; Arhitektonski fakultet nove tehnologije instalacija
HZN/TO 147/PO 10; grijanja, hladenja, ventilacije i
Clan strucnog povjerenstva za klimatizacije
izradu nacrta tehnickog propisa 3) Zatita od poara
o provjetravanju i klimatizaciji 4) Energetika i graditeljstvo
zgrada
2) Josip imeija, ovlateni inenjer VIESSMAN d.o.o. 1) Suvremeni sustavi i
dipl.ing.stroj. Zagreb nove tehnologije instalacija
grijanja, hladenja, ventilacije i
klimatizacije
3) doc.dr.sc. ovlateni inenjer, Fakultet strojarstva i 1) Suvremeni sustavi i
Igor Balen, Clan strucnog povjerenstva za brodogradnje nove tehnologije instalacija
dipl.ing.stroj. izradu nacrta tehnickog propisa Sveucilita u Zagrebu grijanja, hladenja, ventilacije i
o provjetravanju i klimatizaciji klimatizacije
zgrada
4) prof.dr.sc. ovlateni inenjer; Fakultet strojarstva i 1) Suvremeni sustavi i
Petar Donjerkovic, HZN/TO 541 brodogradnje nove tehnologije instalacija
dipl.ing.stroj. Clan strucnog povjerenstva za Sveucilita u Zagrebu grijanja, hladenja, ventilacije i
izradu nacrta tehnickog propisa klimatizacije
o provjetravanju i klimatizaciji 2) Energetika i graditeljstvo
zgrada 4) Energetska postrojenja i
okoli
5) Zdenko Vaatko, ovlateni inenjer; TROX d.o.o. Zagreb 2) Energetika i graditeljstvo
dipl. ing. stroj. HZN/TO 541 4) Energetska postrojenja i
Clan strucnog povjerenstva za okoli
izradu nacrta tehnickog propisa
o provjetravanju i klimatizaciji
zgrada
7) Mladen Vukelic, voditelj zatite na radu HAC d.d. Zagreb 5) Zatita na radu
dipl. ing.
zatite na radu
Opaska: Oznaka HZN (Clan Hrvatskog zavoda za norme)
Voditelj strunog usavravanja ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu:

mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.gra., prof. visoke kole.
5
V. teaj
6
TVZ
studeni 2008
Suvremeni sustavi i nove tehnologije instalacija

grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/2008)
Autori:
doc.dr.sc. Igor Balen, dipl.ing.stroj.
ovlateni inenjer, lan strucnog povjerenstva za izradu nacrta
tehnickog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveucilita u Zagrebu
mr.sc. Ivan Cetinic, dipl.ing.stroj.

profesor visoke kole, HZN/TO 541, HZN/TO 147/PO 10, Clan strucnog povjerenstva
za izradu nacrta tehnickog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada
Sveucilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet
7
V. teaj
8
TVZ
studeni 2008
Ovim Pravilnikom implementira se Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16.

prosinca 2002. o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se odnosi na:
obvezu vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja

zgrade predoi buduem vlasniku odnosno potencijalnom kupcu ili
najmoprimcu certifikat o energetskim svojstvima zgrade kojemu rok
valjanosti nije dui od 10 godina,
obvezu izdavanja i izlaganja certifikata o energetskim svojstvima
zgrade ne starijeg od 10 godina na jasno vidljivom mjestu, za zgrade
javne namjene ukupne korisne povrine vee od 1000 m2 koje koriste
tijela javne vlasti i zgrade institucija koje pruaju javne usluge velikom
broju ljudi (zgrade s velikim prometom ljudi).
Pravilnik je usko povezan sa sljedeim dokumentima s kojima je razvijen u paketu:
novi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

zgradama (NN 110/2008)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede i energetsko certificiranje zgrada (NN 113/2008)
Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/2008).
9
V. teaj
DIREKTIVA 2002/91/EC
Najprije nekoliko osnovnih podataka vezanih uz Direktivu 2002/91/EC pod nazivom The
energy performance of buildings (energetska svojstva zgrada). Taj dokument donesen od
strane Europskog parlamenta zapravo predstavlja okvir za racionalnu uporabu energije u
zgradama.
Sama Direktiva ne propisuje specifine energetske zahtjeve za zgrade i njihove tehnike
sustave niti propisuje metodologiju prorauna energetskih svojstava, ve to preputa
individualnim zakonodavstvima i inenjerskim savezima zemalja lanica EU. U Direktivi se,
meutim pojavljuju neke preporuke koje ne obvezuju zemlje lanice, ali im omoguuju lake
postavljanje zahtjeva za zgrade, ukoliko ih ele prihvatiti kao polaznu toku.
Ciljevi direktive navedeni su u lanku 1. te opisuju koja tehnika podruja trebaju razviti
zemlje lanice EU. Izmeu ostalog, to su:
minimalni zahtjevi na energetska svojstva za nove

i postojee zgrade kod nas novi Tehniki propis o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,
postupak energetskog certificiranja i ovlaivanja certifikatora kod
nas Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, Pravilnik o uvjetima i
mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko
certificiranje zgrada.
okvirna metodologija prorauna godinje energije za grijanje i
hlaenje zgrade (navodi se EN 13790 kao preporuena norma) kod
nas Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, Tehniki propis o
sustavima grijanja i hlaenja zgrada,
postupak redovite inspekcije sustava grijanja i klimatizacije, uz detaljni
pregled i procjenu uinkovitosti instalacije sustava grijanja s kotlovima
starijim od 15 godina.
10
TVZ
studeni 2008
U lanku 5. navodi se kako za nove zgrade ukupne korisne povrine od 1000 m2 na vie
treba analizirati mogunost koritenja:
daljinskog grijanja (ako je dostupno),

kogeneracijskog sustava,
dizalice topline (tip odabrati obzirom na vanjske klimatske uvjete),
obnovljivih izvora energije.
U lanku 7. navodi se kako rok valjanosti certifikata treba biti do 10 godina i kako zgrade
javne namjene (administrativne zgrade dravne i lokalne uprave, bolnice, banke, hoteli, kole,
fakulteti...) ukupne korisne povrine preko 1000 m2 trebaju istaknuti energetski certifikat na
jasno vidljivom mjestu za korisnike.
lanak 8. o inspekciji kotlova navodi kako je redovita inspekcija nuna za sve kotlove od
20 kW nazivnog uinka na vie, s tim da se za kotlove iznad 100 kW loene na kapljevita i kruta
goriva predlae inspekcija najmanje svake 2 godine, a za kotlove iznad 100 kW loene na plin
najmanje svake 4 godine.
Za sustave grijanja s kotlovima starijim od 15 godina treba provesti jedan temeljit
inspekcijski pregled itave instalacije s analizom stupnja korisnosti kotla i provjerom
dimenzioniranja kotla s obzirom na toplinske gubitke zgrade. Na temelju nalaza inspekcije
ovlateni strunjak treba dati miljenje o zamjeni kotla i/ili rekonstrukciji sustava grijanja.
U lanku 9. se, slino lanku 8., navodi kako je nuna redovita inspekcija sustava
klimatizacije (ukljuivo sustave hlaenja) za sve rashladne ureaje od 12 kW nazivnog uinka
na vie. Inspekcija takoer treba ukljuiti analizu uinkovitosti i provjeru dimenzioniranja s
obzirom na toplinska optereenja zgrade. Na temelju nalaza inspekcije ovlateni strunjak treba
dati miljenje o zamjeni i/ili rekonstrukciji sustava klimatizacije.
lanak 12. o informiranju korisnika, navodi kako je nuno dobro informirati korisnike
zgrada o razliitim metodama i mogunostima za racionalnu uporabu energije. Na zahtjev
zemlje lanice, Europska komisija se obvezuje podrati takve informacijske kampanje.
lanak 15. o provedbi, navodi kako je za donoenje paketa zakona, propisa i drugih
administrativnih mjera za provoenje Direktive krajnji rok 04.01.2006. za zemlje lanice EU, o
emu moraju pismeno izvijestiti Europsku komisiju.
11
V. teaj
Zemlje lanice s nedostatkom kvalificiranih i ovlatenih strunjaka imaju dodatni period od

3 godine za implementaciju lanaka 7., 8. i 9. Pri tom moraju unaprijed pismeno obavijestiti
Europsku komisiju uz prikladno objanjenje razloga za produljenje i dati vremenski raspored o
ispunjavanju zahtjeva po koracima.
Navedeni vremenski okvir trenutno ne obvezuje Hrvatsku, ali u procesu pristupnih
pregovora Hrvatska je obeala donoenje pripadajuih propisa u 3. kvartalu 2008. godine.
U prilogu se na jednoj stranici daje opi okvir za proraun energetskih svojstava, koji
ukljuuje nabrajanje pojedinih stavki koje svakako treba proraunati, nabrajanje pojedinih
alternativnih termotehnikih sustava ije koritenje treba razmotriti te nabrajanje osnovnih vrsta
zgrada za klasifikaciju.
PRAVILNIK O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU
Pravilnik je tijekom 2008. godine izradila skupina hrvatskih strunjaka u suradnji s

Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva.
lanak 2.
Pravilnikom se propisuju:
vrste zgrada za koje je potrebno izdati energetski certifikat, te izuzea

od energetskog certificiranja,
energetski razredi zgrada,
sadraj i izgled energetskog certifikata, izdavanje i rok vaenja,
energetsko certificiranje novih zgrada i postojeih zgrada koje se
prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing,
zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog
certifikata, nain izlaganja i energetsko certificiranje,
obveze investitora odnosno vlasnika zgrade,
postupak energetskog certificiranja,
registar izdanih energetskih certifikata zgrada.
12
TVZ
studeni 2008
lanak 5.
Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojea zgrada koja se prodaje,
iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su izuzete od obveze energetskog certificiranja
(lanak 6).
Podjela zgrada na vrste:
A) Stambene - s jednim stanom, zgrade u nizu, kue do 3 stana,
- s 3 i vie stanova, stambeni blokovi.
B) Nestambene (10 podvrsta, ukljuivo ostale zgrade).
lanak 6.
Energetski certifikat nije potreban za:
1. nove zgrade i postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na
leasing, koje imaju uporabnu korisnu povrinu manju od 50 m2;
2. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i
manje;
3. privremene zgrade izgraene u okviru pripremnih radova za potrebe
organizacije gradilita;
4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske
zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima
vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese;
5. zgrade namijenjene za odravanje vjerskih obreda;
6. jednostavne graevine utvrene posebnim propisom;
7. postojee zgrade koje se prodaju ili se pravo vlasnitva prenosi u
steajnom postupku u sluaju prisilne prodaje ili ovrhe;
8. postojee zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju branom drugu ili
lanovima ue obitelji;
9. zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu
vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske uinkovitosti
znailo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog
izgleda u skladu s predvienom spomenikom zatitom zgrade.
10. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 C.
13
V. teaj
lanak 7.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema
energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski
najnepovoljniji razred.
Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski
podaci odreeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj
dana grijanja.
Referentni broj stupanj dana grijanja iz stavka 3. ovoga lanka utvren je uz uvjet da je
unutarnja temperatura u zgradi 20C i da sezona grijanja zapoinje s padom vanjske
temperature ispod 12C te da sezona grijanja zavrava s porastom vanjske temperature iznad
12C i iznosi:
2900 za kontinentalnu Hrvatsku i

1600 za primorsku Hrvatsku.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i vie stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku.
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godinje, proraun
energetskih potreba se vri prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku.
14
TVZ
studeni 2008
lanak 8.
Energetski razredi zgrada utvreni su prema slijedeoj tablici:
Energetski razred QH,nd,ref - specifina godinja

potrebna toplinska energija za
grijanje u kWh/(ma)
A+ 15
A 25
B 50
C 100
D 150
E 200
F 250
G > 250
Energetski razredi grafiki se prikazuju na energetskom certifikatu zgrade strelicama s

podatkom o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj u kWh/(ma)
za referentne klimatske podatke na slijedei nain:
QH,nd,ref kWh/(m2a) Izraun
49
A+ d 15 B
A d 25
B d 50
C d 100
D d 150
E d 200
F d 250
G > 250
15
V. teaj
lanak 9.
Energetski certifikat zgrade ukljuuje odreivanje energetskog razreda zgrade prema
njezinim energetskim svojstvima odreenim na osnovi izraunate potrebne godinje specifine
toplinske energije za grijanje ze referentne klimatske podatke i omoguuje usporedbu zgrada u
odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i
svojstva ovojnice zgrade.
Energetski certifikat za nove zgrade ne sadri preporuke za ekonomski povoljno
poboljanje energetskih svojstava zgrade.
Za zgrade koje su odreene kao ostale vrste zgrada koje troe energiju ne odreuje se
energetski razred, ve se u energetskom certifikatu navode koeficijenti prolaska topline za
odreene graevne dijelove zgrade i usporeuju se s doputenim vrijednostima. Energetski
certifikat ovih zgrada ne sadri podatke o potrebnoj energiji kao niti preporuke za ekonomski
povoljno poboljanje energetskih svojstava zgrade.
lanci 11. i 12.

Energetski certifikat stambenih i nestambenih zgrada sadri pet stranica slijedeeg
sadraja:
Prva stranica energetskog certifikata sadri:

1.1. ope podatke o zgradi,
1.2. energetski razred zgrade na skali od A+ do G,
1.3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
1.4. podatke o zgradi.
Druga stranica energetskog certifikata sadri:

2.1. klimatske podatke,
2.2. podatke o termotehnikim sustavima zgrade,
2.3. podatke o potrebnoj energiji,
2.4. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne dijelove
zgrade.
16
TVZ
studeni 2008
Trea stranica energetskog certifikata sadri prijedlog mjera za poboljanje energetskih

svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane.
etvrta stranica energetskog certifikata sadri objanjenje tehnikih pojmova.
Peta stranica energetskog certifikata sadri detaljan opis propisa, normi i proraunskih
postupaka za odreivanje podataka navedenih u energetskom certifikatu.
lanak 13.
Energetski certifikat ostalih zgrada koje troe energiju sadri dvije stranice slijedeeg
sadraja:
Prva stranica energetskog certifikata sadri:

1.1 ope podatke o zgradi,
1.2. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
1.3. podatke o zgradi.
Druga stranica energetskog certifikata sadri:

2.1. klimatske podatke,
2.2.podatke o termotehnikim sustavima zgrade,
2.3. podatke o koeficijentu prolaska topline za odreene graevne dijelove
zgrade.
lanak 15.
Energetski certifikat se izdaje za cijelu zgradu.
Iznimno, energetski certifikat obvezno se izdaje za dijelove zgrade kada se radi o zgradi
koja je definirana kao zgrada s vie zona.
17
V. teaj
Iznimno, za postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, energetski
certifikat se moe izdati i za dio zgrade koji ini samostalnu uporabnu cjelinu zgrade kao to je
na primjer ured, stan ili slino.
Energetski certifikat se izrauje na osnovu izraunatih energetskih potreba i energetskog
pregleda.
Zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina moe imati samo jedan vaei energetski
certifikat.
Rok vaenja energetskog certifikata je 10 godina.
lanak 16.
Investitor nove zgrade duan je osigurati energetski certifikat zgrade prije obavljanja
tehnikog pregleda. Energetski certifikat se prilae zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.
lanak 19.
Vlasnik postojee zgrade duan je prilikom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili
njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina (pojedini stan, pojedinani uredski prostor i
sl.), odnosno leasinga, osigurati energetski certifikat zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na
uvid potencijalnom kupcu ili unajmljivau zgrade.
Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski
certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i sastavni je njegov dio.
lanak 23.
Zgrade javne namjene ukupne korisne povrine vee od 1000 m2 moraju imati energetski
certifikat izloen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade.
lanak 24.
Energetski razredi za postojee zgrade javne namjene odreuju se prema odgovarajuoj
metodologiji prorauna.
Za odreivanje energetskog razreda dodatno se mogu rabiti i podaci o energetskoj
potronji zgrade. Vlasnik/korisnik duan je osigurati raune o potronji energije prema namjeni
18
TVZ
studeni 2008
potronje (grijanje, hlaenje, i sl.) i vrsti izvora energije (el. struja, plin, i sl.) za period od
najmanje tri protekle uzastopne godine.
lanak 27.
Postupak energetskog certificiranja zgrade sastoji se od:
energetskog pregleda zgrade,

vrednovanja i/ili zavrnog ocjenjivanja radnji energetskog pregleda
zgrade,
izdavanja energetskog certifikata zgrade.
lanak 28.
Energetski pregled zgrade obvezno ukljuuje:
1. analizu graevinskih karakteristika zgrade u smislu toplinske zatite
(analizu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade),
2. analizu energetskih svojstava sustava grijanja i hlaenja,
3. analizu energetskih svojstava sustava klimatizacije i ventilacije,
4. analizu energetskih svojstava sustava za pripremu potrone tople
vode,
5. analizu energetskih svojstava sustava elektroinstalacija, rasvjete,
kuanskih aparata i drugih potroaa energije,
6. analizu upravljanja svim tehnikim sustavima zgrade,
7. potrebna mjerenja gdje je to nuno za ustanovljavanje energetskog
stanja i /ili svojstava,
8. analizu mogunosti promjene izvora energije,
9. analizu mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije i uinkovitih
sustava,
10. prijedlog ekonomski povoljnih mjera poboljanja energetskih svojstava
zgrade, ostvarive utede, procjenu investicije i period povrata,
11. izvjetaj s preporukama za optimalni zahvat i redoslijed prioritetnih
mjera koje e se implementirati kroz jednu ili vie faza.
19
V. teaj
Energetski pregled zgrade osim gore navedenog moe ukljuivati i druge radnje ovisno o
vrsti zgrade.
Energetski pregled zgrade provodi se u skladu s naelima iz metodologije za provoenje
energetskih pregleda i pravilima struke.
lanak 32.
Sve nove zgrade za koje se nakon 01. rujna 2009. godine podnosi zahtjev za izdavanje
akta temeljem kojega se moe graditi (graevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta) moraju
imati energetski certifikat.
Sve zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje
iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i koje
nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja, za koje je prijavljen poetak graenja nakon
01. rujna 2009. godine, moraju imati energetski certifikat.
Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata
moraju imati izraen i javno izloen energetski certifikat u roku od najdulje 36 mjeseci od
donoenja metodologije za provoenje energetskih pregleda.
Sve postojee zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing moraju imati
energetski certifikat zgrade dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom
pristupanja Republike Hrvatske u lanstvo EU.
20
TVZ
studeni 2008
Izgled certifikata za stambene zgrade (prve dvije stranice)
21
V. teaj
Izgled certifikata za nestambene zgrade (prve dvije stranice)
22
TVZ
studeni 2008
Izgled certifikata za ostale zgrade
23
V. teaj
Metodologija prorauna za stambene zgrade
24
TVZ
studeni 2008
25
V. teaj
26
TVZ
studeni 2008
Metodologija prorauna za nestambene zgrade
27
V. teaj
28
TVZ
studeni 2008
29
V. teaj
30
TVZ
studeni 2008
PRIJEDLOG MOGUIH MJERA ZA POBOLJANJE ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE
Dio mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade ukljuuje:
poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice primjenom

toplinske izolacije,
zamjenu ili poboljanje sustava grijanja i poveanje uinkovitosti,
zamjenu ili poboljanje sustava klimatizacije i poveanje uinkovitosti,
zamjenu ili poboljanje sustava pripreme tople vode,
promjenu izvora energije gdje je to ekonomski i ekoloki isplativo,
uvoenje obnovljivih izvora energije
(suneva, geotermalna, biomasa i dr.),
poboljanje uinkovitosti sustava elektroinstalacija i kuanskih
aparata,
racionalno koritenje vode,
upravljanje energetikom openito.
Predloene mjere za strojarske instalacije uz manju investiciju (do 5000 kn/100m2):
ugraditi termostatske ventile na radijatore,

izolirati cijevi za toplu vodu i spremnike tople vode,
hidrauliki uravnoteiti sustav centralnog toplovodnog grijanja,
redovito servisirati i podeavati sustav grijanja i hlaenja,
ugraditi automatsku regulaciju, kontrolu i nadzor energetike zgrade.
Predloene mjere za strojarske instalacije uz veu investiciju (preko 5000 kn/100m2):
sanirati i obnoviti dimnjak,

centralizirati sustav grijanja i pripreme potrone tople vode,
analizirati sustav grijanja i hlaenja u kui i po potrebi ga zamijeniti
energetski uinkovitijim sustavom (modernizacija postojeeg kotla,
ugradnja novog kotla, promjena izvora energije) te ga kombinirati s
31
V. teaj
obnovljivim izvorima energije (suneva energija, biomasa,

geotermalna energija),
rekuperacija otpadne topline,
ugradnja centralnog nadzornog i upravljakog sustava,
ugradnja solarnog sustava za zagrijavanje potrone
tople vode - ukoliko se zagrijavanje vode vri konvencionalnim
izvorima energije ugraditi sustav sa sunanim kolektorima.
TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE
Dijelovi novog Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

zgradama donose neke novosti na koje treba skrenuti panju, a tiu se direktno strojarske
struke. Sam Tehniki propis, izmeu ostalog, odreuje zahtjeve za nove i postojee zgrade za
najveu doputenu potrebnu toplinu za grijanje svedenu na jedinicu korisne povrine, odnosno
korisnog volumena grijanog dijela zgrade koji su povezani s Pravilnikom o energetskom
certificiranju.
lanak 8.
Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti
projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici
plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(ma)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije
vea od vrijednosti:
za f0 0,20 QH,nd = 51,31 kWh/(ma)

za 0,20 < f0 < 1,05 QH,nd = (41,03 + 51,41f0) kWh/(ma)
za f0 1,05 QH,nd = 95,01 kWh/(ma).
gdje je f0 = A/Ve (m-1).
32
TVZ
studeni 2008
lanak 9.
Nestambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti
projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici
obujma grijanog dijela zgrade, QH,nd [(kWh/(ma)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vea
od vrijednosti:
za f0 0,20 QH,nd = 16,42 kWh/(ma)

za 0,20 < f0 < 1,05 QH,nd = (13,13 + 16,45f0) kWh/(ma)
za f0 1,05 QH,nd = 30,40 kWh/(ma).
gdje je f0 = A/Ve (m-1).
lanak 10.
Ogranienja godinje potrebne toplinske energije za grijanje iz odredbi lanaka 8. i 9.
ovoga Propisa ne primjenjuju se na:
zgradu koje najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje

podmiruje iz individualnih obnovljivih izvora energije,
zgradu kod koje se vie od polovice toplinskih gubitaka nadoknauje
unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa.
lanak 11.
Za grijanje zgrada nije doputeno rabiti sustave elektrootpornog grijanja. (stupa na snagu
31. prosinca 2015. godine!)
33
V. teaj
lanak 14.
(1) Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a),
izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda
prorauna po mjesecima, uz slijedee uvjete:
za proraun gubitaka topline, QH,ht, za zgradu s uvedenim sustavom
za klimatizaciju i nestambenu zgradu gospodarske namjene za
unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H, primjenjuje se projektom
predviena vrijednost;
za proraun gubitaka topline, QH,ht, za stambenu zgradu i nestambenu
zgradu javne namjene koja nema uveden sustav za klimatizaciju
pretpostavlja se da unutarnja projektna temperatura grijanja iznosi
int,set,H = 20 C;
u sluaju grijanja s prekidima (nestambene zgrade javne ili
gospodarske namjene), gubici topline, QH,ht, raunaju se tako da se
unutarnja projektna temperatura grijanja zamijeni s osrednjenom
unutarnjom temperaturom; projektno trajanje prekida grijanja kod
nestambenih zgrada javne namjene iznosi 7 sati s unutarnjom
projektnom temperaturom 16 C, a za nestambene zgrade
gospodarske namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz
projekta;
unutarnji dobici topline, Qint, raunaju se s vrijednou 5 W/m plotine
korisne povrine zgrade, ako drugim propisom nije drukije odreeno;
kod prorauna solarnih dobitaka topline, Qsol ne uzimaju se u obzir
neprozirne plohe vanjskih graevnih dijelova koje su izloene sunevu
zraenju, a kod prozirnih povrina potrebno je uzeti u obzir mjeru
zasjenjenosti;
kod prorauna koeficijenta toplinskog gubitka provjetravanjem, Hve,
broj izmjena zraka, n, odreuje se prema HRN EN ISO 13789 za
srednju razinu nepropusnosti za zrak omotaa zgrade. Ako ne postoje
toniji podaci, dodatni tok zraka uslijed vjetra i uzgona, Vx, moe se
raunati s vrijednosti Vx = 0,2Ve (m/h);
za efektivni toplinski kapacitet, Cm (W.h/K), grijanog dijela zgrade, koji
se koristi kod utvrivanja stupnja iskoritenja dobitaka topline,
dozvoljeno je koristiti pribline vrijednosti dobivene pomou izraza Cm
34
TVZ
studeni 2008
= 15Ve [Wh/(mK)], za zgrade s preteno laganim unutarnjim

zidovima, sputenim stropovima, te za visoke hale, odnosno pomou
izraza Cm = 50Ve [Wh/(mK)], za zgrade s masivnim unutarnjim i
vanjskim zidovima bez sputenih stropova.
Primjenu ovih priblinih izraza treba navesti u dijelu projekta kojim se daje tehniko
rjeenje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu;
kod prorauna gubitaka topline prostor garae s kojim granii grijana

prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor.
(2) Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade, QC,nd (kWh/a),

izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda
prorauna po mjesecima.
lanak 21.
(1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj
borave ili rade ljudi treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1 ako nije drukije
propisano.
(2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad
i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od
najmanje n = 0,2 h-1.
(3) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka mora
biti vei u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno:
da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili
zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili
kuhanje s otvorenim plamenom.
35
V. teaj
lanak 35.
(1) Proraun energetskih svojstava dijela zgrade glede racionalne uporabe
energije te toplinske zatite moe se izraditi za dio zgrade kao za
samostalnu zgradu (toplinska zona) ako se taj dio od preostalog dijela
zgrade razlikuje:
1. u pogledu namjene (stambena-nestambena),
2. u vrijednosti unutarnje projektne temperature za vie od 4C,
3. u pogledu uporabljenog termotehnikog sustava,
4. po reimu uporabe termotehnikih sustava.
(2) U sluaju kada se proraun energetskih svojstava dijelova zgrade radi

odvojeno i kada je razlika temperature grijanja do 4 C smatra se da kroz
razdjelne plohe izmeu tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova
plotina se ne uzima u obzir kod izraunavanja oploja grijanog dijela
zgrade.
lanak 37.
U sluaju panelnog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva
graevnog dijela, koji se nalaze izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog
dijela zgrade, ne smije biti vei od 0,35 W/(mK).
lanak 39.
Ogrjevno tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih povrina samo ako je ono
sa stranje strane zatieno oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U [W/(mK)], te obloge
nije vei od 0,9 W/(mK).
lanak 40.
Ogrijevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, mora imati ugraen element za regulaciju
topline (npr. termostatski ventil) kada je korisna plotina neto podne povrine prostorije vea od
6 m.
36
TVZ
studeni 2008
lanak 41.
Projektom novog odnosno projektom rekonstrukcije postojeeg termotehnikog sustava s
razdiobom topline i razvodom tople vode za grijanje ukljuivo armatura, potrebno je predvidjeti
toplinski izolirane vodove odnosno armaturu. Najmanja debljina toplinske izolacije iz stavka 1.
ovoga lanka propisana je na sljedei nain i iznosi:
2/3 promjera cijevi, a najvie do 100 mm za vodove odnosno armaturu

u prostoru zgrade u kojemu se ne odrava kontrolirana temperatura;
1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u
zidovima i utorima u meukatnoj konstrukciji, na mjestu krianja
vodova, kod sredinjih razdjeljivaa ogrjevnog medija;
1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u
prostoru zgrade u kojemu se odrava kontrolirana temperatura;
6 mm (moe se izostaviti kod postavljanja zvune izolacije u
meukatnoj konstrukciji prema prostoru zgrade u kojemu se odrava
kontrolirana temperatura za vodove i armature u povrinskom sloju
poda).
Za prikljuni ogranak nema zahtjeva za primjenu toplinske izolacije.

Navedeni podaci su svedeni na toplinsku vodljivost izolacije 0,035 W/(mK). Toplinsku
izolaciju s toplinskom vodljivou veom od 0,035 W/(mK) potrebno je proraunati na potrebnu
debljinu prema priznatim pravilima struke.
lanak 42.
Prilikom projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije postojeeg sustava sa
spremnikom za akumulaciju topline (tople vode), treba izvesti sustav s postavljenom izolacijom
spremnika debljine najmanje 50 mm i to tako da se na najmanju mjeru svedu toplinski gubici
prikljunih vodova i armature (prema lanku 41).
lanak 43.
37
V. teaj
Prilikom ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimatizacije, odnosno prilikom
opsene rekonstrukcije postojeeg sustava, specifina apsorbirana elektrina snaga novo-
ugraenih ventilatora u sustav treba biti najmanje klase I prema HRN EN 13779:2008.
lanak 44.
Povrat topline iz odlaznog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su ispunjeni
kumulativno sljedee uvjeti:
ventilira se mehanikim ureajem,

broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, vei je od 0,7 h-1,
protok (vanjskog) zraka prelazi ukupno 2500 m/h.
lanak 45.
(1) Za nove stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice obvezno je
koristiti centralno postrojenje za pripremu topline.
(2) Iznimno, centralno postrojenje za pripremu topline nije obvezno za:
zgrade s prikljukom na daljinsko grijanje,
zgrade sa sustavima grijanja loenim na plin,
ako godinja potreba za toplinskom energijom za grijanje zgrade
po 1 m plotine korisne povrine zgrade na kojoj se odrava
kontrolirana temperatura ne prelazi 25 kWh/(ma),
kue u nizu.
38
TVZ
studeni 2008
lanak 51.
(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu
energije i toplinsku zatitu sadri tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava
zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite, proraun
godinje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne
klimatske podatke, proraun godinje potrebne toplinske energije za
hlaenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaenje za stvarne
klimatske podatke, program kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te
Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske
energije za hlaenje, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
(2) Tehniki opis sadri podatke o:

lokaciji i namjeni zgrade,
koritenim meteorolokim parametrima,
podjeli zgrade u toplinske zone ako je zgrada podijeljena u toplinske
zone,
geometrijskim karakteristikama zgrade/zone (oploje i obujam grijanog
dijela zgrade, faktor oblika zgrade, plotina korisne povrine zgrade,
udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja),
vrsti izvora energije za grijanje i hlaenje te sustavu grijanja
odnosno hlaenja,
vrsti, nainu uporabe i ueu obnovljivih izvora energije u
podmirenju potrebne topline za grijanje ako je predviena
uporaba obnovljive energije za grijanje,
predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje pregrijavanja
prostora zgrade tijekom ljeta,
uvjetima i nainu skladitenja i ugradnje graevnih proizvoda koji su
od utjecaja na toplinska svojstva,
sastavu pojedinih graevnih dijelova zgrade,
ugraenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racionalne
uporabe energije za grijanje i hlaenje te toplinske zatite zgrade.
39
V. teaj
(3) Proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i

toplinske zatite sadri:
dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga Propisa i to, kako za
pojedine graevne dijelove, tako i za zgradu kao cjelinu,
ulazne podatke koji su posluili kao podloga kod proraunavanja.
(4) Program kontrole i osiguranja kvalitete sadri:

popis graevnih i drugih proizvoda koji se ugrauju u zgradu, a koji se
odnose na ispunjavanje zahtjeva iz tehnikog rjeenja zgrade u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu zgrade sa
zahtijevanim svojstvima,
pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih
rezultata kojima e se dokazati sukladnost zgrade zahtjevu racionalne
uporabe energije i toplinske zatite,
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom
graenja zgrade, a koji imaju utjecaj na postizanje odnosno
zadravanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava
zgrade i ispunjavanje zahtjeva u odnosu na racionalnu uporabu
energije i toplinsku zatitu zgrade,
uvjete odravanja zgrade u odnosu na ispunjenje zahtjeva racionalne
uporabe energije i toplinske zatite za projektirani vijek uporabe
zgrade,
druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim
Propisom i posebnim propisima,
popis tehnikih specifikacija.
(5) Nacrti sadre:

shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom granicom
izmeu prostora razliitih temperatura, te granicom temperaturnih
zona,
ucrtane granice i oznake sastava graevnih dijelova zgrade,
smjetaj elemenata sustava zatite od pregrijavanja tijekom ljeta.
40
TVZ
studeni 2008
(6) Sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske

energije za hlaenje zgrade propisan je u Prilogu D ovoga Propisa.
(7) Glavni projekt moe sadravati i druge podatke ovisno o vrsti zgrade.
(8) Iznimno za odreene vrste zgrada, kada je to odreeno posebnim

propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji,
izrauje se poseban projekt u odnosu na racionalnu uporabu energije i
toplinsku zatitu zgrade.
lanak 52.
(1) Za zgrade s plotinom korisne povrine veom od 1000 m, zahtjevu za
izdavanje graevinske dozvole, odnosno potvrdi glavnog projekta obvezno
se prilae elaborat tehnike, ekoloke i ekonomske izvedivosti alternativnih
sustava za opskrbu energijom, naroito decentraliziranih sustava opskrbe
energijom koritenjem obnovljivih izvora energije, kogeneracijskih sustava,
daljinskog ili blokovskog grijanja, sustava s dizalicama topline te sustava s
gorivnim elijama.
(2) Elaborat se izrauje na temelju podataka iz studije primjenjivosti

alternativnih sustava, a podaci iz elaborata slue za izradu glavnog projekta.
(3) Studija se objavljuje na slubenim internetskim stranicama Ministarstva.
lanak 53.
(1) Glavni projekt kojim se daje tehniko rjeenje za grijanje za zgrade iz
lanka 10. podstavka 1. obvezno sadri i tehniko rjeenje uporabe
individualnih obnovljivih izvora energije za grijanje.
(2) Glavni projekt kojim se daje tehniko rjeenje za grijanje za zgrade iz

lanka 10. podstavka 2. obvezno sadri i dokaz o uporabi unutarnjih izvora
topline iz tehnolokog procesa za potrebe grijanja.
41
V. teaj
42
TVZ
studeni 2008
Proizvodna plinska platforma Ivana D
Autor:
mr.sc. Zvonimir Despot, dipl. ing. gra.
prof. visoke kole
Tehnicko veleuilite u Zagrebu
43
V. teaj
44
TVZ
studeni 2008
Satelitska platforma IVANA-D izgraena je na temelju

graevinske dozvole Klasa: UP/I-361-03/00-01/11,
GRAENJE Ur. broj: 526-04-00-02 od 9. kolovoza 2000., koju je
PROIZVODNE PLINSKE izdala Republika Hrvatska, Ministarstvo gospodarstva,
10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Uprava za
PLATFORME energetiku i rudarstvo i na temelju Suglasnosti koju je
IVANA D izdala Republika Hrvatska, Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza, Uprava pomorstva, Zagreb, Prisavlje 14.
Autor: Nikola Despot, dipl.ing.stroj. INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb Dokumentaciju za dobivanje graevinske dozvole izradio
ISTRAIVANJA I PROIZVODNJA
je Inenjering za naftu i plin, d.o.o., Zagreb u suradnji s
NAFTE I PLINA
SLUBA ZA IZGRADNJU OBJEKATA
tvrtkama NAO a.r.l. Ravenna i suradnicima te tvrtke
Tecon i Basis SRL, Milano.
Platforma se sastoji od:

Naziv graevine: PROIZVODNO-
SABIRNO-OTPREMNI SUSTAV Postolja
PLINSKOG POLJA IVANA Postolje je jednostopna elina konstrukcija
Objekt: PLATFORMA IVANA-D sastavljena od krunog stupa i okvira u
Lokacija: Sjeverni Jadran osnovici, koji sadri etiri rukavca (vodilice za
Lokacija se nalazi oko 45 km izvan obale pilote) postavljena u kvadrat od 5,5x5,5 m.
kod Pule na slijedeim koordinatama Osnovne su karakteristike jednostopne
(WGS 84 sustav): konstrukcije, sveukupna visina 50,3 m,
- sjeverna irina 44 47 02,661 promjer na dnu (el. -41,5 m) 2500 mm i
- istona duina 13 15 31,493 dimenzija na vrhu (el. +9,0 m) 1800 mm.
gdje je dubina mora 41,5 m.
etiri obodna pilota Privez za brod

Piloti su vanjskog promjera 30(762 mm) i
sputaju se u izbueni kanal buotine od Platforma je opremljena pristanom
cca 92 m, a prsten izmeu pilota i kanala amaca u obliku slova L, koji se montira
buotine mora se zacementirati. Svaki na glavnom stupu nakon dovretka
pilot je izraen od devet sekcija koje se temeljenja.
meusobno spajaju navojnim spojem tipa
RL-4 Vetco.
45
V. teaj
Prijelazni kalem Palube

Palube se sastoje od cijevnih elemenata i
Prijelazni kalem ini prijelaz izmeu elinih greda sa slijedeim dimenzijama:
jednostopnog postolja i etveronone - glavna paluba (visina +17,5 m): 10x11m
palubne konstrukcije, a opremljen je s dva na kojoj se nalazi proizvodni separator,
poloajna klina za navoenje palube sustav za odailjanje istaa, sustav
tijekom montae na moru. instrumentalnog zraka (spremnik zraka i
sua), dizalica, fotonaponska ploa,
upravljaka ploa glave buotine i sustav
hidraulike (montiran u upravljakoj ploi
glave buotine).
- mezanin paluba (visina +14,5 m) OPSEG RADOVA NA GRAEVINI

gdjese nalazi glava buotine, skid metanola (spremnik, - pozicioniranje buae jack-up platforme
pumpe i filteri) i skid za filtraciju tehnoloke vode. - tegalj postolja
- podrumska paluba (visina +12 m): 6x6m na kojoj se nalazi - dizanje i uspravljanje postolja
drenani spremnik i plamenik za spaljivanje
(horizontalna baklja). - buenje ,ugradnja i cementacija pilota 30(762 mm)
Platforma je spojena sa slijedeim cjevovodima: - montaa priveza za brod
- podmorski cjevovod 6(168,3 mm) za otpremu plina - montaa prijelaznog kalema (meukomad)
prema platformi IVANA-E. - buenje i ugradnja uvodnih cijevi 20 (508 mm)
- podmorski cjevovod 2 (60,3 mm) za dovod - buenje i opremanje buotine Ivana D1 dir.
instrumentalnog zraka s platforme IVANA-E.
- podmorski cjevovod 3 (88,9 mm) za otpremu tehnoloke - montaa paluba (procesni dio)
vode prema platformi IVANA-E. - zavrni radovi
Maksimalna proizvodnja plina na platformi je 170 ooo Izvoai radova:
m/dan. Saipem, Crosco, Brodospas, INAgip, Baker Hughes Inteq.,
Viktor Lenac.
Pozicioniranje buae jack-up platforme Tegalj postolja

Pozicioniranje buae platforme izvedeno je DGPS Postolje je izgraeno u brodogradilitu Viktor Lenac u
metodom (diferencijalna GPS metoda), tako da je GPS Rijeci. Ono slobodno pluta na povrini vode s dva
ureaj bio postavljen na pominoj konzolnoj nasuprotna rukavca (zabrtvljena membranama) i
podkonstrukciji-cantilever-u (u obliku izvuene ladice) s krunog stupa koji je s donje strane zabrtvljen
buaim tornjem. Buaa platforma je uz pomo tri membranom, a s gornje strane je zavaren poklopac s
broda tegljaa dovedena na mjesto koje je zadano ventilom za punjenje stupa vodom prilikom dizanja i
koordinatama (uz odstupanje od 3 m). ventilom za oduak.
GPS ureaj je primao signale od satelita, ija je putanja Druga dva rukavca su nezabrtvljena i stoga je jedan
poznata i GPS ureaja koji su bili postavljeni na slobodno potopljen i potpuno uronjen, a drugi je izvan
poznatim tokama. vode.
Bazni GPS ureaji su bili postavljeni na 3 toke koje su Tegalj je obavljen do mjesta pozicioniranja buae jack-up
poznate po koordinatama i to dvije u Italiji i jedna na platforme LABIN.
platformi IVANA_A.
46
TVZ
studeni 2008
Dizanje i uspravljanje postolja

Dizanje i uspravljanje postolja platforme uvjetovano je
vremenskim prilikama na moru.
Da bi se pristupilo operaciji bilo je potrebno primiti
vremensku prognozu koja mora biti povoljna za
slijedeih 48 sati (ograniavajua visina valova iznosi 1,5
m).
Proces dizanja i uspravljanja postolja:
- S dva broda usmjeriti postolje na pravac dizanja.
- Osloboditi brod na prednjem dijelu postolja i taj dio
postolja povezati s uadi za uspravljanje na podiznu
napravu ureaja za buenje buae platforme LABIN.
- Teglja koji je povezan s povratnim uetom kojim se
upravlja postoljem tijekom uspravljanja povezati sada sa
slobodnim tegljaem radi osiguranja dizanja.
47
V. teaj
Prikljuiti cijevi na ventile smjetene na vrnom poklopcu

jednostopa te otvoriti ventil za punjenje vodom i ventil za
oduak.
Podii vrh postolja radi postizanja poetnog zakretanja od
30.Optereenje kuke (pomino koloturje-top drive) na
buaem tornju u tom poloaju dosezalo je 64t.
Nadziralo se pridravanje na tegljakom uetu (S/V
Victor) i lagano otputalo ue s tegljakog vitla, ako je
optereenje poraslo iznad 15t.
Napunjeno je oko 20 m vode u stup uz stalno nadziranje
sile pridravanja na uetu tegljakog vitla. U ovoj fazi
zahvata optereenje na kuki opada jer konstrukcija sve
vie uranja.Nastavlja se podizanje vrha jednostopa s
optereenjem kuke koje ostaje gotovo nepromjenjeno i
ispod 60t, a stalno se nadzirala sila pridravanja na
tegljakom uetu dok jednostop ne dosegne kut od 50.
Tada se u jednostopu povea balast vode za 20 m (ukupan

balast 40 m ) i stalno nadzire sila pridravanja u uetu
tegljakog vitla.Optereenje na kuki opada do priblino 40t.
Nastavlja se podizanje vrha jednostopa s optereenjem
kuke koje ostaje gotovo nepromijenjeno oko 40t, a stalno se
nadzire sila pridravanja tegljakog ueta dok jednostop ne
dosegne kut od 80.
Tada se u jednostop povea balast vode za 10 m (ukupan
balast 50 m), optereenje na kuki raste do priblino 65t,
ue za pridravanje se oslobaa, a jednostop dolazi u
vertikalan poloaj.
Sputa se kuka (pomino koloturje-top drive) buaeg tornja
dok se jednostop ne spusti na morsko dno.
KUT PODIZANJA BALAST (t) MAX. VERTIKALNA SILA TERET PODIZANJA

JEDNOSTOPA PRIDRAVANJA (t) (t)
10 - 10 58
20 - 10 61
30 - 10 64
40 20 10 54
50 20 10 56
60 40 10 37
70 40 10 41
80 40 10 42
90 50 NEMA PRIDRAVANJA 65
90 50 TERET NA MORSKOM DNU 15
Sada se jednostop na povrini zabravi uz buau platformu LABIN i
provjeri se geodetska kontrola njegove vertikalnosti. S dvije eline uadi
na ijem su kraju stezai jednostop je objeen na konzolnu
podkonstrukciju (cantilever) buae platforme LABIN, te u zabravljenom
okviru dodatno uvren drvenim klinovima i spreman za izradu buotina
za pilote.
48
TVZ
studeni 2008
Buenje/ugradnja/cementacija pilota 30 (762 mm)

Postupak temeljenja postolja, odnosno buenje,
ugradnja i cementacija pilota, zahtjevao je
slijedee:
- Tono odreeni redoslijed izvoenja radova ( 4
pilota);
- Tehnologiju izrade buotina, s obzirom na
meusobnu udaljenost i buenje kanala buotine
velikog promjera;
- Tehnika ugradnje pilota 30;
- Tehnologija cementacije pilota u dva stupnja.
Cijevi pilota s opremom dopremane su barom u

nekoliko navrata u toku izvoenja radova i
iskrcavane na buau platformu LABIN.
Redosljed izvoenja radova

Redosljed izvoenja radova odabran je tako da se prvo radio
vanjski pilot, zatim dijagonalno suprotni unutarnji pilot, pa
piloti lijevo i desno od jednostopa. Dakle redosljed je bio
odabran na temelju udaljenosti papua nogu buae
platforme (cca 15m do postolja), te meusobne udaljenosti
pilota postolja (5,5 m), u cilju bolje sigurnosti/stabilnosti
temeljenja postolja u odnosu na buau platformu.
Treba napomenuti da se nakon buenja, ugradnje i
cementacije prvog pilota prilo demontai (rezanju) eline
uadi koja su drala jednostop, te se potom obavila
demontaa grede za koju su bile privrene uadi.
Ustanovljeno je da je postolje stabilno i sigurno pa su
nastavljeni radovi na buenju, ugradnji i cementaciji
preostalih pilota prema gore navedenom rasporedu.
49
V. teaj
Tehnologija izrade buotine za pilote

S obzirom na meusobnu udaljenost i buenje kanala
buotine velikog promjera primjenjen je slijedei reim
buenja:
- optereenje na dlijetu: 2-5 t
- okretaji: 60-70 RPM
- kapacitet buenja: 1500 l/min (maks.)
Sastav alata za buenje:
- dlijeto 26 (660,4 mm)
- proiriva 36 (914,4 mm)
- teka ipka 8 (209,6 mm), 1 kom.
- stabilizator 36 (660,4 mm)
- teke ipke 8 (209,6 mm), 5 kom
- teke buae ipke 5 (127 mm), do vrha vrtaeg stola
Maksimalno ostvarena mehanika brzina buenja iznosila je

5-6 m/h, u cilju spreavanja stvaranja velikih kratera na
morskom dnu, te proirenja i kaverni uzdu kanala
buotine promjera 36. Buenje je obavljeno uz otvorenu
cirkulaciju na morskom dnu, morskom vodom uz
utiskivanje viskoznih epova isplake, nakon svake
zabuene buae ipke. Na konanoj dubini od cca. 96 m
ispod morskoga dna napravljena je zamjena s isplakom
na bazi morske vode i usljedilo je vaenje buaeg alata
radi ugradnje pilota.
Ugradnja pilota 30, odnosno cijevi 30x 1, kvalitete elika
API 5L X52, s navojnim spojem RL-4 Vetco; gdje je na 1.
cijev navarena cementaciona peta; od ukuono 9
cijevi.Dubina ugradnje pilota u buotinu iznosila je cca.
92m (dakle 4m sigurnosnog razmaka od dna izbuenog
kanala buotine). Zadnja cijev (br.9) ugraivala se sa
specijalnom alatkom (running tool) na tekim buaim
50
TVZ
studeni 2008
ipkama , tako da je zadnja cijev imala RL-4 lijevi navoj kao i

navedena alatka, te se tako s njome odsjelo na lijevak
rukavca (na poziciji od 16,2 m od morskog dna) i odpojilo od
zadnje cijevi.
Cementacija pilota 30. Promjer kanala buotine je 36, te s
obzirom na eventualna mogua proirena projektirana je
ukupna koliina cementne kae uz dodatak 200% vika za
volumen kanala buotine u morskom dnu: 55,3 m (72,9 t) i
za prstenasti prostor izmeu rukavca i pilota u visini od 16,2
m: 6,5 m (8,5t), s time da se uz tono praenje povrata
cementne kae na morsko dno, s pomou ROV-a (podvodne
robot kamere) prilagodila koliina potiskivanja cementne
kae. Projektirana specifina gustoa cementne kae je 1,91
kg/l.
Cementacija se izvodila u 2 stupnja: Nakon iskustva s cementacijom prvog pilota utroak cementa
1. stupanj kroz buae ipke i brtveni rukavac (koji ulazi u se kod ostalih pilota smanjio.
cementacionu petu), od dna pilota do razine morskog dna, Pregled utroka cementa:
2. stupanj preko ugraenih cementacionih linija, odnosno - 1. pilot : 130 t
preko naknadno sputenih cijevi tubinga 2 3/8 za - 2. pilot : 75 t
popravak cementacije u prstenasti prostor izmeu pilota i - 3. pilot : 58 t
rukavca jednostopa.
- 4. pilot : 73 t
Tehniko- tehnoloka problematika tijekom izvoenja operacije
cementacije: Ukupno : 336 t
- gubici cementne kae u ugljenim slojevima, Nakon svake operacije cementacije pojedinog pilota uzeti su
uzorci cementne kae i poslani na laboratorijsku analizu
- loi vremenski uvjeti za rad s podvodnom robot kamerom, (ispitivanje vrstoe cementnog kamena nakon odreenog
radi praenja povrata cementne kae, vremenskog perioda), koja je bila zadovoljavajua.
- problemi s gumama- razdijeljivaima (1. i 2. stupnja
cementacije), to je uvjetovalo nekoliko popravaka
cementacije 2. stupnja (sve do konanog povrata cementne
kae preko rukavca).
51
V. teaj
Montaa priveza za brod ( boat landing )

Nakon zavrene cementacije pilota pristupilo se rezanju
gornjeg dijela jednostopa (priprema za zavarivanje
prijelaznog kalema) i rezanje uki koje su sluile za dizanje.
Bara za opremanje primaknuta je jednostopu i kranskom
dizalicom buae platforme je dignut s bare privez za brod i
vijcima spojen na jednostop.
Montaa prijelaznog kalema (meukomad, transition
spool)
Nakon izrade skele na jednostopu za zavarivanje prijelaznog
kalema bara je primaknuta jednostopu i dizalicom je s nje
skinut kalem i nakon njegovog postavljanja na jednostop
zapoelo je njihovo spajanje zavarivanjem.Kompletni radovi:
tegalj postolja, pozicioniranje buae platforme, dizanje i
uspravljanje postolja, buenje, ugradnja i cementacija pilota,
montaa priveza za brod i montaa prijelaznog kalema
trajali su 31 dan.
Buenje i ugradnja uvodnih cijevi 20 (508 mm)

Kao preduvjet izgradnji buotina bilo je potrebno buiti i ugraditi
uvodne cijevi 20 (508 mm) u svrhu prekrivanja povrinskih
rastresitih slojeva na morskom dnu. S obzirom na mogunost
izrade dvije buotine na ovom tipu monopod platforme (2
slota), izbueno je i ugraene su uvodne cijevi za 2 buotine:
- D1 slot: bueno do 178 m od vrtaeg stola/ugraena uvodna
cijev do 165m,
- D rezervni slot: bueno do 183 m od vrtaeg stola i ugraena
uvodna cijev do 178 m.
Primjenjena tehnologija buenja i cementacije (samo do razine
morskog dna) uvodnih cijevi bilo je slina kao i za pilote.
52
TVZ
studeni 2008
Izgradnja buotine Ivana D1

Nakon ugradnje uvodnih cijevi (D1 i D rezervni slot), pristupilo
se izgradnji buotine Ivana D1 (slot D1; dok je D rezervni slot
ostao za mogunost izgradnje i druge buotine ukoliko se za
to ukae potreba).
Buotina je izbuena kao koso-usmjerena do dubine od 863 m
(uz maksimalni kut inklinacije od 58) i opremljena za
proizvodnju za cca manje od mjesec dana.
Montaa paluba (procesni dio)
Nakon zavrene izgradnje buotine D1, palube s procesnim
dijelom dotegljene su barom Brodospasa iz brodogradilita
Viktor Lenac, montirane na dva klina kalema dizalicom broda
MICOPERI 30 i s etiri kutna zavara spojeni s kalemom.
Uslijedio je postupak tzv. Hook-up, odnosno priprema platforme
za proizvodnju, uz spajanje plinovoda (prethodno
poloen)prema platformi Ivana E.
Na platformi postoje slijedee jedinice :

- Sustav glave buotine
Iz te jedinice struja plina se alje pomou jedne cijevi od 3 u
jedinicu sustav separatora.
- Sustav separatora
Obuhvaa jedan proizvodni separator gdje se sadrana tekua
voda odvaja od struje plina. Iza separatora na prigunom
ventilu plin se reducira na 50 bar.
- Sustav metanola
Mjesto ubrizgavanja metanola je iza prigunog ventila.
Ubrizgavanje metanola je nuno tijekom faze pokretanja jer
plin ekspandira, sa statikog tlaka vieg od protonog i
temperatura opada na neku vrijednost ispod temperature
formiranja hidrata (temperatura stvaranja hidrata je 16 C).
Iz jedinice separatora plin se transportira podmorskim - Sustav plamenika za spaljivanje i ispuha

plinovodom 6 na platformu IVANA E, a od tamo zajedno sa Ova jedinica obavlja funkciju plamenika za spaljivanje i
plinom koji dolazi iz platformi IVANA B i IVANA E, plin odlazi
na platformu IVANA A. oduka.Prikuplja plin i sigurno ga odvodi u atmosferu kada
se pojave uvjeti blokade u sluaju nude, nakon ega
Sustav za odailjanje istaa
slijedi rastereenje sustava. Jedinica se koristi za
Slui za periodiko ienje i nadzor podmorskog cjevovoda 6 neprekidno oduivanje metanolskih para.Proizvodnja plina
za otpremu plina pomou istaa (pigging).Sustav se sastoji
od otpremne istake stanice prikljuene na otpremni se odvodi na tu jedinicu kad se zahtijeva funkcija
pomorski plinovod prema platformi IVANA E. plamenika za spaljivanje radi otklanjanja ostatne vode i
krutih estica te ienje buotinskih cijevi i cjevovoda prije
Sustav za filtraciju tehnoloke vode
normalnog pogona. Sustav obuhvaa sustav pilot plamena
Tekua faza odvojena od plinske struje i prikupljena na dnu
separatora (voda i ugljikovodici) alje se pod regulacijom za osiguranje odgovarajueg zapaljenja plina, koji se
razine u jedinicu-Sustav za filtraciju tehnoloke vode gdje se napaja plinom niskog tlaka (boce s propanom).
prije isporuke na platformu IVANA E pomou podmorskog - Sustav za odvodnjavanje
cjevovoda 3,odvija filtracija u filterima tehnoloke vode. Prikuplja i prazni oborinsku kanalizaciju i povremeno zauljenu
Sustav za filtraciju tehnoloke vode obrauje tehnoloku vodu kanalizaciju.
radi stjecanja uvjeta kako bi se voda smjela ispustiti u more
kroz taloni keson. - Sustav hidraulike
Koristi se za napajanje upravljake ploe glave buotine.
53
V. teaj
Sistem napaja krugove izvanpovrinskih sigurnosnih ventila Zavrni radovi, ispitivanja i putanje platforme u probni rad
prema dnu buotine kako bi ih odravao otvorenima; u Tijekom graenja nastoji se u brodogradilitu zavriti to vie
sluaju nude se zatvaraju.Sastoji se od jednog spremnika radova jer je kasnije na moru te radove puno tee zavriti.
ulja, dvije pneumatske pumpe (jedna rezerva drugoj) i jedne Na lokaciji potrebno je zavriti sve ono to nije bilo gotovo u
rune pumpe. brodogradilitu.
- Sustav instrumentalnog zraka Spojiti cjevovode platforme s cjevovodima u moru i to: 6
otpremni plinovod prema platformi Ivana E; 3 cjevovod
Koristi se za napajanje pneumatski pogonjene instrumentacije otpreme tehnoloke vode i 2 cjevovod dovoda
te za osiguranje pomonog zraka za procesne jedinice na instrumentalnog zraka.
platformi.
Svi zavareni spojevi ispitivaju se radiografijom i po potrebi
Projektiran je za prikupljanje i isporuku suhog zraka za penetrantima, ultrazvukom i ispitiva se njihova tvrdoa.
instrumente, ventile i upravljaku plou. Na platformi se vri ispitivanje sigurnosnih ventila i ispitivanje
Instrumentalni zrak se osigurava s platforme Ivana E kroz na vrstou i nepropusnost cjevovoda i posuda.
podmorski cjevovod 2. Cjevovodi se oznaavaju prstenovima koji oznaavaju medij u
Postoje jo slijedee jedinice: njima i strelicama koje oznaavaju smjer strujanja tog
medija.
Dizalica; Navigacijski sustav; Fotonaponska ploa i sustav
Na ureaje se postavljaju naljepnice i po platformi se
blokade u sluaju nude.
postavljaju ploe upozorenja.

Dizalica je ispitana s ispitnim teretom.
Na platformi se vre popravci zatite od korozije i
ienje platforme.
Nakon pregleda i ispitivanja pojedinih tehnolakih
cjelina platforma se puta u probni rad.
Zakljuak:
Satelitska platforma IVANA D razlikuje se po nainu
temeljenja i oslanjanja na morsko dno od ostalih do
tada izgraenih platforma.
Platforma je izgraena u brodogradilitu Viktor Lenac,
montirana je i temeljenja upotrebom buae jack-up
platforme Labin.
Gradnjom te platforme steklo se dragocijeno iskustvo u
projektiranju, izgradnji i montai buduih platforma
ovakvog tipa na plinskim poljima na Jadranu.
54
TVZ
studeni 2008
Zatita od poara
Sprinkler instalacija kao element zatite od poara
Autor:
ime Voki, dipl.ing.str.
Aling projektiranje d.o.o.
55
V. teaj
56
TVZ
studeni 2008
Automatsko sprinkler-postrojenje projektirano je da otkrije i ugasi poar ve u stadiju

nastajanja ili da dovede vatru pod nadzor, tako da se moe ugasiti drugim sredstvima.
POVIJEST
Sprinkler instalacija je veoma stara automatska instalacija za gaenje poara.

Na kraju 18 stoljea i poetkom 19. stoljea javila se potreba za sustavom protupoarne
zatite u zgradama od vitalnog znaaja. Jedan od prvih sustava stabilne protupoarne zatite
opisao je arhitekt Benjamin Wyatt, a instalirana je u kazalitu ROYAL (THEATRE
ROYAL,DRURY LANE) 1812 godine. U Sjedinjenim Amerikim Dravama takav sustav se prvi
puta upotrijebio 1852 godine za zatitu krovova u tekstilnoj industriji. To su sve bili sustavi tipa
drencher.
57
V. teaj
Deset godina kasnije g.Hennry S.Parmelee iz Connecticuta instalirao je sprinkler zatitu u

tvornici klavira 1871 u Chicago-u. A prvi sprinkler sustav, tzv. "PARMELEE" sustav priznat od
osiguravajuih drutava, instaliran je u tvornici gume u Edinburgu u Velikoj Britaniji 1881.
U ovim naim krajevima, prvi sprinkler ureaj instaliran je 1898. godine u tekstilnoj
industriji u Dugoj Resi, kraj Karlovca.
Sve do 1940.-tih pa i 1950.-tih godina sprinkleri se uvode iskljuivo da bi zatitili zgrade,
naroito skladita i tvornice. Glavna pobuda uvoenju tog sustava jest, da je kroz smanjenu
premiju osiguranja isplativ u nekoliko godina.
Nakon niza poara sa znatnim ljudskim rtvama (Noni klub u Bostonu 1942.god. - 492
mrtva, Hotel u ikagu 1946.god. - 61 mrtav ili Hotel u Atlanti 1946.god. - 119 mrtvih) vatrogasci i
graditelji trae naina i za poboljanje sigurnosti osoblja u zgradama. Odmah je ustanovljeno da
su podaci o sauvanim ivotima u tvornicama i drugim zgradama koje su imale sprinkler
neusporedivo bolji od onih za sline zgrade bez sprinklera.
GDJE I KADA TREBAMO SPRINKLER
U propisima se u posljednje dvije dekade (NFPA 101) sve vie zahtjeva sprinkler radi
sigurnosti osoblja, naroito ako je nemogua brza evakuacija ili je velika opasnost radi sadraja
u zgradi.
Ako ne bi bilo dovoljno samo potivanje standarda, jer on ne moe biti precizan ba za
svaki sluaj, postavljaju se u pojedinim dravama pa i gradovima dodatni posebni zahtjevi.
Negdje se odreuje da sprinkler mora imati svaka nova zgrada via od 15m (USA,
Zap.Virginija), negdje nova zgrada s povrinom veom od 100 m2 (USA, Ilinois) s izuzeem
stambenih kua za jednu obitelj, a ponegdje se trai sprinkler i u takvim domovima (USA,
NewYork).
Pojedine administracije propisuju da se sprinkleri moraju ugraditi i u neke postojee
zgrade. Obino je rije o visokim poslovnim zgradama, hotelima, domovima za njegu (staraki,
djeji, bolnice), podzemnim garaama, zgrade s oteanim pristupom za vatrogasno vozilo,
dakle o zgradama gdje ve sama namjena govori o sporosti evakuacije. Primjerice u Japanu, za
zatitu osoblja zahtijeva se sprinkler za odreene tipove zgrada, bez obzira da li su nove ili
stare.
58
TVZ
studeni 2008
PROPISI KOJI OBRAUJU SPRINKLER INSTALACIJE
Kod nas su ope poznate i prihvaene smjernice za projektiranje i montau sprinkler

instalacija, VdS, koji je doivio 1987. godine novo izdanje koje je u meuvremenu dopunjeno
nekoliko puta (1997. i 1998.), a posljednji put 2001. godine.
Takoer su je potpuno ravnopravno s VdS propisima primjenjivao NFPA 13 (National Fire
Protection Associatin) standard za sprinkler sustave, koji je u SAD objavljen jo 1896.godine i
do danas je doivio preko ezdeset dopunjenih ili izmijenjenih izdanja.
Godine 2000 pojavljuje se nacrt tj. prijedlog novih smjernica pod nazivom :
VdS CEA 4001 : 2000 04 (nacrt) , koje trebaju postati zajednike europske smjernice.
CEA smjernice izraene su od grupe eksperata GEI 4 Sekcije za zatitu od poara CEA
(Comit Europen des Assurances) u suradnji sa ekspertima EUROFEU (Europski savez
proizvoaa opreme za zatitu od poara i sigurnosne opreme vozila za borbu protiv poara).
Savezni lanovi CEA trebaju ove smjernice objaviti u pojedinim zemljama kao europske
smjernice.
Od 01.01.2003. godine u Europi su u primjeni smjernice VdS CEA 4001 S : 2001 06 ,
dopunjene smjernice VdS CEA 4001 : 2005 09 (02) i na kraju 2007 godine izala je zadnja
dopuna: VdS CEA 4001-S1 : 2007-07 (03).
Paralelno je Europski komitet za standardizaciju objavio novu normu za sprinkler
instalacije pod nazivom EN 12845.
U lipnju 2008. Republika Hrvatska objavila je svoju normu za sprinkler sustave HRN - EN
12845.
Hrvatska norma koja je zapravo preuzeta europska, je gotovo sa 90 % teksta ista ili
slina smjernicama VdS CEA 4001 .
Sve ove smjernice obuhvaaju klasifikaciju opasnosti, nain opskrbe vodom, komponente
koje treba upotrijebiti, ugradnju i ispitivanje postrojenja, kao i odravanje i proirenje postojeeg
postrojenja. Na zgrade i odvajanja stavljaju se zahtjevi, koji su potrebni za uredno funkcioniranje
sprinkler postrojenja prema ovim smjernicama.
59
V. teaj
RAD I DJELOTVORNOST SPRINKLER SUSTAVA
Automatsko polijevanje opoarenog mjesta nastupa tako, da se pojedine mlaznice,

montirane na cijevnoj mrei, koja je pod tlakom vode, aktiviraju, kada ih poar zagrije na
temperaturu prorade, i u tom trenutku preko mlaznice dolazi do polijevanja vodom mjesta -
povrine koja gori. Znai da se ne polijeva itav prostor, ve samo mjesto gdje postoji poar i
iznad kojega se je sprinkler mlaznica zagrijala na temperaturu aktiviranja.
Sprinkler instalacija automatski zapone djelovati na mjestu nastanka poara, pa tako
sprjeava da poar iz jo nedetektirane faze preraste u opasan poar, a istovremeno dobivamo
i alarm.
Automatsko sprinkler postrojenje prilikom aktivacije:
gasi ili uspori razvoj vatre

umanji razvoj topline i dima
ohladi prostor oko izvora poara
Sprinkler instalacijom poar bude pogaen dok je jo malen, a u veini sluajeva to se

postie aktiviranjem jedne do etri mlaznice mlaznice.
60
TVZ
studeni 2008
SPRINKLER MLAZNICE
Prvu sprinkler mlaznicu izradio je 1864 u Londonu major A.Stewart Harrison.
Sprinkler mlaznice se aktiviraju, kada ih poar zagrije na temperaturu prorade

(aktiviranja), tada se rastopi legura, na starim tipovima sprinkler mlaznica, ili pukne staklena
ampula napunjena posebnom tekuinom, kod novijih tipova sprinkler mlaznica, i u tom trenutku
dolazi do polijevanja vodom. Temperature prorade su obino 68qC, ali postoje i druge
temperature aktiviranja. kao na pr. 79qC, 93qC, 141qC i 182qC.
Treba odabrati sprinklere sa nazivnim temperaturama aktiviranja koji su blizu, ali ne
manje od 30C iznad najvie oekivane temperature okoline. Pod normalnim uvjetima u
mjerenim klimatskim zonama svrsishodna je nazivna temperatura otvaranja 68C do 74C.
Naroitu panju treba posvetiti nazivnoj temperaturi otvaranja sprinklera, koji se nalaze u blizini
pei za suenje, grijanja ili ostalih ureaja koji zrae toplinu.
61
V. teaj
Boja kod staklene Nazivna Boja kod Nazivna

bavice temperatura topljivog lema temperatura
otvaranja u C otvaranja u C
Naranasto 57 Bez 57 77
Crveno 68 Bijelo 80-107
uto 79 Plavo 121-149
Zeleno 93-100 Crveno 163-191
Plavo 121-141 Zeleno 204-246
Ljubiasto 163-182 Naranasto 260-302
Crno 204-260 Crno 320-334
Tablica 1:
Oznaavanje bojom
Zahvaljujui napretku tehnologije, sprinkler mlaznice i sami sustav, izgleda bolje nego
ikada, pa ga se uope ne moe primjetiti u nekim novim graevinama (npr. Avenue Mall
Zagreb). Mlaznice mogu biti ugraene u strop i zid, pa se skoro ne vide, sve dok ne prorade, a
proizvodnja raznih estetskih rozeta, i proizvodnja sprinkler mlaznica u raznim bojama i
veliinama jo poveava interijerske mogunosti.
Vjerojatnost da e sprinkler mlaznica proraditi zbog greke u proizvodnji je godinje jedna
na 16.000.000 mlaznica u pogonu (podaci Factory Mutual Reserch). Naravno da to vrijedi za
sprinkler mlaznice, koji imaju svjetski priznate ateste kvalitete, kao to su FM ili VdS ili UL atesti.
Svi veliki svjetski proizvoai sprinkler mlaznica imaju atest barem jednog od ta tri nabrojena.
62
TVZ
studeni 2008
SVRSTAVANJE U KLASE OPASNOSTI OD POARA I PRORAUN
Za dimenzioniranje sprinkler postrojenja mora se prije poetka planiranja utvrditi klasa

opasnosti od poara.
Zgrade i podruja koja se tite sprinkler postrojenjima svrstavaju se u klase male (LH),
srednje (OH) i velike (HH) opasnosti od poara (proizvodni rizici (HHP) i rizici skladitenja
(HHS))
Izvori vode moraju dati odreenu koliinu vode u jedinici vremena uz potreban tlak koji se
odreuje pomou hidraulikog prorauna cjevovoda.
Pad tlaka u cjevovodu rauna se po formuli Hazen-Williams-a, kako slijedi:
P = 6,05 x 105 x Q1,85 x C-1,85 x d-4,87 x l
P pad tlaka
Q protok vode (l/min)
C konstanta za vrstu i stanje cijevi
D unutarnji promjer cijevi (mm)
l duina dijela cjevovoda sa kojim se rauna
Ova duina se sastoji od duine ravnog dijela cjevovoda i od ekvivalentnih duina

cjevovoda za armature i cijevne spojeve, zbrojenih svih zajedno
63
V. teaj
Kod hidrauliki proraunatih mrea cjevovoda moraju se navesti detaljne informacije sa

detaljnim pojedinanim proraunima i to ili na specijalno za to izraenim listovima ili kao ispis iz
raunala, a to su:
a) ime programa i broj verzije, ako postoji

b) datum radnog lista ili ispisa
c) stvarni unutarnji promjer svih cijevi koje se pojavljuju u proraunu
d) za svaku plohu djelovanja
1. oznaka plohe
2. klasa opasnosti od poara
3. projektno polijevanje vodom u mm/min
4. pretpostavljena maksimalna ploha djelovanja
5. broj sprinklera unutar plohe djelovanja
6. nazivni promjer sprinklera u mm
7. maksimalna zatitan ploha po sprinkleru u m2
8. proizvodni crtei u mjerilu, koji prikazuju slijedee:
9. plan vorova ili referenci cijevi, u kojem su oznaene
cijevi, spojni komadi, sprinkleri i fitinzi,
koji su potrebni za hidrauliki proraun
poloaj hidrauliki najnepovoljnijih ploha djelovanja
poloaj hidrauliki najpovoljnijih ploha djelovanja
64
TVZ
studeni 2008
VRSTA SPRINKLER POSTROJENJA
Ovisno o temperaturi i vrsti prostora u kojem je instaliran sprinkler sustav razlikujemo:
1. MOKRA POSTROJENJA
Mokra postrojenja stalno su napunjena vodom pod tlakom. Treba ih instalirati samo kod
rizika bez opasnosti mraza i tamo, gdje temperatura okoline ne prelazi 95C.
Kod mrea u petlji i rasporeda sa prstenastim cjevovodima moraju s koristiti mokra
postrojenja.
2. SUHA POSTROJENJA
Suha postrojenja su normalno iza suhog alarmnog ventila napunjena zrakom ili inertnim
plinom pod tlakom. Prije suhog alarmnog ventila stoji voda pod tlakom.
Treba predvidjeti stalnu opskrbu za zrak / inertni plin za odravanje tlaka u mrei
cjevovoda. Postrojenje treba stalno odravati u podruju tlaka preporuenom po proizvoau
alarmnog ventila.
Suha postrojenja smiju se instalirati samo tamo gdje postoji opasnost mraza, tj. gdje
temperature mogu pasti ispod 5C, ili temperatura moe prei 95C, npr. u peima za suenje.
Kod suhog postrojenja, cijevna mrea u petlji i raspored sa prstenastim cjevovodima se
nesmije koristiti, jer se u praksi pokazalo da tada vrijeme dolaska vode na poarno mjesto je
predugo (voda krui cjevovodima, a ne ide na aktiviranu mlaznicu).
65
V. teaj
3. MOKRO-SUHA POSTROJENJA
Mokro-suha postrojenja sadre makro-suhi alarmni ventil ili kombinaciju mokrog alarmnog
ventila i suhog alarmnog ventila. U toku zime je postrojenje iz mokro-suhog alarmnog ventila
odnosno suhog alarmnog ventila napunjeno zrakom ili inertnim plinom pod tlakom, a ostatak
postrojenja pred alarmnim ventilom vodom pod tlakom. U ostala godinja doba postrojenje je
ukljueno kao mokro.
66
TVZ
studeni 2008
4. PREDUPRAVLJANA POSTROJENJA
Kod predupravljanih postrojenja radi se o suhom postrojenju kod kojega se stanica

alarmnog ventila aktivira ureajem za dojavu poara, a ne otvaranjem sprinklera. Ukoliko doe
do ispada ureaja za dojavu poara, mora preupravljani ureaj raditi kao suho postrojenje.
Predupravljana postrojenja treba instalirati samo u podrujima u kojima bi zbog
nepanjom prouzroenog izlaenja vode mogla nastati velika teta.
5. TANDEM SUHA I MOKRA POSTROJENJA
Tandem suha postrojenja i tandema-mokro-suha postrojenja su po veliini postrojenja

ograniena postrojenja i primjenjuju se samo kao proirenja normalnih mokrih postrojenja.
67
V. teaj
OPSKRBA VODOM I OPSKRBA ENERGIJOM
Opskrba vodom mora biti u stanju automatski ispuniti za postrojenje potrebne uvjete tlaka
protoka.
Izvori vode kod sprinkler ureaja ovise o vrsti tienog prostora, o vrsti robe koja se titi
(klasi opasnosti i vremenu gaenja) kao i o veliini sprinkler instalacije (o broju sprinkler
mlaznica). Izvori vode se dijele na iscrpne i neiscrpne, a ine ih tlani spremnici zrak-voda,
visinski spremnici, vodovodne mree, sustavi pumpi povezani s preljevnim i akumulacionim
bazenima itd.
Sa izuzetkom tlanog spremnika vode, mora svaka opskrba vodom imati minimalni
kapacitet za slijedea minimalna vremena djelovanja:
LH 30 min
OH 60 min
HHP 90 min
HHS 90 min
Obino se kombiniraju dva ili vie izvora vode tako da bi se postigla viestruka sigurnost
u dobavi vode.
68
TVZ
studeni 2008
Potronja vode rauna se u skladu s parametrima zadanim u propisima

Tu su predvieni veliki faktori sigurnosti, jer u praksi je potronja vode kod aktiviranja
sprinklera bitno manja, to dokazuje svjetska statistika o broju aktiviranih sprinkler mlaznica koje
su uspjeno ugasile poar. U najveem broju sluajeva uspjenog gaenja poara, u oko 75%
sluajeva poar je ugasilo jedna do etiri aktivirane sprinkler mlaznice to znai potronja cca
od 150 do 600 lit/minuti ili od 2,5 do 10 litara u sekundi. To je vrijedan podatak ako se
usporeuje teta zbog polijevanja vodom, sa tetom od vatre, koja je mala ba zahvaljujui
efikasnosti sprinklera.
Za opskrbu pumpnog sustava energijom u obzir dolazi:
gradska elektrina mrea

vlastiti strujni agregat
diesel motor
strujni agregat u nudi
Dovod do prikljunog ormara pumpi mora se koristiti samo za napajanje sprinkler-pumpi i

mora biti odvojen od svih ostalih prikljuaka.
Elektrini prikljuci na glavnom razvodniku struje moraju se izvesti tako da se napajanje
strujom prikljunog ormara pumpe ne iskljui, kada se drugi potroai odvoje.
Kod vie izvora energijom mora biti osigurano da se u sluaju poara, zbog smetnji ili
ispada jednog izvora pumpni sustav automatski prespoji na drugi izvor.
NADZOR ISPRAVNOSTI RADA SPRINKLER SUSTAVA
Ventili i protok vode nadziru se elektrikim sustavom (najee nadzor otvorenosti svih
ventila pomou mikrosklopki povezanih na kontrolnu sprinkler centralu) i tako osiguravamo
pouzdanost i djelotvornost. Takav nadzor je, za sustave veih i vanijih objekata i prostora s
veom poarnom opasnosti, propisan standardima, a moe se primijeniti i kod malih instalacija,
jer bitno ne poveava investiciju.
69
V. teaj
SIGURNOSTI LJUDI U ZGRADAMA KOJE SU ITAVE OPREMLJENE

SPRINKLEROM I POUZDANOST SUSTAVA
Smrtnost od poara ili eksplozija u takvim zgradama nikada nije velika, ve je rije o
pojedinanim rtvama koje se nau ba na izvoru poara.
Prema jednoj analizi (statistika NFPA 1971 - 1975) godinje je u SAD smrtno stradalo 20
osoba u sprinklerom potpuno pokrivenim zgradama, a 8000 osoba poginulo je u poarima
zgrada bez sprinklera.
Pa i od stradalih u zgradama sa sprinklerom, prema gore spomenutoj analizi, oko 70% je
stradalo zbog eksplozija i skoro 20% zbog nastanka poara u dijelu zgrade bez sprinklera.
Sve znaajke protupoarne zatite moramo promatrati s faktorom pouzdanosti.
Protupoarni zidovi i protupoarna okna mogu popustiti zbog instalaterskih otvora ili naknadnih
promjena u izvoenju. Izlazna vrata mogu biti zakrena ili zakljuana itd.
Od poznatih sredstava borbe protiv poara sprinkler sustav je najpouzdaniji.
Tako podaci svjetske statistike govore, da je od ukupnog broja ugaenih ili lokaliziranih
poara, pomou sprinklera ugaeno:
AUSTRALIJA I N.ZELAND (1886.-1968.) 99,76%

NFPA statistika (1925.-1969.) 96,2%
CENTAR NEW YORK-a (neboderi) (1969.-1978.) 98,4%
ENERGETSKI POGONI SAD (1952.-1980.) 98,2%
70
TVZ
studeni 2008
CIJENA UVOENJA SPRINKLERA
To je najee pitanje, koje se postavlja prije ugradnje sprinklera.

Cijena ovisi o namjeni i nainu graenja (izvedbi) zgrade, izvoru vode (izdanosti
gradskog vodovoda) te stupnju ugroenosti za osoblje.
U novogradnjama sustav moe okvirno kotati oko 90 Kn/m2, to je primjerice cijena
boljeg tapisona po metru kvadratnom. Naravno da cijena ovisi o izvoru vode koji moe u dijelu
grada biti dobar a u drugom dijelu treba izvor vode rjeavati pomou akumulacijskog bazena i
pumpi, to poveava cijenu kotanja instalacije.
Uvoenje sprinklera u postojeu zgradu e biti ponekad neto skuplje, jer treba oekivati
oteanu montau i mogua druga iznenaenja, ali poveanje ne bi smjelo prelaziti 50% u
odnosu na sustav u novogradnji.
Protutea cijeni sprinkler sustava jesu popusti (bonusi) u plaanju osiguranja, s obzirom
da veina osiguravajuih kua priznaje bonus kod plaanju osiguranja, ako je ugraena
sprinkler instalacija i do 20%.
Drugo su indirektne utede, zbog olakice u projektiranju i graenju. Svi ozbiljniji
standardi priznaju poboljanu zatitu koju prua sprinkler, pa doputaju manju vatrootpornost
konstrukcije, manje protupoarnih vrata, dulje evakuacione puteve do izlaza, te vee i vie
zgrade.
71
V. teaj
ZAKLJUAK
U svijetu je trend sve ee ugradnja sprinkler sustava u visokim zgradama, javnim

objektima kao to su kole, bolnice, tuneli, a u Americi od 2011. godine obavezna ugradnja
sprinkler sustava u novosagraenim privatnim kuama. Dok u Hvatskoj je upotreba sprinkler
sustava "ograniena" na garae i robne kue.
Kada se usporeuje teta zbog polijevanja vodom iz sprinklera i tete od vatre koja je
mala, sa tetom koju naprave vatrogasci svojim poljevanjem i sama teta od vatre koja je u
ovom sluaju vea, jer se poar do reakcije vatrogasaca proirio na veu povrinu djelovanja,
dolazi se do podataka da su tete sa sprinklerom i do 10-tak puta manje.
A kada se govori o utedi na ljudskom ivotu koji nije izgubljen u poaru, onda cijena
sprinkler sustava je zanemariva.
72
TVZ
studeni 2008
LITERATURA
1. Milosh T. Puchovsky:
"AUTOMATIC SPRINKLER SYSTEMS HANDBOOK"
2. VdS CEA 4001-S1 :
2007-07 (03)-Smjernice za Sprinkler postrojenja
3. HRN - EN 12845 Protu poarni sustavi Automatski sustavi za
prskanje (sprinkler sustavi) projektiranje, ugradnja i odravanje
4. www.sprinklerworld.org
5. www.eurosprinkler.org
6. www.minimax.de
73
V. teaj
74
TVZ
studeni 2008
Energetska postrojenja i okoli
Analiza procesa pripreme zraka primjenom sustava

povrata energije iz istroenog-otpadnog zraka
Autori:
prof.dr.sc. Petar Donjerkovic, dipl.ing.stroj
ovlateni inenjer, HZN/TO 541, Clan strucnog povjerenstva za izradu
nacrta tehnickog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu
mr.sc. Ivan Cetini, dipl. ing. stroj

Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet
Zdenko Vaatko, dipl. ing. stroj.

ovlateni inenjer;, ZN/TO 541, Clan strucnog povjerenstva za izradu
TROX d.o.o. Zagreb
75
V. teaj
76
TVZ
studeni 2008
Koritenje topline otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije je prije svega

zhtjev gospodarenja energijom (cijena energije), zahtjev vremena i razvoja tehnike, kao i
zahtjev ouvanja okolia. Toplina sadrana u otpadnom zraku ventilacijskih i ureaja
klimatizacije (i u industriji openito) slui za predgrijavanje, odnosno pothlaivanje vanjskog
zraka u procesu pripreme zraka. Za ovo naelo povrata energije moemo rei da je jednostavno
i povoljno, jer se proces odvija u istom sustavu i u istom vremenu. Kod industrijskih procesa,
kod kojih je obino temperatura otpadnog zraka znatno viih temperatura, dobivena toplina iz
otpadnog zraka ili plinova industrijskih procesa moe se koristiti u druge svrhe izvan samog
procesa.
U razvijenim zemljama Europe i svijeta pridaje se tim procesima velika vanost.
Napomenimo, da je samo u posljednjih 20 godina 20. stoljea, otkako su se na sustavima
kondicioniranja zraka poeli primjenjivati sustavi za povrat energije na instaliranim sustavima
povrata energije, dobile snage od preko 20000 MW to odgovara utedi zemnog plina od cca.
3,5106 tona**. Taj podatak dostatno jasno ukazuje na rezerve toplinske energije u otpadnom
zraku spomenutih sustava i potie inicijativna razmiljanja i razvoj ureaja za povrat energije
openito, i iz drugih procesa u industriji, a time djelotvorno potie ouvanje ovjekova okolia.
**
Makar je ovaj podatak uzet iz literature, ukazujemo na jednostranost prikazivanja, jer
kod toga nije uzeta u obzir uroena energija, investicijska ulaganja i druga ulaganja u
proizvodnji ureaja za povrat energije
77
V. teaj
NAELA POVRATA ENERGIJE IZ OTPADNOG ZRAKA
U sustavima ventilacije i klimatizacije se primjenjuju dva temeljna naela povrata energije

iz otpadnog zraka i to:
1. Povrat osjetne topline iz otpadnog zraka

rekuperatori topline
2. Povrat osjetne i latentne topline (povrat topline i tvari) iz otpadnog zraka
regeneratori topline
Openito, rjeenja ureaja za povrat energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i
klimatizacije prikazana su na sl.1. Naa razmatranja e se ograniiti na nekoliko sustava kako to
slijedi.
Sl. 1
Pregled raznih naina rekuperacije i regeneracije topline,
V - vanjski zrak; O otpadni zrak
78
TVZ
studeni 2008
Ovisno radi li se o sustavu ventilacije ili sustavu klimatizacije procesom mjeanja dviju
zranih struja moemo ostvariti prethodno navedene procese rekuperacije odnosno
regeneracije (vidi sl.2).
Primjena ovog naela povrata energije nije uvijek primjenjiva, npr. isti prostori,
laboratoriji i slini prostori u kojima se razvijaju tetni plinovi i pare i kod kojih nije dopustivo iz
mikrohigijenskih razloga koristiti otpadni zrak procesom mjeanja.
h
P
P
hP
%
= 100
M
M
hM
V
hV
xV xM xP x
Sl. 2a
Povrat topline i tvari procesom mjeanja zimsko razdoblje;
79
V. teaj
h 1 V
hV
M
%
P = 100
P
hP
hM
xP xM xV x
Sl. 2b
Povrat topline i tvari procesom mjeanja ljetno razdoblje
Stupanj povrata energije procesom mjeanja
hM hV
)M
hP hV
Poloaj toke mjeanja je odreen omjerom mijeanja zranih struja koji je odreen
ukupnom koliinom sustava i minimalnom koliinom svjeeg zraka sa odreenim
mikrohigijenskim zahtjevom obzirom na tehnoloku namjenu prostora.
80
TVZ
studeni 2008
OPIS I FUNKCIJA REKUPERATORA
Rekuperatorska jedinica se sastoji od dva izmjenjivaa topline koji su meusobno

povezani u zatvoreni sustav s cirkulacijskom crpkom (sl.3.) ili izvedbom ploastog izmjenjivaa
(sl.1. primjer 5.). Jedan izmjenjiva se nalazi u struji otpadnog zraka, a drugi u struji vanjskog
svjeeg zraka. Izmjenjiva u struji otpadnog zraka u zimskom razdoblju djeluje kao hladnjak s
izluivanjem vlage (regenerativni prijenos topline), a izmjenjiva u struji svjeeg zraka djeluje
kao rekuperatorski grija. U ljetnom razdoblju izmjenjiva u struji otpadnog zraka djeluje kao
grija, a izmjenjiva u struji svjeeg zraka djeluje kao hladnjak, a povrat energije je
rekuperativnog naela.
Sl. 3.
Rekuperator s posrednim medijem
Kao posrednik za izmjenu topline, kako u zimskom tako i u ljetnom razdoblju, koristi se
smjesa etilenglikol-voda, koja cirkulira kroz izmjenjivae. Smjesa etilenglikola-vode rabi se radi
zatite sustava od smrzavanja u zimskom razdoblju. Za djelotvoran prijenos topline na
izmjenjivakim povrinama vana je jednolika razdioba zraka preko cjelokupne nastrujane
povrine izmjenjivaa. Osim toga, potrebito je osigurati povrine izmjenjivaa od oneienja
ugradnjom odgovarajuih zranih filtara, radi ouvanja trajnih uvjeta izmjene topline. Ugradnjom
filtara odgovarajue klase osigurana je i zatita sustava od zaepljenja.
81
V. teaj
h
P
P
%
= 100
P*
hP
P*
V* V*
T
hO
h P*
hV
*
hV
V hR V
xV = x V* xP* xP x
Sl. 3a
Prikaz procesa povrata topline -zimsko razdoblje;
82
TVZ
studeni 2008
h V V
P* P*
V* V* = 100
%
hV
P
*
hR
hV
P
hP
h P*
T
hO
xP = xP* xV = x V* x
Sl. 3b
Prikaz procesa povrata topline ljetno razdoblje
83
V. teaj
OPIS I FUNKCIJA REGENERATORA
U primjeni nailazimo na razliite tipove regeneratora, Po naelu rada dijele se na:
1. sorpcijske* regeneratore
2. kondenzacijske regeneratore
SORPCIJSKI ROTACIJSKI REGENERATOR
Tehnike izvedbe rotacijskih regeneratora topline omoguuju izmjenu ukupne topline iz

otpadnog zraka (osjetne i latentne sorpcijski ureaji), i regeneratori koji omoguuju povrat
samo senzibilne topline iz otpadnog zraka. Na sl.4. je prikazana izvedba sorpcijskog
regeneratora. Regenerator se sastoji od kuita, rotora i pogona rotora.
Sl. .4.
Prikaz ugradnje regeneratora
*
Pojam sorpcija je zajedniki naziv za procese adsorpcije i apsorpcije. Pod pojmom
adsorpcije podrazumijeva se prijelaz plinovite ili parne faze u krutu fazu, dok se pod
apsorpcijom podrazumijeva prijelaz plinovite ili parne faze u tekuu fazu.
84
TVZ
studeni 2008
Rotor je sa strane ulaza svjeeg zraka u regenerator podijeljen na tri dijela A1, B1 i C1, te
na strani izlaza svjeeg zraka takoer na tri dijela A, B i C. Kroz dio A1 i A struji svjei zrak, a
kroz dio B1 i B otpadni zrak i to protustrujno s obzirom na smjer strujanja svjeg zraka. Dio C je
s ulazne strane pregradom po promjeru podijeljen na dva jednaka dijela, a s izlazne strane ima
zatvoren kanal presjeka u obliku slova U. U donju polovicu slova U struji svjei zrak, skree
za 180, ulazi u cjevice saa ispunjene otpadnim zrakom te istiskuje otpadni zrak u struju
otpadnog zraka. Glavna struja otpadnog zraka svojim usisnim djelovanjem poboljava
odvoenje otpadnog zraka tako da otpadni zrak ne ulazi u struju svjeeg zraka.
Rotor je ispunjen saasto izraenim materijalom koji je higroskopan. Struktura otvora
ispune omoguuje laminarno strujanje zraka.
Npr., u zimskom razdoblju struji opadni zrak kroz presjek kanala dio B, predaje toplinu i
vlagu higroskopnoj ispuni rotora te kroz presjek B1 odlazi u atmosferu. Pritom se odvija proces
prijelaza topline i tvari (vlage) koji ovisi o brzini okretanja rotora i brzini strujanja zraka.
Laminarno strujanje kroz cjevice (saa) ispune sprjeava taloenje neistoe na stjenke
cjevica. Vanjski zrak struji kroz presjek A1 u suprotnom smjeru, preuzima toplinu i vlagu od
ispune rotora i struji dalje u klima-jedinicu. U zimskom razdoblju je parcijalni tlak vodene pare
otpadnog zraka vii od parcijalnog tlaka vodene pare ispune, pa e para prelaziti od otpadnog
zraka na ispunu rotora. Okretanjem rotora prelazi ovlaena ispuna u struju svjeeg zraka.
Parcijalni tlak vodene pare svjeeg zraka je nii od parcijalnog tlaka vodene pare ispune, pa
vlaga prelazi s ispune u struju svjeeg zraka.
Regenerator ima vrlo dobra svojstva prijelaza topline, pa je izlazni vanjski zrak na
izlaznom presjeku regeneratora nejednoliko zagrijan, tj. u struji postoje slojevi zraka s razliitom
temperaturom. Zbog toga treba poduzeti mjere za dobro mijeanje struje vanjskog zraka npr.
ugradnjom ventilatora iza podruja izmjene topline (vidi sl.4).
Sorpcijski regenerator ima vrlo dobra sorpcijska svojstva u svim godinjim razdobljima i
preuzima latentnu (s odgovarajuim poveanjem apsolutne vlanosti) i osjetnu toplinu s jednako
visokim stupnjem povrata topline i vlage. Maksimalni koeficijenti iskoritenja su 70-90% pri
proraunskim uvjetima vanjske okoline. Primjenjuju se kod postrojenja potpune klimatizacije s
grijanjem, ovlaivanjem i hlaenjem u graevinama kao to su npr. poslovne zgrade, bolnice i
sl.
85
V. teaj
KONDENZACIJSKI ROTACIJSKI REGENERATOR
Kondenzacijski rotacijski regenerator se konstrukcijski ne razlikuje od konstrukcije

sorpcijskog rotacijskog regeneratora topline. Za razliku od sorpcijskog regeneratora na ovom
sustavu povrat topline se ne zasniva na sorpcijskom uinku, jer su povrine izmjenjivaa
drukije strukture i grae. Na metalnim lamelnim izmjenjivakim povrinama dolazi do
kondenzacije vlage iz otpadnog zraka koji se prirodno slijeva niz povrinu, a izmjena topline
nastaje poradi razlika temperatura.
Kondenzacijski rotacijski regeneratori primjenjuju se za povrat osjetne topline, a
djelomino i latentne topline. Preuzimanje latentne topline je od sekundarnog znaenja. Tek
kada se otpadni zrak unutar rotora ohladi do rosine temperature, dolazi do kondenzacije
vodene pare iz otpadnog zraka. Nastrujavanjem svjeeg zraka preko navlaene povrine ta
voda ishlapljuje u struju svjeeg zraka. Ovo naelo povrata topline osigurava samo dio povrata
latentne topline poradi procesa ishlapljivanja oroenih povrina. U praksi se kondenzacijski
regeneratori ugrauju tamo gdje nije bitan povrat vlage. Stoga se primjenjuje u ventilacijskim
postrojenjima bez ovlaivanja i hlaenja. Regeneratori se mogu ugraivati u horizontalnom ili
vertikalnom poloaju. Pogon se moe voditi s konstantnim ili promjenjivim brojem okretaja.
86
TVZ
studeni 2008
DEFINIRANJE KOEFICIJENTA POVRATA TOPLINE I TVARI

UREAJA ZA POVRAT TOPLINE IZ OTPADNOG ZRAKA
Koeficijenti povrata topline i tvari su vani kriteriji za ocjenu uinka procesa povrata
topline i tvari. Definiraju se kao omjer promjene stanja zraka na rekuperatoru odnosno
regeneratoru i maksimalno mogue promjene stanja (samo teorijski) zraka.
Prema VDI* 2071 definira se koeficijent povrata topline na strani svjeeg zraka izrazom
-2 -1
)- 100>%@ ,
-3 -1
a koeficijent povrata vlage svjeeg zraka izrazom
x 2 x1
)x 100>%@ ,
x3 x1
h2 h1
)h 100>%@,
h3 h1
gdje je:
- - temperatura, C
h - entalpija, kJ/kg
x - apsolutni sadraj vlage, g/kg
1 - stanje svjeeg zraka na ulazu
2 - stanje svjeeg zraka na izlazu
3 - stanje otpadnog zraka na ulazu
4 - stanje otpadnog zraka na izlazu iz regeneratora odnosno rekuperatora
Stanja zraka vidi na prikazima procesa u h-x dijagramu u toki 1.5. (Sl. 5a i 5b) i
1.6. (Sl. 6a i 6b)
*
VDI udruenje njemakih inenjera (njem. Verein Deutscher Ingenieure)
87
V. teaj
REGULACIJA UINKA REKUPERATORA S PROCESOM MIJEANJA
Regulacija uinka rekuperatora u ijem krugu cirkulira etilenglikol-voda je u funkciji

temperature vanjskog svjeeg zraka koju prati temperaturni osjetnik T1, te preko regulatora
upravlja radom cirulacijske crpke (ON-OFF). Kada temperatura svjeeg zraka poprimi vrijednost
temperature toke mijeanja -M moduliraju se regulacijske zaklopke i mijenja omjer svjeeg
zraka od higijenski propisanog minimuma do 100%, radi gospodarenja potronjom energije.
Temperaturni osjetnik T2 ima zadau zatite nizvodnog dijela ureaja od smrzavanja. Prikaz
procesa za zimsko i ljetno razdoblje dan je u h-x dijagramima na sl. 5a i 5b.
Sl. 5.
Regulacija uinka rekuperatora s naknadnim mijeanjem
88
TVZ
studeni 2008
h
3
= P
3
M
%
= 100
hM 4
h3
2 hO
T
h4
s
I mi n
h2
h1
1 hR =
1 V
x1 xM x 4 x3 x
Sl. 5a
Prikaz procesa povrata topline u h-x dijagramu - zimsko razdoblje
89
V. teaj
h 1 1
= V
4 4
2 2 = 100
%
=
M M
h2
P 3
hR
h1
3
h3
h4
s
I min
T
hM
hO
x3 = x4 xM x1 = x2 x
Sl. 5b
Prikaz procesa povrata topline u h-x dijagramu - ljetno razdoblje
hOT toplina iz otpadnog zraka

hR toplina dobivena procesom povrata topline
hM toplina dobivena procesom mijeanja
90
TVZ
studeni 2008
REGULACIJA UINKA REGENERATORA
REGULACIJA UINKA ROTACIJSKOGA KONDENZACIJSKOG

REGENERATORA S PROCESOM MIJEANJA
Regulacija uinka kondenzacijskog regeneratora vri se putem temperaturnog osjetnika

T2 u ovisnosti o vanjskoj temperaturi T1. Dakle promjena uinka regeneratora u izravnoj je
zavisnosti o vanjskom stanju zraka, a regulira se promjenom broja okretaja (vidi sl.7a). Omjer
mijeanja odreen je za zimsko i ljetno razdoblje higijenskim minimumom svjeeg zraka prema
namjeni prostora i ostaje stalan, sve dok stanje vanjskog zraka ne postigne stanje toke
mijeanja s entalpijom odreene minimalnim omjerom mijeanja struja svjeeg i recirkulacijskog
zraka, kako za zimsko tako i za ljetno razdoblje. Dalje se prema eljenom komforu modulira
omjer struja zraka u ovisnosti o vanjskoj temperaturi, modulirajui zaklopke svjeeg,
recirkulacijskog i otpadnog zraka. Kada vanjsko stanje zraka postigne gore navedeno stanje,
rotirajui regenerator postavlja se u pogon s minimalnim brojem okretaja radi samoienja (radi
sprijeavanja taloenja neistoa na izmjenjivakoj povrini). Prikaz procesa za zimsko i ljetno
razdoblje dan je u h-x dijagramima na sl. 6a i 6b.
91
V. teaj
Sl. 6.
Regulacija uinka kondenzacijskog regeneratora s naknadnim
mijeanjem
92
TVZ
studeni 2008
h
3
M
%
= 100
h3
2
hM
h2
4 hM hR
T
?
hO
h4
1 hR
xM
h1
x SV x OT x
x1 x2 x4 x3
Sl. 6a
Prikaz sloenog procesa u h-x dijagramu povrata energije iz otpadnog
zraka - zimsko razdoblje
93
V. teaj
h 1 1
= V
4 4
h4
2
h1
%
= 100
M
2
M
=
h2
P 3
3 hR
h3
hM
hM
T
h O
h SV = h OT
x3 = x4 xM x1 = x2 x
Sl. 6b
Prikaz sloenog procesa u h-x dijagramu povrata energije iz otpadnog
zraka - ljetno razdoblje
94
TVZ
studeni 2008
REGULACIJA UINKA SORPCIJSKOGA ROTACIJSKOGA

REGENERATORA S PROCESOM MIJEANJA
Naelo regulacije uinka sorpcijskoga rotacijskoga regeneratora je isti kao kod

kondenzacijskoga rotacijskog regeneratora (v.t. 1.6.1.), ali je proces promjene stanja zraka u h-
x dijagramu bitno razliit od procesa za kondenzacijski rotacijski regenerator. Proces promjene
stanja zraka za sorpcijski rotacijski regenerator zimskog i ljetnog razdoblja prikazan je u h-x
dijagramima na sl. 7b i 7c.
Sl. 7.
Regulacija uinka regeneratora s povratom osjetne i latentne topline iz
otpadnog zraka s naknadnim mijeanjem
95
V. teaj
Sl. 7a.
Prikaz regulacije uinka rotacijskih regeneratora
96
TVZ
studeni 2008
h
3
hR M
T
=
hO 2
h3
%
= 100
hM
h4
h2
hM
4
hR
1
h1
x1 x4 x2 xM x 3 x
Sl. 7b
Prikaz procesa u h-x dijagramu, povrat topline na regeneratoru -
zimsko razdoblje
97
V. teaj
h 1 1
hR 4
4
=
2
h1
2 h OT
3 M = 100
%
3
hR
h4
h3
h2
hM
hM
x3 xM x2 x4 x1 x
Sl. 7c
Prikaz procesa u h-x dijagramu, povrat topline na regeneratoru - ljetno
razdoblje
98
TVZ
studeni 2008
GOSPODARSKA ANALIZA OPRAVDANOSTI UGRADNJE SUSTAVA POVRATA ENERGIJE
Ova usporedba svodi se na realne uvjete primjene sustava povrata energije na klima
jedinicama razliitog kapaciteta kako slijedi: V=10.000m3/h, V=15.000m3/h, V=20.000m3/h.
Usporedbene vrijednosti dobivene su temeljem podataka Hrvatskog Dravnog
Hidrometeorolokog Zavoda (DHMZ) i godinjeg vremena koritenja aparata (postrojenja) za
dvije razliite namjene graevine i sa stupnjem djelovanja sustava povrata energije:
1. ) 60%
2. ) 80%
Provedena gospodarska analiza ugradnje sustava povrata energije odnosi se na gradove

Split, Dubrovnik, Osijek, Zagreb i Rijeku.
U provedenoj gospodarskoj analizi pored utede energije ugradnjom sustava dano je
vrijeme u kojem se amortizira ugradnja sustava sa veim stupnjem povrata energije, u odnosu
na sustav sa manjim stupnjem povrata energije.
Nadalje su analizirani i trokovi za izradu i ugradnju sustava i potronja energije uslijed
poveanog pada tlaka u klima komori sa ugraenim sustavom povrata energije u odnosu na
klima komoru bez sustava povrata energije.
Naravno da je ogranienje analize to nije uzet u obzir utjecaj na okoli i troak
poveanog prostora strojarnice, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
99
V. teaj
PRIKAZ CIJENA KWH ENERGIJE RAZLIITIH ENERGENATA
Ogrjevna vrijednost
Elektrina energija 1 kWh
Dizalica topline (COP) 1 kWh
Elektr.energ.
Ekstra lako lo ulje 11,85 kWh/kg
Zemni plin 10 kWh/mn3
UNP 12,87 kWh/kg
Toplana 1 kWh
Izraun cijene kWh energenta

Elektrina energija (HEP, Kn
Kn Kn
Srednji napon poduzetnitvo) 0, 426
kWh 58,39 kW 106 mj PDV

Dizalica topline (COP) Kn
0, 426 Kn 58,39 Kn
Elektrina energija (HEP,
kWh COP kW 106 mj PDV
Srednji napon poduzetnitvo) COP
Ekstra lako lo ulje (INA) Kn Kn
4, 4978 0,3796
kWh PDV
kg
Zemni plin (GPZ) Kn Kn
1,56 0,156
m 3 kWh PDV
UNP (PROPLIN, Kn Kn
Spremnici propan-butan) 3,361 0, 2612
kWh PDV
kg
Toplana (HEP Toplinarstvo, Kn
Kn
Poslovni prostor) 0,1974
kWh 144, 23 kW god PDV

100
TVZ
studeni 2008
PRIKAZ SREDNJIH VANJSKIH TEMPERATURA ZA NAVEDENIH 5 HRVATSKIH GRADOVIMA
Srednja vanjska temperatura....tv(C)

SPLIT DUBROVNIK OSIJEK ZAGREB RIJEKA
SIJEANJ 7,8 9 -0,9 -0,3 5,6
VELJAA 8,1 9,2 1,1 1,7 6,1
OUJAK 10,5 11,1 6,1 6 8,7
TRAVANJ 14 14 11,4 10,9 12,4
SVIBANJ 19 18,4 16,5 15,6 17
LIPANJ 22,9 22,2 19,7 19 20,6
SRPANJ 25,7 24,7 21,5 20,7 23,3
KOLOVOZ 25,4 24,8 20,7 20 23
RUJAN 21,4 21,5 16,7 16 19,1
LISTOPAD 17,1 17,9 11,2 10,8 14,5
STUDENI 12,4 13,7 5,6 5,6 10
PROSINAC 9,2 10,4 1,3 1,3 6,9
Napomena:Mjesene srednje temperature klimatolokih elemenata za 5 hrvatskih
gradova, temeljene na viegodinjem nizu klimatolokih podataka.Izvor podataka
je Hrvatski Dravni Hidrometeoroloki Zavod.
101
V. teaj
TABLINI PRIKAZ GODINJE UTEDE UKUPNE TOPLINSKE ENERGIJE

POSLOVNE GRAEVINE UREDSKE NAMJENE U NAVEDENIM GRADOVIMA
UREDSKE PROSTORIJE ( 262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)

Temperatura boravinog prostora....tp=22(C)
REKUPERACIJA SUSTAVA GRIJANJA (10 000 m3/h)
kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 12450,94 11398,75 20079,33 19553,23 14379,96
VELJAA 12187,89 11223,38 18325,68 17799,58 13941,54
OUJAK 10083,51 9557,41 13941,54 14029,23 11661,79
TRAVANJ 7014,61 7014,61 9294,36 9732,78 8417,54
SVIBANJ 2630,48 3156,58 4822,55 5611,69 4384,13
LIPANJ 964,51 1578,29 3770,35 4384,13 2981,21
SRPANJ 1490,61 613,78 2192,07 2893,53 613,78
KOLOVOZ 1227,56 701,46 2893,53 3507,31 876,83
RUJAN 526,10 438,41 4647,18 5260,96 2542,80
LISTOPAD 4296,45 3594,99 9469,73 9820,46 6576,20
STUDENI 8417,54 7277,66 14379,96 14379,96 10521,92
PROSINAC 11223,38 10171,19 18150,31 18150,31 13240,08
72513,57 66726,51 121966,59 125123,17 90137,78
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravinog prostora je
22C za sve mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24C.Kod
prorauna izmjene topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina.
102
TVZ
studeni 2008
Uteda energije [kWh]

60% rekuperacije 43508,14 40035,91 73179,95 75073,90 54082,67
80% rekuperacije 58010,85 53381,21 97573,27 100098,53 72110,23
Razlika 80% i 60% 14502,71 13345,30 24393,32 25024,63 18027,56
Utedom energije osiguravamo godinji financijski uin primjenom razliitih energenata

za osnovni izvor energije kako slijedi:
Uteda energije [Kn]

El.energija 10243,44 9544,37 16091,39 16371,07 12254,59
Dizalica topline 4448,88 4215,86 6398,20 6491,42 5119,26
COP=3
LU EL 6714,76 6178,87 11294,11 11586,41 8346,76
Zemni plin 2755,52 2535,61 4634,73 4754,68 3425,24
UNP 4626,37 4257,15 7781,47 7982,86 5750,79
Toplana 6324,41 5806,31 10440,45 10471,81 7610,95
103
V. teaj

kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 18676,41 17098,12 30119,00 29329,85 21569,94
VELJAA 18281,84 16835,07 27488,52 26699,37 20912,32
OUJAK 15125,26 14336,12 20912,32 21043,84 17492,69
TRAVANJ 10521,92 10521,92 13941,54 14599,16 12626,30
SVIBANJ 3945,72 4734,86 7233,82 8417,54 6576,20
LIPANJ 1446,76 2367,43 5655,53 6576,20 4471,82
SRPANJ 2235,91 920,67 3288,10 4340,29 920,67
KOLOVOZ 1841,34 1052,19 4340,29 5260,96 1315,24
RUJAN 789,14 657,62 6970,77 7891,44 3814,20
LISTOPAD 4919,60 4116,40 14204,59 11244,80 7530,00
STUDENI 9638,40 8333,20 21569,94 16465,60 12048,00
PROSINAC 12851,20 11646,40 27225,47 20782,80 15160,40
100273,50 92620,00 182949,88 172651,86 124437,77
prorauna izmjenje topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina.
104
TVZ
studeni 2008

60% rekuperacije 60164,10 55572,00 109769,93 103591,11 74662,66
80% rekuperacije 80218,80 74096,00 146359,91 138121,48 99550,21
Razlika 80% i 60% 20054,70 18524,00 36589,98 34530,37 24887,55

Uteda energije [Kn]
El.energija 13705,69 12763,89 23361,29 22217,38 16486,12

COP=3
LU EL 9285,33 8576,61 16941,16 15987,56 11522,94
Zemni plin 3810,39 3519,56 6952,10 6560,77 4728,64
UNP 6397,45 5909,16 11672,20 11015,19 7939,13
Toplana 9078,76 8350,92 15660,68 14986,14 10899,52
105
V. teaj

kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 24901,88 22797,49 40158,66 39106,47 28759,91
VELJAA 24375,78 22446,76 36651,35 35599,16 27883,09
OUJAK 20167,01 19114,82 27883,09 28058,45 23323,59
TRAVANJ 14029,23 14029,23 18588,73 19465,55 16835,07
SVIBANJ 5260,96 6313,15 9645,09 11223,38 8768,27
LIPANJ 1929,02 3156,58 7540,71 8768,27 5962,42
SRPANJ 2981,21 1227,56 4384,13 5787,06 1227,56
KOLOVOZ 2455,11 1402,92 5787,06 7014,61 1753,65
RUJAN 1052,19 876,83 9294,36 10521,92 5085,59
LISTOPAD 8592,90 7189,98 18939,46 19640,92 13152,40
STUDENI 16835,07 14555,32 28759,91 28759,91 21043,84
PROSINAC 22446,76 20342,38 36300,62 36300,62 26480,17
145027,13 133453,02 243933,18 250246,33 180275,56
106
TVZ
studeni 2008

60% rekuperacije 87016,28 80071,81 146359,91 150147,80 108165,34
80% rekuperacije 116021,70 106762,41 195146,54 200197,06 144220,45
Razlika 80% i 60% 29005,43 26690,60 48786,64 50049,27 36055,11

Uteda energije [Kn]

El.energija 18935,28 17537,13 30631,19 31190,54 22957,59
COP=3
LU EL 13429,51 12357,75 22588,21 23172,81 16693,52
Zemni plin 5511,03 5071,21 9269,46 9509,36 6850,47
UNP 9252,73 8514,30 15562,94 15965,72 11501,58
Toplana 12648,82 11612,62 20880,91 20943,62 15221,90
107
V. teaj
PRIKAZ VREMENSKOG POVRATA INVESTICIJE UGRAENOG SUSTAVA

POVRATA ENERGIJE IZ OTPADNOG ZRAKA ZA POSLOVNE GRAEVINE UREDSKE NAMJENE
Cijena sustava povrata energije

Klima jedinica Rekuperator 60% Regenerator 80% Razlika investicije
10000 m3/h 26842 Kn 59262 Kn 32420 Kn
15000 m3/h 47912 Kn 86866 Kn 38954 Kn
20000 m3/h 55921 Kn 95217 Kn 39296 Kn
UREDSKE PR.(262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)

Povrat investicije (g)
10000 m3/h SPLIT DUBROVNIK OSIJEK ZAGREB RIJEKA
El.energija 3,16 3,40 2,01 1,98 2,65
LU EL 4,83 5,25 2,87 2,80 3,88
Zemni plin 11,77 12,79 7,00 6,82 9,47
UNP 7,01 7,62 4,17 4,06 5,64
Toplana 5,13 5,58 3,11 3,10 4,26
UREDSKE PR. (262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)

El.energija 2,84 3,05 1,67 1,75 2,36
LU EL 4,20 4,54 2,30 2,44 3,38
Zemni plin 10,22 11,07 5,60 5,94 8,24
UNP 6,09 6,59 3,34 3,54 4,91
Toplana 4,29 4,66 2,49 2,60 3,57
UREDSKE PR. (262 RADNA DANAx12 SATI DNEVNO)

El.energija 2,08 2,24 1,28 1,26 1,71
LU EL 2,93 3,18 1,74 1,70 2,35
Zemni plin 7,13 7,75 4,24 4,13 5,74
UNP 4,25 4,62 2,52 2,46 3,42
Toplana 3,11 3,38 1,88 1,88 2,58
108
TVZ
studeni 2008
TABLINI PRIKAZ GODINJE UTEDE UKUPNE TOPLINSKE ENERGIJE

HOTELSKE GRAEVINE U NAVEDENIM GRADOVIMA
HOTELSKI PROSTORI ( 365 RADNA DANAx24 SATA DNEVNO)

Temperatura boravinog prostora....tp=22(C)
kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 34691,55 31759,87 55946,2 54480,39 40066,29
VELJAA 33958,63 31271,25 51060,1 49594,25 38844,76
OUJAK 28095,27 26629,43 38844,8 39089,07 32492,79
TRAVANJ 19544,53 19544,53 25896,5 27118,04 23453,44
SVIBANJ 7329,20 8795,04 13436,9 15635,63 12215,33
LIPANJ 2687,37 4397,52 10505,2 12215,33 8306,43
SRPANJ 4153,21 1710,15 6107,7 8062,12 1710,15
KOLOVOZ 3420,29 1954,45 8062,1 9772,27 2443,07
RUJAN 1465,84 1221,53 12948,3 14658,40 7084,89
LISTOPAD 11971,03 10016,57 26385,1 27362,35 18323,00
STUDENI 23453,44 20277,45 40066,3 40066,29 29316,80
PROSINAC 31271,25 28339,57 50571,5 50571,48 36890,31
202041,61 185917,37 339831 348625,61 251147,25
prorauna izmjene topline uzeta je u obzir samo osjetna toplina.
109
V. teaj

60% rekuperacije 121224,97 111550,42 203898,34 209175,37 150688,35
80% rekuperacije 161633,29 148733,90 271864,46 278900,49 200917,80
Razlika 80% i 60% 40408,32 37183,47 67966,11 69725,12 50229,45

Uteda energije [Kn]

El.energija 23714,36 21940,22 38749,25 39615,32 28999,58
LU EL 18709,05 17215,95 31468,31 32282,73 23256,24
Zemni plin 7677,58 7064,86 12913,56 13247,77 9543,60
UNP 12890,25 11861,53 21681,19 22242,31 16023,19
Toplana 12541,75 11527,47 20897,93 21199,93 15339,41
110
TVZ
studeni 2008

kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 52037,32 47639,80 83919 81720,58 60099,44
VELJAA 50937,94 46906,88 76590,1 74391,38 58267,14
OUJAK 42142,90 39944,14 58267,1 58633,60 48739,18
TRAVANJ 29316,80 29316,80 38844,8 40677,06 35180,16
SVIBANJ 10993,80 13192,56 20155,3 23453,44 18323,00
LIPANJ 4031,06 6596,28 15757,8 18323,00 12459,64
SRPANJ 6229,82 2565,22 9161,5 12093,18 2565,22
KOLOVOZ 5130,44 2931,68 12093,2 14658,40 3664,60
RUJAN 2198,76 1832,30 19422,4 21987,60 10627,34
LISTOPAD 4919,60 4116,40 39577,7 11244,80 7530,00
STUDENI 9638,40 8333,20 60099,4 16465,60 12048,00
PROSINAC 12851,20 11646,40 75857,2 20782,80 15160,40
230428,04 215021,66 509746 394431,44 284664,12
111
V. teaj

60% rekuperacije 138256,82 129013,00 305847,52 236658,86 170798,47
80% rekuperacije 184342,43 172017,33 407796,69 315545,15 227731,30
Razlika 80% i 60% 46085,61 43004,33 101949,17 78886,29 56932,82

Uteda energije [Kn]

El.energija 27241,76 25493,67 57348,07 45282,46 33149,66
LU EL 21337,64 19911,01 47202,47 36524,35 26359,90
Zemni plin 8756,27 8170,82 19370,34 14988,39 10817,24
UNP 14701,31 13718,38 32521,79 25164,73 18161,57
Toplana 15326,18 14226,20 31346,89 25631,56 18590,39
112
TVZ
studeni 2008

kWh kWh kWh kWh kWh
SIJEANJ 69383,09 63519,73 111892 108960,77 80132,59
VELJAA 67917,25 62542,51 102120 99188,51 77689,52
OUJAK 56190,53 53258,85 77689,5 78178,13 64985,57
TRAVANJ 39089,07 39089,07 51793,0 54236,08 46906,88
SVIBANJ 14658,40 17590,08 26873,7 31271,25 24430,67
LIPANJ 5374,75 8795,04 21010,4 24430,67 16612,85
SRPANJ 8306,43 3420,29 12215,3 16124,24 3420,29
KOLOVOZ 6840,59 3908,91 16124,2 19544,53 4886,13
RUJAN 2931,68 2443,07 25896,5 29316,80 14169,79
LISTOPAD 23942,05 20033,15 52770,2 54724,69 36646,00
STUDENI 46906,88 40554,91 80132,6 80132,59 58633,60
PROSINAC 62542,51 56679,15 101143 101142,96 73780,61
404083,23 371834,75 679661 697251,23 502294,51
Napomena:Temperatura koja je odabrana za temperaturu boravinog prostora je 22C za sve
mjesece u godini osim za 6,7,8 mjesec kada iznosi 24C.Kod prorauna izmjenje topline uzeta
je u obzir samo osjetna toplina.
113
V. teaj

60% rekuperacije 242449,94 223100,85 407796,69 418350,74 301376,70
80% rekuperacije 323266,58 297467,80 543728,92 557800,98 401835,61
Razlika 80% i 60% 80816,65 74366,95 135932,23 139450,25 100458,90

Uteda energije [Kn]

El.energija 45877,11 42328,83 75946,90 77679,05 56447,56
LU EL 37418,11 34431,90 62936,62 64565,46 46512,47
Zemni plin 15355,16 14129,72 25827,12 26495,55 19087,19
UNP 25780,51 23723,06 43362,38 44484,63 32046,39
Toplana 25083,51 23054,95 41795,85 42399,86 30678,81
114
TVZ
studeni 2008
PRIKAZ VREMENSKOG POVRATA INVESTICIJE UGRAENOG SUSTAVA POVRATA ENERGIJE IZ

OTPADNOG ZRAKA ZA HOTELSKE GRAEVINE
Cijena sustava povrata energije

Klima jedinica Rekuperator 60% Regenerator 80% Razlika investicije
10000 m3/h 26842 Kn 59262 Kn 32420 Kn
15000 m3/h 47912 Kn 86866 Kn 38954 Kn
20000 m3/h 55921 Kn 95217 Kn 39296 Kn

El.energija 1,37 1,48 0,84 0,82 1,12
LU EL 1,73 1,88 1,03 1,00 1,39
Zemni plin 4,22 4,59 2,51 2,45 3,40
UNP 2,52 2,73 1,50 1,46 2,02
Toplana 2,58 2,81 1,55 1,53 2,11

El.energija 1,43 1,53 0,68 0,86 1,18
LU EL 1,83 1,96 0,83 1,07 1,48
Zemni plin 4,45 4,77 2,01 2,60 3,60
UNP 2,65 2,84 1,20 1,55 2,14
Toplana 2,54 2,74 1,24 1,52 2,10

El.energija 0,86 0,93 0,52 0,51 0,70
LU EL 1,05 1,14 0,62 0,61 0,84
Zemni plin 2,56 2,78 1,52 1,48 2,06
UNP 1,52 1,66 0,91 0,88 1,23
Toplana 1,57 1,70 0,94 0,93 1,28
115
V. teaj
PRIKAZ GODINJEG TROKA POGONSKE ENERGIJE TLANOG I ODSISNOG VENTILATORA

POSLOVNE GRAEVINE UREDSKE NAMJENE USLIJED KORITENJA SUSTAVA POVRATA ENERGIJE
Izraun potrebne dodatne snage ventilatora uslijed poveanja otpora ugradnjom sustava
povrata energije sluaj primjene u uredskim zgradama (262 radna dana * 12 sati = 3144
radna sata godinje)
Poveani godinji potroak pogonske energije tlanog i odsisnog ventilatora za poveani
pad tlaka klima jedinice sa sustavom povrata energije uz usvojeni stupanj djelovanja ventilatora
=0,8.
Ploasti rekuperator Rotacioni rekuperator

Veliina Koliina zraka Tlak Odsis Tlak Odsis
[m3/h] [Pa] [Pa] [Pa] [Pa]
100 10.000 246 321 124 101
200 15.000 176 226 100 82
250 20.000 191 246 116 95
Potrebna ukupna snaga ventilatora [kW]:
V 'pT 'pO
P
K
Gdje je:
pT= - pad tlaka na tlanom ventilatoru zbog sustava povrata energije

pO= - pad tlaka na odsisnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
=0,8 - usvojeni stupanj djelovanja ventilatora
116
TVZ
studeni 2008
Godinji utroak energije [kWh]:
Q P t
Gdje je:
t=3144h - broj radnih sati ventilatora
Godinji troak rada ventilatora [Kn]:
Kn Kn
Tr 0,426 58,39
kWh kW
Pregled godinjeg troka pogonske energije ventilatora:
Ploasti rekuperator Rotacioni regenerator

Koliina Snaga Godinja Godinji Snaga Godinja Godinji
zraka ventilatora potronja troak ventilatora potronja troak
N energije ventilatora N energije ventilatora
[m3/h] [kW] [kWh] [Kn] [kW] [kWh] [Kn]
10.000 1,969 6190 3357 0,781 2456 1332
15.000 2,094 6583 3570 0,948 2980 1616
20.000 3,035 9541 5175 1,465 4607 2499
117
V. teaj
PRIKAZ GODINJEG TROKA POGONSKE ENERGIJE TLANOG I ODSISNOG VENTILATORA

HOTELSKE GRAEVINE USLIJED KORITENJA SUSTAVA POVRATA ENERGIJE
Izraun potrebne dodatne snage ventilatora uslijed poveanja otpora ugradnjom sustava
povrata energije sluaj primjene u uredskim zgradama (365 radna dana * 24 sati = 8760
radna sata godinje)
Poveani godinji potroak pogonske energije tlanog i odsisnog ventilatora za poveani
pad tlaka klima jedinice sa sustavom povrata energije uz usvojeni stupanj djelovanja ventilatora
=0,8.

Veliina Koliina zraka Tlak Odsis Tlak Odsis
[m3/h] [Pa] [Pa] [Pa] [Pa]
100 10.000 246 321 124 101
200 15.000 176 226 100 82
250 20.000 191 246 116 95
Potrebna ukupna snaga ventilatora [kW]:
V 'pT 'pO
P
K
Gdje je:
pT= - pad tlaka na tlanom ventilatoru zbog sustava povrata energije

pO= - pad tlaka na odsisnom ventilatoru zbog sustava povrata energije
=0,8 - usvojeni stupanj djelovanja ventilatora
118
TVZ
studeni 2008
Godinji utroak energije [kWh]:
Q P t
Gdje je:
t=3144h - broj radnih sati ventilatora
Godinji troak rada ventilatora [Kn]:
Kn Kn
Tr 0,426 58,39
kWh kW
Pregled godinjeg troka pogonske energije ventilatora:

Koliina Snaga Godinja Godinji Snaga Godinja Godinji
zraka ventilatora potronja troak ventilatora potronja troak
N energije ventilatora N energije ventilatora
[m3/h] [kW] [kWh] [Kn] [kW] [kWh] [Kn]
10.000 1,969 17246 9103 0,781 6844 3612
15.000 2,094 18341 9681 0,948 8304 4383
20.000 3,035 26584 14033 1,465 12836 6775
119
V. teaj
ZAKLJUAK
Navedena ekonomska analiza postavlja korelacijske odnose isplativosti primjene

efikasnijeg sustava rekuperacije, a koji ovise od sljedeih imbenika:
geografska lokacija
koriteni energent za proizvodnju toplinske energije
vrijeme koritenja pogona tijekom godina
utroak energije uslijed poveanog pada tlaka u postrojenjima
U analizi nisu uzeti u obzir trokovi uloenog kapitala i prirast vrijednosti tijekom godina
eksploatacije.
Ova analiza se temelji na srednjim vrijednostima temperature to je priblino tono za
postrojenja koja rade 24h, ali su realni temperaturni parametri za postrojenja koja rade u
dnevnom reimu daleko nepovoljniji sa stanovita iskoritenja otpadne topline, tj. mogunosti
rekuperacije, jer su vanjske temperature vie i manja je mogunost rekuperacije topline.
Proces povrata energije iz otpadnog zraka gospodarski i ekoloki je opravdan bez obzira
na nain voenja procesa.
Povrat topline i tvari mijeanjem dviju zranih struja osigurava najvei stupanj
gospodarenja energije ali uz openito ogranienje primjene i omjera mjeanja. Omjer mjeanja
se regulira osjetnikom zagaenosti koji osigurava mikrohigijenski zahtjev u svakom trenutku.
Kombinirani proces regeneracije i mijeanja osigurava iru primjenu uz maksimalno
mogui stupanj povrata topline i tvari u procesu.
Kod istih prostora i operacionih dvorana nije dozvoljen povrat otpadnog zraka u proces
pa se preporua primjena sustava povrata energije kako bi se izbjeglo zagaenje zraka u
procesu pripreme zraka
Ugradnja sustava rekuperacije je zakonska obaveza, te je analizirana ekonomska
isplativost ugradnje sustava povrata energije sa veim stupnjem povrata energije, koja je
prikazana na tablinim prikazima za odreene namjene objekta, podruja izgradnje, te vrstu
pogonskog goriva.
Iz tablinih prikaza pored energetskog uinka vidljiva je ekonomska opravdanost ugradnje
sustava sa veim stupnjem povrata energije u klima komorama kroz rok povrata investicije.
120
TVZ
studeni 2008
Rezultati izraeni za minimalnu koliinu zraka od 10000 m3/h pokazuju uz navedene

napomene prorauna, da je povrat razlike investicije za 60% efikasni rekuperator u odnosu na
80% rekuperator priblino (za gorivo zemni plin) od 7-11 godina (za dnevna postrojenja), a 2,5-4
godine (za 24satna postrojenja). Povrat investicije je krai ako je usporedni energent lo ulje.
Ako na tu razliku pridodamo vrijeme povrata cjelokupne investicije u sustav rekuperacije, onda
se period povrata investicije poveava.
Isplativost ugradnje sustava je obrnuto proporcionalna sa cijenom pogonskog goriva koje
se koristi odn. iju potronju smanjujemo koritenjem sustava povrata energije. Nia cijena
goriva, temperaturno povoljniji klimatski uvjeti, te manji broj radnih sati rezultiraju duljim rokom
povrata investicije.
Ekonomska opravdanost openite ugradnje sustava povrata energije trebala bi ukljuiti:
investicijske trokove generatora topline (plinski/uljni/elektro kotlovi), troak pogonske energije
ventilatora, troak poveanog prostora strojarnice, i utjecaj na okoli razliitih vrsta pogonskih
goriva, pa to ostavljamo za daljnja detaljnija razmatranja.
Temeljem ove analize postavlja se pitanje ekonomske i energetske isplativosti ugradnje
sustava povrata energije u realnim uvjetima. Zakonska obveza ugradnje sustava povrata
energije u ventilacijskim sustavima veim od 2500 m3/h mora biti posebno analizirana i sa
energetskog i sa ekonomskog stajalita uzimajui sve relevantne imbenike iznesene u ovoj
analizi u obzir.
121
V. teaj
LITERATURA
1. F.Bonjakovi:
Nauka o toplini, II. dio, Tehnika knjiga, Zagreb, 1980.
2. P.Donjerkovi:
Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, II. dio, Alfa, 1996.
3. Recknagel, Sprenger:
Heizung, lftung und klimatechnik
122
TVZ
studeni 2008
Zatita na radu
Zatita na radu kod odravanja instalacija

ukapljenog naftnog plina i ukapljenog prirodnog plina
Autori:
Mladen Vukeli, dipl. ing. zatite na radu

voditelj zatite na radu
HAC d.d. Zagreb
123
V. teaj
124
TVZ
studeni 2008
UKAPLJENI NAFTNI PLIN
Ukapljeni je naftni plin smjesa zasienih ugljikovodika propana i butana (njegovih

izomera), te raznih primjesa, ponajvie propena, butena, etana i etena u razliitim omjerima. Pri
normalnim je uvjetima plinovit i tei od zraka, a ukapljuje se pri prilino niskim tlakovima (od 1,7
do 7,5 bar). Proizvodi se iz nafte i naftnih plinova rafinerijskom preradom ili pri obradi sirovog
prirodnog plina. Vrlo je prikladan za prijevoz, skladitenje i primjenu: skladiti se i prevozi u
kapljevitom, a koristi u plinovitom stanju. Za pogon motornih vozila koristi se jo od 1920.
godine. Neotrovan je, bez boje i mirisa, ima uske, ali niske granice eksplozivnosti, a kako je tei
od zraka (d > 1) iz zatvorenih prostora sporo otjee u atmosferu.Osnovne sirovine za
proizvodnju ukapljenog naftnog plina su prirodni plin i sirova nafta. Oko 60% ukupne
proizvodnje otpada na postrojenja za preradu prirodnog plina bogatog ugljikovodicima s tri i
etiri ugljikova atoma, dok se ostatak proizvodi u rafinerijama nafte.
125
V. teaj
OSNOVNA SVOJSTVA UNP-A
Svojstvo Propan Butan

Gustoa kapljevine pri 15C, kg/dm3 t 0,502 t 0,559
Tlak zasienja pz, bar:
- pri 15 C 7,5 1,7
- pri 50 C 11,5-19,3 6,9
Donja ogrjevna vrijednost Hd pri 15C:
- MJ/kg (kWh/kg) 46,0 (12,79) 45,6 (12,66)
- MJ/m3 (kWh/m3) 85,3 (23,7) 109,6 (30,45)
Volumni udio u dimnim plinovima pri potpunom
izgaranju, %
- ugljinog dioksida (CO2) 13,7 14
- duika (N2) 86,3 86
Najvia temperatura plamena na zraku, C 1915 1920
Maseni udio sumpora, % d 0,005 d 0,005
Tablica 1
Osnovna svojstva trgovakog propana i butana
126
TVZ
studeni 2008
Naziv propan propen n-butan izo-butan 1-buten

Formula C3H8 C3H6 C4H10 C4H10 C4H8
Molarna masa M, kg/kmol 44,096 42,081 58,123 58,123 56,101
Plinska konstanta R, J/(kgK) 188,5 197,58 143,18 143,05 148,19
Maseni udio ugljika, % 87,71 85,72 82,66 82,66 85,63
Maseni udio vodika, % 18,28 14,28 17,34 17,34 14,37
Vrelite tvr, C -42 -47,7 -0,5 -11,7 -6,3
Kritina temperatura tkr, C 96,8 91,8 153,2 135 146,4
Kritini tlak pkr, bar 42,46 44,73 36,48 35,32 40,2
Specifini volumen u plinovitom 0,521 0,545 0,381 0,387 -
stanju (pri 15C) Vpl, m3/kg
Specifini volumen u kapljevitom 1,972 1,912 1,71 1,776 1,658
stanju (pri 15C) Vkap, L/kg
Gustoa u plinovitom stanju (pri 2,011 1,913 2,709 2,647 2,598
normalnim uvjetima) ppl, kg/m3
Gustoa u kapljevitom stanju (pri 0,507 0,523 0,585 0,563 0,605
15C) pkap, kg/l
Specifini toplinski kapacitet u 2,43 2,64 2,26 2,34 2,34
kapljevitom stanju (pri 0C) Ckap,
kJ(kg K)
Relativna gustoa d 1,555 1,48 2,095 2,047 2,009
Gornja ogrjevna vrijednost Hg, 14 13,69 13,77 13,75 13,54
kWh/kg
kWh/m3 28,28 26,21 37,22 36,67 33,85
Donja ogrjevna vrijednost Hd, 12,87 12,79 12,69 12,67 12,64
kWh/kg
kWh/m3 25,99 24,5 34,31 33,79 31,62
Omjer ogrjevnih vrijednosti Hd/Hg 0,919 0,934 0,922 0,921 0,934
Tablica 2
Vanija fizikalna i kemijska svojstva nekoliko najvanijih sastojaka UNP-a
127
V. teaj
TLAK ZASIENJA
Tlak zasienja jedna je od najvanijih veliina kojima se opisuje ponaanje ukapljenog

naftnog plina. To je zapravo tlak kod kojeg se dvofazni sustav, odnosno parovita i kapljevita
faza u zatvorenom spremniku nalaze u meusobnoj ravnotei. Ovisan je samo o vrsti tvari i
temperaturi.Kako je ukapljeni naftni plin zapravo smjesa, to tlak zasienja ovisi i o udjelu
osnovnih sastojaka, propana i butana.
Dijagram 1
Tlak zasienja
128
TVZ
studeni 2008
Udio propana, % 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Udio butana, % 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Temperatura t, C Tlak zasienja pz, bar
-40 1,1 - - - - - - - - - 0,2
-35 1,4 - - - - - - - - - -
-30 1,7 - - - - - - - - - 0,3
-25 2,0 - - - - - - - - - -
-20 2,4 - - - - - - - - - 0,5
-15 2,9 - - - - - - - - - -
-10 3,4 3,1 2,9 2,7 2,5 2,2 1,9 1,6 1,3 1,0 0,7
-5 4,0 3,7 3,4 3,1 2,8 2,5 2,3 1,9 1,6 1,2 0,8
0 4,7 4,4 4,1 3,7 3,4 3,0 2,6 2,3 1,9 1,5 1,0
5 5,5 5,2 4,8 4,4 4,0 3,6 3,1 2,5 2,2 1,8 1,2
10 6,3 6,1 5,6 5,2 4,7 4,2 3,7 3,0 2,5 2,1 1,4
15 7,3 7,0 6,5 6,0 5,5 4,9 4,3 3,7 3,0 2,5 1,7
20 8,3 7,9 7,4 6,9 6,3 5,7 5,0 4,3 3,6 2,8 2,1
25 9,5 9,0 8,3 7,8 7,2 6,5 5,8 5,0 4,2 3,3 2,5
30 10,8 10,2 9,5 8,8 8,1 7,4 6,6 5,8 4,8 3,8 2,8
35 12,2 11,5 10,8 10,0 9,2 8,3 7,5 6,6 5,5 4,4 3,3
40 13,7 12,9 12,3 11,3 10,4 9,5 8,5 7,5 6,3 5,1 3,8
45 15,5 14,4 13,8 12,7 11,8 10,7 9,6 8,4 7,2 5,8 4,4
50 17,3 16,2 15,4 14,4 13,2 12,0 10,8 9,5 8,0 6,6 5,0
55 19,4 18,2 17,1 16,1 14,9 13,4 12,1 10,6 9,0 7,5 5,7
60 20,9 20,4 19,1 17,8 16,5 15,0 13,4 11,9 10,1 8,3 6,4
70 25,8 - - - - - - - - - 8,1
80 31,4 - - - - - - - - - 10,2
85 34,1 - - - - - - - - - -
90 36,6 - - - - - - - - - 12,6
95 39,9 - - - - - - - - - -
96 41,7 - - - - - - - - - -
100 - - - - - - - - - - 15,4
Tablica 3
Apsolutni tlak zasienja smjese propana i n-butana ovisno o njihovom udjelu u smjesi
129
V. teaj
TOPLINA ISPARAVANJA I SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET
Toplina koja se izmjenjuje pri promjeni agregatnog stanja tvari naziva se latentna toplina
i, ovisno o smjeru promjene, moe biti:
toplina isparavanja (pri promjeni kapljevitog u plinoviti stanje)

toplina taljenja (pri promjeni iz vrstog u kapljevito stanje)
toplina sublimacije (pri promjeni iz vrstog u plinovito stanje).
Toplina isparavanja veliina je koja pokazuje koliko je energije potrebno dovesti kako bi
se cjelokupna koliina kapljevine prevela u plin.
Iz vrijednosti toplina isparavanja pojedinih sastojaka rauna se toplina isparavanja
ukapljenog naftnog plina (kao smjese) jednadbom:
Qisp ,UNP
rQ U i isp ,i i
r U i i
pri emu su:
Qisp, UNP toplina isparavanja smjese, tj. ukapljenog naftnog plina u kapljevitom
stanju, Kj/kg
Qisp, i toplina isparavanja pojedinog sastojka UNP-a, npr. propana i butana,
kJ/kg (tablica
ri volumni udio pojedinog sastojka
Ui gustoa pojedinog sastojka u kapljevitom stanju pri 15C, kg/l
130
TVZ
studeni 2008
Temperatura t, C Specifina toplina isparavanja Qisp, kJ/kg

propan n-butan
-60 439,73 440,44
-50 431,53 431,65
-40 423,11 423,28
-30 413,73 413,23
-20 403,39 404,02
-10 392,3 393,55
0 378,65 383,92
10 364,16 373,46
20 348,55 361,73
30 330,92 351,69
40 310,7 339,12
50 289,39 326,56
60 259,16 315,68
70 231,11 301,44
Tablica 4
Specifine topline isparavanja propana i n-butana ovisno o temperaturi
131
V. teaj
GUSTOA, RELATIVNA GUSTOA I OVISNOST VOLUMENA O TEMPERATURI
Brojane vrijednosti gustoe, specifinog volumena i relativne gustoe ukapljenog

naftnog plina u kapljevitom odnosno u plinovitom stanju raunaju se na osnovi vrijednosti
pojedinih sastojaka.
Vrijednost relativne gustoe ukapljenog naftnog plina u plinovitom stanju vea je od
relativne gustoe zraka (d>1), pa pri nekontroliranom istjecanju dolazi do njegovog nakupljanja
u najniim tokama prostora, gdje stvara eksplozivnu smjesu. Kod postavljanja instalacija s
ukapljenim naftnim plinom u zatvorenim prostorima treba omoguiti sigurno odvoenje
isputenog plina u okolicu. Ukapljeni je naftni plin u kapljevitom stanju laki od vode.
Dijagram 2
Gustoa UNP-a
132
TVZ
studeni 2008
Prostor Veliina zone opasnosti Zona

Nehlaeni spremnik Unutar spremnika 0
Unutar 4,5 m u svim smjerovima od prikljuka 2
Unutar spremnika 0
Hlaeni spremnik Unutar 4,5 m u svim smjerovima od prikljuka 2
Podruje unutar zatitnog nasipa do razine 2
njegovog vrta
Pretakalite autocisterni i vagoncisterni (*) Unutar 1,5 m u svim smjerovima od prikljuka 1
koji se spajaju ili odvajaju radi pretakanja plina
Izmeu 1,5 4,5 m u svim smjerovima od toke 2
gdje se prikljuci spajaju i odvajaju, te unutar
valjka omeenog vodoravnim ekvatorom kugle i
razine tla s dodanim vijencem promjera 6 m
uzdignutog 1 m od tla (ilustracija___)
Otvori na odzraniku mjeraa razine Unutar 1,5 m u svim smjerovima od toke 1
ispusta
Izmeu 1,5 i 4,5 m u svim smjerovima od toke 2
ispusta
Unutar izravnog smjera ispusta 1
Ispusti sigurnosnog ventila na spremniku Unutar 3 m u svim smjerovima od toke ispusta 1
Izmeu 3,5 i 4,5 m u svim smjerovima od toke 2
ispusta osim unutar smjera ispusta
Crpke, kompresori, - u zatvorenim Cijela prostorija i svaka susjedna prostorija koja 1
mjealita plina i prostorima bez nije odvojena za plin nepropusnom (**)
zraka, podruja odgovarajue pregradom
mjeraa, kalorimetra ventilacije Unutar 4,5 m od vanjske strane bilo kojeg za plin 2
(osim onih s nepropusnog (**) vanjskog zida ili krova ili unutar
otvorenim 4,5 od bilo kojeg vanjskog otvora
plamenom) i
isparivai (osim - u zatvorenim Cijela prostorija i svaka susjedna prostorija koja 2
izravno grijanih) prostorima s odg. nije odvojena za plin nepropusnom (**)
ventilacijom(***) pregradom
- na otvorenim Unutar 4,5 m u svim smjerovima od opreme, te 2
prostorima na razini unutar valjka omeenog vodoravnim ekvatorom
tla ili iznad nje kugle i razine tla, ali bez dodanog vijenca
promjera 6 m uzdignutog 1 m od tla
(ilustracija___)
Tablica 5
Opasni prostori i zone opasnosti pri radu s ukapljenim naftnim plinom
133
V. teaj
Prostor Veliina zone opasnosti Zona

Jame ili kanali s - bez prisilne Cijela jama ili kanal 0
opremom (npr. crpke, ventilacije Cijela prostorija i svaka susjedna prostorija u 1
kompresori, osim zatvorenom koja nije odvojena za plin
izravno grijanih nepropusnom (**) pregradom
isparivaa i sline
opreme) te jame i Unutar 4,5 m u svim smjerovima od jame ili 2
kanali ispod kanala na otvorenom prostoru
klasifikacijskih zona - s odgovarajuom Cijela jama ili kanal 2
opasnosti prisilnom Cijela prostorija i svaka susjedna prostorija u 2
ventilacijom (***) zatvorenom koja nije odvojena za plin
nepropusnom (**) pregradom
Unutar 4,5 m u svim smjerovima od jame ili 2
kanala na otvorenom prostoru
Radni prikljuci (odzranici, ispusti i Unutar 1,5 m u svim smjerovima od toke 1
drenae) na cjevovodima, spremnicima i ispusta
opremi (****) Vie od 1,5 m od toke ispusta
- kao i za crpke kompresore itd.
Tablica 5, nastavak
Opasni prostori i zone opasnosti pri radu s ukapljenim naftnim plinom
Legenda:
(*) Pri odreivanju zone opasnosti treba se uzeti u obzir i prostor za vagone i
kamione na mjestu pretakanja i utjecaj postavljanja na toku spajanja
(**) Zona opasnosti ne prelazi za plin nepropusan puni zid, krov ili vrstu
pregradu
(***) Ventilacija se smatra odgovarajuom ako je izvedena prema vaeoj normi
za odreivanje opasnih prostora
(****) 1 - Radnim se prikljucima ne smatraju odzranici i drenae koje se
postavljaju na najviim i najniim tokama cjevovoda (pravilo projektiranja
cjevovoda), a koji se koriste za odzraivanje i pranjenje cjevovoda kod
hidraulike tlane probe
2 - Kod prikljuka na cjevovodu (prirubnica, navojnih spojeva) nema zona
opasnosti ako se nalaze na otvorenom ili u dobro prozraivanim prostorima
134
TVZ
studeni 2008
STABILNI SPREMNICI
Stabilni spremnik za UNP je spremnik za volumena iznad 6,4 m3. Stabilni spremnik moe
biti nadzemni ili podzemni, a prema obliku valjkasti (leei ili stojei) i kuglasti. Podzemni stabilni
spremnik izvodi se samo leei valjkastog oblika.
Podzemni spremnici su ukopani spremnici, spremnici postavljeni u komore ili spremnici
smjeteni u prirodne podzemne upljine, ako im se razina plata nalazi najmanje 60 cm ispod
razine zemljita. Spremnici prekriveni slojem pijeska i zemlje ukupne debljine 60 cm, osim okna,
takoer su podzemni spremnici bez obzira na razinu postavljanja. Spremnik se oblae slojem
nabijenog pijeska debljine 20 cm, koji mora pri polaganju spremnika biti suh, bez kamenja i
ljunka. Spremnik mora biti osiguran od pomicanja i uzgona podzemnih voda. Prije ukapanja
podzemnog spremnika, moraju biti ispunjeni ovi uvjeti:
da je spremnik izraen i opremljen za podzemnu ugradnju,

da je spremnik ispitan nakon postavljanja,
da su vanjske povrine spremnika zatiene od korozije.
Prije zatrpavanja pijeskom podzemnog spremnika u komore, moraju biti ispunjeni ovi
uvjeti:
da je spremnik izraen i opremljen za podzemnu ugradnju,

da je spremnik ispitan nakon postavljanja,
da su vanjske povrine spremnika zatiene od korozije,
da je komora izvedena nepropusno na spoju dna i okomitih zidova,
da je dno komore izvedeno u nagibu od najmanje 1% prema taloniku,
da je u komori osigurano djelotvorno provjetravanje ukoliko komora nije
zapunjena pijeskom.
135
V. teaj
Svi prikljuci na podzemnom spremniku moraju se nalaziti na gornjoj strani spremnika, u

pravilu, na ulaznom otvoru ili na posebnom pristupanom mjestu, osim usisnog prikljuka za
pumpu koji se moe nalaziti i s donje strane spremnika.
Ukupna Sigurnosna udaljenost Sigurnosna udaljenost

zapremina spremnika do susjednih izmeu spremnika
spremnika objekata, javnog puta ili javne (m)
(m) povrine mjerena od gabarita
nadzemnog ili okna podzemnog
spremnika (m)
nadzemni podzemni nadzemni podzemni
6,4 100 5 5 2,0 1,0
101 500 20 15 2,0 1,0
500 1000 50 20 2,5 2,0
1001 3000 75 25 2,5 2,0
Tablica 6
Sigurnosne udaljenosti stabilnih spremnika
Ako ukupna zapremina dvaju ili vie nadzemnih ili podzemnih spremnika prelazi 3.000
m3, spremnici moraju biti grupirani u skupine spremnika zapremine do 3.000 m3 tako da
meusobna udaljenost skupina spremnika bude najmanje 50 m.
Nadzemni spremnici tite se od korozije ienjem i lienjem u tri sloja temeljnom bojom i
zavrnim slojem svijetlom reflektirajuom bojom. Stabilni nadzemni spremnici od izvora topline i
poara tite se ovisno o ukupnoj zapremini spremnika.
136
TVZ
studeni 2008
MALI SPREMNICI
Mali spremnik za UNP je stabilni spremnik za UNP volumena do 6,4 m3. Prijenosni
spremnici UNP-a su spremnici namijenjeni za skladitenje i potronju UNP-a. Prijenosni
spremnici pune se kod dobavljaa ili na mjestu postavljanja prema
Sigurnosna udaljenost od prikljuaka i od plata

sigurnosnih ventila spremnika (m)
(m)
Ulaza u zgradu potroaa ili ulaza 3 1,5
susjednih zgrada
granice susjednog zemljita 3 3
otvora prostora koji su ispod razine 3 3
zemljita
otvora kanalizacije koji nisu tieni 3 3
vodenim zaporom
otvorenog plamena ili drugog 3 3
izvora topline
autocisterne pri pretakanju UNP 3 1,5
Okna podzemnog spremnika za 3 1,5
naftne derivate
javnog puta, eljeznike pruge, 3 3
vodenog puta
Tablica 7
Sigurnosne udaljenosti nadzemnih
Sigurnosne udaljenosti smanjuju se za 50% postavljanjem zatitnog zida kao i kod

podzemnih spremnika. Zatitni zid izvodi se na udaljenosti od 0,6 m od spremnika i mora
nadvisiti visinu spremnika odnosno prikljuke i sigurnosni ventil za 0,5 m. Duina zida mora biti
tolika da i najvea pretpostavljena irina poara ostavlja spremnik u sjeni. Kod obiteljskih zgrada
graenih iz opeke i betona spremnik se moe postaviti na udaljenosti od najmanje 0,6 m.
Podzemni mali spremnik moe se postaviti na udaljenosti od najmanje 1 m od graevine ukoliko
ta graevina ne predstavlja poarnu opasnost za spremnik, a zidovi temelja su puni i
plinonepropusni.
137
V. teaj
Oko malih spremnika UNP-a jedinstvena je zona opasnosti zona 2, i iznosi 1 m

vodoravno oko ventila i prikljuaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do krunice na tlu
polumjera 3 m. U zoni opasnosti malih spremnika koji koriste plinsku fazu nije potrebno
organizirati tehniko nadgledanje u smislu propisa o protueksplozijskoj zatiti.
SUSTAV S BOCAMA
U kuanstvima se mogu drati najvie tri boce kapaciteta punjenja do 10 kg i jo jedna

boca iji kapacitet punjenja ne prelazi 5kg UNP-a. U prostoriji u kojoj se nalazi troilo za kuhanje
ili grijanje moe se drati samo jedna boca kapaciteta punjenja do 10 kg UNP-a. U poslovnim
prostorima obujma do 30 m3 moe se drati samo jedna boca kapaciteta punjenja do 10 kg.
Ukoliko je volumen prostorije vei na svakih daljnjih 30 m3 obujma ugrauje se jo po jedna
boca kapaciteta punjenja do 10 kg.
Ako se UNP upotrebljava za laboratorijske potrebe na malim laboratorijskim
plamenicama, u istoj prostoriji mogu se koristiti vie boca kapaciteta punjenja manjeg od 10 kg,
ali ukupna koliina UNP-a ne smije prelaziti 30 kg. Boce se ne smiju drati u spavaim
prostorijama i prostorijama koje su nie od razine okolnog terena. U prostoru za smjetaj
priuvnih boca mora se osigurati provjetravanje. Boce se ne smiju drati na mjestima gdje
postoji mogunost njihovog zagrijavanja iznad 40 C.
SL 1
Boce u domainstvu
138
TVZ
studeni 2008
Sustav s bocama instalira se u graevini koja je izgraena od materijala vatrootpornost

konstrukcije F60. Udaljenost graevine od mee susjednog zemljita, otvora na susjednom
objektu i izvora paljenjaje minimalno 3 m. Udaljenost se mjeri od vanjskih otvora graevine.
Krov iste izvodi se od lagane konstrukcije, a veza izmeu krova i zidova osigurava jednostavno
odbacivanje krova u sluaju eksplozije. Vrata se otvaraju prema i izraena su od materijala to
ne iskri. Ventilacija prostorije osigurava se otvorima u razini poda i stropa prostorije, na
suprotnim zidovima. Minimalna veliina otvora za provjetravanje je 2% tlocrtne povrine. Pod
prostorije idignut je u odnosu na okolni teren najmanje 10 cm.
SL 2
Prislonjena graevina
139
V. teaj
Visina prostorije je minimalno 2,2 m. Graevina sa sustavom s bocama moe biti

prislonjena uz drugu graevinu, koja ako ima ima podrum ili prostorije ispod razine zemljita ne
smije imati otvore na udaljenosti 3 m. U jednoj graevini sustav moe imati najvie 28 boca
ukljuujui radne i priuvne boce. Ako je u kojoj je sustav s bocama moe biti smjeten u
prostorijai graevine koja nije tome namijenjena, ali kao poseban poarni sektor vatrootpornosti
F90. Ulaz u prostoriju mora biti neposredno iz vanjskog prostora, a vrata na izvedena od
laganog materijala.
Sl.3
sustav s bocama bez isparivaa
Prema ostalim prostorijima graevini ne smije imati bilo koji otvor, vrata ili prozor. Iznad i
ispod prostorije ne mogu se nalazit prostorije namijenjene stalnom ili povremenom okupljanju
ljudi. U ovakvoj prostoriji sustav moe imati najvie est boca, ukljuujui radne i priuvne boce.
Ventilacijski otvori prostorije u kojoj je instaliran sustav s bocama, moraju biti zatieni ianom
mreom. Zbroj povrina ventilacijskih otvora mora iznositi najmanje 2% tlocrtne povrine.
140
TVZ
studeni 2008
Sl.4
Sustav s bocama sa isparivaem
Sustav s bocama na otvorenom prostoru mora ispunjavati mora biti ograen metalnom
ogradom visine najmanje 2 m koja spreava pristup neovlatenim osobama i sadri najvie 28
boca, ukljuujui i radne i priuvne boce, a oprema mora biti smjetena u provjetravanom
metalnom ormaru. Udaljenost sustava od mee susjednog zemljita, javnog puta ili bilo kojeg
stalnog izvora paljenja je najmanje 15m.
141
V. teaj
SUSTAV S MALIM SPREMNICIMA
Ukoliko se sustav sastoji od nadzemnih spremnika, njihova ukupna zapremina ne smije

biti vea od 15 m3. Spremnici u sustavu postavljaju se paralelno a meusobna udaljenost
spremnika, kao i slobodan prostor oko spremnika u sustavu iznosi najmanje 0,6 m. Sigurnosne
udaljenosti spremnika u sustavu odreene su tablicom za male spremnike.
SL.5
Sustav spremnik bez isparivaa
Navedene udaljenosti iz tablice 2. odnose se i na fiksne prikljuke za punjenje spremnika

iz autocisterne. Sustavi s nadzemnim spremnicima postavljaju se paralelno a meusobna
udaljenost iznosi najmanje 5 m. Sustav i dijelovi sustava moraju biti zatieni od mogueg
mehanikog oteenja ili udara vozila.
142
TVZ
studeni 2008
SL.6
Sustav spremnik sa isparivaem
PUNJENJA STABILNIH SPREMNIKA I PRIJEVOZNIH CISTERNI
Najvea doputena koliina punjenja tekue faze UNP-a u litrama, izraunava se po

formuli:
S Vp
VMAX
100 K
Vmaks najvea doputena koliina punjenja

S stupanj punjenja UNP-om prema tabeli,
Vp zapremnina posude u litrama
K korekcijski faktor zapremnine u tabeli
143
V. teaj
Gustoa plina Prijenosni Nadzemni spremnici Podzemni Vagonske Vagonske

u tekuem spremnici i spremnici cisterne cisterne sa
od 0 do preko 5000
stanju na 15 boce % svih izolirane s zatitom
5000 litara litara %
C kp/cm veliina % K =1,537 protiv
%
KJ/mh sunanih
C% zraka %
0,473 0,480 38 38 41 42 42 41
0,481 0,488 39 39 42 43 43 42
0,489 0,495 40 40 43 44 44 43
0,496 0,503 41 41 44 45 45 44
0,504 0,510 42 42 45 46 46 45
0,511 0,519 43 43 46 47 47 46
0,520 0,527 44 44 47 48 48 47
0,528 0,536 45 45 48 49 49 48
0,537 0,544 46 46 49 50 50 49
0,545 0,552 47 47 50 51 51 50
0,553 0,560 48 48 51 52 52 52
0,561 0,568 49 49 52 53 53 52
0,569 0,576 50 50 53 54 54 53
0,577 0,584 51 51 54 55 55 54
0,585 0,592 52 52 55 56 56 55
0,593 0,600 53 53 56 57 57 56
0,601 0,608 54 54 57 58 57 57
0,609 0,617 55 55 58 59 58 58
0,618 0,626 56 56 59 60 59 59
0,627 0,634 57 57 60 61 60 60
Tablica 8
Najvei dozvoljeni stupanj punjenja stabilnih spremnika i prijevoznih cisterni
144
TVZ
studeni 2008
Izmjerena Gustoa plina u tekuem stanju

temp. C 0,500 0,510 0,520 0,530 0,540 0,550 0,560 0,570 0,580 0,590 0,600 0,610 0,620 0,630
20 1,097 1,093 1,088 1,084 1,040 1,076 1,073 1,069 1,066 1,064 1,061 1,058 1,056 1,054
10 1,072 1,063 1,066 1,062 1,039 1,056 1,053 1,051 1,049 1,046 1,044 1,042 1,041 1,039
0 1,046 1,043 1,041 1,038 1,036 1,035 1,033 1,031 1,030 1,028 1,027 1,026 1,025 1,024
+ 10 1,017 1,016 1,015 1,014 1,013 1,013 1,012 1,011 1,011 1,010 1,010 1,009 1,009 1,009
15 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000
18 0,993 0,994 0,994 0,994 0,994 0,995 0,995 0,995 0,996 0,996 0,996 0,996 0,996 0,996
20 0,986 0,987 0,987 0,988 0,989 0,990 0,990 0,990 0,991 0,991 0,992 0,992 0,992 0,993
22 0,979 0,981 0,981 0,982 0,983 0,984 0,985 0,986 0,987 0,987 0,988 0,988 0,989 0,989
24 0,974 0,975 0,976 0,978 0,979 0,980 0,981 0,982 0,983 0,984 0,985 0,985 0,986 0,986
26 0,967 0,969 0,971 0,973 0,974 0,976 0,977 0,978 0,979 0,980 0,981 0,982 0,983 0,983
28 0,961 0,963 0,966 0,968 0,969 0,971 0,972 0,974 0,976 0,977 0,978 0,979 0,980 0,980
30 0,954 0,956 0,959 0,961 0,964 0,966 0,967 0,969 0,971 0,972 0,973 0,975 0,976 0,977
32 0,947 0,950 0,953 0,955 0,958 0,960 0,962 0,964 0,967 0,968 0,969 0,971 0,972 0,974
34 0,940 0,944 0,947 0,950 0,953 0,955 0,958 0,960 0,963 0,965 0,966 0,968 0,969 0,971
36 0,933 0,937 0,941 0,945 0,948 0,951 0,953 0,956 0,958 0,960 0,962 0,964 0,965 0,967
38 0,927 0,932 0,936 0,940 0,943 0,946 0,949 0,952 0,954 0,957 0,959 0,961 0,962 0,964
40 0,910 0,925 0,929 0,933 0,934 0,940 0,944 0,947 0,950 0,952 0,954
45 0,901 0,908 0,912 0,918 0,923 0,928 0,932 0,935 0,939 0,942 0,946
50 0,883 0,890 0,896 0,903 0,908 0,915 0,920 0,925 0,929 0,932 0,936
55 0,863 0,871 0,878 0,886 0,893 0,900 0,907 0,912 0,917 0,922 0,925
60 0,824 0,852 0,861 0,870 0,879 0,886 0,893 0,900 0,905 0,910 0,915
Tablica 9
Faktori K za korekciju obujma plina
145
V. teaj
ZATITA OD POARA KOD KORITENJA UNP-A
Spremnici do pojedinane ili ukupne zapremine 15 m3 tite se samo vatrogasnim

aparatima. Broj vatrogasnih aparata za poetno gaenje poara odreuje se prema broju
nadzemnih stabilnih spremnika:
za jedan nadzemni stabilni spremnik jedan vatrogasni aparat mase

punjenja 50 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva za gaenje poara;
za dva ili vie stabilnih nadzemnih spremnika po jedan vatrogasni aparat
mase punjenja 50 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstava za gaenje
poara na svaka dva spremnika.
Spremnici od 15 do 30 m3 tite se samo hidrantskom mreom i vatrogasnim aparatima.

Hidrantska mrea mora imati kapacitet vode od 10 l/s u trajanju od najmanje 2 sata. Za jedan
nadzemni stabilni spremnik, hidrantska mrea mora imati najmanje dva nadzemna hidranta
meusobne udaljenosti ne vie od 55 m. Za dva ili vie nadzemnih stabilnih spremnika broj
hidranata odreuje se prema rasporedu spremnika, ali tako da hidranti ne budu meusobno
udaljeni vie od 50 m.
Hidranti se ne smiju postavljati blie od 25 m niti dalje od 35 m od gabarita spremnika
Spremnici vei od 30 m3 tite se stabilnom instalacijom za hlaenje, hidrantskom
mreom i vatrogasnim aparatima. Stabilna instalacija izvod se kao sustav za rasprivanje vode
po spremniku ima kapacitet vode od 10 l/min na m2 tlocrtne povrine pojedinog spremnika s
tlakom vode od najmanje 3,5 bar, u trajanju od najmanje 2 sata. Za dva ili vie spremnika
ukupan kapacitet vode za hlaenje spremnika u sluaju poara rauna se tako da se uzme u
obzir kapacitet vode od 10 l/min/m2 najveeg spremnika i 50% kapaciteta vode susjednih
spremnika.
Pristup vatrogasnih vozila stabilnim nadzemnim spremnicima kao i prikljuenje na
hidrante mora se osigurati iz najmanje dva smjera. Ventili za aktiviranje stabilne instalacije za
hlaenje moraju biti pristupani, na mjestu sigurnom za rukovanje i u sluaju poara. Od
aktiviranja sustava za hlaenje do poetka polijevanja spremnika na najudaljenijem mjestu ne
smije proi vie od pet minuta
Podzemni spremnik mora biti tien od poara hidrantskom mreom i vatrogasnim
aparatima za poetno gaenje poara. Hidrantska mrea mora imati kapacitet vode od 10 litara
u sekundi u trajanju od najmanje 2 sata.
146
TVZ
studeni 2008
Za jedan nadzemni stabilni spremnik, hidrantska mrea mora imati najmanje dva
nadzemna hidranta meusobne udaljenosti ne vie od 55 m.
Za dva ili vie nadzemnih stabilnih spremnika broj hidranata odreuje se prema
rasporedu spremnika, ali tako da hidranti ne budu meusobno udaljeni vie od 50 m.
Hidranti se ne smiju postavljati blie od 25 m niti dalje od35 m od gabarita spremnika.
Pristup vatrogasnih vozila stabilnim nadzemnim spremnicima kao i prikljuenje na hidrante mora
se osigurati iz najmanje dva smjera.
Broj vatrogasnih aparata za poetno gaenje poara odreuje se prema broju nadzemnih
stabilnih spremnika:
za jedan nadzemni stabilni spremnik jedan vatrogasni aparat mase

punjenja 50 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstva za gaenje poara;
za dva ili vie stabilnih nadzemnih spremnika po jedan vatrogasni aparat
mase punjenja 50 kg praha ili drugog odgovarajueg sredstava za gaenje
poara na svaka dva spremnika.
Vatrogasna oprema sustava s bocama sastoji se od najmanje dva vatrogasna aparata za

gaenje poara S-9.
Prostorije i mjesta na kojima su instalirani sustavi s bocama moraju biti oznaeni ovim
lako uoljivim natpisima:
ZABRANJENO PUENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM,
NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN,
OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE,
OBVEZATNA UPORABA ALATA KOJI NE ISKRI.
147
V. teaj
ZATITA NA RADU KOD ODRAVANJA INSTALACIJA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA I

UKAPLJENOG PRIRODNOG PLINA
FIZIKALNO-KEMIJSKE KARAKTERISTIKE
Ukapljeni naftni plin (UNP) su naftni ugljikovodici (propan, propen, butan, buten i njihovi
izomeri i drugi ugljikovodici) i njihove smjese u tekuem ili plinovitom stanju, iji parni tlak prelazi
1,25 bara pri 40qC.
Komercijalni ukapljeni naftni plin (UNP) je smjesa plinova propana -C3H8 (35%) i butana-
C4H10 (65% vol), bez boje, okusa i mirisa, a za uporabu se odorizira etil merkaptanom (miris
trulih jaja) kako bi se mogao osjetiti njuhom. Nije otrovan, ali kod prevelike koncentracije svojom
prisutnou smanjuje koncentraciju kisika u zatvorenom prostoru, uslijed ega dolazi do
zaguenja (zaguljivac).
Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature u plinovitom je stanju i tei je oko dva
puta od zraka. Zbog lakeg koritenja i prijevoza ukapljuje se pod poveanim tlakom u posebne
posude (boce ili spremnike).
Osnovna svojstva UNP:
donja ogrijevna vrijednost 12,8 kWh/m3

temperatura samozapaljenja - 510qC
granice eksplozivnosti 2%-10% (u zraku)
brzina irenja plamena 0,34 m/s.
Ukapljeni prirodni plin (UPP) je proieni zemni plin (proien od propana, etana,
butana, pentana, duika, vode i dr.) koji se u pogonima za ukapljivanje u procesu hlaenja na -
162C pretvara u bezbojnu tekuinu bez mirisa, ime mu se obujam smanjuje 614 puta i
omoguuje laki i ekonominiji prijevoz. Nakon proiavanja u smjesi dominira metan-CH4
(preko 90%), a ostatak su drugi ugljikovodici. Pare UPP-a su bez mirisa i boje. Ukoliko doe do
isputanja, zbog njegove niske temperature doi e do kondenzacije vodene pare u zraku i
formiranja bijelog oblaka, koji je odmah uoljiv.
148
TVZ
studeni 2008
Prije ulaska u distribucijsku mreu UPP se vraa u prvobitno plinovito stanje te se

odorizira kako bi se osjetio njuhom po karakteristinom mirisu. U plinovitom stanju je laki od
zraka i lagani je zaguljivac (smanjuje koncentraciju kisika).
Osnovna svojstvaUPP:
donja ogrijevna vrijednost 9,33 kWh/m3

temperatura samozapaljenja - 650qC
granice eksplozivnosti 4,5%-14,5% (u zraku)
brzina irenja plamena 0,32 m/s.
KATEGORIJE I STUPNJEVI OPASNOSTI OD UNP-A I UPP-A PREMA HRN Z. CO. 012
Prema navedenoj normi postoje 4 kategorije opasnosti: opasnost za zdravlje, opasnost

od zapaljenja, opasnost od reaktivnosti i specifine opasnosti.
Stupnjevi opasnosti za sve kategorije oznaavaju se brojevima od 0 do 4, pri emu broj 0
ukazuje da opasnost ne postoji, a broj 4 oznaava najvei stupanj opasnosti (tzv. dijamant
opasnosti).
UNP i UPP su tvari sa slijedeim kategorijama i stupnjevima opasnosti:
1. stupanj opasnosti za zdravlje
Znai tvari koje izazivaju nadraaj koe i dinih organa, ili samo kratkotrajno oteenje
ako se ne prui medicinska pomo. Uvjetuje se uporaba plinske maske s dobavom istog zraka
ili izolacijskog aparata.
4. stupanj opasnosti od zapaljenja
Znai tvari koje brzo ili potpuno isparavaju na atmosferskom tlaku i normalnoj temperaturi
ili koje se lako raspruju u zraku i lako gore, a to su 1A skupina zapaljivih tekuina i tvari koje
mogu stvarati eksplozivne smjese sa zrakom.
Kod ovih tvari nema opasnosti od reaktivnosti (nestabilnosti) niti specifinih opasnosti.
Kada su u ukapljenom stanju, u doticaju s tijelom mogu izazvati smrzotine.
149
V. teaj
PROVEDBA PROPISA KOD ODRAVANJA INSTALACIJA UNP-A I UPP-A
ZAKON O ZATITI NA RADU (N.N. BR. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08)
Neke od vanijih odredbi:

Radnicima se mora davati odgovarajue obavijesti i pisane upute koje se odnose na
opasnosti i tetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koja se obavlja (l. 31.)
Na mjestima rada, sredstvima rada i pripadajuim instalacijama moraju se trajno postaviti
znakovi sigurnosti. Ako oni nisu dovoljni za djelotvorno obavjetavanje, moraju se trajno
postaviti pisane upute o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorija, sredstava rada,
opasnih radnih tvari i opreme (l. 32.)
Kada se opasnosti po sigurnost i zdravlje radnika ne mogu otkloniti ili u dovoljnoj mjeri
ograniiti, radnicima se moraju osigurati odgovarajua zatitna sredstva s obvezom koritenja.
Podrujima s posebnim opasnostima i tetnostima mora se omoguiti samo radnicima koji su
dobili odgovarajue upute i zatitna sredstva (l. 43.st.1. i 5.)
Pri radu s opasnim tvarima moraju se primijeniti pravila zatite na radu u skladu s
propisima i uputama proizvoaa (dobavljaa, instalatera) i osigurati da su te tvari u svakom
trenutku oznaene na propisani nain (l. 45.st.2.).
Procjenom opasnosti mora se utvrditi koje su radne tvari opasne (tetne po zdravlje,
eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zatite na radu te zatite ivotnog okolia
(l. 46.st.1.)
Obveza provoenja mjera zatite od poara, a ako do njega doe, opasnosti po sigurnost
i zdravlje radnika moraju se smanjiti na najmanju moguu mjeru (l. 59.)
Obveza organiziranja i osiguravanja evakuacije i spaavanja radnika za sluajeve
iznenadnog opasnog dogaaja te osposobljavanja osoba koje e provoditi evakuaciju i
spaavanje (l. 60.st.1.).
150
TVZ
studeni 2008
Navedene odredbe provode se u skladu s slijedeim podzakonskim propisima:
Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu na oruu za rad-Sl.list br. 18/91.

Pravilnik o sigurnosnim znakovima (N.N. br. 29/05)
Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (N.N. br. 39/06)
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima ugroenim
eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 39/06)
Pravilnik o izradi procjene opasnosti (N.N. br. 48/97, 114/02)
Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima
(N.N.br. 114/02)
Pravilnik o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran nain (N.N.br.
114/02)
Pravilnik o pruanju prve pomoi (N.N. br. 56/83)
Kod poslova sa zapaljivim i eksplozivnim plinovima nije mogue postii zadovoljavajuu

sigurnost i zatitu zdravlja radnika bez provedbe propisa iz podruja zatite od poara.
Najvaniji meu njima su:
Zakon o zatiti od poara (N.N. br. 58/93, 33/05)

Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (N.N. br. 108/95)
Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07) prestao vaiti Pravilnik o
izgradnji postrojenja za ukapljeni naftni plin i o uskladitavanju i pretakanju
ukapljenog naftnog plina (Sl.list br. 24/71, 26/71)
Nije doneen propis o ukapljenom prirodnom plinu
Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod pritiskom (Sl.list br. 16/83).
151
V. teaj
Primjer izrade upute za sluaj nezgode (istjecanja, poara) kod rukovanja UNP-om
OPASNOSTI
Od poara: Smjesa ukapljenih (tekuih) naftnih plinova propana i butana je

zapaljiva. Sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Moe se zapaliti u dodiru s
otvorenim plamenom, iskrom i vruim predmetima.
Kod dodira: Kod dodira s nezatienim dijelovima tijela tekui i hladni plin moe
uzrokovati oteenja koe i oiju slina opeklinama. Pare nisu otrovne, ali udisanje
veih koncentracija moe izazvati glavobolju, opijenost i slino, a pri duljem
izlaganju moe izazvati gubitak svijesti, pa i smrt pri izrazito velikim
koncentracijama.
POSTUPAK U SLUAJU NEZGODE
Kod istjecanja: Iskljuiti izvore zapaljenja (ako postoje i friidere, ledenice i sl.).
Ne puiti. Ne paliti svjetla. Napustiti zahvaeni prostor. Neka se ljudi dre uz vjetar
od ugroenog mjesta. Upotrebi izolacijski aparat za zatitu dinih organa i rukavice
za zatitu ruku kada ulazi u ugroeni prostor. Propusno mjesto zaepiti, ako se to
moe uiniti bez opasnosti. Magla (kondenzirana vlaga) obino pokazuje podruje
u kojem su pare.
Kod poara: Manji poar pokuati ugasiti aparatom punjenim prahom ili ugljinim
dioksidom. Prije i tijekom gaenja pokuati zatvoriti propusno mjesto (ventil i sl.).
Ako se istjecanje plina ne moe zaustaviti, pustiti da gori, a spremnik hladiti vodom,
ukoliko je izloen vatri. Ako su bitni dijelovi izolacijskog omotaa ili izolacije
uniteni, napustiti prostor.
Kod udisanja ili dodira: Ozlijeenu osobu skloniti na svjei zrak. Ako ne die,
primijeniti umjetno disanje. Smrznute dijelove tijela odmrzavati vodom. Odmah
zatraiti lijeniku pomo.
152
TVZ
studeni 2008
Uravnoteenje zranih sustava i

regulacija u svrhu gospodarenja energijom
Autori:
Zdenko Vaatko, dipl. ing. stroj.
ovlateni inenjer;, ZN/TO 541, Clan strucnog povjerenstva za izradu
TROX d.o.o. Zagreb
prof.dr.sc. Petar Donjerkovic, dipl.ing.stroj

ovlateni inenjer, HZN/TO 541, Clan strucnog povjerenstva za izradu
Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu

153
V. teaj
154
TVZ
studeni 2008
Uteda energije i gospodarenje energijom gospodarska je i ekoloka kategorija

termotehnikih susustava ventilacije i klimatizacije. To se oituje u smanjenja pogonskih
trokova, smanjenju emisije CO2 koja je poslijedica smanjenja pogonske i toplinske energije.
Vanost ovog problema je multidisciplinarna i zahtijeva multidisciplinarni pristup izrade projekata
kanalnog razvoda razdiobe zraka unutar graevine. Kako bismo osigurali odgovarajuu
(optimalnu) koliinu zraka, prilikom putanja u pogon sustava pristupa se njegovom
uravnoteenju.
U kanalnim razvodima sustava za razdiobu zraka, a u svrhu uravnoteenja sustava u
standardnoj su primjeni rune aluzine za regulaciju koliine.
Primjenom runih regulatora aluzina, samo je djelomino mogue izvriti
uravnoteenje, a sve zbog meusobnog utjecaja unutar kanalne razvodne mree. Matematiki
razmatrano, takav sloeni sustav nije mogue matematiki opisati. Zbog toga su automatski
upravljani regulatori protoka u irokoj primjeni u sustavima razdiobe zraka i ukoliko su
odgovarajue (pravilno) dimenzionirani, sustav se prilikom putanja u pogon automatski
podeava na eljene vrijednosti odnosno sustav je uravnoteen.
155
V. teaj
Regulacija koliine zraka unutar kanalne mree moe se izvoditi:
Zapornim blendama, nepromjenjive geometrije. To mogu biti ploe od

lima, perforirani lim odreene propusnosti itd.
Runim regulacijskim aluzinama, koje mogu biti sa mjerenjem pada
tlaka ili bez mjerenja pada tlaka
156
TVZ
studeni 2008
Slika 1
Regulatorima protoka bez pomone energije
157
V. teaj
Slika 2
Regulatorima protoka sa pomonom energijom
(elektrino, pneumatski)
158
TVZ
studeni 2008
Slika 3
159
V. teaj
POTRONJA ENERGIJE KAO FUNKCIJA PADA TLAKA OTPORA SUSTAVA
Sa energetskog gledita, neobino je vano projektirati sustav sa minimalnim otporima,

jer to znai minimalni utroak energije za transport zraka unutar kanalne mree. Veza izmeu
pada tlaka i energije data je izrazom:
V x p x t
E = [kWh]
x 1000 x 3600
Gdje su
V koliina zraka u m3/h
p pad tlaka u Pa
t vrijeme rada sustava u h
stupanj djelovanja ventilatora (od 0,55 do 0,75)
Iz gornjeg izraza je vidljiv direktan utjecaj pada tlaka i utroene energije. Sa stanovita
regulacije, vei pad tlaka na elementima uravnoteenja omoguuje bolje i pouzdanije
uravnoteenje sustava ali istovremeno poveava potronju energije.
Pokaimo to na primjeru utjecaj pada tlaka sustava na potronju pogonske energije:

U sustavu kondicioniranja zraka poslovne graevine potrebno je ubaciti 50000 m3/h
kondicioniranog zraka. Predviena koliina zraka tlanog i odsisnog sustava je jednaka.
(poslovni centar sa ca.1500 ljudi tijekom radnog vremena 30 m3/h osoba)
Sustav je u pogonu 365 dana u godini i to 24h dnevno
160
TVZ
studeni 2008
Projektirani potrebiti tlak u sustavu iznosi 450 Pa za sustav dovoda zraka
Stupanj djelovanja ventilatora = 0,68
50000 x 450 x 24 x 365

E = [kWh]
0.68 x 1000 x 3600
Radi pojednostavljenja uzet emo pad tlaka u odsisnom sustavu jednak padu tlaka
tlanog sustava, pa slijedi ukupno potroena energija u kWh
Eodsis= 80515 kWh
Eukupno= 161030 kWh
Za proizvodnju ove koliine energije iz mjeovitih izvora, rezultira emisijom CO2 u

atmosferu od CO2 =E x 0,55= 161030 x 0,55= 88,566 kg/god, gdje je faktor 0,55 emisija
CO2/kWh
Naravno takav cjelodnevni puni pogon nije gospodarski opravdan i nije u praksi pa se
korekcijom radnog vremena rada sustava mogu ostvariti znatne utede, kako slijedi:
161
V. teaj
Sustav je predvien za rad 260 dana u punom pogonu trajanja 12 sati dnevno, ostali dio
godine (vikendi, noni reim rada) u reimu 50% koliine zraka (25000 m3/h).
Pri radu u smanjenom reimu zbog manje koliine zraka i potrebiti tlak je manji
i iznosi 112 Pa
Etlak=E100%+E50%
E100%=28676 kWh
E50%=6451 kWh
Etlak=35127 kWh, Eodsis=35127 kWh
Eukupno=Etlak+Eodsis=70255 kWh
to uzrokuje emisiju CO2 u atmosferu od 38,6 t/god
Uvoenje korekcije prema predvienom radnom vremenu nam je utedjelo preko 50%
energije potrebne za transport zraka kanalima, odnosno emisiju CO2 u atmosferu smo smanjili
za vie od 50%
Raunom je uzeta u razmatranje samo energija utroena na transport zraka zranim
kanalima. Daljnja uteda je ostvariva individualnom regulacijom svake pojedine prostorije.
162
TVZ
studeni 2008
INDIVIDUALNA REGULACIJA TEMPERATURE PROMJENOM KOLIINE ZRAKA
Primjenom sustava individualne regulacije za svaku prostoriju mogu se ostvariti daljnje

utede energije promjenom koliine zraka po prostorijama. Sobni regulatori se namjetaju na
minimalnu i maksimalno potrebnu projektiranu koliinu zraka. Grijanje/hlaenje moe biti
izvedeno samo zranim sustavom ili kombinirano sa nekim drugim sustavom grijanja/hlaenja.
Ukoliko se radi o koliinskoj regulaciji temperature, tada sobni osjetnik temperature
odreuje potrebitu koliinu zraka (izmeu minimalne i maksimalo predviene). U vezi sa sobnim
osjetnikom se moe dodatno ugraditi i osjetnik prisutnosti u prostoru, koji osigurava rad lokalnog
sustava u reimu minimalne koliine zraka ukoliko nema osoba u promatranom uredu.
Slika 4
Na slici je prikazan primjer regulacije koliine zraka na strani kondicioniranog zraka u

slijednoj vezi sa regulatorom na strani odsisanog zraka (master slave).
163
V. teaj
Slijedna veza je uobiajena kada se eli postii usklaen rad regulatora na strani
ubacivanog i odsisavanog zraka. Tako se osigurava gradacija tlaka u graevini. Regulator na
strani odsisanog zraka uvijek prati rad regulatora na strani ubacivanog zraka i ukoliko iz bilo
kojeg razloga, regulator nije ostvario vrijednosti traene sobnim osjetnikom (termostatom)
regulator na strani odsisa prati veliinu koju je vodei regulator ostvario.
Shematski prikaz sloenog sustava regulacije vie prostorija graevine
Slika 5
Primjenom individualne regulacije koliine zraka, mijenjamo i uvjete u kanalnom razvodu

zraka. Ukoliko bilo koji od prikazanih regulatora promjeni svoju koliinu zraka, tlak u sustavu se
mijenja, to znai da e svi ostali regulatori mijenjati svoj poloaj i tako redom. To je sloen i
dinamian proces u svakom sustavu razvoda.
Primjerom emo prikazati to se dogaa prilikom zatvaranja regulatora protoka sa
maksimalne na minimalnu koliinu zraka.
164
TVZ
studeni 2008
Dijagram 1
Iz dijagrama 1 je vidljiv prirast tlaka u sustavu. Naravno na taj nain smo utroili dodatnu
energiju na savladavanje otpora sustava.
Smanjena koliina zraka e uzrokovati smanjenje gubitaka uslijed strujanja u kanalima,
ali sa druge strane uzrokuje porast pada tlaka na regulatoru koliine zraka. Kao poboljanje
rada sustava sa promjenjivom koliinom kondicioniranog zraka koriste se ventilatori sa
kontinuiranom regulacijom broja okretaja i na taj nain ostvarujemo utedu pogonske energije
sustava.
165
V. teaj
ODRAVANJE TLAKA U KANALNOM RAZVODU
Uvoenjem sustava odravanja konstantnog tlaka u kanalnom razvodu, prilikom

zatvaranja regulatora, u sustavu se dogaa prirast tlaka, ali promjenom broja okretaja
ventilatora odravamo konstantan tlak i osiguravamo utedu pogonske energije sustava, kako je
to vidljivo iz dijagrama 2:
Dijagram 2
Prilikom promjene potrebe za kondicioniranim zrakom, regulacijom konstantnog tlaka

(1->3) osigurali smo smanjenje tlaka sustava (P3<P2), a s time u vezi smanjujemo potrebnu
pogonsku energiju za pogon ventilatora.
166
TVZ
studeni 2008
Openito razmatrajui sloeni sustav kanalne razdiobe zraka u graevini, sa energetskog

stanovita nam je cilj maksimalno smanjenje otpora
Sustava uz zadravanje standardizirane geometrije kanalnog razvoda. Dakle postavljaju
se dva meusobno suprotna zahtijeva:
Uravnoteenje sustava , gdje poveanje 'p na elementima sustava

osigurava stabilniju regulaciju.
Maksimalno smanjenje 'p kako bismo utedjeli energiju za transport

zraka.
Smanjenje 'p u sustavu istovremeno rezultira smanjenjem buke u sustavu to nije

zanemariv imbenik ugode i investicije.
Analizom rada sloenog kanalnog sustava razvoda dolazimo do zakljuka da je mogue
daljnje smanjenje tlaka u sustavu odnosno utede energije.
167
V. teaj
OPTIMIRANJE RADNE TOKE VENTILATORA (UREAJA ZA KONDICIONIRANJE ZRAKA)
Kako smo smanjivali koliinu zraka u sustavu a zbog smanjene brzine kroz sustav otpori
su se smanjili sa kvadratom brzine. Dakle za smanjenu koliinu zraka, lokalni otpori su se
smanjili i daljnje smanjenje tlaka u sustavu je mogue.
Promatrajui sloeni sustav u ravnotenom stanju, izmeu Vmin i Vmax sve dok se jedan
od regulatora varijabilnog sustava regulacije ne nalazi u potpuno otvorenom poloaju potrebno
je smanjivanje broja okretaja ventilatora, to je prikazano dijagramom 3:
Dijagram 3
Ukupna uteda je osigurana pomicanjem radne toke 2 prema radnoj toki 4. Ukupna
koliina zraka je ista, a tlak i buka u sustavu su znatno smanjeni, a time i cijena rada takvog
sustava.
168
TVZ
studeni 2008
Glede sustava automatske regulacije promjena je gotovo zanemariva, potrebno je na

sustav nadzora sa svakog regulatora slati podatak o poloaju zaklopke i smanjivati broj okretaja
ventilatora sve dok jedan od regulatora ne postigne potpuno otvoren poloaj. Ukoliko se na bilo
kojem regulatoru ukae potreba za poveanjem koliine zraka, on e se poeti otvarati a tlak u
sustavu e padati. Istovremeno regulatori alju podatak o prevelikoj otvorenosti i broj okretaja
ventilatora se poveava.
Shematski prikaz jednog takvog sustava je dan slikom:
Slika 6
1. ventilator
2. regulatori varijabilnog protoka (lokalno upravljani)
3. regulatorska jedinica
4. regulator broja okretaja ventilatora
169
V. teaj
Rezultati mjerenja na vie primjera pokazuju utedu u pogonskoj energiji ventilatora do

50% godinje u odnosu na sustav sa regulacijom tlaka u kanalu.
Obzirom na prikazani rad sustava, osobitu panju treba obratiti na dimenzioniranje i
odabir ventilatora, kako bi bio u mogunosti zadovoljiti traene zahtjeve za mijenjanjem radne
toke. Isto tako iz energetske jednadbe je vidljivo kako stupanj djelovanja ima direktan utjecaj
na energetsku uinkovitost sustava.
ZAKLJUAK:
1. Proraunom pada tlaka potrebno je optimirati geometriju kanalne

mree u funkciji brzine i veliine pada tlaka radi smanjenja potronje
energije i smanjenja efekta buke.
2. Regulacijom promjene koliine zraka sustav treba teiti odravanju
konstantnog tlaka kanalne mree uz korekciju prema otvorenosti
lokalnih regulacijskih elemenata.
3. Regulacija koliinskog uina sustava rjeava se primjenom pogona
ventilatora sa kontinuirano promjenjivim brojem okretaja.
4. Smanjenje potronje pogonske energije je u direktnoj vezi sa zatitom
okolia smanjenjem emisije CO2.
5. Smanjenje emisije CO2 prema EU smjernicama poveava gospodarski
uin sustava.
170
TVZ
studeni 2008
BILJEKE 171
V. teaj
172
BILJEKE
TVZ
studeni 2008
BILJEKE 173
V. teaj
174
BILJEKE
TVZ
studeni 2008
BILJEKE 175
www.astudio.hr

TVZ5 Strojarstvo Web PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TVZ5 Strojarstvo Web PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

studeni 2008

Program strunog usavravanja

Program strunog usavravanja

V. teaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO,

Grafiko oblikovanje i priprema:

2008 Tehniko veleuilite u Zagrebu

a.studio.s.potpisom Zabranjeno je umnoavanje publikacije

Program strunog usavravanja

Energetska postrojenja i okoli

Program strunog usavravanja

Ukupno 16 bodova za sluae IV. teaja.

Popis predavaa V. teaja

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema

Voditelj strunog usavravanja ovlatenih inenjera strojarstva u graditeljstvu:

Suvremeni sustavi i nove tehnologije instalacija

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/2008)

mr.sc. Ivan Cetinic, dipl.ing.stroj.

Ovim Pravilnikom implementira se Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16.

 obvezu vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja

Pravilnik je usko povezan sa sljedeim dokumentima s kojima je razvijen u paketu:

 novi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

 minimalni zahtjevi na energetska svojstva za nove

 daljinskog grijanja (ako je dostupno),

Zemlje lanice s nedostatkom kvalificiranih i ovlatenih strunjaka imaju dodatni period od

PRAVILNIK O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU

Pravilnik je tijekom 2008. godine izradila skupina hrvatskih strunjaka u suradnji s

 vrste zgrada za koje je potrebno izdati energetski certifikat, te izuzea

 2900 za kontinentalnu Hrvatsku i

Energetski razred QH,nd,ref - specifina godinja

Energetski razredi grafiki se prikazuju na energetskom certifikatu zgrade strelicama s

QH,nd,ref kWh/(m2a) Izraun

lanci 11. i 12.

Prva stranica energetskog certifikata sadri:

Druga stranica energetskog certifikata sadri:

Trea stranica energetskog certifikata sadri prijedlog mjera za poboljanje energetskih

etvrta stranica energetskog certifikata sadri objanjenje tehnikih pojmova.

Prva stranica energetskog certifikata sadri:

Druga stranica energetskog certifikata sadri:

 energetskog pregleda zgrade,

Izgled certifikata za stambene zgrade (prve dvije stranice)

Izgled certifikata za nestambene zgrade (prve dvije stranice)

Izgled certifikata za ostale zgrade

Metodologija prorauna za stambene zgrade

Metodologija prorauna za nestambene zgrade

PRIJEDLOG MOGUIH MJERA ZA POBOLJANJE ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE

Dio mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade ukljuuje:

 poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice primjenom

Predloene mjere za strojarske instalacije uz manju investiciju (do 5000 kn/100m2):

 ugraditi termostatske ventile na radijatore,

Predloene mjere za strojarske instalacije uz veu investiciju (preko 5000 kn/100m2):

 sanirati i obnoviti dimnjak,

obnovljivim izvorima energije (suneva energija, biomasa,

TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE

Dijelovi novog Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

 za f0 0,20 QH,nd = 51,31 kWh/(ma)

gdje je f0 = A/Ve (m-1).

 za f0 0,20 QH,nd = 16,42 kWh/(ma)

gdje je f0 = A/Ve (m-1).

 zgradu koje najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje

= 15Ve [Wh/(mK)], za zgrade s preteno laganim unutarnjim

 kod prorauna gubitaka topline prostor garae s kojim granii grijana

(2) Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade, QC,nd (kWh/a),

(2) U sluaju kada se proraun energetskih svojstava dijelova zgrade radi

obvezu vlasnika zgrade da prilikom izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja

novi Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

minimalni zahtjevi na energetska svojstva za nove

daljinskog grijanja (ako je dostupno),

vrste zgrada za koje je potrebno izdati energetski certifikat, te izuzea

2900 za kontinentalnu Hrvatsku i

energetskog pregleda zgrade,

poboljanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice primjenom

ugraditi termostatske ventile na radijatore,

sanirati i obnoviti dimnjak,

za f0 0,20 QH,nd = 51,31 kWh/(ma)

za f0 0,20 QH,nd = 16,42 kWh/(ma)

zgradu koje najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje

kod prorauna gubitaka topline prostor garae s kojim granii grijana

2/3 promjera cijevi, a najvie do 100 mm za vodove odnosno armaturu

ventilira se mehanikim ureajem,

gasi ili uspori razvoj vatre

gradska elektrina mrea