Voditelji

Azade Mirzai
Stujart Denison
Snimatelj
Alireza Hadinuri
Ton
Milad Dervi
Montaa
Ali Sadhosravi
Grafika animacija
Siamek Mehmandust
Tehnika podrka
Studio Avaje Nafas
Izvrni producent
Muhsin Homajuni Tusi
Redatelj
Alireza Ferid
Producent
Murteza Hasibi Taheri

Uspjesi Irana

M
-Zdravo. Velika je vjerovatnoa da sada sjedite samo nekoliko koraka od
ureaja za igrice.To bi mogao biti va lini raunar, tablet ili depu va
mobilni telefon. Stjuarte, ti si na redu.
-Aha. Izvini, samo trenutak.
-Kao to moete vidjeti, zauzet je igricama.
-Uredu. Izvinite. Postalo je uobiajno da se koriste igrice u samoj
kulturi. Na osnovu toga se ljudi i odreuju. Prije nekoliko decenija, 70.-
ih godina, kada su igrice tek izale, one su bile luksuz. Bile su
namijenjene onima koji imaju puno novca i slobodnog vremena. Tako je
tada bilo, a sada su postale dostupno svakome. Igrice mogu biti kulturno
utjecajne ba kao filmovi i televizija. Nain na koji djeca odrastaju u
ovom svijetu je umnogome drukiji nego prije. Industrija kompjuterskih
igrica je jedan od vanih razloga za to. Igrice mogu stvarati kulturu i
subkulturu jer one utjeu na odrastanje djece.
-Da, postalo je veoma uobiajno za djecu da odrastaju uz kompjutere i
igrice. Ne samo kompjuterska pismenost, nego i igrice kao dio te kulture
su neto to dobija na vanosti sve vie. One se takoer razvijaju.
Industrija kompjuterskih igrica je jedna od najveih u svijetu. Ona
zauzima veliki dio trita zabave i danas nije sramota da vas nazivaju
gejmerom, ime vas definiraju. Sada emo zaviriti u iransku industriju
kompjuterskih igrica i posjetiti Iranski nacionalni institut za
kompjuterske igrice koji se nalazi u srcu Teherana. Proetaemo malo i
razgovarati sa nekoliko ljudi o stanju kompjuterskih igrica u Iranu.
-Sretni smo da samo danas sa g. Taha Resulijem. Hvala vam to ste nas
primili. Moete li nam rei o vaoj ulozi u ovom Institutu. ta radite i
koliko e to pomoi mladim programerima igrica?

M
-Ko to sam vam rekao, na je cilj da ovdje okupimo programere
kompjuterskih igrica. Nastojimo i da vani organizujemo to vie
radionica. Nastojimo da odravamo razliita predavanja i skupimo
filmove koje prevodimo na perzijski. Nastojimo da saraujemo sa
razliitim univerzitetima koji imaju odsjeke za programiranje
kompjuterskih igrica. Imali smo sree da saraujemo sa japanskim
univerzitetima. Mi smo na poetku i sada kopiramo online kurseve. Na
glavni cilj je da nae uenike, koji ele biti programeri kompjuterskih
igrica, obazbijedimo posljednjim informacijama u tom domenu.
Prevodim mnogo toga za njih. Imamo razliite radionice sa fokusom na
razliite grupe. Toje ono to radimo i uenici su uglavnom iz srednjih
kola, a neki su i sa fakulteta. Imamo razliite grupe.
-Drago nam je to smo sa g. Mehrdadom Atijanom. Hvala vam na
gostovanju. On je direktor produkcije u Fondaciji. To znai da on vodi
samo stvaranje igrica i ukljuen je u produkciju stvari koje vidite iza nas.
-On je sigurno i gejmer?
-Da.
-Naravno. Moete li nam rei o vaoj ulozi ovdje, kao prvo, i kako se to
openito uklapa u Fondaciju?
-Fondacija je osnovana, mislim, prije 5 do 6 godina u cilju da se u Iranu
formira industrija kompjuterskih igrica. To bi plasiralo Iran na
meunarodno trite igrica. Fondacija je definisala nekoliko uloga.
Jedan od njih je pronalazak adekvatnih studija kojima treba pomoi u
stvaranju igrica. To je glavni razlog za stvaranje odjela za produkciju.
Ured za produkciju je odgovoran za pronalaenje dobrih koncepta i
odreivanja koje igrice podrati i finansirati te ih plasirati na domae i
strano trite.

M
-Nalazimo se u Fondaciji za kompjuterske igrice Irana koja se bavi
proizvodnjom izvanrednih igrica.
-Da, naravno. Trenutno se bave pronalaenjem potencijala za
kompjuterske igrice. Iran ima vie od 38 miliona internet korisnika i 20
miliona gejmera.To je veliko trite, ustvari, najvee trite na Bliskom
istoku. To znai da vlada velika potreba za igricama. Znai da ima
mnogo kompjuterskih igrica koje dolaze izvan zemlje, a mnoge od njih
se proizvode i u zemlji. Poenta je da igrice koje dolaze izvan zemlje
mogu imati negativne i pozitivne utjecaje. Svaka igrica bi trebalo da
bude u skladu sa kulturom date zemlje.
-Iran radi odlian posao na adaptiranju igrica u skladu sa svojom
kulturom. Tako se stvaraju junaci koji su domaeg porijekla, kao to su
naprimjer junaci iz ahname, Knjige kraljeva. Oni se koriste kao dobri,
moralni primjeri u igricama. U njima se prepliu sve ovjekove
vrijednosti.
-Jedna od stvari koje radite jeste da zaintersiranima dajete edukativne
materijale. Druga vana stvar je da pronaete ljude zainteresirane za ovu
industriju. Kako to radite? Da li imate planove i ta ste u tom domenu
uradili? Ili pruate mogunosti samo onima koji su zainteresirani?
-Postoje predavanja, a takoer i prezentacije projekata najboljih uenika.
Dovodimo ih u Institutu da vide kakva je radna atmosfera da i sami rade.
Nekada je rije o individualnim uenicima koji onda formiraju grupe. Na
taj nain odravamo razliite kurseve.
-ta je sa saradnjom sa univerzitetima unutar Irana? Da li nastojite
saraivati sa njima na razliitim programima i kompjuterskim
kursevima?

M
-Da. Da veina njih je i dola sa univerziteta. Postoje takoer standardne
radionice i seminari na samim univerzitetima. Naprimjer, na univerzitetu
erif, ali i drugim unverzitetima. Nastojimo da proirimo samo
djelovanje i proces. Dakle, imamo puno ljudi sa univerziteta.
-Kako gledate na Iran poredei ga sa regionalnim zemljama u
industrijskom sektoru?
-Naa zemlja je mislim na prvom mjestu u regionu, ali ko zna ta e se
desiti u budunosti? Znam da se u Turskoj radi puno na tome. Mislim da
pojedine arapske zemlje rade takoer, poput UAE. UAE su uradili
vrijedne stvari. Oni su osnovali Institut sa radnicima UV Softa. Znai, ne
znam ta e biti u budunosti, ali sam siguran da imamo najvee
potencijale. U to sam siguran. Imamo jedinstven umjetniki stil, imamo
neophodne programerske vjetine i imamo velike mogunosti za
stvaranje unikatnih igara, zasnovanih na naoj historiji, na naoj kulturi.
Mislim da je to potencijal. Ako vlada ne izgubi nadu u ovu industriju,
ako je nastave podravati, vidjeemo veoma dobre stvari u budunosti.
-Dobro. Sljedee pitanje je da, s obzirom da je najvaniji korak ka tom
napretku saradnja sa meunarodnim grupama, ta Fondacija radi u dom
domenu?
-To je vano pitanje. Prije nekoliko sedmica smo pozvali veoma
poznatog dizajnera igrica g. Paskala Huana, koji je radio na izradi veoma
poznatih igrica, kao to je Alone in the Dark, itd. On je u Iranu odrao
trodnevni seminar za iranske programere kompjuterskih igrica. To je
jedna od stvari koje radimo kako bismo stvorili tu vezu, kako bismo
vidjeli iskustva poznatih zapadnih programera i koja bismo upotrijebili
za na rad. Takoer, nastojimo biti u kontaktu sa meunarodnim
izdavaima, servis provajderima, lokacionim provajderima, kako bismo
ojaali veze naih programera sa meunarodnim.

M
-Jedan od veoma vanih i dobrih akata koje je uradila ova Fondacija je
odravanje kurseva, akademskih kurseva na kojima mladi mogu da se
obue u ovom domenu.
-Jedna od najvanijih stvari u razvojnoj industriji je razvijanje ljudskih
vjetina koje e biti prenesene na budue generacije. To radi Institut.
Trenutno smo na jednom od predavanja. Iza nas se odrava as. Vidite
da uenici ue kako da rade 3D modeliranje, to je osnova svake
dananje igrice.
-Ono to je dobro jeste da oni pokuavaju odravati besplatne kurseve
koliko je to u mogue. Tako pozivaju strane predavae koji odravaju
radionice. To je veoma dobro.
-Da, to je prava razmjena vjetina koje dolaze izvana, ba kao to je
sluaj sa svime u modernom svijetu. Malo informacija izvana, i malo iz
same zemlje. U institucijama poput ove te se informacije mogu
razmjenjivati i uiniti najefikasnijim.
-Ja sam malo pratila predavanja i shvatila da nita ne razumijem. Radije
igram igrice, ali vidite da vrlo dugo traje obuka za kreiranje igrica.
-Da, a i puno je komplikovano kreirati ih, tako da ono to vidimo ovdje
je korak za sljedeu generaciju. Ljudi koji sjede iza nas e sigurno biti
nova generacija programera kompjuterskih igrica, umjetnika i 3D
modelara. Svi e oni biti potrebni za sam progres i budui rad i iranske
uspjehe.
-U uionici smo sa prof. Amirom Irfanijem sa kojim emo malo
porazgovarati. Izvinite to vam uzimamo vrijeme sa predavanja. Recite
nam o obuci u ovom Institutu i koliko ste ovdje angaovani kao
profesor?

M
-Oko dvije-tri godine predajem ovdje. Moja specijalnost je 3D
modeliranje i tekstura. U Institutu pouavamo trima aspektima
dizajniranja, umjetnosti i tehnikom aspektu i programiranju. Ja sam
profesor 3D modeliranja i teksture.
-Kao dio obuke je i animacija, to je izvanredno. Veliki je napredak i u
tom domenu. Kada poduavate, kako gledate na potencijal uenike
vezano za budunost?
-Stvari se tako brzo mijenjaju, mogu rei da su ljudi sada sa mnogo vie
entuzijazma, veoma zainteresovani za uenje, jer dolaskom interneta i
svih tih informacija sada su spremni i voljni da ue kako da rade na
projektima, umjesto da samo igraju igrice, naprimjer. Stvari su mnogo
lake jer kompjuteri i softveri kao i sva tehnologija pomau ljudima da
lake ostvare svoje snove, jer je umjetnost sada veoma, veoma
jednostavna.
-Kakva je starosna doba vaih uenika?
-Najmlai moda ima 16 ili 17 godina, a najstariji 35, 36, otprilike.
-Velika je razlika, ali je rije o uglavnom mlaim ljudima.
-Da.
-To je ono to uveliko vidimo danas da mlada generacija dolazi i
preuzima industriju ne plaei se da to uradi.
-Da. Pored toga, industrija kompjuterskih igrica u Iranu je veoma mlada.
Tek se posljednjih 10 ili 15 godine time bavimo na ozbiljan nain.
Profesionalci su u 30.-im godinama.
-Da.
-Mladi su.

M
-Za razliku od grafikog dizajna, gdje imamo profesore od 90 godina.
-Da, upravo tako.
-Ima puno potencijala.
-Da, puno potencijala.
-Gdje to ide u smislu industrije? Gdje vidite da se kree?
-Mogu rei da sam optimistian, jer tokom posljednjih godina sam vidio
veoma uspjene iranske projekte. Svi oni su proizvedeni u Iranu.
Lokalni timovi su ih proizveli. To je veoma obeavajue.
-Moete li nam rei neka od imena ili projekata?
-Radije ne bih. Ne bih mogao rei za projekte jer su neki od njih tajni, ali
najpoznatiji su asb, Sjena otrice. To su meunarodno poznate.
-Kada se vratite sedam godina unazad, kada Fonracija nije bila
osnovana, kakvo je bio stanje industrije igrica tada?
-Skoro nikakvo. Imali smo moda tri stduija koja su razvili igrice na
osnovu vlastitog interesa bez obraanja panje na trite, bez biznis
plana. Meutim, sada imamo oko 100 studija koja imaju neophodnu
infrastrukturu, skoro da je imaju, kako bi svoje igrice uinili
profitabilnim i ostvarili posao sa onim to proizvedu. Jedna od
najzapaenijih stvari koje Fondacija pokuava uraditi je...ne znam da li
je to u potpunosti uspjeno, ili ne...mislim da nije u potpunosti uspjeno,
ali ono to je pokuala uraditi jeste da kreira adekvatnu osnovu,
adekvatnu infrastrukturu za proizvoae igrica i programere kako bi oni
mogli praviti i prodavati igrice te na tome zaraivati.
-Pored podrke proizvoaima, da li postoji obuka za one koji ele
proizvoditi igrice?

M
-Veoma dobro pitanje. Prije tri godine, ili prije dvije godine mi nismo
imali nita. Dakle, nema akademske titule za kompjuterske igrice, nema
odsjeka za to, ali prije tri godine Fondacija je osnovala Institut za
kompjuterske igrice, poput Digipena, naprimjer. Pozvali su
najkvalitetnije profesore koji su i sami programeri kompjuterskih igrica
da ue mlae, da ue one koji su zainteresirani za igre. Pored Instituta,
Fondacija je kreirala inkubator kako bi imala mjesto za nezavisne
programere, za mlade, za ljude koji su nauili kako da kreiraju
jednostavne igrice da odu u taj inkubator i razviju svoje vjetine, misli,
ideje. Tu su se pripremali da odu u svijet potpuno zreli za ovaj posao.
-Kada vidite mlade ljude dok prolaze kroz sve ovo, kako vidite
budunost, kuda sve to vodi, moda za 5 ili 10 godina?
-Manje je od toga, moda za dvije godine imaemo dobre uenike koji
mogu praviti dobre igrice. Na ovom Institutu ovo je naa trea godina,
aktivni smo tri godine, i od druge godine, svi profesionalni studiji, svi
koji se bave ovim poslom trae nae uenike. Mi smo uinili da Institut
bude kolijevka znanja za kompanije. Gledam ta smo uradili za tri
godine i siguran sam da emo za dvije godine imati mnogo dobrih
programera. Biemo jo vie traeni.
-Kakvo je trie igrica u Iranu?
-To je ista stvar o kojoj sam ja razmiljao. Prije nekoliko godina nismo
imali dobro trite. Imali smo trite za mobilne igrice. Sada imamo.
Sada naprimjer imamo Caffe Bazar koji ima oko 30, 40 miliona
potencijalnih korisnika, to je ogromno. Sada mora raditi veoma
naporno kako bi napravio dobru igricu i bio prepoznat. Mislim da trite
postaje zrelije. Imamo mnogobrojna studija koja se bave reklamnim
kampanjama prije objavljivanja njihove igrice, ili informiraju ljude o

M
njihovoj igrici. Nije sluaj da kreirate igricu i stavite je na Caffe Bazar i
svi e vidjeti vau igricu. To se nee desiti, jer sada postoji konkurencija.
-Bio je ovo izvanredan dan u kojem smo mogli vidjeti razliitu opremu u
Nacionalnom kompjuterskom centru Irana. Bilo mi je zaista interesantno
da kao jedan gejmer vidim sve to, svu tu pozitivnu energiju ljudi koji
ovdje rade.
-Da, oboje smo prvo otili do Centra kompjutrskih i video igrica, a sada
smo u edukacionom dijelu. Ovdje vlada izvanredna atmosfera sa
odlinim uenicima. I profesori i uenici su mladi tako da iz njih isijava
pozitivna energija. Vidjeli smo mnogo potencijala ovdje.
-Zaista se moe nazrijeti kakva e biti budunost. Vratili smo se sedam
godina unazad. Industrija igrica tada gotovo da nije ni postojala.
Postojalo je samo nekoliko nezavisnih programera kompjuterskih igrica.
Meutim, sada uz napore ljudi kao to su ovi ovdje razvija se nova
generacija programera. Ovdje vidimo pravi ndustrijski razvoj. Industrija
je raznolika i progresivna i vodea u regionu.
-Da naravno. Pored toga, kao gejmer da doete ovdje i vidite sami
proces nastajanja igrice je veoma interesantno iskustvo. Nije nimalo
lahko, ali je zabavno
-Da.
-Posebno kada vidite da su igrice u Iranu u skladu sa kulturom zemlje.
One pomau i razvoju kulture, to je veoma dobro.
-Da, ljudi ovdje kreiraju igrice koristei se idejama iz knjievnosti i
drevne perzijske kulture, a ne da samo kopiraju zapadne igrice. Nali su
svoju nit i razvili je. Bilo je veoma interesantno ovdje.
-Imalo smo zanimljiv dan.

M
-Da. Sada elim probati neke od igrica. Unato razvijenim
kompjuterima, elimo se vratiti starim dobrim igricama.
-Da, veoma je interesantno da na ovakvom mjestu prave kompjuterske
igrice poput board igara, iranskih board igara. Izabrali smo jednu da je
probamo.
-Lijepo je vidjeti inovativnost ljudi koji rade ovdje, koji rade razliitim
nainima i metodama. Soba u kojoj smo sada je soba za oputanje sa
knjigama o igricama, ime se podstiu uenici na kreativnost. Mislim da
je to najvanija stvar. Nije rije samo o igricama i industriji, nego o
raanju nove generacije kreativnih ljudi. Ovo je medij za budue
generacije. Postoje naravno i drugi mediji, ali ovaj je skroz otvoren i
veoma interesantan.
-Hvala vam to ste danas bili sa nama. Mi smo uivali. Bilo nam je
zanimljivo i puno toga smo nauili danas. Hvala vam jo jednom i budite
uz emisiju Uspjesi Irana. Hvala i dovienja.