Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Produzenisr PDF
Prirucnik Produzenisr PDF
PRIRUNIK
ZA PRODUENI STRUNI RAD S DJECOM
OSNOVNOKOLSKOG UZRASTA
Projekat finansira EU
Izdava
NVO Djeca prije svega Podgorica
Urednica
Dijana Popovi-Gavranovi,
dipl.socijalna radnica i porodini terapeut
Korice
Sara Gavranovi
Priprema i tampa
Artgrafika, Podgorica
Tira
250 primjeraka
ISBN 978-9940-9538-2-9
COBISS.CG-ID 25733136
RECENZIJA ................................................................................................................................. 7
RIJEI ZAHVALNOSTI ............................................................................................................ 8
PREDGOVOR ............................................................................................................................. 9
PROGRAM PRODUENI STRUNI RAD ...................................................................... 13
KONCEPT PROGRAMA ................................................................................................... 13
CILJEVI I NAIN RADA ................................................................................................... 13
PROGRAMSKE AKTIVNOSTI, SADRAJI I METODE RADA ............................... 16
1. GRUPNI RAD S DJECOM ...................................................................................... 16
2. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................ 17
3. GRUPNI RAD S RODITELJIMA ............................................................................ 18
4. VANKOLSKE AKTIVNOSTI .................................................................................. 19
5. SARADNJA SA KOLOM ...................................................................................... 19
6. SUPERVIZIJA ............................................................................................................ 20
7. RADNI SASTANCI ................................................................................................... 22
PROGRAMSKE OBAVEZE .............................................................................................. 23
1. RAD GRUPNIH VODITELJA ................................................................................. 22
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA ........................................... 24
EVALUACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOSTI ............................................................ 25
RADIONICE ................................................................................................................................ 27
I UVODNE RADIONICE ................................................................................................... 29
RADIONICA 1: ,,Zato smo tu? .............................................................................. 29
RADIONICA 2: Upoznavanje ................................................................................ 30
RADIONICA 3: Dirigent .......................................................................................... 31
RADIONICA 4: Dobrodolica volonterima ...................................................... 33
RADIONICA 5: Dobrodolica volonterima 2 .................................................. 34
RADIONICA 6: Humano ponaanje i volonterizam ..................................... 35
RADIONICA 7: Povjerenje ..................................................................................... 37
RADIONICA 8: Da sam ja... .................................................................................... 38
RADIONICA 9: Kina oluja ..................................................................................... 39
RADIONICA 10: Ja i drugi ...................................................................................... 41
RADIONICA 11: Vie o sebi ................................................................................... 42
II PRAVILA ........................................................................................................................... 45
RADIONICA 1: Pridruivanje novih lanova ................................................... 47
RADIONICA 2: Pravila nae grupe I ................................................................... 49
RADIONICA 3: Pravila nae grupe II .................................................................. 51
3
RADIONICA 4: Oprez pravila za nas vae ..................................................... 53
III OSJEANJA ................................................................................................................... 57
RADIONICA 1: Nemoj mi se rugati .................................................................... 59
RADIONICA 2: Dnevnik ......................................................................................... 62
RADIONICA 3: Zapaamo, osjeamo, izraavamo ....................................... 64
RADIONICA 4: Osjeanja ....................................................................................... 65
RADIONICA 5: Saosjeanje ................................................................................... 66
RADIONICA 6: ,,Saosjeanje 2 .............................................................................. 68
RADIONICA 7: Bijes ................................................................................................. 69
RADIONICA 8: ta radim kad me strah ............................................................ 71
RADIONICA 9: ,,Moje srce ....................................................................................... 73
IV SAMOPOUZDANJE ..................................................................................................... 75
RADIONICA 1: ta volim kod sebe ..................................................................... 77
RADIONICA 2: elim da... ...................................................................................... 78
RADIONICA 3: Umijem, mogu, hou ................................................................ 79
RADIONICA 4: Cvijet samopotovanja ............................................................. 81
RADIONICA 5: Ti si ............................................................................................. 83
RADIONICA 6: Niko kao ja .................................................................................... 84
V UENJE ............................................................................................................................. 87
RADIONICA 1: Da sam ja neko ............................................................................ 89
RADIONICA 2: Dnevno planiranje uenja ....................................................... 90
RADIONICA 3: Radne navike ............................................................................... 92
RADIONICA 4: Nedjeljno planiranje uenja ................................................... 94
RADIONICA 5: Ja sam sam svoj dirigent .......................................................... 95
RADIONICA 6: Istrajnost se isplati ..................................................................... 97
RADIONICA 7: kolsko postignue ................................................................... 99
RADIONICA 8: U susret koli u prirodi .............................................................. 100
VI PONAANJE .................................................................................................................. 103
RADIONICA 1: Hodao bih kilometrima ............................................................ 105
RADIONICA 2: Krug potreba ................................................................................ 108
RADIONICA 3: Razlike su zanimljive ................................................................. 110
RADIONICA 4: ,,Ja i drugi (uloge polova) ......................................................... 112
RADIONICA 5: Kad stanem u tue cipele ....................................................... 114
RADIONICA 6: Rjeavanje sukoba ...................................................................... 117
RADIONICA 7: ,,Bila je to svaa ............................................................................ 120
RADIONICA 8: ,,Rjeavanje problema ................................................................ 122
RADIONICA 9: ,,Sukob ili saradnja ....................................................................... 124
RADIONICA 10: Saradnja ...................................................................................... 126
4
RADIONICA 11: Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje ............................. 127
RADIONICA 12: Lijepo ponaanje ...................................................................... 129
RADIONICA 13: Rizino ponaanje ................................................................... 131
RADIONICA 14: Ekseri u ogradi .......................................................................... 133
RADIONICA 15: Pria o miu ................................................................................ 135
RADIONICA 16: Odgovornost ............................................................................. 138
RADIONICA 17: Ja donosim odluke .................................................................. 140
RADIONICA 18: Nagovorili su me... .................................................................... 141
VII KOMUNIKACIJA ......................................................................................................... 145
RADIONICA 1: ,,Komunikacija .............................................................................. 147
RADIONICA 2: ta kaem i kako me razumiju ............................................... 148
RADIONICA 3: Komunikacija bez rijei ............................................................ 152
RADIONICA 4: Kako da kaem ono to mislim, a da se sagovornik ne
naljuti? .......................................................................................... 154
VIII ZATITA OD NASILJA ............................................................................................. 157
RADIONICA 1: Prie o nasilnitvu ...................................................................... 159
RADIONICA 2: ta da uradim kad me neko maltretira? ............................. 162
RADIONICA 3: Mitovi i injenice o nasilju ....................................................... 166
RADIONICA 4: Nasilje u porodici/nasilje nad djecom ................................ 170
RADIONICA 5: Vrnjako nasilje .......................................................................... 173
IX IVOTNE VJETINE ..................................................................................................... 179
RADIONICA 1: ivotne vjetine I ........................................................................ 181
RADIONICA 2: ivotne vjetine II ....................................................................... 184
RADIONICA 3: ivotne vjetine III ...................................................................... 185
RADIONICA 4: ivotne vjetine 4 ....................................................................... 188
X ZDRAVLJE ....................................................................................................................... 191
RADIONICA 1: Zdravlje je kada... ........................................................................ 193
RADIONICA 2: Zdravlje na usta ulazi ................................................................ 194
RADIONICA 3: Prevencija zloupotrebe duvana i alkohola ........................ 196
RADIONICA 4: Dobro se (ne)osjeam ............................................................... 201
RADIONICA 5: istoa je pola zdravlja ............................................................. 203
XI ODNOSI SA RODITELJIMA ...................................................................................... 207
RADIONICA 1: Roditeljski biseri .......................................................................... 209
RADIONICA 2: Moji roditelji ................................................................................. 211
RADIONICA 3: Moja porodica ............................................................................. 213
RADIONICA 4: Djeiji memorandum I .............................................................. 215
RADIONICA 5: Djeiji memorandum II ............................................................. 217
RADIONICA 6: Djeiji memorandum III ........................................................... 219
5
RADIONICA 7: Djeiji memorandum IV ........................................................... 222
XII IGRE KOJE VOLIMO ................................................................................................... 227
RADIONICA 1: Igre koje volimo 1 ....................................................................... 229
RADIONICA 2: Igre koje volimo 2 ....................................................................... 230
RADIONICA 3: Igre koje volimo 3 ....................................................................... 231
RADIONICA 4: Igre koje volimo 4 ....................................................................... 232
XIII KREATIVNE RADIONICE ......................................................................................... 235
RADIONICA 1: Likovna radionica 1 ................................................................... 237
RADIONICA 2: Likovna radionica 2 .................................................................... 238
RADIONICA 3: Likovna radionica 3 .................................................................... 239
RADIONICA 4: Moj heroj ....................................................................................... 240
XIV PRAZNINE RADIONICE ....................................................................................... 243
RADIONICA 1: Novogodinja radionica ........................................................... 245
RADIONICA 2: 8. mart ............................................................................................ 246
RADIONICA 3: Pogodi ko si .................................................................................. 247
XV EVALUACIJA ................................................................................................................ 251
RADIONICA 1: Uspjeh Programa ........................................................................ 253
RADIONICA 2: Zahvalnost sebi i drugima ....................................................... 255
RADIONICA 3: Samoprocjena ............................................................................. 257
RADIONICA 4: Zajedno moemo sve! .............................................................. 258
PRILOZI ....................................................................................................................................... 261
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE STARJEINE) ................. 263
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE STARJEINE
(PRIMJER) .................................................................................................. 267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA ..................................... 268
PRILOG 4: PODACI O KOLSKOM USPJEHU (PRAENJE KROZ TROMJE-
SEJA, PRIMJER) ..................................................................................... 270
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA ............................................. 272
PRILOG 6: UPITNIK ZA RODITELJE - OEKIVANJA OD PROGRAMA .......... 273
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA ......................................... 275
PRILOG 8: IZVJETAJ O PONAANJU U GRUPI (ZA GRUPNE VODITELJE,
PRIMJER) ................................................................................................... 276
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA (PRIMJER) ......... 278
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI (ZA INDIVI-
DUALNE VODITELJE-VOLONTERE) ................................................... 279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAENJE INDIVIDUALNOG RADA ................... 280
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA PROGRAMA ................ 281
PRILOG 12: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA USLUGE .................. 283
LITERATURA .............................................................................................................................. 289
6
RECENZIJA
8
PREDGOVOR
drke djeci pravljeni uz aktivno i kontinuirano uee samog djeteta i onih koji
najbolje poznaju dijete - njegove porodice, odjeljenskog starjeine, nastavnika,
strune slube i nas, koji smo pruali uslugu produeni struni rad.
Naglaavamo da je posebno vano stvaranje mogunosti za iskazivanje djeijih
stavova i miljenja i njihovo uvaavanje, jer su djeca sredite kolskog ivota, po-
duavanja, podrke, tretmana i pedagokih mjera, a pokazalo se da ne razumiju
ili nisu uvijek (dovoljno) upoznata sa postupkom koji se prema njima preduzima
ili nisu dobila priliku da na odgovarajui nain uestvuju i iskau svoje miljenje ili
njihovo miljenje nije bilo (dovoljno) uvaeno prilikom donoenja odluka koje se
tiu djeteta. Pokazalo se da aktivno uee djece, u velikoj mjeri doprinosi razvo-
ju saradnje, samopouzdanja, samokontrole i samodiscipline, odnosno pozitivnoj
promjeni ponaanja, smanjivanju problema i recidivizma.
Pokazalo se i da su djeca uivala u Programu, koji se u najveem dijelu zasnivao
na igri vanom metodu rada koji podstie djeiji razvoj u svim segmentima.
Osim uivanja, igra im je omoguila aktivno usvajanje novih znanja i vjetina,
upoznavanje sebe i drugih, izraavanje osjeanja i razvoj saosjeanja, integrisanje
i reorganizaciju svojih saznanja i aktivnosti, sticanje uvida u svoje mogunosti,
postizanje uspjeha, stvaranje osjeaja sopstvene vrijednosti. Igrom smo vrati-
li djecu na aktivno uenje, kroz: zabavu, radoznalost, kreativnost, otkria, upor-
nost, simboliko predstavljanje svijeta, proivljavanje razliitih situacija i sticanje
iskustva, razmiljanje o socijalnom okruenju i uklapanje u socijalno okruenje,
smanjivanje napetosti zbog uenja i kolskih ocjena, poveanje zadovoljstva i
10 postignua.
Stoga smo odluili da na rad predstavimo u Priruniku za rad s djecom osnov-
nokolskog uzrasta program za prevenciju problema u ponaanju djece, koji je
primjenjiv u prevenciji problema u ponaanju djece u osnovnim kolama, ali i u
drugim, neformalnim grupama djece.
Izbor radionica i aktivnosti, koje su kombinovane, kreirane i prilagoavane po-
trebama grupe sainili su grupni voditelji, sluei se literaturom, iskustvom nave-
denih hrvatskih programa i sopstvenim iskustvom, a tekst Prirunika je priredila
Dijana Popovi-Gavranovi, dipl. socijalna radnica i porodini terapeut.
Programom Produeni struni rad je koordinirao Milorad eki, specijalni pe-
dagog, koji je bio i supervizor volonterskog rada.
Kao grupni voditelji uestvovali su: Nataa Blagojevi, dipl. socijalni radnik; Sve-
tlana Duver, psiholog; Milica Jokni dipl. socijalni radnik, Milica Kljajevi, dipl. so-
cijalni radnik; Milica Pajovi, uiteljica; mr Dragana Tvrdii, psiholog; Lora Vlai,
psiholog.
Kao individualni voditelji, volonteri, uestvovali su studenti Univerziteta Crne
Gore, Fakultet politikih nauka, studij Socijalni rad i socijalna politika: Adrovi
Adela, Ali Semija, Dragovi Ivana, urovi Milica, Jovovi Marina, Kala Alisa, Ka-
i Zorana, Krivokapi Milica, Labudovi Naa, Milai Sneana, Mrkuli Aja, Mu-
ri Alma, Nenadovi Jovana, Novakovi Marija, Steevi Boina, Topalovi Jelena,
Vujii Bojana, Vujovi Sanja, Vuli Ana-Marija.
Svi zajedno i prenosei glas djece ukljuene u Program, toplo preporuujemo
primjenu preventivnog programa Produeni struni rad.
11
12
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
PROGRAM PRODUENI STRUNI RAD
KONCEPT PROGRAMA
Program Produeni struni rad se oslanja na Programe prevencije poremea-
ja u ponaanju djece: Produeni struni postupak u osnovnim kolama, Dom
za odgoj djece i mladei Zagreb, sa sjeditem u Dugavama (koji se, na podruju
Zagreba, realizuje od 1988. godine i dalje) i Modifikacija ponaanja putem igre,
Zagreb, Udruga Igra (koji se raelizuje na podruju Zagreba od 1992. godine i
dalje), koji su verifikovani od strane Ministarstva rada i socijalne skrbi, Ministar-
stva kulture i prosvjete i Zavoda za kolstvo Republike Hrvatske. U vezi navede-
nog, treba imati na umu da se radi o dugoronim Programima koji su na duge
staze pokazali da su neposredni uticaji programskih aktivnosti na djecu i njihovu
sredinu nesporni i pozitivni.
Program Produeni struni rad smo kreirali shodno postojeim uslovima u Cr-
noj Gori. Ovaj Program je osmiljen kao socijalno-pedagoki rad s djecom i rodi-
teljima, kao nain pomoi i podrke djeci, roditeljima i koli.
Poetak realizacije je februar 2013. godine, eksperimentalno u tri osnovne kole
u Podgorici, uz saglasnost Ministarstva prosvjete.
Oekivani rezultati:
prevencija problema i poremeaja u ponaanju djece obuhvaene Pro-
gramom
podizanje djejeg samopouzdanja
poboljanje kolskog uspjeha
poboljanje odnosa uenik-uenik
poboljanje odnosa uenik-uitelj
poboljanje odnosa dijete-roditelj
poboljanje saradnje izmeu kole i roditelja
bolja prilagoenost djece i prihvaenost u sredini
senzibilizacija nastavnog osoblja za probleme djece
korisno. Npr. Neka djeca se ne snalaze u grupi, neku djecu grupa ne prihvata;
nekom djetetu treba posvetiti vie panje i vremena, kako u vezi pomoi u uenju
i savladavanju gradiva, tako i u smislu pruanja podrke u razvoju emocionalne
stabilnosti i sigurnosti.
Sadraj individualnog rada zavisi od potreba i interesovanja djeteta i dogovorima
izmeu djeteta i individualnog voditelja-volontera.
Cilj individualnog rada sa djecom: u pozitivnom okruenju, u atmosferi povje-
renja i bliskosti, djetetu se omoguava podrka i pomo u savladavanju speci-
finih potekoa u uenju (direktna pomo u: savladavanju nastavnog gradiva,
pisanju domaih zadataka, savladavanju obrazovnih tekoa; razvoju navike re-
dovnog uenja; usvajanju tehnika naina uenja; razvoju koncentracije; razvoju
samostalnosti) i ponaanju (uenje prihvatljivih oblika komunikacije i ponaanja);
u razvoju emocionalne stabilnosti; obezbjeuju se dodatne informacije.
Sadraj rada s djetetom:
pruanje savjetodavne pomoi u rjeavanju konkretnog obrazovnog pro-
blema
pruanje vee podrke u uenju
pruanje vee podrke u rjeavanju razvojnih i drugih problema
pruanje vee podrke u razvoju socijalnih vjetina (odnos prema sebi i dru-
gima)
18
pruanje vee podrke u korienju slobodnog vremena
pruanje vee podrke djetetu koje je ispoljilo tee oblike neprihvatljivog
ponaanja
pruanje vee podrke u sticanju uvida u porodinu strukturu i porodine
odnose, mogunosti za postizanje eljene promjene
informisanje o drugim oblicima strune pomoi
Metode individualnog rada s djetetom:
druenje
igra
razgovor
vjebanje socijalnih vjetina
pomo u uenju (kako se ui, popravljanje slabih ocjena, razvijanje interesa
i radnih navika, ukljuivanje lanova porodice za intenzivniju pomo djete-
tu, saradnja s nastavnicima )
po potrebi, upuivanje na druge strunjake ili institucije
4. VANKOLSKE AKTIVNOSTI
Cilj rada: podsticanje na organizovano i primjerno ponaanje u slobodnom vre-
menu, na primjereno zadovoljavanje sopstvenih potreba i potreba grupe; pove-
zivanje grupe, edukovanje grupe, grupno odluivanje (realizacija shodno mate-
rijalnim mogunostima)
Sadraj rada/aktivnosti:
Posjete sportskim i kulturnim manifestacijama
Odlazak u bioskop, pozorite
5. SARADNJA SA KOLOM
Cilj rada: bolje upoznavanje djece i podrka u radu u svrhu optimalnog razvoja
djeteta; razmjena informacija o radu grupe, ponaanju djece i saradnji s rodite-
ljima; mijenjanje slike o lanovima grupe kroz ukazivanje na njihove pozitivne
osobine i ostvarenja, promjene do kojih se dolo, kao i ukazivanje na naine pod-
sticanja djece koji su se pokazali djelotvorni u grupi
Sadraj rada - razgovor o:
ocjenama
ponaanju djece (odnos prema vrnjacima, nastavnicima) 19
radu grupe
porodinim prilikama
Metode rada: razgovor, razmjena informacija, prisustvovanje sjednicama Na-
stavnikog vijea radi predstavljanja Programa i davanja miljenja o napretku
lanova grupe
6. SUPERVIZIJA
Osnovni cilj supervizijskog procesa je razvijanje svijesti o linim emocionalnim i
kognitivnim potencijalima, kao i karakteristikama linosti, koje utiu i vode profe-
sionalca i volontera u njegovom radu.
Supervizijski rad je kontinuirani proces u kojem se potekoe, dileme i proble-
mi u radu koriste kao mogunosti za profesionalni i lini razvoj, kao i podizanje
nivoa kompetencije i strunosti u radu. Supervizija pomae kroz dopunjavanje i
irenje znanja i vjetina za rad s djecom i njihovim roditeljima, kao i kroz rad na
samopouzdanju, u vezi sagorijevanja na radu, brige o sebi. Supervizijska pomo,
podrka i nadzor u rjeavanju profesionalnih i linih problema, omoguava da se
na najbolji nain zadovolje potrebe i interesi korisnika Programa.
7. RADNI SASTANCI
Mjeseni radni sastanci su obavezni za sve realizatore Programa, radi boljeg upo-
znavanja svih uesnika u Programu i odravanja stalne i kvalitetne meusobne
komunikacije, dobijanja detaljnih informacija o Programu, dogovora o aktivno-
stima, potraivanja radnog materijala, obavjetenja o formiranju grupa, o djeci
kojoj je potreban individualni rad, dogovora oko pisanja jedinstvenih izvjetaja
(mjesenih, godinjih), voenja jedinstvene evidencije, evaluacijskih lista, iznoe-
nja prijedloga, sugestija, potreba, tekuih problema, razgovora o tome kako jedni
druge vide, sagledavanje snaga i slabosti, podrke.
PROGRAMSKE OBAVEZE
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
23
2. RAD INDIVIDUALNIH VODITELJA-VOLONTERA
Individualni rad sprovode volonteri-studenti (pomo djeci u uenju). Individualni
voditelji-volonteri su motivisani i edukovani studenti, Fakulteta politikih nauka,
Studij socijalni rad i socijalna politika, iz Podgorice.
Uticaj na:
djetetov odnos prema sebi
socijalno i prosocijalno ponaanje djeteta
kolski uspjeh djeteta
Praenje rada odvija se od strane voditelja grupnog i individualnog rada, na slje-
deim nivoima:
praenje svakog djeteta, pojedinano (dokumentacija prikupljena o djete-
tu, obrazac za praenje individualnog rada)
praenje grupe kao cjeline (struktura i evaluacija radionice, obrasci za pra-
enje grupnog rada)
praenje porodice/roditelja svakog djeteta (struktura i evaluacija radionice;
obrazac za praenje individualnog rada)
Procjenu vre:
grupni i individualni voditelji
odjeljenski starjeina
roditelji
dijete samoprocjena
supervizori
koordinator projekta
26
RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
I UVODNE RADIONICE
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice, predstavljanje voditeljica, predstavljanje Programa
Pano sa imenima
Voditeljice pozivaju uesnike da, redom, ustaju i na flip-chart-u, markerom napi-
u svoje ime, gdje god ele i kako god ele (ukrase na svoj nain). Kada svi zavre,
vodi se razgovor o imenima.
Voditeljice postavljaju pitanja i razvijaju grupnu diskusiju:
po kome su uesnici dobili ime,
Glavna aktivnost
Moja oekivanja od programa
Uesnici se pozivaju da kau koja su njihova oekivanja od programa (Zato smo
tu?). Vodi se diskusija o oekivanjima uesnika i o ciljevima programa. Zatim se,
na hameru, zapisuju oekivanja grupe.
Uvoenje pravila radioniarskog rada
Voditeljice podsjeaju uesnike na pravila pravila: kod kue, u uionici, Kuni red 29
kole, u sportkom klubu... i upoznaju uesnike sa uobiajenim pravilima radioni-
arskog rada. Uesnici predlau pravila za grupu u kojoj se sada nalaze. Pravila se
zapisuju na papirima u razliitim bojama i pored predloenog pravila upisuje se
i ime djeteta koje je odreeno pravilo predloilo. Potom slijedi usvajanje pravila i
dogovor o njihovom potovanju.
Zavrna aktivnost
Vjetar duva
Voditeljica poziva dobrovoljca kojem zadaje zadatak da stoji unutar kruga, a osta-
li uesnici sjede na svojim mjestima. Dobrovoljac treba da izgovori: Vjetar duva
za sve one koji nose bermude. Uesnici koji imaju bermude treba da ustanu i
zamijene mjesta, ali se ne smije sjesti na mjesto do sebe. Ko ostane bez mjesta, is-
pada ili staje u krug i zadaje novi zadatak (vjetar duva za sve one koji: imaju plave
oi, vole fudbal, okoladu...).
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako se uesnicima svidjela dananja radionica
ta su saznali
Evaluacija
Uenicima se podijele fascikle sa naljepnicama, na kojima upisuju svoja imena
i objanjava im se njihova svrha (uvanje produkata radioniarskog rada), kao i
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
emu slue evalucioni listovi koji se u fasciklama nalaze. Nakon svake radionice
djeca popunjavaju evaluacione listove u kojima, u odgovarajue polje, upisuju
broj, naziv radionice i svoj utisak/doivljaj sa radionice (rije, reenica, crte...).
RADIONICA 2: Upoznavanje
Tema Upoznavanje, oekivanja od Programa, pravila
Cilj Formiranje grupe (uvoenje novog lana), motivisanje za budui
rad, dogovor u radu, stvaranje prijatne atmosfere u grupi, grupne
kohezije
Metod rada Izlagane, diskusija, igra, rad u paru
Trajanje 60 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, papir u boji format A4, flomasteri, kar-
tonii sa nazivima tajnih predmeta, fascikle, evaluacioni listovi,
pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Predstavljanje uesnika
30
Djeca sjede u krugu. Voditeljica objanjava nain na koji e se uesnici ponaosob
predstaviti: svaki uesnik osobi desno od sebe treba da apne svoje ime i jednu
aktivnost koju voli da radi. Potom svako, na osnovu toga to je uo, predstavlja
svog druga/drugaricu, lijevo od sebe.
Glavna aktivnost
Tajni predmet javno pravilo
Na kartoniima su napisani nazivi predmeta koji asociraju na odreeno, pret-
hodno donijeto, pravilo rada u grupi. Jedan uesnik izvlai kartoni i ima zada-
tak da na pitanja ostalih uesnika o tajnom predmetu odgovara sa da/ne. Onaj
ko pogodi napisanu rije, izvlai novi kartoni i tako redom (tajni predmeti su:
mobilni telefon, sat, mikrofon, sendvi uina, fascikla).
Pravila se dopunjavaju, mijenjaju, usvajaju.
Moja oekivanja od programa
Uesnici se pozivaju da kau/dopune njihova oekivanja od Programa, a vodite-
ljica biljei odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o oekivanjima uesnika i
razgovor o ciljevima Programa.
Zavrna aktivnost
Uredna igra
Uesnici stanu u red, jedan uesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
paljivo pogleda red i okrene se leima prema redu. Tada nekoliko uesnika u
tiini zamijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani uesnik ponovo okree licem pre-
ma redu, treba da uoi promjenu i napravi poetni redoslijed uesnika. Igra je
RADIONICA 3: Dirigent
Tema Upoznavanje, saradnja
Cilj Bolje upoznavanje lanova meusobno, stvaranje grupne kohe-
zije, podsticanje saradnje meu uesnicima, uoavanje slinosti i
razlika, prihvatanje razliitosti
31
Metod rada Diskusija, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listi - Mi volimo/ne volimo, pa-
pir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodoljice
Dirigent
Djeca stoje u krugu. Voditeljica objanjava igru, zamoli jednog dobrovoljca da
izae iz uionice. Sa ostalim uesnicima se dogovori da jedan zapone odreeni
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja-
ti. Uesnik se vraa u uionicu, staje u centar kruga i pogaa ko je dirigent - koja
osoba zapoinje pokret. Od uesnika se zahtijeva da bude skoncentrisan, da pa-
ljivo posmatra druge i opaa razlike, da otkrije ko je dirigent. Dirigent nastoji da
ne bude otkriven, a kada se to desi, naputa prostoriju, uesnici se dogovaraju ko
je sljedei dirigent i igra se dalje nastavlja.
Glavna aktivnost
Mi volimo mi ne volimo
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Dogovor o narednom susretu i podsjeanje na zakazani roditeljski sastanak.
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i opunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
32 susretu.
RADIONICA 4: Dobrodolica volonterima
Tema Upoznavanje sa volonterima
Cilj Uvoenje volontera, upoznavanje, stvaranje grupne kohezije,
razgovor o meusobnim slinostima i razlikama, oblicima sarad-
nje sa volonterima
Metod rada Razgovor, popunjavanje radnih listova, rad u paru, izlaganje
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listi Ovo sam ja, a ovo smo mi,
fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nauka,
studij Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika.
Glavna aktivnost
Ovo sam ja, a ovo smo mi
Svako dijete bira svog volontera ili putem prigodne igre. Tako formiranim parovi-
ma voditeljica dijeli radne listie Ovo sam ja, a ovo smo mi. Zajedniki popunja-
vaju listi i dogovaraju se na koji nain e svoj rad predstaviti ostalim uesnicima.
Slijedi predstavljanje parova (volonter i dijete) u velikoj grupi.
Zavrna aktivnost
Razgovor o saradnji
Voditeljica naglaava vanost saradnje, kao i uenja saradnje kroz:
razgovor o oblicima saradnje sa volonterima, meusobnim oekivanjima
podsticanje djece da postavljaju pitanja volonterima, kao i volonteri djeci
dogovor o aktivnostima na radionicama koje slijede
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
Uvodna aktivnost
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nau-
ka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica zatim objanjava ta je volonterizam i podstie diskusiju o volonter-
skom radu:
ta je volonterizam
ko sve moe biti volonter
da li djeca ele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Istie osnovne elemente volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaenost - ne radi se iz elje za zaradom, nego besplatno
solidarnost - radi se iz saosjeanja sa drugima, iz elje da se nekome pomogne
34
Moje i tvoje ime
Zadatak je da prvi uesnik kae svoje ime i jednu rije koja ima isto poetno slovo
kao i njegovo ime, npr. Ana-ananas. Drugi uesnik kae Ovo je Ana ananas i
doda Ja sam Marko-mi i tako se ponavlja do kraja kruga.
Glavna aktivnost
Koverte pune pitanja
Zadatak je da djeca na listiima zapiu pitanja koja ele da postave studentima,
sa ciljem da saznaju to vie o njima, bez potpisa i da ih ubace u kovertu. Pita-
nja moe biti onoliko koliko djeca ele, mogu da ih postave svakom studentu ili
onom kojeg odaberu. Studenti imaju isti zadatak, na listiima ispisuju pitanja za
djecu i ubacuju ih u drugu kovertu. Svako dijete izvlai iz koverte jedan listi sa
pitanjem i ita naglas (bez prepoznavanja ije je pitanje), a studenti odgovaraju.
Zatim, na isti nain, pitanja postavljaju studenti djeci, a djeca odgovaraju. Ukoliko
neko eli jo neto da sazna moe postavljati dodatna pitanja.
Slijedi razgovor o igri:
kako se uesnicima svidjela igra
ta su saznali jedni o drugima
Zavrna aktivnost
Dirigent
Djeca stoje u krugu. Voditeljica objanjava igru, zamoli jednog dobrovoljca da
izae iz uionice. Sa ostalim uesnicima se dogovori da jedan zapone odreeni
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja-
Uvodna aktivnost
Uvodna rije, dobrodolica volonterima studentima Fakulteta politikih nau-
ka, smjer Socijalni rad i politika, predstavljanje volontera i djece uesnika kroz
prigodnu igru.
Voditeljica objanjava ta je volonterizam i podstie diskusiju o volonterskom
radu:
ta je volonterizam
ko sve moe biti volonter
zbog ega neko postaje volonter
kako se postaje volonter
da li djeca ele da budu volonteri u svojoj zajednici i sl.
Zatim predstavlja osnovne principe volonterstva:
dobrovoljnost - obavlja se svojevoljno, bez nametanja, slobodno
neplaenost - ne radi se iz elje za zaradom, nego besplatno
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Trai, pomai, sloi
Djeca i volonteri su podijeljeni u grupe i svaka grupa sastavlja po dvije reenice,
od unaprijed pripremljenih kartica sa dijelovima reenica, koje su u kovertama.
Slijedi itanje sastavljenih reenica i razgovor o reenicama, koji uesnike treba
da navede na zakljuak da je pomaganje znak ljudskosti.
Prilog Kartice sa reenicama:
Ljudski je pomoi prijatelju u nevolji.
Ljudski je pomagati bolesnim osobama.
Ljudski je brinuti o ljubimcima i drugim ivotinjama.
Ljudski je reagovati na nasilje i pomoi rtvi nasilja.
Ljudski je nenametljivo pomoi povrijeenoj ili osobi sa invaliditetom.
Ruganje nije prihvatljivo ponaanje.
Potom slijedi druga aktivnost u grupama. Zadatak grupe je da se dogovore i na
papire zapiu to vie iskaza o poeljnom, odnosno humanom ponaanju. Kad je
rad zavren, uesnici dijele svoje ideje sa grupom.
36
Zavrna aktivnost
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako se uesnicima svidjela dananja radionica
ta su saznali
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
RADIONICA 7: Povjerenje
Tema Sticanje povjerenja, samopouzdanja
Cilj Podsticanje na otvorenost, iskrenost u komunikaciji; pruanje
podrke drugima; sticanje uvida u znaaj podrke za nas, vanost
pozitivnih poruka koje nam drugi daju; saradnja, podsticanje sa-
mopouzdanja
Metod Diskusija, popunjavanje radnih listova, izlaganje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, radni listi Cvijet samopouzdanja,
flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Glavna aktivnost
Tuiranje
Djeca naprave tunel/palir (rasporede se u dvije kolone, jedni naspram drugih,
sa razmakom za prolaz) kroz koji prolazi redom svako ko se nae na kraju kolone.
Osobu koja prolazi kroz tunel pozdravljaju osobe koje se nalaze u tunelu/paliru
rijeima podrke, osmjesima, milovanjem, rukovanjem... Kada se svi oprobaju u
igri, slijedi razgovor o iskustvima podrke.
Vodi se razgovor o sljedeem:
koliko esto uesnici drugima i drugi njima pruaju podrku
koliko esto ljudi koriste podrku, a koliko kritiku u komunikaciji
kako se uesnici osjeaju kada ih neko podri, a kako kada ih neko kritikuje
37
Cvijet samopouzdanja
Svaki uesnik dobija radni listi na kojem je prikazan tzv. Cvijet samopouzdanja,
u koji upisuje:
svoje ime i prezime
ta voli da radi kod kue
ta voli da radi u koli
kad bi bio biljka, koja bi to biljka bila
kad bi bio ivotinja, koja bi to bila ivotinja
ta drugi misle o njemu
ta on misli o sebi
Potom, svaki uesnik staje ispred grupe uesnika i prezentuje svoj cvijet, obja-
njavajui gore navedene stavke.
Vodi se razgovor o pozitivnim porukama koje nam drugi daju i koje mi dajemo
drugima.
Zavrna aktivnost
Dvije istine i jedna la
Svako kae svoje ime i tri podatka o sebi. Dva podatka treba da su istinita, a jedan
laan. Npr. Mira: voli da peva, igra tenis, ima pet maaka. Ostali se trude da pogo-
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Da sam ja...
Djeca su u krugu. Odreeni uesnik zapoinje igru rijeima Da sam ja (tata,
mama, ljekar, policajac, psiholog, direktor, nastavnik matematike...), a ostali do-
punjavaju reenicu na svoj nain, nastavljajui sa ...ja bih....
Slijedi razgovor o igri:
kako se uesnicima svidjela igra
ta su primijetili, nauili
Zavrna aktivnost
Veliko-malo
Uesnici sjede u krugu. Jedan uesnik govori (npr. Na velikom prozoru mala pti-
ca.), a drugi uesnik zadnji dio reenice svog prethodnika koristi kao poetak
svoje reenice (Na maloj ptici veliki kljun.), i tako redom do kraja kruga.
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Kina oluja
Simulacija kine oluje zapoinje tako to voditeljica protrlja dlanove ispred jednog
od uesnika u krugu, a uesnik oponaa tu radnju. Nastavlja se tako u krug dok svi
ne budu ponavljali zapoetu radnju (trljanje dlanova) u isto vrijeme. Kada drugi put
voditeljica prolazi krugom, zapoinje sa pucketanjem prstiju pred svakim uesnikom
kako bi pokazala da uesnik treba da sa trljanja dlanova pree na pucketanje prstima.
Ostali e i dalje trljati dlanove sve dok voditeljica ne proe pokraj njih pucketajui pr-
stima i oni prihvate novi pokret koji je voditeljica zapoela. Krenuvi u trei krug, proi-
zvodi se glasan zvuk-pljeskanje po bedrima, koji se iri dok voditeljica prolazi krugom
i ukazuje uesnicima na pridruivanje. To predstavlja vrhunac kine oluje, nakon ega
se kree prema stiavanju oluje, tako to voditeljica opet ide uokolo i prelazi s plje-
skanja po bedrima na pucketanje prstima pa na trljanje dlanova, sve dok ne nastane
potpuna tiina. Voditeljica zaustavlja sve pokrete i grupa na trenutak ostaje u tiini.
Igra se moe ponoviti tako da neko od uesnika bude voditelj (dobrovoljci).
Slijedi razgovor o igri:
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Zaarani dvorac
Uesnici stoje u krugu, dre se za ruke i zviduu. Oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine imaju kapiju - to su dva uesnika koji se ne dre za ruke i ne zviduu, iz-
meu njih je pola metra udaljenosti. U krugu - zidinama dvorca je zatvorenik. On
ima povezane oi, eta po unutranjosti kruga i ima zadatak da nae kapiju tako
to ne smije da dodiruje rukama, nego samo da prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne uje zviduk. Kad izae iz zidina, drugi uesnik ga zamjenjuje i tako se redom
ukljuuju svi uesnici.
Vodi se razgovor o igri:
kako se uesnicima svidjela igra
da li im je bilo teko da nau kapiju
ta im je pomoglo da pronau kapiju
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako se uesnicima svidjela dananja radionica
ta su saznali jedni o drugima
40
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Osoba preko puta
Zadatak je da uesnici stanu u dva reda, tako da svako ima svog para preko puta
sebe. Zatim osobe u paru okrenu jedna drugoj lea i svako redom opie svog
para, prisjeajui se svega to je na njemu zapazio. Kada svi iznesu svoja zapaa-
Glavna aktivnost
Predstavljanje drugog crteom
Voditeljica ima kutiju sa pripremljenim listiima sa imenima svih lanova grupe.
Svi uesnici, sluajnim izborom, izvuku po jedan listi sa neijim imenom, a po-
datak ije ime su izvukli dre u tajnosti. Zadatak je da utiske o toj osobi predstave
crteom, ali ne crtajui njene spoljanje/fizike karakteristike, ve da utiske o toj
osobi predstave pomou simbola ( npr. smirena kao more, vedra kao sunce, nje-
41
an kao cvijet, vjeran kao pas...).
Kada svi zavre, voditeljica zapoinje otkrivanje pozivanjem:
uesnika koji su na prvom crteu prepoznali odreenu osobu, da objasne
na osnovu ega su to pomislili
uesnika koji je prepoznao sebe na tom crteu, na osnovu ega je je to po-
mislio
autora crtea, da otkrije koga je nacrtao i ta je elio da predstavi
predstavljenu osobu, da iznese svoj utisak nakon onoga to je ula o sebi
Slijedi razgovor o aktivnosti:
ta su uesnici dobili za sebe
ta su saznali o drugima
kako se osjeaju
Zavrna aktivnost
Ja apatom a ti glasno
Zadatak je da prvi uesnik onome do sebe apatom kae kako mu se dopala ra-
dionica i kako se osjeao na radionici. Zadatak uesnika koji slua je da prenese
grupi ta je uo. Igra traje dok svi uesnici ne zavre.
Evaluacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Rijei dobrodolice
Pantomima
Svi uesnici stoje u krugu. Dobrovoljac ue u krug, iz kutije izvue listi sa napisa-
42 nim pojmom, koji treba da pokae grupi pantomimom. Ostali uesnici pogaaju
o emu se radi. Ko pogodi, zamjenjuje pantomimiara.
Slijedi razgovor o igri:
ta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
kako se osjea pobjednik
kako se osjea onaj ko nije uspio da otkrije
Glavna aktivnost
Napravi svoju vizit-kartu
Zadatak je da svako nacrta svoju vizit kartu pomou: nekog svog znaka, simbola
neega to voli, to ga predstavlja, po emu se prepoznaje, neke poruke, koju
smatra vanom. Zatim svaki uesnik na svoj papir upisuje svoje ime, adresu, tele-
fon. Vizit-karte se prestavljaju u velikoj grupi.
Na kraju voditeljica daje uputstvo da svako dijete razmijeni vizit-kartu sa uesni-
kom kojeg on izabere, odnosno da poklone jedan drugome vizit-karte kako bi
mogli kontaktirati, a vizit-karte mogu da dijele i sa ostalim lanovima grupe.
Zavrna aktivnost
Vodi se razgovor o svim aktivnostima:
kako se uesnicima svidjela dananja radionica
ta su saznali
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
43
II PRAVILA
II PRAVILA
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica, evidentiranje uesnika.
Razgovor sa uesnicima u krugu:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Upoznajemo nove lanove
Glavna aktivnost
Voditeljice pozivaju uesnike domaine da prenesu svoja znanja i objasne no-
vim uesnicima ta je to radionica i kako funkcionie rad u grupi (Prilog o radio-
niarskom radu).
47
Prilog o radioniarskom radu:
Radionica se razliito definie i struktuira kod razliitih autora, ali postoje neki ele-
menti koji su inioci svake radionice.
Radionicu moemo da definiemo kao oblik grupnog rada koji se realizuje putem
razmjene miljenja i znanja, akcija ili sastanaka, ija je osnovna komponenta sa-
moafirmiui nain rada.
Ono to je bitno i to izdvaja radionicu od ostalih oblika rada jeste sam proces i
nain rada koji vodi do nekog, unaprijed, postavljenog cilja. Glavni cilj je ono to
elimo da uesnici naue tokom radionice, ali postoji i sporedni cilj, a to je pove-
zivanje uesnika, stvaranje grupne kohezije i pozitivno prihvatanje i uvaavanje
osoba u grupi.
Veina autora kao osnovne komponente radionica navode:
lini angaman i razmjenu sa drugim uesnicima u radionici
razliiti oblici grupnog rada
tenja za manje formalnom atmosferom
aktivno uee svih, ravnopravnost uesnika
aktivno uenje putem razmjene
dobrovoljnost uestvovanja ili rada
raznovrsni oblici komunikacije kao i neposredna komunikacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Moja oekivanja
Uesnici se pozivaju da kau koja su njihova oekivanja od Programa, a vodite-
ljice ili dobrovoljac iz grupe biljei odgovore na flip-chart-u. Vodi se diskusija o
oekivanjima uesnika i razgovor o ciljevima programa.
Slijedi razgovor o radionici:
kako se uesnicima dopada ovakav nain rada
da li su ve uestvovali u nekim radionicama, kakvim
Evaluacija
Slijedi podjela fascikli i popunjavanje evaluacionih listia, dogovor o narednom
susretu.
48
RADIONICA 2: Pravila nae grupe I
Tema Pravila radioniarskog rada
Cilj Uenje pravila rada u grupi, upoznavanje lanova meusobno,
stvaranje grupne kohezije
Metod Diskusija, pisanje, izlaganje, igra, rad u malim grupama, itanje
radnog materijala (prilog)
Trajanje 90 minuta
Materijal Flip-chart i papir, markeri, prilog Pravila radioniarskog rada,
hamer, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica, evidentiranje uesnika.
Razgovor sa uesnicioma u krugu:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Susret na trgu
Zajedniki se napravi prostor za slobodno kretanje uesnika.
Zadatak je da uesnici zamisle da etaju nekim trgom, da razgledaju i susreu
razliite ljude koje ne poznaju. Uesnici etaju slobodno, a na dogovoreni znak
( npr. voditeljica pljesne dlanovima) stanu, priu najblioj osobi do sebe i pred-
stave se, npr. "Ja sam Ana i volim ples." Nakon to se jedan drugome predstave,
uesnici nastavljaju dalje etnju trgom, do sljedeeg pljeska. Takoe, zadatak je i
Glavna aktivnost
Nova pravila
Podsjeanje na pravila radioniarskog rada od ranije ta su radioniarska pravila
i zato se definiu, koja su opta pravila, a koja specifina (Prilog pravila radio-
niarskog rada ). Potom, voditelj otvara razgovor o zajednikim pravilima, koja
e se definisati na nivou grupe. Na nivou grupe uesnici dogovoraju i specifina
pravila.
Grupa se podijeli u tri podgrupe (prigodnim razvrstavanjem npr. kruka, jabuka,
ljiva, groe) tako da podgrupe imaju po etiri lana. Podgrupama se da zada-
tak da se dogovore oko grupnih pravila i da na listu papira ispiu pravila kojih bi
voljeli da se pridravaju, kojih bi grupa kao cjelina trebala da se pridrava, kao i 49
voditeljice i volonteri, a zatim da uz svako pravilo stave kaznu koja slijedi kao po-
sljedica ukoliko se pravilo ne potuje. Kada zavre, predstavnici grupa prezentuju
pravila i kazne koje su kao grupa donijeli.
U velikoj grupi se diskutuje o pravilima i primjerenosti predloenih kazni:
kako su donijeli odreeno pravilo
da li uesnici smatraju da je to pravilo vano, zbog ega jeste/nije
da li uesnici smatraju da svi u grupi mogu da ispotuju to pravilo
da li se svi uesnici slau sa pravilom
da li misle da je kazna prestroga, zbog ega jeste/nije
Nakon obrazlaganja, pravila i kazne se jednoglasno usvajaju ili odbacuju.
Na kraju se usvojena pravila ispisuju na hameru i glasno itaju.
Razgovor u krugu:
kako vam se svidjaju nova pravila
da li mislite da su fer
da li mogu da se ispotuju
Zavrna aktivnost
Ja apatom a ti glasno
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Prilog za uesnike
PRAVILA RADIONIARSKOG RADA
Pravila se obino donose na samom poetku rada, zapiu se na papir i stoje na
vidnom mjestu tako da svako moe da ih vidi. Pravila vae za sve u grupi i u svim
situacijama. Njih je mogue mijenjati tokom rada, mogue je dodavati nova pra-
vila ili izbaciti pravila koja su ranije definisana, a grupa se mora sloiti u vezi toga.
Pravila opisuju ponaanja koja su mogua i svako u grupi treba da zna koje su
posljedice ukoliko se neko ne pridrava donijetih pravila.
Postoje neka opta pravila koja se uglavnom donose na radionicama, a postoje i
specifina pravila koja mogu bitno da se razlikuju od grupe do grupe.
Opta pravila su:
Pravilo kruga svi uesnici sjede, a ponekad i stoje, u krugu i na taj nain svako u
grupi ima istu ansu da se izrazi, svi vide i uju jedni druge.
50
Pravilo sluanja uesnici paljivo treba da sluaju jedni druge.
Pravilo diskrecije ono to uesnik saopti tokom radionice, tu treba i da ostane
(ovo se posebno odnosi na situacije u kojima se iznose lini sadraji).
Pravilo uestvovanja u radionici nema posmatraa, svi podjednako uestvuju.
Pravilo dalje ukoliko neko nee da se izrazi o nekoj temi ili u aktivnosti, ima
pravo da se uzdri na nain da kae dalje.
Pravilo potovanja dogovorenog vremena veoma je vano da se potuje dogo-
voreno vrijeme, to znai da voditeljice i uesnici treba da dou u dogovoreno
vrijeme, kao i da nema odlazaka tokom radionice, osim u sluaju kada se to najavi.
Neka od specifinih pravila mogu da budu:
Tokom radionice mobilni telefoni treba da su iskljueni.
Tokom radionice dozvoljeno je da se jede i pije, ali dok traje pauza.
Ko zakasni na radionicu, duan je da se izvini i otpjeva neto pred grupom.
Tokom trajanja radionice obavezno je mijenjanje mjesta, tako da svako od ue-
snika smije samo za vrijeme jedne aktivnosti da sjedi na nekom mjestu.
Zabranjeno je unoenje/korienje vakae gume u prostoriji gdje se radi.
Nakon zavrenog rada, uesnici treba da poiste i srede salu za rad i sl.
Svemu ovome moe se uvijek dodati neko novo pravilo, u zavisnosti od potreba
grupe.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica, evidentiranje uesnika.
Razgovor sa uesnicima u krugu:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom 51
Ogledalo
Stolice su razmjetene tako da uesnici sjede u dva reda, svako ima svog para
naspram sebe. Jedan partner je ivo ogledalo koje odraava izraz lica drugog
partnera, njegovo dranje, pokrete, mimiku... Poslije odreenog vremena, uloge
se mijenjaju.
Slijedi razgovor o igri:
ta je bilo lako, a ta teko u ovoj aktivnosti
ta su vidjeli, prepoznali u ogledalu lijepo, neprijatno, neobino, smijeno,
zanimljivo...
Glavna aktivnost
Igra sa karticama
Djeca dobijaju kartice na kojima je zapoeta reenica koja se odnosi na odreena
opta/specifina pravila rada u grupi (Npr. Pravilo kruga mi se dopada zato to...;
Kada neko zakasni na radionicu, ja...). Njihov zadatak je da dovre reenicu tako
to e je dopuniti na kartici. Potom kartice lijepe na hamer sa naslovom Ova pra-
vila nam pomau da bolje saraujemo u grupi.
Slijedi diskusija o karticama sa pravilima.
Moj ugovor
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica, evidentiranje uesnika.
Razgovor sa uesnicima u krugu:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Od jedan do est
Uesnici sjede u krugu. Jedan pone glasno da broji: 1, 2, 3, 4, 5, 6. Kad izgovori 6,
prstom pokae na jednog uesnika iz grupe koji treba da preuzme ulogu brojanja
poevi od broja 1. Ko se zbuni i umjesto broja 1 kae 7, ispada iz igre.
53
Glavna aktivnost
Oprez pravila za nas vae
Voditeljica podijeli uesnicima radne listie sa pravilima ponaanja u grupi. Djeca
imaju zadatak da pravila proitaju, dopune i komentariu, samostalno ili uz po-
mo volontera. Djeca procjenjuju koje od pravila nisu do sada dobro savladala i
obiljeavaju takvo pravilo na listiu. Zatim svako dijete izlae svoje vienje poto-
vanja pravila u ovoj grupi.
Pravi se dogovor da svaki uesnik dobija po jedan bod za dan kada se pridra-
va pravila. Sakupljene bodove mogu da zamjenjuju za minute kada e sprovesti
neku igru ili aktivnost po sopstvenom prijedlogu.
Zavrna aktivnost
Pravila na drugi nain
Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o pravilima. Zatim se pie sastav koji se
odnosi na pravila (individualno, u malim grupama) ili se koriste drugi kreativni
naini za prikazivanje pravila.
Predstavljanje radova/ideja u velikoj grupi.
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Evaluacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
54
55
Program za prevenciju problema u ponaanju djece
III OSJEANJA
III OSJEANJA
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Danas se osjeam
Svaki uenik kae kako se osjea rije koja opisuje osjeanja, a brojem ocijeni
kako se danas osjea (od -5 do +5 ). Uesnici se zatim svrstavaju u grupe istih
Glavna aktivnost
Pocijepano srce
Zatrai se, od nekoliko dobrovoljaca, da objasne ta je to obeshrabrenje (npr. to
su postupci kojima navodimo druge da o sebi stvore lou sliku, da se loe osjea-
ju, nazivamo ih pogrdnim imenima, iskljuimo ih iz drutva...).
Voditeljica zalijepi veliko papirno srce na prsa i zamoli djecu da reaguju na priu
Rastrgano srce tako to e svaki put kad uju neko obeshrabrenje u prii, poka-
zati palcem nadole. Za svaki palac okrenut nadole, voditeljica, dramatinim po-
kretom, pocijepa komadi srca od papira i baca ga na pod.
Prilog-pria Rastrgano srce
Jednog utorka ujutro, kad je zazvonio sat, Petar nije ustao iz kreveta. Deset minu-
ta kasnije majka je otvorila vrata njegove sobe. Hajdemo, kazala je, zakasnie u
kolu. Ti si jedna lijentina! (cijepanje). 59
Ali, mama, loe mi je., rekao Petar.
Ponaa se kao beba., kazala je Petrova majka. (cijepanje)
Uvijek ti je loe na dan kad ima kontrolni. Ustani i spremi se. Brat je bolji od tebe,
on je ve spreman. (cijepanje)
Petar se brzo obukao i otiao u kuhinju da dorukuje. Njegov stariji brat Marko
upravo je zavrio doruak. Idem, mama., rekao je Marko. Priekaj Petra., kazala
je njegova majka. Taj gubitnik (cijepanje) uvijek kasni., rekao je Marko (cijepanje).
Ne elim da propustim autobus.
Djeaci su stigli na stanicu tano na vrijeme, a Petar je slijedio starijeg brata. Ali
kada su se vrata zatvorila i autobus krenuo, Petar se sjetio da je ostavio domai
zadatak u svojoj sobi. Upitao je vozaa autobusa da li bi ga priekao dok se vrati
po domai zadatak. ta ti je, mali? Ti si lud! (cijepanje). Ovo nije taksi. Bilo kako
bilo, tako ti i treba kad si zaboravan(cijepanje). Kada je Petar stigao u kolu, kazao
je uiteljici da je ostavio domai zadatak kod kue. To je etvrti put ovog mjeseca,
Petre., rekla je. Ne mislim da domai nisi uradio, nego da lae! (cijepanje). Bojim
se da u o tome morati da porazgovaram sa tvojim roditeljima.
Petar je volio sport, ali je mrzio as fizikog vaspitanja jer je bio najmanji od svih dje-
aka. Toga dana trebalo je da igraju koarku, a to je za njega najgori od svih sporto-
va. Uiteljica je zatraila da se djeca podijele u dvije grupe: lavove i tigrove. Za neko-
liko minuta bilo je po deset djeaka u svakoj grupi, samo je Petar ostao da sjedi na
klupi (cijepanje). Kapiten lavova je rekao: Ne elimo Petra (cijepanje). On ne vrijedi
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
nita. (cijepanje). Kapiten tigrova je kazao: On ne moe u tigrove. Vie lii na pre-
plaenu maku (cijepanje). A svi drugi djeaci su se grohotom smijali (cijepanje).
Napokon je uiteljica dodijelila Petra jednoj grupi i to lavovima. Meutim, odsjedio
je na klupi cijelo vrijeme jer ga kapiten nijednom nije ukljuio u igru. (cijepanje)
Istoga dana, poslije kole, Petrov brat Marko, igrao je fudbal na igralitu u blizini
njihove kue. Petar je bio mnogo bolji u fudbalu, nego u koarci. Fudbal mu je bio
najdrai sport. Zato je Petar upitao Marka moe li i on da igra. Nema anse, kazao
je Marko, upropastio bi igru. Ti si smotan! (cijepanje). Njihova je majka to ula i
povikala: Marko, pusti Petra da igra sa vama. Ali mama, on je prespor, (cijepa-
nje), rekao je Marko, i uvijek smeta. (cijepanje)
Slijedi analiza prie:
kako se Petar osjea
zbog ega se tako osjea
kako e na njega djelovati kada se prema njemu, iz dana u dan, neko pona-
a na ovaj nain
Pozivaju se uenici da ohrabre Petra rijeima, djelima, kako god ele, a za svako
smiljeno ohrabrenje, svi pokazuju podizanjem palca.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako bi se Petar osjeao poslije ovakvih ohrabrenja
ko ohrabruje uesnike, na koji nain
kako uesnici ohrabruju druge
60 Primjeri izjava ohrabrenja se zapisuju na hamer.
Zavrna aktivnost
Nemoj mi se rugati
Prikazuje se video spot Nemoj mi se rugati.
Djeca se udobno smjeste, naslone, zatvore oi ili paljivo posmatraju spot i slua-
ju pjesmu, misle o rijeima pjesme.
Prilog - tekst pjesme Don't laugh at me, na engleskom i hrvatska verzija prevoda
Nemoj mi se rugati
61
Slijedi razgovor o aktivnosti:
o emu se govori u ovoj pjesmi
kakve misli ili osjeanja su uesnici imali dok su sluali pjesmu
to su primijetili u video-spotu
da li se mogu sjetiti neke situacije kada su htjeli nekome da kau: Nemoj mi
se rugati.; dobrovoljci priaju ta se tada dogodilo
svi uesnici redom odgovaraju koju vanu stvar, misao ili rije e zapamti sa
ove radionice
Na kraju, svaki uesnik svakome u grupi uputi neku lijepu rije.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 2: Dnevnik
Tema Moja osjeanja i moje aktivnosti
Cilj Prepoznavanje i prihvatanje svojih osjeanja, prepoznavanje ras-
pona osjeanja, izlaenje na kraj sa neprijatnim osjeanjima
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
Dnevnik
Svaki uesnik ima deset listia na kojima treba da napie po jednu rije vezanu za
dogaaje i osjeanja iz poteklog dana. Svoje listie stavlja u kovertu pa u poseb-
nu kutiju. Svako uzima po jednu kovertu (ne svoju) i ima deset minuta da napie
ta misli da je ta osoba iju je kovertu izvukao radila tog dana, kako se osjeala i
o kojoj osobi se radi.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
ta im je pomoglo/odmoglo u otkrivanju
62 predstavljena osoba iznosi svoj utisak nakon onoga to je ula o sebi
Glavna aktivnost
Moja osjeanja
Razgovor o razliitim raspoloenjima i situacijama koje ih izazivaju. Voditeljice
podstiu djecu da razmiljaju o sebi, svojim osjeanjima i raspoloenjima. Istie
se razlika izmeu osjeanja i stanja. Zatim djeca dobijaju zadatak da na papiru,
kroz crte i tekst (reenicu), izraze svoje doivljaje koji se odnose na njihova pri-
jatna i neprijatna raspoloenja. Npr.: ja kao vesela - ja kao ljuta; ja kao tuan - ja
kao sretan... Uesnici mogu da dodaju i osobe koje ih ine sretnima/tunima, kao
i da svoja osjeanja izraze bojom (koja simbolie taj osjeaj) ili nekim znakovima.
Kada zavre crtee, djeca prezentuju svoje radove i govore o prikazanim osjea-
njima.
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
kada si tuan/kada si sretan (i tako za sve prikazane parove osjeanja)
kako se tada ponaa
kako se drugi tada ponaaju prema tebi
Svi zajedno dajemo prijedloge ta se moe uraditi da se bolje osjeamo, kako da
reagujemo u odreenim situacijama i sl.
Zavrna aktivnost
Moj spisak za dobro raspoloenje
Uesnici, svako za sebe, popunjavaju radne listie Moj spisak za dobro raspoloe-
nje. Dobrovoljci mogu da predstave svoje listie.
Slijedi razgovor o aktivnostima:
koje osjeanje lake/tee pokazujemo, podnosimo
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
Loptica govori
Voditeljica dobacivanjem loptice poziva uesnike da dovre reenicu: Tuan sam
kad..., Srean sam kad... itd. Svaki uenik uestvuje u igri.
Slijedi razgovor o igri:
ta radimo pa se drugi osjeaju dobro/loe
koliko smo paljivi jedni prema drugima
kako se obraamo jedni drugima
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Uredna igra
Uesnici stanu u red, jedan uesnik dobija zadatak da stane licem prema redu,
pogleda red i se okrene se leima prema redu. Tada nekoliko uesnika u tiini za-
mijeni mjesta u redu. Zatim se izabrani uesnik ponovo okree licem prema redu,
treba da uoi promjenu i napravi poetni redoslijed uesnika. Igra je zavrena
kada su se svi uenici oprobali u pogaanju.
Prikaz situacija
Zajedniki se gleda Power Point (ppt) prezentacija na kojoj je predstavljeno ne-
koliko dogaaja koji izazivaju razliita osjeanja. Uesnici se dijele u manje grupe,
dobijaju tuie i smajlie koje lijepe na radne listove sa odreenom situacijom.
Zatim se izvjetava u velikoj grupi.
Prilog Prikaz situacija (neko se svaa, plae, tue, igra i sl).
Moja lista osjeanja
Voditeljice podijele radne listie Moja osjeanja, na kojima djeca upisuju situaci-
je kada su tuni, sretni, radosni, bijesni...itd. Nakon zavretka aktivnosti, uesnici
predstavljaju svoje liste u velikoj grupi.
64
Slijedi razgovor o aktivnostima:
ta je bilo slino/razliito kod uesnika
da li iste situacije utiu podjednako na sve osobe
imamo li pravo da doivljavamo osjeanja na svoj nain
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 4: Osjeanja
Tema Osjeanja
Cilj Prepoznavanje i imenovanje sopstvenih osjeanja i osjeanja
drugih, izraavanje osjeanja, uvianje neverbalne komunikacije
Metod Diskusija, razgovor, pantomima, igra
Trajanje 45 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart, markeri, fascikle, evaluacioni listo-
vi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Ime i pokret
Svi uesnici stoje u krugu, jedan uesnik ue u sredinu kruga i pokae pokretom,
grimasom, gestom kako se osjea. Nakon toga ostali uesnici kau: Marko se
osjea... i imenuju prepoznato osjeanje. Igra se nastavlja dok svi ne iskau kako
se osjeaju.
Glavna aktivnost
Tijelo koje govori
Svi uesnici stoje u krugu, a voditeljica zadaje zadatak:
recite nogom ljut sam
65
recite oima strah me
recite ramenima nervozan sam
pokaite tijelom da vam je dosadno
pokaite tijelom da ste tuni
pokaite licem iznenaenje...
Slijedi razgovor o akativnosti:
da li svi koristimo iste pokrete kada izraavamo neko osjeanje
da nas je neko sa strane gledao i nije uo ta govorimo, da li bi znao ta
pokazujemo svojim tijelom
kako to to vidimo na tijelu utie na komunikaciju, razumijevanje, odnose
Zavrna aktivnost
Pantomima
Svi uesnici stoje u krugu. Dobrovoljac ue u krug i pantomim pokae neto to
mu se desilo i kako se zbog toga osjeao. Ostali uesnici pogaaju o emu se radi.
Ko pogodi zamjenjuje pantomimiara.
Slijedi razgovor na osnovu ega su pogodili osjeanja.
Evaluacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
RADIONICA 5: Saosjeanje
Tema Empatija saosjeanje
Cilj Razgovor o sopstvenim osjeanjima i osjeanjima drugih; o sao-
sjeanju (empatiji)
Metod Usmeno i pismeno izraavanje, razgovor, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, kartonii sa zapi-
sanim ulogama, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
66
Glavna aktivnost
Bez koga se moe
Izabere se jedna, svima poznata, pria. Svima se podijele uloge (zapisane na kar-
toniima) tako da svaki uesnik predstavlja jedan lik ili predmet iz te prie. Vodi-
teljica prilazi sa zamiljenom ogromnom gumicom i pravi pokrete kao da eli da
izbrie, jedan po jedan, lik jer ga smatra nevanim za priu. Zadatak uesnika je
da pokuaju da objasne svoju vanost i neophodnost za priu (npr. Mama iz prie
Crvenkapica i vuk kae: Ako me izbrie, ko e da pravi kolae.).
Saosjeanje, ta je to?
Svako pie svoju definiciju saosjeanja. Zatim se redom itaju definicije i zapisuju
na flip-chart-u (mogue objanjenje saosjeanja: razumjeti drugu osobu, njene
misli i osjeanja, a ne traiti da druga osoba misli i osjea isto to i mi, prihvatanje
druge osobe sa toplinom, bez traenja da uradi ono to bismo mi uradili da smo
na njenom mjestu, bez osuivanja, odbacivanja).
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kada su se osjeali nevanima
kada su pokazali da su drugi nevani
kada su uesnici saosjeali sa nekim
kada su osjetili da ih drugi ne razumiju i da ne saosjeaju sa njima
Zavrna aktivnost
Priam ti priu
Jedan od uesnika zapoinje priu kazujui jednu reenicu po sopstvenom iz-
boru, a ostali nastavljaju tako da svako dodaje po jednu reenicu. Ukoliko se ne
RADIONICA 6: ,,Saosjeanje 2
Tema Saosjeanje, pomaganje drugima
Cilj Razumijevanje emocionalnog stanja drugih osoba, razvijanje sa-
osjeanja, pomaganje drugima u zadovoljavanju njihovih potre-
ba i uklanjanju tekoa
Metod Pisano izraavanje, razgovor, igra uloga, gra
Trajanje 90 minuta
67
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart i papir, markeri, radni listii Zada-
te situacije, hamer sa koracima za postupanje, papir A4, fascikle,
evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
alji dalje masku
Uesnici sjede u krugu. Neobian izraaj lica (grimasu) uesnika koji poinje igru
podrava sljedei uesnik u krugu, zatim ga mijenja u neku drugu grimasu, koju
onda alje uesniku do sebe i tako redom, dok se svi uesnici ne oprobaju.
Glavna aktivnost
Osjeam drugu osobu
Uesnici se podijele u parove kojima se zadaju se razliite situacije. Zadate situa-
cije treba da razrade kroz odreene korake.
Radni listii Zadate situacije:
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Suprotna osjeanja
Uesnici dobijaju komad papira A4 koji treba da podijele na dva dijela, na kojima
crteom izraavaju svoja suprotna osjeanja. Npr. ja kao vesela - ja kao ljuta; ja
kao tuan - ja kao srean. Uesnici mogu da se izraze i bojom ili nekim znakom
koji predstavlja to osjeanje. Kada zavre crtee, djeca govore o prikazanim osje-
anjima.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kada ste tuni, a kada sretni
kako se tada ponaate
kako se drugi tada ponaaju prema vama
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 7: Bijes
Tema Bijes, naini za kontrolu bijesa
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali 69
Osjeti moj bijes
Svi stanu u krug. Jedan po jedan, uesnici ulaze u sredinu kruga, pokazuju tijelom
kako izgleda njihov bijes i proizvode zvuk koji predstavlja glas bijesa. Svi ostali
ponove to isto, pokuavajui da osjete kako je toj osobi. Igra se zavrava kada se
svi oprobaju.
Slijedi razgovor o igri:
kako im se dopala igra
da li su osjetili kako je drugim uesnicima u igri
kolika je snaga u bijesu
Glavna aktivnost
Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ocrtavaju njegovu kon-
turu. Taj papir se postavi na tablu.
Odakle bijes
Svako se za sebe prisjea situacija koje ga razbjesne i to zapisuje npr. na utim
naljepnicama. Ispisane naljepnice se zalijepe na papir postavljen na tablu, oko
konture tijela. Dobrovoljac glasno proita sve zapise (odakle dolazi bijes).
Bijesne misli
Svako se za sebe prisjea misli koje mu prolaze kroz glavu, ta misli o sebi i drugi-
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Grupni zagrljaj
Dva dobrovoljca se zagrle, zatim se pridrui sljedei uesnik i tako svi redom pri-
laze i uveavaju grupni zagrljaj.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
71
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
alji dalje masku
Djeca sjede u krugu. Dijete koje poinje igru pokazuje izrazom lica strah, to po-
drava sljedee dijete u krugu, odnosno alje masku strahaosobi desno pored
sebe.
Glavna aktivnost
Kroz grupni rad nabrajaju se asocijacije o strahu, koje se zapisuju na tabli i obra-
zlau.
Voditeljica podstie grupnu diskusiju:
ta za vas predstavlja opasnost
koje situacije za vas predstavljaju opasnost
koje osobe za vas predstavljaju opasnost
kada ste opasni za sebe, za druge
kako izgledamo kada se uplaimo
ega ste se nekad plaili, a sada se ne plaite (npr. mraka, visine, psa...)
kako ste se oslobodili straha
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Situacija u kojoj sam siguran
Voditeljica zadaje zadatak da svako od uesnika razmisli i dovri tri reenice koje
poinju sa Siguran sam.... Dobrovoljci mogu da predstave grupi svoje izjave.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
72
RADIONICA 9: ,,Moje srce
Tema Osjeanja
Cilj Podsticanje djece da budu u kontaktu sa svojim osjeanjima, da
govore o svojim osjeanjima i da razvijaju empatiju; podsticanje
veselog raspoloenja i grupne povezanosti
Metod Razgovor, igra, pisanje, crtanje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, flomasteri, fasci-
kle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svi odgovaraju na pitanja sa kavim osjeanjem dolaze na radionicu
ta se deavalo u periodu od zadnjeg susreta, kako su se zbog toga osjeali
Draga, da li me voli?
Djeca stoje u krugu i jedno djete poinje igru, tako to se okree osobi sa svoje
desne strane i ozbiljno je upita: Draga, da li me voli?. Upitana osoba ozbiljno
odgovara: Draga volim te, ali ne mogu da ti se nasmijeim. Ukoliko se nijedno
djete ne nasmije, igra se nastavlja. Iz igre ispadaju ona djeca koja od smijeha ne
mogu da postave pitanje ili da daju odgovor.
Glavna aktivnost
Zavrna aktivnost
Zlatna ribica
Djeca zamisle da voditeljica u rukama dri zlatnu ribicu koja im moe ispuniti e- 73
lje. Svako treba da zamisli po jednu elju. Tu elju uesnik izgovara kada je ribica
u njegovim rukama. Kada izgovori svoju elju, uesnik puta ribicu tako to e
je predati ili dobaciti drugome. Kada drugi uesnik uhvati ribicu, izgovora svoju
elju i dodaje je sljedeem uesniku i tako dok svi ne dou na red. Uesnici treba
da se potrude da se elje ne ponavljaju i da svaki uesnik dobije priliku da uhvati
zlatnu ribicu.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
74
IV SAMOPOUZDANJE
75
Program za prevenciju problema u ponaanju djece
IV SAMOPOUZDANJE
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Kako sam proveo/la vikend
Glavna aktivnost
Skriveno blago
Svi treba da razmisle o svojim osobinama, vrlinama, skrivenom blagu tj. nekoj
svojoj pozitivnoj osobini koju drugi ne primjeuju. Potom na radne listie upisuju
svoje odgovore. Ako neko ne moe da se sjeti takve skrivene osobine, moe da
kae bilo koju pozitvnu osobinu ili mu voditeljica i ostali uesnici pomau u pro-
nalaenju.
Na hameru se zapisuju prepoznate osobine, koje voditeljice pohvaljuju.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li je uesnicima bilo lako ili teko da se sjete svoje skrivene, pozitivne
osobine
77
da li im je bilo lako ili teko da pred svima kau svoju skrivenu, dobru oso-
binu, zbog ega
ta su novo saznali sami o sebi
Zavrna aktivnost
Tri stvari koje volim (da radim) i tri stvari koje ne volim (da radim)
Voditeljica podijeli uesnicima papire u dvije boje (zeleni i plavi). Uesnici na pla-
vom papiru zapisuju tri stvari koje vole, a na zelenom tri stvari koje ne vole. Kad
zavre, papire presaviju i ubace u kutiju. Zatim svaki uenik izvlai po jedan papi-
ri i pogaa ko je autor teksta. Ako iz dva pokuaja ne pogode, vraaju papiri u
kutiju i tako dok se ne otkriju svi autori.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
ta su novo saznali jedni o drugima
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Potar
Jedan uesnik je odreen da bude potar i on izlazi iz prostorije. Za to vrijeme,
78 voditeljica dogovara sa drugom djecom ko e biti primalac pote. Kada se do-
govore, potar se vraa i kae: Ja sam potar. Donosim pismo. Ko je primalac?
Na to svi uesnici gledaju potara u oi i slegnu ramenima. Potar pokuava da
sazna ko je primalac postavljajui pitanja, npr. Da li je to djeak/djevojica? Da li
ima plavu kosu? patike? i sl. Ako pogodi, onaj ko je bio primalac postaje potar.
Glavna aktivnost
elim da...
Podsjeanje na pravila pismenog izraavanja (o pravopisu, pisanju sastava - uvod,
razrada, zakljuak). Zatim se zadaje zadatak koji za temu ima line elje. Nakon
zavrenog rada djeca itaju svoje sastave. Svaki uesnik kae ta mu se najvie
dopalo u sopstvenom sastavu i daje pozitivnu povratnu informaciju o sastavima
drugih uesnika.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li je bilo teko pisati o svojim eljama
kako su napravili plan izrade sastava
kako su se oseali tokom rada
kako su se osjeali dok su pred grupom iznosili ta im se dopada u sopstve-
nom sastavu
kako kad su primali pohvale od drugih
kako su se osjeali kada su pohvaljivali druge
Zavrna aktivnost
Mokro-suvo
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Komplikovani odgovori
Svi su u krugu. Voditeljica je u sredini i postavlja pitanja uesnicima. Uesnici mo-
raju da odgovore netano. Pitanja treba da budu jednostavna i da upuuju na
automatske odgovore. Uesnik mora brzo da odgovori, inae ispada iz igre. Ko
tano odgovori na pitanje, takoe ispada. Primeri pitanja:
koliko ruku ima
koliko ima godina
kako se zove
u kojem mjestu ivi
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
da li si elav
kako ti se zove mama
koliko je 1+1
koji broj dolazi poslije 5
koji je danas dan
u kojoj ulici ivi
na emu sjedi
koje boje je nebo
Glavna aktivnost
Umijem, mogu, hou
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da papir linijama podijele na
etiri jednaka dijela. U gornji lijevi prostor treba da napiu: ta najvie VOLIM kod
sebe. U gornji desni prostor treba da napiu: ta najbolje UMIJEM da radim. U
donji lijevi prostor treba da napiu: Na koje svoje osobine sam PONOSAN/PONO-
SNA. U donji desni prostor treba da napiu: ta DRUGI najvie VOLE kod mene.
Slijedi predstavljanje radnih listova u velikoj grupi.
Voditeljica ispisuje sve komentare na pripremljenom hameru i diskutuje se o ra-
dovima.
80
Nakon toga voditeljica daje instrukciju da, jedno po jedno dijete, proeta ispred
ostalih, ali tako da poloajem tijela, hodom, izrazom lica predstavi svoja osjea-
nja, koja ima nakon popunjavanja liste o sebi.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako se osjeaju nakon predstavljanja
koliko razmiljaju o svojim osobinama
kako se potuju i njeguju pozitivne osobine
Zavrna aktivnost
Izmamljeni osmjeh
Igra se u parovima. Jedan partner treba da se trudi da ostane miran i da ne po-
kae nikakvu emociju. Drugi partner ima zadatak da ga nasmije, ali ne smije da
koristi rijei ili dodir. Kada nasmije partnera, uloge se mijenjaju.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Moje dobre i manje dobre osobine
Djeca predstavljaju sebe i izdvajaju jednu dobru osobinu, kojom se ponose i jed- 81
nu manje dobru, koja im se ne svia kao prva. Na tabli se biljee prepoznate oso-
bine.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
uviaju se slinosti i razlike, da li ima vie slinosti ili razlika
da li je lake govoriti o svojim jakom ili slabim stranama, zbog ega
u emu im prepoznate osobine pomau/odmau
Djeci se objanjava da svi imamo razliite osobine - jake i slabe strane i da je to u
redu. Naglaava se da je vano razmiljati o svojim jakim i slabim stranama kako
bismo ih mogli pravovremeno prepoznati i reagovati shodno tome. Takoe, i da
iskreno predstavljanje sebe, sa vrlinama i slabim stranama, ini osnov povjerenja
meu ljudima.
Glavna aktivnost
Cvijet samopotovanja
Djeci se podijele listovi papira i daje im se zadatak da na papiru nacrtaju cvijet na
sljedei nain:
u sredini cvijeta upisuju ime osobe kojoj dive i navode razloge
u jednu laticu upisuju posljednje dvije pohvale koje su dobili od neke oso-
be, zbog ega
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Ohrabrivanje drugih
Uesnici redom govore koje osobine cijene kod uesnika koji sjedi sa njihove de-
sne strane i koju osobinu bi od njega voljeli da pozajme.
82
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li su znali da posjeduju odreene osobine koje drugi vole i cijene kod
njih
kako mogu da razviju eljenu osobinu
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
RADIONICA 5: Ti si
Tema Sticanje samopouzdanja
Cilj Uvrivanje grupne kohezije, uvid u proces zapaanja, procje-
njivanja i formiranja utiska o drugim lanovima grupe, dobijanje
informacija o tome kako ih drugi vide (podrka pri stvaranju slike
o sebi), samoafirmacija
Metod Kreativna tehnika-kola, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir za crtanje, asopisi
za izradu kolaa, makaze (prema broju uesnika), ljepilo, samolje-
pljiva traka, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
83
Glavna aktivnost
Ovo sam ja kako me drugi vide
Svaki uesnik na svoj papir samo napie ime (ne radi dalje na svom papiru) i preda
uesniku do sebe. Zadatak je da uesnici tehnikom kola predstave svakog ue-
snika (posebno). Likovni rad treba da predstavlja uesnika (njegove osobine, sve
ono to drugi uesnici misle da njega predstavlja). Na raspolaganju su asopisi iz
kojih uesnici treba da biraju i reu slike i rijei koje predstavljaju uesnika kojega
prikazuju. Kada odaberu, lijepe materijal na papir s odgovarajuim imenom, koji
dodaju sljedeem uesniku. Papiri krue dok svako na papir svakog uesnika ne
zalijepi slike, rijei, poruke izrezane iz asopisa. Na kraju se svakome vraa papir s
njegovim imenom. Svaki uesnik pokae svoj kola u velikoj grupi.
Voditeljica sljedeim pitanjima podstie uesnike da predstave svoju sliku:
opii svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovoljan
ako nisi zadovoljan, ime nisi zadovoljan
ta ti se najvie dopada
da li te tvoj kola dobro predstavlja ili bi neto izmijenio, dodao i ta je to
ostale uesnike pita zato su odabrali ba tu sliku, rijei
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Ogledalo
Uesnici se podijele u parove. Zadatak je da svako imitira svog para u svemu to
on radi. Nakon toga, uloge se zamijene.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
84
RADIONICA 6: Niko kao ja
Tema Slika o sebi
Cilj Predstavljanje, upoznavanje, meusobno uvaavanje, saradnja,
uenje o razliitostima - toleranciji
Metod Diskusija, pismeno izraavanje, prezentovanje
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri,papir A4, kartice za pisanje
autobiografije; radni listii Niko kao ja, flomasteri, hamer, fasci-
kle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost:
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Autobiografija
Voditeljica daje instrukciju da svi uesnici, u roku od pet minuta, napiu nekoliko
teza o sebi, ali bez upisivanja svog imena. Voditeljica sakupi i promijea kartice.
Jedan uesnik izvlai prvu karticu, ita ono to pie na njoj, a ostali pogaaju o
kome je rije. Kada pogode, taj uesnik na kartici napie svoje ime i zalijepi je na
hamer. Nova kartica dodaje se sljedeoj osobi i igra se nastavlja dok se razotkriju
svi uesnici.
Zavrna aktivnost
Pano grupnih kvaliteta
Od radnih listia uesnici kreiraju Pano grupnih kvaliteta.
Svi odgovaraju na pitanje sa ime su najzadovoljniji na Panou grupnih kvaliteta.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
86
V UENJE
V UENJE
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Glavna aktivnost
ta elim, a ta mi treba
Voditeljica zamoli uesnike da se udobno smjeste na svoja mjesta, da polako
zatvore oi i da se opuste... Zatim treba da zamisle da su vana i mona osoba
na ovom svijetu. Svako po svom izboru pravi sliku vane i mone osobe. Poslije
kratke pauze, voditeljica trai od uesnika da, tako vani i moni, svako za sebe,
dovre reenicu: Da sam ja NEKO u ovoj koli, ja bih.... Poslije toga voditeljica
pozove uesnike da zamisle kako bi to izgledalo kada bi se njihova elja ispunila.
Zatim slijedi instrukcija da uesnici polako otvore oi, vrate se u svoju grupu. Vo- 89
diteljica podijeli papire, a svaki uesnik pri vrhu papira zapie svoju kompletiranu
reenicu Da sam ja NEKO u ovoj koli, ja bih..., zatim simbolom ili crteom prikae
sliku koju je zamislio.
Nakon toga voditeljica podijeli uesnicima materijal za rad - Lista potreba i lista
osjeanja. Uesnici povezuju ono to su poeljeli da se desi sa potrebama koje bi
se zadovoljile kada bi se njihova elja ostvarila i zapisuju svoje potrebe na papir
(na kome je reenica i slika), kao i osjeanja koja su sa time u vezi.
Zavrna aktivnost
U velikom krugu, uesnici razmjenjuju odgovore jedni sa drugima, opisuju osta-
lim uesnicima svoju elju i potrebe koje bi zadovoljili kada bi se njihova zamilje-
na situacija ostvarila, kako bi se osjeali zbog toga.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako se osjeaju u vezi s tim to su dobili
da li mogu da zamisle takvu situaciju u stvarnosti
kako bi se osjeali kada bi se to sve ostvarilo
kako se osjeaju kada tu sliku stave u odnos sa realnou
kako ostvarenje njihove elje utie na njih same, na druge ljude
Na kraju svi zajedno definiu i zapisuju zajedniki cilj - ono to odmah moe da se
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
90
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Kratki podsjetnik o uenju
Djeci se podijeli pripremljeni materijalu koji sadri citate o uenju (poslovice, izre-
ke, izjave... npr. Od svih mudrosti znanje je najbolja: zato to ga niko ne moe
ukrasti, zato to ga niko ne moe kupiti, zato to je neunitivo staroindijska
mudrost) o kojima djeca diskutuju u malim grupama. Svaka grupa predstavlja u
velikoj grupi ono to je za nju najznaajnije u vezi uenja i sticanja znanja.
Glavna aktivnost
Plan dnevnih aktivnosti
Vodi se razgovor o izradi plana rada:
za konkretni zadatk, za dnevne aktivnosti
poetak uenja letimini pregled lekcije, odreivanje malih cjelina za ue-
nje
kako se ita, kako se prave zabiljeke i sl.
planiranje obnavljanja cjelokupnog gradiva
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Ja apatom a ti glasno
Zadatak je da prvi uesnik uesniku do sebe apatom kae kako se osjea, a zatim
uesnik koji je sluao, glasno saoptiti ta je uo. Igra traje dok svi uesnici ne kau
kako se osjeaju.
92
Glavna aktivnost
Planiranje
Voditeljica objasni uesnicima da e se u okviru vjebe baviti planiranjem dnev-
nih i nedeljnih aktivnosti, naglaavajui znaaj ravnomjerne zastupljenosti i ras-
poreivanja svih aktivnosti kako bi imali dovoljno vremena za uenje, druenje,
odmor, druge radne ativnosti, za porodicu.
Slijedi razgovor o:
radnim i slobodnim aktivnostima
kolskim obavezama
kunim obavezama
uenju
kako urediti mjesto za uenje
ta podrazumijeva lina psiho-fizika priprema za rad/uenje
planovi za rad, ta treba da sadri plan rada (ta uiti prvo, kada slijede od-
mori)
kada je najbolje vrijeme za uenje, da li/kada treba praviti odmor za vrijeme
uenja
kada je potrebna pomo u uenju
razlika izmeu odmora i dokolice (vrijeme bez aktivnosti, dosaivanje)
vrijeme za druenje sa lanovima porodice
vrijeme za druenje izvan porodice
Na unaprijed pripremljenim radnim listovima (dnevni plan rada i nedeljni plan
rada) uesnici prave plan aktivnost za taj dan, zatim i za cijelu nedelju. Svako
Zavrna aktivnost
Slijedi razgovor o sainjenim planovima:
kako su uskladili radne obaveze i ostale potrebe
da li su zadovoljni svojim rasporedom dnevnih aktivnosti
zato je vano planiranje-organizacija rada
kako se osjeaju kad ostvare planove
kako mogu da unaprijede svoje planove, uenje
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
93
RADIONICA 4: Nedjeljno planiranje uenja
Tema Nedjeljno planiranje uenja i slobodnih aktivnosti
Cilj Razvijanje sistematinosti u radu, radnih navika, razvijanje spo-
sobnosti za planiranje vremena, izrada plana
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listia, grupni rad, individualni
rad, izvjetavanje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, radni listii za nedeljno
planiranje uenja, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor
za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Vodi se razgovor sa djecom o nainu uenja:
kada poinju sa uenjem
koliko vremena dnevno provode u uenju
kako urediti mjesto za uenje
ta podrazumijeva lina psiho-fizika priprema
da li prave planove za uenje
ta treba da sadri plan uenja
ta uiti prvo
kada slijede odmori
ta raditi nakon uenja
vrijeme u kojem se dosauju
Zajedno se sainjava nedeljni plan uenja.
94
Zavrna aktivnost
Slijedi razgovor o sainjenim planovima:
da li ste zadovoljni svojim rasporedom uenja i ostalih dnevnih aktivnosti
sa ime niste zadovoljni/kako se to moe urediti da budu zadovoljni
da li planiraju ta e raditi sljedeeg dana/sljedee sedmice/na raspustu-
odmoru
da li smatraju da je potrebno planiranje sopstvenih aktivnosti
zato je vano planiranje organizacija dana
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Dirigent
Djeca stoje u krugu. Voditeljica objanjava igru, zamoli jednog dobrovoljca da
izae iz uionice. Sa ostalim uesnicima se dogovori da jedan zapone odreeni
pokret koji e u toku igre mijenjati, a uesnici, koji stoje u krugu, za njim ponavlja- 95
ti. Uesnik se vraa u uionicu, staje u centar kruga i pogaa ko je dirigent - koja
osoba zapoinje pokret. Od uesnika se zahtijeva da bude skoncentrisan, da pa-
ljivo posmatra druge i opaa razlike, da otkrije ko je dirigent. Dirigent nastoji da
ne bude otkriven, a kada se to desi, naputa prostoriju, uesnici se dogovaraju ko
je sljedei dirigent i igra se dalje nastavlja.
Glavna aktivnost
Ja sam svoj dirigent
Razgovor sa djecom o nainu uenja:
kako sam sebi dirigovati aktivnosti u vezi uenja i slobodnog vremena
kada, kako pristupaju uenju
kako se moe planirati uenje
zato je to vano
kako odabrati dobro mjesto za uenje
kako odabrati gradivo koje e uiti
kako praviti pauze izmeu uenja
kako planirati aktivnosti u slobodno vrijeme
sa kim provode slobodno vrijeme
u kakvim aktivnostima provode slobodno vrijeme
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Dnevni i nedjeljni plan uenja
Svaki uesnik dobije po jedan obrazac za planiranje dnevnog i sedminog ue-
nja. Njegov zadatak je da ga prokomentarie pred grupom, predloi neke izmje-
ne i dopune i pokua da isplanira svoje vrijeme za uenje za dananji dan. Nakon
toga, uesnicima se daje domai zadatak da se pridravaju napravljenog plana i
da na kraju dana, pred spavanje, razmisle da li su bili uspjeni u planiranju, da li
su moda mogli neto drugaije. O navedenome e se razgovarati na sljedeem
susretu.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
96
RADIONICA 6: Istrajnost se isplati
Tema Donoenje odluka, istrajnost
Cilj Procjena koliko smo istrajni u onome to radimo (u uenju, u
ostvarivanju odreenih ciljeva nevezanih za kolu i sl.), motivisa-
nje za uenje i istrajanost; navoenje na razmiljanje o ciljevima
djece do kraja ovog polugodita, odluivanje, planiranje aktivno-
sti koje su usmjerene ka ostvarivanju postavljenih ciljeva
Metod itanje prie, razgovor, popunjavanje radnih listia, diskusija, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip-chart, hamer, markeri, prilog Pria o
pukovniku Sandresu, radni listii Istrajnost se isplati, flomaste-
ri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Besmislice
Voditeljica postavlja uesnicima razliita pitanja. Onaj ko je pitan mora da da neki
Glavna aktivnost
Pria pukovnika Sandersa
Sa uesnicima se razgovara o znaenju rijei istrajnost, ta podrazumijeva ta
osobina, da li je istrajnost isto to i upornost
Voditelj ita inspirativnu priu iz ivota pukovnika Sandersa.
Prilog: Pria pukovnika Sandersa
Bilo mu je 65 godina kada je primio svoju prvu dravnu penziju koja je iznosila
99 dolara. To mu je bio jedini prihod. Shvatio je da neto mora da promijeni u
svom ivotu; odluio je to i da uini. Jedini kapital koji je imao bio je njegov
recept za piletinu sa 11 zainskih biljaka koji je kao djeak smislio kuvajui za 97
svoju bolesnu majku. I krenuo je u akciju. Napustio je svoju kuicu u Kentuckyju,
odluan da unovi svoj recept.
Pukovnik Sanders proputovao je mnoge amerike gradove obilazei razliite re-
storane i nudei njihovim vlasnicima svoj recept za piletinu. Niko od preko 1.000
vlasnika restorana nije bio zainteresovan; mnogi su se smijali njegovoj utirkanoj
bijeloj koulji i bijelim pantalonama, ali on nije odustajao. Odluio je da bude
istrajan. Da budemo precizniji, odbili su ga 1.009 puta! A onda je neko rekao DA.
To je bio Pete Harman u South Salt Lake Cityju. Pristao je na partnerstvo. Godine
1952. otvorili su prvi Kentucky Fried Chicken. Ostalo je istorija. Pukovnik San-
ders je 1964. godine prodao svoj dio za dva miliona dolara. Bile su mu 74 godi-
ne. Umro je kao devedesetogodinjak. Do posljednjeg dana prelazio je vie od
400.000 kilometara obilazei trgovine u lancu koji je osnovao.
Pouka prie? Ni godine starosti ni nedostatak novca nisu prepreka da se postane
uspjean. Ono to je potrebno jeste ideja, akcija, istrajnost i dobar plan. Koliko nas
e nastaviti da kuca na vrata nakon 1.000 odbijanja? Koliko nas e poslije svakog
NE umjesto razloga za odustajanje nai razlog da nastavi?
Napomena: za one koji ne znaju, Kentucky Fried Chicken (KFC) je lanac fast food
restorana koji prodaju piletinu, gotovo popularan kao McDonalds i rasprostranjen
irom svijeta.
Slijedi analiza prie:
utisci o prii
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
osobine pukovnika
na koga ih podsjea pukovnik
u emu su uesnici istrajni
da li se istrajnost isplati
Zavrna aktivnost
Istrajnost se isplati
Uesnici u radni listi Istrajnost se isplati upisuju svoje ciljeve do kraja ovog po-
lugodita i elju za zimski raspust.
Moji ciljevi do kraja ovog polugodita su: ___________________________
Moja elja za zimski raspust je: ______________________________________
Radni listii se postavljaju na zajedniki hamer, kao podsjetnik i podsticaj u ostva-
renju postavljenih ciljeva.
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
98
RADIONICA 7: kolsko postignue
Tema Provjera znanja
Cilj Razmjena informacija o postignuima na eksterno-internoj pro-
vjeri znanja, razgovor o uloenom trudu, saradnji sa volonterima,
prazninim danima i planiranju slobodnog vremena
Metod Individualni i grupni razgovori sa djecom, pohvala, podsticaj, igra
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, fascikle,
evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Skakavac
Uesnici stoje slobodno u prostoru i skau sa jedne na drugu nogu. Jedan ue-
snik je ,,skakavac i njegov je zadatak da naglo isprui jednu nogu. Ostali uesnici
imaju zadatak da isprue istu nogu kao ,,skakavac. Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac. Ako se dese dva ,,skakavca onda oni treba, neprimjetno, da se dogo-
Glavna aktivnost
Ponosan sam na sebe
S djecom se vodi razgovor o:
prolonedeljnom testiranju
utiscima
planovima za naredni period u vezi uenja i popravljanja ocjena
Nakon toga svaki uesnik treba glasno da zavri reenicu: Ponosan sam na sebe
kada.... Svi uesnici uzimaju uee u ovoj aktivnosti.
Zavrna aktivnost
Moemo li bez kole
Voditeljica postavlja pitanje da li se moe bez kole. Nakon toga zadaje zadatak
99
uesnicima da, u malim grupama, opiu prednosti i nedostatke kole. Po zavret-
ku zadatka, predstavnici prezentuju rad svoje grupe uvelikom krugu (moe se
zapisati sve na hamer).
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li nam treba kola
kako zavriti kolu
kako prevazii nedostatke
ta zavisi od mene
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
kako se uesnici osjeaju
kako je protekao dananji kolski dan/sedmica
ko se javio da popravi ocjenu/e
koji su danji domai zadaci
da li imaju neto vano da kau to bi rado podijelili sa grupom
Zabavna igra
Voditeljica postavlja pitanja o svakom uesniku (npr. Da je Milan glumac, on bi
bio... koji glumac - navesti ime glumca). Uesnici redom odgovaraju na postav-
ljena pitanja.
Mogua pitanja:
Da je XX glumac, on bi bio...
100 Da je XX pisac, on bi bio..., pisao bi...
Da je XX auto, on bi bio...
Da je XX sportista, on bi bio..., igrao bi...
Da je XX drvo, on bi bio...
Da je XX grad, on bi bio...
Da je XX cvijet, on bi bio...
Da je XX pjeva, on bi bio..., pjevao bi...
Da je XX jelo, on bi bio...
Da je XX drava, on bi bio...
Da je XX boja, on bi bio...
Da je XX kolski predmet, on bi bio...
Svi uesnici uzimaju uee u ovoj aktivnosti.
Glavna aktivnost
Razgovor sa djecom o pripremama za boravak u koli u prirodi:
oekivanja
ta je potrebno ponijeti sa sobom (odjea, obua, pribor za linu higijenu,
zdravstvena knjiica)
briga o zdravlju (djeca koja koriste lijekove, imaju poseban reim ishrane,
zatita od hladnoe, vruine)
briga o linoj higijeni, higijeni sobe u kojoj e djeca boraviti
briga o svojim stvarima, imovini drugih, inventaru hotela u kojem e djeca
boraviti
uvanje i raspolaganje novcem
Zavrna aktivnost
Evaluacija
Svako kae kako se osjea na kraju radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
101
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
102
VI PONAANJE
VI PONAANJE
Uvodna sktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Hodao bih kilometrima
Glavna aktivnost
Kratko izlaganje:
O eljama: Ljudi ele razliite stvari. Ostvarenje elja moe biti korisno za njihov
razvoj, moe im donijeti zadovoljstvo, ali moe biti i opasno za onoga ije su elje
105
i za njegovu okolinu (elja za alkoholom, brzom vonjom).
O potrebama: potrebe predstavljaju sve ono bez ega ljudi ne mogu da ive i da
se razvijaju.
1. Fizike ili fizioloke potrebe:
Predstavljaju potrebu za preivljavanjem: hrana, voda, odjea, krov nad gla-
vom, produenje vrste
Kad se zadovolje ove potrebe, ljudi ele da zadovolje i druge-psiholoke
potrebe.
2. Psiholoke potrebe:
Za sigurnou: osjeati se bezbjednim i zatienim, znati da je porodica si-
gurno mjesto i da lanovi porodice uvijek mogu da raunaju jedni na druge
Za ljubavlju i pripadanjem: voljeti i biti voljen, osjeati pripadanje, bli-
skost, brigu, druiti se, ostvarivati prijateljstva i saradnju, odnose povjerenja
Za samopotovanjem, uvaavanjem, moi: biti nekome i u neemu va-
an i znaajan, znati neto vie i bolje od drugih, biti uvaen za ono to jesi
i to ini, dobijati podsticaje, priznanja, ohrabrenja
Za igrom i zabavom: zabavljati se, igrati, smijati, oputati, otkrivati, uiti
Za slobodom i samostalnou: slobodno se kretati, imati slobodu i mo-
gunost izbora, biti samostalan, nezavisan, bez vanjskih pritisaka, sam do-
nositi vane ivotne odluke i izbore
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
106
Kako zadovoljavamo svoje potrebe
Voditeljica podstie diskusiju pitanjima:
zato osoba eli da zadovolji svoje potrebe (da izbjegne bol, stekne ili pove-
a samopotovanje, dobije priznanje)
o emu vodimo rauna kada zadovoljavamo svoje potrebe
kako se primjereno zadovoljavaju sopstvene potrebe (osoba zna i potuje
dogovorena pravila ponaanja; eli da ne povrijedi druge; uvaava svoja i
tua osjeanja; sposobna je da saosjea; ima samokontrolu; primjereno ko-
risti rijei)
Voditeljica pomae uesnicima da poveu potrebe sa ponaanjem (iza svakog
ponaanja stoji zadovoljena ili nezadovoljena poteba; npr. u konkretnoj situaciji
sam se ponaao tako jer sam htio da zadovoljim svoju potrebu za moi, slobo-
dom i sl).
Djeca koja svoje potrebe zadovoljavaju na neprimjeren (neprihvatljiv) nain
ugroavaju drugu djecu (vrste zlostavljanja).
Voditeljica zakljuuje: Osoba koja na primjerene naine zadovoljava svoje potre-
be misli o samom sebi: ja sam sposoban, potreban sam i vaan drugima, vidim ta
se oko mene deava i mogu na to da utiem, uim iz svojih iskustava, razumijem
sebe i svoja osjeanja, druim se i saraujem s drugima.
ta moemo uraditi da nam se elje/potrebe/prava ispune
Voditeljica podstie diskusiju:
ta bi uesnike uinilo sretnima
ta mogu da urade da se to i ostvari
ako neko ustraje u tome da ga nita ne moe usreiti, grupa mu pomae da
pronae ideju za sreu
107
RADIONICA 2: Krug potreba
Tema Prepoznavanje potreba
Cilj Prepoznavanje svojih potreba i potreba drugih; uvaavanje sebe
i drugih, uvianje i uvaavanje potreba drugih, uvianje odnosa
roditelj-dijete i porodinih uloga
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listia, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer s pravilima, hamer, flip chart, radni listii Krug potreba,
fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Predstavljanje na neobian nain
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Djeca sjede u krugu i dobijaju zadatak da pogledaju osobu sa svoje desne strane
i razmisle o tome koje osobine ta osoba posjeduje. Zatim treba da predstave tu
osobu, i na kraju, istaknu njenu najpozitivniju osobinu ili ponaanje.
Glavna aktivnost
Krug potreba
Uesnicima se podijeli nacrtan krug koji je podijeljen na etiri jednaka dijela. Di-
jelovi predstavljaju:
LJ (ljubav): U tom dijelu se upisuju imena ljudi koje uesnici vole i uz koje se osje-
aju voljenima.
U (uspjeh, dostignue): Tu se upisuju osobe koje ih uvaavaju, pohvaljuju, prizna-
ju, uz koje se osjeaju znaajnima.
S (sloboda izbora): U ovom polju se upisuju osobe s kojima i uz koje su slobodni
(da se iskau).
Z (zabava, igra): U ovom polju se upisuju osobe s kojima se smiju, zabavljaju, igra-
ju, ue (ne samo u kolskom smislu).
108
Z (zabava, igra) LJ (ljubav)
Zavrna aktivnost
Zamiljeni poklon
Uenici, stojei u krugu, treba jedan drugome da daju arobni poklon. To ine
tako to pantomimom predstavlja zamiljeni poklon i predaje ga osobi do sebe.
Osoba koja prima poklon zahvaljuje se i poklanja drugi poklon osobi do sebe, na
isti nain i tako redom dok se ne zavri krug. U toku igre se ne smije nita govoriti.
Kada su svi dobili poklon, dogovorenim redom svaki uenik kae ta je dobio.
109
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Zagrli ili odgurni
Uesnici stoje u krugu. U prvom krugu igre zadatak je da glasno kau jednu stvar
koja im se dopada i jednu stvar koja im se ne dopada kod osobe sa desne strane.
U drugom krugu treba da zagrle ono to im se ne dopada i da lagano odgurnu
ono to im se dopada na istoj osobi.
Zatim voditeljica na jednostavnim primjerima (boja kose, oiju, starost, obrazova-
nje, interesovanja, stavovi) objanjava razliitost kako bi uesnici shvatili da razli-
itost ne znai da je neko bolji/slabiji, ve da je svijet zanimljiviji, bogatiji upravo
zato to smo svi razliiti. Pojanjava se pojam razliitost i tolerancija, ljudska dje-
ija prava, kroz podsticanje uvida da, bez obzira na neke razlike, svi zasluujemo
110 jednaka prava. Daje se osvrt na Konvenciju o pravima djeteta.
Glavna aktivnost
Samoprocjena tolerancije
Uesnici popunjavaju upitnike za procjenu tolerancije (kako bi postupili u zada-
tim situacijama sa razliitim ljudima). Na postavljena pitanja odgovaraju zaokru-
ivanjem jednog od ponuenih odgovora.
Prilog - Upitnik za procjenu tolerancije
Drug ti javlja da dananji dogovor vie 1. Ljuti se i ne eli vie da se drui sa njim;
ne vai. Kako reaguje? 2. Zove ga i pita kako ti to moe uraditi;
3. Plae;
4. ao ti je, dogovarate se za neki drugi dan.
Tvoja drugarica i ti morali ste napraviti 1. Govori nastavnici da je ona kriva jer nemate rad;
zajedniki plakat iz Graanskog vas- 2. Kritikuje je jer je nemarna i neodgovorna;
pitanja. No, ona je zaboravila da ga 3. Prihvata dio odgovornosti zajedno sa njom;
ponese u kolu. Kako reaguje? 4. Misli da se svakom to moe desiti.
Zavrna aktivnosti
Sto ljudi - sto udi
Jedan uesnik naputa prostoriju. Grupa se dogovori o karakteristinom nainu
na koji ljudi izvode neke radnje, po slobodnom izboru. Uesnik, koji je prethodno
napustio prostoriju, se vraa i ima zadatak da pogodi koju radnju i karakteristioni
nain izvrenja radnje grupa odigrava. Npr. Grupa glumi rukovanje na dogovore-
ni nain lijeno, uzbueno, radosno
Ubjedljivi alibi
Tri uesnika naputaju prostoriju. Njihov zadatak je da smisle zajedniki alibi. To
znai da moraju da se dogovore kako su proveli prethodno popodne, npr. bili su
u bioskopu, u parku su sreli jednu osobu, poslije su radili domae zadatake, ra-
stali su se u odreeno vrijeme... Pria e biti uverljivija ukoliko smisle vie detalja
vezanih za zajedniki provedeno vrijeme. U prostoriju se vraaju jedan po jedan,
a ostali uesnici, unakrsnim ispitivanjima pokuavaju da otkriju neloginosti i ra-
zliitosti u njihovoj prii.
Smijeni pridjevi
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Kakve predstave imamo jedni o drugima
Voditeljica podijeli uesnike u dvije grupe. Svaka grupa ima zadatak da na papiru
napie ta njeni lanovi misle, znaju (kakve osobine imaju, kako se ponaaju, ta
rade, ta vole...) o:
jedna grupa: o djevojicama
druga grupa: o djeacima
Kada svi zavre, predstavnik grupe ita ta je grupa napisala.
Slijedi razgovor o aktivnosti
zajedno se komentarie napisano, da li je to tano ili netano
da li je bilo teko da opiu djevojice/djeake
kako se osjeaju djevojice/djeaci sa onim to su uli o sebi
sa ime se slau/ne slau
Glavna aktivnost
Ovako zamiljam idealnu djevojicu/djeaka
Uenici se podijele u dvije grupe i dobiju zadatak da na papiru A4 formata napiu:
jedna grupa kako zamiljaju idealnog djeaka, a druga grupa kako zamiljaju ide-
alnu djevojicu: kakav on/ona treba da budu, kako izgleda, kakve osobine ima,
113
ta treba da radi, kako treba da se ponaa, ta od nje/njega oekuje... Predstavnik
grupe prezentuje zajedniki rad.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se osjeali tokom igre
kako su radili
kako su odabrali predstavnika
da li je bilo teko predstaviti idealnu djevojicu/djeaka
da li je to djevojica/djeak koju/kojeg bi rado imali za prijateljicu/prijatelja,
simpatiju
ta oekuju od svoje simpatije
Zavrna aktivnost
Djeaci su.../Djevojice su...
Svaki uesnik treba da dopuni reenicu na sljedei nain: djevojice dopunjava-
ju reenicu Djeaci su..., a djeaci Djevojice su..., po slobodnom izboru. Kada
svi zavre, voditeljica daje sljedei zadatak: da, istim redom, djeaci izgovore ,,Ja
sam... i dodaju ono to su napisali za djevojice, a djevojice izgovaraju Ja sam ...,
dopunjeno onim to su napisale za djeake.
Razgovor o aktivnosti:
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
kako ste se osjeali dok ste pisali, a kako kad ste itali odgovor na prvi za-
datak
kako ste se osjeali dok ste pisali, a kako kada ste itali odgovor na drugi
zadatak
ta su nauili
kako se uesnicima svidjela aktivnost
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
A-AHA
Djeca stoje u krugu. Igra poinje tako to jedno djete lijevom rukom tapne svoje
desno koljeno i kae A, zatim desnom rukom tapne lijevo koljeno i kae Aha,
desnu ruku stavi na lijevo rame i kae svoje ime i lijevu ruku na desno rame i kae
ime nekog od uesnika koji dalje nastavlja igru. Npr. A-AHA-Marija-Suzana Igra
se to je bre mogue, a iz igre ispadaju oni koji pogreno urade proceduru ili se
zbune.
Glavna aktivnost
Pepeljuga na razne naine
Zavrna aktivnost
Tue cipele
Na hamertu se nacrtaju konture cipela sa imenima likova iz bajki i djeca stavljaju
pluseve i minuseve od zavisnosti u ije cipele likova iz bajki bi mogli stati, a u ije
ne.
Razgovor o aktivnosti:
u ije cipele im je bilo najlake da stanu, zbog ega
u ije cipele im je bilo najtee da stanu, zbog ega
kako se ponaamo kad ne razumijemo drugu osobu, ta radimo
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
116
RADIONICA 6: Rjeavanje sukoba
Tema Konflikt nasuprot saradnji, vjetine rjeavanja sukoba
Cilj Podsticanje uesnika da sagledaju problem stavljanjem u polo-
aj druge osobe, gledanje stvari iz drugog ugla, bolje razumije-
vanje naina na koje se sve moe razrijeiti odreeni problem,
sagledavanje stanovita obje strane koje su u sukobu
Metod Razgovor, prianje prie, rad u paru, popunjavanje radnih listova,
crtanje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima , hamer/flip-chart, markeri, papir A4, Prilog
pria Oklevetani vuk, radni listii Strip o konfliktu, fascikle, eva-
luacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Kina oluja
Simulacija kine oluje zapoinje tako to voditeljica protrlja dlanove ispred jed-
nog od uesnika u krugu, a uesnik oponaa tu radnju. Nastavlja se tako u krug
Glavna aktivnost
Kako se ponaamo u sukobu
Voditeljica prodstie uesnike na sagledavanje razliitih pogleda na sukob i mo-
gunosti za rjeavanje problema:
117
koliko uesnika se sjea nekog sukoba ili problema koji su imali
oni koji su imali sukob stanu na jednu stranu uionice, a ostali preu na
drugu stranu
koja je grupa vea, zbog ega
da li je sukob pozitivan ili negativan
ta je sukob (prilika za razmiljanje, uenje, promjenu ponaanja, pobolja-
nje odnosa zavisno od toga kako njime upravljaju)
kako se uesnici ponaaju u sukobu (vjetine za kreativno i produktivno rje-
avanje sukoba, npr. stavljanje u poloaj druge osobe ili gledanje stvari iz
njenog ugla)
podsticanje uesnika da ispriaju o nekom sukobu koji je, kada je rijeen,
poboljao odnos uesnika sa drugom osobom
sam je ko je, gdje ide, odakle je dola i sve to. Digla je nos i kazala mi uobraeno
da ide kod bake. Dok je ila dalje stazom, uzela je eernu tablu iz korpe i poela
da jede bacivi omot na zemlju. Zamislite to! Bilo je ve dovoljno loe to je dola
u moju umu bez dozvole i to je bila prosta prema meni. A sad mi je prljala dom.
Odluio sam da je nauim pameti.
Potrao sam ispred nje do kue njene bake. Kad sam vidio staricu, shvatio sam
da je poznajem. Prije vie godina pomogao sam joj da se rijeiti takora u kui.
Kad sam joj objasnio ta se dogodilo, sloila se da mi pomogne da nauim njenu
unuku pameti. Pristala je da se sakrije ispod kreveta dok je ne pozovem.
Kad je djevojica stigla, pozvao sam je u spavau sobu gdje sam u krevetu bio ja,
obuen kao njena baka. Djevojica je ula i kao prvo kazala je neto runo o mo-
jim velikim uima. Ve su me i prije vrijeali, pa sam zbog toga uradio najbolje to
se moglo kazavi kako mi velike ui pomau da je bolje ujem. Potom je jo neto
runo primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim oima. Kako uvijek pokuavam da
ostanem miran, nisam se obazirao na njenu uvredu i kazao sam joj kako mi velike
oi pomau da bolje vidim. Ali sljedea uvreda stvarno me pogodila. Kazala je
neto o mojim velikim zubima. U tom trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da
sam trebao da budem u stanju da vladam situacijom, ali vie nisam mogao da
savladam ljutnju. Skoio sam s kreveta i zareao na nju: "Zubi e mi pomoi da te
bolje pojedem."
Nijedan vuk nikad ne bi pojeo malu djevojicu. Ja sigurno nisam mislio da je po-
jedem. (Vjerovatno mi ionako ne bi bila fina.) Samo sam elio da je malo uplaim.
118
Ali ludo dijete poelo je trati po kui i vikati. Poeo sam da je hvatam mislei da
u moi da je smirim ako je uhvatim.
Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosjea sa sje-
kirom. Znao sam da sam u neprilici, pa sam skoio kroz prozor i odjurio to sam
prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije ispriala moju stranu prie. Uskoro
zatim proirio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi izbjegavaju. Moda
je mala djevojica jo dugo ivjela sretna i vesela, ali ja nisam.
Slijedi razgovor o prii:
koja je to bajka
jedan dobrovoljac saeto prepria izvornu priu Crvenkapica
po emu se pria Oklevetani vuk razlikuje od one Crvenkapice koja je svi-
ma poznata
kakva su osjeanja uesnika prema Crvenkapici iz izvorne prie
kakva su njihova osjeanja prema vuku iz izvorne prie
zbog ega su imali takva osjeanja prema vuku iz izvorne prie
zbog ega je u danas isprianoj prii vuk odluio da djevojicu naui pameti
ta vuk radi kada vie ne moe da kontrolie svoju ljutnju
vjeruju li vuku
ako su se osjeanja prema vuku promijenila od vremena kad su prvi put uli
izvornu priu, zato se to dogodilo
kakva bi bila osjeanja prema vuku da su uli samo njegovu stranu prie
uesnici se podstiu da ispriaju da li su nekad na neto gledali sa razliitog
stanovita u odnosu na pogled nekog koga poznaju, ko im je drag (majka,
otac ili neka druga odrasla osoba koja im je vana u ivotu)
Strip o konfliktu
Grupa se dijeli u parove. Uenici imaju zadatak da dovre radni listi Strip o kon-
fliktu - crteom predstavljenu situaciju zadirkivanja, ruganja, svae. Strip treba
da dopune i zavre kroz jo dvije ili tri slike i izloe pred velikom grupom.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako su parovi radili, davali i odluivali o idejama
kako se sve mogao rijeiti konflikt
koje ponaanje pomae, odmae u rjeavanju konflikta
za koga je predloeno rjeenje prihvatljivo
119
Zavrna aktivnost
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i voditeljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Zaarani dvorac
Uesnici stoje u krugu, dre se za ruke i zviduu, oni predstavljaju zidine dvorca.
Zidine dvorca imaju kapiju - to su dva uesnika koji se ne dre za ruke i ne zvidu-
u, izmeu njih je pola metra udaljenosti. U krugu (zidinama dvorca) je zatvore-
nik. On ima vezane oi, eta po unutranjosti kruga i ima zadatak da nae kapiju,
ali ne smije da dodiruje rukama, nego samo prati zvuk - kapija je tamo gdje se
ne uje zviduk. Kad izae iz zidina, drugi uesnik ga zamjenjuje i tako se redom
ukljuuju svi uesnici.
Glavna aktivnost
Bila je to svaa
Svaki uesnik dobija radni listi Bila je to svaa. Na hameru je ispisano sedam
120 pitanja za prikaz svog problema na koja svako od uenika treba da odgovori u
radnom listiu. Pitanja za prikaz problema:
sa kim si se posvaao
u emu je bio problem
zato si se poeo svaati
kako si se osjeao
zato se druga osoba svaala sa tobom
kako rijeiti ovaj problem
ta se moe uraditi da se ovo ne ponovi
Kada svako od uesnika zavri zadatak, itaju se opisani problemi, nakon ega se
diskutuje. Uesnici mogu izabrati jedan ili vie primjera svae i rjeenja i odigra-
ti kroz igru uloga. Voditeljica vodi rauna da, ukoliko se prikazuje nasilna svaa,
uesnici budu bezbjedni prilikom odigravanja scene nasilja.
Razgovor u krugu:
da li je ovo dobar nain za posmatranje i rjeavanje problema
kako je to razliito od predstavljanja druge osobe kao problema
kako je uesnik rijeio problem
kako bi drugi uesnici rijeili problem, da li postoji jo neko rjeenje
koja ideja im je najprihvatljivija
kako im ova aktivnost moe pomoi da u budunosti lake rijee problem/e
Zavrna aktivnost
Pilot i kontrolor leta
Uesnici se rasporede u parove. Na jednom kraju uionice se nalazi jedan ue-
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Skakavac
Uesnici stoje slobodno u prostoru i skau sa jedne na drugu nogu. Jedan ue-
snik je ,,skakavac i njegov je zadatak da naglo isprui jednu nogu. Ostali uesnici
imaju zadatak da isprue istu nogu kao ,,skakavac . Ko u tome ne uspije, postaje
,,skakavac. Ako se dese dva ,,skakavca onda oni treba, neprimjetno, da se dogo-
vore koju nogu e istovremeno ispruiti.
Glavna aktivnost
Rjeavanje problema
Voditeljica usmjerava djecu na korake u rjeavanju problema, odnosno o emu
je dobro razmiljati kada doe do problema. Voditeljica korake za rjeavanje pro-
blema zapie na hamer, kako bi svi mogli da prate:
u emu je problem, ta se dogodilo
kako se ti osjea u vezi sa tim
ta eli da se dogodi
ta se moe uraditi da bude prihvatljivo svima
Odigravanje sukoba
Voditeljica vodi rauna, ukoliko se prikazuje nasilna svaa, da uesnici budu be-
zbjedni prilikom prikaza situacije nasilja.
122
Sukob 1: Agresija
Odrede se dva uesnika da odigraju sljedeu situaciju: Na putu do kole starije
djete pokuava da uzme mlaem djetetu novac za uinu. Zadatu situaciju je po-
trebno odigrati i razrijeiti prema navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati
pomonika ako ne znaju kako da rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
Slijedi razgovor o aktivnosti:
na koji jo nain bi se mogao rijeiti problem
kako obje strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 2: Iskljuivanje
Tri dobrovoljca treba da odigraju sljedeu situaciju: Dvoje djece se igra loptom,
prilazi im tree dijete i trai da se igra sa njima. Jednom djetetu se ne svia to
dijete, a drugo oklijeva. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrijeiti prema
navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati pomonika ako ne znaju kako da
rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
Slijedi razgovor o aktivnosti:
na koji jo nain bi se mogao rijeiti problem
kako sve strane mogu biti podjednako zadovoljne
Sukob 3: Vlasnitvo
Dva dobrovoljca treba da odigraju sljedeu situaciju: Dvoje djece se svaa oko
olovke. Jedno dijete optuuje drugo da mu je ukralo olovku, a optueno dijete
tvrdi da je olovku donijelo od kue. Zadatu situaciju je potrebno odigrati i razrije-
iti prema navedenim koracima. Uesnici mogu pozvati pomonika ako ne znaju
kako da rijee problem (,,zamrzavanje ili ,,drugo ja).
Slijedi razgovor o aktivnosti:
Zavrna aktivnost
Golubica mira
Uesnici stoje/sjede u krugu, dre se za ruke. Zamilja se da je u sredini kruga
(ili kod voditeljice) golubica mira koju voditeljica paljivo, njeno dodaje jednom 123
uesniku, on prvom do sebe, i tako redom, na isti nain. Uesnici treba da usmjere
panju na zamiljenu golubicu mira i lagano, smireno i paljivo dodavanje.
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Slaganje rijei/reenica
lanovi grupe sjede u krugu. Voditeljica podijeli uesnike u parove, kojima da
radne listie Slaganje rijei/reenica i zada zadatak da pronau to duu rije od
zadatih slova/sloe jednu reenicu.
Razgovor o aktivnosti:
kako se uesnicima svidjela ova igra
kako je tekla saradnja meu lanovima grupe
da li vam je bilo teko pronai rijei/reenicu
124
Glavna aktivnost
Zajedniki crte
Uenici se podijele u dvije grupe. Prva grupa dobije zadatak da u vremenu od dva
minuta nacrtaju: KUU, PUT, DRVO, PTICE, a druga grupa da u vremenu od dvi-
je minute nacrtaju: POTOK, RIBICE U POTOKU, SUNCE, CVIJEE NA LIVADI. Svako
zna samo zadatak svoje grupe, a ne zna ta je zadatak druge grupe. Uesnici ne
smiju meusobno da razgovaraju. Zatim se naprave parovi, po jedan lan iz prve
i jedan iz druge grupe. Ispred svakog para se postavi list papira i olovka. Na znak
voditeljice istovremeno uzimaju olovku i crtaju ono to im je zadato. Nakon isteka
vremena rad se prekida, a parovi treba da predstave svoj crte.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
predstavljanje crtea
svaki par kae ta je bio njegov zadatak
svaki par kae kako je izvravao svoj zadatak
kako se svako u paru osjeao za vrijeme rada
ko je prvi poeo da crta
ko je vodio rauna samo o sebi
ko je vodio rauna o svom paru
kako se uesnici sada osjeaju
kako su mogli drugaije da zavre crte
Zavrna aktivnost
Dam da
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Mrea
Uesnici stanu u krug, ispue ruke ispred sebe i polako krenu naprijed. Zatvore-
nih oiju pronalaze druge dvije slobodne ruke i hvataju ih. Nakon to svako dijete
uhvati dvije ruke drugih uesnika, svi otvaraju oi i, ne putajui ruke, nastoje da
se raspletu (da se vrate u poetni krug). Tek kada to postignu, putaju ruke kako
bi meusobno odali priznanje pljeskom.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se osjeali tokom vjebe
kako su se osjeali kada nisu mogli da se raspletu
kako su traili rjeenje
ta je pomagalo, odmagalo
Glavna aktivnost
Izrada kule
Djeca se podijele u dvije grupe. Svaka grupa dobije po jedne makaze, ljepilo za
papir, komad hamera, papire A4 formata, selotejp, flomastere, bojice. Zadatak je
126
da od dobijenog materijala naprave to viu, vru i ljepu kulu. Nakon toga bira
se iri, koji ukljuuje voditeljicu i po jedno dijete iz svake grupe. iri odreuje po-
bjednika, odnosno onu grupu ija je kula ocjenjena kao via, vra i ljepa.
Razgovor o aktivnosti:
na koji nain su podjelili dunosti i aktivnosti
kako se osjeaju kada je odreen pobjednik
kako se osjeaju kada doive uspjeh, a kako kada doive neuspjeh
kako prevazilaze neuspjeh
Zavrna aktivnost
Igra povjerenja
Djeca su podijeljena u parove. Jedan od uesnika u paru ima povez preko oiju.
Zadatak parova je da se, hodajui kroz prostor, ne sudare sa drugim parom ili sa
nekom od prepreka koje su postavljene u predvienom prostoru. Nakon odre-
enog vremena uloge u paru se mijenjaju pa dijete koje je dotad bilo voeno
preuzima voenje para.
Voditeljica posebno vodi rauna o bezbjednosti uesnika. Ova vjeba se radi
kada je grupa povezana i potuje dogovorena pravila.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se osjeali kada su vodili
kako kada su bili voeni
ta im je bilo teko, lako
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Da i ne
Uesnici stoje u sredini prostorije. U jednom uglu prostorije stoji natpis DA, a u
suprotnom natpis NE. Voditeljica ita pripremljene tvrdnje. Ukoliko se slau sa
onim to su uli, uesnici se grupiu oko natpisa DA, a ukoliko imaju suprotno
miljenje, odlaze do natpisa NE. Neodluni ostaju u sredini. Sljedei zadatak je
da uesnici koji su protiv proitane tvrdnje i uesnici koji se slau sa tvrdnjom
iznesu svoje argumente i da pokuaju da pridobiju grupu neodlunih.
Primeri za tvrdnje: ivotinje u ZOO vrtovima su sretne; make su bolji kuni lju-
bimci od pasa; odlazak na planinu je uzbudljiviji od odlaska na more...
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Prihvatljivo i neprihvatljivo ponaanje
Uesnici se podijele u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak da na to vie radnih/
samoljepljivih listia upie po jedan primjer lijepog ponaanja, kao i nekoliko ka-
rakteristika navedenog ponaanja: u koli, porodici, bilo gdje. Popunjene listie
lijepe na hamer pod naslovom Prihvatljivo ponaanje. Uvodi se pojam dru-
tveno-prihvatljivo ponaanje. Druga grupa ima zadatak da na to vie listia (u
drugoj boji) upie primjere drutveno neprihvatljivog ponaanja i opie takvo
ponaanje. Popunjene listie lijepe na hamer pod naslovom Neprihvatljivo po-
naanje. Obje grupe predstavljaju svoj rad u velikoj grupi.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako se osjeamo mi i drugi kada se lijepo/primjereno ponaamo
kako se osjeamo mi i drugi kada se neprimjereno ponaamo
kakave su posljedice primjerenog/neprimjerenog ponaanja
uesnici navode line primjere ili primjere situacija koje su doivljeli njihovi prija-
128 telji ili poznanici i komentariu kako bi se oni osjeali da su na njihovom mjestu
ta se moe uraditi da bude prihvatljivo svima
Uesnici se dijele u parove. Svaki par se zaduuje da za jedan primjer neprihvat-
ljivog ponaanja, istaknutog na hameru, na drugom hameru (prihvatljivo pona-
anje), pronae listi sa odgovarajuim, boljim izborom-primjerom primjerenog
ponaanja, kojim treba da prekriju neprihvatljivo ponaanje (zalijepe preko ne-
prihvatljivog poaanja). Igra se zavrava kad su listiima sa lijepim ponaanjem
prekriveni svi primjeri neprihvatljivog ponaanja.
Zavrna aktivnost
Poslovice o lijepom ponaanju
Uesnici rade u parovima. Zadatak je da se prisjete, dogovore, ispiu i proitaju
poruke/poslovice na temu lijepog ponaanja.
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor: 129
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Volim, ne volim
Uesnici stoje u krugu. Voditeljica daje instrukciju uesnicima da se, na primjer,
uhvate za lijevo uvo svi oni koji ne vole ujutru da spavaju, a za desno oni koji to
vole; da okrenu lea krugu oni koji vole prijepodnevnu smjenu; da se nasmiju svi
oni koji ne vole fiziko, i sl.
Voditeljica vodi rauna da budu zastupljene stvari koje svi vole, stvari koje samo
neke osobe vole i stvari koje niko ne voli. Poeljno je da se vee za kontekst kole,
aktuelna dogaanja i sl.
Slijedi razgovor o igri:
po emu je ova grupa slina/razliita, zbog ega
u emu uesnici najvie uivaju, ta najvie vole
ta ne vole, ne ele
ega se prije sjete: onoga to im prija ili onoga to im ne prija, zbog ega
Glavna aktivnost
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Skulptura
Ako je potrebno, voditeljice objasne ta je skulptura, a zatim pokau kako se
moe tijelima prikazati odnos dvoje ljudi. Pokae im se nekoliko primjera (zagr-
ljaj, rukovanje, prepirka, prekid komunikacije). Zatim podijele uesnike u parove i
zadaju im zadatak da pokau tijelima svoj odnos sa:
drugovima
roditeljima
nastavnicima
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
Glavna aktivnost
Rizino ponaanje u mojoj koli
Djeca imaju zadatak da u malim grupama navedu po sedam oblika rizinog po-
naanja koje vide u svojoj sredini i rangiraju ih na skali od 1 do 7 po visini rizika
(najmanje rizian je pod brojem 7, a najriziniji je pod brojem 1). Potom slijede
izvjetaji grupa i njihovi komentari.
Nakon toga, uesnici na isti nain upisuju oblike rizinog ponaanja s kojim se
susrijeu u svojoj koli ili sami lanovi grupe. Zatim upisuju po tri posljedice tog
ponaanja, kao i mogua rjeenja ili naine za ublaavanje posljedica. Slijede iz-
vjetaji grupa i komentari ostalih uesnika.
Razgovor o aktivnosti:
zato je vano da prepoznajemo rizina ponaanja
kako reagujemo na rizina ponaanja
kako se zaustavlja rizino ponaanje
132
kakve su posljedice za onoga ko se rizino ponaa, za njegovu okolinu
da li i kakve posljedice rizino ponaanje ostavlja na obrazovanje
kako se moe pomoi osobi koja se rizino ponaa
Zavrna aktivnost
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Obaranje ruku
Voditeljica daje instrukciju da je veoma vano da paljivo sluamo sagovornika
kada razgovaramo. Takoe, i da je kada neto radimo, da bismo uspjeno uradili
neki zadatak ili aktivnost, vano da paljivo sluamo zahtjeve koji su nam postav- 133
ljeni. Zahtjev glasi: Svom drugu treba da oborite ruku deset puta u roku od 1
minute. Voditeljica pomae uesnicima da do kraja igre dou do zakljuka da
ova igra zahtijeva kooperativnost, a ne kompetitivnost (da oba uesnika, u pred-
vienom vremenu, po deset puta obore ruku protivniku).
Glavna aktivnost
Ja sam ponosan na
Voditeljice uesnicima podijele radni listi Ja sam ponosan na... i flomastere.
Uesnici, prema uputstvima voditeljice: u prvom-sredinjem krugu upiu svoje
ime; u drugom krugu na ta su ponosni u vezi sa svojim zdravljem; u treem na
ta su ponosni u odnosima s drugim ljudima; i u etvrtom krugu o ponosu na
svoje nastojanje da ostvare neki uspjeh. Kad su svi zavrili, listii se izlau pred
velikom grupom.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
na ta su djeca ponosna
na ta njihovi roditelji
zbog ega je to vano
Ekseri u ogradi
Prianje prie i/ili prikazivanje putem Power-Point prezentacije (tekst i fo-
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
tografije).
134
koji su kljuni momenti prie
uesnici govore o svojim iskustvima kako se ponaaju kada se nau u si-
tuaciji slinoj kao djeak iz prie, kako postupaju kada su preplavljeni emo-
cijama bijesa, ljutnje, nelagode i sl.
ko im prua podrku u tim situacijama (vrnjaci, odrasli, lanovi porodice),
da li o tome razgovaraju sa nekim
Oprosti mi sine, ako sam ikada napravio rupu na tvojoj ogradi.; kada, kako
se izvinjavaju uesnici, lanovi njihovih porodica
Pohvaljuju se dobre ideje, iskrenost i otvorenost uesnika.
Zavrna aktivnost
Vrea krompira
Uesnici se pozovu da ustanu i formiraju krug. Voditeljica im kae da treba da
zamisle da su vree krompira u koje su umjesto krompira ubaene sve rune rijei
i izrazi koje im je iko ikada uputio ili koje su oni sami izgovorili. Zadatak je da po-
kuaju da pokretima izbace sve pogrdne rijei iz vree (odnosno iz sebe). Podstie
se razgovor kako se osjeaju sada kada su iz sebe istresli sve to je runo i to im
se nije dopadalo.
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i voditeljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
Tema Prijateljstvo
Cilj Razmiljanje o prijateljstvu i podrci prijateljima, otkrivanje po-
zitivnih i negativnih aspekata prijateljstva, dobijanje povratnih
informacija od grupe o njihovim stavovima o prijateljstvu, pod-
sticanje empatije
Metod Asocijacije, itanje prie, ppt prezentacija, pisanje, razgovor, crta-
nje, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer,flip-chart, markeri, ppt prezentacija i
prilog Pria o miu, projektor i platno, papiri za crtanje, floma-
steri, bojice, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
135
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Asocijacije o prijateljstvu
Na hameru se ispie polazna rije Prijateljstvo. Voditeljice pitaju uesnike o aso-
cijacijama koje imaju kad se kae rije prijateljstvo. Sve asocijacije se zapisuju
na hamer. Nakon prikupljanja dovoljnog broja asocijacija, uesnici objanjavaju
svoje asocijacije (onaj koji je predloio neku asocijaciju treba da objasni kako je
povezuje sa zadatom rijei).
Glavna aktivnost
Pria o miu
Pria se prikazuje na projekcionom platnu, putem Power-Point prezentacije. i-
tanje prie se na kljunim mjestima zaustavlja radi zajednikog komentarisanja.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Zagrljaj za najdraeg prijatelja
Uesnici jedni drugima poklanjaju zagrljaj i pozdravljaju se.
Slijedi zavrni razgovor u krugu:
zajedniko voenje sveske evidencije
zajedniko ocjenjivanje potovanja dogovorenih pravila (uesnika i vodi-
teljica)
zajedniko ocjenjivanje aktivnosti svakog uesnika i voditeljica
popunjavanje evaluacionih listia
pozdrav i napomena o sljedeem susretu.
137
RADIONICA 16: Odgovornost
Tema Odgovornost
Cilj Podsticanje na razmiljanje o osobinama, o odgovornom pona-
anju; uvianje odgovornosti za sopstveno ponaanje, samopro-
cjena odgovornosti; podsticanje koncentracije i pamenja
Metod Igra, popunjavanje radnih listia, razgovor, crte, predstavljanje
radova
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, flomasteri, papir
A4, smoljepljivi listi, radni listii Dijagram odgovornosti, fasci-
kle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Odgovornost
Slijedi razgovor o odgovornosti:
ta je odgovornost
kako se ponaaju odgovorni ljudi, ta rade
da li zavravaju ili ne zavravaju zadatke koji su im dodijeljeni
138 da li ih urade ispravno ili pogreno
navode se primjeri odgovornih ljudi iz okruenja: ko je odgovorna osoba,
kako se ponaa
da li su djeca odgovorna, da li treba da zavravaju zadatke koji su im dodi-
jeljeni
jesu li uesnici odgovorni, kako znaju da su odgovorni, kako se tada pona-
aju
Dijagram odgovornosti
Uesnicima se podijele radni listii Dijagram odgovornosti, uz objanjenje da
dijagram odgovornosti pomae svakome da uzme u obzir sve stvari koje su mo-
gle dovesti do toga da se neto dogodi i koliko je svaka stvar za to odgovorna.
Uesnici popunjavaju radni listi:
Napii ta se dogodilo: ________________________________________________
Napii sve stvari za koje misli da su to mogle prouzrokovati: _________________
__________________________________________________________________
Ispod toga nacrtaju i podijele dijagram (krug). Ako misle da je neto od navede-
nog igralo veliku ulogu u tome to im se dogodilo, za to odvoje veliki dio dijagra-
ma u koji to zapisuju. Ako misle da je igralo malu ulogu, na to e otpasti mali dio
dijagrama i tako redom oznaavaju i upisuju u dijagram. Zatim svi uesnici pred
velikom grupom predstavljaju dijagrame odgovornosti.
Slijedi razgovor o aktivnosti
svaki uesnik odgovara ta se moglo uraditi drugaije, odgovornije
grupa iznosi svoje ideje o drugaijem, odgovornijem ponaanju
Zavrna aktivnost
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Pria o djeaku Nenadu (Ja o tome odluujem)
Pozivaju se uesnici da paljivo sluaju priu o djeaku Nenadu i njegovoj dilemi
da li da se prikljui grupi sa ijim stavovima se ne slae.
140
Prilog Ja o tome odluujem
Grupa djevojica i djeaka dosauje se ispred zgrade. Neko je predloio - `Ajmo u
samoposlugu da neto maznemo; - `Ajmo; Jesi l` lud, mogu da nas uhvate!; - Ma,
gdje da nas uhvate, nigdje nikog nema.
Nenad Ja ne mogu. - E, kukavice.
Svi su otili, troje je odmah uhvaeno. Meu njima i Nenad.
Pred policijom Nenad je rekao Morao sam, natjerali su me da poem sa njima.
Slijedi analiza prie:
uesnici iznose svoje utiske, daju svoje miljenje o situaciji i osobama iz pri-
e
saoptavaju kako bi oni postupili
kako se sve mogla odvijati i zavriti pria
Potom, uesnici na tabli ispisuju svoje zakljuke, koji su ujedno i pouka pri-
e.
Zavrna aktivnost
Lina iskustva
Voditeljice podstiu uesnike da iznesu:
primjere o situacijama koje su za njih bile konfliktne, zbunjujue, u kojima
nisu znali kako da postupe
svoje dileme
ta je ispravno u njihovom postupanju, postupanju drugih
od koga trae savjet u takvim situacijama i slino
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Marioneta
Voditeljica pokazuje uesnicima hamer na kojem je nacrtana marioneta. Podstie
ih da zamisle da su na mjestu ove marionete. Zatim dobijaju zadatak da na samo-
ljepljivim listiima zapiu ko sve izvana vue marionetine konce (utie na njih).
Listii se lijepe du konaca koji pokreu marinetu.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Razgovor o aktivnosti:
ko pokree, ko sve dri konce u svojim rukama
ko i ta spolja utie na uesnike, na njihove postupke, ponaanje
zbog ega tako misle
na koji nain, kako to utie na njihovo ponaanje
jesu li svi uticaji iste snage
iji uticaj smatraju najjaim/najslabijim
mogu li sami da donesu odluke o tome hoe li neke od spomenutih uticaja
prihvatiti ili ne
za koje, od spomenutih uticaja, mogu da odlue hoe li ih prihvatiti ili ne, a
za koje ne mogu, zbog ega
ta misle o uticaju vrnjaka, koliko je jak taj uticaj, mogu li se tome oduprijeti
Glavna aktivnost
Nagovorili su me
144
VII KOMUNIKACIJA
VII KOMUNIKACIJA
RADIONICA 1: ,,Komunikacija
Tema Komunikacija
Cilj Uenje vjetina komunikacije, uoavanje sloenosti komunikaci-
je, uvianje tekoa koje nastaju u komunikaciji, kao i moguno-
sti uenja komunikacijskih vjetina
Metod Asocijacije, izlaganje, pismeno izraavanje, razgovor, rad u paro-
vima, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, flomasteri, markeri, isjeci
iz novina, papir A4, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da opie jedan smijean/zanimljiv dogaaj iz proteklog
kolskog dana
Glavna aktivnost
Asocijacije o komunikaciji
Zavrna aktivnost
Ja apatom, a ti glasno
Uesnici se podijele u parove i svaki uesnik ispria svom paru ta mu se svidjelo,
a ta nije na dananjoj radionici, to se zatim prenese u velikoj grupi.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li su uesnici ponovili sve to im je sagovornik saoptio
ta su ispustili
da li je bilo neega to su izmjenili, ta
kako nastaju nesporazumi u komunikaciji
Slijedi zavrni razgovor u krugu, razgovara se o realizovanim aktivnostima:
ta je uesnicima bilo najinteresantnije na radionici
kako su se osjeali za vrijeme aktivnosti
ta su nauili iz dananjih aktivnosti
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Predmet u vrei
Voditeljica prethodno pripremi neprovidnu kesu sa neobinim predmetima, koji
na osnovu dodira nisu lako prepoznatljivi (npr. dio nekog aparata, alata, pribora
za jelo, pisanje i sl.). Voditeljica predmete ne pokazuje uesnicima, ve izabere po
jedan predmet i tajno, da uesnici ne vide, stavi predmet u kesu. 149
Zatim poziva prvog dobrovoljca, iji zadatak je da zavue ruku u kesu, i, samo na
osnovu opipavanja predmeta, to jasnije opie predmet. Uesnici, svako za sebe,
prate verbalno opisivanje, na osnovu njega crtaju predmet i pokuavaju da ga ot-
kriju. Ukoliko uesnik opisiva prepozna o kojem predmetu je rije, to ne smije
da otkriva ostalima niti smije da govori emu slui predmet. Moe da ukazuje na
veliinu predmeta, geometrijski oblik, dimenzije pojedinih dijelova i sl. (npr. Ima
oblik valjka, na sredini tog valjka su tri mala kruna otvora meusobno udaljena
oko 3cm).
Kada su svi uesnici po neto nacrtali, poinje predstavljanje crtea, komentariu
se slinosti, razlike, eventualne nejasnoe u objanjenju. Zatim pogaaju o kojem
je predmetu rije.
Isti proces se ponavlja nekoliko puta sa novim opisivaima i novim predmetima.
Jedan predmet moe opisivati vie dobrovoljaca, jedan za drugim, ukoliko sma-
traju da mogu preciznije da opisuju od prethodnika.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako se uesnicima svidjela aktivnost
da li im je neki zahtjev bio posebno teak
da li im je iskustvo u crtanju jednog predmeta pomoglo kada su sljedei
put bili u ulozi opisivaa
koji podaci su im bili najkorisniji za crtanje predmeta
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
ta je nedostajalo
ta je, eventualno, unosilo zabunu
kakav treba da bude redoslijed informacija
na koje tekoe nailaze kad drugima ele da prenesu doivljaj neega to su
samo oni vidjeli, uli, osjetili, opipali, prepoznali i sl.
Krug sa etiri oka
Voditeljica poziva nekoga od uesnika da stane u centar kruga. Zatim, voditeljica
zadaje zadatak da zamisle da se zavrio jedan kolski as, npr. as geografije (uko-
liko su zaista toga dana imali geografiju), da su izali na odmor, a uenik drugog
odjeljenja ih pita kako je bilo, ta su radili na asu... Izabrani uesnik postavlja
pitanja o asu geografije, a ostali daju odgovore.
Uesnici daju svoje vienje asa, zatim se diskusija usmjerava pitanjima:
od ega sve moe da zavisi nae vienje, tj. na doivljaj neke situacije ili
dogaaja
kako e as opisati uenik koji je dobio peticu/jedinicu
kako e as opisati uenik koji ne voli/voli geografiju
kako e as opisati uenik koji je imao sukob sa nastavnikom georafije
kako e as opisati uenik koji je doao bolestan u kolu
kako e as opisati onaj ko je samo uo kako je bilo na asu...
150
Dodaj i oduzmi
Poetna informacija za ovu aktivnost je: Milo se zabavlja sa Jasnom, a sino je
vien u parku sa Jasninom najboljom drugaricom.. Zadatak uesnika je da svako
glasno (redom u krug ili sluajnim redosljedom) prepria ovaj podatak i to tako
to e na informaciju, koja je stigla od prethodnika nadovezati jedan novi ele-
ment, jednu novu reenicu kao svoj lini komentar, primjedbu, pretpostavku. (Ja
mislim, da kad Jasna to uje...); Vjerovatno e poslije toga...; To je moda... i sl.).
Uesnici ne ponavljaju cijeli prethodni tekst, ve samo sutinu onog to su uli od
prethodnog uesnika i tome pridodaju jedan novi element.
Voditeljica na hameru zapisuje poetnu informaciji i redom sve dodate komenta-
re. Na kraju se zajedniki ita itav tekst.
Slijedi razgovor o aktivnosti
ta se deavalo tokom prenoenja prie
da li se proces moe povezati sa ogovaranjem
ta obino radimo kad neto ujemo pa prepriavamo dalje (neto preuve-
liamo, neto izostavimo, neto pridodamo, npr. line pretpostavke, uvjere-
nja, procjene, neku neprovjerenu informaciju... i pria se udalji od poetne,
krene u bilo kojem pravcu)
kako interpretiramo, kako dodajemo ton i atmosferu cijelom dogaaju (po-
nuditi da grupa isti, poetni tekst, kae na razliite naine: povjerljivo, neu-
tralno, sa iuavanjem, osuujui, saosjeajno)
kako se moe sprijeiti irenje glasina (ta su injenice, ta je interpretacija,
lino vienje i razumijevanje)
Zavrna aktivnost
151
RADIONICA 3: Komunikacija bez rijei
Tema Neverbalna komunikacija
Cilj Sporazumijevanje neverbalnom komunikacijom, uvianje ne-
verbalnih poruka koje se alju i primaju, uticaj neverbalne komu-
nikacije na ukupni sadraj i proces komunikacije, na nesporazu-
me u komunikaciji, postavljanje linih granica
Metod Izlaganje, razgovor, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip-chart, markeri, papir A4, flome-
steri, bojice, kartonii sa nazivima ivotinja, fascikle, evaluacioni
listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da opie jedan smijean/zanimljiv dogaaj iz proteklog
kolskog dana
Rukovanje
Uesnici dobijaju zadatak da se rukuju sa svakim lanom grupe, ne izgovarajui
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
pri tome ni jednu rije. Svi se slobodno kreu po prostoru i kada dou do dru-
gog lana grupe treba da zamisle da je to neka njima izuzetno draga osoba, koju
dugo nisu vidjeli i kojoj tada srdano stisnu ruku ili pozdrave pokretom, na neki
karakteristian nain.
Kolona bez rijei
Uesnici dobiju zadatak da se poredaju u kolonu po azbunom redu (prvo slo-
vo imena, a potom prezimena), a da pri tom ne koriste rijei. Rasporeivanje se
moe dalje vriti prema mjesecu u kojem su roeni, horoskopskom znaku...
Slijedi razgovor o aktivnostima:
kako su se uesnici razumjeli prilikom pozdravljanja i rasporeivanja
da li su uspjeno izvrili zadatak
ta je bilo teko/lako
da li je bilo greaka
je li mogue sporazumijevanje bez rijei
Glavna aktivnost
Voditeljica podstie diskusiju o neverbalnoj komunikaciji:
ta je neverbalna komunikacija
koliko nam je lako/teko da se sporazumijevamo putem neverbalne komu-
152 nikacije
Kratko izlaganje o neverbalnoj komunikaciji
Neverbalna komunikacija je jedan od naina izraavanja osjeanja i stanja. Ona
ne samo da upotpunjava, ve umnogome i odreuje znaenje verbalnih poruka.
Predstavlja znaajan dio komunikacije, neophodan za potpuno razumijevanje
drugih i sebe. Ton glasa, izraz lica, pokreti, pogled, izgled, dodir, prostorna bliskost
vrlo su znaajni u komunikaciji.
Postoji oko milion neverbalnih poruka. Prema jednom istraivanju, rijei koje smo
izgovorili imaju samo 7% efekta, nain na koji govorimo ima 38% efekta, a never-
balno u poruci ima 55% efekta.
Za uspjenu komunikaciji je vano prepoznati neverbalne poruke kod sagovorni-
ka i biti svjestan neverbalnih poruka koje mi aljemo drugima.
Korak po korak
Dva uesnika stoje jedan naspram drugog, na suprotnom kraju uionice i po-
stepeno se pribliavaju. Onog trenutka kada dou do odreene granice gdje se
osjeaju prijatno, zaustavljaju se.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
kako su se uesnici osjeali dok im se druga osoba pribliavala
ko se prvi zaustavio
kako su se osjeali kad je druga osoba nastavila da se pribliava
kako su pokazali da ne ele da im se druga osoba priblii
da li su primijetili da se osoba kojoj se prbliavaju osjea prijatno/neprijat-
no, po emu
kome dozvoljavaju da im se priblii na razdaljini od 40 cm
moemo li neverbalno pokazati gdje je granica onoga to nam prija
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da opie jedan smijean/zanimljiv dogaaj iz proteklog
kolskog dana
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Kako da kaem ono to mislim, a da se sagovornik ne naljuti?
Kratko izlaganje o ja-porukama
Voditeljica ukazuje na to da se ee govori o tome ta misli neko drugi ili kako
neko drugi treba neto da uradi (ti-poruke), a rjee se govori o sebi, svom emoci-
onalnom odgovoru na odreeno ponaanje ili situaciju. Ti-poruke napadaju dru-
goga. Ja-poruke su reenice koje govore o naim mislima, stavovima i osjeanji-
ma i zbog toga se sagovornik ne osjea kao da je optuen, kriv, neshvaen i nema
potrebu da se brani, napada, svaa. Zbog toga je dobro da svi vjebaju ja-poruke,
da znaju da kau drugima kako se osjeaju i ta ele, a da se drugi nakon toga ne
naljute, ne raeaguju novim sukobom.
Ja-poruka ima etiri elementa:
1. osobu kojoj govorite, oslovite imenom
154
2. kaite joj kako se osjeate (zato se i zove ja-poruka)
3. kaite joj ta ona radi pa se vi tako osjeate
4. kaite joj ta elite da ona uini (kako elite da se ona ponaa, ta da pro-
mijeni)
Nakon toga voditeljica daje svakom uesniku primjer ti-poruke, koju on mora
uputiti sagovorniku do sebe u formi ja-poruke, prema elementima koji su zapi-
sani na hameru. Ako se uesnici saglase da je ja-poruka dobra, nastavlja sljedei
uesnik.
Radni listii Lista situacija i poruka
Primjer 1: Ne elim s tobom da pleem.
Primjer 2: Neko ti je ugasio TV, a gledao si svoju omiljenu emisiju.
Primjer 3: Neko je u bioskopu sjeo ispred tebe i nita ne vidi.
Primjer 4: Sprema se za izlazak, a mama kae-moe ostati do 20 sati.
Primjer 5: Neko ara flomasterom po tvojoj jakni.
Primjer 6: Neko na glas pria neto to si mu rekao u povjerenju.
Primjer 7: Neko te stalno gura nogom ispod stola.
Primjer 8: Neko ti kae-zavei.
Primjer 9: Neko ti kae da si budala.
Primjer 10: Neko stalno glasno slua muziku, a tebi se spava.
Primjer 11: Neko ismijava tvoj nain govora/oblaenja/frizuru.
Primjer 12: Neko runo govori o tvom prijatelju/prijateljici.
Primjer 13: Neko ti je zagradio biciklo, a tebi se uri.
Primjer 14: Neko ti je uzeo majicu, a ti se sprema za izlazak.
Zavrna aktivnost
Slijedi zavrni razgovor u krugu, razgovara se o realizovanim aktivnostima:
ta je bilo najinteresantnije na radionici
155
kako su se osjeali za vrijeme aktivnosti
ta su nauili iz dananjih aktivnosti
da li znanja i iskustva koja su danas stekli mogu da primijene u svakodnev-
nom ivotu, u koli i sa svojim vrnjacima, lanovima porodice.
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
156
VIII ZATITA OD NASILJA
VIII ZATITA OD NASILJA
Uvodna aktivnost
Glavna aktivnost
Asocijacije na zadatu rije-nasilnik
Voditeljice uvode uesnike u temu radionice kroz asocijacije na zadatu rije na-
silnik. Sve asocijacije uesnika se zapisuju na hamer, uesnici obrazlau na koji
nain su asocijacije povezane sa nasilnitvom.
ta je nasilje
Uesnici u paru odgovaraju na pitanje ta je za njih nasilje, nasilniko ponaanje
(koji su to postupci, radnje). Nakon toga se izvjetava u velikoj grupi, odgovori
se zapisuju na hamer. Voditeljica, kroz dobijene odgovore, definie vrste nasilja:
Fiziko: guranje, amaranje, upanje, udaranje, saplitanje, utiranje, oduzi-
manje ili unitavanje stvari, nepristojno dodirivanje... 159
Emotivno: zastraivanje, ignorisanje, odbijanje razgovora, iskljuivanje iz
drutva, uznemiravanje, podsmijavanje, poniavanje, zadirkivanje, vrijea-
nje, vikanje, psovanje, ogovaranje, irenje glasina, laganje, neljubaznost...
Voditeljica zakljuuje: Ni jedno od ovih ponaanja nije prihvatljivo. Ovakva po-
naanja povrjeuju drugoga. Nasilnitvo je jednako poniavajue za onoga ko
vri nasilje i onoga ko je rtva nasilja. Obje strane se osjeaju loe, gube samo-
potovanje i pune se neprijatnim osjeanjima, a nenasilna komunikacija i nena-
silno ponaanje uvaju svakome dostojanstvo. rtva se osjea tuno, uplaeno,
postieno, povrijeena je. Oni koji prisustvuju/posmatraju zabrinuti su i uplaeni.
Osobi koja se nasilno ponaa nije lako da savlada svoj bijes. To je jedan od razloga
to maltretira druge. Takvim osobama je potrebna pomo da naue se kontroliu,
smire i prestanu sa iskaljivanjem bijesa na drugima.
Prie o nasilnitvu
Uesnicima se podijele pripremljeni radni listii Moje iskustvo s nasilnitvom.
Zadatak je da svako opie svoje iskustvo koje je imao s nasilnitvom iz ugla:
osobe koja je bila maltretirana
osobe koja je maltretirala nekoga
osobe koja je prisustvovala maltretiranju i nije reagovala
osobe koja je prisustvovala maltretiranju, ali je reagovala (sprijeila nasilje,
zatraila neiju pomo)
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Napomena: Vano je da uesnici ne imenuju osobu. Mogu rei npr.: neko me nazvao
runim imenom; namjerno sam sruio njegove knjige sa stola; vidio sam da mu je
podmetnuo nogu, ali sam utao; rekao sam nekome da prestane da se ruga mojoj
drugarici...
Radni listi Moje iskustvo s nasilnitvom
opii situaciju u kojoj su te povrijedile neije rijei ili ponaanje
opii situaciju kada si rekao ili uradio neto to je povrijedilo nekog drugog
opii neku situaciju kada si bio svjedok nasilnitva, a povodom toga nisi
uinio nita
opii neku situaciju u kojoj si bio svjedok nasilnitva i pokuao da ga sprije-
i ili si pozvao pomo
Svako radi za sebe. Ako uesnici ele, mogu da proitaju svoje prie o nasilnitvu,
a moe se diskutovati i bez itanja pria.
Slijedi razgovor o aktivnostima:
1. Opii situaciju u kojoj su te povrijedile neije rijei ili ponaanje
koliko esto ti se to deava
da li je nasilnik tvojih godina, mlai, starji, grupa osoba
ta ti ta osoba/grupa radi
kako si se tada osjeao
ta si uradio povodom toga
160
da li si nekome rekao
ako nisi, zbog ega nisi
ako jesi, kome si rekao
ta je osoba kojoj si se povjerio uradila povodom toga
da li je maltretiranje tada prestalo ili te od tada jo vie maltretiraju
2. Opii situaciju kada si rekao ili uradio neto to je povrijedilo nekog dru-
gog
ta si tada radio
kako je dolo do toga
kako si se osjeao zbog toga
da li si stvarno elio da se to dogodi
kako se to zavrilo
koliko esto to radi
ta si mogao da uradi umjesto toga
3. Opii neku situaciju kada si bio svjedok nasilnitva, a povodom toga nisi
uinio nita
kakao si se osjeao dok si gledao kako nekoga maltretiraju
ta je nasilnik radio
ta se desilo sa rtvom
zbog ega nisi nita uradio
ta si mogao da uradi
kako si se osjeao nakon svega
da li je to uticalo na tebe, kako
Zavrna aktivnost
Slijedi zavrni razgovor o nasilnitvu:
kad biste vidjeli/uli da neko nekog maltretira, ta biste povodom toga ura-
dili
da li biste nekome za to rekli, kome
ako ne biste nikome rekli, zbog ega to ne biste uradili 161
da li vas trenutno neko maltretira
kako maltretiranje utie na vas
da li maltretiranje mijenja va ivot, na koji nain
da li trenutno nekoga maltretirate
ako to radite, da li biste voljeli da prestanete
ta moemo uiniti da sprijeimo nasilnitvo
ta se deava kada se obraunavamo
Voditeljica zakljuuje: Ako nita ne inimo da sprijeimo nasilnitvo, time podr-
avamo nasilje (pokazujemo da mislimo da je takvo ponaanje prihvatljivo), ne
pomaemo ni rtvi ni osobi koja se nasilno ponaa.
Pokai kako se osjea
Uesnici stoje u krugu. Zadatak je da, jedan po jedan, pokau pokretom kako se
osjeaju na kraju radionce.
Slijedi razgovor o dananjim aktivnostima:
da li su neto nauili, ta
svi iskazuju kako im se dopala radionica i kako su se osjeali za vrijeme ak-
tivnosti
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
162
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
uesnici saoptavaju kako se osjeaju
neto to im se danas dogodilo, to ele da podijele sa grupom...
Glavna aktivnost
ta da uradim kad me neko maltretira?
Uesnicima se podijeli pripremljeni radni listi ta da uradim kad me neko mal-
tretirta. Zadatak je da razmotre ponuene odgovore za situaciju kada ih neko
maltretira i upiu pored svakog odgovora: da ako smatraju da bi oni postupili
tako; ne ako ne bi tako postupili; i ne znam ako nisu sigurni da bi tako postupili.
Svako radi za sebe, a kad svi zavre, odgovori se itaju naglas i svi zajedno disku-
tuju, komentariu.
Radni listi ta da uradim kad me neko maltretira?, za uesnike
ta da uradim kad me neko maltretira?
Uputstvo:
Proitaj svaku od ovih ideja. Razmisli ta bi trebalo da uradi kad te neko maltretira. Procijeni da li bi
ti uradio neto od onoga to je navedeno.
Pored svakog odgovora upii: da ako smatra da bi ti postupio tako; ne ako ne bi tako postupio;
ne znam ako nisi siguran da bi tako postupio.
1. da se rasplae
Nasilnici mnogo vole kada imaju mo nad drugima. Uivaju kada druge natjeraju da
plau. Kada plae, prua im ono to ele. S druge strane, moda si toliko uznemiren
da ne moe da ne plae. Ako se to dogodi, pobjegni to prije moe. Nai prijatelja ili
nekog starijeg ko e te sasluati i podrati.
164
7. da ne dolazi u kolu Najbolji odgovor: NE
Osim ako misli da si u ozbiljnoj opasnosti, nikada ne bi trebalo da izostane iz kole
da bi izbjegao nasilnika. Sjeti se da nasilnici oboavaju mo. Zamisli koliko se mono
osjeaju kada nekoga uspiju da zaplae toliko da ne doe u kolu, a nedolazak u kolu
ometa i tvoje uenje i pravi ti jo vie tete.
165
Voditeljica zakljuuje: Ne postoji jedan taan odgovor, on zavisi od konkretne si-
tuacije. Treba razmisliti koji odgovor bi dao rezultate, a koji ne. Postoji vie naina
da se odgovori na nasilnitvo. Neki odgovori su efikasniji od drugih, neki odgo-
vori mogu da poboljaju, a neki da pogoraju situaciju. U nekim situacijama je
najbolje pobjei (kada maltretra grupa, kad je izvjesno da e biti pretueni, kad
neko od prisutnih posjeduje oruje...).
Zavrna aktivnost
Drugi ne promjeuju da sam ja...
Zadatak je da svaki uesnik dovri reenicu Drugi ne vide da sam ja
Slijedi razgovor o dananjim aktivnostima:
da li su neto nauili, ta
svi iskazuju kako im se dopala radionica i kako su se osjeali za vrijeme ak-
tivnosti
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
166
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
uesnici saoptavaju kako se osjeaju
neto to im se danas dogodilo, to ele da podijele sa grupom...
Glavna aktivnost
Mitovi i injenice o nasilju
Uesnicima se podijeli pripremljeni prilog Tano ili netano o nasilju, koji sva-
ko za sebe popunjava. Nakon popunjavanja itaju se izjave, pojedinano i svako
obrazlae svoj stav. Zajedniki se raspravlja i dolazi do tanog odgovora.
Radni listi Tano ili netano o nasilju, za uesnike
167
3. Samo mukarci mogu da budu nasilnici. NE
I ene mogu da budu nasilne.
10. Ljudi koje neko maltretira mogu da se osjeaju povrijeeno, ali to brzo NE
prebole.
Nasilnitvo ostavlja dugotrajne posljedice. Neka djeca napuste kolu/poro-
dicu zbog nasilnitva. Neka postanu toliko tuna, oajna, preplaena i ne vide
izlaz iz situacije, pa pomisle na samoubistvo. Mnogi odrasli ljudi pamte kako
su ih maltretirali dok su bili djeca. Ljudi ne mogu lako da prevaziu taj prob-
lem.
Zavrna aktivnost
ta je dobro kod mene
Svaki uesnik treba da kae ta je dobro kod njega, za koju svoju osobinu bi elio
da drugi znaju. Uesnicima je nekad teko da se pohvale pa voditeljica moe po-
nuditi pomo na nain da zamoli ostale uesnike da kau neiju dobru osobinu
ili da uesnici iz priloga Kartice sa osobinama izaberu onu za koju bi eljeli da
drugi znaju.
Prilog: Kartice osobina
169
RADIONICA 4: Nasilje u porodici/nasilje nad
djecom
Tema Nasilje u porodici, nad djecom
Cilj Sticanje znanja o porodinom nasilju, nasilju nad djecom, obli-
cima zlostavljanja, zatiti od porodinog nasilja/nasilja nad dje-
com, slubama za pomo, sagledavanje poloaja rtve, razvijanje
osjetljivosti za poloaj rtve nasilja. Napomena: voditelji moraju
biti spremni da prue podrku ukoliko radionica kod nekoga pokre-
ne traumatsko iskustvo.
Metod Asocijacije, izlaganje, pouavanje, pisano izraavanje, popunja-
vanje radnih listia, rad u paru, izvjetavanje, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pavilima grupe; hamer (10 komada), flip chart, marke-
ri, prilog o vrstama i oblicima nasilja, za sve uesnike, papir A4 ,
samoljepljivi listii, prilog Dobra i loa vijest fascikle, evaluacioni
listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Asocijacije o porodinom nasilju
Asocijacije uesnika se zapisuju na hamer i zajedniki komentariu.
Izlaganje o vrstama i oblicima zlostavljanja
Nasilje u porodici je svaki oblik fizikog, psihikog, seksualnog i ekonomskog zlo-
stavljanja koji neki lan porodice vri prema drugom lanu/lanovima porodice
s kojim/a ivi ili je nekad bio u vezi. Nasilje u porodici je krivino djelo (Krivini
zakonik RCG, lan 220).
Voditeljica dalje objanjava pojam nasilja u porodici, zlostavljanja djece (prema
prof. dr Milosav Milosavljevi):
Zapostavljanje, zanemarivanje, zlostavljanje, zloupotreba djece predstavlja sve
ono to pojedinci, institucije ine ili ne ine, a to direktno ili indirektno teti ili
oteuje izglede djece za bezbrian i zdrav razvoj.
Fiziko zlostavljanje podrazumijeva ponaanje kojim se primjenom fizike sile,
uz ili bez upotrebe drugih sredstava, nanose ozljede, povrede ili rane i ugroava
zdravlje ili ivot djeteta. Najei oblici: udaranje rukama i nogama, upanje kose,
170
uvrtanje dijelova tijela i lica, udaranje kaiem, tapom, palicom i drugim predme-
tima, povrede otrim i tupim predmetima, opekotine cigaretom, ibicom, upa-
ljaem, vatrom, vrelom vodom, nasilno uranjanje glave u vodu, vezivanje, zaklju-
avanje ili zatvaranje u mrane i nehigijenske prostorije, liavanje hrane, odjee
i obue, izlaganje dejstvu nepogodnih klimatskih uslova, osujeenje u pogledu
potreba za lijeenjem i lijeenja.
Psiholoko zlostavljanje podrazumijeva odbacivanje, terorisanje, izolovanje, ek-
sploataciju, emocionalno liavanje. Najei oblici: emocionalna hladnoa, uskra-
ivanje ljubavi i panje, odsustvo komunikacije s djetetom, korienje pogrdnih
imena, podsmijevanje na raun izgleda ili nekih osobina djeteta, psovke, vrijea-
nje, bezrazlona grdnja, vika, zabrana izlazaka, prisustvo djeteta nasilju, stvaranje
situacija za strah i osjeanje nesigurnosti djeteta, medijsko ili slino podravanje
i prikazivanje nasilnitva.
Seksualno zlostavljanje je korienje djeteta radi nasilnog zadovoljenja neijih
seksualnih poriva, potreba, nagona, a podrazumijeva svaki vid verbalnog, ge-
stovnog ili fizikog kontakta sa seksualnim sadrajem nezavisno od postojanja
ili nepostojanja volje, htijenja i saznanja kada je rtva zlostavljanja dijete. Naje-
i oblici: seksualne poruke, lascivne rijei i prie, seksualne ponude, pokaziva-
nje seksualnih simbola, seksualno dodirivanje, pokuaj ili ostvareni seksualni in
(obljuba djeteta silovanje), prisiljavanje na prostituciju.
Konvencija UN o pravima djeteta, koju je ratifikovala i Crna Gora nalae zatitu
djeteta od svih oblika fizikog, psihikog nasilja, povrjeivanja, zlostavljanja, za-
postavljanja, nemarnog postupanja, maltretiranja, eksploatacije, seksualnog zlo-
stavljanja.
Domai zakoni koji tite djecu od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja: Krivini
zakonik, Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Porodini zakon, Zakon o prekra-
Zavrna aktivnost
Nauili smo o nasilju u porodici
Uesnici zapisuju ta im je bilo najznaajnje iskustvo na ovoj radionici (ono to e
upamtiti). Zatim svoje samoljepljive listie zalijepe na hamer.
Reci neto po emu si razliit od ostalih
Svaki uesnik saoptava jednu stvar po kojoj se razlikuje od drugih.
172
Slijedi razgovor o dananjim aktivnostima:
svi iskazuju kako im se dopala radionica i kako su se osjeali za vrijeme ak-
tivnosti
Evaluacija
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu.
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica uesnicima.
Voditeljica pokree razgovor:
uesnici saoptavaju kako se osjeaju
neto to im se danas dogodilo, to ele da podijele sa grupom...
Asocijacije o vrnjakom nasilju
Asocijacije se zapisuju na hamer i zajedniki komentariu. Voditeljica potom
objanjava ta je bulling, a ta nije.
Kratko izlaganje o vrnjakom nasilju (bullying)
Vrnajko nasilje ili zlostavljanje je zbir namjernih, negativnih postupaka koji su
dugotrajni (dogaaju se 2-3 puta mjeseno i ee), stalno usmjereni na isto dije-
te (uglavnom slabije) od strane jednog djeteta ili grupe djece.
Negativni postupci su namjerno zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili
173
neprijatnost drugom djetetu. Najee ukljuuju fiziko, psihiko, nasilje i izolaciju.
Vrste nasilja ili zlostavljanja meu djecom:
Fiziko udaranje, guranje, nanoenje povreda, kraa, iznuivanje novca...
Verbalno/emocionalno - ruganje, vrijeanje (vrijeanje na socijalnoj, naci-
onalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi), ucjenjivanje, zadirkivanje, ogovaranje,
omalovaavanje, nazivanje nadimcima koji se djetetu ne sviaju, ismijava-
nje, prijetnja
Socijalno/emocionalno nasilje pritisak na druge da se ne drue s djete-
tom, ogovaranje, ignorisanje, uvredljivi pokreti i mimika, namjerno iskljui-
vanje i nepozivanje u drutvo, izolacija
Seksualno neeljeni dodiri, tipkanje, komentari, prisiljavanje na seksualni
kontakt
ta nije vrnajko nasilje:
Za razliku od zadirkivanja koje se vri na zlonamjeran, podao i bolan nain, na-
silnitvom se ne smatra zadirkivanje koje obje strane doivljavaju na zabavan i
prijateljski nain.
Isto tako, pojam nasilnitva se ne koristi u sluaju kada se dva djeteta priblino
jednake snage svaaju ili potuku (pri emu to nikako ne znai da odobravamo
tuu).
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Glavna aktivnost
Svi mi se rugaju
Odigrava se zadata situacija: ruganje djeaku ili djevojici sa naoarima koji/a kao
novi uenik/ca dolazi u razred gdje se svi poznaju.
Podjela uloga:
djeak ili djevojica sa naoarima
tri djeaka/djevojice koji e mu/joj se rugati zato to nosi naoare
grupa od troje djece koja e predstavljati razred, oni reaguju na ono to se
deava
majka ili otac djeaka/djevojice koji/koja nosi naoare
uitelj ili uiteljica
ostala djeca su posmatrai
Nakon odigravanja voditeljica inicira diskusiju:
prvo posmatrai iskazuju svoje vienje situacije
djeca iz razreda saoptavaju da li su bili u dilemi kako da se ponaaju, kako
su odluili ta da urade, ta su oni mogli da urade da bi oni koji vrijeaju to
prestali da ine
svako govori kako se osjeao u svojoj ulozi, kako je izabrao nain postupa-
nja, kako je doivio druge uesnike, ta bi uradio drugaije, ta bi volio da
174 su drugi uesnici uradili
da li su prepoznali neku situaciju iz svog ivota ili ivota nekoga koga po-
znaju
Akcenat je na tome da se pokae da svi uestvuju, injenjem i/ili neinjenjem, da
je problem sloen. Vano je da uesnici steknu uvid da je povrjeujue za osobu
to to je ostali ne prihvataju zato to je drugaija i da postoji mogunost izbora:
da je svako u prilici da izabere da li e se prikloniti onome ko je rtva, onome ko
zlostavlja ili e biti distanciran od svih aktera. Takoe, oni koji se smiju ili podsmi-
javaju kada uju neprimjerene stvari o nekim osobama ili ih dalje prosljeuju,
doprinose tome da se osoba na koju se neprimjereni sadraji odnose osjea loe,
a oni sami ulaze u podruje nasilnog ponaanja.
Dogodilo mi se...
Uesnicima se podijele radni listii Dogodilo mi se ..., sa zadatim, rizinim sitau-
cijama:
1. U kolskom kupatilu, priao mi je nepoznati djeak i dodirnuo jedan dio
mog tijela. To mi se nije ni malo dopalo. Ja sam...
2. Dugarica/drug mi je rekao/la da su joj uenici iz starijih odjeljenja ve ne-
koliko puta u dvoritu traili novac. Ja sam...
3. Vidjela sam da je djeak iz moje kole udario drugog djeaka. Ja sam...
Zadatak je da uesnici u paru, ili u malim grupama dovre zadatu situaciju.
Voditeljica diskusijom navodi djecu da sama ponude bezbjedna rjeenja. Pita-
njima treba da podstie takve odgovore koji predstavljaju najbezbjedniji nain
reagovanja u situacijama o kojima se diskutuje.
Mogua pitaja:
to je bezbjedno, da li neko ima ideju za jo bezbjedniji nain reagovanja u
ovoj situaciji
Zavrna aktivnost
Igra povjerenja
Uesnici stoje u krugu, jedan uz drugoga, sa rukam podignutim u visini grudi i
dlanovima okrenutim prema vani. Jedan uesnik stoji u sredini kruga, zatvorenih
oiju i treba da se opusti i prepusti da ga grupa pridrava dlanovima. Uesnici koji
stoje u krugu imaju zadatak da ga blago odguruju, ali da pri tome vode rauna o
njegovoj bezbjednosti.
Voditelj je odgovoran za bezbjednost djece u grupi. Ova igra se igra kada je grupa
povezana i kada je obezbijeeno potovanje pravila grupnog ponaanja.
Slijedi razgovor o igri:
kako su se uesnici osjeali za vrijeme igre
da li su imali povjerenja u uesnike koji su ih pridravali, zbog ega jesu/
nisu
da li su vodili rauna o bezbjednosti prilikom guranja uesnika unutar kru-
ga, zbog ega jesu nisu
da li im je bilo ljepe/lake kada su bili u sredini kruga (kad se prepuste dru-
gome) ili kada su pridravali uesnika u sredini (kada treba da vode rauna
o drugome)
177
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
178
IX IVOTNE VJETINE
IX IVOTNE VJETINE
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Asocijacje o vjetinama
Zadatak je da uesnici kau to vie asocijacija o vjetinama. Svako predstavlja i
Glavna aktivnost
Problematine prie
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje nekoliko pria (Majina, Lukina, Ivina
pria).
Majina pria
Majina ulica nije jako dugaka, ali je vrlo zanimljiva. Na poetku ulice je pekara, u
sredini stanuje Majina prijateljica Petra, a na kraju je poslastiarnica. Maja je ve
velika, ima sedam godina i ide u drugi razred osnovne kole. Zato je mama pone-
kad samu poalje u pekaru po hljeb. Maja je tada jako ponosna.
Jednog dana dok se igrala ispred zgrade, pokraj nje se zaustavio automobil i je-
dan gospodin je pitao Maju zna li gdje je pekara. Maja je bila sretna to moe da
mu pomogne. Gospodin je pozvao Maju da sjedne pored njega u automobil i
pokae mu gdje je pekara.
Lukina pria
Luka je ove godine krenuo u kolu. Upoznao je mnogo novih prijatelja, ali se jo
uvijek najradije drui s Markom, prijateljem iz vrtia.
Svaki dan poslije kole Luka odlazi s bakom u oblinji park i igra se s Markom.
U parku je i koarkako igralite. Luka i Marko bi voljeli da igraju koarku, ali su
tamo uvijek veliki djeaci iz naselja. Nijh dvojica sa livade eznutljivo gledaju igru
velikih djeaka.
182
Jednog poslijepodneva dok su tako stajali i posmatrali velike djeake, jedan od
njih im je priao. Poeli su da razgovaraju o koarci i on im je rekao da ima novu,
zanimljivu video igricu. Pozvao je Luku u svoj stan da mu je pokae.
Ivina pria
Iva ima veliko dvorite i rado se igra u njemu. Ima svoju ljuljaku i puno igraaka
no ponekad joj je ipak dosadno. Voljela bi da ima psa sa kojim bi mogla da se igra
i eta. Misli da joj sa njim nikada ne bi bilo dosadno. Njena majka kae da mora
jo malo da poraste pa e onda moi da brine o psu. Jednom kad se Iva igrala u
dvoritu, vidjela je starijeg gospodina, kojeg je i prije viala, kako eta sa svojim
psom. Bio je to najljepi i najveseliji psi na svijetu.
Prolazili su pokraj ograde i psi je zavirio u dvorite. Iva je sva sretna pritrala i
poela da se igra sa njim. Gospodin je bio vrlo ljubazan i pozvao je Ivu da zajedno
proetaju psia do oblinje livade.
Nakon svake prie postavlja se pitanje koje se odnosi na problematinu situaciju
u kojoj su se nali likovi iz prezentovanih pria. Analizira se svaka situacija.
Grupa se moe podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira jednu
priu, nakon ega slijedi izvjetavanje u velikoj grupi.
Voditeljica podstie djecu na razmiljanje i diskusiju:
ta je glavni lik uradio
kako bi oni postupili da su na mjestu djevojica i djeaka ije su prie prika-
zane na slajdovima (uivljavanje u uloge, saosjeanje sa drugima)
ta se sve moglo dogoditi (uvianje, procjena rizika)
ta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi (kritiko miljenje, rjeava-
nje problema)
ta briga o sebi podrazumijeva
Uvodna aktivnost:
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
Baloni
Voditeljica uesnicima podijeli radni listi Baloni na kojem uesnici, unutar ba-
lona, upisuju ko ili ta iz njihovog okruenja ima izvjestan uticaj na njihovo po-
naanje. Zatim voditeljica poziva uesnike da proitaju ta su upisali i pokree
diskusiju.
Voditeljica postavlja pitanja poput sljedeih:
koju rije, poruku, reenicu uticaj su uesnici najee uli
ko ima najvie uticaja na njih
zato tako misle, kako je dolo do toga
na koji nain poruke utiu na odreena ponaanja
imaju li svi uticaji jednaku snagu
iji uticaj na uesnike ima najsnaniji efekat
184 ko donosi odluku ije e uticaje uesnici prihvatiti, a ije ili koje nee i sl.
Glavna aktivnost
Ako mi neko kae ..., ja kaem/uradim...
Voditeljica podijeli uesnicima radni listi Ako mi neko kae ... (kartice) i zamoli
ih da iskreno napiu ta bi oni rekli kada im neko, na primjer, kae: vrijeaj, navijaj
kada se drugi tuku, ukradi, otii na rizino mjesto... Po zavretku, uesnici sponta-
no itaju ta su napisali na radnom listiu u dijelu Ja kaem/uradim.... Voditeljica
sumira odgovore i pohvali uesnike kada su u problematinim situacijama njiho-
vi odgovori bili ne.
Slijedi diskusija o tome zato i u kojim problematinim situacijama treba rei ne
(izlaemo se opasnosti, nismo sigurni da je to dobro, bojimo se da e se neto
loe dogoditi, to nije u redu, izbjegavamo probleme).
Zavrna aktivnost
Zagrljaj
Uesnici stoje u krugu. Uesniku do sebe treba dati zagrljaj i ne putati ga iz
zagrljaja dok ta osoba ne pita: ta je ovo?. Osoba koja je zagrlila odgovara: Za-
grljaj!. Tako se zagrljaj dalje prenosi ukrug.
Voditeljica podstie djecu da izraze zahvalnost za podrku koju su im drugi pruili
u odreenim problematinim situacijama.
Evaluacija
Svako saoptava utiske i osjeanja sa danaanje radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
Glavna aktivnost
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Samopouzdanje
Voditeljica podsjea uesnike na odrane radionice i podstie diskusiju:
kako se danas osjeaju kada su proli kroz prethodne radionice
ta su do sada nauili o sebi i drugima, ivotnim vjetinama
da li znaju ta je samopouzdanje
kako se ono stie
na koje naine svi mogu da bodre sebe i druge da budu bolji u onome to
rade i sl.
da li je to i koliko komplikovano za uesnike
Zatim se zadaje se zadatak da svaki uesnik dovri zapoetu reenicu: Samopo-
uzdana djeca su ... . Sve ideje se zapisuju na hamer.
Podsjetnik za voditeljicu:
Samopouzdane su one osobe koji se osjeaju dobro same sa sobom.:
Vole sebe i vode rauna o sebi
Zadovoljavaju svoje potrebe/prava i vrednuju ih jednako kao potrebe/
prava drugih
Ponosne su na svoje uspjehe
Svjesne su svoje vrijednosti
Postavljaju sebi jasne i dostine ciljeve (ne ekaju da ih drugi zavre)
186 Pozitivno razmiljaju
Znaju da komuniciraju
Samouvjerene su
Ostavljaju dobar utisak (bez posebne elje da se svakome dopadnu)
Imaju kontrolu emocija
Ako mi neko kae ja kaem/uradim... (nastavak)
Radi se na radnim listiima sa istim reenicama od prethodnog dana, koje se ko-
mentariu i dopunjavaju. Potom se vodi razgovor o tome ta svako moemo sebi
da kae u odreenim situacijama i ta su to afirmativne, odnosne pozitivne, po-
ruke koje moemo govoriti sami sebi. Voditeljice podstiu djecu da daju primjere
kako bodre sebe. Sve poruke se ispisuju na hameru.
Problematine prie 2
Prikazivanje ppt prezentacije (nastavak: Anina, Josipova, Marinina pria).
Anina pria
Ana je sa kolom ila u zooloki vrt. Veselila se izletu, ali je bila pomalo zabrinuta.
Prvi put je ila na izlet bez mame i tate.
U zoolokom vrtu je bilo jako lijepo. Uiteljica im je pokazala puno zanimljivih
ivotinja i priala o njima.
Dok je Ana gledala pelikane, uurbano su joj prili nepoznati gospodin i gospoa.
Rekli su joj da ih alje njena mama i da je moraju odmah odvesti kui.
Josipova pria
Josip se doselio u novo naselje. Puno je vee od njegovog starog naselja. U blizini
je veliki trgovinski centar. Josip ponekad ide s roditeljima u taj centar i tada kupe
mnoge stvari, a Josip pomae roditeljima u noenju stvari. Mama i tata ga zbog
toga uvijek pohvale.
Zavrna aktivnost
I ja imam svoju priu
Djeci se daje zadatak da napiu neku svoju, problematinu priu i istaknu poruku
u vezi iste.
Slijedi razgovor o tome ta je ispravno uraeno ili ta bi bilo ispravno da se u na-
vedenoj situaciji uradi.
Evaluacija
Svako saoptava utiske i osjeanja sa danaanje radionice.
Podjela fascikli i evaluacionih listia.
Dogovor o narednom susretu i pozdravljanje.
ta
Cilj Kako prepoznati i izbjei opasnost; kako rei ne u problemati-
noj situaciji; uvianje, procjena rizika; kritiko miljenje, sticanje i
razvoj vjetina rjeavanja problema; bazbjednost i pravila pona-
anja na internetu; prepoznavanje svojih i tuih dobrih osobina
Metod Asocijcije, ppt prezentacija, diskusija, izlaganje, pisano izraava-
nje, rad u malim grupama, debata
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, ppt prezentacija
Problematine prie i prilog Lovrova pria, papir A4, flomaste-
ri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Pozdrav i dobrodolica.
Voditeljica pokree razgovor:
svaki uesnik treba da kae jednu dobru stvar koju je uradio i jednu svoju
greku
grupa se podstie da smisli nain za pohvalu dobre stvari i iznoenje ideja
za popravljanje greke
188
Asocijacije o internetu
Zadatak je da uesnici kau to vie asocijacija o internetu. Svako predstavlja i
objanjava svoje asocijacije. Na svaku asocijaciju voditeljice daju svoj komentar i
koriste kao polazite za komentar o bezbjednosti na internetu.
Glavna aktivnost
Problematine prie 3
Djeci se putem ppt prezentacije prezentuje Lovrova pria.
Lovrova pria
Lovro ide u etvrti razred osnovne kole. Oboava raunare i dosta vremena pro-
vodi na raunaru. Uspjeno koristi internet.
Ima svoju e-potu i dopisuje se putem interneta s prijateljima iz odjeljenja. Koristi
i ostale servise na internetu poput sluanja muzike, gledanja filmova ili korienje
priaonice (chat).
Jednom mu je nepoznati prijatelj u priaonici predloio da se upoznaju s obzirom
da ive u istom gradu, a imaju iste interese. Zatraio je od Lovra line podatke i
brojeve telefona.
Grupa se moe podijeliti u tri manje, sa zadatkom da svaka grupa analizira prika-
zanu priu:
svoje vienje situacije
kako bi oni postupili da su na Lovrovom mjestu
ta se sve moglo dogoditi
ta je ispravno da se u navedenoj situaciji uradi
Zatim slijedi izvjetavanje u velikoj grupi.
190
X ZDRAVLJE
X ZDRAVLJE
Uvodna aktivnost
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Voe-povre
Uesnici stoje u krugu i redom, jedan po jedan, izgovaraju naziv voa ili povra.
Dok izgovaraju nazive voa ili povra, treba da imitiraju pokret kojim se ono bere:
Glavna aktivnost
Kada sam zdrav, mogu
Voditeljica pozove djecu da slobodnim idejama dovre zapoetu reenicu Kada
sam zdrav, mogu, koja je prethodno napisana na hameru ili na tabli. Voditeljica
zapisuje asocijacije. Na kraju proita ta je zapisano i daje kratak komentar.
Uesnici se podijele u pet grupa. Dobiju zadatak da dovre reenice zapisane na
radnim listiima Ako ne vodim rauna o zdravlju..., tako da se potrude da navedu
to vie posljedica, od bezazlenih do komplikovanih i sloenih.
Radni listii Ako ne vodim rauna o zdravlju
I grupa: Ako dugo boravimo na suncu, moe nam se desiti
II grupa: Ako dugo boravimo u hladnoj vodi, moe nam se desiti
III grupa: Ako ne peremo ruke i jedemo neoprano voe i povre, moe nam se
desiti 193
IV grupa: Ako se igramo otrim predmetom, moe nam se desiti
V grupa: Ako se nepravilno hranimo, jedemo puno slatkia i sl., moe nam se
desiti
Nakon to grupe zavre rad, predstavnici grupa redom izlaze, postave svoj rad
na tablu i izvjetavaju. Zadatak za ostalu djecu je da paljivo prate prezentaciju i
dopunjavaju zapisano.
Zavrna aktivnost
Kvaritelji i popravljai zdravlja
Voditeljica evaluira rad, zaokruujui priu o posljedicama i, kroz diskusiju u za-
vrnom krugu, ispisuje na hameru/tabli:
Faktore koji pozitivno utiu na zdravlje - POPRAVLJAI ZDRAVLJA: pravilna,
raznovrsna i redovna ishrana, fizika aktivnost, pravilan ritam dana (san, od-
mor, uenje, razonoda), sport, rekreacija, lina higijena, higijena prostora,
ljubav, smijeh, boravak u prirodi, na planini, moru, druenje
Faktore koji negativno utiu na zdravlje - KVARITELJI ZDRAVLJA: nepravilna
ishrana, poremeaj ritma sna i odmora, fizika neaktivnost, nedovoljna hi-
gijena, zagaena ivotna sredina, neadekvatna obua i odjea, pretjerano
izlaganje suncu/toploti/hladnoi, boravak u prostorijama u kojima se pui...
Evaluacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
194 ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Ko se zdravo hrani?
Voditeljica postavlja pitanja i razvija grupnu diskusiju:
ko se zdravo hrani
kada se formiraju navike u ishrani
ta je to zdrava ishrana
Voe-povre
Uesnici stoje u krugu. Voditeljica naizmjenino izgovara nazive voa i povra.
Kada izgovori naziv voa, uesnici treba skoe, a kada izgovori naziv povra, treba
da unu. Neko od uesnika moe da preuzme ulogu voditelja u ovoj vjebi.
Glavna aktivnost
Kuc-kuc, ja sam
Uesnici iz kutije izvlae listie sa ispisanim nazivima hrane i pia: mlijeko, jaja,
meso, riba, itarice, jabuka, spana, smoki, koka kola, lizalica, eer
Od stolica se napravi krug, a izmeu dvije stolice se ostavi prostor za ulazak u
krug. U sredini kruga, voditeljica na pod stavi papir/hamer na kome je ispisano
Graditelji zdravlja, a izvan kruga papir/hamer na kome je ispisano Kvaritelji
zdravlja. Djeca stoje sa strane, izvan oba oznaena polja. Jedno po jedno, prilaze
otvoru izmeu dvije stolice, pitajui ostale uesnike: ,,Kuc-kuc, ja sam (dijete ita
naziv sa izvuenog listia) npr. mlijeko, je li ovo moja kua?. Nakon postavlje-
nog pitanja, ako smatraju da je namirnica iz grupe zdravih, djeca odgovaraju sa:
,,Jeste, ui da nam gradi kuu. i tada dijete moe da ue u unutranjost kru-
ga, u kojem pie Graditelji zdravlja. Kada neko dijete izvue listi na kome pie
naziv neke nepreporuljive namirnice, postavi isto pitanje: ,,Kuc-kuc, ja sam npr.
ips, je li ovo moja kua?, ostali treba da odgovore: Nije, ne ulazi da nam kvari
Zavrna aktivnost
Ja sam ponosan na
Djeca popunjavaju radni listi Ja sam ponosan na.... Listii se prezentuju u velikoj
grupi, zajedniki komentariu i pohvaljuju. 195
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Izlaganje o psihoaktivnim supstancama
Pod psihoaktivnim supstancama podrazumijevaju se sve supstance koje mijenja-
ju stanje svijesti, zapaanje, miljenje, raspoloenje i ponaanje. U psihoaktivne
supstance se ubrajaju: duvan, alkohol, kafa, inhalanti (lijepak, razreivai, benzin,
aceton i dr.), marihuana, neki lijekovi, heroin, kokain... Psihoaktivne supstance
utiu na organizam, a time i na cjelokupno funkcionisanje osobe koja ih zloupo-
trebljava.
Puenje duvana
Istraivanja pokazuju da je sve vei broj djece koja u sve mlaem uzrastu poinju
da pue duvan i da je korienje duvana u ranom uzrastu povezano sa sklonou
da se kasnije koristi alkohol, marihuana i druge droge. Duvan je snaan elijski
otrov. Najtetniji sastojci duvana su nikotin, katran i ugljen monoksid. Nikotin je
snaan insekticid i biljni otov. Nikotin je odgovoran za stvaranje zavisnosti kod
puaa. Puenjem, nikotin iz plua puaa prelazi u krvotok, i do mozga stigne za
7-8 sekundi. Pod dejstvom nikotina srce bre kuca, krvni pritisak raste, periferni
196 krvni sudovi se suavaju, poremeti se metabolizam, javi se disbalans hormona...
Katran je ljepljiva masa smee boje koja se nalazi u materiji za asfaltiranje ulica.
Zasluan je za taman ten, obojene prste i ute zube puaa, kao i za ute naslage
na zidovima i namjetaju u prostorijama u kojima se pui. Ugljen monoksid je
bezbojni otrovni gas. To je onaj isti gas koji izlazi iz auspuha automobila. Djeca
koja pue mogu biti nieg rasta, jer ugljen monoksid onemoguava dobro snab-
dijevanje krvi kiseonikom, a samim tim kiseonika je manje i u tkivima.
Puenje izaziva psihiku i fiziku zavisnost. Fiziku zavisnost stvara nikotin, posta-
jui sastavni dio metabolizma. Ako nema cigarete, kod puaa se javlja razdralji-
vost, nemir, tekoe u koncentraciji, neraspoloenje, usporen rad srca, poveani
apetit. Osobe koje aktivno ne pue, ali borave u zadimljenim prostorijama, izlo-
ene su uticaju dima cigareta, trpe negativne posljedice tzv. pasivnog puenja.
Pod ovim izrazom podrazumijeva se udisanje dima cigarete koju pue ljudi pored
nepuaa. Dokazano je da boravak u zadimljenoj prostoriji, u toku nekoliko sati,
ima za nepuaa isti efekat kao da pui jednu cigaretu na sat. Djeca puaa ee
obolijevaju od akutnih respiratornih infekcija, sklona su oteanom disanju, upa-
lama srednjeg uva, pogoranju astme.
Zloupotreba alkohola
Sa alkoholom se djeca susreu veoma rano, u svojoj porodici i okruenju. U nekim
krajevima djeci se veoma rano daje da piju pjenu od piva ili slatko vino, za roen-
dansku proslavu se kupuje djeji ampanjac. Tako se kod njih stvara navika da je
pie obavezni dio slavlja. Djeca i mladi najee probaju alkohol u svom domu, uz
znanje, odobrenje, nekada i podsticaj roditelja, sa naivnim uvjerenjem da je bolje
da alkohol probaju kod kue, pod kontrolom, i da onda nee eljeti da piju van
kue, u drutvu vrnjaka.
Naglaava se da to to je upotreba alkohola tako rairena, ne znai da je on bezo-
pasan. Alkohol utie na funkcionisanje svih elija, na miljenje, osjeanja, govor,
interesovanje za droge
probanje droge
elja za drogom
zavisnost
Narkomanija je dijagnoza koju postavlja ljekar ili tim ljekara poslije detaljnog is-
pitivanja i utvrivanja znakova zavisnosti. Da bi se neko proglasio narkomanom
moraju se stei sljedei uslovi:
zbog ponavljanog uzimanja droge, osoba se nalazi u stanju periodinog
ili hroninog trovanja koje za njega ili njegovu okolinu predstavlja tetu ili
opasnost
zbog sve vee tolerantnosti organizma, osoba tei poveanju doze droge
osoba pokazuje nesavladivu potrebu za drogom
osoba ne moe da napusti uzimanje droge, nagli prekid uzimanja droge
izaziva teko stanje i ugroava fiziko i psihiko zdravlje
otupljuje interes za bilo ta drugo osim za nabavku droge, droga postaje
cijeli sadraj i interes u ivotu osobe
Razliiti su znaci koji mogu ukazati da jedan lan porodice koristi drogu:
poveanje: pulsa, krvnog pritiska, vrtoglavice, crvenila u oima, jakog osje-
aja ei, umora
198
nemir, znojenje, povraanje, strah, drhtanje, proirene zjenice, dijareja, po-
vraanje, groznica, gubitak teine, bolovi u stomaku, grevi u miiima, ote-
ano disanje
zaputanje svog izgleda, gubljenje higijenskih navika, koa postaje nabora-
na, lice bezizraajno, pogled prazan
slabljenje apetita, a ponekad i veoma pojaan apetit, mravljenje kod due
zloupotrebe, izmijenjen bioritam, poremeaj sna, pojaanje seksualne elje
brze promjene raspoloenja, od euforije preko nervoze, agresivnosti do de-
presivnosti, razdraljivost, sa provalama bijesa
blagi, a zatim i tei poremeaji pamenja, zapaanja, miljenja, volje
neobine vizije, snovi i halucinacije, tj. osjetne varke akustine i vizuelne
prirode kojih u stvarnosti nema
promjene u uenju, nije ih briga za rezultate uenja, nemotivisani su, neza-
interesovani, esto izostaju iz kole ili sa posla
gubljenje interesovanja za stvari i osobe koje su im ranije bile veoma vane,
naputanje starog drutva i kontakt sa novim prijateljima koje najee ne
predstavljaju svojoj porodici
u kui nestaju stvari, novac, druge vrijednosti, ponekad ine prekraje ili
krivina djela
u kui se nalazi neto od karakteristinog pribora: smotuljci duvana, ili
trava prosuta po depovima ili na drugim mjestima u stanu, kovertice sa
prahom, nagorjele kaike i pricevi
mjesta uboda na rukama ili drugim dijelovima tijela, koje sakriva od drugih
(npr. i ljeti nosi duge rukave, na karakteristinim mjestima na odjei se nala-
ze tragovi krvi od uboda igle)
Zato je neophodno da uesnici jo od prvih razreda osnovne kole dobijaju bla-
Glavna aktivnost
Kad sam zdrav, mogu...
Djeca slobodnim mislima dovravaju zapoetu reenicu Kad sam zdrav, mogu ...
(...da se igram, ...da uim, ...da se druim, ...da skijam), a voditeljica zapisuje na
tablu. Nakon iscrpljenih asocijacija, voditeljica ita zapisano sistematizujui priu
o zdravlju.
Voditeljica pripremi veliki papir/hamer, tako da ga uzdunim linijama podijeli na
tri polja, a na vrhu kolone napie:
Kada neko pui, onda...
Kada neko pije, onda...
Kada neko uzima drogu, onda...
199
Posljedice uzimanja psihoaktivnih supstanci
Na samoljepljivim listiima voditeljica unaprijed zapie posljedice uzimanja psi-
hoaktivnih supstanci: uti prsti, sukob sa zakonom, krae, povraanje, poremeaj
pamenja, rak plua, koma, vrtoglavica, drhtanje ruku, pospanost, nejasan vid,
teturanje, bore na licu, udesi, uti zubi, nasilniko ponaanje, prijevremena smrt,
svadljivost, munina, neprijatan zadah...
Djeci se podijele samoljepljivi listii na kojima su ispisane posljedice uzimanja
duvana, alkohola i droga. Nakon to voditeljica podijeli listie, jedno po jedno
dijete izlazi i rasporeuje ih u odgovarajuu kolonu. Ukoliko je to to pie po-
sljedica konzumiranja i alkohola i droga, onda se listi zalijepi na liniju izmeu
dva polja. Voditeljica pomae ako su djeca nesigurna. Na kraju, voditeljica kratko
sistematizuje zapisano, govorei o tetnim posljedicama uzimanja duvana, alko-
hola i droga.
ta mogu da uradim...
Dvoje djece kratko odglume sljedeu situaciju: Jedno dijete nagovara drugo da
povue dim iz cigarete, koju je uzelo od oca. Drugo dijete slua ubjeivanje, zbu-
njeno je i uplaeno.
Voditeljica podstie i drugu djecu da predlau na koje sve naine ubjeivano di-
jete moe da reaguje.
Pria o Milanu
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Voditeljica sistematizuje napisano, govorei da smo svi vlasnici svojih osjea-
nja i ponaanja, i da uvijek imamo izbor, koji treba da bude u naem najveem
interesu, pa i po cijenu da moramo da prekinemo druenje sa nekom drugom/
drugaricom.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Glavna aktivnost
Prepoznaj stres
Svako dijete dobije radni listi Prepoznaj stres, na kojem su ispisani sljedei
simptomi:
ubrzan rad srca (lupanje srca)
ubrzano disanje
nedostatak vazduha 201
vrtoglavica
malaksalost
vlani dlanovi
bol i grevi u stomaku
munina
Voditeljica od djece trai da na radnim listima oznae da li su imali takve simp-
tome, i to tako to e pored napisanog simptoma oznaiti (minus) ako nikada ili
skoro nikada nisu imali navedeni simptom ; sa +-(plus, minus) oznaavaju ako se
simptom javlja povremeno , a sa + (plus) ako se neki simptom javlja esto.
Voditeljica na velikom papiru/tabli napie simptome redom, kao na podijeljenim
listiima i iznad napie oznake -, +-, +. Nakon to djeca oznae svoje liste, vodite-
ljica ita jedan po jedan simptom, a djeca podizanjem ruke, pokau pripadnost
navedenim kategorijama: nikad, povremeno, esto, to se biljei na tabli.
Razgovor u krugu:
voditeljica poziva djecu koja su esto imala neke od simptoma da saopte u
kojim se situacijama to najee deava
kako su u vezi toga postupila
ta je dobro, ta se moe u vezi toga uraditi
Voditeljica zakljuuje: Navedeni simptomi deavaju se u situacijama fizike ili psi-
hike napetosti, straha, uzbuenja ili su to propratne pojave takvih stanja. Svaka
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Hodaj kao...
Voditeljica daje djeci uputstvo za imitaciju kretanja: ene koja se vraa sa pijace;
fudbalera koji se vraa na teren; osobe koja koraa kroz duboko blato; osobe koja
hoda kroz vodu; robota; vojnika; trudnice; balerine...
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Dobrodolica uesnicima i razgovor u krugu:
svi odgovaraju na pitanje kako se osjeaju
ta se deavalo u periodu od prethodnog susreta
Voditeljica ispituje predznanje uesnika o higijeni:
ta se svakog dana pere na svom tijelu
kako se koristi sapun, ampon, dezodorans, krema
redoslijed kupanja, ta se prvo pere na tijelu
kada se presvlai odjea, obua
203
kako se odrava higijena odjee, obue
ta je poeljno oprati u maini za ve, na kolikoj temperaturi
ta se moe oprati u lavoru, na ruke
kada, kako se isti stambeni prostor
Glavna aktivnost
Moje higijenske navike
Uesnici individualno popunjavaju radni listi Moje higijenske navike. Nakon
toga se, u velikom krugu, zajedniki itaju pitanja i dolazi do poeljnih odgovara.
djeljno
Redovo skraujem nokte na nogama i rukama (najmanje jednom nedjelj-
no): da, ne, ponekad
Moraju da me opominju da odravam linu higijenu: ponekad, svakodnev-
no, esto
Higijena prostora:
Kada zavrim sa uenjem, pospremam knjige, svoj radni sto: da, ne pone-
kad
Pospremam svoju sobu: da, ne ponekad
Uestvujem u kunim i drugim poslovima (navesti kojim): da, ne ponekad
Moraju da me opominju da odravam higijenu prostora: da, ne ponekad
titim sebe i druge od razbolijevanja:
Kada kijam ili kaljem, obavezno stavim ruku na nos ili usta: da, ne ponekad
Imam maramicu u svakoj prilici: da, ne ponekad
Kada sam bolestan, odlazim kod ljekara: da, ne ponekad
Odlazim na redovne kontrole kod ljekara (na primjer, kod pedijatra, stoma-
tologa, oftalmologa, ginekologa): da, ne ponekad
Imam izabranog doktora: da, ne
Moja rekreacija:
Bavim se sportom (kojim; da, ne, ponekad)
204
Volio bih da se bavim ..., kojim sportom
Vozim bicikl, trim, etam...
U slobodno vrijeme... (navedi ta radi)
Od sada u u vezi higijene vie..., a manje...
Zadatak je da svaki uesnik donese odluku o buduoj brizi za svoje tijelo i zdravlje
dopunjavajui radni listi Od sada u u vezi higijene i zdravlja vie..., a manje....
Zatim se u velikom krugu prezentuju, komentariu i pohvaljuju donijete odluke.
Zavrna aktivnost
Banana
Svi uesnici stoje u krugu, osim jednog uesnika, koji je u centru kruga. Njemu
uesnici koji stoje u krugu postavljaju razliita pitanja. (Npr. Koliko ima godina?
Koju muziku voli? Gdje si roen?). Uesnik koji stoji u centru kruga mora na
svako pitanje da odgovori banana i da ostane ozbiljan. Ako se nasmije, mijenja
mjesto sa uesnikom koji mu je postavio to smijeno pitanje, a taj uesnik ulazi
u sredinu kruga i odgovara na pitanja na isti nain.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
205
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
XI ODNOSI SA RODITELJIMA
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
Ja vidim...
Glavna aktivnost
Zlatna ribica
Voditeljica daje zadatak uesnicima da razmisle i na papiru napiu ta bi njihovi
roditelji zatraili (majka ili otac) kada bi upecali zlatnu ribicu, koje bi to tri elje
bile, a tiu se djece.
Slijedi razgovor o aktivnosti:
da li je uesnicima bilo teko da zamisle tri roditeljske elje, zbog ega jeste/
nije 209
da li razmiljaju o tome ta njihovi roditelji ele
da li im roditelji saoptavaju svoje elje
da li djeca roditeljima saoptavaju svoje elje
da li je lako saoptavati svoje elje, zbog ega jeste/nije
kako roditelji ispunjavaju djetetove elje
kako djeca ispunjavaju elje ili oekivanja roditelja
ta smo sve eljeli kad smo bili mali, a ta sada elimo
kako razumiju reenicu: Ako sad nemate vremena za svoje dijete, ni ono
kasnije nee imati vremena za vas.
Voditeljiva zakljuuje: Svako treba da naui da prepozna svoje elje, da zna ta
eli, koje elje je mogue da ostvari, a koje nije, kako to to eli drugome da saop-
ti, kako da ostvari to to eli...
Domai zadatak: Djeca treba da zatrae od roditelja da im odgovore na ovaj za-
datak, odnosno da provjere da li su i koliko bili u pravu u vezi roditeljskih elja.
Ispunjenje zadatka se provjerava na sljedeoj radionici.
Izbor najboljeg roditeljskog bisera
Svako dijete dobija listu roditeljskih bisera. Zadatak je da izabere poruke/reenice
koje najee izgovaraju njegovi roditelji. Djeca mogu dopisati roditeljske bisere
koji nedostaju, a izriu ih njihovi roditelji. Zatim se itaju roditeljske poruke i za-
jedniki komentariu. Voditeljica biljei i sumira odgovore i na kraju se proglaa-
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Matematika
Djeca stanu u krug i broje u krugu do broja 50, ali bez brojeva koji u sebi sadre
broj: 4 i 8. Djeca redom izgovaraju brojeve, vodei rauna da preskoe brojeve
koji sadre: 4 i 8. Ko pogrijei, izlazi iz kruga.
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
210
RADIONICA 2: Moji roditelji
Tema Roditeljska uloga
Cilj Upoznavanje sa roditeljskim ulogama i djetetovim potrebama
kao doprinos boljem razumijevanju odnosa izmeu roditelja i
djece; razumijevanje roditeljskih postupaka i granica koje roditelji
postavljaju; otkrivanje sopstvenih elja i oekivanja od roditelja
Metod Razgovor, popunjavanje radnih listia, crtanje, izlaganje
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir A4 formata,
radni listii: Kad bi djeca mogla da biraju roditelje i Porodini
grb, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
Kad bi djeca mogla da biraju roditelje
Uesnici treba da zamisle da ive u svijetu u kojem djeca mogu da biraju roditelje.
Zadatak je da svi razmisle s kakvim roditeljima bi eljeli da ive i da prema tome
napiu oglas kako bi im se ba takvi roditelji javili (osobine, profesije, interesova-
nja, godite, izgled...). Kada svi napiu, svaki uesnik proita svoj oglas.
Razgovor o aktivnosti:
Glavna aktivnost
Moji roditelji
Zadatak je da svaki uesnik, za sebe, razmisli o nekoj situaciji u kojoj su njegovi ro-
ditelji pokazali neku osobinu koja je njemu vana (koja mu se dopada), postupili
na nain koji uesnk smatra dobrim. Kada se svi prisjete takve situacije, uesnici
iznose svoje primjere.
Razgovor o aktivnosti:
kako su se uesnici tada osjeali
211
ko jo u porodici ima takvu osobinu, ponaanje
da li ta osobina/ponaanje doprinosi meusobnom razumijevanju, saradnji
koje su dunosti roditelja
Voditeljica zakljuuje: U svakoj porodici ima situacija u kojima se ne snalaze djeca
i situacija u kojima se ne snalaze roditelji. I djeca i roditelji nekada se pokau u
boljem, a nekad u slabijem svijetlu. Dijete ima svoje elje i potrebe, roditelji svoje,
ako o tome razgovaraju i dogovaraju se, izgradie dobre porodine odnose. Svaki
lan porodice utie na druge lanove i sam je izloen promjenama, a vano je da
postoji stalna, otvorena i jasna komunikacija izmeu lanova porodice.
Zavrna aktivnost
Porodini grb
Svaki uesnik dobija pripremljeni radni list na kojem je nacrtan grb sa pet polja
ili crtaju grb po sopstvenoj elji. Kada ispiu/iscrtaju sva polja to postaje grb nji-
hove porodice. U polja svako upisuje/ucrtava:
najvei uspjeh njegove porodice
na ta su ponosni svi u njegovoj porodici
ta je najljepe u njegovoj porodici
najveu radost u njegovoj porodici
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
212
RADIONICA 3: Moja porodica
Tema Osjeanja, odnosi u porodici, crte porodice
Cilj Predstavljanje svoje porodice u grupi; uoavanje porodinih sna-
ga i slabosti; prihvatanje svoje porodine situacije; uvianje da
i druga djeca imaju sline porodine probleme; identifikovanje
porodinih vrijednosti, s naglaskom na pozitivnim karakteristika-
ma i vrijednostima porodice
Metod Diskusija, razgovor, izvjetavanje, crtanje, rad u paru, igra
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer, flip chart, markeri, papir formata A4,
papir za crtanje, flomasteri, bojice, radni listii Porodini moto i
poruka, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
Moja porodica
Djeca treba da nacrtaju i obojaju rad na temu Moja porodica. Kada zavre, svako
predstavlja svoj rad, pokae i objasni ko se nalazi na crteu i kae neto o tom
lanu porodice. Ako se svi uesnici saglase, uesnici mogu da postavljaju pitanja
izlagau. Ova aktivnost zahtijeva obuenost i vjetine voditeljica da, ukoliko dje-
Glavna aktivnost
Definicija porodice
Zadatak je da svako (ili u paru) na pripremljenom listu papira dovri zapoetu re-
enicu Porodica je.... Kada svi zavre, itaju se odgovori, zajedniki se dopunjava
ta sve porodini ivot podrazumijeva (sastav, uloge- funkcije, odnosi).
Sve to je izreeno, voditeljica povezuje u sveobuhvatnu definiciju porodice:
specifina drutvena grupa koju povezuje odnos srodstva, bliskost i inti-
213
mnost meu lanovima
moe biti tzv. nuklearna (roditelji i djeca)
moe biti zajednica (brana i vanbrana) bez djece
moe biti hraniteljska/usvojiteljska s razliitim brojem lanova (samo hrani-
telj/usvojitelj i dijete)
osnovne funkcije porodice: bioloko- reproduktivna, socijalizacijsko- vas-
pitna, ekonomska, zatitna.
Porodini moto
Svaki uesnik na radnom listiu zapisuje vanu izreku, pravilo, kojega se u njego-
voj porodici svi pridravaju (porodini moto se nekada prenosi viegeneracijski).
Voditeljice mogu dati primjere izreka po kojima se ivi u nekim porodicama: Bri-
nemo jedni o drugima, Ne smije se lagati.; Moramo pomagati drugima.; Va-
no je uiti, raditi.; Moramo da budemo korisni.; Skromnost je najvanija vrlina.;
Data rije se mora potovati.... Zatim uesnici u velikoj grupi saoptavaju moto
svoje porodice.
Razgovor o aktivnosti:
da li se uesnicima dopada/ne dopada moto njihove porodice, zbog ega
kako je nastao njihov porodini moto
ko u njihovoj porodici ivi po toj izreci
ta se deava kada se prekri porodini moto
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Poruka za lana moje porodice
Uesnici treba da napiu afirmativnu poruku jednom lanu svoje porodice ispod
porodinog moto-a. Svako smilja poruku i zapisuje je na papir. Zatim se poruke
predstavljaju u velikoj grupi i zapisuju na flip chart-u.
Domai zadatak: Djeca treba da predaju zapisani porodini moto i poruku lanu
kojem je namijenjena, o emu e se na sljedeem susretu razgovarati (na koji na-
in je predata poruka, kako je prihvaena, kako su reagovali svi lanovi porodice,
da li je uesnik dobro prepoznao porodini moto...).
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
214
RADIONICA 4: Djeiji memorandum I
Tema Odnosi izmeu roditelja i djece
Cilj Podsticanje djece da iznose svoje stavove i miljenja o vaspit-
nim postupcima svojih roditelja, ta im se dopada, a ta ne, ta
smatraju korisnim i efektivnim kada su u pitanju: postavljanje
granica, disciplinovanje, davanje zahtjeva i uputstava od strane
njihovih roditelja, obeanja, povjerenje, loe navike, odgovorno
ponaanje, greke koje ine djeca, a i roditelji, osjeanja itd.
Metod Igra, razgovor, rad u paru, ppt prezentacija, prikazivanje slajdova,
popunjavanje radnih listia, crtanje, izvjetavanja, diskusija
Trajanje 120 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, hamer/flip chart, markeri, papir A4 formata,
projektor i platno, ppt prezentacija Djeiji memorandum, radni
listii: Moji roditelji me savjetuju i Poruka za moje roditelje,
papir za crtanje, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za pisanje
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
ivot u porodici
Djeca se rasporede u parove. Imaju zadatak da naprave kratak intervju sa svojim
Glavna aktivnost
Moji roditelji me savjetuju
Uesnicima se podijele radni listii Moji roditelji me savjetuju, na kojima treba
da zapiu makar jedan savjet ili poruku koja im je vana i korisna, a koju su dobili
od svojih roditelja (majke/oca ili od oboje). Nakon toga se poruke itaju u velikoj
grupi.
Djeiji memorandum I
Voditeljica najavljuje upoznavanje sa Djeijim memorandumom I, odnosno po- 215
rukama/savjetima koje su djeca poput njih uputila svojim roditejima. Objanjava
se znaenje pojma memorandum (razmiljanje i dogovor o zajednikoj temi, me-
usobnom razumijevanju i saradnji izmeu dvije ili vie osoba, organizacija, a u
ovoj radionici izmeu roditelja i djece).
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima:
Nemojte me razmaziti. Vrlo dobro znam da ne mogu da imati sve to po-
elim.
Nemojte sa mnom na silu. To me ui da se jedino sila uvaava. Radije u
reagovati na uputstva.
Nemojte da se osjeam manji nego to jesam. Zbog toga u glumiti veli-
kog frajera.
Nemojte obeavati. Moda neete moi da odrite obeanje, pa u izgu-
biti vjeru u vas.
Prilog: slajdovi
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
217
Mi kao roditelji
Djeca se grupiu u parove. Voditeljica upuuje parove da zamisle da je jedan lan
roditelj, a drugi dijete. Zadatak je da glumom predstave neku situaciju z njiho-
vog sopstvenog iskustva, kada je dijete uinilo neto to se roditelju nije dopalo
i kako je roditelj postupio. Nakon toga se razgovara o postupcima roditelja i dje-
tetovim osjeanjima.
Glavna aktivnost
Djeiji memorandum II
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima
(nastavak sa prethodne radionice):
Nemojte da moje loe navike obuzmu svu vau panju. To me samo ohra-
bruje da nastavim.
Nemojte umjesto mene da radite stvari koje mogu da uradim sam. Mogao
bih poeti da vas doivljavam kao svoje sluge.
Nemojte da inite da imam osjeaj da su moje greke moji grijesi. Moram
nauiti grijeiti, a da se ipak ne osjeam da sam lo i bezobrazan.
Nemojte mi stalno prigovarati. Ako to budete radili, morau poeti da se
pravim da sam gluv.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Podsjeanje na domai zadatak sa prethodne radionice, nakon ega djeca saop-
tavaju grupi poruke za svoje roditelje i smiljaju nove poruke.
218
Prilog: slajdovi
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave 219
Da ja rodim roditelje
itaju se odabrani stihovi pjesme Da ja rodim roditelje, autora Dragana Radulo-
via.
Glavna aktivnost
Djeiji memorandum III
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima
(nastavak sa prethodne radionice):
Nemojte mi drati pridike. Iznenadili biste se kako dobro znam ta je
ispravno, a ta nije.
220
Nemojte mi govoriti da ste idealni i nepogrjeivi. Sa takvima je tako teko
ivjeti.
Nemojte da me titite od posljedica. Ponekad zaista moram da uim na
iskustvu.
Nemojte me kritikovati pred drugima. Biu mnogo paljiviji ako sa mnom
razgovarate tiho i nasamo.
Odbijate me kad traim odgovore na normalna pitanja. Ako me odbije-
te, vidjeete da u prestati da vas ispitujem, a informacije u traiti negdje
drugo.
Za svaki slajd pojedinano, djeca iznose svoje miljenje i zajedno diskutuju:
utisak o sadraju postupcima i osjeanjima djeteta
utisak o sadraju postpcima i osjeanjima roditelja
Prilog: slajdovi
221
Zavrna aktivnost
Roditelji mi stalno...
Djeci se daje radni listi Roditelji mi stalno..., sa zadacima:
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da ti roditelji stalno prigovaraju
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da te roditelji najee kritijuju
Nacrtaj ili opii situacije kada se deava da te roditelji najvie pokuavaju
zatititi, od ega...
Pitanja koja bi postavio roditeljima
Volio bih da me roditelji pohvale kada...
Svi ili dobrovoljci komentariu ta su zapisali, opisali ili nacrtali.
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
Uvodna aktivnost
Razgovor u krugu, uesnici saoptavaju:
kako se osjeaju danas
o deavanjima tokom protekle sedmice
o deavanja za vrijeme nastave
Grijee li roditelji?
Uenici se podijele u parove. Svaki par treba da napie dva primjera ta bi trebalo
mijenjati u ponaanju roditelja tokom vaspitavanja, brige i njege svoje djece. Za-
tim u velikoj grupi predstavljaju i komentariu o napisanom.
222
Razgovor o aktivnosti:
zbog ega roditelji grijee
kako se roditelji osjeaju kada pogrijee
kako se djeca osjeaju kada neto pogrijee
Glavna aktivnost
Djeiji memorandum IV
Voditeljica na projekcionom platnu prikazuje slajdove sa sljedeim sadrajima
(nastavak sa prethodne radionice):
Nemojte zahtijevati objanjenja za moje ponaanje. Ponekad zaista ne
znam zato sam neto uinio.
Ne brinite zbog toga to smo malo zajedno. Vano je kako smo zajedno.
Nemojte zaboraviti da ne mogu da odrastem bez mnogo razumijevanja i
podrke. Kada zasluim, pohvalite me.
Tretirajte me kao osobu. Upamtite: vie uim od primjera, nego od kritike.
I pored svega, dragi roditelji, mnogo vas volim, volite i vi mene.
Nakon prikazivanja slajdova, djeca se podstiu na razgovor o sljedeim temama:
zato neto inimo
slobodno vrijeme sa roditeljima
odrastanje uz podrku i ljubav roditelja
Budi mi dobar primjer, biu i ja dobar primjer drugima
Zavrna aktivnost
223
Prilog: slajdovi
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Rekapitualacija i evaluacija
uesnici saoptavaju ta su sve nauili danas
podjela fascikli i evaluacionih listia.
224
Program za prevenciju problema u ponaanju djece
225
XII IGRE KOJE VOLIMO
XI IGRE KOJE VOLIMO
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome to se toga dana dogaalo u koli
osjeanjima nakon nastave, navedenih dogaaja
Slijedi dogovor o aktivnostima koje e se odvijati na kolskom poligonu.
Glavna aktivnost
Sportska igra: fudbal
Radionica se izvodi na kolskom poligonu.
Vodi se razgovor o:
Zavrna aktivnost
Voditeljica podstie razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:
da li uesnici podravaju organizovanje sportskih aktivnosti u koli
zbog ega su se odluili da uestvuju na krosu (akuelna kolska aktivnost)
kako se sada osjeaju
da li im je bitno da osvoje neku nagradu kada uestvuju u sportskim takmi-
enjima
229
da li se neko od uesnika aktivno bavi nekim sportom, kojim
zbog ega je bitna fizika aktivnost
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome to se toga dana dogaalo u koli
osjeanjima nakon nastave, navedenih dogaaja
Koarkai
Djeca su na kolskom poligonu, u krugu. Na uzvik voditeljice: Koarkai!, uesni-
ci zauzimaju poloaj karakteristian za koarkae. Uesnik kojeg voditeljica pro-
glasi za Najljepi kip odluuje o tome ta sljedee uesnici treba da oponaaju,
a tie se sporta.
Glavna aktivnost
Slijedi dogovor o aktivnostima koje e se odvijati na kolskom poligonu.
Sporstka igra: Izmeu dvije vatre
Podsjeanje na pravila igre.
Voditeljica vodi rauna o bezbjednosti uesnika za vrijeme sportske igre, a nakon
igre se diskutuje:
kako su se osjeali za vrijeme igre
kako su se osjeali kad nisu mogli loptom da pogode protivnika
na koji nain su podjelili dunosti i aktivnosti
ta im je prijalo, a ta nije
kako se osjeaju kada je odreen pobjednik
kako se osjeaju kada doive uspjeh, a kako kada doive neuspjeh
kako prevazilaze neuspjeh
kako su traili rjeenje
ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil voenja
kako su se drugi lanovi osjeali, da li bi neto eljeli da promjene
koji lanovi su imali najmanje uea, zato
kako je grupa izlazila na kraj sa onima koji se nisu slagali sa njhovim prijed-
lozima, nainom igre
Zavrna aktivnost
Danas mi se ba dopalo
Svaki uesnik zavrava zapoetu reenicu: Danas mi se ba dopalo i obrazlae
zato mu se navedeno dopalo.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome to se toga dana dogaalo u koli
osjeanjima nakon nastave, navedenih dogaaja
Slijedi dogovor o aktivnostima koje e se odvijati na kolskom poligonu.
Glavna aktivnost
Fudbalska utakmica
Grupa se dijeli se u grupe, dodjeljuju se uloge: navijai, sudije, komentatori/novi-
nari i igrai. Uesnici sami biraju i dogovaraju se oko uloga u igri.
Vodi se diskusija o predrasudama u odnosu na rodne uloge (npr. djevojice ne
znaju da igraju fudbal, fudbal je muka igra).
Podsjeanje na pravila igre. 231
Zavrna aktivnost
Novinar
Zadatak je da par uesnika-novinara, uivo sprovede intervju sa pojedinim igra-
ima i sudijama (utisci o utakmici), za krai TV prilog. Nakon podjele uloga (dva
novinara, dvoje sudija, dva igraa-jedan djeak i jedna djevojica, gledaoci TV pri-
loga), slijedi priprema i odigravanje intervjua.
Nakon toga se vodi razgovor o utiscima uesnika o svim aktivnostima: svaki ue-
snik navodi jednu stvar koja mu se dopala i jednu stvar koju bi promijenio.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome to se toga dana dogaalo u koli
osjeanjima nakon nastave, navedenih dogaaja
Slijedi dogovor o aktivnostima koje e se odvijati na kolskom poligonu.
Glavna aktivnost
Djeca mogu da igraju igre po sopstvenom izboru.
Lopta u krug
Uesnici se podijele u dvije grupe. Ispred svake grupe je uesnik koji ima loptu.
Na dogovoreni znak uesnik redom dodaje loptu uesnicima iz svoje grupe, a
ostali loptu vraaju njemu, na isti nain. Obje grupe zapoinju igru istovremeno,
a pobjednik je ona ekipa koja bre zavri zadatak.
232
Lelekinje bobokinje
Djeca se podijele u dvije grupe, koje se postroje u dva reda, tj. naprave lanac.
Stoje tako u redovima, jedna grupa naspram druge, dre se vrsto za ruke i gru-
pa koja zapoinje igru pjeva drugoj grupi: "Lelekinje - bobokinje koga ete?".
lanovi iz druge grupe se dogovaraju (da druga grupa ne primijeti koga e), i iza-
brani lan se zaleti u namjeri da prekine lanac druge grupe. Ako prekine lanac, na
mjestu gdje je prekinut, vodi jednu osobu sa sobom u svoju grupu. Ako ne uspije,
onda se na tom mjestu, gdje je pokuao da prekine lanac, pridruuje suprotnoj
grupi, koja zapoinje pjevanje drugoj grupi. I tako sve dok ne ostane samo jedna
osoba u jednoj grupi.
Zavrna aktivnost
Voditeljica podstie razgovor u krugu o sprovedenim aktivnostima:
kako su se uesnici osjeali za vrijeme igre
kako su se osjeali kad nisu mogli da se razbiju lanac
na koji nain su podjelili dunosti i aktivnosti
ta im je prijalo, a ta nije
kako se osjeaju kada je odreen pobjednik
kako se osjeaju kada doive uspjeh, a kako kada doive neuspjeh
kako prevazilaze neuspjeh
kako su traili rjeenje
ko je preuzeo vodstvo u grupi i kakav je bio njegov stil voenja
kako su se drugi lanovi osjeali, da li bi neto eljeli da promjene
koji lanovi su imali najmanje uea, zato
233
XIII KREATIVNE RADIONICE
XIII KREATIVNE RADIONICE
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome ta se danas dogaalo u koli, ta su djeca uila, koji su domai za-
daci i sl.
uspjesima i neuspjesima u koli, pravilima ponaanja
Dovri misao o sebi
Djeca imaju zadatak da na praznim karticama zaponu reenice na nain na koji
oni to ele, sa ciljem da saznaju neto novo o lanovima svoje grupe. Svako do-
bija po jednu karticu, a ko brzo zavri dobija gratis - jo jednu/dvije kartice. Kada
djeca zavre sa ispisivanjem nedovrenih reenica, zapoinje se jedan krug igre.
Glavna aktivnost
Zadati crtei
Uesnici sjede u parovima, leima okrenuti jedni drugima. Jedan partner dobije
neki jednostavan crte (voditeljica unaprijed pripremi nekoliko crtea), a drugi
dobija prazan list papira i flomaster. Partner sa crteom ima zadatak da opisuje
detaljno ta vidi na crteu, tako da onaj koji crta to moe to vjernije da repro-
dukuje na papiru. Po isteku dogovorenog vremena, u velikoj grupi se prezentuju
crtei.
Razgovor o aktivnosti:
da li im se igra dopala
ta je bilo teko
ta su zakljuili kroz ovu aktivnost 237
Zavrna aktivnost
Ovo sam ja
Djeca imaju zadatak da korienjem likovnog izraza predstave sebe, onako kako
vide sebe ili neto to je za njih karakteristino.
Svako predstavlja svoj rad na sljedei nain:
opii svoju sliku
kako si zadovoljan svojom slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovoljan
ako nisi zadovoljan, ime nisi zadovoljan
kako to moe da se promijeni
ta ti se na njoj najvie dopada
Na kraju se pravi zajednika izloba, koja moe ukljuiti i kartice Dovri misao o
sebi.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome ta se danas dogaalo u koli, ta su djeca uila, koji su domai za-
daci i sl.
uspjesima i neuspjesima u koli, pravilima ponaanja
Glavna aktivnost
Moj crte
Djeca dobiju instrukcije od voditeljice da mogu da crtaju ili slikaju po slobod-
238
nom izboru, tehnikom koju ele, od rapoloivog materijala. Tokom rada, podrku
mogu da pruaju volonteri.
Izraene crtee uesnici izlau i predstavljaju svoj rad na sljedei nain:
opii svoj crte/sliku
kako si se opredijelio za temu
kako si zadovoljan svojim crteom/slikom
ako si zadovoljan, ime si zadovolan
ako nisi zadovoljan, ime nisi zadovoljan
ta ti se na crteu/slici najvie dopada
U zavisnosti od izabranih tema, voditeljica povezuje djeije radove sa djeijim
eljama, snovima, aktivnostima koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme i sl.
Zavrna aktivnost
Utisci sa radionice
Uesnici na hameru upisuju svoje ime, simbol i opis svojih utisaka nakon odrane
radionice.
Evaluacija
odjela fascikli i evaluacionih listia
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
onome ta se danas dogaalo u koli, ta su djeca uila, koji su domai za-
daci i sl.
uspjesima i neuspjesima u koli, pravilima ponaanja
Razgovor o proljeu
Vodi se razgovor o proljeu i o aktivnostima koje uesnici nisu mogli da sprovode
u zimskom periodu. Svako djete navede jednu aktivnost koja je dola zajedno sa
proljeem. Nabrajaju se zajednike igre. 239
Glavna aktivnost
Ovo je proljee
Djeci se podijeli papir/podloga za rad, plastelin, a radi se u manjim grupama (po
dva lana). Njihov zadatak je da od plastelina naprave sve to ih podsjea i vezuje
za proljee: plodove, prirodu, druenje, osjeanja, dogaaje. Na kraju se svi radovi
sakupljaju, stavljaju na zajedniki sto i pravi se dogovor o zajednikoj prezentaciji
ovog godinjeg doba.
Zavrna aktivnost
Ogledalo
Svako djete na svom listu papira nacrta okvir koji predstavlja ogledalo i potpie
se na vrhu ogledala. Svako svoje ogledalo doda osobi sa svoje desne strane i
svako uspisuje po jednu poruku za osobu ije je ogledalo dobio. Poruka treba
da bude afirmativna. Nakon to napiu poruku, proslijede dalje i dobijaju novo
ogledalo. Proces traje sve dok svako ne napie poruku za svakog lana grupe. Na
kraju svako dijete dobija svoje ogledalo sa ispisanim porukama grupe.
Slijedi razgovor u krugu o tome kako se uesnici osjeaju kada uju poruke koje
su dobili od drugih lanova grupe. Svi ili dobrovoljci itaju poruke koje su dobili.
Evaluacija
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Uvodna aktivnost
Voditeljica podstie uesnike na razgovor u krugu o:
240
onome ta se danas dogaalo u koli, ta su djeca uila, koji su domai za-
daci i sl.
uspjesima i neuspjesima u koli, pravilima ponaanja
Slijedi razgovor o uzorima:
ko je uzor
ko moe da bude uzor
da li je to neki nestvaran lik
moe li uzor da bude neko blizak uesnicima
koje su osobine koje uzor treba da posjeduje
ta mogu da naue od te osobe
koje su pozitivne osobine koje posjeduje ta osoba
Glavna aktivnost
Moj heroj
Uenici piu kratak sastav o svom heroju - uzoru.
Ukoliko neko nema heroja - uzor, zadatak je da opie situaciju u kojoj je on sam
postupio potujui moralne vrijednosti:
potovao sam drugu osobu
govorio sam istinu
postupio sam pravedno
druio sam se sa drugima
pomogao sam nekome
Zavrna aktivnost
Osobine mog heroja
Na hameru se zapisuju osobine (heroja) koje su uesnici opisali u svom sastavu
(istrajnost, upornost, iskrenost, nesebinost, dobrota).
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
241
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
242
XIV PRAZNINE RADIONICE
XIV PRAZNINE RADIONICE
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor sa uesnicima o dogaajima od proteklog susreta.
Kako proslavljamo Novu godinu
Vodi se grupna diskusija o predstojeim praznicima, nainu na koji se proslavljaju:
245
Glavna aktivnost
U Novu godinu ulazim sa lijepim sjeanjima na Staru godinu
Uesnici treba da razmisle i zapiu na odvojenim polovinam lista papira ta e
pamtiti iz stare godine: neto to je bilo posebno lijepo i neto to ne ele da
pamte, neto to je bilo neprijatno. Voditeljica usmjerava uesnike na ponavljanje
pozitivnog i na rjeavanje problema - neponavljanje istih greaka.
Moje nove novogodinje odluke
Uesnici treba da razmisle i donesu novu, vanu odluku, najvie tri odluke, koje
e realizovati tokom nove godine... Voditeljica podstie uesnike da razmiljaju
o drugaijem poetku nove godine, ta ele da urade, postignu za sebe, za svo-
ju porodicu, za druge ljude... Kada svi zavre, donijete odluke se izloe u velikoj
grupi i postave na dogovoreno mjesto u prostoriji. Voditeljica podstie djecu na
razmiljanje da li su odluke realne, ostvarljive, koliko truda treba da uloe... Reali-
zacija donijetih odluka se zajedniki prati kroz naredni period.
Zavrna aktivnost
Novogodinja estitka
Svaki uesnik treba da osmisli novogodinju estitku, matovito, duhovito, crte-
om, simbolom, tekstom. Kad svi zavre, predstavljaju svoju estitku i objanjava-
ju zato su ba tako rasporedili crtee, simbole, rijei, reenice. Ko eli, moe da
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
RADIONICA 2: 8. mart
Tema Meunarodni dan ena
Cilj Sticanje znanja o znaaju Meunarodnog dana ena, izraavanje
ljubavi i panje prema majci, razvijanje mate, posticanje kreativ-
nosti
Metod Razgovor, pouavanje, pravljenje estitki, pohvala
Trajanje 60 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, papir A4, radni listii Po-
ruka majci ili drugoj vanoj eni, papir za crtanje, papir u boji,
makaze, oho-ljepilo, hamer u boji, flomasteri, bojice, fascikle,
evaluacioni listovi, pribor za pisanje
246
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor sa uesnicima o dogaajima od proteklog susreta.
Izlaganje i razgovor o znaaju Meunarodnog dana ena, odnosno 8. marta:
ta uesnioci znaju o ovom prazniku
zato se slavi
za koga je ovaj dan vaan
da li slave ovaj praznik, na koji nain
ta se sve moe poklanjati i na koje naine se moe iskazati ljubav prema
voljenim osobama, kada sve to moe initi
Glavna aktivnost
Poruka majci ili drugoj vanoj eni
Uesnici sastavljaju poruke ljubavi i potovanja za majku ili drugu vanu enu.
Poruke e biti sastavni dio osmomatrovskih estitki.
Voditeljica vodi rauna o djeci koja su doivjela odvajanje ili gubitak majke, na
koji nain se u djetetovoj porodici razgovara o odvajanju i gubitku. Sa takvim
djetetom pravi dogovor o nainu na dijete eli da se ukljui u ovu aktivnost, ta
dijete eli da podijeli sa grupom.
Zavrna aktivnost
Izloba estitiki
Uesnici predstavljaju svoje radove, voditeljica upuuje pohvale za sve estitke i
uloeni trud.
RADIONICA 3: Pogodi ko si
Tema Povezanost meu lanovima grupe, vaskrnji praznici
Cilj Jaanje grupne povezanosti, oputanje, razvijanje mate, razmje-
na znanja o Vaskrsu, uvaavanje meusobnih razlika
Metod Igra, razgovor
Trajanje 45 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, samoljepljivi listii, samo-
ljepljiva traka, flomasteri, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
247
Uvodna aktivnost
Vodi se razgovor sa uesnicima o dogaajima od proteklog susreta.
Glavna aktivnost
Pogodi ko si
Svakom uesniku se na leima zalijepi ime neke osobe koju predstavlja. Uesnik
ulazi u sredinu grupe, svima pokazuje ta mu je napisano na leima i onada poi-
nje sa postavljanjem pitanja. Moe da pita sve to misli da e mu pomoi u poga-
anju, ali tako da odgovor bude samo ,,da ili ,,ne. Npr. ,,Da li je ta osoba muko?,
,,Je li glumac?, ,,Je li iv? itd. Na dobijeni odgovor ,,ne, preputa tom uesniku
sredinje mjesto i priliku da postavlja pitanja. Igra se sve dok svi ne pogode ta im
pie na leima. Nakon toga igra se ponavlja, ali sa imenima biljaka.
Razgovor o igri:
da li je uesnicima bilo lako/teko da otkriju identitet zadate osobe
kako su traili rjeenje
kako su se osjeali kada nisu mogli da pogode
da li se ljute kada im ne ide, kada gube, kako sa tim izlaze na kraj
Zavrna aktivnost
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Vaskrnji praznici
S obzirom da se pribliavaju Vaskrnji praznici, sa djecom se vodi razgovor o
ovom prazniku:
da li znju na koji nain se obiljeava ovaj praznik
da li su uli neku priu vezanu za ovaj praznik
kako su ovaj praznik proslavljali njihovi roditelji, djedovi i bake
da li se u njihovoj porodici obiljeava ovaj pranik, na koji nain
ko im na taj dolazi u posjetu
da li neko u grupi ima prijatelje, komije koji ne proslavljaju ovaj praznik jer
su druge vjeroispovijesti
moemo li zajedno da slavimo, na koji nain
kako e provesti slobodne dane, sa kim i gdje
Ukoliko ima uesnika druge vjeroispovijesti, voditeljica ih podstie da ispriaju o
najvanijem vjerskom prazniku koji se obiljeava u njihovoj kulturi.
Evaluacija
svako saoptava svoj doivljaj radionice
podjela fascikli i evaluacionih listia
248
Program za prevenciju problema u ponaanju djece
249
XV EVALUACIJA
XV EVALUACIJA
Uvodna aktivnost
Doek uesnika i zajedniko pozdravljanje
Moja oekivanja
Voditeljice se zajedno sa djecom prisjeaju ciljeva Programa Produeni struni
rad, oekivanja uesnika i voditeljica, izazova, tekoa i nainima njihovog preva-
zilaenja. Uesnici, zatim i voditeljice iznose svoje miljenje i utiske.
Glavna aktivnost
Ja istraujem informacije o Programu
Djeci se objasni da su u ovoj aktivnosti u ulozi istraivaa i da treba da istrae
utiske uesnika o Programu. Istraivanje se sprovodi tako to uesnici slobodno
etaju prostorom, anketiraju uesnike iz grupe upisujui u radne listie (upitnik)
odgovore i ime svakog uesnika kojega su ispitali. Svako se trudi da se sva imena
uesnika iz grupe nau na istraivakom listiu. Zatim se, u velikoj grupi, pred-
stavljaju rezultati istraivanja. Rezultate istraivanja voditeljice zapisuju na tablu.
253
Prilog Upitnik za istraivanje informacija o Programu
Imena anketiranih uesnika:
__________________________________________________________________
1. Boravkom u ovoj grupi sam:
zadovoljan/a
ravnoduan/na
razoaran/a
2. U ovoj grupi sam se osjeao/la:
odlino
osrednje
loe
3. Sve to sam radio/la u okviru ovog Programa, za mene je bilo:
zabavno
osrednje
dosadno
4. Od svih aktivnosti naroito mi se dopalo:
________________________________________________________________
5. Od svih aktivnosti naroito mi se nije dopalo:
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
________________________________________________________________
6. Smatram da mi je ovaj Program potreban:
da moda ne
7. Rad voditeljica grupnog rada zasluuje ocjenju:
1 2 3 4 5
8. Rad voditelja/ica individualnog rada (volontera/ki) zasluuje ocjenju:
1 2 3 4 5
9. Od kada sam u ovom Programu osjeam se:
bolje
isto
gore
10. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema koli je:
bolji
isti
gori
11. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema vrnjacima je:
bolji
isti
254 gori
12. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema roditeljima je:
bolji
isti
gori
13. Od kada sam na ovoj grupi moj odnos prema nastavnicima je:
bolji
isti
gori
14. U ovom Programu je korisno:
________________________________________________________________
15. ini mi se da u ovom Programu nije korisno:
________________________________________________________________
16. Tvoji roditelji smatraju da je ovaj Program:
jako koristan za tebe
malo koristan za tebe
nije koristan za tebe
Zavrna aktivnost
Vodi se zavrni razgovor o osjeanjima nakon dananje aktivnosti i druenja na
radionicama.
Uvodna aktivnost
Doek uesnika i zajedniko pozdravljanje
Zahvalnost
Vodi se razgovor sa uesnicima u krugu:
255
o tome koliko se esto zahvaljuju
na emu se sve zahvaljuju
ta to zapravo znai
zbog ega je vano zahvaliti se
kako se osjea osoba koja prima zahvaljivanje
kako se mi osjeamo kada se drugom zahvalimo - postajemo li plemenitiji
Voditeljica zakljuuje da se zahvaljivanjem pokazuje da prihvatamo druge i da
priznajemo njihovu vrijednost (da ne vidimo samo njihove mane).
Glavna aktivnost
Glas mudrosti
Voditeljica ita nekoliko mudrih misli, koje se zajedno sa djecom komentariu:
Trebamo drugima zahvaljivati, bilo zato to su dobri bilo zato da bi dobri-
ma postali! Talidari
to vie prepoznajete i izraavate zahvalnost za stvari koje imate, to ete
vie imati stvari na kojima trebate biti zahvalni. Zig Ziglar
Zahvalnost nije samo najvea od svih vrlina, nego i majka svih ostalih. -
Ciceron
Osjeati zahvalnost a ne iskazati je, isto je to i umotati poklon, a ne predati
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
Zavrna aktivnost
Zagrli prijatelja i zahvali se
Djeca hodaju po prostoriji dok voditeljica ili osoba, koja je prethodno odreena,
ne kae npr. Zagrli prijatelja sa istom bojom oiju. Zatim se djeca sa istom bojom
oiju okupe u mali krug, vrsto se zagrle i zahvale jedni drugima na zagrljaju. Na-
kon nekoliko sekundi djeca opet etaju prostorijom i igra se nastavlja uz stvaranje
grupa po nekim drugim osobinama i nove zagrljaje.
Vodi se zavrni razgovor o osjeanjima nakon dananje aktivnosti i druenja na
radionicama.
256
RADIONICA 3: Samoprocjena
Tema Samoprocjena
Cilj Podsticanje na razmiljanje o sebi, o sopstvenom napredovanju;
procjena realizovanih aktivnosti i postignutih rezultata kroz po-
punjavanje evaluacijskog upitnika i razgovora o istom
Metod Razgovor, diskusija, popunjavanje upitnika, izlaganje, davanje
pozitivne povratne informacije
Trajanje 90 minuta
Materijal Hamer sa pravilima, flip chart, markeri, flomasteri, papir A4, pri-
log Samopocjena djeteta, fascikle, evaluacioni listovi, pribor za
pisanje
Uvodna aktivnost
Doek uesnika i zajedniko pozdravljanje
Procijeni samog sebe
Voditeljica objanjava termine procjena, samoprocjena, samoevaluacija.
Svaki uesnik treba da navede 5 svojih osobina i na skali od 1 5 da odredi koliko
se ta osobina odnosi na njega. Zatim svi odgovaraju na pitanje koju bi ocjenu dali
sebi za tu istu osobinu prije godinu dana i ta se to od tada promijenilo.
Mogue osobine/osjeanja: stidljiv, povuen, prihvaen u grupi, sretan, zadovo-
ljan uspjehom u koli, siguran u sebe, nervozan, ljut, tuan, zadovoljan, uplaen,
usamljen...
Zavrna aktivnost
Vodi se razgovor o tome kako su se uesnici osjeali tokom dananjeg dana.
Pravi se dogovor o narednom susretu, odnosno o zavrnoj radionici i nagradi za
napredovanje u grupi dodjela diploma i najava nagradnog boravka u djejem
odmaralitu.
Uvodna aktivnost
Doek uesnika i zajedniko pozdravljanje
Vodi se razgovor u krugu:
da li uesnici sami osjeaju da je Program zavren, kada dolazi do zavretka
Programa, od koga to zavisi
258
kako se osjeaju sada, na kraju Programa
ta su dobili, ta im je bilo korisno u toku Programa, na radionicama
ta e pamtiti kao pozitivno, prijatno iskustvo, a ta kao neprijatno, nega-
tivno
ega e se rado sjeati, ta ele da zaborave
planovi za budunost, ta zavisi od njih samih
kad bi bili uesnici na okruglom stolu gdje se govori o problemima djece,
ta bi tamo rekli, poruili o ovom Programu; generalno
da imaju prijatelje koji ima isti ili slian problem da li bi im savjetovali da se
ukljue u ovakav Program
Glavna aktivnost
ovjeuljak
Na hameru se nacrtaju obrisi ljudske figure. Uesnici na pripremljenim samolje-
pljivim listiima upisuju odgovore na pitanja (navedena u daljem tekstu) i lijepe
ih na predviena mjesta na nacrtanoj ljudskoj figuri.
Voditeljica docrtava sljedee dijelove na figuri i postavlja svim uesnicima ista
pitanja:
Kapa: ta su nauili tokom ovog Programa (o sebi, o drugovima, o roditelji-
ma, uopte)
Srce: ta se desilo sa osjeanjima, ta se sa njima promijenilo
Torba sa alatom: koje vjetine su savladali, ta sada znaju bolje da rade
Korpa za otpatke: ta bi trebalo izbaciti iz ovog Programa, ta nije valjalo, ta
im se nije dopalo...
259
Zavrna aktivnost
Voditeljica saoptava da se Program zavrava, zahvaljuje na ueu, istie i esti-
ta uesnicima na rezultatima i promjenama do kojih su pojedinano i zajedniki
doli.
Svim uesnicima se dodjeljuju sertifikati (unaprijed pripremljene diplome) i bro-
ura za roditelje (unaprijed pripremljena).
Slijedi zabava uz prigodno posluenje, igra, pjesma, ples, recitovanje pod sloga-
nom Pokai ta zna.
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
260
PRILOZI
261
Prirunik za produeni struni rad s djecom osnovnokolskog uzrasta
262
PRILOG 1: INICIJALNI UPITNIK (ZA ODJELJENSKE
STARJEINE)
INICIJALNI UPITNIK
(popunjava odjeljenski starjeina)
d) tekoe u itanju
e) tekoe u pisanju
f) tekoe u pamenju
g) tekoe u koncentraciji
h) neuroloke tekoe (govora, tikovi...)
i) epileptiki napadi
j) neto drugo __________________________________________________
k) nita od navedenog
3. Kod djeteta se zapaa nedostatak:
(mogue je zaokruiti vie odgovora)
a) radnih navika
b) socijalnih vjetina
c) kulturnih navika
d) higijenskih navika
4. Postoje li posebna podruja u kojima se uenik/uenica izrazito zakazuje?
a) da, zakazuje u __________________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, sve radi podjednako
264
5. Postoje li nastavna podruja u kojima se uenik/uenica posebno istie?
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
_______________________________________________________________
265
4. Procjenjujem da su roditeljski postupci:
a) veinom primjereni i pravilni
b) nedovoljni i nepravilni
c) nema usaglaenosti meu roditeljskim odlukama
d) preblagi su i nekompetentni
e) prestrogi su i nepristupani
5. Da li je uenik/uenica ukljuen u slobodne aktivnosti u koli?
a) da, ukljuen je u ______________________________________________
_______________________________________________________________
b) ne, ne eli da se ukljui ni u jednu aktivnost
c) ne, smatramo da bi ga to odvlailo od uenja
d) ne, roditelji ne dozvoljavaju ukljuivanje u slobodne aktivnosti radi loeg
ponaanja ili slabog uenja
e) ne, ali dijete ima niz vankolskih aktivnosti
266
PRILOG 2: PODACI KOJE SU O DJECI DALE ODJELJENSKE
STARJEINE (PRIMJER)
DD
Ide u V razred, razredni starjeina M M.
Lini podaci: roen je XX.g. u Podgorici. ivi u etvorolanoj porodici: otac, maj-
ka sestra.
Podaci o prethohodnom kolskom uspjehu: prethodni razred je zavrio do-
brim uspjehom. U dosadanjem kolovanju nije imao izreene pedako/vaspitne
mjere. Ne izostaje esto sa nastave.
Zapaanja o radu uenika/uenice u nastavi: Uenik prati nastavu, ali se ne
angauje, nema specifine razvojne tekoe, ali se zapaa nedostatak kulturnih
navika. Izrazito zakazuje u savladavanju stranih jezika, a ne postoje nastavna po-
druja u kojima se posebno istie.
Socijalna slika uenika: Ponaa se primjereno svom uzrastu, nije ukljuen u
vannastavne aktivnosti, do sada nije izrazio elju ni da se ukljui.
Roditelji dolaze iskljuivo kada su pozvani, roditeljski postupci se mogu opisati
kao nedovoljni i nepravilni.
267
PRILOG 3: UPITNIK ZA VODITELJE GRUPNOG RADA
djelimino u potpu-
Sa djetetom je potrebno da se radi na uopte nije
je potreb- nosti je
specifinim ciljevima programa: potrebno
no potrebno
2. Razvoj samostalnosti 1 2 3
5. Uvaavanje autoriteta 1 2 3
268
14. Unaprijeivanje higijenskih navika 1 2 3
DATUM UPITNIK
POPUNJAVANJA: POPUNIO/LA:
269
PRILOG 4: PODACI O KOLSKOM USPJEHU (PRAENJE
KROZ TROMJESEJA, PRIMJER)
AA V razred
osnovi tehnike
CSBAH jezik
matematika
Tromjeseje
geografija
biologija
engleski
muziko
likovno
istorija
fiziko
ruski
I 1 2 1 2 2 3 1 2 5 2 2
II 2 2 1 2 2 3 2 2 5 3 3
III 2 2 2 2 2 3 2 2 5 3 2
BB V razred
osnovi tehnike
CSBAH jezik
matematika
Tromjeseje
geografija
biologija
engleski
muziko
likovno
istorija
fiziko
ruski
I 2 1 2 2 1 2 1 1 3 2 1
II 2 1 2 2 2 2 1 1 3 2 2
III 2 2 2 1 1 2 2 2 4 2 2
270
I
I
II
II
I
III
III
II
III
-
-
Tromjeseje Tromjeseje Tromjeseje
2
2
1
2
1
1
CSBAH jezik CSBAH jezik
1
1
1
CSBAH jezik
vijea
CC V razred
EE VI razred
DD VI razred
2
2
1
2
1
1
engleski engleski
2
2
1
engleski
2
2
1
2
1
1
ruski ruski
2
1
1
ruski
2
2
1
2
2
1
biologija biologija
2
1
1
biologija
2
2
1
2
1
1
matematika matematika
1
1
1
matematika
2
2
1
1
1
1
tehnika i informatika tehnika i informatika
3
2
1
osnovi tehnike
3
2
2
2
2
1
geografija geografija
2
1
1
geografija
3
3
2
3
2
1
istorija istorija
2
2
2
istorija
2
2
1
2
1
1
fiziko fiziko
fiziko
4
3
3
3
3
2
likovno likovno
2
3
3
likovno
3
3
3
3
3
2
muziko muziko
2
2
2
3
3
2
2
2
2
muziko
postoji popravljanje kolskog uspjeha (smanjen broj negativnih ocjena)
graansko graansko
271
PRILOG 5: UPITNIK - SAMOPROCJENA DJETETA
Proitae 12 reenica koje opisuju ta djeca tvog uzrasta misle i kako se osjeaju.
Ako reenica dobro opisuje kako se ti osjea i misli, zaokrui slovo T (tano)
pored reenice.
Ako ne opisuje ono to ti misli i kako se osjea, zaokrui slovo N (netano)
pored reenice.
Paljivo proitaj i pazi da ne preskoi nijednu reenicu.
O ______________________________________, Podgorica
Potovani,
Pred vama se nalazi upitnik koji je namijenjen unaprjeivanju programa Produ-
eni struni rad i njegovog boljeg prilagoavanja potrebama uenika. Molimo
Vas da odgovorite iskreno i paljivo, tako to ete pored svakog ponuenog od-
govora u tebelama zaokruiti odgovarajui broj: 1 netano; 2 djelimino ta-
no; 3 u potpunosti tano.
Upitnik popunio/la:
Majka: _______________________________________
Otac: ________________________________________
Staratelj/hranitelj: ______________________________
Starateljica/hraniteljica: _________________________
Neko drugi: ___________________________________
U pot-
Djelomi-
R.br. Oekujem da e Program pomoi mom djetetu Netano punosti
no tano
tano
2. da bude poslunije 1 2 3
3. da bude pristojnije 1 2 3
4. da bude iskrenije 1 2 3
5. da bude samostalnije 1 2 3
6. da bude odgovornije 1 2 3
7. da bude mirnije 1 2 3
273
9. da pone redovnije da pohaa nastavu 1 2 3
U pot-
Djelomi-
R.br. Oekujem da e Program pomoi meni: Netano punosti
mo tano
tano
Zahvaljemo na saradnji!
274
PRILOG 7: OBRAZAC ZA EVALUACIJU RADIONICA
275
PRILOG 8: IZVJETAJ O PONAANJU U GRUPI (ZA GRUPNE
VODITELJE, PRIMJER)
O ______________________________________, Podgorica
Aktivno se ukljuuje u
rad grupe
Empatian
5. Povodljiv Kooperativan
Odsutan i nezainteresovan Zainteresovan
Nalaenje podrke i
panje u grupi
276
6. Pretjerano trai panju Poinje da slijedi i da
Voli da se istie pred drugima se usmjerava tokom
aktivnosti u grupi
Pretjerano nametanje drugima
Aktivan
277
PRILOG 9: OKVIRNI PLAN I PROGRAM GRUPNOG RADA
(PRIMJER)
Pravila
Organizovanje vre- Uoavanje djetetovih
Timski rad i saradnja
mena, planiranje potreba
Emocije
Izraavanje sopstve- Pravedni i ujednaeni
Samopouzdanje vaspitni postupci
nog miljenja
SADRAJ Uenje
Dvosmjerna komuni- Podrka i podsticanje
RADA
Ponaanje, odnosi sa kacija djeteta
drugima, rjeavanje Poboljanje komuni-
sukoba kacije u porodici
Socijalne i ivotne Upuivanje na po-
vjetine trebne promjene
Prevencija nasilja
Zdravlje
278
PRILOG 10: OBRAZAC ZA PRAENJE GRUPNIH AKTIVNOSTI
(ZA INDIVIDUALNE VODITELJE-VOLONTERE)
Voditeljski par:
Volonter:
kola:
Datum:
Teme aktivnosti:
279
PRILOG 11: OBRAZAC ZA PRAENJE INDIVIDUALNOG RADA
Voditelj:
kola:
Korisnik:
Datum:
Ciljevi rada:
Zapaanja voditelja
280
PRILOG 12: UPITNIK ZA RODITELJE - EVALUACIJA
PROGRAMA
UPITNIK ZA RODITELJE
OCJENA PROGRAMA PRODUENI STRUNI RAD
Vae miljenje nam je vano i uticae na na budui rad pa Vas molimo da iskreno
odgovorite na pitanja. Upitnik ne morate potpisivati.
1. Da li ste primjetili neke promjene kod djeteta koje biste mogli pripisati uti-
caju ovog Programa (pozitivne, negativne, opiite ono to ste zapazili):
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
3. Da li ste Vi dobili neke nove ideje, neto to je bilo korisno Vama, u vaspita-
4. Da li ste primjetili neke promjene kod sebe, u svom odnosu prema djetetu,
porodici, koli i sl.:
Ne, __________________________________________________________
Malo, navedite ta: _____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite ta: _______________________________________________
_____________________________________________________________
281
5. Da li je Vae dijete zadovoljno ovim Programom:
Ne, zato to: ___________________________________________________
_____________________________________________________________
Malo, navedite ime: ____________________________________________
_____________________________________________________________
Da, navedite ime: ______________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
_____________________________________________________________
Zahvaljujemo na saradnji!
282
PRILOG 13: MINIMALNI STANDARDI I SPECIFIKACIJA
USLUGE
SVRHA USLUGE
Svrha usluge produeni struni rad je da djeluje preventivno na pojavu socijalno
neprihvatljivog ponaanja djece u osnovnim kolama, kao rana intervencija u po-
jedinanim sluajevima.
Specifini ciljevi:
poboljanje kolskog uspjeha djece ukljuene u programske aktivnosti,
smanjenje broja neopravdanih izostanaka sa nastave, smanjenje pojave
neprilagoenih oblika ponaanja, kroz podizanje samopotovanja i samo-
puzdanja djece, ukazivanje na adekvatne naine zadobijanja panje i mje-
sta u drutvu i ukazivanje na pozitivne osobine i vjetine djece, to dovodi
kako do promjene slike koju i roditelji i nastavnici imaju o djeci, tako i na
formiranje pozitivne slike djeteta o samom sebi.
pomo roditeljima u vaspitanju djece, unaprjeivanju roditeljskih vjetina
i kompetencija
CILJNE GRUPE
Produeni struni rad obezbjeuje se djeci u osnovnim kolama i njihovim rodi-
teljima.
SPECIFIKACIJA USLUGA
Procjena
287
LITERATURA
Preuzeto sa interneta:
Dijagram odgovornosti, Misli dobro, osjeaj se dobro" , Paull Stalard, izdava
Naklada Slap - preuzeto sa: http://www.nakladaslap.com/public/docs/misli-
dobro/02%20Dijagram%20odgovornosti.pdf
Djeiji memorandum, preuzeto sa: http://www.scribd.com/doc/53509409/
DJE%C4%8CJI-MEMORANDUM-RODITELJIMA , Projekat "Health education"
USA - Zdravstveno obrazovanje Sjedinjenih Amerikih Drava
Istraivanje poticanja tolerancije kod uenika razredne nastave, Karabali, I.,
2010., Diplomski rad. Slavonski Brod: Uiteljski fakultet, preuzeto sa http://
bib.irb.hr/datoteka/558959.Irena_Karabali-diplomski_rad_poticanje_tole-
rancije_kod_ucenika_razredne_nastave.pdf
Nemoj mi se rugati, preuzeto sa: http://skolebeznasilja.unicef.hr/upload/
file/238/119467/FILENAME/Nemoj_mi_se_rugati_-_prirucnik_za_ucitelje_
od_2._do_5._razre.pdf
Pjesma Ne rugaj se, Delta Fondacija, preuzeto sa: https://www.youtube.
com/watch?v=piW5qYoasek
"Ne rugaj se" je nezvanina himna marginalizovanih grupa - srpska verzija.
290
Delta Fondacija je dobila autorska prava za obradu i prevod na srp-
ski jezik pjesme koja predstavlja nezvaninu himnu marginalizova-
nih grupa (originalni naziv pjesme je:"Don't Laugh At Me" iji su au-
tori: Steve Jay Seskin / James Allen Shamblin) . Delta Fondaciji su se
prikljuili prijatelji, humani umjetnici i javne linosti. Kiki Lesendri je na-
pravio novi aranman, Voja aneti i Leontina Pat adaptirali su tekst. Gru-
pu vokalnih izvoaa koja je uzela uee u muzikoj realizaciji spota ine:
Kiki Lesendri, Filip Pat, Leontina, deji hor "arolija" ali i mladi talenti, Sanja
Dimitrijevi, Olga Vulovi, Ana Maglica, Sonja kori, Sabina Trbarov, Igor
Lazarevi i Aleksa Savi. Pjesma je na srpskom ponijela naziv "Ne rugaj se".
Autor spota je Branislav Antovi. Spot je sniman u ustanovama koje se
brinu o razliitim socijalnim grupama kao to su: SOS Djeije selo u Srem-
skoj Kamenici, Dom za djecu i omladinu ometenu u razvoju u Veter-
niku, Osnovna kola za djecu sa invaliditetom "Anton Skala" u Beogra-
du, Dom za lica ometena u razvoju "Srce u jabuci" u Panevu, Dom za
djecu "Drinka Pavlovi", Udruenje tumaa za lica oteenog sluha Srbije...
Svi uesnici radili su volonterski, sa eljom da se javnosti jo jednom skrene
panja na sve one koji su drugaiji, kojima je potrebna dodatna podrka kako
bi postali ravnopravni lanovi nae zajednice i dobili ansu da se ukljue u
svakodnevne drutvene tokove.
Pria Pukovnik Sanders: http://www.kreiranje-uspeha.com/index/200/1029/
Pria Ekseri u ogradi, nepoznati autor, preuizeto sa: http://www.duhoviti.
com/motivacione-price/prica-o-lepom-ponasanju-ekseri-u-ogradi.html
Pria o miu, nepoznati autor, preuzeto sa: http://www.mudremisli.
com/2010/02/bajka-o-jednom-misu-2/
Radni list Oprez - pravila za nas vae, preuzeo iz Trening s agresivnom dje-
com, Petermann, F., Petermann, F. (prevod Katarina Vili), Jastrebarsko: Nakla-
291