CONDICTIO SINE CAUSA-STICANJE BEZ OSNOVE

POJAM

Sticanje bez osnove sistematizirano je i u ZOO-u kao jedan od izvora obveza.(l.210-219.)Najbrojnija

i najvanija pravna osnova obveznih odnosa ugovor,tj.sukladna izjava volje ugovornih
strana.Osim ugovora obveze mogu nastati i na temelju odreenih injenica za koje pravo
vee nastanak obveznog odnosa bez obzira na stranaku volju ( izvanugovorne
obveze).Najei i najvaniji oblik izvanugovornih obveza je odgovornost za tetu iz delikata
dok se rjee javljaju i drugi oblici izvanugovornih obveza,sticanje bez osnove,poslovodstvo
bez naloga,jednostrana izjava volje.1
Condictio sine causa (sticanje bez osnove) postoji kada dio imovine jednog lica na bilo koji
nain pree u imovinu drugog lica,a taj prelaz nema osnov u pravnom poslu,sudskoj odluci ili
zakonu.Time nastaje obligacionopravni odnos koji djeluje inter partes,u kojem je stjecatelj
dunik,a lice iji je dio imovine preao u imovinu stjecatelja povjerilac.2
Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi obavljenom radnjom.Kao najei
primjeri u praksi stjecanja bez osnove su:
a)plaanje nepostojeeg duga (sastoji se u isplati neega to se nije dugovalo zbog ega nije
niti trebalo platiti ),
b)naknadni prestanak pravne osnove (postoji kada se neto primi s obzirom na osnovu koja
je kasnije otpala ),
c)izostanak oekivane budue protuinidbe (kada do opravdanosti vraanja zbog stjecanja
bez osnove dolazi zbog toga to je od obogaene osobe neopravdano izostalo ispunjenje
njegove budue protuinidbe,a budua protuinidba bila uvjetovana ispunjenjem obveze
druge ugovorne strane ,strane koja je svoju obvezu ve ispunila ),
d)ispunjene protuinidbe radi otklanjanja nedoputene inidbe (nastaje na strani
obogaenog jer mu je osiromaeni neto platio ili dao da bi od sebe otklonio neku
nedoputenu prisilu kojom mu je obogaeni prijetio.Stoga tko uini isplatu znajui da nije
duan platiti,nema pravo zahtjevati vraanje osim ako je platio da bi izbjegao prisilu),
e)prihvaanje inidbe iji je prihvat u odnosu na obogaenog primatelja protivan pravnom
poretku ili moralu.3

1
Vilim Gorenc,ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA s komentarom,Zagreb 1998.Odjeljak 3.Sticanje bez
osnove,303str.
2
Dr.sc.Abedin Biki,izvanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,Zbornik radova Aktuelnosti
graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse,br.5.Mostar 2007.str.529
3
Dipl.iur.Zdenka Pogari,PRAVO I POREZI,br.5.Svibanj 2005.OBVEZNO PRAVO,Novosti u pravnom uureenju
izvanugovornih obveznih odnosa,3.1.Sticanje bez osnove-pojam i opa pravila,str.59.
Pored naziva sticanje bez osnove za oznaavanje ovog instituta koriste se i drugi izrazi kao
neosnovano obogaenje,obogaenje bez osnove,gubitak,utrb,prikraenje i sl.4
Naputajui naziv bezrazlonog obogaenja (njemako i vicarsko pravo ga je zadralo),na
zakonodavac je htio naglasiti dvoje :
a)da se kod ovog zajednikog instituta ne mora uvijek raditi o obogaenju stjecatelja
(premda e to redovno biti),ve da je teite na promjeni u imovini,tj.da je dio imovine jedne
osobe definitivno preao u imovinu drugog,
b)da je to uslijedilo bez priznate pravne osnove temeljene na zakonu ili pravnom poslu.5
U tom smislu bio bi odgovarajui naziv sticanje bez pravne osnove kojim izrazom emo se i
dalje sluiti kako ovaj institut ne bismo mijeali s osnovom iz Odjeljka 1.Odsjeka
1.pododsjeka III.l.51-53.ZOO,koja je institut ugovornih odnosa.6
HISTORIJA STICANJA BEZ OSNOVE
Sticanje bez osnove je relativno star institut obligacionog prava,a poznavalo ga je i rimsko
pravo.7Neosnovano obogaenje (sticanje bez osnove) je u rimskom pravu bilo regulisano
kazuistiki.U rimskim tekstovima o nedoputenosti obogaenja na tui raun govori se u vezi
sa etiri institucije negotiorum gestio,actio de in rem verso,kod tube protiv maloljetnika koji
je posao zakljuio bez saglasnosti tutora i u vezi sa kondikcijama.8Rimsko pravo je prenos
vlasnitva smatralo apstraktnim pravnim poslom,te se osnov nije morao ni
navoditi.Najstarija kondikcija ali i po rimskom pravu osnovna kondikcija bila je condictio
indebiti kojom se traio povraaj nedugovanog.Kondikcije su zapravo primjenjivane u onim
sluajevima kada je jedno lice izvrilo isplatu ili ispunilo drugu inidbu,bez pravnog
osnova,tj.kad nije bilo duno neto uiniti,pa je ipak to uinilo.Rimsko pravo nije poznavalo
opu kondikciju,tj.odnosno jedinstvenu tubu koju je bilo mogue podii bez obzira na vrstu
sticanja bez osnove.Rimsko pravo poznaje i verzijske tube.Actio de in rem verso ili verzijska
tuba se mogla podii u sluaju kad je obogaeni iskoristio tuu stvar osiromaenog bez
pravnog osnova.Za condictio sine causa Justinijanovog prava mnogi pisci su u prolosti mislili
da predstavlja optu tubu iz obogaenja bez osnove.Justinijan je njome dopunio samo ve
postojei sistem kondikcija kao tubi koje su predviene za tano odreene sluajeve,dok su
pretpostavke za njenu primjenu bile jako ograniene.
Danas je u svim zakonodavstvima predviena mogunost nastanka obligacije zbog
neosnovanog pomjeranja imovine u korist jednog,a na tetu drugog lica.Njemaka i vicarska
zakonodavstva smtraju da se zahtjevi za povrat neosnovano steenog mogu ostvariti putem

4
Dr.sc.Abedin Biki,izvanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,Zbornik radova Aktuelnosti
graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse,br.5.Mostar 2007.str.530
5
Vilim Gorenc,ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA s komentarom,Zagreb 1998.Odjeljak 3.Sticanje bez osnove
str.304
6
Vilim Gorenc,ZAKON O OBVEZNIM ODNOSIMA s komentarom,Zagreb 1998.Odjeljak 3.Sticanje bez osnove
str.304
7
Dr.sc.Abedin Biki,izvanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,Zbornik radova Aktuelnosti
graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse,br.5.Mostar 2007.str.530
8
Jelena Danilovi,redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu,2006god,Pravniki blog,forum.mojepravo.net
jedinstvenog instituta,bez obzira da li je do neosnovanog obogaenja dolo zbog neke radnje
u vezi sa ugovorom ili zakonom.